poduzetnik najava prosinac 2012

Poduzetnik

Tema broja - Izvoz

mjesečnik za poduzetnike i menadžere

PODUZETNIČKA PRIČA • ABC KVALITETE • STUDENTSKO PODUZETNIŠTVO • BITI PODUZETNIK • MALA ŠKOLA PODUZETNIŠTVA

Broj 71/72 · Godina VI Prosinac 2012./Siječanj 2013.

Cijena 17 kn

ISSN 1846-3541

Poduzetnička pričaDavor Čakić, Našice

Portret menadžera Ivan Martić, Optima Telekom d.d. Zagreb

Predstavljamo Vam Sajam VIROEXPO, Virovitica

Poduzetnik | prosinac 2012. 3

nakladnikNovi Poduzetnik d.o.o.31300 Beli Manastir, Valpovačka b.b.Tel: 031/284 850, Fax: 031/284 851, [email protected] urednikVladimir Mihajlović

[email protected]

direktoriNenad N. BachVladimir Mihajlović

stalni suradnici:Josip Martinović, Marija Birtić, Dubravka Martinović, Mirjana GlavašOlga Štajdohar Pađen, Ramona Glavaš, Kristina Podobnik, Vlasta Balković, Saša Begović, Maja Mikulec, Marizela Mikulec Magyar

marketing i prodaja031/ [email protected]

grafičko oblikovanje i pripremaGrafički studio Gilih

tisakMedia Print Tiskara Hrastić d.o.o.Zagreb, Murati 16

osnivač magazina, 2007.g.Tihomir Jelavić

Časopis izlazi sredinom mjesecaJedinična cijena iznosi 17 knGodišnja pretplata (12 brojeva)iznosi 159 kn (PDV uključen)Polugodišnja pretplata (6 brojeva)iznosi 99,00 kn (PDV uključen)Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska Klasa: 050-01/11-01/2310,Ur.br.: 311-10-11-02 od 30. rujna 2011.

Za članke, crteže i oblikovanja objavljena u ovom časopisu sva su prava pridržana. Nedo-puštena je objava, prerada, reproduciranje, umnožavanje, imitiranje i na drugi način pre-nošenje bez suglasnosti nakladnika.

MisaoMir i ljubav su nam jedino po-trebni, iz ljepote nastaje do-brota, iz dobrote istina.

(Nenad Bach)

U kratko vrijeme, vozio sam se autom od Sarajeva do Osijeka, pa neki dan

kasnije od Sarajeva, preko Višegrada i Užica do Novog pazara na Sandžaku, još u međuvremenu letio zrakoplovom do Beograda, Zagreba i Ljubljane, i na kraju ovaj tekst smislio u Beču, glav-nome gradu svih Slavena. I znate li što sam zaključio, skroz odokativno. Beč i Austrija su bogatiji i razvijeniji od Lju-bljane i Slovenije. U Ljubljani se stabil-nije i gospodarski mirnije živi nego u Zagrebu. U Zagrebu bolje nego u Osi-

jeku. Opet, u Osijeku, bogatije nego u Sarajevu. U Sarajevu je, pak, slično kao u Beogradu, ali izrazito bolje nego u Vi-šegradu i osjetno bolje nego u Novom Pazaru. I, da sam produžio do Kosova, naišao bih na najniži životni standard od svih spomenutih.Nemojmo na prvu loptu zaključivati kako je što istočnije i južnije - sve tuž-nije, jer na krajnjem je istoku Japan, a na zemaljskome se jugu šepuri gospo-darska sila Australija. Nema veze pros-peritet, zaposlenost, BDP, dobar život sa zemljopisom ili klimom. Ali, u ovo-me dijelu Europe u kojemu živimo sto-ljećima, unatoč svjetskim i lokalnim ra-tovima, stvaranju, spajanju i razdvaja-nju država, kraljevinama, republikama i revolucijama, kapitalizmu i komuniz-mu, katoličanstvu, pravoslavlju i isla-mu, diktaturama i demokracijama, di-narima, denarima, tolarima, kaemovi-ma, šilinzima, eurima i kunama, una-toč golemim tehnološkim promjena-ma, odnos između Beča i Zagreba, Za-greba i Kosova, i svega onoga što sam pobrojao, ostaje nepromijenjen u mjer-ljivim postocima prosperiteta.Proporcionalno, isti je odnos među dr-

žavama ove Regije kakav je bio i pri-je 100 godina! I tada je najveća banka u slavenskom dijelu jugoistočne Eu-rope bila Zagrebačka, ali je i tada bi-la u vlasništvu „stranaca“. Tek tu i ta-mo neka pikanterija može posvjedoči-ti da su tektonski društveni poremeća-ji nešto bitno promijenili. Recimo, Beč, koji je 1912-te godine imao 2,1 mili-jun stanovnika, sveo se raspadom car-stva na današnju mjeru od 1, 8 miliju-na. Taj Novi Pazar, koji se masovno ise-ljavao 1912-te i dugo tavorio kao mala sandžačka kasaba, danas je sa 125. 000 stanovnika veći od Osijeka. Četvorni metar stana u Splitu dostigao je cije-nu bečkoga i premašio zagrebačku. Ve-lika je Gorica postala veća od Siska ko-ji je bio najveća riječna luka Jugoslavije. Ali, sve su to sitnice, više iznimke nego pravilo. Istina je da se preokreti ne do-gađaju vratolomno, preko noći, ma ko-liko nas političari, vlastodršci i narod-ni tribuni u to uvjeravali. Možda bi, ka-da bismo umjesto stalnih i pogibeljnih promjena, reformi i restrukturiranja, probali napredovati strpljivim radom i nadogradnjom znanja, učinak bio bolji, a napredak brži.

I Z S A D R Ž A J A

U V O D N I K

Ne nasjedajte na olako obećanu brzinu

Piše: Goran Milić,Direktor vijesti i programa, Al Jazeera Balkans

Poduzetnička priča - Davor Čakić - NašiceNajveće zadovoljstvo - u vrijeme krize nitko nije dobio otkaz ...........4Biti poduzetnik - Denis Pal - DardaMali soboslikarski obrt s velikim mogućnostima ...........................10Tema broja - IzvozIvo Lukač, Udruga CISex - ZagrebCilj Udruge: povećati softverski izvoz .............................................12Suzana Rašeta, Predionica Klanjec d.o.o. - KlanjecCjelokupna proizvodnja prediva se izvozi ......................................14Boris Čagalj, Područni ured HBOR-a - OsijekHBOR je danas ključno mjesto za sve poduzetnike, a posebno izvoznike .......................................................................................16Stjepan Pišonić, Oriolik d.d. - OriovacInozemno tržište je surovo, tržište bez emocija ..............................18Josip Šimić, Opeka d.d. - OsijekU jednom trenutku došao je u pitanje opstanak tvrtke ..................19Portret menadžera - Ivan Martić, Optima Telekom d.d. - ZagrebNe može svatko biti menadžer! Vođenje je posao! .........................21Preporuka - Sintel d.o.o. - Slavonski BrodSlobodni odabir opskrbljivača električnom energijom ...................26Održivi razvoj - Koncept održivog razvojaZadovoljavanje potreba današnjice bez ugrožavanja budućih generacija .....................................................................................28Događanja - Koncert Nenada Bacha u HrvatskojPoziv na ljubav glazbom ................................................................30Događanja - Otvoren novi super diskont Kauflanda u HrvatskojPosao za stotinu novih radnika ......................................................32Razgovor s povodom - Hrvoje Veselko, direktor prodaje VIPnetaSimbol najboljeg omjera cijene i kvalitete u RH .............................33Zdrav život - OTOS - OsijekPomagala za kretanje - Invalidska kolica .......................................34Predstavljamo vam - Međunarodni sajam Viroexpo - ViroviticaNajvažniji sajam u regiji ................................................................36

Učeničko poduzetništvo - Komercijalna i trgovačka škola - BjelovarOmogućiti stjecanje kompetencija ................................................40Učeničko poduzetništvo - Druga srednja škola - Beli Manastir«Štedi jer vrijedi» ...........................................................................42Mala škola poduzetništva - Ulazak Hrvatske u EUSloboda kretanja roba - temelj EU tržišta ......................................43Događanja - 2. Startup Weekend - ZagrebPonovo okupljene buduće hrvatske poduzetničke nade ................44Zdrav život - AD MANUS - VinkovciRehabilitacija neuroloških pacijenata ............................................45Promo - Poduzetništvo treba voljetiKreativna vjeverica - zna gerila marketing ....................................46Poslovna astrologija - Anđelka SubašićNa vrijeme vidjeti «nevidljive» faktore ..........................................47Razgovor - Nikola Peršić Niki, Koktelsi - OpatijaGlazbeno nismo imali kompleksa ..................................................48Događanja - Književni susretS Tatjanom Udović u DV «Malik» ....................................................49Promo - Hobi Centar - OsijekIspuniti sve zahtjeve kupca ............................................................50Događanja - Plan restrukturiranja BOROVO ZAOKRETBorovo zaključno s 2015. g. izlazi iz krize .......................................51Prilog - VinaFeravino d.o.o. - FeričanciHrvatsku treba prepoznati kao zemlju dobrih vina ........................52Vina BeljeGraševina - vinska sorta ogromnog potencijala .............................54Udruga Graševina Croatica - OsijekJedinstvena promocija hrvatskih graševina ...................................55PP OrahovicaZdravlje i uživanje u vinu ...............................................................56Događanja - Dan Vukovarsko-srijemske županijeDodijeljena županijska priznanja ...................................................57

Naslovnica:Ravlić UTD, Osijek

4 Poduzetnik | prosinac 2012.

Dugo godina znam za tvrtku Tehnoalarm iz Našica. Znao sam i da je Tehnoalarm osno-

van 1995. godine kao mali obiteljski obrt. Davora Čakića, vlasnika obrta, a danas tvrtke Tehnoalarm nisam po-znavao. Prvi puta smo se čuli, proš-le godine, telefonom i bio je u žurbi, sto na sat. Sreli smo se u mjestu Jeze-ro, oko 15 kilometara od Našica gdje je Davor izgradio jednu zaista lijepu drvenu kuću površine oko 127 m2. A kada sam ga upoznao onda sam shva-tio da je to čovjek koji ne staje, pun

je ideja i inovacija, gleda daleko u bu-dućnost i radi punim plućima. Rekao bih tijelom, srcem i glavom. Zato ni-je čudo da je uspio opstati nakon to-liko godina rada, čak i u vrijeme krize kada mnoge hvata panika on razmi-šlja pozitivno i analitički. Davora sam prepoznao kao ozbiljnog poduzetni-ka koji želi svojim ponašanjem unije-ti pozitivno ozračje u ovaj „teški“ svi-

jet poduzetništva. Kada bi ta-kvih poduzetnika imali malo više siguran sam da bi se brzo prilagodili drugim uvjetima poslovanja. Davor je primjer kako se može dobro poslova-ti i u vrijeme krize.A da sam u pravu govori i činjenica da je ove godine uvršten u „zlatnu knji-gu najboljih poduzetnika i menadže-ra 2012“. Uvjet za odabir određene o-sobe jest da se poduzeće kojim osoba upravlja nalazi među prvih 10% naj-boljih poduzeća i obrta u Hrvatskoj na temelju rang liste koja se radi kom-binacijom raznih kriterija, među koji-ma je najvažnija novostvorena vrijed-nost. Značajan porast novostvorene vrijednosti jedan je od ključnih po-kazatelja menadžerskih i poduzetnič-kih vještina i u tome uspijevaju naj-bolji. Svega 4% najuspješnijih hrvat-skih poduzetnika i menadžera ste-kne pravo na objavu svoje biografije u Zlatnoj knjizi.

Od malih nogu u tehniciDavor Čakić rođen je 1973. godine u

Guterslohu, u Njemačkoj gdje su ro-ditelji živjeli do 1980. godine. Davor se u Hrvatsku vratio kada je imao 5 godina, osnovnu školu završio je u Đurđenovcu, a Elektrotehničku ško-lu u Osijeku. Davor mi kaže: «Nit-ko se u mojoj obitelji nije bavio bi-znisom, ali sam od malih nogu imao sklonosti ka tehnici. Oduvijek sam radio antenske sustave, penjao se po krovovima po dvadeset puta dnevno

i roditeljima išao na živce. Mislim da sam već u osnovnoj školi u selu bio poznat po svojoj sklonosti ka tehni-ci, svi su mi donosili televizore, radio prijemnike i druge aparate na popra-vak, već sam onda imao svoju radio-

Najveće zadovoljstvo - u vrijeme krize nitko nije dobio otkazDAVOR ČAKIĆ, NAŠICE

poduzetnička priča

*Davor je svoje prve novce koje je «zaradio» u svatovima uložio u otvaranje obrta *Tehnika, sama za sebe, traži stalno učenje i moraš uvijek biti brži od konkurencije

Kontakt: «Tehnoalarm» d.o.o.zaštita, multimedija, komunikacijeBraće Radića 3, 31500 NašiceTelefon: 031/617 301, Fax: 031/615 401Tele./fax: 031/611 155e-mail: [email protected]

Zašto drvena kuća?Ljudi danas žive pod stresom i pritiskom od 8 do 20 sati. Mahom su to po-duzetnici koji rade non stop i svi se žele vratiti prirodi. Svi mi, bez obzira što imamo kod kuće želimo imati i drvenu kuću gdje ćemo se smiriti, maknuti od svega i uživati. To je u pravilu i profil naših kupaca. Inače su drvene kuće građene od prirodnih materijala, mikroklima je idealna. U njima je tempe-ratura 23 °C, a vani je preko 30 stupnjeva. To su kuće u kojima nema statič-kog elektriciteta, u njoj živite u skladu sa prirodom. To je trend koji kod nas još nema tradicije niti iskustva. Ljudi ne znaju da se te kuće mogu moder-no opremiti tako da i u tom dijelu moramo probijati led. Ponekad smo na upite ljudi vodili beskrajno duge razgovore putem mobitela. Onda sam se odlučio napraviti ovaj iskorak, izgradio sam drvenu kuću, s obzirom da sam ovdje imao zemljište. Tako sam skratio sve te priče i uvjeravanja, dovedem ljude ovdje i pokažem im kako kuća u stvarnosti izgleda.

Kristina i Davor Čakić

Definitivno, kriza utječe na sve


biti poduzetnik

Denis Pal, mladi poduzetnik iz Darde, vlasnik je „malog soboslikarskog obrta s veli-

kim mogućnostima“, prepoznatlji-vog imena, „Penzla“ kojeg je osno-vao u listopadu 2011. godine i time zaplovio izazovnim poduzetničkim vodama.O soboslikarstvu, poduzetništvu u Hrvatskoj, prilikama i izazovima s kojima se susreće u ova, gospodarski ne baš prosperitetna vremena te doj-movima nakon prve godine samo-stalnog rada, razgovarali smo s De-nisom Palom.

