NNAASSTTAAVVNNII PPLLAANN II

OOKKVVIIRRNNII NNAASSTTAAVVNNII PPRROOGGRRAAMM

PPOODDRRUUJJEE RRAADDAA::

PPRREEHHRRAANNAA ((AA))

ZZAANNIIMMAANNJJEE:: TTEEHHNNIIAARR NNUUTTRRIICCIIOONNIISSTT

Glasilo Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta

Posebno izdanje Broj 1 S

PPrroossvvjjeettnnii

2

PROSVJETNI VJESNIK MINISTARSTVA ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I PORTA

Nakladnik:

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta

Za nakladnika:

doc. dr. sc. Dragan Primorac

Glavni urednik:

Martin Oroli, prof.

Uredili:

Vlatka Kneevi, dipl. ing. mr. sc. Ivan Turkovi

Ivana Pilko, dipl. lingvist i fonetiar

Naslovna stranica:

Nino Bui Ivana Pilko

Tisak:

Grafika kola u Zagrebu

3

PODRUJE RADA: PREHRANA (A)

ZANIMANJE: TEHNIAR NUTRICIONIST

4

KLASA: 602-03/04-01/271 URBROJ. 533/1-04-2 Zagreb, 18. oujka 2004. Na temelju lanka 10., stavka 6. Zakona o srednjem kolstvu ( Narodne novine, broj 19/92., 26/93., 27/93.,50/95., 59/91. i 114/01) ministar znanosti, obrazovanja i porta donio je

O D L U K U o donoenju nastavnog plana i programa za stjecanje srednje strune spreme u

podruju rada prehrana za zanimanje tehniar nutricionist

I. Ovom odlukom donosi se nastavni plan i program za stjecanje srednje strune spreme u podruju rada prehrana za zanimanje tehniar nutricionist.

II. Nastavni plan i sadrali nastavnog programa iz podruja rada prehrana za zanimanje tehniar nutricionist sastavni su dio ove odluke.

III. Ova odluka i nastavni plan i program za zanimanje tehniar nutricionist objavit e se Prosvjetnom vjesniku.

IV. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja. MINISTAR doc. dr. sc. Dragan Primorac

5

SADRAJ

Stranica 1. Uvod .............................................................................................. 6 2. Pregled nastavnih predmeta .......................................................... 8 3. Opeobrazovni predmeti ...............................................................10 4. Matematika ...................................................................................11 5. Fizika.............................................................................................17 6. Strukovni predmeti........................................................................19 7. Opa kemija I ................................................................................20 8. Opa kemija II...............................................................................24 9. Organska kemija ...........................................................................28 10. Biokemija......................................................................................32 11. Mikrobiologija ..............................................................................34 12. Osnove znanosti o prehrani I ........................................................38 13. Osnove znanosti o prehrani II .......................................................39 14. Ekologija .......................................................................................41 15. Osnove tehnologije namirnica I ....................................................43 16. Osnove tehnologije namirnica II...................................................44 17. Procesi pripreme hrane .................................................................45 18. Humana fiziologija........................................................................47 19. Zatita na radu, higijena i sanitacija..............................................50 20. Mikrobiologija namirnica .............................................................52 21. Pravilna prehrana ..........................................................................56 22. Kontrola kakvoe namirnica .........................................................58 23. Botanika ........................................................................................62 24. Praktina nastava ..........................................................................64 25. Izborni predmeti............................................................................71 26. Ambalaa ......................................................................................72 27. Tehnologija vode ..........................................................................75 28. Ekoloka proizvodnja hrane..........................................................77 29. Energetika .....................................................................................79 30. Biotehnologija...............................................................................81 31. Ekonomika prehrambene industrije ..............................................84 32. Ljekovito i zainsko bilje..............................................................87 33. Fermentirani procesi u prehrani ....................................................89 34. Materijalni uvjeti za realizaciju programa ....................................92 35. Zavrni ispit ..................................................................................94 36. Sudjelovanje u izradi nastavnog plana...96

6

UVOD Tehniari nutricionisti su osobe educirane o naelima prehrane, znaju to razni prehrambeni proizvodi sadre i kako utjeu na ljudsko zdravlje. Ostvarenje ovog programa traje etiri godine. Nastavni plan i program zanimanja TEHNIAR NUTRICIONIST sastavljen je tako da obrazuje uenike za rad na problemima vezanim uz prehranu svih populacijskih kategorija, proizvodnju i pripremu razliitih vrsta polupripremljene i pripremljene hrane, dijetetskih proizvoda namijenjenih posebnim skupinama potroaa, niskoenergetskih proizvoda, proizvoda vee bioloke vrijednosti i dr. irina obrazovanja temelji se na nastavnom planu koji osim zajednikih opeobrazovnih sadraja ima i znatan udio sadraja u slubi struke kao to su: - biokemija - znanost o prehrani - procesi pripreme hrane - osnove znanosti o prehrani - higijena i sanitacija - mikrobiologija namirnica itd.

Obrazovanje je zamiljeno tako da omogui to laku i bru prilagodbu za rad u iznimno irokom podruju vezanom uz hranu: - u prehrambenoj industriji - u farmaceutskoj industriji - u dravnim slubama/ministarstvima zdravstva, poljoprivrede, ribarstva i prehrane - u socijalnim slubama - u slubama kolske prehrane - u privatnim specijalistikim ordinacijama koje pruaju i usluge dijetetskog savjetovalita - u prodavaonicama zdrave hrane. Tijekom obrazovanja uenicima treba omoguiti posjet proizvodnim pogonima, restoranima zdrave hrane, vrtiima, trgovinama, kolama, bolnicama i sl. Steena teoretska znanja iz strunih sadraja uenici moraju znati praktino primijeniti na vjebama, u praktinoj nastavi i strunoj praksi te nauiti samostalno obavljati navedene poslove. Uenike treba uputiti da se u izradi seminarskih radova samostalno koriste domaom i stranom literaturom, internetom i ostalim sredstvima informiranja. Nakon zavretka etverogodinjeg kolovanja uenici polau zavrni ispit. Zvanje TEHNIAR NUTRICIONIST je zavrno zanimanje s kojim se uenici mogu zaposliti ili nastaviti svoje obrazovanje na srodnim fakultetima.

7

SREDNJE STRUKOVNO OBRAZOVANJE za zanimanje: tehniar nutricionist TRAJANJE OBRAZOVANJA: etiri godine PODRUJE RADA: prehrana DJELATNOSTI U KOJIMA SE JAVLJA POTREBA ZA ZANIMANJEM:

- prehrambena industrija - farmaceutska industrija - dravne slube - socijalne slube - slube kolske prehrane - zdravstvene ustanove, specijalistike ordinacije - savjetovalita.

PSIHOFIZIKE SPOSOBNOSTI POTREBNE ZA RAD:

- dobro psihiko i fiziko zdravlje s osjeajem za odgovornost - sposobnost dobre komunikacije s okolinom.

