Poglavlje 4.

SLOBODA KRETANJA RADNIKAU PROIRENOJ EUROPSKOJ UNIJII NJEZIN UTJECAJ NA HRVATSKU

Mirta Kapural*

Agencija za zatitu trinog natjecanjaZagreb

SAETAK

U radu se obrauje sloboda kretanja radnika u kontekstu proi-renja EU, s posebnim naglaskom na tranzicijskom razdoblju. Cilj jepredstaviti dva temeljna izazova s kojima e se Hrvatska susresti tije-kom pristupnih pregovora, a obraeni su u poglavlju koje ureuje slo-bodu kretanja radnika. Izazovi su usklaivanje zakonodavstva i tran-zicijsko razdoblje za slobodu kretanja radnika nakon pristupanja Hr-vatske Uniji.

U vezi s usklaivanjem zakonodavstva rad daje pregled propisaEU i hrvatskih zakona kojima se ureuje sloboda kretanja radnika. Zarazumijevanje utjecaja kretanja radnika u proirenom EU na Hrvatskununo je imati uvid u trendove kretanja radnika u EU i u Hrvatskoj.Tranzicijski aranman dogovoren s novim lanicama EU drugi je vaanelement koji treba uzeti u obzir jer bi slian tranzicijski aranman mo-gao biti predloen i Hrvatskoj tijekom pregovora za pristupanje EU.

Kljune rijei:Europska unija, kretanje radne snage, migracije, pregovori, proirenjeEuropske unije, tranzicijsko razdoblje, zapoljavanje

83

* Autorica zahvaljuje anonimnim recenzentima.

kapural.qxd 21.3.2005 11:31 Page 83

UVOD

Sloboda kretanja radnika svrstava se meu temeljna naela EUi jedna je od etiri slobode unutarnjeg trita, a istodobno je meu naj-vanijim pravima Zajednice. Sloboda kretanja radnika uobiajeno jepovezana s nizom pitanja kao to su sloboda kretanja i boravka tijekomzaposlenja u drugoj dravi lanici, prava iz socijalne sigurnosti, uza-jamno priznavanje kvalifikacija, graanska prava i dravljanstvo EU.Hrvatska e kao zemlja kandidatkinja uskoro zapoeti pregovore olanstvu u EU. Poglavlje II. pregovora o slobodi kretanja osoba obu-hvaa i slobodu kretanja radnika.

Svrha je ovog rada predstaviti dva temeljna izazova s kojima ese Hrvatska susresti tijekom pregovora o navedenom poglavlju: uskla-ivanje zakonodavstva i tranzicijsko razdoblje koje e EU zahtijevatiza kretanje hrvatskih radnika nakon pristupanja Hrvatske EU. U raduse obrauje sloboda kretanja radnika u kontekstu proirenja EU, s po-sebnim naglaskom na tranzicijskom razdoblju. U prvom dijelu tekstadaje se kratak prikaz pravne osnove slobode kretanja radnika u EU iutvruje ostvarivanje slobode kretanja radne snage unutar EU. Drugise dio bavi razinom kretanja radne snage izmeu novih i starih dravalanica EUi te se analizira mobilnost radnika u pojedinim dravama.Kao primjeri navedene su Slovenija, Austrija i Maarska. Te su dra-ve lanice EU izabrane zbog zemljopisne blizine Hrvatskoj i zbog nji-hova iskustva u pristupanju EU. Trei dio teksta usredotoen je natranzicijsko razdoblje koje je nezaobilazan zahtjev EU za radnike iznovih drava lanica. S obzirom na to da se s velikom vjerojatnoumoe pretpostaviti kako e i od Hrvatske biti zatraeno tranzicijskorazdoblje, to poglavlje obrauje tranzicijski aranman dogovoren u po-sljednjem krugu proirenja EU i objanjava to to znai u praksi.Obrazlae se i stanje pregovora o slobodnom kretanju radnika s Bugar-skom i Rumunjskom zbog mogunosti pristupanja tih zemalja EU za-jedno s Hrvatskom. etvrti dio teksta obrauje trenutanu situaciju uHrvatskoj prikazujui pravni okvir, aktualne trendove zapoljavanja imobilnost hrvatskih radnika. U posljednjem dijelu rada objanjava seutjecaj tranzicijskih aranmana novih drava lanica EU na Hrvatsku idaju odreene preporuke.