Mnogim ljudima se ovo vrijeme ne čini baš najbolje za pokretanje posla, no vi ste ipak jedan od onih koji misle drugačije i prije godinu

dana ste pokrenuli vlastiti sobo-slikarski obrt.Po struci sam soboslikar i pošto ne-ko vrijeme nisam imao posla, osim, da tako kažemo privatnih poslova, odlučio sam se nakon nekog vre-mena otvoriti obrt i nastaviti posao s već postojećim klijentima. Nisam pohlepan, nisam nikad smatrao da nakon mjesec dana poslovanja tre-bam imati BWM, uzimam sve ma-nje poslove, poslove koje često veća poduzeća odbijaju i smatram da je to ključ mog opstanka na tržištu jer se velikim poduzećima ne isplati po-slati dva ili tri radnika na neke manje radove. Nas je u obrtu trenutno dvo-jica i uzimamo posla koliko nam je potrebno da „preživimo“. Mislim da mi je prednost to što sam mali obrt

jer mali poslovi vode do malo većih poslova, a ujedno mogu dati bolju kvalitetu klijentu.

I u soboslikarstvu, kao i u osta-lim profesijama, postoje novite-ti i trendovi. Pratite li ih i kakvo je stanje na tržištu soboslikarskih usluga u Osijeku? Kako ostajete konkurentni? Najvažnije od svega, trudim se infor-mirati jer je danas izuzetno bitno biti informiran. Puno se traže foto-tape-te i ukrasne tapete, dekoracije i ukra-sne tehnike, dekoracije uljanim bo-jama, lakom, na fasadama gipsane bordure i slično. Pokušavam uvesti trendove u svim uslugama koje nu-dimo, dakle u soboslikarstvu, izradi fasada i izolacija i u ukrasnim tehni-kama, sve što uspijem naučiti sam. Naime, malo je seminara i predstav-ljanja materijala koja organiziraju proizvođači kako bi predstavili novi-tete na tržištu jer su takva predstav-ljanja skupa. Ali, postoje i drugi na-čini kako biti ispred drugih. Ja već sad radim po europskim standardi-ma pa tako radove na fasadama izvo-dim po standardima EU u područ-ju energetske učinkovitosti. Materi-jal je uvijek skuplji od rada, a drugi da bi uštedjeli uzimaju materijal lo-

šije kvalitete. Sav materijal koji ja ko-ristim ima certifikate koji potvrđuju kvalitetu tog materijala. Ne štedim ni na materijalu za zaštitu prostora - kada završim ne smije se ni vidje-ti da sam bio tamo, dakle radove tre-ba obaviti pedantno, uredno i ostavi-ti čisto iza sebe. Što se trendova u sa-mom ličenju tiče, svaka kuća je svoj trend i uvijek se baziram na željama klijenata. Volim savjetovati klijenta i odgovoriti mu na pitanja, savjeto-vati ga prilikom stavljanja dekoraci-ja, odabira boja jer boje imaju psiho-loški učinak na ljude, nekim prosto-rima pristaju življe i jake boje, neki-ma ne. Trudim se što više komuni-cirati s klijentima, donesem im ne-koliko ton kartica da si biraju boje, ako nisu zadovoljni radovima pitam ih da mi kažu zašto nisu zadovoljni i ako je u pitanju nešto na što ja objek-tivno mogu utjecati, popravimo to.

DENIS PAL, MLADI PODUZETNIK IZ DARDE

Mali soboslikarski obrt s velikim mogućnostima*Uzimam sve manje poslove, poslove koje često veća poduzeća odbijaju i smatram da je to ključ mog opstanka na tržištu *Već sad izvodim radove na fasadama po standardima EU u području energetske učinkovitosti

Denis Pal, vlasnik soboslikarskog obrta «Penzla»

«Joj majstori»Kod mene nema razbacivanja materijalom i gledam da mi na kraju radova ostane minimalan višak boje, kako bi se reklo, jedna teglica. Kada radim, idem za time da moguće greške uočim ja ranije, a ne klijent kasnije, da bu-de što manje reklamacija i mogu reći da me 90% mušterija zvalo ponovo. Radovi u kući su uvijek bolna točka ljudima i često bude „joj, majstori“, a ja ne želim biti jedan od tih „joj, majstora“. Kvaliteta je ono što mene prepo-ručuje, klijente uglavnom nalazim usmenom predajom, to su ljudi koji me znaju, koji su vidjeli moj rad ili koji su dobili preporuku od prijatelja. Sto-jim iza svog rada.

KONTAKT: Soboslikarski obrt „Penzla“Vlasnik: Denis PalAdresa: Ivana Meštrovića 25,31 326 DardaMobitel: 091/588-8418E-mail: [email protected]: www.penzla-soboslikar.hr


Ivo Lukač iz Zagreba član je Upra-ve tvrtke Netgen d.o.o. te pred-sjednik Upravnog odbora Udru-

ge CISEx (Udruga Hrvatskih nezavi-snih izvoznika softvera) koja je osno-vana u siječnju 2011. g. S Ivom smo razgovarali o tome kako je osnovao tvrtku i potencijalima hrvatskih proi-zvođača softvera na ino tržištu.„S nekoliko prijatelja radio sam na projektima tokom fakulteta (FER). Na jednom projektu se ukazala pri-lika da osnujemo tvrtku pa smo to i učinili krajem 2002. g., iako je sa-mo jedan od nas do tada diplomirao. Kroz par godina se većina zaposli-la nakon diplome i tako je sve poče-lo. Na početku smo radili sve i svašta, uglavnom softver po narudžbi te web rješenja. S vremenom smo se fokusi-rali više na web, a od nekoliko pro-jekata po narudžbi razvili su se proi-zvodi. Godine 2005. odlučili smo ne razvijati svoj CMS (sustav za uprav-ljanje web sadržajem) već smo odlu-čili koristiti ez Publish CMS, norveš-ki proizvod otvorenog koda. Danas

nam preko 80% prihoda dolazi od izrade web rješenja temeljenih na toj tehnologiji. U zadnje 3 godine smo se potrudili da nas i prepoznaju izvan granica što je urodilo plodom: 2011 godine smo imali oko 50% izvoza.

Udruga CISex osnovana je u siječ-nju 2011. g. i okuplja hrvatske pro-izvođače softvera koji nastupaju na međunarodnom tržištu. Koliko članova broji, zašto ste krenuli u osnivanje udruge i što je cilj udru-ge? Predsjednik ste udruge i svi ra-dite na volonterskoj bazi!Udrugu je osnovalo oko 40-tak tvrtki sličnog profila: mali proizvođači sof-tvera ili nuditelji softverskih usluga orijentiranih na izvoz i globalno trži-šte. Cilj udruge je jednostavan: pove-ćati softverski izvoz. Svi drugi ciljevi proizlaze iz tog cilja: podizanje podu-zetničke klime, bolji uvjeti za izvoz, itd. Udruga je namijenjena svima koji na neki način rade ili žele izvoziti sof-tver. Trenutno udruga ima oko 120 članova pravnih osoba i nekoliko de-

setaka fizičkih osoba. Za članstvo ni-je nužno da se direktno izvozi softver, već da se na neki način podržava ini-cijativa. Udruga je organizirana vrlo plitko, obveze članova su minimalne jer se s jedne strane ne želimo name-tati članovima, a s druge strane jer je sav rad volonterski. Koliko koji član koristi članstvo za razvoj svog posla uvelike ovisi o vlastitom angažmanu: minimalni angažman bi bio prisu-stvovanje na događajima koje udru-ga organizira.

Proizvođači softvera su uglavnom tvrtke koje zapošljavaju nekoliko ljudi, obično visoke stručne spre-me, prosječna dobna skupina je 25-30 godina koji žive i rade 24 sa-ta dnevno i nemaju neku značajnu imovinu. To bi trebala biti pred-nost u ovim težim vremenima?Softverska industrija ima tu prednost što je manje kapitalno zavisna od ve-ćine drugih industrija. To znači da se možete baviti softverom (i izvozom) s jednim laptopom i vezom na inter-net. Recimo, to već mnogo studenata ima tokom studija. U teškim vreme-nima je to prednost jer sa vrlo malo kapitala možete početi nešto raditi.

U slučaju neuspjeha niste izgubili pu-no, samo uloženo vrijeme. Međutim, nije naravno sve tako jednostavno. Da bi bili uspješni morate imati ne-ka specifična znanja koja se vrlo sla-bo uče na domaćim fakultetima. I tu dolazimo do problema. Ljudi završa-vaju fakultete i onda krenu tražiti po-sao umjesto da su barem pokušali sa-mi stvoriti posao već tokom studija.

Pokušajte ukratko opisati današ-nje stanje hrvatske softverske in-dustrije, rezultate i perspektivu. Koji su osnovni problemi izvozni-ka softvera (PDV, olakšice, držav-ne potpore? Nisam analitičar pa ne bih ulazio u dublje analize stanja softverske in-dustrije. Uostalom, neke konkretne analize su rađene nedavno od strane

IVO LUKAČ, PREDSJEDNIK UDRUGE CISEX - ZAGREB

Cilj udruge je jednostavan: povećati softverski izvoz

Poduzetnički impuls - 2013.Naši prijedlozi za Poduzetnički impuls 2013 idu u smjeru smanjenja diskri-minacije softverske industrije. Među ostalim smo predložili:- ukidanje bodovne diskriminacije za NKD 62- pravo ulaganja dobivenih sredstava u vlastiti R&D i prihvaćanje plaća rad-nika kao troška- bolju predselekciju projekata- uvođenje posebne kategorije za startupe- iz bodovanja izbaciti broj zaposlenih, regionalnost i prijavu patenta (jer softver ne može biti patentiran), a ubaciti već dokazane projekte evaluira-ne od strane Ministarstva znanosti, BICRO-a te međunarodnih natječaja i konferencija tog tipa.

*Softverska industrija ima tu prednost što je manje kapitalno zavisna od većine drugih industrija *Ako država ne počne mijenjati status quo i ne krene poboljšavati poduzet-ničku klimu, perspektiva neće biti dobra

Ivo Lukač, član Uprave tvrtke Netgen d.o.o. te predsjednik Upravnog odbora Udruge CISEx KONTAKT: Hrvatski nezavisni

izvoznici softveraPrisavlje 2, 10000 ZagrebT/F: 01/619 54 55Netgen d.o.o.Ante Mike Tripala 310000 ZagrebTelefon: 01/387 97 24e-mail: [email protected]

tema broja - izvoz


Predionica Klanjec d.o.o. počela je sa radom 1962. g., a tijekom vremena mijenjala je organi-

zacijske oblike, vrste proizvodnje te vlasničku strukturu. Trenutno je u vlasništvu austrijskog koncerna Linz Textil iz Linza, a društvo zastupaju gospodin Alexander Hofstadler i gos-podin Goran Iveković. O poslovanju Predionice i izvozu razgovarali smo sa Suzanom Rašeta, prokuristom.

Predionica Klanjec d.o.o. proizvo-di predivo punih 50 godina. Speci-jalizirali ste se za prediva visoke fi-noće, a pogon radi 24 sata.Predionica Klanjec počela je s radom kao pamučna predionica, no razvija-la se i mijenjala proizvodni proces te proizvodni program kako bi se prila-godila zahtjevima tržišta i bila konku-rentna. Prva je u tadašnjoj državi po-čela sa proizvodnjom prediva iz poli-estera te različitih mješavina, no da-

nas je proizvodni program baziran is-ključivo na viskozi kao sirovini, dakle prirodnom celuloznom vlaknu.Društvo ima 100 zaposlenih, a cjelo-kupna proizvodnja se izvozi. Dnev-no se proizvede oko 20 tona prediva različitih finoća (tzv. numeracije), a proizvodnja je kontinuirana - 24 sata dnevno tijekom cijele godine.

Tvrtka je, od 2002. g., u vlasniš-tvu austrijskog tekstilnog kon-cerna Linz Textil. Što je predioni-ca dobila ulaskom ovog koncer-na u vlasništvo tvrtke, a što ste da-li koncernu?Linz Textil je ušao u vlasničku struk-turu nakon nekoliko godina među-sobnog poslovanja tijekom kojeg je Predionica Klanjec kroz isporuke prediva raznih karakteristika pokaza-la svoje kvalitete: iskustvo i ozbiljnost u radu uz konstanto praćenje potre-ba tržišta. U proizvodnji prediva ve-

likog obujma izuzetno je važno kon-stantno održavanje visoke i nepromi-jenjene kvalitete, to je najbolji i jedi-ni marketing koji predionice mogu imati. Linz Textil donio je Predionici Kla-njec stabilnost i omogućio veću pri-sutnost na tržištu, uložena su viso-ka sredstva u obnovu infrastrukture tvornice, a zadržana su i visoka ula-ganja u strojeve. Mora se naglasiti da je Predionica Klanjec cijeli svoj život-ni vijek imala izvrsnu strategiju dugo-ročnog poslovanja - ulaganja u nove tehnologije, nove strojeve i konstan-tno učenje omogućili su joj opsta-nak na tržištu. Predionica Klanjec uz svoja znanja i vrijedne radnike dono-si Linz Textilu dodanu fleksibilnost i jača prisutnost cjelokupnog koncer-na na tržištu.

Od kada su u strukturi proizvod-nje dominirali lohn poslovi, kakav je njen udio danas?Lohn poslovi dominirali su u struk-turi proizvodnje u zadnjih dvadese-tak godina, a posljednjih pet godi-na njihov udio pada s obzirom da se predivo više ne prodaje isključivo u europske destinacije nego se otvara-ju nova daleka tržišta južne Amerike. Lohn poslovi nisu nužno loši poslo-vi, kako se često stječe dojam. Poslo-vi dorade bazirani na dugoročnoj su-radnji i korektnim odnosima između naručitelja posla i proizvođača mo-

gu biti jednako profitabilni, naročito u uvjetima kada je puna zaposlenost kapaciteta nužnost za pokrivanje vi-sokih fiksnih troškova, što je gotovo uvijek slučaj.

Koja tržišta prevladavaju u izvozu? Zahtjevna izvozna tržišta traže i odre-đena ponašanja, pravila i izazove.Tržišta su uvijek zahtjevna, a pravila ponašanja sa stajališta ozbiljnog du-goročnog posla uvijek traže i ozbi-ljan pristup poslu neovisno o kojem se tržištu radi. Naš izvoz uglavnom je u Austriju, Tursku i Brazil, ali pre-divo iz Predionice Klanjec putuje na gotovo sva svjetska tržišta. Osnovni izazov je uskladiti mnogobrojne fak-tore poslovanja. Bez obzira na velike količine proizvodnje i kontinuiranost u visokoj kvaliteti koja ne dozvoljava improvizacije, potrebna je i visoka ra-zina fleksibilnosti. To su dvije stvari koje su često u suprotnosti i teško su uskladive, ali nije nužno da se isklju-čuju. Da biste opstali na tržištu mora-te biti istodobno stabilni i fleksibilni.

