Europski parlament2014-2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0173/2018

17.5.2018

IZVJEŠĆEo modernizaciji sustava obrazovanja u EU-u(2017/2224(INI))

Odbor za kulturu i obrazovanje

Izvjestiteljica: Krystyna Łybacka

Izvjestiteljica za mišljenje (*):Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

RR\1153401HR.docx PE616.625v02-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

PR_INI

SADRŽAJ

Stranica

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA.................................................3

OBRAZLOŽENJE....................................................................................................................29

MIŠLJENJE ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA..........................33

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA..............................44

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU............................................52

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU..................................................................................................................................53

PE616.625v02-00 2/53 RR\1153401HR.docx

HR

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o modernizaciji sustava obrazovanja u EU-u(2017/2224(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. rujna 2011. naslovljenu „Podrška rastu i radnim mjestima – program za osuvremenjivanje sustava visokog obrazovanja Europe” (COM(2011)0567),

– uzimajući u obzir pravo na obrazovanje kako je utvrđeno u članku 14. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. svibnja 2014. o učinkovitom obrazovanju nastavnika,

– uzimajući u obzir članak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. svibnja 2014. o osiguranju kvalitete za potporu obrazovanju i osposobljavanju1,

– uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja2,

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 27. svibnja 2015. o ulozi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te osnovnoškolskog obrazovanja u poticanju kreativnosti, inovativnosti i digitalne kompetencije3,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2016. pod nazivom „Novi program vještina za Europu” (COM(2016)0381) i Rezoluciju Parlamenta od 14. rujna 2017. o novom programu vještina za Europu4,

– uzimajući u obzir članak 2. Protokola uz Konvenciju Vijeća Europe za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, o pravu na obrazovanje,

– uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, članak 2. Protokola 1.,

– uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća Europe 1904 (2012) o pravu na slobodu izbora u obrazovanju,

– uzimajući u obzir zajedničko izvješće Vijeća i Komisije za 2015. godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) naslovljeno „Novi prioriteti za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja”5,

1 SL C 183, 14.6.2014., str. 30.2 SL C 398, 22.12.2012., str. 1.3 SL C 172, 27.5.2015., str. 17.4 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0360.5 SL C 417, 15.12.2015., str. 25.

RR\1153401HR.docx 3/53 PE616.625v02-00

HR

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ”1,

– uzimajući u obzir Parišku deklaraciju od 17. ožujka 2015. o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. travnja 2015. o praćenju provedbe Bolonjskog procesa2,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2016. pod naslovom „Novi program vještina za Europu – Suradnja na jačanju ljudskog kapitala, zapošljivosti i konkurentnosti” (SWD(2016)0195),

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. veljače 2017. o provedbi Uredbe (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ3,

– uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 19. prosinca 2016. o oblicima usavršavanja: nove prilike za odrasle4,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. prosinca 2016. naslovljenu „Poboljšanje i modernizacija obrazovanja” (COM(2016)0941),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. svibnja 2017. naslovljenu „Razvoj škola i izvrsnost u nastavi kao preduvjeti za uspješan život” (COM(2017)0248),

– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 30. svibnja 2017. o obnovljenom programu EU-a za visoko obrazovanje (COM(2017)0247),

– uzimajući u obzir prijedlog Komisije, podnesen 30. svibnja 2017., za preporuku Vijeća o praćenju osoba s diplomom (COM(2017)0249),

– uzimajući u obzir prijedlog Komisije za preporuku Vijeća od 30. svibnja 2017. o Europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja (SWD(2017)0322),

– uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 30. studenog 2017. naslovljeno „Osuvremenjivanje školstva i visokoškolskog obrazovanja”,

– uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 19. listopada 2017. naslovljeno „Nova strategija EU-a za obrazovanje”,

– uzimajući u obzir prijedlog Komisije za preporuku Vijeća od 17. siječnja 2018. o promicanju zajedničkih vrijednosti, uključivog obrazovanja i europske dimenzije poučavanja (COM(2018)0023),

1 SL L 347, 20.12.2013., str. 50.2 SL C 346, 21.9.2016., str. 2.3 Usvojeni tekstovi P8_TA(2017)0018.4 SL C 484, 24.12.2016., str. 1.

PE616.625v02-00 4/53 RR\1153401HR.docx

HR

– uzimajući u obzir prijedlog Komisije za preporuku Vijeća od 17. siječnja 2018. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (COM(2018)0024),

– uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja1,

– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 17. siječnja 2018. o akcijskom planu za digitalno obrazovanje (COM(2018)0022),

– uzimajući u obzir zaključno izvješće Socijalnog samita za pravedna radna mjesta i rast održanog u Göteborgu (Švedska) 17. studenog 2017.2,

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju: pružanje najboljih temelja svoj našoj djeci za svijet sutrašnjice, donesene na 3090. sastanku Vijeća za obrazovanje, mlade, kulturu i sport održanom 19. i 20. svibnja 2011.3,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 1984. o slobodi obrazovanja u Europskoj zajednici4,

– uzimajući u obzir pravo na obrazovanje kako je utvrđeno u članku 14. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 11. svibnja 2010. o internacionalizaciji visokog obrazovanja5,

– uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 8. lipnja 2016. naslovljenu „Ususret strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose” (JOIN(2016)29) i rezoluciju Europskog parlamenta od 5. srpnja 2017. o toj temi6,

– uzimajući u obzir članak 26. Opće deklaracije o ljudskim pravima,

– uzimajući u obzir Povelju Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava (donesenu u okviru Preporuke CM/Rec(2010)7),

– uzimajući u obzir članak 10. Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena iz 1979.,

– uzimajući u obzir strateški cilj B Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje (1995),

– uzimajući u obzir članke 28. i 29. Konvencije o pravima djeteta,

– uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030., koji je donesen u rujnu 2015. i stupio na snagu 1. siječnja 2016., a posebno ciljeve održivog razvoja 4. i 5.,

1 SL C 398, 22.12.2012., str. 1.2 http://www.socialsummit17.se/wp-content/uploads/2017/11/Concluding-report-Gothenburg-summit.pdf3 https://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/educ/122123.pdf 4 SL C 104, 16.4.1984., str. 69.5 SL C 135, 26.5.2010., str. 12.6 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0303.

RR\1153401HR.docx 5/53 PE616.625v02-00

HR

– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0173/2018),

A. budući da prema članku 6. točki (e) UFEU-a nadležnost u području obrazovanja i strukovnog obrazovanja imaju države članice, ali Europska unija ima ključnu ulogu pružanja podrške u pogledu utvrđivanja izazova i ciljeva te promicanja i razmjene najboljih praksi;

B. budući da je pravo na obrazovanje temeljno ljudsko pravo i obrazovanje u svim svojim oblicima i na svim razinama mora imati sljedeće međusobno povezane i bitne značajke: a) raspoloživost b) dostupnost c) prihvatljivost i d) prilagodljivost;

C. budući da je glavni prioritet europskog stupa socijalnih prava pružanje kvalitetnog i uključivog obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja;

D. budući da treba omogućiti nediskriminirajući pristup obrazovanju s obzirom na to da je ono važno za ostvarenje jednakih mogućnosti; budući da je u tu svrhu potrebno uložiti dodatne napore kako bi se osiguralo da svatko, a posebno najugroženije skupine, osobe s invaliditetom i posebnim potrebama, kao i skupine u nepovoljnom položaju, uživa jednake mogućnosti pristupa obrazovanju i osposobljavanju i njihovu završavanju te stjecanju vještina na svim razinama;

E. budući da europski obrazovni sustavi predstavljaju beskrajno bogatstvo kulturne, socijalne i jezične raznolikosti, dok istodobno države članice dijele slične obrazovne ciljeve i izazove, uključujući osiguravanje jednakog pristupa obrazovanju za sve, što se može riješiti na europskoj razini;

F. budući da sposobnost obrazovnih sustava da zadovolje društvene, gospodarske i osobne potrebe ovisi o njihovoj kvaliteti, dostupnosti, raznolikosti, učinkovitosti i pravičnosti, kao i o raspoloživosti odgovarajućih ljudskih, financijskih i materijalnih resursa;

G. budući da je važno podsjetiti na to da na obrazovanje, uključujući obrazovanje nastavnika, utječe gospodarska i financijska kriza i da javno financiranje obrazovanja ima ključnu ulogu u obrazovnim sustavima EU-a; budući da je stoga trajna i povećana javna financijska potpora obrazovanju, među ostalim i za nastavnike i njihove radne uvjete, kao i istraživanje, ključna za osiguravanje slobodnog, uključivog i pristupačnog javnog obrazovanja;

H. budući da bi obrazovanje i osposobljavanje trebali doprinijeti osobnom razvoju i rastu mladih kako bi oni postali proaktivni i odgovorni građani spremni za život i rad u tehnološki naprednom i globaliziranom svijetu i kako bi im pružili ključan skup kompetencija za cjeloživotno učenje, definiran kao kombinacija znanja, vještina i stavova potrebnih za osobnu ispunjenost i razvoj, aktivno građanstvo i zapošljavanje;

I. budući da je kvaliteta podučavanja važna odrednica za rezultate učenika i studenata te je stoga snažna podrška izvrsnosti u pogledu podučavanja i nastavnika jedan od prioriteta za suradnju na razini EU-a u području obrazovanja i osposobljavanja;

PE616.625v02-00 6/53 RR\1153401HR.docx

HR

J. budući da pravo na obrazovanje uključuje slobodu osnivanja obrazovnih ustanova, uz poštovanje demokratskih načela i prava roditelja da svojoj djeci osiguraju obrazovanje i podučavanje u skladu sa svojim vjerskim, filozofskim i pedagoškim uvjerenjima;