CILJ I SVRHA OBRAZOVANJA: - educiranost o naelima prehrane, sastavu prehrambenih proizvoda i

njihovu djelovanju na ljudsko zdravlje - upoznavanje proizvodnje i prerade razliitih vrsta polupripremljene i

pripremljene hrane te hrane namijenjene posebnim skupinama potroaa - priprema niskoenergetskih proizvoda i proizvoda vee bioloke vrijednosti - steena teoretska i praktina znanja znati primijeniti na radnom mjestu.

UVJETI ZA NAPREDOVANJE:

- prijelaz u vii razred - zavrni ispit - mogunost nastavka kolovanja u viim kolama i na srodnim fakultetima.

8

NASTAVNI PLAN I. ZAJEDNIKI DIO Red. broj

NASTAVNI PREDMET

Tjedni broj sati 1. razr. 2. razr. 3. razr. 4. razr.

1. Hrvatski jezik 3 3 3 3 2. Strani jezik 2 2 2 2 3. Povijest 2 2 - - 4. Geografija 2 1 - - 5. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 2 2 2 6. Politika i gospodarstvo - - - 1 7. Etika/Vjeronauk 1 1 1 1 8. Matematika 2 2 2 2 9. Fizika 2 - - - 10. Biologija 2 - - - 11. Raunalstvo 2 2 - - UKUPNO ZAJEDNIKI DIO 20 15 10 11 II. STRUKOVNI DIO Red. broj

NASTAVNI PREDMET Tjedni broj sati 1. razr. 2. razr. 3. razr. 4. razr.

12. Opa kemija I 2+3 - - - 13. Opa kemija II - 2+3 - - 14. Organska kemija - 2+2 - - 15. Biokemija - - 2+0 - 16. Mikrobiologija - - 2+2 - 17. Osnove znanosti o prehrani I i II 2+0 2+0 - - 18. Ekologija - 2+0 - 19. Osnove tehnologije namirnica I i II - - 2+0 2+0 20. Procesi pripreme hrane - - 2+0 - 21. Humana fiziologija - - 2+0 - 22. Zatita na radu, higijena i sanitacija 2+0 - - 23. Mikrobiologija namirnica - - - 2+2 24. Pravilna prehrana - - - 2+0 25. Kontrola kakvoe namirnica - - - 1+5 26. Botanika - 2+0 27. Praktina nastava - 0+3 0+4 0+4 UKUPNO STRUKOVNI DIO 9 16 18 18 UKUPNO I. i II. 29 31 28 29

9

III. IZBORNI PREDMETI Red. NASTAVNI PREDMET Tjedni broj sati broj 1. razr. 2. razr. 3. razr. 4. razr. 28. Ambalaa 1+1*+0 - - - 29. Tehnologija vode 1+1*+0 - - - 30. Ekoloka proizvodnja hrane - 1+1*+0 - - 31. Energetika - 1+1*+0 - - 32. Biotehnologija - - 2+0 - 33. Ekonomika prehrambene industrije - - 2+0 - 34. Ljekovito i zainsko bilje - - - 1+1*+0 35. Fermentirani procesi - - - 1+1*+0 UKUPNO IZBORNI PREDMETI 2 2 2 2 Od ponuenih izbornih predmeta bira se samo jedan, u trajanju od dva kolska sata. * Predvieno je da se nastava ovih predmeta odrava i praktino u obliku demonstracija, rada na terenu i samostalnog rada. UKUPNO I., II. i III. 31 33 30 31 Struna praksa - 35 35 40** ** Izrada strunog zavrnog rada

10

I. OPEOBRAZOVNI PREDMETI Nastavni programi opeobrazovnih predmeta: - hrvatskog jezika - stranog jezika - povijesti - geografije - tjelesne i zdravstvene kulture - politike i gospodarstva - vjeronauka - etike - biologije - raunalstva istovjetni su okvirnim nastavnim programima opeobrazovnih predmeta u srednjim kolama, a nalaze se u Glasniku Ministarstva prosvjete i porta Republike Hrvatske, posebno izdanje br. 11 od lipnja 1997. godine. Nastavni programi opeobrazovnih predmeta:

- matematike - fizike - botanike

sadrajima i satnicom primjereni su zanimanju tehniar nutricionist u prehrambenoj struci.

11

M A T E M A T I K A Godine obrazovanja: I., II., III. i IV. Sati tjedno/godinje: 2+0/70+0

CILJ

Razviti u uenika preciznost i konciznost u izraavanju te urednost, ustrajnost i sistematinost u radu. Cilj nastave matematike je omoguiti uenicima usvajanje matematikog znanja potrebnog za razumijevanje pojava i zakonitosti u prirodi i drutvu te ih osposobiti za primjenu usvojenog znanja u praktinom ivotu i nastavku kolovanja.

ZADACI

Stjecati potrebna znanja za razumijevanje kvantitativnih odnosa i zakonitosti u raznim pojavama u prirodi, drutvu i praktinom ivotu. Dobiti matematiko znanje koje je nuno za ukljuivanje u rad, praenje suvremenog znanstveno-tehnolokog razvoja i za nastavak obazovanja. Svladati osnovne elemente matematikog jezika, razviti sposobnost izraavanja matematikim jezikom, razviti smisao za pojmovno i apstraktno miljenje te za logiko-deduktivnu prosudbu. Usvojiti metodu matematikog miljenja koja se oituje u preciznom formuliranju pojmova, loginom zakljuivanju i algoritamskom rjeavanju problema. Razviti logiko miljenje, sposobnost za pravilno rasuivanje i zakljuivanje, matematiku intuiciju, matu i stvaralako matematiko miljenje.

M A T E M A T I K A: I. godina obrazovanja SADRAJ R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ 1. Prirodni brojevi Skup prirodnih brojeva. Raunske operacije s prirodnim brojevima. Svojstva raunskih operacija. Djeljivost u skupu prirodnih brojeva. Najvea zajednika mjera i najmanji zajedniki nazivnik. 2. Cijeli brojevi Skup cijelih brojeva. Raunske operacije sa cijelim brojevima. Svojstva raunskih operacija. (Raunanje sa zagradama.)

12

R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ 3. Racionalni brojevi Skup racionalnih brojeva. Raunske operacije s racionalnim brojevima. Svojstva raunskih operacija. Decimalni zapis racionalnog broja. Raunanje s decimalnim brojevima. Smjetanje racionalnih brojeva u pravac. 4. Polinomi Pojam potencije s prirodnim eksponentom. Operacije s potencijama. Polinomi jedne varijable. Operacije s polinomima. Polinomi dvaju varijabli. Operacije s polinomima dvaju varijabli. Kvadriranje i kubiranje binoma. Rastavljanje na faktore. Algebarski razlomci. 5. Skup realnih brojeva Drugi korijen. Iracionalni brojevi. Skup realnih brojeva. Koordinatni sustav u ravnini. Udaljenost toaka u koordinatnom sustavu. Polovite duine. Graf i linearane funkcije. 6. Korijeni Korijeni. Operacije s korijenima. Djelomino korjenovanje. Racionaliziranje nazivnika. 7. Linearne jednadbe i Linearne jednadbe s jednom nejednadbe nepoznanicom. Problemi s jednom nepoznanicom. Linearni sustavi. Grafika interpretacija linearnog

sustava jednadbi s dvije nepoznanice. Jednostavnije iracionalne jednadbe. Problemi s dvije nepoznanice i praktini primjeri.