Ove ste godine obilježili 50 godi-na uspješnog rada. Tvrtka je dobit-nik većeg broja nagrada. Ono što

*Izvozi se uglavnom u Austriju, Tursku i Bra-zil, ali predivo iz Predionice Klanjec putuje na gotovo sva svjetska tržišta *Ukupno gledano hrvatska tekstilna industrija već je godinama u teškoj borbi za opstanak

Cjelokupna proizvodnja prediva se izvozitema broja - izvoz

SUZANA RAŠETA, PREDIONICA KLANJEC D.O.O. - KLANJEC

Predivo - sirovina za daljnje faze proizvodnje tkanineViskoza se na tržištu pojavljuje u različitim modalitetima pa se naš proi-zvodni program može podijeliti u tri osnovne grupe: viskozno predivo (pri-rodno celulozno vlakno za tkanine i pletiva svih namjena), modalno predi-vo (koje se najviše upotrebljava za fina pletiva, naročito u proizvodnji do-njeg rublja) te tenzel predivo (koje zbog svojih tehničkih karakteristika predstavlja idealnu sirovinu za tkanine veće izdržljivosti i čvrstoće, kao što su tkanine za vanjske presvlake madraca). Mi proizvodimo isključivo predi-vo, ne i tkanine ili pletiva pa je naš proizvod zapravo sirovina za daljnje faze proizvodnje tkanina. Ljudi često brkaju predivo i konac, no to nije isto. Pre-divo je segment koji se u proizvodnji tekstilnih proizvoda nalazi nekoliko faza prije konca, tkanine ili pletiva.Radi se o ekološki čistoj proizvodnji jer je predivo proizvod čisto mehaničke obrade sirovine, odnosno grebenanja, istezanja i ispredanja prediva visoke finoće, bez dodavanja bilo kakve primjese ili bojanja.

KONTAKT: Predionica Klanjec d.o.o.Novodvorska 7, 49290 KlanjecTelefon: 049/588-300Fax: 049/588-301

Predionica danas


O HBOR-u kao razvojnoj i izvo-znoj banci RH, o mjerama po-dupiranja izvoza, o programima

za izvoznike i ostale poduzetnike… razgovarali smo s Borisom Čagalj, vo-diteljem Područnog ureda HBOR-a u Osijeku.

HBOR je razvojna i izvozna banka RH čija je zadaća poticanje gospo-darstva. Na koje sve načine banka omogućuje ostvarenje ove zadaće?Iako smo svoj rad počeli kao banka namijenjena obnovi u ratu stradalog gospodarstva, danas je Hrvatska ban-ka za obnovu i razvitak razvojna i izvo-zna banka te ujedno i agencija za osi-guranje izvoza. Dakle, na jednom mje-stu hrvatskim gospodarstvenicima

pružamo usluge financiranja njihovog razvitka i rasta, ravnomjerno na svim područjima Hrvatske, istodobno kre-ditirajući i osiguravajući njihove izvo-zne poslove. Smatram da je HBOR danas ključno mjesto za sve poduzet-nike, a posebno izvoznike.

Globalna gospodarska recesija po-godila je i Hrvatsku. Ona je uzro-kovala limitirani pristup financi-ranju za privatne tvrtke. HBOR se uključio u podupiranje turizma i izvoza kao bitnih strateških gra-na gospodarstva Hrvatske. U listo-padu 2012. godine potpisan je sa Svjetskom bankom Ugovor o za-jmu za dodatno financiranje od 50 milijuna eura za Projekt kredit-

nog programa financiranja izvoza (CEFIL). Što se želi ostvariti ovim sredstvima?Sredstva zajma za dodatno financira-nje od 50 milijuna eura za Projekt kre-ditnog programa financiranja izvo-za (CEFIL) omogućit će nam da i da-lje nesmetano podupiremo turizam i izvoz, kao bitne strateške grane gos-podarstva Republike Hrvatske, a po-glavito sada kada je ponuda kvalitet-nih kreditnih sredstava na financij-skom tržištu ograničena.

Možete li ukratko rezimirati koli-ko je sredstava do sada plasirano iz sredstava Projekta CEFIL? Tko su bili korisnici ovih sredstava?HBOR je 2009. godine potpisao ugo-vor o prvom zajmu za financiranje izvoza (CEFIL) u iznosu od 100 mi-lijuna eura. Rezultati prvog zajma bili su izuzetno dobri, što potvrđuje činje-nica o povećanju izvoza od preko 30% kod poduzeća koja su koristila sred-stva ove linije te očuvanju gotovo 12

tisuća radnih mjesta.

Graditeljstvo je u posebno teškoj si-tuaciji i mora ići u izvoz svojih proi-zvoda (bar oko 30% ukupne vrijed-nosti). Može li HBOR pomoći da se zaustavi trend propadanja kvalitet-nih graditeljskih tvrtki?HBOR je prije dolaska gospodarske krize određene djelatnosti, poput gra-đevinarstva, vrlo slabo pratio jer za to nije postojala potreba budući su po-slovne banke za to iskazivale veliki in-teres. Građevinarstvo je donosilo izni-mne profite poslovnim bankama i one su svojom velikom kreditnom aktiv-nošću pratile ovu djelatnost. Među-tim dolaskom krize upravo je ovaj sek-tor doživio najveći slom i to se odra-zilo na značajno povećanje postotka

BORIS ČAGALJ, PODRUČNI URED HBOR-A, - OSIJEK

HBOR je danas ključno mjesto za sve poduzetnike, a posebno izvozniketema broja - izvoz

HBOR je prilagodio svoje programe potrebama izvoznikaHBOR dugi niz godina pruža potporu izvoznicima u okviru koje imamo 5 kreditnih programa namijenjenih isključivo izvoznicima (Priprema proi-zvodnje, Kredit kupcu/kupčevoj banci, Kredit dobavljača, Kredit ino-ban-kama i Izvoz IBRD). Osim toga za potrebe izvoznika izdajemo i izvozne ban-karske garancije kao što su ponudbene bankarske garancije, garancije za dobro izvršenje posla, garancije za povrat avansa te garancije za otklanja-nje manjkavosti u garantnom roku. HBOR je ulozi nacionalne izvozno-kreditne agencije od 1998. godine te o-sigurava netržišne političke i komercijalne rizike za izvoznike. U okviru na-vedenih poslova provodi se osiguranje i reosiguranje kratkoročnih inoze-mnih potraživanja te srednjoročno-dugoročno osiguranje izvoznih kredi-ta (osiguranje kredita dobavljača, osiguranje kredita za pripremu izvoza, i osiguranje činidbenih bankarskih garancija). Kao značajna podrška hrvat-skim izvoznicima HBOR preuzima dio rizika koji nisu pod direktnom kontro-lom poduzetnika i omogućava im konkurentnost na inozemnim tržištima. U deset mjeseci 2012. godine kroz programe osiguranja izvoznih potraži-vanja i kredita osigurano je preko 2 milijarde kuna izvoznih poslova i odo-breno 4,7 milijardi kuna kredita.

*HBOR dugi niz godina pruža potporu izvo-znicima u okviru koje ima 5 kreditnih pro-grama namijenjenih isključivo izvoznicima *Dugogodišnje iskustvo u savjetovanju i osposobljavanju malih i srednjih poduzetnika

Boris Čagalj, voditelj Područnog ureda HBOR-a u

Osijeku

KONTAKT: HBORStrossmayerov trg 910000 ZagrebTelefon: 01/4591 666Područni ured za Slavoniju i Ba-ranju, Gajev trg 6, 31000 OsijekTelefon: 031/251 015e-mail: [email protected]


Mr. Stjepan Pišonić, dipl. oec, rođen je1955. g. u Slavonskom Kobašu, gdje je završio osnovnu školu. «Gimnaziju sam završio

u Slavonskom Brodu. U Zagrebu sam završio Eko-nomski fakultet i postdiplomski studij. U Orioliku radim cijeli radni vijek, gotovo 33 godine, od refe-renta do generalnog direktora.Oriolik d.d. tvrtka je u privatnom vlasništvu, s ve-ćinskim vlasnikom i velikim brojem malih dioniča-ra. Ustrojena je kao dioničko društvo, od svoje pre-

obrazbe iz društvenog vlasništva u javno, pa u pri-vatno vlasništvo. Osnovna djelatnost tvrtke je pro-izvodnja tapaciranog namještaja gotovo 55 godina, proizvodnja madraca i poliuretanske pjene - spužve. Oriolik spada u radno intenzivnu branšu, što znači puno radnika uz nisku profitabilnost. Što je sa strane ekonomije jako dobro za državu, zbog visokog pla-ćanja svih mogućih fiskalnih i parafiskalnih obave-za. Sirovinu za proizvodnju spužve kupujemo iz ino-zemstva dok za proizvodnju tapaciranog namješta-

ja većinu repromaterijala kupujemo iz Hrvatske».

Oriolik se prvi puta spominje 1959. godine. Ka-ko se tvrtka kroz povijest razvijala i kada je kre-nula sa ozbiljnim izvozom? Više ste od 30 godina prisutni na ino tržištu, gdje?Oriolik se razvijao slično kao druga socijalistička poduzeća u komunizmu. Što znači od početne obrt-ne djelatnosti do socijalističkog mastodonta. Danas je izvoz prisutan zbog nedostatka tržišta u Hrvat-skoj, koju već niz godina trese ozbiljna recesija i kri-za! Svakodnevno, nasušna potreba je izvoz, zbog ve-likog broja djelatnika, njih 250, da bi ih se zaposlilo prije svega. To je imperativ, jer da nema izvoza mo-rali bismo ići na otpuštanje radnika. Izvoz radimo u susjedne zemlje, a najveći poslovni partneri su nam iz Austrije, zatim Slovenije, BiH, Srbije, Švicarske i nešto iz Francuske. Za izvoz našeg proizvoda do-minantna je Austrija. U ovom trenutku izvoz u uku-pnom prihodu ostvaruje 65% ukupnog prihoda!

Konkurencija na globalnoj razini zahtijeva pri-lagođavanje domaćem i ino tržištu. Onaj koji se ne uspije nositi s globalnom konkurencijom propada. Na koji se vi način nosite s globalnom konkurencijom.Odavno sam iskusio što znači surovo inozemno tr-žište, tržište bez emocija, socijalne osjetljivosti. Je-dina tri elementa koja su vrijedila, vrijede i vrijedit će jesu CIJENA, KVALITETA I ROK ISPORUKE!

Porazna je činjenica da je svega 10% hrvatskog gospodarstva usmjereno na izvoz. Što je tomu razlog?Malo tvrtki uspije pronaći konkurentno inozemno

tržište. Razlozi su po mome mišljenu višestruki: hr-vatski kruti zakoni, zakon o radu, visoki fiskalni i pa-rafiskalni nameti, nestručnost “managmenta” visoka zaduženost tvrtki, ne poznavanje stranih jezika, en-gleskog i njemačkog. Opće poznato je da su Hrvat-ske kalkulacije napumpane raznim obavezama i nisu konkurentne na surovom tržištu.

Kako ste uspjeli biti konkurentni na ino tržišti-ma i koji su osnovni problemi koji muče izvoz. Posebno za djelatnost Oriolika.Oriolik d.d. uspio se prilagoditi i modelirati prema inozemnom tržištu - žestokom štednjom, reducira-njem svih troškova na svim razinama i još nizom ak-tivnosti koje jednostavno ne želim prezentirati.

Što hrvatskim izvoznicima donosi članstvo u EU?Članstvo u EU, hrvatskim će izvoznicima donijeti dosta dobroga. Brži prolaz preko granica, ne plaća-nje špediterskih troškova, ne pisanje izvoznih dekla-racija, nego samo jedna otpremnica kao i u Hrvat-skoj, brži koeficijent obrtaja robe, to su samo neke pogodnosti koje su odmah u funkciji. V.M.

MR. STJEPAN PIŠONIĆ, ORIOLIK D.D. - ORIOVAC

Inozemno tržište je surovo, tržište bez emocija i socijalne osjetljivosti

tema broja - izvoz

*U ovom trenutku izvoz u ukupnom prihodu ostvaruje 65% ukupnog prihoda! *Jedina tri elementa koja su vrijedila, vrijede i vrijedit će jesu cijena, kvaliteta i rok isporuke

Kako pomoći hrvatskom gospodarstvu?Prije svega Vlada RH koja smišlja makroeko-nomsku strategiju mora promijeniti Zakon o ra-du. On je anakron, zastario, veliki utjecaj sindi-kata. Konkretno reducirati broj “blagdana” ko-je poslodavci moraju platiti-zašto? Promijeni-ti zakon o obaveznom plaćanju visoke članari-ne Hrvatske gospodarske komore. Ovih nekoli-ko nabrojanih prijedloga puno bi pomoglo hr-vatskom gospodarstvu vrlo brzo.

KONTAKT: Oriolik d.d. Zagrebačka 3735250 OriovacTelefon: 035/431-000; 431-903; 431-144Fax: 035/431-215; 431-133e-mail: [email protected], [email protected]

Mr. Stjepan Pišonić, dipl. oec.

Oriolik d.d., panorama


Josip Šimć iz Osijeka tijekom 1999. godine, preko svoje obitelj-ske tvrtke, privatizirao je tvrtku

OPEKA Osijek. Josip nam kaže: „Na-kon privatizacije u tvrtku, koja je bi-la ratom razrušena, sam investirao oko 120 milijuna kuna i izgradili smo su-vremene kapacitete koji proizvode opekarske proizvode velikog forma-ta uglavnom sa ciljem plasmana na tr-žište EU. Investicija je bila isplativa, te smo do 2009. godine izvozili 85% proizvodnje, a svega 15% je prodano na tržištu RH preko vlastite malopro-daje i veleprodaje.Izgradnjom kapaciteta tvrtka je po-stala najveći proizvođač opekar-skih proizvoda u RH sa 4 tvornice i 270.000.000 (dvjesto sedamdeset mi-lijuna jedinica) jedinica NF (normal-nog formata) opeke. Sustav OPEKA Osijek u punoj uposlenosti zapošljava oko 450 djelatnika koji su organizira-ni u radne jedinice ili posebne pravne osobe s kontinuiranim praćenjem nji-hove profitabilnosti“.

Na koji način je obitelj Šimić uklju-čena u vođenje poslovanja tvrtkePored toga što tvrtku vodi kvalificiran i sposoban menadžment, osobno sam “zadužen” za rješavanje pitanja pro-blema proizvodnog karaktera, razvoja novih proizvoda, a u novije vrijeme i za racionalizaciju proizvodnog proce-sa. Moj sin Ernest Šimić je zadužen za vanjska tržišta kojima rukovodi iz sje-dišta u Budimpešti.

Kako ste organizirali plasman i ot-premu proizvoda?Plasman proizvoda organiziran je pre-ko vlastitih tvrtki - kćeri u zemljama okruženja: Mađarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Srbiji i BIH gdje tvrtke kće-ri imaju svoju opće trgovačku i vanj-skotrgovačku djelatnost s komercijal-nom politikom koja prvenstveno slu-

ži interesima matične tvrtke OPEKA Osijek. Otprema naših proizvoda na vanjska tržišta organizirana je cestov-nim putem, željeznicom, a najvećim dijelom riječnim putem iz pristani-šta u Iloku na Dunavu odakle pokri-vamo tržište Mađarske, Rumunjske i Slovačke.Plasman naših proizvoda na tržišta

EU i potraživanja za našim proizvo-dima sa istih tržišta, ukazuje na to da smo donijeli dobre odluke pri izboru tehnologije i asortimana proizvoda i da smo u potpunosti opravdali inve-sticije kojima se osigurala proizvod-nja, sve do 2009. godine, odnosno do nastupanja recesije.