K. budući da otvorena metoda koordinacije, kako se primjenjuje na obrazovanje, omogućuje državama članicama da stvaraju i provode zajedničku strategiju za obrazovanje i osposobljavanje, uključujući i internetsku platformu ET 2020 (Obrazovanje i osposobljavanje 2020.); budući da se referentne vrijednosti te strategije analiziraju i ocjenjuju svake godine u publikaciji „Pregled obrazovanja i osposobljavanja”, kako za države članice tako i za EU kao cjelinu;

L. budući da u najnovijem „Pregledu obrazovanja i osposobljavanja” objavljenom 2017., Komisija priznaje da je, unatoč stalnom napretku u smanjenju broja osoba koje rano napuštaju obrazovanje i osposobljavanje, njihov broj i dalje vrlo visok u cijelom EU-u;

M. budući da se prema rezultatima posljednjih ispitivanja PISA-e 20,6 % europskih učenika suočava s problemima u stjecanju osnovnih vještina u područjima čitanja, matematike i znanosti, te da znatan broj europskih građana nema dostatnu razinu pismenosti; budući da je to razlog za ozbiljnu zabrinutost u pogledu daljnjeg učenja, osobnog razvoja te odgovarajućeg sudjelovanja u javnom životu i na tržištu rada;

N. budući da je osiguravanje pristupa kvalitetnim uslugama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za svu djecu ključno kako bi im se omogućio dobar početak u životu i na obrazovnom putu;

O. budući da je kvaliteta osoblja ključan čimbenik za usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja;

P. budući da je promicanje mobilnosti studenata i osoblja važan dio europskih sustava visokog obrazovanja, da se njime doprinosi razvoju mladih i može potaknuti gospodarski i društveni napredak; budući da postoji potreba za poboljšanjem kvalitete i većom financijskom potporom u cilju širenja mobilnosti studenata i osoblja u okviru programa Erasmus +;

Q. budući da su metodološke i digitalne inovacije mogući instrument za proširenje pristupa sadržaju i znanju, ali ne mogu zamijeniti osobne kontakte i razmjenu među studentima odnosno među studentima i nastavnicima, niti ih se treba pretvoriti u prioritet obrazovnih sustava;

R. budući da je rodna ravnopravnost jedno od temeljnih načela Europske unije utvrđenih u Ugovorima i da se treba odražavati u svim njezinim politikama, među ostalim u obrazovanju i kulturi;

S. budući da je obrazovanje moćan instrument za prevladavanje rodne neravnopravnosti i diskriminacije, ali ono često može dovesti i do ponavljanja ili pojačanja postojeće diskriminacije; budući da rodna neravnopravnost u obrazovanju otežava osobni razvoj i zapošljavanje te utječe na brojna društvena i kulturna područja;

T. budući da je, unatoč činjenici da žene čine tri petine (57,6 %) svih osoba s diplomom

RR\1153401HR.docx 7/53 PE616.625v02-00

HR

visokog obrazovanja, razlika u zaposlenosti među spolovima 2015. godine iznosila 11,6 postotnih bodova;1

Znanje kao ključan gospodarski resurs i izvor dobrobiti građana

1. potvrđuje da je univerzalno kvalitetno obrazovanje ključna sastavnica osobnog, kulturnog, socijalnog i profesionalnog razvoja u društvu koje se temelji na znanju;

2. smatra da su očuvanje zajedničkih europskih vrijednosti i postizanje gospodarskih i socijalnih ciljeva EU-a te ostvarivanje konkurentnosti i održivog rasta povezani s kvalitetnim obrazovanjem kroz promicanje demokratskih vrijednosti, ljudskih prava, socijalne kohezije, integracije i osobnog uspjeha;

3. ističe temeljnu ulogu obrazovanja u oblikovanju budućnosti Europe kako u gospodarskom tako i u socijalnom smislu, uz odgovaranje na potrebe europskih građana i izgradnju zajednice različitih građana koje ujedinjuju njihove zajedničke temeljne vrijednosti;

4. ističe da se kvalitetnim sustavima obrazovanja i osposobljavanja promiče aktivno građanstvo i zajedničke vrijednosti te da takvi sustavi doprinose stvaranju otvorenog, uključivog, pluralističkog, demokratskog i tolerantnog društva;

5. ističe ulogu obrazovanja u pružanju pomoći učenicima da razviju etičke i građanske vrijednosti i postanu aktivni, odgovorni, slobodnoumni članovi društva koji su u stanju izvršavati i braniti svoja demokratska prava i odgovornosti u društvu, koji cijene raznolikost, igraju aktivnu ulogu u demokratskom životu i preuzimaju odgovornost za sebe i svoje zajednice; u tom kontekstu naglašava važnost građanstva, građanskog i etičkog obrazovanja te obrazovanja o zaštiti okoliša;

6. naglašava da se mladima s pomoću kvalitetnog i uključivog obrazovanja moraju osigurati potrebno znanje, vještine, medijska pismenost te kritičko i samostalno razmišljanje, kao i demokratska uvjerenja, kako bi se suočavali s izazovima, postali aktivni europski građani i bili uspješni u životu i na tržištu rada, ali i kako bi oblikovali svijet u budućnosti;

7. ističe da je osiguravanje jednakog pristupa kvalitetnom i uključivom obrazovanju ključno za postizanje socijalne kohezije suzbijanjem siromaštva, socijalne isključenosti osoba u nepovoljnom i osjetljivom položaju kao i rodnih stereotipa, te da stoga još uvijek služi kao najveća potpora socijalnoj mobilnosti;

8. napominje da kvalitetno obrazovanje može potaknuti inovacije i istraživanja koja su relevantna i korisna za društvo;

9. prepoznaje važnost obrazovanja u razvoju kulturnih vještina i poticanju kulturnog razvoja; potiče bolju sinergiju između obrazovnih i kulturnih sektora koja se postiže potporom aktivnoj ulozi kulture i umjetnosti u kontekstima formalnog, informalnog i neformalnog obrazovanja;

10. prima na znanje ulogu obrazovanja u razvoju stavova cjeloživotnog učenja koji pomažu

1 http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Gender_statistics

PE616.625v02-00 8/53 RR\1153401HR.docx

HR

ljudima da se prilagode promjenjivim potrebama suvremenog svijeta;

11. podsjeća na to da škole i obrazovne ustanove imaju ključnu ulogu u stvaranju i poticanju pozitivnog stava prema učenju, također na cjeloživotnoj osnovi;

Obrazovna stvarnost koja se mijenja i s time povezani izazovi

12. vjeruje da je sveobuhvatan pristup politici obrazovanja, uz snažnu političku i javnu potporu, ključan za proces reforme obrazovanja te da je u svrhu postizanja tih ciljeva ključno uključiti društvo u cjelini i sve bitne i zainteresirane dionike, uključujući roditelje;

13. smatra da su učinkovito upravljanje i odgovarajuće financiranje svih obrazovnih okruženja, moderni kvalitetni obrazovni materijali i podučavanje, motivirani i kompetentni nastavnici te cjeloživotno učenje ključni za ostvarivanje pravičnosti, raznolikosti i izvrsnosti u obrazovanju;

14. ističe potencijal novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) i inovacija kao instrumenata koji nude nove mogućnosti u obrazovanju i kojima se učinkovitije odgovara na pojedinačne potrebe učenika (uključujući posebne obrazovne potrebe), povećava fleksibilnost u učenju i podučavanju, personalizacija i odgovornost te potiču interaktivni obrasci suradnje i komunikacije;

15. ističe prilike koje digitalizacija i uspostava zajedničkih obrazovnih platformi nude suvremenom obrazovanju, osobito u smislu učenja i obrazovanja na daljinu te kombiniranog učenja, kojima bi se trebalo omogućiti više fleksibilnosti u obrazovanju njegovim boljim prilagođavanjem pojedinačnim životnim situacijama učenika čime će se pogodovati cjeloživotnom učenju, kvaliteti obrazovanja, dostupnosti te razvoju budućih vještina; naglašava potrebu za nastavnim programom u području informacijske i komunikacijske tehnologije te medija prikladnim za dob i kojim se poštuje razvoj i dobrobit djeteta i naglašava važnost odgovorne upotrebe i kritičkog razmišljanja;

16. napominje da su za učinkovito učenje i podučavanje putem digitalnih tehnologija potrebni jednak pristup, odgovarajuća razina digitalnih vještina, visokokvalitetni obrazovni resursi, osposobljavanje u primjeni tehnologija u pedagoške svrhe te promicanje stavova i motivacije koji su potrebni za smislenu digitalnu uključenost; smatra da bi digitalna i medijska pismenost trebale biti ključni dio politika obrazovanja i uključivati, među ostalim, građanske kompetencije i kritičko razmišljanje; naglašava važnost kritičkog ocjenjivanja izvora i njihove pouzdanosti te projekata medijske pismenosti u tom pogledu;

17. uviđa da su u svijetu koji je sve više pod utjecajem globalizacije i digitalizacije potrebne inovativne i odgovarajuće metode učenja, podučavanja i ocjenjivanja, kao i adekvatna obrazovna infrastruktura koja omogućuje grupni rad i timsku nastavu te potiče kreativno razmišljanje i rješavanje problema zajedno s drugim naprednim obrazovnim metodama; podsjeća da je važno uključivati učenike, nastavnike i drugo školsko osoblje u ocjenjivanje pitanja jesu li ostvareni ciljevi učenja i na koji način;

18. napominje da je potrebno uložiti napore kako bi se prilagodila obrazovna paradigma tako da se njome pronalazi ravnoteža između pristupa usmjerenog na nastavnika i