8. Trokut Trokut. Kutovi u trokutu. Vrste trokuta. Pouci o sukladnosti trokuta i primjene. Karakteristike toke trokuta. Trokutu upisana i opisana krunica. Jednostavnije konstrukcije trokuta. Pouci o slinosti trokuta i promjene. Opseg i povrina trokuta.

13

R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ 9. Krunica i krug Meusobni poloaj pravca i krunice. Tangenta krunice. Pouak o obodnom i sredinjem kutu. Talesov pouak. Konstrukcija tangente krunice iz toke izvan krunice. 10. Poligoni Vrste etverokuta i svojstva. Opseg i povrina kutnika, kvadrata, paralelograma i trapeza. Pravilni poligoni. Opseg i povrina pravilnih poligona. Opseg i povrina kruga.

14

M A T E M A T I K A: II. godina obrazovanja Sati tjedno/godinje: 2 + 0/ 70 +0 SADRAJ R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ 1. Skup kompleksnih brojeva Jednadba x2= -1 i skup kompleksnih brojeva. Apsolutna vrijednost kompleksnog broja. Dijeljenje kompleksnih brojeva. 2. Kvadratna jednadba Kvadratna jednadba. Rjeavanje kvadratnih jednadbi. Diskriminanta kvadratne jednadbe. 3. Polinom drugog stupnja Grafovi polinoma f(x)ax2, i njegov graf f(x)=ax2+c, f(x)=a(x-x)2 f(x)0a(x-x0)2+c, i f(x)=ax2+bx+c. Nulta toka polinoma drugog stupnja i njegov graf. 4. Eksponencijalne i logaritamske Izraunavanje potencija 10x. funkcije Eksponencijalna funkcija x 10x Logaritamska funkcija x log x. Formule za logaritme produkta. Potencije kvocijenta i korijena. Izraunavanje logaritama. 5. Trigonometrija pravokutnog Mjerenje kuta. Definicija trokuta trigonometrijskih funkcija kuta. Vrijednost trigonometrijskih funkcija za 00, 300, 450, 600 i 900. Prirodne vrijednosti trigonometrijskih funkcija (tablice ili depno raunalo). Primjena trigonometrijskih funkcija za pravokutni trokut. 6. Poliedri i rotacijska tijela Pojam poliedra. Kvadar i kocka, oploje i volumen kvadra i kocke. Uspravna prizma, oploje i volumen. Pravilni poliedri. Valjak, stoac, kugla, oploje i volumen.

15

M A T E M A T I K A: III. godina obrazovanja Sati tjedno/godinje: 2 + 0/ 70 + 0 SADRAJ R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ 1. Trigonometrijske funkcije Brojevna krunica. Definicija trigonometrijskih funkcija. Parnost kosinusa, neparnost sinusa. Periodinost trigonometrijskih funkcija (Tablice. Uporaba depnog raunala.). Grafiki prikaz trigono- metrijskih funkcija. Adicijske formule. Pretvorba zbroja trigono- metrijskih funkcija u umnoak i obrnuto. Trigonometrijske jednadbe. 2. Primjene trigonometrije Primjene trigonometrije pravokutnog u geometriji trokuta u planimetriji (ponavljanje). Pouak o sinusima. Pouak o kosinu- sima. Primjene trigonometrije u planimetriji. Primjene trigonometrije u stereometriji, fizici, tehnici i geodeziji. 3. Vektori Vektori. Pojam vektora. Zbrajanje vektora. Mnoenje vektora realnim brojem. Linearna kombinacija vektora. Duljina vektora. Formula za udaljenost toaka u koordinatnom sustavu. Dijeljenje duine u danom omjeru. Skalarni produkt vektora. Okomitost vektora.

16

M A T E M A T I K A: IV. godina obrazovanja

Sati tjedno/godinje: 2 + 0/ 70 +0 SADRAJ R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ 1. Analitika geometrija Eksplicitni, implicitni i segmentni u ravnini oblik jednadbe pravca. Kut dvaju pravaca (okomitost i paralelnost). Udaljenost toke od pravaca. Jednadba krunice. Krunica odreena s tri toke. Presjek pravca i krunice. Tangenta i normalna krunica. Uvjet dodira pravca i kru- nice. Elipsa, hiperbola i parabola. Istostranina hiperbola. Tangenta i normala u toki elipse, hiperbole i parabole. Pojam krivulje 2. reda. Presjek pravca i krivulje 2. reda. 2. Nizovi Pojam niza. Zadavanje nizova. Monotoni nizovi. Omeeni nizovi. Limes niza. Aritmetiki niz. Geometrijski niz. Beskonani geometrijski red. KADROVSKI UVJETI:

- prof. matematike - dipl. ing. matematike

LITERATURA: - udbenici za etverogodinje strukovne tehnike kole odobreni od Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta

17

F I Z I K A Godina obrazovanja: I. Sati tjedno/godinje: 2 + 0 (70 + 0)

CILJ

Upoznati uenike s osnovnim zakonitostima fizike, fenomenima u prirodi, industriji i tehnologijama. ZADAA

Osposobiti uenike za kreativno rjeavanje problema, kritiko miljenje,

razumijevanje prirode znanosti, uloge znanosti u drutvu i osobnom ivotu, usvajanje temeljnog sadraja potrebnog za izborne sadraje (posebice u astronomiji i energetici). SADRAJ R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ 1. Gibanje Usvojiti temeljna znanja o pravocrtnim gibanjima i vjetine uporabe fizikalnih veliina, relacija i grafikog prikaza za opis gibanja te razumjeti razliku izmeu translacije i rotacije. 2. Sile i polja Usvojiti temeljna znanja o

gravitacijskom, elektrinom, magnetskom meudjelovanju, vjetine opisivanja svakodnevnih meudjelovanja silom te primijeniti temeljne zakonitosti djelovanja sila i gibanja tijela i shvatiti njihovu vrijednost za razumijevanje svijeta.

3. Rad, energija i snaga Osposobiti uenike za primjenu mehanikog rada, energije i snage u rjeavanju ivotnih i strunih problema i njihovo povezivanje na temelju zakona ouvanja energije.