Za proizvodnju koristite prirodnu sirovinu. Što predstavlja program Euroterm?Poznato je da se za proizvodnju naših proizvoda koristi isključivo prirod-na sirovina kojoj se dodaju aditivi za pospješivanje termičkih karakteristi-ka same mase proizvoda, te se uz opti-malno dimenzioniranje i projektiranje oblika proizvoda na tržište nudi pro-gram velikih blokova za zidanje, pod komercijalnim nazivom Euroterm.Posebnost ovih proizvoda je visoka toplinska učinkovitost u smislu vrlo malog gubitka topline iz prostora ko-jeg oni zatvaraju, što znači veliku ušte-du u potrošnji energije za zagrijavanje stambenih i drugih prostora. Proizvo-di naše tvrtke su atestirani u instituti-

JOSIP ŠIMIĆ, OPEKA D.D. - OSIJEK

U jednom trenutku došao je u pitanje opstanak tvrtke i održivost proizvodnje*Od 2009. g., dolaskom recesije, došlo je do dra-stičnog pada potrošnje naših proizvoda u RH *U 2013. godini planiramo pokrenuti 75% kapacite-ta, te se vratiti na vanjska tržišta

tema broja - izvoz

Smanjili ste, a negdje i zaustavili izvozne poslove. Zašto?Tvrtke kćeri u zemljama gdje izvozimo su imale mogućnost plasmana cje-lokupne proizvodnje, ali na žalost tečaj eura i kune nije pratio rast proi-zvodnih troškova tako da smo bili prisiljeni smanjiti, a negdje i zaustavi-ti izvozne poslove. Od 2009.-2011. godine svjesno smo radili s gubitkom i trošili rezerve sred-stava koje smo zaradili prethodnih godina, a proizvodnju smo morali sma-njiti 60-70%. Smatrali smo da je kriza prolaznog karaktera i da će investicije ponovno krenuti, posebno stambena izgradnja, nažalost to se nije dogodilo.Nije se promijenio niti odnos tečaja kune i eura, nisu davane subvencije, niti se pomagao izvoz tvrtkama koje za to nisu imale mogućnosti, te smo uslijed iznesenog samo održavali pojedine strateške partnere s minimal-nim isporukama roba.

KONTAKT: Opeka d.d.Vukovarska 215, 31000 OsijekTelefon: 031/540 030Fax: 031/540 039e-mail: [email protected]


Ivan Martić rođen je u Kopru, 1985. godine, a svoje je djetinj-stvo proveo u Bujama. Nakon

srednjoškolskog obrazovanja te po stjecanju zvanja hotelijersko-turistič-kog tehničara u Bujama nastavlja stu-dirati turistički i hotelijerski menad-žment na Hotelijersko - turističkom fakultetu u Opatiji na kojem je i di-plomirao. «Nakon fakulteta moj se život nastavlja u Zagrebu, a Slavonac sam postao nedavno. Supruga je Sla-vonka, pa me život sada češće vodi u slavonske ravni, konkretno u grad Osijek».

Od kada radite u Optima Telekomu i koja ste sve radna mjesta prošli u obiteljskoj tvrtki. Na kojoj ste tre-nutno poziciji u tvrtki? Predstavite Optima telekom d.d.Konkretni koraci u mojoj karijeri za-počeli su 2006. g. u slovenskom Op-tima Telekomu. No, uskoro prelazim u Optima Telekom d.d. Hrvatska gdje sam prošao mnoga radna mjesta, od prodajnog zastupnika pa sve do funk-cije direktora Sektora za prodaju pri-vatnim korisnicima koju trenutno ob-našam. Uz to sam i član, odnosno za-mjenik predsjednice Nadzornog od-

bora Optima Telekoma d.d.Optima Telekom prvi je nezavisni pružatelj usluga fiksne telefonije u RH koji je iskoristio mogućnosti li-beraliziranog tržišta i svim građanima i organizacijama u Hrvatskoj po prvi put pružio mogućnost odabira tele-kom operatora. Građanima smo pru-žili mogućnost odabira integriranih usluga glasa, širokopojasnog Interne-ta, IP televizije te video sadržaja dok za tvrtke izrađujemo potpuna i jedin-stvena poslovno tehnička rješenja u cilju smanjenja telekomunikacijskih troškova.

Korištenjem globalno prihvaćenih tehnoloških rješenja kreirali smo no-vu kvalitetu na tržištu fiksne telefoni-je u Hrvatskoj, a naš trenutni prodajni potencijal od preko pola milijuna pri-ključaka podržava više od 2.500 kilo-metara vlastite optičke mreže. Vlastita infrastruktura ima vrlo zna-čajnu ulogu u diferencijaciji Opti-me od drugih telekom operatora jer nam to daje mogućnost pružanja je-dinstvenih usluga svojim korisnicima. Telekomunikacijska mreža Optime, temeljena na IP tehnologiji, prisutna je s potpunim spektrom telekomuni-

*Strast koja pokreće naše stručne timove donosi nove vrijednosti na telekom tržištu u Hrvat-skoj uvažavajući globalne trendove *Ključ uspjeha leži u vodstvu tvrtke

Ne može svatko biti menadžer! Vođenje je posao!

portret menadžera

IVAN MARTIĆ, OPTIMA TELEKOM D.D. - ZAGREB

Ivan Martić, direktora Sektora za prodaju privatnim

korisnicima i zamjenik predsjednice Nadzornog

odbora Optima Telekoma d.d.


U Republici Hrvatskoj je od 01. srpnja 2008. godine u potpunosti uvedeno tržište električ-ne energije, što podrazumijeva da svaki su-

bjekt koji ima status kupca električne energije (po-duzetništvo ili kućanstvo) slobodno odabire opskr-bljivača s kojim sklapa ugovor o opskrbi električ-nom energijom (povlašteni kupac).Tvrtka Sintel ekskluzivni je partner NOX Grupe; opskrbljivača električnom energijom na području Republike Hrvatske.NOX Grupa započela je sa radom, a sa ciljem po-kretanja nove djelatnosti u području elektroenerge-tike u skladu sa ostvarenjem zakonskih pretpostavki vezano uz otvaranje tržišta električne energije u Re-publici Hrvatskoj.Prije odabira opskrbljivača kupac bi trebao biti upo-znat s nekim od termina koje susrećemo vezano za opskrbu električnom energijom:

Tko je operator distribucijskog sustava (distributer)?Operator distribucijskog sustava (ODS) je energet-ski subjekt koji obavlja energetsku djelatnost distri-bucije električne energije te posjeduje odgovaraju-ću dozvolu izdanu od Hrvatske energetske regula-torne agencije (HERA).

Tko je povlašteni kupac?Povlašteni kupac je svaka pravna i fizička osoba u RH koja je stekla status kupca električne energi-je temeljem ugovora o priključenju. Prema Zako-nu o tržištu električne energije od 01.07.2008. godi-ne svaki kupac može slobodno odabrati jednog od opskrbljivača.

Što je elektroenergetski sustav?Elektroenergetski sustav je skup međusobno pove-zanih elektrana, mreža i trošila.

Što je tarifni sustav?Tarifni sustav je akt kojim se utvrđuju tarifni ele-menti za obračun cijena električne energije, odno-sno usluga elektroenergetskih djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge za kupce, ovisno o vr-sti, snazi, kvaliteti i drugim elementima isporučene energije, te način primjene tih elemenata.

Što su tarifne stavke?Tarifne stavke su elementi koji omogućuju obra-čun naknade za uslugu isporuke električne energi-

je za obračunsko razdoblje, ovisno o vrsti korisni-ka, razdoblju isporuke i sezonskoj ili dnevnoj dina-mici isporuke.

Što je obračunsko mjerno mjesto?Obračunsko mjerno mjesto je mjesto u mreži na kojem se pomoću mjerila i ostale mjerne opreme obavlja mjerenje parametara električne energije ra-di obračuna.

Što je mrežarina?Mrežarina je neslužbeni naziv za naknadu korište-nja prijenosne i distribucijske mreže koja se obraču-nava prema Tarifnim stavkama za javnu uslugu kori-štenja prijenosne i distribucijske mreže. Obračunski elementi su utrošena električna energija u višoj tari-fi, utrošene električna energija u nižoj tarifi, angaži-rana snaga u doba više tarife, prekomjerno preuzeta jalova energija i naknada za mjernu uslugu.

Što je naknada za obnovljive izvore (OIEK)?Naknada za obnovljive izvore je obračunski element koji je zakonom propisan (Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnov-ljivih izvora energije i kogeneracije NN 155/2009) kao obaveza svakog kupca električne energije u ci-lju prikupljanja sredstava za poticanje izgradnje ob-novljivih izvora električne energije. Na računima za utrošak električne energije naknada za poticanje u 2012. g. iznosi 0,005 kn po kWh + PDV.

Tko plaća energiju uravnoteženja?Povlašteni kupci koji nisu odabrali opskrbljivača plaćaju cijenu energije prema Metodologiji pruža-nja usluge uravnoteženja električne energije u elek-troenergetskom sustavu. Te cijene su trenutno zna-čajno više.

Tko očitava mjerno mjesto?Prema Pravilima o mjernim podacima Operator distribucijskog sustava (ODS) vrši očitanje broji-la jedan puta mjesečno do 5. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec te mjerne podatke dostavlja ope-ratoru tržišta odnosno Opskrbljivaču. Kupac ima mogućnost samoočitanja brojila s time da je dužan potpisati ugovor.

Tko je HERA?Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) je samostalna, neovisna i neprofitna javna ustanova

koja obavlja regulaciju energetskih djelatnosti u Re-publici Hrvatskoj. Obveze, nadležnosti i odgovor-nosti koje HERA ima u skladu su sa Zakonom o re-gulaciji energetskih djelatnosti, Zakonom o energi-ji i zakonima kojima se uređuje obavljanje pojedinih energetskih djelatnosti.

Tko je HROTE?Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) obav-lja djelatnost organiziranja tržišta električne ener-gije i tržišta plina kao javnu uslugu, pod nadzorom

preporuka

PROIZVOĐAČProizvođač električne energije je energetski su-bjekt koji obavlja djelatnost proizvodnje elek-trične energije i za to posjeduje dozvolu, za-tim energetski subjekt koji proizvodi električnu energiju isključivo za vlastite potrebe te ener-getski subjekt koji električnu energiju proizvodi u proizvodnim objektima snage do 1 MW.Proizvođač može prodati električnu ener-giju proizvedenu u vlastitim proizvodnim objektima:- trgovcu,- opskrbljivaču,- HEP-Operatoru prijenosnog sustava za usluge sustava, za pokriće gubitaka u prijenosnoj mre-ži i za uravnoteženje sustava,- HEP-Operatoru distribucijskog sustava za us-luge u distribucijskoj mreži i za pokriće gubita-ka u distribucijskoj mreži.U Hrvatskoj se razlikuju tri kategorije proizvođača:- proizvođač u sustavu javne usluge kao jedan od nositelja obveze javne usluge opskrbe tarif-nih kupaca električnom energijom,- povlašteni proizvođač,- nezavisni proizvođač.Status povlaštenog proizvođača mogu ste-ći proizvođači koji električnu energiju proizvo-de iz obnovljivih izvora energije i kogeneraci-je. Poticanje takve proizvodnje te otkup i pro-daja tako proizvedene električne energije re-gulirani su Zakonom o energiji, Zakonom o tr-žištu električne energije i posebnim podzakon-skim aktima.

SINTEL D.O.O., SLAVONSKI BROD

Slobodni odabir opskrbljivača električnom energijom*Tvrtka Sintel ekskluzivni je partner NOX Grupe; opskrbljivača električnom energijom na području RH *Prije odabira opskrbljivača kupac bi trebao biti upoznat s nekim od termina


Koncept održivog razvoja je izvorno sinonim održivosti i još uvijek se koristi na taj na-

čin. Oba termina proizlaze iz stari-jeg šumarskog pojma „održivi prinos“ koji datira još iz 1713 godine. Pre-ma različitim izvorima pojam održi-vosti u smislu ravnoteže između po-trošnje i prirasta drvne mase primje-njuje se u šumarskoj struci već od XII stoljeća (njemački izraz „nachhaltiger Ertrag“).Jedna od najcitiranijih definicija: „Održivi razvoj je razvoj koji zado-voljava potrebe današnjice bez ugro-žavanja sposobnosti budućih gene-racija za zadovoljavanjem svojih po-treba u svim domenama ljudske dje-latnosti“, jasno ukazuje na svrhu i cilj održivosti. Odredište održivosti ni-je fiksno mjesto u uobičajenom smi-slu nego je to skup željenih karakteri-stika budućeg sustava. Koncept uklju-čuje različite pojmove kao nizak i vi-sok stupanj održivosti, samo održivo-sti i ekološke osviještenosti. Potreba da se osigura bolja kvaliteta života za sve ljude sada i u budućnosti na prin-cipima pravednosti u granicama koje podržava naš eko sustav. Koncepcija održivog razvoja usredotočuje se po-djednako na četiri nužna uvjeta, a to su: poboljšanje kvalitete života, zado-voljavanje potreba sadašnje i buduće

generacije (međugeneracijska solidar-nost), pravda i pravičnost u smislu pri-znavanja te potreba da živimo unutar granica našeg ekosustava. Tehnologi-je koje počivaju na standardima odr-živosti temeljne su za postizanje odr-živog razvoja.

Održivi razvoj i održivostPojam održivog razvoja prvenstve-no se odnosi na ekonomsku, ekološ-ku, kulturnu i političku održivost. Do-mena ekonomije je temeljna u razma-tranjima održivog razvoja jer gospo-darstvo svake zemlje tretira naš oko-liš kroz korištenje prirodnih resursa zemlje, dok je domena ekologije do-sta kompleksna jer ima i društvenu di-menziju. Mreža izvrsnosti „Održivi ra-zvoj u različitim zemljama“, sponzori-

ran od Europske unije, integrira multi-disciplinarne kapacitete i tumači kul-turnu raznolikost kao ključni element nove strategije za održivi razvoj. Uje-dinjeni narodi su sa programom Glo-bal Compact definirali održivi politič-ki razvoj kao način koji proširuje uobi-čajenu definiciju izvan države uprav-ljanja. Politika je definirana u dome-ni prakse i značenja povezanih sa os-novnim pitanjima društvene moći jer se odnosi na zajedničku organizaci-ju, punomoć, legitimitet i regulaciju društvenog života. Ova definicija je u skladu sa ciljem da su političke pro-mjene važne za odgovaranje na gos-podarskim, ekološkim i kulturnim iza-zovima. To također znači da politika može riješiti gospodarske promjene.Tijekom posljednjih desetak godi-

na različite organizacije su pokuša-le kvantificirati i kvalificirati aktivno-sti koje su vezane za programe odr-živog razvoja. Ovo je izazvalo znatne političke rasprave o tome što se mje-ri. Organizacije su zauzele stajalište da se ograniče tehnologije koje značaj-no ugrožavaju naš okoliš s tim i uspo-ri gospodarski rast u svijetu. Visoko-razvijene zemlje svijeta (SAD, Kina i dr.) izazivaju neviđena zagađenja tije-kom svog razvoja. Iste te zemlje poti-ču zemlje trećeg svijeta kako smanjiti zagađenja, koje najčešće ometaju rast i razvoj gospodarstva svojevrstan je paradoks.Neki smatraju da je provedba održi-vog razvoja praktično vraćanje na vri-jeme premodernog načina života što svakako nije istina. Drugi su kritizirali prekomjerno korištenje pojma jer po-jam „održiv“ danas se koristi u previ-še situacija i uz ekološku održivost je-dan je od pojmova koji zbunjuje ve-

KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA

Zadovoljavanje potreba današnjice bez ugrožavanja budućih generacijaodrživi razvoj

Tražio se model izlaza za svjetski sustavPrva upotreba pojma „održiv“ u modernom smislu bio je Rimski klub ožuj-ka 1972 g. u epohalnom izvješću o „ ograničenju rasta “. Institut za tehnolo-giju u Massachusettsu (SAD) opisujući stanje globalne ravnoteže koristili su riječ „održiv“. Tražio se model izlaza za svjetski sustav koji je:1.održiv bez naglog i nekontroliranog sloma,2.sposoban zadovoljiti osnovne materijalne potrebe svih ljudi.