RR\1153401HR.docx 9/53 PE616.625v02-00

HR

sadržaj, pojedinačno i posebno prilagođenog učenicima i njihovim životnim okolnostima, te pristupa usmjerenog na razumijevanje kojim se kombiniraju metode učenja prilagođene tradicionalnim i mrežnim modelima učenja, čime se jača personalizacija obrazovnog procesa, a time i povećavaju stope nastavka i završetka obrazovanja;

19. ističe da bi se u okviru obrazovnih sustava trebali promicati i razvijati interdisciplinarni, kooperativni i kreativni pristupi i timski rad kako bi se učenicima i studentima pružili znanje i vještine, uključujući transverzalne i meke vještine, kao i stručne, transverzalne, društvene i građanske kompetencije;

20. podsjeća na to da je pružanje kvalitetnog podučavanja i učenja kontinuirani proces koji obuhvaća dijalog, dijeljenje iskustava i postavljanje pitanja i kojem treba dodijeliti prioritet pri modernizaciji obrazovanja;

21. naglašava da je omogućavanje jednakog pristupa kvalitetnom i uključivom obrazovanju ključno za neovisnost učenika s invaliditetom i njihovu integraciju u društvo; poziva države članice da olakšaju pristup redovnom, uključivom i kvalitetnom obrazovanju uzimajući u obzir potrebe svih učenika sa svim vrstama invaliditeta, što na primjer znači pružiti dvojezično uključivo obrazovanje za gluhu djecu s obzirom na njihove posebne jezične potrebe; poziva škole da pruže usluge podijeljene na formalno i informalno učenje te dodatnu potporu, također iskorištavajući potencijal novih tehnologija kako bi se odgovorilo na pojedinačne potrebe svih učenika; poziva Komisiju da prati provode li škole politiku neodbijanja učenika i da u okviru strategije Europa 2020. odredi pokazatelje koji se odnose na osobe s invaliditetom;

22. drži da europsko obrazovanje mora prije svega nastojati razvijati rasuđivanje, promišljanje i znanstvenu znatiželju, da mora biti u stanju oslanjati se na temelje umjetničke, znanstvene i tehničke humanističke kulture i da, polazeći od konkretne realnosti lokalnog, regionalnog, nacionalnog i europskog života, mora pružiti osposobljavanje potrebno za rješavanje nacionalnih i europskih problema i podići svijest o problemima unutar međunarodne zajednice;

23. potvrđuje stvarnost pojedinačnih razlika u kognitivnim sposobnostima i osobinama ličnosti koje su povezane s društvenim i okolišnim čimbenicima i koje utječu na rezultate obrazovanja; u tom kontekstu naglašava da je obrazovanje učinkovitije, uravnoteženije i pravednije kad se te razlike uzmu u obzir;

24. potvrđuje da je u konkurentnom okružju ključno identificirati i promicati europski talent što je prije moguće;

25. naglašava da je poboljšanje obrazovnih rezultata u prosjeku u skladu s poticanjem izvrsnosti među talentiranim učenicima i studentima; u tom smislu primjećuje važnost izrade odgovarajućih interventnih programa za jačanje psiholoških značajki bitnih za iskorištavanje punog potencijala ljudi;

26. ističe da je potrebno pridati važnost vizualnoj pismenosti kao novoj životnoj vještini, priznajući da u današnje vrijeme građani daleko više komuniciraju s pomoću slika nego putem tradicionalnih sredstava;

PE616.625v02-00 10/53 RR\1153401HR.docx

HR

27. prima na znanje prijedlog za stvaranje Europskog prostora obrazovanja, kao što je predstavljeno na Socijalnom samitu za pravedna radna mjesta i rast održanom u Göteborgu 2017.; podsjeća da bi ta inicijativa trebala potaknuti suradnju, uzajamno priznavanje diploma i kvalifikacija te povećanu mobilnost i rast;

28. podržava zaključke Vijeća od 14. prosinca 2017. kojima se poziva na pojačanu mobilnost studenata i sudjelovanje u aktivnostima obrazovanja i kulture, među ostalim putem „europske studentske iskaznice”, što bi trebalo olakšati priznavanje sveučilišnih bodova dobivenih u drugim državama članicama;

29. smatra da je Erasmus + vodeći program EU-a u području obrazovanja, i da su njegov utjecaj i popularnost u potpunosti dokazani tijekom godina; stoga poziva na znatno povećanje sredstava za taj program u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027., kako bi postao dostupniji i uključiviji i mogao doprijeti do većeg broja studenata i nastavnika;

30. naglašava da je nezaposlenost mladih raširena pojava na razini Unije koja se procjenjuje na razinu približno dvostruko veću od prosječne stope nezaposlenosti; izražava zabrinutost s obzirom na zabrinjavajuće visoke stope u sredozemnim državama članicama, uz najveće postotke u Španjolskoj (44,4 %), Italiji (37,8 %) i Grčkoj (47,3 % za nezaposlenost mladih i 30,5 % za mlade koji nisu zaposleni ni uključeni u programe obrazovanja i osposobljavanja), prema podacima Eurostata;

31. naglašava da unatoč tome što u EU-u postoji dva milijuna slobodnih radnih mjesta, više od 30 % kvalificiranih mladih s diplomama radi poslove koji ne odgovaraju njihovim vještinama ili željama, dok 40 % europskih poslodavaca ima poteškoća u pronalaženju osoba s vještinama koje su im potrebne1;

32. potvrđuje da je na svim razinama obrazovnih sustava potrebno voditi računa o rodnoj perspektivi kojom se u obzir uzimaju potrebe osoba koje su žrtve višestrukih oblika diskriminacije, uključujući osobe s invaliditetom, pripadnike LGBTI zajednice i osobe iz marginaliziranih zajednica;

Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

33. naglašava da kvalitetni i dostupni rani predškolski odgoj i obrazovanje stvaraju osnovu za pravednije i učinkovitije sustave obrazovanja te osiguravaju pojedinačni osobni razvoj, dobrobit i učinkovitost daljnjeg učenja;

34. ističe veliku korist za svu djecu, posebno za djecu iz skupina u nepovoljnom položaju, kad je riječ o sudjelovanju u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te u tom kontekstu naglašava da je važno zajamčiti da svako dijete ima pristup ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju; u tom pogledu sa zabrinutošću napominje da je u nekoliko država članica potražnja za mjestima za rani i predškolski odgoj i obrazovanje veća od ponude, osobito za mlađu djecu;

35. ističe važnost praćenja kvalitete ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kako bi se djeci omogućilo da razviju svoje kognitivne vještine i kako bi se utvrdilo zadovoljavaju

1 http://www.cedefop.europa.eu/en/publications-and-resources/publications/3072, https://www.eurofound.europa.eu/sites/default/files/ef_publication/field_ef_document/ef1502en_0.pdf

RR\1153401HR.docx 11/53 PE616.625v02-00

HR

li se najbolji interesi djece;

Školsko obrazovanje

36. smatra da su sve škole autonomni centri za poticanje kritičkog i kreativnog razmišljanja i promicanje demokratskih vrijednosti i aktivnog građanstva; smatra da se škole trebaju usredotočiti na pružanje pomoći mladima da steknu vještine potrebne za razumijevanje i korištenje dostupnih informacija, kao i za razvoj njihove autonomije pri učenju i njihova poznavanja jezika;

37. ističe da posebne potrebe svih studenata trebaju biti u središtu učinkovitog funkcioniranja škola, što zahtijeva uspostavljanje zajedničkih ciljeva i jasan plan za njihovu provedbu, kao i blisku suradnju cijele školske zajednice i dionika, kada je to primjenjivo;

38. napominje da bi moderni nastavni plan trebao biti usmjeren na poticanje kompetencija, unaprjeđenje osobnih vještina i poboljšanje sposobnosti za vođenje zdravog i prema budućnosti usmjerenog načina života, pri čemu bi u središtu pažnje trebale biti formativne procjene te psihička i emotivna dobrobit učenika; smatra da bi svaki učenik trebao imati mogućnost da ispuni svoj intelektualni potencijal; ističe da je razvoj i jačanje vještina kontinuirani proces koji se proteže kroz sve razine obrazovanja i tržište rada te da bi se vještine i kompetencije trebale uzeti u obzir u obrazovnom procesu i u priznavanju obrazovnih kvalifikacija;

39. ističe da je svladavanje osnovne razine pismenosti i matematičkih vještina učenicima iznimno važno za njihovo daljnje učenje, osobni razvoj i stjecanje digitalne kompetencije; ističe da bi strateški okvir za europsku suradnju u obrazovanju i osposobljavanju i novi program vještina Komisije trebali nadopuniti nacionalne mjere i podržati države članice u tom pogledu; poziva države članice i obrazovne ustanove da, među ostalim rješenjima, jačaju osnovne vještine kroz učenje na temelju projekata i rješavanja problema;

40. smatra da bi države članice trebale zajamčiti da nitko ne završi školovanje bez osnovnih vještina, uključujući osnovne digitalne vještine; naglašava činjenicu da je za većinu radnih mjesta danas potrebna veća pismenost, matematičke vještine, digitalna pismenost i ostale ključne vještine te da bi moderni obrazovni sustavi stoga trebali povezivati svih osam ključnih kompetencija opisanih u Prijedlogu preporuke Vijeća o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje koji je podnijela Komisija i koji također uključuje znanja i stavove; pozdravlja činjenicu da se u tom Prijedlogu i digitalne vještine ubrajaju u osnovne vještine;

41. smatra da bi, neovisno o utjecaju novih tehnologija na obrazovanje, škola trebala i dalje ostati temeljno okruženje za učenje u kojem se razvija potencijal i u kojem svaka osoba može pronaći prostor i vrijeme za osobni i društveni rast;

