Andragogija

Predavanje/radionica

IVANA BATARELO KOKIĆ

1. PROSINCA 2018.

Sadržaj predavanja i radionice

oUčenje odraslih učenika

oSamousmjereno učenje

oPrepoznavanje vrijednosnog sustava

Učenje odraslih učenika

Osobine odraslih učenika

Osobine odraslih učenika koje treba uzeti u obzir prilikom prilagodbe nastave: ◦ Odrasli učenici imaju prethodno osobno i radno iskustvo.

◦ Pažnju odraslih učenika treba privući i održavati.

◦ Odrasli učenici su orijentirani na zadatke.

◦ Odrasli učenici su pojačano oprezni, zabrinuti i lako ih je obeshrabriti u novim situacijama.

◦ Odrasli učenici trebaju biti samostalni i autonomni.

◦ Odrasli učenici očekuju visoku razinu obrazovnog iskustva.

Bez obzira na životu dob i prethodno iskustvo, učenici se razlikuju s obzirom na osobni stil učenja.

Stilovi učenja

Razvijanje svijesti o različitim stilovima učenja i razmatranje utjecaja vlastitih stilova na naše pristupe poučavanju.

U parovima razgovarajte:

oKoji je vaš stil učenja?

David Kolb

David Kolb definira učenje kao:

Proces stvaranja znanja kroz preobrazbu iskustva. Znanje proizlazi iz kombinacije

iskustva i promjene. (1984:41)

Reflektivno

promatranje

Gledanje

Konkretno iskustvo

Osjećanje

Aktivno

eksperimentiranje

Rad

Apstraktna

konceputalizacija

Mišljenje

Kontinuum

Način na koji d

procesiranja

radimo stvari

Asimilator

Diverger

Konverger

Akomodator

Kolbov model stilova učenja

Ko

nti

nu

um

pe

rce

pcij

e

Na

čin

na

ko

ji r

azm

išlj

am

o o

stva

rim

a

Konkretno iskustvo nasuprot apstraktnoj konceptualizaciji

Više volim:A – praktična iskustva pri učenjuB – učenje putem promišljanja

Kad donosim odluke više se:A – oslanjam na osjećajeB – oslanjam na logično promišljanje

Djelotvornije učim od:A – vršnjaka

B – nastavnika

Konkretno iskustvo nasuprot apstraktnoj konceptualizaciji

Volim učiti putem:A – simulacija/aktivnostiB – predavanja

Dobro učim putem:A – praktičnog iskustvaB – primjenom teorija u hipotetskim situacijama

Najbolje učim:A – konkretne činjenice/podatke

B – koncepte/ideje

Reflektivno

promatranje

Gledanje

Konkretno iskustvo

Osjećanje

Aktivno

eksperimentiranje

Rad

Apstraktna

konceputalizacija

Mišljenje

Kontinuum

Način na koji d

procesiranja

radimo stvari

Ko

nti

nu

um

pe

rce

pcij

e

Na

čin

na

ko

ji r

azm

išlj

am

o o

stva

rim

a

Asimilator

Diverger

Konverger

Akomodator

Većina odgovora B

Većina odgovora A

Kolbov model stilova učenja

Aktivno eksperimentiranje nasuprot reflektivnom promatranju

Najbolje učim kroz:C – aktivno sudjelovanje u projektimaD – promatranje

Radije bi:C – volontirao/la (u radu s djecom s posebnim potrebama)D – čitao/la (o djeci s posebnim potrebama)

Volim zadaće koje od mene zahtijevaju:C – rad na stvarnim primjerima

D – promišljanje o situacijama

Aktivno eksperimentiranje nasuprot reflektivnom promatranju

Dobro učim kroz:C – sudjelovanje u raspravamaD – slušajući što drugi govore

Najčešće:C – u novoj situaciji odmah djelujemD – promislim o ishodima prije pokušaja

Najbolje učim:C – radeći

D – gledajući i promišljajući o viđenom

Reflektivno

promatranje

Gledanje

Konkretno iskustvo

Osjećanje

Aktivno

eksperimentiranje

Rad

Apstraktna

konceputalizacija

Mišljenje

Kontinuum

Način na koji d

procesiranja

radimo stvari

Asimilator

Diverger

Konverger

Akomodator

Većina odgovora B

Većina odgovora A

Kolbov model stilova učenja

Većina odgovora DVećina odgovora C

Ko

nti

nu

um

pe

rce

pcij

e

Na

čin

na

ko

ji r

azm

išlj

am

o o

stva

rim

a

Konverger iii praktičar/pragmatičar (prevladavaju odgovori B i C)

Usmjerenost prema jedinom mogućem odgovoru.

◦ Usmjerenost na dedukciju.

◦ Hipotetsko rješavanje problema.

◦ Usmjerenost na eksperiment.

◦ Najuspješniji prilikom rješavanja praktičnih problema na osnovu odgovarajućih informacija.

◦ Ne voli teorijske sisteme i modele.

◦ Voli praktične zadaće na kojima primjenjuje opća znanja.

Diverger iIi refleksivni mislilac(prevladavaju odgovori A i D)

Osmišljavanje različitih odgovora, traganje za drugačijim rješenjima.

◦ Usmjerenost prema promatranju i opažanju detalja, zamišljanju, pretpostavljanju, mašti.

◦ Važnost upoznavanja ciljeva učenja na početku.