*Provedba održivog razvoja nije vraćanje na vrijeme premo-dernog načina života * Neodrživa situacija nastaje kada se pri-rodni kapital (prirod-na bogatstva) koriste brže nego se mogu obnoviti

Geotermalne dizalice topline kao generatori toplinske i rashladne energije, Držićeva, Zagreb

KONTAKT: Gojko Šimunović, dipl. ing. stroj.Ured za obnovljive izvore energijeVaillant d.o.o., Planinska 1110000 ZagrebTelefon: +385 (0)1/6064 399Fax: +385 (0)1/6188 669www.vaillant.hr


KONCERT NENADA BACHA U HRVATSKOJ

Vrhunski umjetnički doživljaj u „Lisinskom“. Humanitarni kon-cert za napuštenu djecu iz Na-

zorove. Nenad Bach sa hrvatskom dušom i američkom putovnicom, sa svojim bandom i gostima u izvanred-noj svirci, dva sata na pozornici veli-ke dvorane. Publika oduševljena, kao i ja i moja supruga Ana. Red rocka, red stihova, pjesme, poruka i plesa-uglavnom, univerzalne ljubavne te-me. Emotivnom pjesmom „Vukovar“ u engleskoj verziji i čudesnoj izvedbi,

uz pomoć klape Sinj, dignuo je Bach publiku na noge. Priznaje kasnije da je pjesmu Vukovar otpjevao nakon sto puta probe. Jednostavno, nije mo-gao, glas ga je izdao. Dok se Vukovar nije punom snagom u njegovu srcu probudio.Nenad, krhak kao proljetna biljka, kao maslačak rascvjetan iznad trave, blijeda lica, s puno duše i ljubavi vla-

da pozornicom uz izvrsnu svirku svo-ga američkog banda. U prepoznatlji-vom crnom šeširu i u košulji koju mu je šivala majka, s gitarom na ramenu i prstima na tipkama klavira ispisuje povijest ljubavi i života između SAD-a i Hrvatske.

Izuzetni gosti koncertaNjegovi gosti, mladi Marko Tolja iz Rijeke i zabavni Miroslav Škoro iz slavonske ravnice, bili su počašćeni pozivom. Radojka Šverko bolja od

mnogih svjetskih diva, a klapa Sinj „Gospe sinjska-čudo svita“, odlično se sljubila s Bachovim rockom. Uo-stalom, zajedno su nastupali i u SAD-u. Fantastični Arsen Dedić, najbo-lji hrvatski glazbenik-pjesnik i najbo-lji pjesnik-glazbenik, u pratnji klape Sinj, izvodi besmrtnog Ujevića.Koncertom, glazbom i ljubavlju Ne-nad Bach je bacio kamenčić kulture u

duboko more Jadransko, koje se sta-pa sa svim morima svijeta. Između glazbenih brojeva, taj veliki umjetnik i dobri čovjek govori: svjetski mir je moguće ostvariti u sat vremena, nasi-lje na planetu je nepotrebno i mogu-će ga je izbjeći ako budemo više želj-ni ljubavi.

Najbolji hrvatski ambasador umjetnosti i kulture u SAD-u.Nenadu Bachu život je glazba i pje-sma. Ljudskošću, glazbom, stiho-vima i osmijehom ohrabruje tužne ljude. Domovinom je ushićen i op-činjen. Hrvatska mu je tamo gdje mu je ljubav, u korjenima, u zavi-

Poziv na ljubav glazbomdogađanja

Lučonoša svjetla i dobroteNenad Bach, jednostavni filozof života, umjetnik glazbe i riječi, lučonoša svijetla i dobrote neumorno skuplja i umrežava izvrsne i vrijedne hrvat-ske ljude širom svijeta. Ta virtualna hrvatska snaga na Bachovoj elektron-skoj stranici, već sutra može postati stvarna razvojna snaga nove Hrvatske.Za takvo što potrebni su emocija, ljubav, kreacija, poduzetnički duh, znanje i domovinske vibracije srca.

Čekamo novi koncert Nenada u DomoviniOduševljeni Bachovom glazbom, koja spaja svjetove, nebo i zvijezdu sjever-njaču, pozdravljamo se s Nenadom Bachom, svjetskim glazbenim putnikom ljubavi i nade citirajući njegovu poruku“mir i ljubav su nam jedino potrebni, iz ljepote nastaje dobrota, iz dobrote istina“.Doviđenja Nenade, slušat ćemo tvoju glazbu, koja spaja ljudsko, zemaljsko i božansko, nazvati te telefonom ili razmijeniti e-mail poruke. Čekamo čude-snu simfoniju pobjede čovječnosti i tvoj novi koncert u Domovini.Hvala ti veliki umjetniče i dobri čovječe.

*Nenad, krhak kao proljetna biljka, kao maslačak rascvjetan iznad trave, s puno duše i ljubavi vladao je pozornicom uz izvrsnu svirku svoga američkog banda

Zabavni Miroslav Škoro iz slavonske ravnice

Nenad Bach, svjetski glazbenik putnik

Klapa Sinj „Gospe sinjska-čudo svita“, odlično se sljubila s Bachovim rockom.


Nakon 10 godina uspješnog po-slovanja i širenja u Hrvatskoj «Kaufland Hrvatska» otvorio

je u Vukovaru novi super diskont po-vršine oko 2.400 m2 u kojem je posao našlo 100 djelatnika.U novom diskontu Kaufland nudi više od 20000 proizvoda te oko 1000 arti-kala pod robnom markom K-Classic. Više od 72% asortimana čine hrvat-ski proizvodi. Kod asortimana svježih proizvoda hrvatski proizvodi čine vi-še od 80% ukupne ponude. Cijeli kon-cept poslovanja bazira se na tome da

kupci Kauflanda svakodnevno kupuju proizvode po trajno niskim cijenama.28. poslovnicu poznatog njemačkog trgovačkog lanca otvorili su, u Podu-zetničkoj zoni Priljevo, gradonačelnik Vukovara Željko Sabo i Miodrag Bo-rojević, direktor prodaje «Kaufland» za hrvatsko tržište. Poseban razlog za zadovoljstvo imali su danas 100 zapo-slenih radnika, od kojih 70-tak s po-dručja grada Vukovara, jer su riješili egzistencijalno pitanje za sebe i svo-ju obitelj- radni odnos i sigurnu plaću.Na svečanom otvorenju govorili su

generalni direktor Kaufland Hrvatska k.d. Andreas Wendy i gradonačelnik Vukovara Željko Sabo.U sklopu današnjeg programa pred-stavnici «Kaufland Hrvatska» oda-li su počast žrtvama Vukovara u Do-movinskom ratu polaganjem vijen-ca i paljenjem svijeća podno spomen-obilježja na Memorijalnom groblju, te gradonačelniku Vukovara uručili do-naciju od 20.000,00 kuna namijenje-nih Projektu asistenti u nastavi za dje-cu s posebnim potrebama.

M.G.

*U Vukovaru je ovaj mjesec otvoren super diskont Kauflanda koji nudi više od 20000 proizvoda *»Kaufland Hrvatska» svojom investicijom dolazi na plodno vukovarsko tlo

Posao za stotinu novih radnikaOTVOREN SUPER DISKONT KAUFLANDA U VUKOVARU

Kod asortimana svježih proizvoda hrvatski proizvodi čine više od 80% ukupne ponude

Gradonačelnik Vukovara Željko Sabo i Miodrag Borojević, direktor prodaje «Kaufland» za hrvatsko tržište otvaraju novi diskont

Sve je bilo spremno za posjetu kupaca

Poseban razlog za zadovoljstvo imali su danas 100 zaposlenih radnika, od kojih 70-tak s područja grada Vukovara

Na svečanom otvorenju govorio je i generalni direktor Kaufland Hrvatska k.d. Andreas Wendy

Mnogobrojni gosti na otvaranju novog super diskonta u Vukovaru

događanja


*Radi se o tehničkom proizvodu koji omogućava postizanje što veće neovisnosti kretanja u svakodnevnom životu *Nakon podešavanja pomagala slijedi učenje hoda koji se uči u školi hoda

Invalidska kolica su pomagalo za kretanje kod osoba s invaliditetom koji im znatno ograničava kreta-

nje ili su nepokretni. Radi se dakle o

tehničkom proizvodu koji omogućava postizanje što veće neovisnosti kreta-nja u svakodnevnom životu. Brojne su medicinske indikacije za prepisivanje

invalidskih kolica: paraplegije i para-pareze (oduzetost donjih ekstremite-ta), tetraplegije i tetrapareze (oduze-tost gornjih i donjih ekstremiteta), he-miplegija i hemipareza (oduzetost ru-ke i noge iste strane tijela). Još se mo-gu dodati i amputacije donjih ekstre-miteta. Naravno, prethodno navedene indikacije posljedica su bolesti SŽS, neuromuskularnih bolesti, trauma, tumora, posljedice dijabetesa ili va-skularnih komplikacija i dr. Koristi ih otprilike jedna na 700 zdravih osoba.

Podjela invalidskih kolicaPrema namjeni invalidska kolica dije-le se na:1.privremena - prepisuju se pacijen-

tima u završnom stadiju maligne bo-lesti, za bolesnike koji privremeno ne mogu koristiti štake ili hodalicu zbog nesraslog prijeloma donjeg ekstremi-teta, kod amputacije donjeg ekstremi-teta do konačnog zbrinjavanja;2. standardna - nema baš standardnih invalida, ali ih odlikuje serijska izra-da u više određenih dimenzija, što od-govara najvećem broju korisnika. Po-gon je s pomoću dva obruča na po-gonskim kotačima(veliki), najčešće su sklopiva, sa ili bez pomaknutog teži-šta i balanserima protiv prevrtanja, širi upravljački prednji kotači od 8´´;

OTOS ORTOPEDSKA TEHNIKA D.O.O. - OSIJEK

Pomagala za kretanje - Invalidska kolicazdrav život

KONTAKT: Otos d.o.o.Vukovarska 1, 31000 OsijekTelefon: +385 (0)31 252 010Fax: +385 (0)31 252 004e-mail: [email protected]

Odabir invalidskih kolicaPri odabiru invalidskih kolica u stručni tim uključeni su liječnik specijalist fi-zijatar ili ortoped, fizioterapeut, radni terapeut, ortopedski tehničar, a oso-bito bolesnik i njegova obitelj. Nakon kliničkog pregleda pristupa se uzima-nju mjera i ispunjavanju medicinsko-tehničkog lista, koji je sastavni dio do-kumentacije uz doznaku za pomagalo i medicinsku dokumentaciju. Liječnik će propisivanjem preuzeti pismenu odgovornost za udovoljavanje bolesni-kovim potrebama. Ortopedski tehničar je odgovoran za sklapanje, isporuku i održavanje pomagala, te za pružanje osnovnih informacija u svezi s upora-bom i održavanjem isporučenog pomagala. On može ponuditi tehničke sa-vjete i pomoć za rješavanje problema opskrbe kolicima.


Počeci današnjeg Viroexpa sežu u 1996. g. kada je na inicijativu predsjednika HGK ŽK Viroviti-

ca, Ivana Slamića, 19. siječnja u kava-ni hotela Slavonija u Virovitici, gradu bogate obrtničke i poljoprivredne tra-dicije, nakon četiri desetljeća obnov-ljena sajamska manifestacija. Na pr-voj izložbi, koja se održavala na 375 četvornih metara prostora, predstavi-lo se trideset, isključivo poljoprivred-nih proizvođača, s područja Virovitič-ko - podravske županije. Vidjelo ju je 1200 posjetitelja. Kao i većina sajmo-va, tako je i taj sajam krenuo od ma-le izložbe te se svake godine dodavalo nešto novo. Prvo su to bili izlagači sa-mo sa područja Virovitičko - podrav-ske županije, onda iz cijele Hrvatske,

pa iz zemalja sa kojima je HGK ima-la potpisane Sporazume o suradnji da bi na kraju sudjelovale i druge ze-mlje iz Europe i svijeta. Od 2003. go-dine uvedena je i zemlja partnera saj-ma, a to su do sada bili: Poljska, Češ-ka, Mađarska, Italija, Rusija, Austrija,

Njemačka, Bosna i Hercegovina, Slo-vačka, Makedonija i Ukrajina. Od pr-vog sajma do danas promijenile su se pet lokacija i danas se sajam održa-va na 23000 tisuće četvornih metara te broji više od 750 izlagača iz 21 ze-mlje i oko 26000 posjetitelja. S nave-

denim parametrima međunarodni sa-jam gospodarstva, obrtništva i poljo-privrede Viroexpo je jedan od naju-spješnijih sajmova ovakvog tipa u Hr-vatskoj, a s obzirom na sve veći broj izlagača i posjetitelja može se reći da je postao i jedan od najvažnijih sajmo-va u regiji.Tako se na ovogodišnjem 17.- tom po redu sajmu „VIREXPO 2012.“ pred-stavilo 757 izlagača, što je za 7,07% vi-še u odnosu na 2011. godinu. Izložbeni prostor od 23.150 m2 od če-ga 8.150 m2 zatvorenog i 15.000 m2 otvorenog prostora, bio je mjesto gdje su se svojim proizvodima i uslugama predstavili izlagači iz 21 zemlje: Alba-nije, Austrije, BiH, Crne Gore, Češke, Hrvatske, Indije, Italije, Kine, Mađar-

*Viroexpo ima veliko značenje za razvoj gospodarstva Virovitičko - podravske županije *Do-maći poduzetnici imaju priliku predstaviti se inozemnim poduzetnicima i posjetiteljima

Najvažniji sajam u regiji

predstavljamo vam

VIROEXPO - MEđUNARODNI SAJAM GOSPODARSTVA, OBRTNIŠTVA I POLJOPRIVREDE

Posjetite idući sajam ViroexpoU sklopu idućeg, 18. međunarodnog sajma Viroexpo, koji će se održati od 18.-20. siječnja 2013. godine zemlja partner sajma će biti Kraljevina Bel-gija. Prema podacima HGK ŽK Virovitica, Virovitičko - podravska županija u 2011. godini bilježi suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa Kraljevinom Belgije u iznosu od 2.023.564 $. U prvih 6 mjeseci 2012. g. suficit vanjskotr-govinske razmjene iznosi 1.483.233 $. Belgija, osim što je središte Europske unije, poznata je po pivu, čokoladi i festivalima, što garantira da će biti or-ganiziran i bogat kulturno-umjetnički program u sklopu održavanja sajma.