42. skreće pozornost na činjenicu da je dokazano da dodjeljivanje veće autonomije školama u pogledu nastavnih planova, procjena i financiranja dovodi do povećanja uspješnosti učenika, pod uvjetom da se osigura učinkovito upravljanje školama i odgovornost škola za metode učenja učenika;

PE616.625v02-00 12/53 RR\1153401HR.docx

HR

43. naglašava pozitivan učinak kulturne raznolikosti i višejezičnosti u školama na jezični i kognitivni razvoj učenika, kao i na promicanje međukulturne osviještenosti, poštovanja i pluralizma;

44. naglašava da je potrebno poboljšati učenje jezika u cilju poznavanja dvaju jezika uz materinski jezik te na razini srednjoškolskog obrazovanja promicati podučavanje najmanje dva predmeta na stranom jeziku;

45. ističe da srednjoškolske razmjene znatno pridonose poticanju učenika na stjecanje sposobnosti, vještina, stavova i vrijednosti svojstvenih dinamičnom europskom građanstvu i razvoj konstruktivnog kritičkog razmišljanja;

46. ističe potrebu za otvorenijim školama kako bi se omogućilo priznavanje neformalnog i informalnog učenja kao i neometani prijelaz između različitih obrazovnih smjerova (npr. tehničkog i akademskog);

47. ističe da bi učenike trebalo poticati na upotrebu tehnika samoprocjene za mjerenje njihova napretka u učenju; potiče obrazovne ustanove da osiguraju da se alatima za povratne informacije pružaju pouzdane informacije koristeći različite instrumente, kao što su upitnici za studente, fokusne skupine i kutije za prikupljanje prijedloga;

48. naglašava da je važno voditi aktivan život s pomoću sporta; u tom kontekstu ističe potrebu za promicanjem i proširenjem uloge tjelesne aktivnosti i tjelesnog odgoja u nastavnim planovima na svim razinama, uz bolje mogućnosti razvoja suradnje među obrazovnim ustanovama i lokalnim sportskim organizacijama; također potiče obrazovne inicijative i izvannastavne aktivnosti u cilju potpore ispunjenju individualnih potreba i interesa studenata, uz izgradnju mostova prema lokalnim zajednicama;

49. ističe važnost kvalitetnog obrazovanja, strukovnog osposobljavanja te volonterskih aktivnosti i aktivnosti u zajednici u pogledu doprinosa podizanju statusa zanimanja koja se temelje na radu;

50. napominje da se otvara znatan broj novih radnih mjesta u industrijama povezanima s energijom iz obnovljivih izvora i da bi zeleni sektori i zanimanja trebali biti na odgovarajući način obrađeni u školskim programima;

51. naglašava da su vještine upravljanja informacijama, kritičko razmišljanje i sposobnost primjene stečenih znanja ključni ciljevi akademskog obrazovanja;

52. priznaje potrebu za jačanjem trokuta znanja i unaprjeđenjem veza između istraživanja i podučavanja dodjeljivanjem odgovarajućih sredstava relevantnim programima i osiguravanjem dodjele financijskih sredstava studentima koji sudjeluju u istraživačkim programima u svrhu provođenja njihovih istraživanja;

53. smatra da bi sustavi visokog obrazovanja trebali biti fleksibilniji i otvoreniji i da bi u sveučilištima i ustanovama za daljnje obrazovanje trebalo promicati dvojne modele osposobljavanja, posebno poticanjem naukovanja, omogućavanjem priznavanja informalnog i neformalnog učenja i jamčenjem jednostavnijeg prijelaza među različitim razinama obrazovanja, uključujući između strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te visokog obrazovanja, kao i raznih oblika provedbe programa; naglašava da bi se to

RR\1153401HR.docx 13/53 PE616.625v02-00

HR

trebalo temeljiti na boljem razumijevanju uspješnosti osoba sa završenim visokim obrazovanjem;

Visoko obrazovanje

54. u kontekstu stvaranja Europskog prostora obrazovanja ističe da je važno podupirati suradnju i oslanjati se na potencijal svih europskih institucija visokog obrazovanja i studenata kako bi se potaknulo umrežavanje, međunarodna suradnja i natjecanje;

55. smatra da bi sveobuhvatan pristup internacionalizaciji, uključujući veću mobilnost osoblja i studenata, između ostalog s pomoću stažiranja i naukovanja, te međunarodna dimenzija kurikuluma, podučavanja, istraživanja, suradnje i dodatnih aktivnosti trebali biti važan element europskih ustanova visokog obrazovanja;

56. zalaže se za veću usredotočenost na interdisciplinarne studijske programe i potiče zajedničko promicanje disciplina znanosti, tehnologije, inženjerstva, umjetnosti i matematike (STEAM) te humanističkih i društvenih znanosti; naglašava da je potrebno potaknuti sudjelovanje žena i drugih nedovoljno zastupljenih skupina u STEAM područjima i odgovarajućim strukama;

57. zalaže se za to da visoko obrazovanje mora pratiti društvo u cjelini kako bi se promicali inovativni rast i socijalna dobrobit; smatra da je suradnja između ustanova visokog obrazovanja i vanjskih dionika poželjna, s obzirom na to da potonji znanjem i stručnosti mogu doprinijeti osmišljavanju i provedbi programa visokog obrazovanja; ističe, međutim, da za donošenje odluka uvijek moraju biti nadležni studenti i pedagoški stručnjaci;

58. priznaje ključnu ulogu pripadnika akademske zajednice i studenata u širenju znanja, empirijskih nalaza i činjenica široj javnosti; u tom pogledu potiče ekonomski i politički neovisna istraživanja koja su relevantna i korisna za društvo;

59. naglašava ulogu obrazovanja utemeljenog na istraživanju i pedagoškog istraživanja kao sredstava za poticanje aktivnog učenja, jačanja razvoja vještina i poboljšanja metodologije podučavanja;

60. ističe da bi učenike trebalo poticati na upotrebu tehnika samoprocjene za mjerenje njihova napretka u učenju;

Nastavnik kao jamac kvalitete podučavanja

61. smatra da nastavnici i njihove vještine, predanost i učinkovitost čine temelj obrazovnih sustava:

62. ističe da je potrebno pridobiti veći broj motiviranih kandidata s pouzdanim akademskim ili profesionalnim zaleđem i pedagoškim kompetencijama za nastavničku struku; poziva na postupke odabira prilagođene svrsi i konkretne mjere i inicijative za poboljšanje položaja nastavnika, njihova osposobljavanja, mogućnosti zapošljavanja, radnih uvjeta, uključujući naknadu, izbjegavanje nestabilnih oblika zapošljavanja, unaprjeđenje socijalnih prava, sigurnosti i zaštite, te za potporu nastavnicima u obliku programa

PE616.625v02-00 14/53 RR\1153401HR.docx

HR

mentorstva, uzajamnog učenja i razmjene najboljih praksi; poziva Komisiju da promiče veću rodnu ravnopravnost u nastavnim zanimanjima;

63. naglašava važnost preoblikovanja i ulaganja u obrazovanje nastavnika od početne faze i tijekom profesionalnog razvoja nastavnika, kako bi oni stekli solidno, ažurirano znanje, vještine i kompetencije ključne za visoki standard podučavanja, što uključuje raznolike metode učenja, kao što je učenje na daljinu, uz pomoć digitalnih tehnologija učenja; ističe važnost stalnog profesionalnog razvoja nastavnika, uključujući stavljanje na raspolaganje programa cjeloživotnog učenja i tečajeva obnove znanja te mogućnosti prekvalifikacije i usavršavanja tijekom cijele karijere, koji nude praktična rješenja za izazove s kojima se suočavaju nastavnici u svom radu s učenicima te obuhvaćaju mogućnosti sudjelovanja u međunarodnim razmjenama nastavnika kako bi se potaknula kultura institucionalnog učenja;

64. slaže se da je visokokvalitetno pedagoško, psihološko i metodološko osposobljavanje školskih i visokoškolskih nastavnika i predavača ključan uvjet za uspješno obrazovanje budućih naraštaja; u tom pogledu ističe važnost dijeljenja najboljih praksi i razvijanja vještina i kompetencija u okviru međunarodne suradnje, programa mobilnosti kao što je Erasmus+ i plaćenih pripravništava u drugim državama članicama;

65. naglašava ključnu ulogu nastavnika u pružanju uključivog okruženja za učenje koje zahtijeva uključivanje niza metoda i pristupa kako bi se zadovoljile različite potrebe i kako bi se na taj način svim učenicima omogućilo da sudjeluju u osmišljavanju, realizaciji i ocjenjivanju svojih rezultata učenja; priznaje ključnu ulogu nastavnika kao proaktivnih vodiča i mentora koji podučavaju kako ocijeniti informacije, preuzimaju potpornu ulogu u suočavanju s izazovima i pripremaju učenike za život;

66. smatra da je uključenost nastavnika i ravnatelja škola u modernizaciju obrazovnih sustava od temeljne važnosti za učinkovite reformne postupke i za motiviranje osoblja u obrazovanju za daljnja poboljšanja u području školske politike;

67. mišljenja je da opća školska politika mora jamčiti učinkovitu podršku nastavnicima kako bi se osiguralo postizanje obrazovnih ciljeva, povoljno školsko okruženje, učinkovito funkcioniranje i razvoj škola te suradničko upravljanje;

68. priznaje važnu ulogu nastavnika kao i suradnje između roditelja, nastavnika i školskih tijela u okviru formalnog, neformalnog ili informalnog obrazovanja kada je riječ o potpori sadašnjim i budućim generacijama; u tom pogledu potiče pojačanu suradnju među svim relevantnim sudionicima u pogledu formalnog, neformalnog i informalnog učenja;