18

R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ 4. Elektrodinamika Osposobiti uenika za primjenu Ohmova zakona, magnetske sile i elektromagnetske indukcije u rjeavanju problema te shvaanje vanosti i uloge elektromagnetske indukcije u izgradnji suvremene civilizacije. 5. Titranje i valovi Usvojiti temeljne spoznaje o mehani- kom titranju i valovima, vjetine odreivanja frekvencije titranja i valnih duljina te razumjeti primjenu u svakidanjici. 6. Optika i optiki sustavi Osposobiti uenike za primjenu usvojenih zakona geometrijske optike i vjetina uporabe zrcala i lea u svakidanjici (teleskop, astronomski dalekozor). 7. Atomi i kvanti Opisati strukturu atomske jezgre i nuklearne sile. Objasniti zraenje iz jezgre atoma, radioaktivne pretvorbe i vrijeme poluraspada atoma u tvari. Objasniti fisiju urana i naelo rada nuklearnog reaktora. KADROVSKI UVJETI:

- prof. fizike - dipl. ing. fizike

LITERATURA: 1. Jakopovi, Kulii, Fizika I 2. Jakopovi, Kulii, Fizika II - udbenik za dvogodinji i trogodinji program fizike u srednjim kolama, kolska knjiga, Zagreb, 2000.

19

II. S T R U K O V N I P R E D M E T I

20

O P A K E M I J A I Godina obrazovanja: I. Sati tjedno/godinje: 2+3/(75+105) CILJ Cilj programa je da uenici steknu osnovna znanja o prirodnim pojavama i kemijskim zakonitostima. ZADAE Usvajanjem osnovnih znanja o kemijskim pojavama i zakonitostima razviti u uenika zanimanje za kemiju te istaknuti vanost kemijskih procesa u ivoj prirodi. Pokazati uz pomo samostalnog eksperimentalnog rada da je kemija vrsto povezana sa svakidanjim ivotom i da nije skup nerazumljivih kemijskih formula. Stei vjetinu u rukovanju kemijskim priborom pri izvoenju pokusa i laboratorijskom radu. Razviti sposobnost samostalnog rjeavanja problema i zadataka. Stei navike zatite prirode i ivotne sredine. SADRAJ R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ 1. Tvari Podjela tvari, izvori tvari, agregatna stanja tvari 2. Graa atoma Veliina i masa atoma, elementarne

estice, atomski maseni broj, izotopi i izobari, relativna atomska masa, elektronska konfiguracija atoma, elektonski omota atoma. 3. Periodiki sustav elemenata Suvremeni periodiki sustav elemenata, struktura atoma i periodiki sustav. Periodinost svojstava elemenata: polumjer atoma, energija ionizacije, afinitet prema elektronu.

21

R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ 4. Kemijske veze Kovalentna veza, usmjerenost kovalentne veze i graa molekula, kovalentni i van der Waalsov radijus, elektronegativnost atoma i polarnost molekula, meumolekulske sile, atomski molekulski kristali. Ionska veza, ionski radijusi, ionski kristali. 5. Kemijski raun Relativna molekulska masa, brojnost jedinki, mnoina tvari. Molarna masa i molarni volumen. Opa plinska jednadba. 6. Kemijske formule i jednadbe Odreivanje empirijske i molekulske formule spoja. Jednadba kemijske reakcije, stehiometrija kemijskih reakcija. 7. Kemijska ravnotea Ravnoteno stanje, konstanta kemijske ravnotee, utjecaj koncentracije, temperature i tlaka na poloaj ravnotee. 8. Kiseline, baze i soli Definicija kiselina i baza, disocijacija, ionski produkt vode, pH, indikatori kiselina i baza, neutralizacija soli, hidroliza soli, puferi.

22

VJEBE IZ OPE KEMIJE I R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ - VJEBE 1. Uvod u laboratorijski rad Pravila rada u laboratoriju. Upoznavanje laboratorijskog pribora (stakleni, plastini, gumeni, metalni), odmjerno posue. ienje, pranje i suenje lab. posua i pribora. Rad s kemikalijama. . 2. Aparati i pribor za zagrijavanje Plinski plamenici, elektrini grijai, kupelji. Izrada sitnog laboratorijskog pribora. 3. Mjerne jedinice i mjerenje SI - sustav. Mjerenje mase, volumena, temperature, tlaka. 4. Postupci odjeljivanja Filtriranje, dekantiranje, destiliranje, smjese tvari prekristalizacija, sublimacija, sedimentiranje, ekstrakcija, centrifugiranje. 5. Disperzni sustavi Vrste i svojstva. Priprava sola, gela i emulzije. Proces otapanja, topljivost soli i vrste otopina. Otapanje plinova u vodi. Energetske promjene pri otapanju. 6. Iskazivanje sastava otopina Priprava pravih otopina. Maseni i volumni udjeli. Masena i mnoinska koncentracija, razrjeenje otopina. 7. Kiseline, baze i soli Ispitivanje pH vrijednosti razliitih otopina, indikatori, dobivanje soli, hidroliza soli, hidratne soli, titracija.

23

KADROVSKI UVJETI: - prof. kemije - dipl. ing. kemije - dipl. ing. kemijske tehnologije - dipl. kemijski inenjer - dipl. ing. biotehnologije - dipl. ing. prehrambene tehnologije LITERATURA:

1. A.Petreski, M.Herak, Udbenik za medicinske kole i strukovne kole s dvogodinjim programom kemije, Profil, Zagreb, 1977.

2. A. Petreski, B. Sever, Kemija, Zbirka rijeenih primjera i zadataka iz ope kemije, Profil, Zagreb, 1977.

3. M. Sikirica, B. Korpar-olig, Kemija s vjebama 1, kolska knjiga, Zagreb, 2000.

4. I. Filipovi, S. Lipanovi, Opa i anorganska kemija, kolska knjiga, Zagreb, 1987.

5. Za vjebe: dostupna skripta iz ope i anorganske kemije kao i interna skripta u pripremi.

24

O P A K E M I J A II Godina obrazovanja: II. Sati tjedno/godinje: 2+3 (70 + 105) CILJ Cilj programa je da uenici ovladaju teoretskim osnovama i praktinim postupcima kvalitativne i kvantitativne kemijske analize kao i osnovnim pojmovima i zakonitostima fizikalne kemije. ZADAE Primijeniti postupke kvalitativne i kvantitativne kemijske analize. Usavriti preciznost i shvatiti vanost istoe i urednosti pri izvoenju pokusa u analitikom laboratoriju. Razumjeti procese pretvorbe energije i uoiti kako se usvojeni podaci mogu primijeniti u raznim procesima. Proiriti znanja o tekuinama i otopinama i stei osnovna znanja koja obuhvaaju instrumentalne metode u kemiji. SADRAJ R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ 1. Kvantitativna kemijska analiza Zadaa i podjela analitike kemije. Gravimetrija i volumetrija - princip i postupci. 2 Metode volumetrijske analize Metode neutralizacije. Odreivanje oksidacijskog broja, redoks procesi. Metode oksidacije i redukcije, taloenja i kompleksometrije. 3. Kvantitativna kemijska Metode i tehnike rada. Pregled analiza analitikih skupina kationa i aniona. 4. Agregatna stanja tvari Idealni plinovi - osnovni plinski zakoni. Smjesa plinova - Daltonov zakon. Fizikalna svojstva tekuina - - viskozitet i napetost povrine. Tipovi kristalnih reetki - vrste veza.