Ovogodišnji sajam posjetilo je 26.070 posjetitelja


učeničko poduzetništvo

Iz povijesti školePočeci razvoja Komercijalne i trgo-vačke škole Bjelovar sežu u daleku 1864. godinu kada je osnovana Trgo-vačko-obrtna škola u Bjelovaru. Tr-govački odjel postojao je i u Šegrtskoj školi koja je osnovana 1886. i školske godine 1896./97. je imao tri razreda. Godine 1947. osnovana je Škola uče-nika u privredi koja nastavlja obrazo-vati prodavače. Trgovinska komora NR Hrvatske 22. kolovoza 1953. otva-ra Centralnu školu za učenike u trgo-vini s internatom sa sjedištem u Ulici Vladimira Nazora 2. Taj datum ozna-čava dan osnutka naše škole. Godi-ne 1991. škola dobiva naziv Trgovač-ka škola Bjelovar i samostalno djelu-je pod tim nazivom od 1993. U školi se od 1996. godine uz prodavače obra-zuju i komercijalisti, a izgradnjom no-ve zgrade i preseljenjem 2008. g. pro-mijenjen je naziv škole u Komercijal-na i trgovačka škola Bjelovar. U ovoj školskoj godini obilježavamo 60 go-dina rada. Radi toga je u Hrvatskom školskom muzeju u povodu Svjetskog dana učitelja bila postavljena izložba o našoj školi.Misija škole je kvalitetnim odgojem i obrazovanjem, u sigurnom i poticaj-nom okruženju, omogućiti stjecanje općeobrazovnih i strukovnih kom-petencija i osobni rast i razvoj sva-kog učenika, uz viziju da škola posta-

ne prepoznatljiva po kvaliteti i ozrač-ju u kojem vlada tolerancija, odgovor-nost i suradnja.

O školi i programimaU suvremeno opremljenoj zgradi na-stavu pohađa 386 učenika u 14 ra-zreda i u dva programa: prodavač i komercijalist.Program za zanimanje komercijalist traje četiri godine tijekom koje uče-nici stječu stručne kompetencije za obavljanje poslova u veleprodajnim i maloprodajnim poduzećima, unutar-njoj i vanjskoj trgovini, otpremništvu, osiguranju, prijevozu i sl. Na kraju svake školske godine učenici obavljaju stručnu praksu koja je nužna za razvi-janje osobina bitnih za zanimanje ko-mercijalist - etičnost, ljubaznost, brzi-na, točnost, poduzetnost i osjećaj od-govornosti prema poslu. Učenici mo-gu pristupiti i polaganju ispita držav-ne mature što im omogućuje nastavak školovanja.Program za zanimanje prodavač traje tri godine. Učenici stječu znanja, vje-ština, navike i stavove neophodne za samostalno obavljanje radnih zada-ća u zanimanju prodavač. Trgovinsko poslovanje, estetsko uređenje poslov-nog prostora, psihologija prodaje i po-znavanje robe posebno su važna pod-ručja. Osim nastave učenici pohađaju praktičnu nastavu u različitim tipovi-

ma prodavaonica, a broj sati ovisi o to-me koji razred pohađaju. Na praktič-noj nastavi učenici svladavaju postup-ke provođenja radnog procesa i pri-mjenjuju mjere zaštite na radu, stje-ču vještine u procesu prodaje robe kupcu, razvijaju osjećaj odgovornosti za obavljeni posao i ekološku svijest. Učenicima se nudi mogućnost nastav-ka školovanja u programu komercija-list kroz redovno školovanje ili kroz obrazovanje odraslih.Škola ima 46 zaposlenih, 36 u nastavi i dva stručna suradnika. U svim učio-nicama osigurani su uvjeti za održava-nje kvalitetne i moderne nastave, pri-stup Internetu, računala i projektori. Nastavnicima je omogućeno pripre-manje za nastavu u dobro opremlje-nim kabinetima. Zgrada je izgrađena prema prostornim uvjetima koji osi-guravaju i prilagođenost učenicima s motoričkim teškoćama pa škola ima

oznaku pripadnosti Mreži škola bez arhitektonskih barijera.

Izvannastavne aktivnosti i natjecanjaDramska skupina djeluje već trina-est godina. Cilj dramske grupe je kod motiviranih učenika otkriti i razvi-ti sposobnosti scenskoga izraza i kva-litetno upotpuniti slobodno vrijeme učenika i pružiti mogućnost kreativne aktivnosti u scenskom izrazu, razvoj vještina, mašte i stvaralaštva. Dram-

*Vizija škole je postati prepoznatljiva po kvaliteti i ozrač-ju u kojem vlada tolerancija, odgovornost i suradnja *U ovoj školskoj godini obilježavamo 60 godina rada

Omogućiti stjecanje općeobrazovnih i strukovnih kompetencija i osobni rast i razvoj svakog učenika

KOMERCIJALNA I TRGOVAČKA ŠKOLA BJELOVAR

Bogata kulturna i javna djelatnost knjižniceŠkola zgradu dijeli s još tri srednje škole, a svim učenicima su na raspola-ganju i dobro opremljena zajednička sportska dvorana i knjižnica koja ima i izložbeni prostor i u kojoj se održavaju stručna predavanja i predstavljanja knjiga, kreativne radionice i suradnička nastava. Knjižnica je razvila boga-tu kulturnu i javnu djelatnost afirmirajući se kao novi bjelovarski izložbe-ni prostor koji predstavlja likovno stvaralaštvo nastavnika, likovnih peda-goga i drugih umjetnika

KONTAKT: Komercijalna i trgovač-ka škola Bjelovar Poljana dr. Franje Tuđmana 9 43000 BjelovarTelefon: 043/241-276Fax: 043/220-079E-mail: [email protected] www.trgovackaskola-bjelovar.hr FB: Ktš Bjelovar

Međužupanijski sajam vježbeničkih tvrtki

Završetak projekta PUT Poduzetništvo u turizmu


učeničko poduzetništvo

DRUGA SREDNJA ŠKOLA BELI MANASTIR

Jedna od mnogobrojnih defi-nicija kaže:“Novac je zakoni-to sredstvo plaćanja.“. To zna-

či da svaka država određuje što će unutar njenih nacionalnih granica određivati vrijednost ostalih roba i

usluga u procesu razmjene.Međutim postoji još cijeli niz defi-nicija i izreka o novcu. Još je Ari-stotel govorio o umijeću stjecanja novca, o novcu kao izvoru blago-stanja i o funkcijama novca pa ta-ko i nakon njega novac ostaje ne-presušan izvor za razmišljanje:Francis Bacon: “Novac je dobar sluga, ali loš gospodar.“George Bernard Shaw: “Pohlepa za novcem je izvor svega zla.“Ayn Rand: “Mislite da je novac ko-rijen svega zla. Jeste li se ikada pita-li što je korijen novca?“Dakle, novcem dolazimo do stva-ri koje su nam potrebne i koje želi-mo, pa to znači da bi smo trebali bi-ti sretni i zadovoljni kada ih dobije-mo. Ali ,uvijek ali, a kada se govori o novcu ono je neizbježno.

Što je ustvari štednja?Novac je izvor zadovoljstva samo kada ga ima dovoljno. Što ako nov-

ca nema niti za najosnovnije po-trebe. Nažalost, ovo je daleko re-alnija situacija. Dok se neki lju-di razbacuju novcem, kupuju po-trebno i nepotrebno, većina svjet-skog stanovništva ne može si pri-uštiti niti najnužnije. Nećemo go-voriti o „gladnoj Africi“, pogledaj-mo samo tu oko sebe u svojoj naj-bližoj okolici.Ljudi su nezaposleni, rade ali ne primaju plaće, mirovine su male i slično. A sa druge strane mame nas prepune police svega. Kako odolje-

ti i ne potrošiti zadnju kunu iz nov-čanika na neku „neophodnu“ sit-nicu, za koju tek kada ju platimo shvatimo da smo mogli i bez nje. Kako odoljeti i ne podići kredit za novo automobil ili ljetovanje, ka-da su to učinili svi naši prijatelji i poznanici?

Koja je politika bolja? Štedljive Njemačke ili potrošačke Grčke?Mnogi će se pitati što je ustvari štednja ili što da štedim kada ne-mam dovoljno niti za normalan ži-vot. Štednja je odgađanje potroš-nje za određeno vrijeme. Dobra se čuvaju od beskorisnog trošenja u odnosu na druge potrebe. Mnogo-brojni sitni štedni ulozi prikuplja-ju se u ogromna novčana sredstva koja se mogu iskoristiti za postiza-nje ekonomskih i drugih društve-

nih ciljeva. Štednja je temelj svih fi-nancijskih i društvenih aktivnosti.Štednja je jako bolna, ako ste ti-jekom dužeg vremenskog razdo-blja trošili više nego što zarađuje-te, međutim tome mora doći kraj kad-tad.Štednja omogućava kupovinu stva-ri bez zaduživanja, a štedjeti može svatko bez obzira na prihode, sa-mo nemojte trošiti na nepotrebne stvari i već štedite.Svaki roditelj bi trebao usaditi u odgoj svoga djeteta štednju. Ma-turalna ekskurzija, instrukcije, fa-kultet, sve se to može financirati iz štednje, treba samo odabrati naj-povoljniji oblik štednje.Učenici Druge srednje škole Be-li Manastir koji se obrazuju za za-nimanje ekonomist, svake godi-ne povodom ovog datuma provo-de projekt „Štedi jer vrijedi“. Uče-nici istražuju o razvoju novca opće-nito i u našim krajevima, izrađuju panoe i prezentacije o novcu. Odr-žavaju predavanja drugim učenici-ma te ih educiraju o mogućnosti-ma štednje i ulaganjima. Organizi-raju izložbu staroga novca otvore-nu za sve posjetitelje, posjećuju fi-nancijske institucije i drugo.

Biljana Horvat, prof.

*Štednja je nužno potrebna za razvoj čovječanstva i njome treba oživjeti borbu protiv rasipništva *Učenici Druge srednje škole koji se obrazuju za zanimanje ekonomist, svake godine provode pro-jekt „Štedi jer vrijedi“

„Štedi jer vrijedi“

Milica Kresić učenica 2E„Kroz ovaj projekt naučila sam što je štednja i još važnije ko-ji su sve načini za uštedu. Često sam mislila kako moj džeparac nije tako velik da bi mogla ne-što i uštedjeti, sada vidim da ni-je tako. Do mnogih stvari mo-že se doći na način da prvo ušte-dimo pa onda kupimo. To je ma-lo dugotrajniji put, mi mladi po-gotovo se žurimo, ono što hoće-mo, hoćemo odmah, a kod šted-nje treba čekati da uštediš pa da onda tek kupiš. Nije baš privlač-no. Ali je sigurnije nego ulijeta-ti u zaduživanja i živjeti iznad mogućnosti.“

Biljana Muždeka učenica„Ove godine posjetili smo u sklo-pu projekta Hypo banku, poslov-nicu u Belom Manastiru, gdje nam je gosp. V.Majdančić, vodi-telj poslovnice, održao predava-nje o radu banke, bankarskim poslovima i upoznao nas s mo-gućnostima štednje u toj usta-novi. Počela sam razmišljati ka-ko bi bilo dobro da sam počela prije nekoliko godina štedjeti sa-mo onaj novac koji svakodnevno potrošim na kavu. Sada bi ima-la za polaganje vozačkog ispita.“

Svjetski dan štednjeKoliko je štednja važna za poje-dinca i društvo u cjelini utvrđeno je još godine 1924. kada je osno-van Međunarodni institut za štednju u Milanu i uveden Svjet-ski dan štednje 31. listopada, sa ciljem popularizacije štednje. Štednja je nužno potrebna za ra-zvoj čovječanstva i njome treba oživjeti borbu protiv rasipništva.


Dana 1. srpnja 2013 godine, u točno 00:00 sati, Republika Hrvatska postati će člani-ca velike zajednice od 28 zemalja - posta-

ti će članica Europske Unije.Prvo od 30 poglavlja propisa Europske Unije je slobodno kretanje roba, koje zajedno sa slobod-nim kretanjem usluga, osoba i kapitala čini te-melj zajedničkog tržišta EU. Sloboda kretanja roba jedna je od najvažnijih sloboda bez koje vjerojatno EU ne bi niti postojala u obliku ko-ji je nama poznat.

„Ulazak u EU - ulazak u carinsku uniju“Pojam carinska unija znači da ne postoje cari-ne između država članica, dok se prema robi tre-ćih država usvaja zajednička razina carina. Svr-ha ovih mjera je integrirati tržište država članica i osigurati slobodno kretanje robe slično onome unutar nacionalnog teritorija.Članstvom u Uniji olakšati će se izvoz hrvatskih proizvoda na tržište Unije koje je preko 100 pu-ta veće od tržišta Republike Hrvatske. S druge strane, olakšati će se ulazak stranih proizvoda na domaće tržište. Za neke proizvođače ovo će biti izazov i prilika, dok će mnogima donijeti velike

probleme. Ono što proizvođači moraju imati na umu je - europskom tržištu ne može se proda-ti roba upitne kvalitete pod kvalitetan proizvod.

„Članstvo u EU vs. Problem CEFTA-e“Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju za hrvat-sko će se gospodarstvo otvoriti nove velike mo-gućnosti plasmana domaćih roba i usluga na ve-liko tržište od 500 milijuna stanovnika. Pozitiv-no je i to što će Hrvatska sudjelovati u razvojnim tehnološkim i znanstvenim projektima, imati će pristup sredstvima iz fondova EU-a namijenje-nim za pomoć slabije razvijenim zemljama čla-nicama koje bi Hrvatska dalje koristila kao ka-pital za ulaganje u unapređivanje gospodarstva. Na raspolaganju će nam biti znatna financijska sredstva: u prvih šest mjeseci članstva iz Kohe-zijskog i strukturnih fondova 687,5 milijuna eu-ra, dok će Hrvatska u europski proračun uplati-ti 267,7 mlijuna eura. U idućim godinama član-stva sredstva će se postupno povećavati.Procjenjuje se da bi ulaskom u EU priliku za rast i izlazak na nova tržišta dobili proizvođa-či čaja, mlijeka, pršuta, mljevene i instant ka-ve. Naime, navedeni proizvodi jeftiniji su od stranih proizvoda i stoga su u najboljoj cjenov-noj poziciji. S druge strane proizvođači prirod-ne gazirane vode, čokolade, maslaca, vina biti će najviše cjenovno napadnuti od strane inoze-mnih proizvoda, te će biti pod pritiskom sniža-vanja cijena.Danom kojim Hrvatska postane članica Eu-ropske Unije, prestaje biti članicom CEFTA-e. Znajući da je 45% domaćih prehrambenih tvrt-ki orijentirano prema zemljama istoka, poseb-no Bosni i Hercegovini te Srbiji, Hrvatska bi mogla ostvariti značajne gubitke. Izvoz u ze-

mlje CEFTA-e čini 20 posto ukupnog hrvat-skog izvoza, a s njima imamo i trgovinski suficit. S jedne strane, Hrvatska teško mo-že konkurirati europ-skim proizvođačima jer ćemo izgubiti za-štitne carine za slatki-še, cigarete, dio svinj-skog i goveđeg me-

sa, naranče, voće i povrće, a s druge, za mno-ge proizvode poput mliječnih proizvoda, ciga-reta, slatkiša, mesa izgubiti će se mogućnost slobodnog izvoza u neke zemlje CEFTA-e. Gu-bitak bi mogao biti i veći ukoliko prehrambe-ne industrije dio svoje proizvodnje preusmje-re u susjednu BIH kako najavljuju, čime će se dovesti i do gašenja radnih mjesta u Republi-ci Hrvatskoj.