69. mišljenja je da je pojačana suradnja među školskim nastavnicima, istraživačima i akademskim građanima korisna za sve povezane strane i da dovodi do poboljšanja i ažuriranja nastavnih sadržaja, praksi učenja i pedagogije, kao i poticanja inovacije, kreativnosti i novih vještina;

Preporuke

70. smatra da bi se Europski prostor obrazovanja trebao usredotočiti na postizanje zajedničkih ciljeva, uključujući osiguranje kvalitetnog obrazovanja za sve, i da se mora

RR\1153401HR.docx 15/53 PE616.625v02-00

HR

uspostaviti na temelju usklađivanja i kritičkog ocjenjivanja postojećih politika i obrazovnih trendova te brojki u EU-u i izvan njega kako bi se zajamčili usklađenost, dosljednost i ostvarivi rezultati, uz istovremeno davanje novih poticaja njihovu razvoju i poštovanje načela dodjeljivanja nadležnosti, supsidijarnosti, slobode i proporcionalnosti te institucijske i obrazovne autonomije;

71. smatra da se Europskim prostorom obrazovanja ne bi trebalo ugroziti ili zamijeniti Bolonjski proces koji, naprotiv, treba razvijati i jačati; naglašava važnost uzajamnih poveznica i komplementarnosti između Europskog prostora obrazovanja i Europskog prostora visokog obrazovanja;

72. poziva države članice da podrže stvaranje Europskog prostora obrazovanja i da jačaju suradnju u razvoju i provedbi njegovih ciljeva; u tom pogledu poziva Komisiju da zajamči dijeljenje ideja i najboljih praksi u cilju postizanja tih ciljeva;

73. podržava, kao osnovu za pojačanu suradnju koja obuhvaća ustanove visokog obrazovanja unutar i izvan EU-a, stvaranje europske mreže sveučilištâ, na temelju pristupa „odozdo prema gore” i inicijativa samih sveučilišta, što bi trebalo doprinijeti, među ostalim, razvoju Europskog prostora obrazovanja u smjeru inovativnijeg, važnijeg i privlačnijeg prostora za učenje i istraživanje;

74. poziva države članice da priznaju obrazovanje kao ulaganje u ljudski kapital i da osiguraju transparentnu dodjelu većih javnih sredstava za realiziranje inicijativa usmjerenih na poboljšanje kvalitete, uključivosti i pravičnosti u podučavanju i učenju;

75. ističe da povećana ulaganja u sustave obrazovanja i osposobljavanja kao i njihovu modernizaciju i prilagodbu predstavljaju ključan preduvjet za društveni i gospodarski napredak; stoga naglašava da je važno osigurati da socijalna ulaganja, osobito u obrazovanje i osposobljavanje za sve, imaju prioritet u nadolazećem programskom razdoblju VFO-a za razdoblje 2020. – 2026.;

76. u cilju sve veće uključivosti i jamčenja slobode izbora obrazovanja, potiče na osiguravanje odgovarajuće financijske potpore školama svih kategorija i razina, kako državnim školama tako i neprofitnim privatnim školama, pod uvjetom da se ponuđeni nastavni plan temelji na načelima iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima te da je u skladu s pravnim sustavima, propisima i regulativama u vezi s kvalitetom obrazovanja i upotrebom tih sredstava koji su na snazi u dotičnoj državi članici;

77. smatra da je krajnje vrijeme za ulaganje znatnih sredstava u obrazovnu infrastrukturu u manje razvijenim regijama, pri čemu u svakom trenutku treba voditi računa o tome da se koordinirana ulaganja prilagode regionalnim posebnostima; ističe da je u tom pogledu posebno važno omogućiti veću potporu Europske investicijske banke i europskih fondova za regionalne inicijative usredotočene na razvoj obrazovanja;

78. poziva Komisiju i države članice da razmijene iskustva i najbolje prakse o mehanizmima i metodama javnog financiranja, uključujući financiranje na temelju učinka i konkurentno financiranje istraživanja, u cilju postizanja održive i transparentne diversifikacije financiranja;

PE616.625v02-00 16/53 RR\1153401HR.docx

HR

79. poziva na pojačanu suradnju među državama članicama u modernizaciji obrazovanja; apelira na države članice da počnu s provedbom načela europskog stupa socijalnih prava koja nude načine smanjivanja nejednakosti u Europi s pomoću obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja;

80. ističe ulogu Europskog semestra u promicanju nacionalnih reformi, ponajprije utvrđivanjem preporuka po državama članicama koje se odnose na obrazovanje;

81. očekuje da će se akcijskim planom za digitalno obrazovanje pružiti potpora državama članicama i obrazovnim ustanovama u većem, učinkovitijem te dobi i razvoju prilagođenom korištenju najnovijih tehnologija u učenju, podučavanju i ocjenjivanju, koje zadovoljava standarde osiguravanja kvalitete; smatra da bi se svakim digitalnim planom trebala uspostaviti i redovito ocjenjivati veza između digitalnih sredstava obrazovanja i kvalifikacijskih okvira na temelju rezultata učenja;

82. preporučuje da države članice i obrazovne ustanove potiču individualizirane metode učenja usredotočene na učenika, uključujući prilagođene tečajeve koji se temelje na akademskom i profesionalnom iskustvu učenika te ih kombiniraju, kao i na inovativnim metodama i interakciji nastavnika i studenata kako bi se pružila potpora trajnom obrazovanju te postizanju planiranih rezultata učenja u kojima su studenti aktivni sudionici u vlastitom procesu učenja;

83. poziva države članice da usvoje sveobuhvatni pristup obrazovanju i da učenicima pruže posebne, fleksibilne mogućnosti učenja koje će im osigurati potrebne ključne kompetencije za uspješan ulazak na tržište rada;

84. poziva na veće uključivanje učenja utemeljenog na znatiželji, aktivnog učenja te učenja koje se temelji na projektima i problemima u obrazovne programe na svim razinama kako bi se promicali suradnja i timski rad; preporučuje da se u obrazovnim sustavima radi na jačanju transverzalnih, mekih i životnih vještina;

85. ponavlja da pravo na obrazovanje mora biti zajamčeno svakoj osobi s invaliditetom, od vrtića do fakulteta, te ističe važnost odgovarajuće nastavne i tehničke opreme, mjera ocjenjivanja i kvalificiranog osoblja kako bi osobe s invaliditetom uistinu mogle ostvariti to pravo;

86. podržava i potiče provedbu mjera koje se odnose na razvoj medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja putem obrazovanja i osposobljavanja; podsjeća na postojeće obveze u tom području, kao što je navedeno u zaključcima Vijeća od 30. svibnja 2016.; u tom kontekstu poziva Komisiju da uskladi razvoj politika na razini EU-a u području medijske pismenosti u cilju širenja osuvremenjenog znanja i najboljih praksi u tom području; poziva Komisiju i države članice da osmisle konkretne mjere za promicanje i podržavanje projekata medijske i digitalne pismenosti, kao što je pilot-projekt o medijskoj pismenosti za sve te da razviju sveobuhvatnu politiku medijske i digitalne pismenosti, uz poseban naglasak na školskom obrazovanju;

87. potiče države članice da osiguraju prilike za razvoj ključnih kompetencija radi zadržavanja i stjecanja vještina, uz posvećivanje posebne pozornosti osnovnim vještinama, disciplinama STEAM, jezičnim kompetencijama, poduzetničkim vještinama, digitalnim kompetencijama, kreativnosti, kritičkom razmišljanju i timskom

RR\1153401HR.docx 17/53 PE616.625v02-00

HR

radu; potiče Komisiju i države članice da olakšaju korištenje Okvira ključnih kompetencija EU-a u svim obrazovnim okruženjima i da omoguće njegovu primjenu na formalno, neformalno i informalno učenje i tako maksimalno iskoriste njegov potencijal u smislu ključnog alata za cjeloživotno učenje;

88. potiče države članice da rade na podizanju razine javne osviještenosti o cjeloživotnom učenju i da uključe rodnu perspektivu u razvoj relevantnih politika i programa, s posebnim naglaskom na ženama s nižim razinama obrazovanja, i u gradskim i u ruralnim područjima, kako bi im se pružila prilika za usavršavanje;

89. podržava višu referentnu vrijednost EU-a za sudjelovanje u cjeloživotnom učenju; u tom pogledu poziva Komisiju da predloži preporuke o najboljim praksama u cilju postizanja tog ambicioznog cilja; potiče jači naglasak na cjeloživotnom učenju na svim razinama obrazovanja; u tom kontekstu ističe ulogu ustanova visokog obrazovanja u realizaciji strategije cjeloživotnog učenja, obrazovanju profesionalno aktivnih osoba, razvoju kompetencija i stvaranju kulture učenja za osobe svih dobi i iz različitih sredina;

90. potiče Komisiju da podrži države članice u razvoju, promicanju i jačanju programa osposobljavanja i obrazovanja kojima se odraslim osobama olakšava učenje te njihovo aktivno uključivanje u obrazovni sustav; podsjeća da bi se u sklopu učenja i obrazovanja za odrasle trebao osigurati niz načina učenja i prilika za fleksibilno učenje, uključujući potporu osobama pri upravljanju vlastitim modelima cjeloživotnog učenja i programe pružanja druge prilike za osobe koje se nikada nisu školovale, za osobe koje su rano napustile školovanje i za one koje su prekinule školovanje; poziva Komisiju da provede obveze kao što je jamstvo za vještine istaknuto u okviru novog programa vještina EU-a i da radi na poboljšanju mogućnosti zapošljavanja za niskokvalificirane odrasle osobe u EU-u;