25

R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ

5. Tvari u smjesama Tlak pare otopine, Raoultov zakon, snienje ledita, povienje vrelita, difuzija i osmoza. 6. Optika svojstva otopina Apsorpcija svjetlosti, Lambert-Beerov zakon. Lom svjetlosti-refraktometrija. Optika aktivnost otopina - - polarimetrija. 7. Pojave na granici faza Adsorpcija, kromatografija, ionski izmjenjivai. 8. Osnove termodinamike i Prvi zakon termodinamike. Specifini termokemije toplinski kapacitet. Energija i entalpija. Drugi zakon termodinamike. Entropija i Gibbsova slobodna energija. 9. Osnove elektrokemije Elektrolitiki lanci Faradayevi zakoni. Galvanski lanci i elektrodni potencijali. Kemijski izvori struje. Korozija.

26

VJEBE IZ OPE KEMIJE II R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ VJEBE 1. Gravimetrija Odreivanje sulfata. 2. Volumetrija Krivulja neutralizacije: jake kiseline i jake baze, slabe kiseline i slabe baze, jake kiseline i slabe baze, slabe kiseline i jake baze. Standardne otopine: - priprema i standardizacija otopine HCl, c= 0,1 mol/ L - priprema i standardizacija otopine NaOH , c= 0,1 mol/ L. Redoks reakcije, manganometrija: - priprema i standardizacija otopine KMnO4, c= 0,02 mol/ L - priprema i standardizacija otopine Na2S2O3 , c= 0,1 mol/ L. Talone titracije: - priprema i standardizacija otopine AgNO3, c= 0,1 mol/ L - odreivanje mase klorida po Mohru. Kompleksometrijske titracije: - priprema i standardizacija kompleksona III, c= 0,01 mol/ L. 3. Kvalitativna analiza Najosnovnije reakcije kojima se mogu dokazati pojedini kationi i anioni u analiziranom uzorku. 4. Agregatna stanja tvari Odreivanje molarnog volumena kisika. Primjena plinskih zakona. Odreivanje gustoe tekuine areometrom, relativne viskoznosti. Ostwaldovim viskozimetrom, relativne napetosti povrine etanola prema vodi stalagmometrom. 5. Koligativna svojstva otopina Primjeri difuzije i osmoze. Odreivanje molarne mase iz snienja ledita i povienja vrelita otopine.

27

R. br NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ VJEBE 6. Optika svojstva otopina Odreivanje koncentracije otopina refraktometrom i polarimetrom. Odreivanje koncentracije obojenih otopina kolorimetrom. 7. Kromatografija Kromatografija na papiru - uzlazna, silazna, kruna. 8. Kemijska kinetika Brzina kemijske reakcije. Utjecaj koncentracije, temperature i katalizatora na brzinu kemijske reakcije. 9. Elektrokemija Odreivanje napona lanka i polariteta elektroda. Potiskivanje jednog metala drugim iz njegovih spojeva. Provjera prvog i drugog Faradayeva zakona elektrolizom. Korozija metala. 10. Termokemija Odreivanje molarne entalpije razrjeivanja kiseline. Odreivanje entalpije otapanja soli. KADROVSKI UVJETI: - prof. kemije - dipl .ing. kemije - dipl. ing. kemijske tehnologije - dipl. kemijski inenjer - dipl. ing. biotehnologije - dipl. ing. prehrambene tehnologije LITERATURA:

1. M. Herak i dr., Osnove fizikalne kemije, kolska knjiga, Zagreb, 1992. 2. P. W. Atkins, M. J. Clugston, Naela fizikalne kemije, kolska knjiga,

Zagreb, 1992. 3. D. Nthig-Hus, M. Herak, Opa kemija 2, kolska knjiga, Zagreb 4. M. Banovi, Analitika kemija za zdravstvene kole, kolska knjiga,

Zagreb, 1995. 5. D. A. Skoog, Osnove analitike kemije, kolska knjiga, Zagreb, 1999.

28

O R G A N S K A K E M I J A Godina obrazovanja: II. Sati tjedno/godinje: 2 + 2/(70 + 70) CILJ Upoznati i svladati osnove kemije ugljikovih spojeva na temelju prouavanja strukture i svojstava mnogobrojnih organskih molekula kao i osnovnih mehanizama njihova meudjelovanja. ZADAE Shvaanjem naela i mehanizama najjednostavnijih reakcija shvatiti i mnogo sloenije reakcije, povezati svojstva i strukturu organskih spojeva s funkcionalnim skupinama. Uoiti da veliki broj iroko primjenjivanih spojeva pripada skupini organskih spojeva, a to su i spojevi koji ulaze u sastav biljaka, ivotinja i ljudi. Svladati osnovne tehnike i stei vjetine eksperimentalnog rada u laboratoriju organske kemije. SADRAJ R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ 1. Uvod u organsku kemiju Zajednika svojstva organskih spojeva. Odreivanje formule organskog spoja. Podjela organskih spojeva. 2. Ugljikovodici Nomenklatura, svojstva i reakcije alkana, cikloalkana, alkena i alkina. Nomenklatura, svojstva i reakcije aromatskih ugljikovodika. Nafta.

3. Halogenalkani Svojstva i reakcije halogenalkana, freoni. 4. Alkoholi, fenoli i eteri Nomenklatura, svojstva i dobivanje alkohola. Primjena alkohola. Fenoli - svojstva i reakcije. Eteri - svojstva i dobivanje.

29

R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ 5. Aldehidi i ketoni Svojstva, reakcije i dobivanje aldehida i ketona. Dokazivanje karbonilne skupine. 6. Karboksilne kiseline i derivati Nomenklatura, svojstva i primjena karboksilnih kiselina. Esteri, esterifikacija i hidroliza. Masne kiseline - masti i ulja. Sapuni i deterdenti. Stereoizomeri i optika aktivnost. 7. Amini Nomenklatura i struktura amina. Dobivanje i reakcije amina. Alkaloidi. 8. Aminokiseline i proteini Struktura i svojstva aminokiselina, peptidna veza. Peptidi i proteini kemijska svojstva. 9. Ugljikohidrati Podjela ugljikohidrata, glikozidna veza. Svojstva monosaharida, disaharida i polisaharida.

30

VJEBE IZ ORGANSKE KEMIJE R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ - VJEBE 1. Uvod u laboratorijski rad Upoznavanje laboratorija organske kemije, odravanje reda i nain rada. Posue i pribor, aparature u organskom laboratoriju. 2. Kvalitativna analiza organskih Dokazivanje ugljika, vodika, spojeva duika, sumpora i halogenih elemenata. 3. Izolacija i proiavanje Filtracija, prekristalizacija, organskih spojeva ekstrakcija, destilacija, odreivanje temperature talita i vrelita. 4. Ugljikovodici Dobivanje i svojstva metana, etena i etina. Dokazivanje nezasienih ugljikovodika. 5. Organski spojevi s kisikom Alkoholi i fenoli - dobivanje i svojstva. Svojstva etera. Dobivanje i svojstva aldehida i ketona. 6. Karboksilne kiseline i derivati Dobivanje karboksilnih kiselina, neutralizacija. Dokazivanje i izolacija karboksilnih kiselina u kiselom mlijeku i limunu. Dobivanje i svojstva estera. Saponifikacija. 7. Bioloki vani spojevi Dokazivanje glukoze, reakcije disaharida. Dokazivanje i izolacija kroba. Dokazivanje i izolacija proteina.