Univ.spec.oec. Mirna JurlinaEkonomski Fakultet, Osijek

Doktorski studij „Management“

ULAZAK HRVATSKE U EU

„Sloboda kretanja roba - temelj EU tržišta“*Sloboda kretanja roba jedna je od najvažnijih sloboda bez koje vjero-jatno EU ne bi niti postojala u obliku koji je nama poznat * Danom kojim Hrvatska postane članica EU, prestaje biti članicom CEFTA-e

mala škola poduzetništva

EU i istočni susjediHrvatska se našla u raskoraku između politi-ke koja sve karte stavlja na ulazak u Europsku Uniju i gospodarstva koje je usmjereno na su-radnju s istočnim susjedima.No, jedno je sigurno, ulaskom Hrvatske u Eu-ropsku Uniju, otvaraju se sasvim nove moguć-nosti. Na nama je hoćemo li ih znati iskoristiti. Dobili smo priliku, ali ne i jamstvo!

„Hrvatska kao brand“Izuzetno je važno da sloboda kretanja roba ne isključuje korištenje zemljopisnih oznaka po-drijetla i oznaku izvornosti robe. Baš tu hrvat-ski proizvođači imaju veliku šansu da naprave „branding“ svojih proizvoda na europskoj ra-zini. Država više neće moći pomoći ograniča-vanjem uvoza, ali tržište za paški sir, maslino-vo ulje i slavonski kulen postati će preko noći znatno veće. Stoga, Hrvatska mora pronaći na-čin kako iskoristiti svoje moći i prednosti te us-postaviti prepoznatljivi identitet. Osim turističkih znamenitosti, centralnog po-ložaja Europe, prirodnih ljepota i poljoprivred-nog potencijala, Hrvatska raspolaže jedin-stvenom kvalitetom šuma i voda. Na naslije-đenim vrijednim resursima moramo sagraditi novostvorenu vrijednost, ali paralelno s otvo-renošću prema svijetu čuvati i cijeniti vlasti-ti identitet.


promo

PODUZETNIŠTVO TREBA VOLJETI

Naše je pravilo: ako ne pali je-dan smjer, pokušaj drugi, sa-mo ne odustaj! I, zapamtite:

ma kakva Kanada, ovdje je prilika za zaraditiKreativna Vjeverica je tvrtka specija-lizirana za gerila marketing i PR koju je pokrenula mlada kreativka Marti-na Kocijan. Pojednostavljeno, tvrtka se bavi marketingom koji je origina-lan, kreativan, posebno kreiran za sva-kog klijenta i daje hrpu efektne rekla-me po niskobudžetnim cijenama. Po-stoji drugu godinu, a trenutno u timu od troje maštovitih ljudi. Obično se agenciji kod posebnih projekata 'pri-krpaju' i brojni volonteri, studenti, udruge kao i stalni obožavatelji geri-la marketinga.

Kako je nastala Vjeverica?Od kada je Vjeverica prvi puta čula za PR i marketing, znala je da će se time početi baviti profesionalno. Nakon što ju je prof. Igor Medić „uvukao“ u po-jam gerila marketing, postala je traj-no fascinirana i tako je nastala Krea-tivna Vjeverica. Puno je pomoglo i što je tijekom rada u marketingu upozna-la strastvene kreativce i kolege koji su joj dali vjetar u leđa. A sam naziv Kre-ativna Vjeverica nastao je tako što je Martinin dečko rekao: „Baš si kao Vje-verica, neprestano nešto njuškaš i tra-žiš!“. Njoj se, na njegovo iznenađenje, ime toliko svidjelo da je samo doda-la 'kreativna' i nastala je Kreativna Vje-verica. Pri registraciji tvrtke smijali su se i odvjetnik, i gospođe na Poreznoj, a sigurno i sudac koji je ime odobrio.

Naš najveći uspjeh dosadPosebno smo ponosni na naš portal www.kreativni-biznis.com, koji je u samo 4 mjeseca došao do posjećeno-sti od 40.000 unique posjetitelja mje-sečno. Posebni smo po tome što pi-šemo o vlastitim biznis iskustvima te pronalazimo i objavljujemo hrpu be-splatnih zanimljivih poslovnih ide-ja. Posebno iskustvo bilo je realizira-ti ideju - konferenciju Dan kreativnog biznisa za 200 posjetitelja, za koju si

nismo mogli priuštiti prostor. Ubrzo smo kontaktirali HGK, Centar za po-duzetništvo i simpatičnu direktoricu gđe. Tajanu, koja se s našom idejom oduševila. I tako je nastao Dan krea-tivnog biznisa, za kojeg se od samog početka molila ulaznica više.

Zašto nam se sviđa raditi i stvarati u Hrvatskoj?Uvijek govorimo kako nam nije bilo suđeno otići van Hrvatske, jer su nas događaji poput ljubavi, posla i prijate-lja uvijek držali čvrsto u Lijepoj našoj. Stoga bismo uvijek izabrali Hrvatsku za pokretanje posla, jer svugdje je li-jepo, ali doma najljepše. Dodatnu po-tvrdu dao nam je i jedan klijent, Ka-nađanin koji je pokrenuo uspješan bi-znis u Hrvatskoj. Njegov je komentar bio: „Ma kakva Kanada, ovdje je pri-lika za zaraditi! Vi nemate ni upola

konkurencije kao što je imaju kanad-ski poduzetnici, a tržište vam se tek ra-zvija.“ Kada to kaže Kanađanin, mora da nešto znači.

Naš recept za uspjehVrijeme za stvaranje i pokretanje bi-

znisa je upravo onog trena kada osje-timo da više nemamo što čekati i ka-da znamo da imamo pravu (original-nu) ideju. Tada će im doći i kupci. Najvažnije je izbaciti ih glave da nam za uspjeh trebaju rodbinske i politič-ke veze. Jedino što nam treba su ide-je, ustrajnost i kamion energije za sva-ki dan rada. Reklame tvrtki objavlju-jemo kroz portal i hrpu čitanih blo-gova, što daje dodatnu vrijednost na-šim klijentima. Jednako tako, osmiš-ljavanje ideje i izradu bannera ne na-plaćujemo extra; zakupom PR članka,

banner dajemo gratis i obrnuto te se sami sjetimo dati popust stalnim kli-jentima. I prije i nakon krize, i dok smo mali i kada ćemo biti veliki, po-slovat ćemo sa istom filozofijom: po-mozi drugima, da bi oni mogli pomo-ći tebi. Očito da nešto radimo dobro,

kada novac dolazi.

Poduzetništvo treba voljetiPoduzetništvo je posao tipa 24/7 bez prestanka. No, mi volimo dinamiku i mogućnosti koje donosi. Ako ste ika-da čuli za legendu o ptici Fenix, on-da vam je jasno što proživljavaju po-duzetnici. Svakodnevno podizanje energije, volje, truda, mašte, uporno-sti postaje nešto s čime počnete živje-ti. Obično od poduzetništva odustaju oni koji, nakon što im se sve sruši, ne-maju volje ponovno se 'dići'. Naše je iskustvo takvo da svaki dan zahvalju-jemo na svemu što znamo, možemo i što ćemo tek postići.

Planovi u bližoj budućnostiPlan je da i dalje radimo, kreiramo i usrećujemo brojne kupce. Popis bu-dućih mogućih projekata vrlo je duga-čak, no s našom brzinom, uskoro će i oni vidjeti svjetlo dana. Dva original-na projekta pripremamo za proljeće, jedan poveći za Božić, a tu su i plano-vi vezani za širenje na englesko govor-no područje.

Najbolji poslovni savjet koji smo ikada dobiliNe razmišljaj kako ćeš uštedjeti to ma-lo što imaš ili si zaradio, razmišljaj ka-ko ćeš zaraditi onoliko koliko ti treba za razvoj biznisa, zapošljavanje novih ljudi, pokretanje ideje na koju čekaš godinama i financijsku neovisnost! •

Kreativna Vjeverica - zna gerila marketing

Nedavno provedena marketing akcija - party ispod reklamnog panoa

Martina Kocijan, mlada kreativka

KONTAKT: Martina KocijanKreativna Vjeverica d.o.o.www.kreativna-vjeverica.comwww.kreativni-biznis.commartina@kreativna-vjeverica.comMobitel: 091/7520 610


U zadnjih 25 godina poslovna astrologija je do-bila ozbiljnu i važnu ulogu i u razvijenim ze-mljama zapada. Mnogi industrijalci, većinom

Amerikanci, uvidjeli su prednosti savjeta poslovnih astrologa pa ih ne možemo sve proglasiti čudacima''.

Natalna karta kompanijePoznato je da se ekonomski ciklusi mogu precizno proračunati i predvidjeti uz pomoć planetarnih kre-tanja. Za business je velika sreća kada možete točno predvidjeti recesiju. Korištenje dugoročnih predvi-đanja ekonomskog rasta ili stagnacije moćno je oru-đe za investicije bilo koje vrste. Ako poslovan čovjek zna kada i koliko duboko će biti opadanje vrijedno-sti kapitala može svoje planove o ekspanziji kompa-nije prilagoditi tome (reducirati ih). Slično je i s eko-nomskim rastom: unaprijed predviđen i poznat mo-že pripremiti kompaniju za oporavak i razvoj.Investitori koji koriste predviđanja poslovne astro-logije maksimalno su povećali svoje prihode. Mo-žete čitati istraživanja brokerskih kuća, financijsku literaturu, slušati savjete burzovnih stručnjaka i na kraju možete ispasti ništa manje informirani od pro-sječnog ekonomiste. Poslovna astrologija vidi one druge, "nevidljive" faktore, iza tržišne scene, koji po-kazuju što će se stvarno i realno dogoditi na tržištu.Poslovna astrologija je osim toga korisna u poslov-nom i investicijskom planiranju pojedine kompani-je. Koristeći natalnu kartu kompanije kao poslov-

nu "autokartu" možete utvrditi snagu i slabosti kom-panije, ali i okruženja te na vrijeme poduzeti prave korake.

Isti tržišni uvjeti ne donose isti uspjehNeki konkretni primjeri pokazuju da isti tržišni uvjeti dvije kompanije različito proživljavaju: jedna se po savjetu skoncentrirala na konsolidaciju umje-sto na ekspanziju i izašla jača iz razdoblja opće kri-ze dok je druga pretrpjela neuspjeh s investicijama.Evo dva primjera zanimljivih zaključaka iz istraživa-nja burzovnih kretanja u odnosu na kretanje sunca i mjeseca ili kako ih zovemo ''mjesečeve mijene''. Ra-dili su ih ljudi koji inače rade tehničke analize.John Murphy - Postoji jedan važan kratkoročni ci-klus koji utječe na tržišta roba je 28-dnevni ciklus. Drugim riječima, većina tržišta ima trend pada svaki četvrti tjedan. Jedino moguće objašnjenje za taj ci-klički trend jeste lunarni ciklus.

Burton Pugh je proučavao 28-dnevni ciklus na trži-štu pšenice 1930-tih i zaključio da mjesec ima utje-caja na promjene na tržištu. Njegova je teorija da pšenicu treba kupovati u vrijeme punog mjeseca i prodati za vrijeme mlađaka.

Anđelka Subašić091/1257056

ANđELKA SUBAŠIĆ, DIPL. OEC. I ASTROLOGINJA

Na vrijeme vidjeti ‘nevidljive’ faktore*Ekonomski ciklusi mogu se precizno proračunati i predvidjeti uz pomoć planetarnih kretanja *U časopisu Poduzetnik odgovaramo na vaša pita-nja koja se odnose na poslovne situacije

poslovna astrologija

‘’Poslovni i planetarni ciklusi’’:U časopisu Poduzetnik odgovaramo na vaša pitanja koja se odnose na financijske situa-cije kroz koje prolazite, na posao i karijeru, nezaposlenost i mogućnosti/izglede zapo-slenja, na vaše poduzetničke dileme i slično.Potrebni su slijedeći podaci:- datum, sat i grad vašega rođenja- datum kada ste započeli poslovati sa vašom tvrtkom ili obrtom- konkretno pitanje na koje želite dobiti odgovorVaše podatke štitimo od javnosti. Javite se sa svojim pitanjem na e-mail: [email protected] ili mobitel: 091/767 5 999.

Anđelka SubašićAnđelka Subašić dipl. oec. i astrologinja obje-dinila je svoja dva zanimanja u poslovnoj astrologiji. Vodi vlastitu malu tvrtku za poslov-no i osobno savjetovanje.Od 2001. g. uređivala je i vodila savjetodav-ne televizijske emisije na RiTv-u, na Kapital-Network televiziji, portalu Nacional, odgova-ra na pitanja čitatelja magazinima Lisa i Zdrav život, gostovala je u TV emisijama o ekonom-skim predviđanjima (Poslovni klub, Hrvatska u živo, In medias res, Na rubu znanosti). U je-sen 2004. g. u suradnji s Narodnim učilištem u Rijeci kreirala je, pokrenula i vodi prve služ-beno verificirane programe obrazovanja i usa-vršavanja za zanimanja astrolog i astrolog sa-vjetnik, koje je odobrilo Ministarstvo obrazo-vanja, znanosti i športa RH. Stalni je predavač u ta dva programa, a kreirala je i vlastitu In-ternet školu astrologije. U svibnju 2011. izda-la je knjigu pod naslovom ''Uzmite sudbinu u svoje ruke''.

Primjer stvarnog pitanja čitatelja i odgovora:Moj muž je rođen 07.03.1950, g. negdje pred jutro. Ima velike zdravstvene proble-me, a sada su mu u firmi, uručili otkaz, za radnje za koje nije kriv. Ima 34 godine rad-nog staža. Molim Vas dali će se cijela ova si-tuacija riješiti pozitivno?Na žalost, danas vlada besćutnost kojoj su žr-tve mnogi ljudi. Kada su k tome i bolesni tada je situacija još nehumanija. Potrebno je obrati-ti se nekoj vrsti ustanove ili humanitarne udru-ge pa i sindikata za pravnu pomoć vašem su-prugu. Zatim se treba obratiti i liječniku tj psi-hijatru za pomoć. Istovremeno i jedna i dru-ga intervencija dovesti će do toga da se iznađe rješenje za slučaj vašega supruga. To neće biti vraćanje na posao. Prije bi bilo put ka umirov-ljenju uz neku vrstu otpremnine ili materijalne nadoknade. Čim prije poduzmite nešto. Pro-ces bi trajao oko godinu dana dok se definitiv-no ne riješi situacija. Mirovina je i najbolje rje-šenje za supruga s obzirom na njegove zdrav-stvene teškoće.


razgovor

NIKOLA PERŠIĆ NIKI, KOKTELSI - OPATIJA, I DIO

Koktelsi su opatijski bend ko-ji svira u ritmu polke i valcera, s tekstovima na čakavskom di-

jalektu i sa specifičnim scenskim na-stupima kada bina postaje atletski po-ligon za njihove energične skokove. Uvodeći kostime u nastup, dečki nji-hovom simbolikom skreću pozornost na aktualne teme iz života ili tek za-bavljaju publiku predstavljajući liko-ve iz crtića, filmova ili sistema koji je obilježio njihovo djetinjstvo, na taj način ističući važnost maškara i kul-ture primorskoga kraja.Nikola Peršić-Niki tzv. The big boss

Koktelsa ispričao je priču o dječač-kom putu ka glazbi i poduzetništvu.