91. poziva države članice da razviju međugeneracijske projekte kako bi se olakšalo razumijevanje izazova s kojima se suočavaju starije osobe te kako bi se starijima omogućilo da dijele svoje vještine, znanje i iskustvo;

92. potiče razvoj sinergija i suradnje između formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja; pozdravlja napredak postignut tijekom posljednjih nekoliko godina u provedbi preporuke Vijeća o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja do 2018.; međutim, poziva države članice da i nakon 2018. nastave ulagati napore u daljnje unaprjeđenje provedbe tih preporuka te da uspostave relevantne pravne okvire i stvore sveobuhvatne strategije vrednovanja kako bi se omogućilo vrednovanje; ističe da je priznavanje informalnog i neformalnog učenja, među ostalim i putem besplatnih tečajeva na internetu, ključno za ideju otvaranja obrazovanja osobama u nepovoljnijem položaju;

93. naglašava ključnu ulogu roditelja kao dijela obrazovnog trokuta u podupiranju djece pri učenju; ističe koristi koje uključenost roditelja u obrazovanje djeteta ima za veća postignuća u učenju, dobrobit učenika i školski razvoj;

94. poziva Komisiju da podrži prekogranične inicijative u vezi s otvorenim učenjem na internetu;

95. naglašava da bi se kvaliteta obrazovanja trebala mjeriti ne samo s obzirom na stupanj

PE616.625v02-00 18/53 RR\1153401HR.docx

HR

znanja i kompetencija koji je učenik dosegao, već i s obzirom na sposobnost učenika da se posveti cjeloživotnom učenju i kreativnim naporima te da ih razvija;

96. podržava Komisiju u stvaranju tablice pokazatelja radi podupiranja razvoja ključnih kompetencija kao i obrazovanja, učenja i osposobljavanja temeljenih na kompetencijama;

97. poziva države članice da se bore protiv rodnih stereotipa u obrazovanju kako bi se ženama osigurale jednake mogućnosti i sloboda izbora karijere koju žele ostvariti; u tom je kontekstu zabrinut zbog stereotipa koji prevladavaju u obrazovnim materijalima nekih država članica i zbog različitih očekivanja nastavnika u pogledu ponašanja djevojčica i dječaka; ističe potrebu za time da se i u početno i u trajno osposobljavanje nastavnika te u nastavne prakse uvrsti načelo rodne ravnopravnosti kako bi se uklonile sve prepreke za potpuno ostvarenje potencijala učenika neovisno o njihovu rodu; poziva države članice da pri primjeni rodne ravnopravnosti u kurikulima i programima regionalnih obrazovnih sustava posebnu pozornost pridaju najudaljenijim regijama, imajući na umu visoke stope nasilja nad ženama koje se ondje bilježe; ističe da je potrebno uvrstiti rodnu perspektivu u sve razine obrazovnih sustava, kao i uzeti u obzir potrebe osoba koje su žrtve diskriminacije;

98. potiče države članice da promiču načela jednakosti i nediskriminacije u obrazovnim ustanovama bilo putem formalnog, bilo putem neformalnog učenja;

99. preporučuje Komisiji i/ili državama članicama da u cilju poticanja dobrih praksi osnuju i promiču europsku/nacionalnu nagradu u okviru tematike rodne ravnopravnosti na razini obrazovnih ustanova;

100. naglašava da je obrazovanje ključan instrument za socijalnu uključenost i za unaprjeđenje razine vještina i kvalifikacija među migrantima i izbjeglicama, i maloljetnima i odraslima; u tom kontekstu potiče razmjenu najboljih praksi u pogledu integracije putem obrazovanja i dijeljenja zajedničkih vrijednosti, poboljšanje i olakšavanje priznavanja diploma i kvalifikacija, osiguranje stipendija i uspostavu partnerstava sa sveučilištima u matičnim zemljama, kao i nadogradnju na vrijedno iskustvo prikupljeno u sklopu „obrazovnih koridora”;

101. ističe da je potrebno uložiti veće napore kako bi se osigurao pristup svim razinama obrazovanja i osposobljavanja za učenike iz autohtonih manjina i kako bi se pružila podrška obrazovnim ustanovama koje nude usluge na materinskom jeziku autohtonih etničkih ili jezičnih manjina; poziva Komisiju da jače promiče programa usmjerene na razmjenu iskustava i najboljih praksi u području obrazovanja na regionalnim i manjinskim jezicima u Europi; potiče države članice da olakšaju razvoj podučavanja na materinskom jeziku učenika i studenata;

102. potiče države članice da unaprijede razine jezičnih kompetencija korištenjem dobrih praksi, kao što je službeno priznavanje znanja stranog jezika usvojenog prije određene dobne granice;

103. poziva države članice i Komisiju da uspostave sustav inovativnih i fleksibilnih bespovratnih sredstava za razvijanje talenata te umjetničkih i sportskih sposobnosti u području obrazovanja i osposobljavanja; podupire one države članice koje žele uvesti

RR\1153401HR.docx 19/53 PE616.625v02-00

HR

programe stipendiranja za učenike i studente s dokazanim obrazovnim, sportskim i umjetničkim sposobnostima;

104. u tom pogledu pozdravlja komunikaciju Komisije o novom programu vještina za Europu1 u kojoj se predlažu rješenja za neusklađenost i manjak vještina te za pronalaženje prikladnog sustava za priznavanje vještina; potiče države članice da u tom kontekstu uspostave kvalitetne dvojne sustave obrazovanja (koji će imati najveću vrijednost u smislu cjelovitog osobnog rasta i razvoja vještina za cjeloživotno učenje) i strukovnog osposobljavanja u koordinaciji s lokalnim i regionalnim akterima te u skladu s posebnostima svakog obrazovnog sustava; napominje prednosti i sve veću atraktivnost hibridnog sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, koji u jednakoj mjeri obuhvaća snažne modele učenja temeljene na školovanju i one temeljene na radu;

105. preporuča da se obrazovno usmjeravanje ojača kao ključni instrument za obuhvaćanje različitih obrazovnih sustava na fleksibilan način, uz obogaćivanje i ažuriranje znanja i vještina;

106. podržava i potiče obrazovno i strukovno usmjeravanje kao ključnu obrazovnu zadaću za individualni i društveni razvoj mladih naraštaja;

107. smatra da je poduzetništvo pokretač rasta i otvaranja radnih mjesta te način za povećanje konkurentnosti i inovativnosti gospodarstva, što pomaže u osnaživanju žena;

108. ističe da se socijalno poduzetništvo razvija i da može poslužiti kao poticaj gospodarstvu te ujedno ublažiti oskudicu, socijalnu isključenost i druge društvene probleme; stoga smatra da bi poduzetničko obrazovanje trebalo uključivati socijalnu dimenziju te bi se u sklopu njega trebalo pozabaviti pitanjima poput pravedne trgovine, socijalnih poduzeća, društvene odgovornosti poduzeća i alternativnih poslovnih modela kao što su zadruge kako bi se stremilo socijalnijem, uključivijem i održivijem gospodarstvu;

109. poziva države članice da se usredotoče na obrazovanje o poduzetništvu i financijama, volontiranje i dobro poznavanje stranih jezika u području obrazovanja te da te vještine odrede kao prioritet u programima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja;

110. poziva Komisiju i države članice da promiču konkretne prilike za zapošljavanje povezane sa strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem te važnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na tržištu rada;

111. poziva države članice da razviju profesionalno usmjeravanje koje bi olakšalo utvrđivanje sposobnosti i predispozicija učenika i studenata te ojačalo postupak personaliziranog podučavanja;

112. skreće pozornost na posebnu obrazovnu situaciju djece i adolescenata čiji roditelji poslovno putuju Europom te poziva Komisiju da provede studiju kako bi se istaknula njihova specifična situacija u vezi s izazovima s kojima se suočavaju u predškolskom i školskom obrazovanju;

1 Komunikacija Komisije od 10. lipnja 2016. naslovljena „Novi program vještina za Europu: Suradnja na jačanju ljudskog kapitala, zapošljivosti i konkurentnosti” (COM(2016)0381).

PE616.625v02-00 20/53 RR\1153401HR.docx

HR

113. preporučuje Komisiji da u skladu s člankom 349. UFEU-a pruži veću podršku državama članicama s najudaljenijim regijama, u cilju poboljšanja njihovih obrazovnih sustava na svim razinama;

114. potiče države članice i regionalna tijela da redovito ocjenjuju i prate relevantnost obrazovnih politika, strategija i programa, uzimajući u obzir i povratne informacije od nastavnika i učenika, kako bi se osiguralo da obrazovni sustavi i dalje odgovaraju na potrebe i socioekonomsko stanje predmetnih država članica koji se mijenjaju; preporuča jačanje veza između obrazovne politike i ostalih politika radi poticanja i ocjenjivanja uspješnosti i učinkovitosti obrazovnih reformi;

115. ponavlja da je važno pratiti uspješnost i procjenu učinka programa EU-a usmjerenih na zapošljavanje mladih; ističe važnost efektivnih i održivih ulaganja;

116. pozdravlja aktivnosti Komisije u području modernizacije obrazovnih sustava i u tom kontekstu poziva države članice na veću posvećenost provedbi predloženih poboljšanja i na veću uključenost u nju;

117. potiče države članice da u suradnji s Komisijom podupiru obrazovne ustanove u modernizaciji procesa reforme određivanjem specijaliziranih kontaktnih točaka na nacionalnoj i/ili regionalnoj razini za pružanje informacija, smjernica i pomoći;