◦ Prilagodljivost u analizi sadržaja.

◦ Pristupanje sadržajima i problemima iz različitih kutova.

◦ Nova znanja treba povezivati s konkretnim iskustvom.

◦ Brzo dolazi do novih ideja i fluentnost njegovih ideja je velika.

◦ Potrebno mu je dovoljno vremena za razmišljanje pri izradi zadaća.

Asimilator iii teoretičar(prevladavaju odgovori B i D)

Usmjerenost na analizu, izdvajanje elemenata iz cjeline i utvrđivanju njihovih odnosa.◦ svođenje novih iskustava na prethodna.

◦ Prilagođavanje novih ideja svom starom iskustvu.

◦ Rješavanje problema korak po korak.

◦ Daje prednost teorijama, sistemima i modelima.

◦ Rješavanje hipotetskih sadržaja.

◦ Usmjerenost na učenje otkrivanjem i postavljanju pitanja.

◦ Usmjerenost prema analizi.

Akomodator iIi aktivist(prevladavaju odgovori A i C)

Usmjerenost na nova iskustva i spremnost za prilagođavanje novim okruženjima.◦ Lako prepoznaje novine i uklapa ih u već postojeća iskustva.

◦ Sporije promišlja o logičkim sadržajima.

◦ Usmjerenost na praktične aktivnosti.

◦ Uči na osnovu pokušaja – pogreške.

◦ Voli raditi na zadaćama koje uključuju aktivnost.

U parovima razgovarajte:

oO osobnim primjerima „ključnog trenutka” za učenje.

oPoznajući svoj dominantni stil učenja, na koji način pojašnjavate razloge zbog kojih je taj trenutak doprinio vašem učenju?

oNa što trebate obratiti pažnju kada radite s učenicima čiji je stil učenja drugačiji od vašeg?

Samousmjereno učenje

Samousmjereno učenje

Malcom Sheperd Knowles (1913 – 1997)◦ utemeljitelj andragogije

Samousmjereno učenje ◦ glavna je odlika odrasle osobe koja je voljna učiti.

◦ proces u kojem pojedinci preuzimaju inicijativu, uz ili bez pomoći drugih, u prepoznavanju svojih potreba za učenjem, formuliranju ciljeva učenja, prepoznavanju ljudskih i materijalnih resursa za učenje, odabiru i provedbi odgovarajućih strategija učenja i vrednovanje učenja.

U parovima razgovarajte:

oKoje su kompetencije treba imati učenik prilikom učenja koje usmjerava nastavnik?

oKoje kompetencije je potrebno imati učenik za samousmjereno učenje?

Prepoznavanje vrijednosnog sustava

Kako bi se postigla kompetencija i izvrsnost, treba biti sposoban podučavati i procijeniti ne samo znanja i vještine već i stavove. Moramo biti u stanju prepoznati temeljne vrijednosti i sustave vjerovanja koji podupiru stavove.◦ Bolji rezultati vezuju se uz učenje odgovarajućih znanja i vještina. Posjedovanje odgovarajuće

vrijednosti i sustava vjerovanja može utjecati na našu motivaciju, namjeru i trud koji ulažemo u određeni zadatak.

◦ Možemo se susresti s pojedincima koji naizgled posjeduju znanje i vještine za obavljanje zadatka, ali samo uz pozitivan stav prema zadatku postoji dovoljna motivacija, angažman i namjera za dovršavanje zadatka.

Prepoznavanje osobnih vrijednosti

1. Što nama je osobno važno?

Što je Vama vrijednosno važno u vezi s Vašim poslom? Kažite (napišite) sve što Vam padne na pamet bilo kojim redoslijedom.

Prvo navedite neke vrijednosti, nakon toga dolazi do stanke, nakon koje možete pronaći još vrijednosti, možda one nesvjesne koje se ne pojavljuju odmah.

U trenutku kad počnete ponavljati ili reciklirati već spomenute vrijednosti, to je znak da ste prikupili sve vrijednosti. Nema ispravnog ili neispravnog broja, možete ih dobiti pet ili šest ili puno više. Koliko god vrijednosti navedete, dobro je.

2. Pogledajte Vaš popis – što je najvažnije?

Kako biste posložili prioritete?

Odaberite pet najvažnijih vrijednosti, brojevima od 1 do 6.

3. Motiviranost na poslu

Sjetite se vremena kad se bili potpuno motivirani na poslu. Odredite točno vrijeme (nije nužno podijeliti informaciju sa skupinom).

Koji osjećaj Vas vezuje uz to vrijeme? Imenujte taj osjećaj.

Gdje je taj osjećaj u Vašoj hijerarhiji vrijednosti?

4. Ostanak/odlazak s posla

Pretpostavimo da imate posao na kojem je prisutno privih pet vrijednosti iz Vaše hijerarhije. Postoji li nešto što bi Vas moglo navesti da odete s ovog posla?

Ako odgovorite pozitivno, a ako pretpostavimo da već imate posao sa svim svojim vrijednostima i s vrijednosti koju ste upravo spomenuli.

Jeli to dovoljno za ostati na poslu?

Ledeni brijeg

Prikaz odnosa između naših skrivenih vrijednosti i sustava vjerovanja i našeg vanjskog ponašanja.

Dva su faktora koji izravno utječu na ponašanje 1. stav koji podupire ponašanje

2. sposobnost da se izrazi očekivano ponašanje

Hvala na pažnji!