Kada si se ti počeo baviti glazbom i kako je sve krenulo?Baš sam gledao televiziju kada je pri-kazan Felix Baumgartner, čovjek ko-ji je skočio sa 39 km visine kako bi postigao rekord, i koji je kad je imao pet godina, crtao kako želi skakati s padobranom. U tom trenutku mi je kroz glavu prošla misao kako ništa ni-je slučajno na svijetu te da se sve do-gađa s razlogom. Tako sam i ja još kao mali, u dobi od pet-šest godina po ci-

jele dane preslušavao kazete, a onda, kad je tata donesao sa bro-da kazetar na koje-ga se moglo snima-ti, sestra i ja smo jed-nostavno presnimi-li pola kazeta pjevaju-ći poznate hitove. Ne-ki dan sam baš to pre-slušavao i „umirao“ od smijeha! U to vrijeme izašla je popularna "Sarajevska Audici-ja", show koji sam na-učio od riječi do rije-či i time maltretirao roditelje i rodbi-nu na svim obiteljskim okupljanjima. Paralelno s time sam naučio svirati i dvije pjesme na harmonici da bi moj performans bio što potpuniji. Ajme, kad se samo sjetim (smijeh)! Želja za nastupom kod mene je bila toliko jaka da me tjerala dalje, tako da sam se u osnovnoj školi priključio škol-skom orkestru koji se sastojao uglav-nom od raštimanih frulica (službeno "blok flauta") marke" 25. maj" - onda je još bila Juga pa smo svi imali iste instrumente. Jedino je dvoje njih, či-ji su roditelji bili gastarbajteri u Nje-mačkoj, imalo frule marke Hohner. Bilo je tu još par različitih udaraljki da upotpune dojam. S vremenom je profesorica uvela u orkestar i tzv. me-lodike. Ja sam tada prešao na harmo-niku i tada smo imali osjećaj da je naš nastup na školskoj priredbi ravan na-stupu Bečke filharmonije na novogo-dišnjem koncertu u Beču! Bila su to simpatična vremena. U srednjoj ško-li sam u svoj arsenal instrumenata uveo i klavijature te neke mikrofone i zvučnike pa su i krenuli prvi pokuša-ji stvaranja glazbenih sastava. Za po-četak je jedno vrijeme postojao slav-

ni duo "Drink team" s velikim ambici-jama i katastrofalnom realizacijom pa sam zato jedno vrijeme bio na zamje-nama po drugim bendovima.

Specifičnost KoktelsaSmatram da svaki čovjek mora naći svoje mjesto pod suncem pa ga tako mora naći i bend, a srce je dobar kom-pas pri pronalasku toga. Mi nikad ni-smo namjenski razmišljali što bi tre-bali svirati niti kako se ponašati, ne-go smo jednostavno bili svoji i svatko je imao slobodu da ono što on sma-tra bitnim, ugradi u cijelu priču ben-da. Tako smo Tomi, Mauro i ja podi-jelili autorski rad pri stvaranju pjesa-ma u trećine. Svatko je morao napisa-ti isti broj pjesama i time smo imali ši-ru lepezu publike. Svatko se u neče-mu pronašao. Općenito, kad gledam angažman u bendu, netko se više an-gažirao muzički, netko scenski i vizu-alno, a neki su bili poveznica između svih da bi taj tim od sada već sedmero ljudi bio stalno na okupu unatoč svim previranjima, uzletima i padovima to-kom ovih desetak godina.Glazbeno nismo imali kompleksa i to je ono što nas je odvojilo od drugih.

Glazbeno nismo imali kompleksa i to je ono što nas je odvojilo od drugih

Nikola Peršić-Niki, The big boss Koktelsa

*Priča o dječačkom putu ka glazbi i poduzetništvu *U „priču glazbe“ ušli smo bez kalkulacija i razmišljanja, ali s puno želje i emocija

Kako su nastajali Koktelsi?Konačno, oko 1999. sam počeo „ skupljati“ ekipu za bend, kada sam ofor-mio prvu postavu „Cocktail band“a. Prva pjevačica nam je bila Tamara Bru-sić koja se kasnije proslavila na Mik-u, a mi smo promijenili nekoliko pje-vačica i postava dok nisu 2003. došli najprije Mauro a onda i Tomi, nakon što je tadašnja pjevačica Silvija otišla u New York. Pošto smo dosta koristi-li trubu i bariton zbog blizine Slovenije i jakog utjecaja te muzike na na-šu, 2005. godine bendu su se priključili Tibo na trubi i Mandić na baritonu. Ta postava benda je još uvijek funkcionirala bez bubnja, sve dok 2008. ni-smo odlučili pozvati u bend i bubnjara, Tea Mustača koji je prešao kod nas iz "Brzog Vlaka". S vremenom, točnije 2009. smo u bend pozvali i klavijatu-ristu, Sandra Benia. Ubrzo nakon toga odlazi Teo i na njegovo mjesto dola-zi Dario Staraj. Nedavno su iz benda izašli Mauro i Dario Staraj, a pridružili su nam se Claudia Beni i Antoan.


'Rođen sam 1968. g. u Oraho-vici. Osnovnu školu sam za-vršio u Feričancima te sred-

nju Poljoprivrednu školu u Orahovi-ci. Diplomirao sam na Poljoprivred-nom fakultetu u Osijeku 1995. g., smjer Stočarstvo. Pripravnički staž odrađujem u tvrtki Osilovac d.o.o. za poljoprivrednu proizvodnju u Fe-ričancima, gdje se nakon odrađe-nog staža zapošljavam kao tehnolog. 2006.g. Imenovan sam za direktora tvrtke te sam na toj funkciji i danas. Od 16.01.2012. direktor sam i u vina-riji Feravino d.o.o. Feričanci. U stru-ci i sa strukom sam u kontaktu svoj cijeli radni vijek", priča nam Dražen Babić.

1962. g. izgrađen je vinski podrum i tako je počela proizvodnja vina u Feričancima. Vizija Feravina je bi-ti najprepoznatljivija vinarija po proizvodnji Velikih vina.Podrum je sagrađen 1962. g. i tada je funkcionirao kao primarno prerađi-vački podrum, a nakon toga su se na-ša vina vozila u velike industrijske vi-narije na doradu i punjenje. Nismo bili prisutni na tržištu pod svojim brandom. 1996. g. ulazimo u kon-cern Našicecementa, kasnije Nexe Grupa i dobivamo novo ime Feravi-no d.o.o. Feričanci. Znatna sredstva počela su se ulagati od tada pa sve do današnjih dana.Zapošljavamo 85 djelatnika, a nakon provedenih ulaganja u sve segmente proizvodnje (primarna prerada, nova postrojenja za kontroliranu fermen-taciju vina, punionica vina, Stari po-drum, turistički objekt - vincilirsku kuću, mehanizaciju i vinogradarstvo) s ponosom mogu reći da smo jedna od vodećih hrvatskih vinarija koja je postigla puno, ne samo u tehnološ-kom smislu, već i u kvaliteti vina. Fe-ravino je oduvijek poznato i prizna-to po proizvodnji iznimne frankovke koja je ujedno i jedan od naših vode-ćih brandova. Moram se pohvaliti da je naša frankovka prije 3 g. postavlje-

na na pijedestal vrhunskog vina, pr-vi puta u povijesti hrvatskog vinogra-darstva. Tu kvalitetu osobito njeguje-mo i frankovki kao sorti se posveću-jemo s posebnom pažnjom i poštova-njem. Činjenica je da su kod nas cr-na vina s kontinenta desetljećima ne-pravedno podcjenjivana kvalitativno i cjenovno. Percepciju da visokokva-litetna vina dolaze samo iz Dalmacije polako mijenjamo, ali to je dugotra-jan i prilično naporan put. Tako da i mi Slavonci imamo svoje adute u ru-kavu! Naša vizija je postati poznata i

priznata vinarija po vrhunskim crnim i odličnim bijelim vinima.Vino se počinje stvarati u vinogradu, no vrhunska tehnologija, stručnost, iskustvo i znanje također su bitni za vrhunski proizvod. Kada se sve to skupa spoji rezultat je neizbježan. Sve se to stvaralo godinama i sada se beru plodovi truda. Velika vina su logičan slijed i nagrada svima nama!

Kolike su površine vinograda i koje su sorte? Kolika je godišnja proizvodnja?

Uz frankovku kao crnu sortu proi-zvodimo još zweigelt, syrah, a u za-dnjih 10-tak godina pomladili smo nasade i sa drugim svjetski prizna-tim crnim sortama: cabernet sauvi-gnonom, cabernet frankom merlo-tom i pinotom crnim. Od bijelih so-rata imamo najviše zasađene graševi-ne, oko 70% od ukupne količine bi-jelih vina. Tu je graševina koja je naj-priznatija i najrasprostranjenija sor-ta regije kontinentalne Hrvatske, za-tim nešto manje bijelog pinota, char-donnaya i rajnskog rizlinga. Kad nam to vremenski uvjeti dozvole, proizve-demo i više kategorija predikatnih vina. Od izbornih berbi do izborne berbe prosušenih bobica. Predikati predstavljaju krunu proizvodnje sva-ke vinarije. Odnos crnih i bijelih so-rata u vinogradima je 50/50. Naša vi-na su dokazala i potvrdila svoju kvali-tetu na nizu međunarodnih i doma-ćih stručnih ocjenjivanja u zadnjih par godina. Istaknuo bih Decanter London 2011., Beo wine fair Beo-grad 2011., Gast Split 2011./2012., Vinovita Zagreb 2011., Dani vina i turizma 2011./2012., Međunarod-ni Novosadski sajam 2012., gdje smo

DRAŽEN BABIĆ, DIREKTOR FERAVINO D.O.O. - FERIČANCI

Hrvatsku treba prepoznati kao zemlju dobrih vinaprilog - vina

Vino se rađa u vinograduUzgoj vinove loze kao i samu proizvodnju vina nikako ne bi mogli nazva-ti jednostavnim procesom. To je sigurno veoma zahtjevan proces koji traži potpunu predanost, veliko znanje i iskustvo. Niti jedna vinogradarska go-dina nije ista, priroda se tu uvijek lijepo poigra i svaki puta dobivamo no-ve zadatke i nove izazove. Međutim, u tome je čar i ljepota ovoga posla.Definitivno je suradnja agronoma i enologa vrlo bitna. Napomenuo sam na početku da se vino rađa u vinogradu. Taj detalj je vrlo bitan. Bitno je da je grožđe u odličnom kondicijskom stanju, da je zdravo i s optimalnim para-metrima. Enolog i agronom su poput roditelja, alfa i omega.Suradnja i međusobna komunikacija neizbježna je prvenstveno u periodu berbe, ali i u toku vinogradarske godine. Oni moraju izvrsno vladati mate-rijom kako bi se stvorio vrhunski proizvod odnosno „Veliko vino“.

«Kultura pijenja vina je na dobrom putu i edukacija potrošača daje sve bolje rezultate»


U kolovozu prošle godine u Osi-jeku je osnovana Udruga Gra-ševina Croatica, udruga koja

za cilj ima okupiti domaće proizvođa-če graševine u inicijativu koja aktivno i na suvremeni način pristupa poslov-nim potrebama svojih članova. Udru-ga sa sjedištem u Hrvatskoj gospo-darskoj komori, Županijskoj komori Osijek trenutno broji 11 proizvođa-ča s područja vinogradarskih podregi-

ja Slavonija i Podunavlje, a predsjed-nik udruge je renomirani vinar Vlado Krauthaker.Osnivanje udruge je potaknuto broj-nim uspješnim inicijativama i organi-ziranjima vinara u Hrvatskoj i širom svijeta, a neki od projekata su toliko zaživjeli u tradiciju vinogradarstva i vinarstva da su postale cijenjene ši-rom svijeta. Zajednički je stav svih čla-nova udruga da hrvatska graševina, ali

i sve ono što karakterizira našu proi-zvodnju vina, odnosno naš odabir živ-ljenja, ima neizmjeran potencijal koji zahtjeva usmjereno zajedničko djelo-vanje malih i velikih proizvođača vina.Upravo ovakvim organiziranjem proi-zvođači graševine iz Slavonije i Podu-navlja moći će koristiti domaće i me-

đunarodne izvore podrške što je po-sebno bitno u jedinstvenoj promoci-ji vinske sorte graševine, unapređenju proizvodnje i kvalitete graševine, ali i drugih vrsta vina, te stvaranju uvjeta za izvoz graševine i poticanje razvoja vinskog turizma.

Lj. V.

prilog - vina

Jedinstvena promocija hrvatskih graševinaUDRUGA GRAŠEVINA CROATICA - OSIJEK

Ključni ciljevi djelovanja udruge Graševina Croatica:- Brandiranje regija Slavonije i Podunavlja kao vrhunskih enološ-kih , gastro i turističkih destinacijaPokretanje procesa brendiranja Slavonije i Podunavlja kao eno - gastro tu-rističke destinacije u čemu bi graševina bila motivacijska poveznica i va-žan segment ponude.- Komuniciranje udruge i njenih članova sa zainteresiranim jav-nostima čime će se značajno utjecati na povećanje ugleda člano-va udruge i njihovih vina Provođenjem komunikacijske strategije osigurat će se stalna medijska pri-sutnost i potaći interes za graševinom i svim potencijalom koji ima kao motivacijska poveznica.- Vinske cesta Slavonije i PodunavljaProcesom integriranja i promoviranja zajedničke vinske turističke ponu-de Slavonije i Podunavlja kreirat će se potpuno nova i autentična turistička destinacija u Hrvatskoj tj. EU.- Važan čimbenik u sektoru vina u HrvatskojGraševina Croatica će se profilirati u pouzdanog partnera u izgradnji ci-vilnog društva koji proaktivno predlaže rješenja mjerodavnima, podržava inicijative struke te ukazuje na mogućnosti koje imaju direktan ili indirek-tan utjecaj na uvjete proizvodnje graševine.- Izgradnja kapaciteta udruge koji će omogućiti provođenje veli-kih projekata podrške iz strukturnih fondova Europske unijeStrukturni fondovi Europske unije imaju za cilj jačanje globalne konkuren-tnosti europskih gospodarstava, a organizacije proizvođača su redoviti ko-risnici tih sredstava. Jačanjem vlastite strukture Udruga će biti u moguć-nosti preuzeti odgovornost provođenja i vrlo složenih projekata namije-njenima održivosti proizvodnje.- Izvoz graševine Osmišljenim zajedničkim nastupom na inozemnim tržištima Graševi-na Croatica ima za cilj osigurati pretpostavke značajnog povećanja izvo-za graševina svih članova.- Visokom kvalitetom i označavanjem dodatne vrijednostiUz posebno razvijen sustav označavanja graševina članova udruge nave-dena vina će dobiti dodanu vrijednost i posebno će se istaknuti na tržištu.

poduzetnik najava prosinac 2012

Documents