118. ponavlja da je potrebno stvoriti obrazovna okuženja utemeljena na pravima koja uzimaju u obzir rodnu perspektivu kako bi učenici mogli učiti o ljudskim pravima i zauzimati se za njih, uključujući prava žena i djece, temeljne vrijednosti i sudjelovanje građana, prava i odgovornosti građana, demokraciju i vladavinu prava, te kako bi bili svjesni vlastita identiteta, znali da je njihov glas saslušan i osjećali da ih njihove zajednice cijene;

Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

119. poziva države članice da zajamče slobodan i pravedan pristup visokokvalitetnom ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te ih potiče da poduzmu potrebne mjere kako bi se osiguralo ispunjavanje materijalnih i financijskih uvjeta da bi svako dijete imalo pristup ranom obrazovanju bez diskriminacije i kako bi se osiguralo više mjesta za djecu u jaslicama i vrtićima;

120. poziva Komisiju da razmotri uspostavu zajedničkog europskog okvira za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, nadograđujući se na načela predložena u kvalitativnom okviru; podupire uspostavu europske referentne vrijednosti za kvalitetu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, koja bi se trebala izraditi u suradnji s nastavnicima i stručnjacima iz sektora te u skladu s nacionalnim ili regionalnim kvalitativnim pokazateljima;

121. smatra da bi države članice trebale uložiti veće napore u poticanje upravljačkih tijela u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja da istraže mogućnost angažmana u projektima na razini cijele Europe; ističe da bi na taj način stručnjaci mogli pratiti inovacije u podučavanju i tako učiniti predškolsko obrazovanje smislenijim;

RR\1153401HR.docx 21/53 PE616.625v02-00

HR

122. ustraje u tome da ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje ne bi trebale biti isključene iz Europskog prostora obrazovanja; smatra da bi te ustanove također trebale promicati razmjenu znanja među državama članicama, posebice u svrhu dijeljenja informacija pri provedbi inovativnih projekata;

123. preporučuje jačanje suradnje između osoblja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te predškolskih učitelja kako bi se povećale kvaliteta obrazovanja i veze među razinama obrazovanja, kako bi se predškolska djeca pripremila za prijelaz na osnovnoškolsko obrazovanje i kako bi se usredotočilo na razvoj djece; ističe važnost odnosa između pružatelja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te roditelja i skrbnika djece, odnosa između djece i školskog osoblja te odnosa među djecom;

124. potiče države članice da pojačaju financiranje za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, kao i ekonomsku podršku i inicijative (kao što su smanjenje poreza, subvencije ili izuzeće od plaćanja naknada) namijenjene roditeljima i skrbnicima, posebno onima u nepovoljnom socioekonomskom položaju, kako bi im se omogućilo da koriste usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i kako bi ih se potaknulo na to;

125. poziva države članice da dodatno ulažu u osoblje kako bi privukle više pojedinaca da odaberu relevantne karijere i tako osiguraju dostupnost visokokvalificiranog osoblja za rani i predškolski odgoj i obrazovanje;

126. poziva države članice da reformiraju i poboljšaju svoje sustave vodeći računa o ostvarivanju cilja iz Barcelone prema kojem najmanje 33 % djece mlađe od tri godine treba biti uključeno u programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja;

Školsko obrazovanje

127. potiče provedbu „sveobuhvatnog pristupa školovanju” kako bi se povećala socijalna uključenost, pristupačnost, demokratsko upravljanje, kvaliteta i raznolikost u sklopu obrazovanja te kako bi se riješio problem ranog napuštanja školovanja i mladih ljudi koji nisu zaposleni ni uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja, uz istovremeno stavljanje naglaska na ishod učenja te potreba, dobrobiti i uključenosti učenika u školski život u središte svih aktivnosti; zagovara promicanje i podupiranje demokratskih predstavničkih struktura učenika;

128. ističe da je velik broj mladih koji nisu zaposleni ni uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja (gotovo 6,3 milijuna mladih u dobi od 15 do 24 godine) te da bi se ta brojka mogla smanjiti tako da se spriječi rano napuštanje školovanja te da škole postanu više orijentirane na praksu i povezane sa svojim lokalnim okruženjem, među ostalim i stvaranjem veza s lokalnim poduzećima, lokalnim tijelima vlasti, socijalnim ustanovama i nevladinim organizacijama; smatra da bi se rano napuštanje školovanja, koje je jedan od razloga zbog kojih mladi potom nisu zaposleni ni uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja, moglo suzbijati rješavanjem problema siromaštva i socijalne isključenosti; smatra da je također važno podupirati učenike u pronalasku vlastitih metoda učenja, uključujući internetske tečajeve i kombinirano učenje; pozdravlja provedbu relevantnih i zanimljivih nastavnih programa te snažnih i dobro razvijenih sustava usmjeravanja uz visokokvalitetne usluge savjetovanja i usmjeravanja za sve učenike i studente;

PE616.625v02-00 22/53 RR\1153401HR.docx

HR

129. ističe potrebu za jačanjem prilika i struktura za unutarnju i vanjsku suradnju na razini škola, uključujući interdisciplinarnu suradnju, timsku nastavu, školske klastere i interakcije s dionicima koji su uključeni u osmišljavanje i provedbu načina učenja, među ostalim i s roditeljima; napominje važnost međunarodnih razmjena i školskih partnerstava s pomoću programa kao što su Erasmus + i e-Twinning;

130. naglašava da bi školsko obrazovanje trebalo biti fleksibilnije kako bi se pružio bolji odgovor na stvarne životne okolnosti učenika i studenata, npr. većom uporabom internetskih usluga, kako bi se, primjerice, poboljšale i mogućnosti kombiniranog učenja;

131. smatra da će izgledi pojedinaca za postizanje obrazovnih i poslovnih uspjeha u budućnosti biti veći ako što ranije steknu vještine iz područja STEAM; stoga potiče na pokretanje više inicijativa u području STEAM na razini škola, a usto i na promicanje humanističkih i društvenih znanosti, među ostalim s pomoću pojačane i diferencirane suradnje s ustanovama visokog obrazovanja i ustanovama za znanstveno istraživanje;

132. potiče Komisiju da podrži razvoj jezičnih vještina među mladim Europljanima u formalnom i neformalnom obrazovnom okruženju razvojem inovativnih višejezičnih pedagoških metoda, dijeljenjem najboljih višejezičnih pedagoških praksi i poboljšanjem jezičnih kompetencija nastavnika;

133. potiče države članice i Komisiju da podupiru postojeće inicijative i da razviju i provedu sveobuhvatne politike o uključivom obrazovanju i strategije usmjerene na posebne potrebe, promicanje prava najranjivijih skupina, stvaranje uključivijeg obrazovnog okruženja i daljnje poticanje otvorenosti i angažmana; poziva Komisiju da zajedno s Europskom agencijom za posebne potrebe i uključivo obrazovanje razvije inovativne metode i obrazovne alate radi poticanja uključenosti i zadovoljavanja pojedinačnih potreba učenika;

134. preporučuje državama članicama da učenje o EU-u uključe u nastavni plan srednjih škola, kako bi se učenici upoznali s funkcioniranjem Unije, njezinom poviješću i vrijednostima europskog građanstva;

135. ističe važnost uključivanja znanja o povijesti emancipacije žena u nastavne programe i obrazovne sadržaje te promicanje tog znanja, posebno kad je riječ o ženskom pravu glasa, među ostalim i u sklopu obilježavanja simboličkih obljetnica (npr. 100 godina ženskog prava glasa u Poljskoj i Njemačkoj 2018.), kako bi se podigla razina osviještenosti u cilju promicanja prava žena u okviru obrazovanja;

136. ističe važnost obrazovanja o zdravlju i odnosima, koje mora uključivati podučavanje djece i mladih o odnosima utemeljenima na jednakosti, pristanku, poštovanju i reciprocitetu, kao i podučavanje o pravima žena i djevojčica, uključujući reproduktivno i spolno zdravlje i povezana prava, kao sredstvo za borbu protiv stereotipa, sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja i promicanje dobrobiti;

137. potiče osposobljavanje u sklopu Crvenog križa u školama namijenjeno učenicima, nastavnicima i nenastavnom osoblju, kao pomoć u usvajanju ključnih vještina prve pomoći i sposobnosti reagiranja u slučaju nužde;

RR\1153401HR.docx 23/53 PE616.625v02-00

HR

138. poziva Komisiju i države članice da razviju pilot-program za podržavanje razmjena učenika srednjih škola u sklopu kojega će provesti najmanje pola školske godine u drugoj državi članici;

139. poziva države članice da upotrebu standardiziranih testova kao instrumenata za ocjenjivanje stupnja stečenog znanja i vještina ograniče na nužni minimum;

140. potiče države članice da razmotre mogućnost donošenja mjera za jamčenje priznavanja razdoblja učenja u inozemstvu koja ne rezultiraju dobivanjem diplome ili kvalifikacija; u tom kontekstu poziva Komisiju da predloži smjernice za priznavanje razdoblja učenja u inozemstvu, uzimajući u obzir postojeće najbolje prakse država članica, načelo uzajamnog uvažavanja među obrazovnim sustavima i ključni pristup temeljen na kompetencijama, kao i posebnosti nacionalnih obrazovnih sustava i kultura;

141. poziva Komisiju, države članice i regionalna tijela da prionu na rješavanje problema vršnjačkog nasilja na internetu i izvan njega, uznemiravanja, ovisnosti i nasilja tako da na razini škola i u suradnji s izravnim korisnicima i svim dionicima (osobito nastavnicima, udrugama roditelja i specijaliziranim nevladinim organizacijama) razviju programe prevencije i kampanje podizanja razine osviještenosti usmjerene na uključenost;

142. preporuča državama članicama, njihovim obrazovnim ustanovama i Komisiji da se aktivnije angažiraju u promicanju bavljenja sportom među učenicima;