84

kapural.qxd 21.3.2005 11:31 Page 84

PRAVNO UREENJE I ZAHTJEVI ZA SLOBODOM KRETANJA RADNIKAU EUROPSKOJ UNIJI

Pravna osnova

Slobodno kretanje radnika ureeno je odredbama Ugovora o Eu-ropskoj zajednici, l. 39-42, glava III Slobodno kretanje osoba, uslu-ga i kapitala.ii Navedene odredbe Ugovora o temelje se na naelu nedis-kriminacije na osnovi dravljanstva za radnike iz drava lanica s obzi-rom na njihovo zapoljavanje, naknadu i ostale uvjete rada i zapolja-vanja. Sloboda kretanja radnika ureena je i sekundarnim zakonodav-stvom EU koje obuhvaa velik broj direktiva i uredbi. Direktive i ured-be koje ureuju slobodu kretanja radnika i njihovih obitelji posebno suvane jer su upravo one omoguile praktinu provedbu te slobode.iii

Sudska praksa Suda Europskih zajednica takoer je vaan izvorpravila o slobodi kretanja radnika. Mnogobrojnim presudama i irokimtumaenjem odredbi koje ureuju podruje slobode kretanja radnikaSud Europskih zajednica dao je osobito velik doprinos razvoju tog di-jela europskog prava.iv

Europske sporazume koji su bili pravna osnova odnosa izmeuEuropske zajednice i njezinih drava lanica i zemalja kandidatkinja po-trebno je spomenuti kao vaan pravni izvor za nove drave lanice. Ekvi-valent za Hrvatsku jest Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SSP).

Prema odredbama opisanih pravnih propisa EU, radnik koji seliu drugu dravu lanicu ima odreena prava. Ta prava ponajprije znae:

pravo na rad bez radne dozvole (osim radnika iz novih drava lanicakoje su obuhvaene tranzicijskim razdobljem),

jednakost postupanja u zapoljavanju kao s dravljanima lanice u ko-joj se rad obavlja,

pravo na jednake socijalne pogodnosti kakve imaju i dravljani lani-ce u kojoj se radnik zapoljava,

pravo lanova obitelji da se pridrue radniku i da primaju naknadu zaobitelj,

potpuna koordiniranost sustava socijalne sigurnosti (mirovinska pra-va i doprinosi za socijalnu sigurnost),

uzajamno priznavanje kvalifikacija.

85

kapural.qxd 21.3.2005 11:31 Page 85

Ta iroka paleta prava dravljana drava lanica potvruje va-nost slobode kretanja radnika kao jednoga od temeljnih prava EU. Ciljnavedenih prava jest i poticanje mobilnosti radne snage izmeu dravalanica EU, to je vaan initelj ostvarivanja unutarnjeg trita.

Kretanje radne snage u Europskoj uniji

Radnu snagu u EU karakterizira mala prostorna i profesionalnapokretljivost. Izmeu 1991. i 2001. godine samo je 15% dravljana EUpromijenilo mjesto boravita radi zaposlenja u drugoj dravi lanici(European Commission, 2004a). Zapoljavanje u drugoj dravi lanicikao razlog za migraciju zabiljeen je veinom u junim lanicama EU Italiji (61%), Portugalu (46%) i panjolskoj (30%). U 2001. VelikaBritanija i vedska imale su najvei postotak mobilnosti radne snage(oko 2%) dok su radnici iz Grke i panjolske pokazali vrlo nizak stu-panj mobilnosti.v Danas samo 2% radne populacije EU radi u drugojzemlji lanici. Prema tome, zajamena sloboda kretanja radnika i stru-njaka iz EU nije potpuno iskoritena. Pri planiranju odlaska u drugu dr-avu lanicu dravljani EU jo uvijek nailaze na pravne, praktine i ad-ministrativne prepreke. Niska razina mobilnosti radne snage izmeu dr-ava lanica identificirana je kao jedna od tih prepreka. Ostale su pre-preke dugaki administrativni postupci, nepotpuna provedba propisa,nedostatak potrebnih informacija o pravima radnika koji sele u drugudravu lanicu, nedostatna suradnja izmeu drava lanica i niska razi-na sudjelovanja u procesu cjeloivotnog obrazovanja.