31

KADROVSKI UVJETI: - prof. kemije - dipl. ing. kemije - dipl. ing. kemijske tehnologije - dipl. ing. biotehnologije - dipl. ing. prehrambene tehnologije LITERATURA:

1. D. Strievi, B. Sever, Organska kemija, Profil, Zagreb, 1998. 2. M. Sikirica, B. Korpar-olig, Organska kemija, kolska knjiga,

Zagreb,1996. 3. D. Strievi, B. Sever, Organska kemija - zbirka rijeenih primjera i

zadataka iz organske kemije, Profil, Zagreb, 1997. 4. Za vjebe: dostupna skripta iz organske kemije kao i interna skripta u

pripremi.

32

B I O K E M I J A Godina obrazovanja: III. Sati tjedno/godinje: 2+0 (70 + 0) CILJ Stei osnovna znanja iz podruja kemije ivih bia i metabolikih procesa u organizmu kako bi ih se s razumijevanjem moglo primijeniti u prehrambenoj struci. ZADAE Usvojiti znanja o kemijskom sastavu tijela, o metabolikim promjenama tvari i izluivanju tetnih produkata metabolizma. Shvatiti kako djeluju bioloki aktivne tvari, hormoni i vitamini te uoiti vanost pravilne prehrane. SADRAJ: R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ 1. Uvod u biokemiju Osnovni organski spojevi. Kemijski sastav organizma. 2. Voda i mineralne soli Uloga i sadraj vode u ivom organizmu. Uloga mineralnih soli u organizmu. 3. Proteini i metabolizam Struktura aminokiselina, aminokiselina esencijalne aminokiseline. Peptidi i proteini, struktura proteina. Podjela proteina. Enzimi, mehanizam djelovanja. Koenzimi.Vitamini. Hormoni. Probava proteina. Oksidativna razgradnja aminokiselina. Sinteza uree. Sinteza vlastitih proteina. 4. Ugljikohidrati i metabolizam Monosaharidi, glikozidna veza. ugljikohidrata Disaharidi. Polisaharidi. Probava ugljikohidrata. Glikoliza.

33

R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ 5. Masti, lipidi i metabolizam, Lipidi. Prave masti.

probava masti Oksidacija masnih kiselina. 6. Citratni ciklus Ciklus limunske kiseline. Respiratorni lanac i sinteza ATP. KADROVSKI UVJETI: - prof. kemije - dipl. ing. kemije - dipl. ing kemijske tehnologije - dipl. ing. biotehnologije - dipl. ing. prehrambene tehnologije LITERATURA: 1. M. Flgel, G .Lauc, Biokemijski praktikum za srednje kole, kolska knjiga, Zagreb, 1998. 2. D. Strievi, B. Sever, Prirodni spojevi zbirka rijeenih primjera i zadataka, Profil, Zagreb, 1996. 3. Lj. Igum - Vorgi, Biokemija - skripta za internu upotrebu, Zdravstveno uilite, Zagreb 4. B. traus, Medicinska biokemija, Medicinska naklada, Zagreb, 1992. 5. P. Karlson, Biokemija, kolska knjiga, Zagreb, 1989.

34

M I K R O B I O L O G I J A Godina obrazovanja: III. Sati tjedno/godinje: 2+2 (70+70) CILJ Uenici ue koristiti osnovnu mikrobioloku metodologiju pri rjeavanju pojedinih pitanja i zadataka. ZADAE Uenici se upoznaju s obiljejima znaajnih bakterija, kvasaca i plijesni, te uz pomo nastavnika pokuavaju identificirati mikroorganizme. Posebnu vanost zauzima ispitivanje bakterioloke istoe ruku i radnih povrina u prehrambenoj industriji. Potrebno je da uenici svladaju osnovne laboratorijske tehnike: mikroskopiranje, pripremu preparata, uzgoj mikroorganizama i pripremu hranjivih podloga, sterilizaciju, izolaciju istih kultura i odreivanje ukupnog broja mikroorganizama. SADRAJ R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ 1. Uvod u mikrobiologiju Mikroorganizmi skupine, svojstva i

uloga u ivotu ljudi. Klasifikacija i nomenklatura mikroorganizama.

2. Mikroorganizmi u svojim Mikroorganizmi u vodi, prirodnim prebivalitima hrani, atmosferi, tlu i u krunom toku tvari u prirodi.

3. Bakteriologija Morfologija bakterija oblici, veliina graa, spore i pigmenti. Morfologija bakterijskih kolonija.

Fiziologija bakterija kemijski sastav, disanje, prijenos tvari kroz membrane, metabolizam, enzimi i otrovi.

Rast i razmnoavanje bakterija; faktori rasta i krivulje rasta, naini razmnoavanja. Sistematika bakterija.

35

R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ 4. Mikologija Opa obiljeja gljiva. Morfologija gljiva oblici, veliina i

graa, kvasci i plijesni. Fiziologija gljiva metabolizam i razmnoavanje. Gospodarski znaaj gljiva.

5. Virologija Virusi osobine, oblici i graa. Razmnoavanje i klasifikacija virusa. 6. Parazitologija Paraziti opa obiljeja. Morfologija praivotinja, plonjaka i oblenjaka i lankonoaca. Fiziologija parazita metabolizam i razmnoavanje. 7. Fikologija Alge morfologija, razmnoavanje i klasifikacija. Uloga algi u prirodi i ivotu ovjeka. 8. Djelovanje fizikalnih i Dezinfekcija, sterilizacija,

kemijskih imbenika na antimikrobni i antiparazitski mikroorganizme lijekovi.

36

VJEBE IZ MIKROBIOLOGIJE R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ VJEBE 1. Mikroskop Graa mikroskopa i tehnika

mikroskopiranja.

2. Sterilizacija Sterilizacija pribora, vrste i uvjeti sterilizacije. Hranjive podloge - - priprema i sterilizacija, razlijevanje, uvanje i nacjepljivanje. Odreivanje bakterioloke istoe hranjivih podloga.

3. Izolacija Izolacija iste kulture mikroorganizama. 4. Preparati za mikroskopiranje Priprema nativnih preparata i fiksiranih obojenih preparata (jednostavno i sloeno bojenje).

5. Determinacija Odreivanje broja mikroorganizama

(direktno i indirektno), determinacija bakterija kvasaca i plijesni. Osmoza - promatranje djelovanja osmotskog tlaka na stanice. Odreivanje antibiograma otopinama antibiotika. Ispitivanje bakterioloke istoe radnih povrina i osoblja.