Nizak stupanj mobilnosti radne snage u EU ima negativne po-sljedice na gospodarski rast, zaposlenost i strunu osposobljenost rad-ne snage. EU, svjestan navedenog problema, nastoji ukloniti spomenu-te prepreke razliitim mjerama kojima je cilj poboljati stanje zaposle-nosti i potaknuti mobilnost radne snage. Donoenje Akcijskog plana ostrunoj osposobljenosti i mobilnosti (European Commission, 2002a) iIzvjea o provedbi toga Plana (European Commission, 2004a), uspo-stavljanje portala s informacijama o kretanju unutar EU radi zaposlenja,samo su neke od poduzetih mjera.vi Stare drave lanice takoer su po-duzele nacionalne mjere kako bi poboljale geografsku mobilnost rad-ne snage. Navedene nacionalne mjere obuhvaaju aktivnosti sektorskogzapoljavanja (Austrija), posebnu potporu za poticanje mobilnosti ne-zaposlenih radnika (Njemaka i vedska), promicanje mobilnosti unu-tar javne uprave (Danska i Portugal). Nedovoljna migracija radne sna-ge uzrok je nedostatka potrebnih strunjaka u nekim starim dravama

86

kapural.qxd 21.3.2005 11:31 Page 86

lanicama. Za stvaranje konkurentnoga europskog trita rada nuno jepoveati mobilnost radne snage, a upravo strunjaci i radnici iz novihdrava lanica mogu bitno pridonijeti tome. Slino se moe zakljuiti iu vezi s nezaposlenou. Naime, prosjena stopa nezaposlenosti u sta-rim dravama lanicama (uzimajui u obzir i razlike meu njima) izno-si 9%, to je vie nego nezaposlenost u nekim novim lanicama EU ekoj 7,8%, Maarskoj 5,9 % i Sloveniji 6,8% (ILO, 2003). Prema to-me, pozitivno je obiljeje migracije radne snage u EU nia stopa neza-poslenosti, koja daje daljnji poticaj gospodarstvu i konkurentnosti unu-tarnjeg trita. Iz svega navedenoga proizlazi zakljuak da je EU po-trebna mobilnija radna snaga kako bi uspostavio ravnoteu svojega tr-ita rada i kako bi potpuno ostvario slobodu kretanja radnika nakonproirenja. Poveana mobilnost radne snage prouzroit e veu razno-likost, stvoriti vie poslova, potaknuti veu zaposlenost i imati poziti-van uinak na gospodarstvo EU.

MIGRACIJE RADNE SNAGE IZMEUNOVIH I STARIH DRAVA LANICA

Hoe li pristupanje Europskoj uniji prouzroitimigracije u stare drave lanice?

Nezaposlenost, nedostatak poslovnih mogunosti i niska primanjau zemlji emigracije initelji su koji obino potiu migracijske trendove(Werner, 1994). Promatranjem zemalja u tranziciji zamjeuje se da neza-poslenost djeluje obeshrabrujue na cjelokupnu migraciju, a gospodarskislabije razvijena podruja pokazuju vrlo nizak stupanj mobilnosti radnesnage (Fidermuc, 2001). Uobiajeno je da u situaciji visoke nezaposleno-sti ljudi strahuju od migracije kao sile koja e stvoriti jo veu nezaposle-nost (Mayhew, 1998). Stoga je mobilnost radnika migranata iz novih dr-ava lanica bila niska usprkos razlikama u plaama i stopi nezaposleno-sti u usporedbi sa starim dravama lanicama. Usporeujui spremnostna migri