37

KADROVSKI UVJETI:

- dipl. ing. biotehnologije - dipl. ing. prehrambene tehnologije - prof. biologije - dipl. ing. biologije

LITERATURA:

1. S. Durakovi, Opa mikrobiologija, Prehrambeno-tehnoloki inenjering, Zagreb, 1996.

2. Z. Volner, Opa medicinska mikrobiologija s epidemiologijom i imunologijom, kolska knjiga, Zagreb, 2000. 3. S. Durakovi, L. Durakovi, Mikrobiologija namirnica, Kugler, Zagreb, 2001. 4. S. Durakovi, L. Durakovi, Prirunik za rad u mikrobiolokom laboratoriju, Durieux, Zagreb, 1997. 5. S. Durakovi, Prehrambena mikrobiologija, Medicinska naklada, Zagreb, 1991. 6. Z. Matijaevi, Genetika mikroorganizama

38

OSNOVE ZNANOSTI O PREHRANI I Godina obrazovanja: I. Sati tjedno/godinje: 2+0 (70+0) CILJ Cilj programa je da uenici upoznaju osnovne ivene namirnice biljnog i ivotinjskog podrijetla, da shvate energetsku vrijednost hrane i upoznaju postupke konzerviranja ivenih namirnica. ZADAE Objasniti razvoj prehrane, opisati osnovne sastojke namirnica i njihovu ulogu u metabolizmu ivih bia. Upoznati namirnice biljnog i ivotinjskog podrijetla, njihov izgled i organoleptika svojstva. Opisati postupke konzerviranja namirnica, objasniti ulogu aditiva pri konzerviranju, vanost ambalae za uvanje namirnica te njihovo uskladitenje i transport. SADRAJ R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ 1. Bromatologija Osnove znanosti o prehrani. 2. Fiziologija prehrane Prehrambena vrijednost namirnica, energetska vrijednost namirnica, troenje energije i radna sposobnost. 3. Kemijski sastav namirnica Voda, mineralne tvari, ugljikohidrati, masti i ulja, bjelanevine, vitamini, enzimi, organske kiseline i balastne tvari. 4. Konzerviranje Uzroci kvarenja namirnica, metode konzerviranja namirnica fizike i kemijske. 5. Ambalaa Vrste, materijali. 6. Transport Unutranji i vanjski.

39

OSNOVE ZNANOSTI O PREHRANI II Godina obrazovanja: II. Sati tjedno/godinje: 2+0 (70+0) SADRAJ R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ 1. Sirovine biljnog podrijetla itarice - vrste, graa i kemijski sastav, prehrambena i uporabna vrijednost. Pekarski proizvodi. 2. Voe i povre Podjela, kemijski sastav, energetska i prehrambena vrijednost. 3. Ugljikohidrati eer, krobne preraevine, med i ostala sladila. 4. Konditorski proizvodi Vrste i podjela. 5. Meso Kemijski sastav i prehrambena vrijed- nost mesa, vrste mesa u prometu. 6. Ribe Vrste, kakvoa ribe. 7. Masti i ulja Podjela i sastav. 8. Mlijeko Definicija i znaaj u prehrani, kemijski sastav, fermentirani mlijeni proizvodi, sir podjela i vrste. 9. Jaja Kemijski sastav klasiranje,

konzerviranje.

10. Kavovine, kava, aj Podjela, proizvodnja, pakiranje i skladitenje. 11. Zaini i srodni proizvodi Vrste, svojstva i uporaba. 12. Pivo, vino i Vrste, kemijski sastav.

jaka alkoholna pia

40

KADROVSKI UVJETI: - dipl. ing. biotehnologije - dipl. ing. prehrambene tehnologije LITERATURA: 1. B. imuni, V. Jakovli, V. Tadejevi, Poznavanje robe - ivene namirnice s osnovama tehnologije i prehrane, Tiskara Rijeka, Rijeka, 1994. 2. D. Matasovi, Poznavanje prehrambene robe, kolska knjiga, Zagreb, 1993.

41

E K O L O G I J A Godina obrazovanja: III. Sati tjedno/godinje: 2/70 CILJ Zatita okolia u sve veoj mjeri zaokuplja nau i svjetsku javnost. Svijest o iscrpljivosti prirodnih bogatstava namee pitanja o mogunosti opstanka sve brojnije ljudske vrste. Ekoloko obrazovanje o prirodi i okoliu te primjereni suivot s prirodom jedino je to osigurava razvoj i budunost novim naratajima. ZADACI Ovladati osnovnim pojmovima iz ekologije. Usvojiti spoznaje o antropogenim djelovanjem ovjeka u prirodi, o vrstama oneienja i njihovu djelovanju na degradaciju biosfere. Nauiti kako sauvati okoli i bioloke raznolikosti bez kojih nema opstanka na ovome svijetu. SADRAJ R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI 1. Uvod Definicija i osnovni pojmovi u ekologiji. Znaenje ekologije u rjeavanju globalnih problema. Zakonski propisi u zatiti okolia. 2. Degradacija biosfere Hidrosfera, atmosfera, litosfera. Oneienje okolia (prirodno i antropogeno). Podjela oneiivaa. Prehrambeni lanac i poremeaji. Umjetni ekosustavi. 3. Oneienje hidrosfere Vrste voda u prirodi i ekonomska vanost vode. Problemi zagaenja voda. Otpadne vode (podjela i znaajke). Proiavanje otpadnih voda. Oneienje rijeka, jezera, mora i oceana. Utjecaj oneienih voda na proizvodnju hrane. Zatita voda. Radioaktivnost i radioaktivno zraenje.

42

R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJI 4. Oneienje atmosfere Sastav zraka (promjene i vanost za ivot na Zemlji). Oneienje zraka (vrste, izvori i posljedice). Promjena klime, ozonske rupe, kisele kie, efekt staklenika. Utjecaj oneienog zraka na proizvodnju hrane i ljudsko zdravlje. 5. Oneienje litosfere Ope karakteristike tla i vrste tla. Utjecaj oneienja na tlo. Otpad (vrste, podjela i zbrinjavanje). Upotreba umjetnih gnojiva i pesticida te njihov utjecaj na proizvodnju hrane i zdravlje. Ekoloki uzgoj hrane. 6. Oneienje hrane Prirodno i antropogeno oneienje hrane. Jeftinija proizvodnja hrane i utjecaj na okoli. Glad i siromatvo (porast stanovnitva i neravnomjerna raspodjela hrane). Genetski modificirana hrana (prednosti i nedostaci). KADROVSKI UVJETI:

- dipl. ing. prehrambene tehnologije - dipl. ing. biotehnologije - prof. biologije - dipl. ing. biologije LITERATURA:

1. Ljiljana Tanay, Eugen Draganovi, Ekologija s tehnologijom, kolska knjiga, Zagreb, 1997.

2. Fedor Vali i suradnici, Zdravstvena ekologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2001.

3. Ekoloki leksikon, Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja, BARBAT, Zagreb, 2001.

4. Michael Scott, Ekologija, SysPrint, Zagreb, 1998. 5. Ekologija hrane

43

OSNOVE TEHNOLOGIJE NAMIRNICA I Godina obrazovanja: III. Sati tjedno/godinje: 2+0 (70+0) CILJ Cilj programa je upoznati uenike s osnovnim sirovinama u proizvodnji, s poluproizvodima i gotovim proizvodima kao i s postupcima prerade osnovnih sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda. ZADAA Uenici trebaju stei tehniko-tehnoloka znanja prilikom rjeavanja sljedeih problema: planiranja, modernizacije postojeih i uvoenja novih tehnolokih procesa i analiza u prehrambenoj industriji. Ovladati standardima i ostalim tehnikim propisima u vezi s kvalitetom, zatitom na radu i zatitom ivotne sredine. Pratiti specifine parametre i izradu tehnolokih prorauna. SADRAJ R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ 1. Tehnologija mlinarstva Skladitenje itarica, tehnologija proizvodnje brana, tehnoloka svojstva brana, postupci proizvodnje kruha i peciva. 2. Tehnologija konditorstva Proizvodnja kakao proizvoda, keksa i vafla, bombonskih proizvoda, kolaa i snack proizvoda. 3. Tehnologija eera i kroba Proces proizvodnje eera iz eerne repe i trske, postupak dobivanja kroba i krobnih derivata. 4. Tehnologija ulja i masti Proizvodnja ulja preanjem, ekstrak- cijom, rafininacija ulja, proizvodnja margarina, majoneze i biljnih masti. 5. Tehnologija voa i povra, Proizvodnja vonih sokova,

zainskog i ljekovitog bilja kandiranog voa, kompota, pektinskog gela. Proizvodnja suenog i zamrznutog voa i povra, zainskog i ljekovitog bilja.

44

OSNOVE TEHNOLOGIJE NAMIRNICA II Godina obrazovanja: IV. Sati tjedno/godinje: 2+0 (64+0) R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ 1. Tehnologija mlijeka i mlijenih Primarna obrada mlijeka, tehnologija proizvoda prerade mlijeka. Proizvodnja mlijenih proizvoda, sira, sladoleda, smrznutih deserta i adaptiranih vrsta mlijeka. 2. Tehnologija mesa i mesnih Obrada mesa, konzerviranje mesa i preraevina mesnih preraevina. 3. Ribe, koljke i glavonoci Vrste, obrada i konzerviranje. 4. Tehnologija vina Dobivanje, vrste i svojstva vina. 5. Tehnologija jakih alkoholnih Proizvodnja rakije, likera, ostalih

pia estokih alkoholnih pia i njihova svojstva.

6. Tehnologija piva Dobivanje, vrste i svojstva piva. KADROVSKI UVJETI: - dipl. ing. biotehnologije - dipl. ing. prehrambene tehnologije LITERATURA: 1. B. imuni, V. Jakovli, V. Tadejevi, Poznavanje robe ivene namirnice s osnovama tehnologije i prehrane, Tiskara Rijeka, Rijeka, 1994. 2. D. Matasovi, Poznavanje prehrambene robe, kolska knjiga, Zagreb, 1993. 3. . Roseg, Prerada mesa i mlijeka, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1995. 4. S. Kljusuli, Uvod u tehnologiju mljevenja penice, Metkovi, 2000. 5. T. Lovri, V. Piliota, Konzerviranje i prerada voa i povra, Nakladni zavod Globus, 1994.

45

PROCESI PRIPREME HRANE Godina obrazovanja: III. Sati tjedno/godinje: 2+0 (70 +0) CILJ

Uenici usvajaju vanost pravilne prehrane i pravilnih prehrambenih navika te sirovine u pripremi hrane. ZADAE

Rastumaiti promjene na sirovinama tijekom procesa pripreme hrane, upoznati s vrstama kuhinje i sustavima pripreme hrane, razlikovati procese pripreme hrane i stupnjeve obrade prehrambenih proizvoda. Usvojiti tehniku rukovanja gotovim i polugotovim jelima pri pakiranju, skladitenju, transportu i upotrebi. Razviti i utvrditi nain i naviku pravilnog pripremanja hrane. SADRAJ R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ 1. Sirovine u pripremi hrane i Osnovne sirovine i njihove prehram- kemija hrane bene i kulinarske znaajke. Promjene na sirovinama tijekom procesa pripreme hrane. Pomone sirovine: zaini i aditivi. 2. Energetska vrijednost namirnica Tablice energetskih vrijednosti pojedinih vrsta namirnica. Jelovnici i normativi. 3. Kulinarstvo Vrste kuhinja: restauracijske, pansionske, domae, narodne, internacionalne, dijetalne, vegetarijanske. 4. Osnovni procesi pripreme Blaniranje, kuhanje, pirjanje, peenje, suenje. Stupnjevi obrade prehrambenih proizvoda. Industrijska proizvodnja polugotovih i gotovih jela, procesi konzerviranja, pakiranja i skladitenja polugotovih i gotovih jela. 5. Naini pripreme hrane Konvencionalna priprema poluindustrijski i industrijski pripremljene hrane.

46

KADROVSKI UVJETI: - dipl. ing. biotehnologije - dipl. ing. prehrambene tehnologije

LITERATURA:

1. D. Matasovi, Hrana, prehrana i zdravlje (injenice i miljenja), Fovis, Zagreb, 1992. 2. T. Lovri, Procesi u prehrambenoj industriji s osnovama prehrambenog

inenjerstva (skripta, I. dio), II. izdanje, Zagreb, 1991. 3. R. ivkovi, Sve o zdravoj prehrani 4. J. Habgood, Zdravo kombiniranje hrane

47

HUMANA FIZIOLOGIJA Godina obrazovanja: III. Sati tjedno/godinje: 2 + 0 (70+0) CILJ Stjecanje znanja iz podruja fiziologije i fiziolokih procesa u organizmu ovjeka te primjena steenog znanja u prehrambenoj struci. ZADAA Usvojiti znanja o smjetaju, grai i funkciji sustava organa u tijelu ovjeka te njihovu povezanost. Upoznati rizine imbenike za zdravlje ovjeka i shvatiti vanost odravanja zdravog naina ivota.

SADRAJI

R. br. NAZIV NASTAVNE CJELINE NASTAVNI SADRAJ

1. Uvod Uvod u fiziologiju.

2. Kemijski sastav tijela - Kemijski sastav organizma, - tjelesne tekuine stanina i izvanstanina tekuina. Promet vode u tijelu. Krv i krvne stanice. Krvne skupine.

3. Regulacija sastava tjelesnih Graa i funkcija koe, graa tekuina mokranog sustava, graa i

funkcija bubrega. 4. Srce, krvoilni i dini sustav Graa srca i krvoilnog sustava. Rad srca i optok krvi, krv