Visoko obrazovanje

143. poziva na to da se stvaranje Europskog prostora obrazovanja temelji na potencijalu postojećih okvira, npr. Europskog istraživačkog prostora, Unije inovacija i Europskog prostora visokog obrazovanja, kako bi se međusobno jačali i nadopunjivali;

144. potiče države članice da ulože najmanje 2 % svojeg BDP-a u visoko obrazovanje i da poštuju referentnu vrijednost EU-a u pogledu ulaganja 3 % BDP-a Unije u istraživanje i razvoj do 2020.;

145. predlaže državama članicama i regionalnim tijelima da pri korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova prednost daju obrazovnim programima te poticanju suradnje između svijeta visokog obrazovanja, poslovnog svijeta, industrije i istraživačkih zajednica te društva u cjelini;

146. poziva države članice da potiču uključiviju i pristupačniju mobilnost studenata, stažista, nastavnika praktikanata, istraživača i administrativnog osoblja jer se time doprinosi njihovu osobnom i profesionalnom razvoju te se povećava kvaliteta učenja, podučavanja, istraživanja i administracije; zalaže se za olakšavanje mobilnosti za sve s pomoću, među ostalim, neometanog priznavanja bodova te akademskih i stručnih kvalifikacija stečenih u inozemstvu, odgovarajućeg financiranja i osobne asistencije, jamstva u području socijalnih prava i, gdje je to primjereno, uključivanja obrazovne mobilnosti u obrazovne programe; u tom pogledu prima na znanje nove inicijative Komisije, uključujući elektroničku iskaznicu za studente za olakšavanje njihove prekogranične mobilnosti;

PE616.625v02-00 24/53 RR\1153401HR.docx

HR

147. mišljenja je da je potrebno povećati financijska sredstva namijenjena za mobilnost nastavnog osoblja i istraživača ne samo kroz povrat troškova, već i osiguranjem bespovratnih sredstava za studiranje/istraživanje, produženjem trajanja boravka u inozemstvu, pojednostavljenjem postupaka izdavanja odobrenja i promicanjem oblika zajedničkog mentorstva za nastavnike/istraživače;

148. poziva Komisiju da pruži podršku državama članicama u poticanju mobilnosti u području obrazovanja odraslih, kao što je već predviđeno u okviru programa Erasmus+.

149. ističe važnost jamčenja uzajamnog prekograničnog priznavanja i usklađenosti kvalifikacija i akademskih diploma, čime se jača sustav za osiguranje kvalitete na razini EU-a i u svim državama koje su se pridružile Europskom prostoru visokog obrazovanja;

150. naglašava potrebu za razvijanjem sveobuhvatnih strategija i primjerenih alata za utvrđivanje kvalitete novih načina podučavanja i učenja, npr. e-učenja, masovnih otvorenih internetskih tečajeva (MOOC-ovi) i resursa otvorenog pristupa; u tom kontekstu prepoznaje ulogu Europskog udruženja za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju i drugih relevantnih europskih mreža u pružanju doprinosa uspostavi osiguranja kvalitete;

151. poziva Komisiju i države članice da promiču obnovljeni program EU-a za visoko obrazovanje među ustanovama visokog obrazovanja, regionalnim i lokalnim tijelima i poslodavcima radi zadovoljavanja potreba ustanova visokog obrazovanja i studenata te suočavanja s izazovima s kojima se oni susreću, stvaranja veza s lokalnim i regionalnim akterima, dopiranja do lokalnih zajednica, poticanja lokalnog i regionalnog razvoja te inovacija, izgradnje uključivih i povezanih sustava visokog obrazovanja, jačanja suradnje sa svijetom rada i zadovoljavanja regionalnih potreba za vještinama; također potiče ustanove visokog obrazovanja da se jače uključe u lokalni i regionalni razvoj tako da, među ostalim, sudjeluju u projektima suradnje u zajednici;

152. poziva na ispunjavanje obveza iz Novog programa vještina, uključujući pružanje podrške državama članicama u njihovim naporima u pogledu pružanja više informacija o napretku osoba s diplomom na tržištu rada; u tom kontekstu pozdravlja prijedlog o uspostavi europskog sustava za praćenje osoba s diplomom do 2020.; smatra da su informacije dobivene praćenjem osoba nakon stjecanja diplome te prikupljanje točnih i relevantnih podataka (ne samo na nacionalnoj razini već i na razini EU-a) ključni za osiguranje kvalitete i razvoj kvalitetnog obrazovanja;

153. potiče Komisiju da poveća svoje napore kako bi smanjila razlike u istraživanju i inovacijama među državama članicama i regijama, tako da predloži nove inicijative u okviru Programa aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA), i da podrži kombiniranje aktivnosti istraživanja i podučavanja za korisnike programa MSCA koji se pripremaju za akademsku karijeru;

154. predlaže da se Koalicijom EU ST(E)AM obuhvati širok niz disciplina kako bi se studenti pripremili za život i rad u kontekstu stvarnosti koja se dinamično mijenja;

155. podržava to da se studentima u sklopu Europskog sustava prikupljanja i prenošenja bodova (sustav ECTS) dodjeljuju bodovi za volonterski rad u zajednici, kao način doprinošenja profesionalnom i osobnom razvoju studenata;

RR\1153401HR.docx 25/53 PE616.625v02-00

HR

156. naglašava da programi međunarodne suradnje, kulturna diplomacija i politički dijalozi s trećim zemljama u području visokog obrazovanja omogućuju ne samo slobodniji protok znanja, već i doprinose unaprjeđenju kvalitete i međunarodnog ugleda europskog visokog obrazovanja te da istovremeno jačaju istraživanje i inovacije, potiču mobilnost i međukulturni dijalog te promiču međunarodni razvoj u skladu s ciljevima vanjskog djelovanja EU-a;

157. mišljenja je da bi obrazovni sustavi prilagođeni promjenama u budućnosti trebali obuhvaćati učenje za održivost i izgradnju mira te biti dio šireg razmišljanja o profesionalnoj pismenosti u kontekstu sve veće digitalizacije i robotizacije europskih društava, uz naglasak ne samo na gospodarskom rastu, već i na osobnom razvoju te boljem zdravlju i dobrobiti osoba koje uče;

158. poziva države članice da promiču suradnju među obrazovnim ustanovama i svijetom rada kako bi se osobe koje uče što bolje pripremile za ulazak na tržište rada, kao i da bi se odgovorilo na potrebu za rješavanjem problema neusklađenosti i nedostatka vještina; u tom pogledu potiče uključivanje visokokvalitetne relevantne stručne prakse, priznate u sklopu sustava ECTS, u programe visokog obrazovanja te strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, suradnju između ustanova visokog obrazovanja, svijeta rada, istraživačkog sektora te lokalnih i regionalnih gospodarskih subjekata u stvaranju kvalitetnih dvojnih sustava obrazovanja i strukovnog osposobljavanja, profesionalno usmjeravanje, naukovanje, stažiranje i osposobljavanje temeljeno na stvarnim okolnostima, koje bi trebalo biti uključeno u nastavni plan visokog obrazovanja i strukovnog osposobljavanja; nadalje poziva države članice da zajamče pravo svake mlade osobe u EU-u na ponudu za posao, naukovanje, dodatno osposobljavanje ili kombinirani program rada i osposobljavanja;

159. smatra da je, kako bi se zajamčilo pružanje kvalitetnih mjesta za naukovanje ili stažiranje, od ključne važnosti da postoje ugovori u kojima se jasno određuju uloge i odgovornosti svih strana te utvrđuje duljina, ciljevi učenja i zadaci koji odgovaraju jasno određenim vještinama koje je potrebno razviti, status zapošljavanja, odgovarajuća naknada/plaća, među ostalim za prekovremene radne sate, socijalna zaštita i sustav osiguranja u skladu s važećim nacionalnim pravom, važećim kolektivnim ugovorima ili i jednim i drugim;

160. naglašava potrebu za pružanjem odgovarajućeg sadržaja za učenje i osposobljavanje te dostojanstvenih radnih uvjeta prilikom stažiranja i naukovanja kako bi se zajamčila njihova ključna uloga u prijelazu s obrazovanja u profesionalni život; naglašava da se stažiranje i naukovanje nikad ne bi trebali koristiti kao zamjena za radna mjesta niti bi se stažisti ili naučnici trebali tretirati kao jeftina ili čak besplatna radna snaga;

161. predlaže da sveučilišta i centri za osposobljavanje pružaju osnovno i dodatno osposobljavanje za nastavnike u strukovnom osposobljavanju, uz doprinose stručnjaka iz područja rada koja odgovaraju područjima specijalizacije u sklopu tečajeva strukovnog osposobljavanja;

Nastavnik kao jamac kvalitete podučavanja

162. poziva Komisiju i države članice da podrže nastavnike pri uključivanju inovacija i tehnologije u podučavanje jačanjem njihovih digitalnih vještina, kao i na način da im

PE616.625v02-00 26/53 RR\1153401HR.docx

HR

osiguraju relevantne resurse i potporu, npr. većim pružanjem osposobljavanja za obnovu znanja i razvijanjem internetskih zajednica te otvorenih obrazovnih resursa i tečajeva;

163. podržava osnivanje akademije podučavanja i učenja, kao komplementarnog objekta koji će omogućiti nastavnicima da vježbaju i izmjenjuju najbolje prakse na europskoj razini, pružanjem centra za internetsku razmjenu, dijeljenje iskustava i uzajamno učenje, te koji će biti mjesto redovitog sastajanja u obliku radionica, seminara i konferencija kako bi se promicala suradnja nastavnika, unaprjeđivala kvaliteta podučavanja i poticao profesionalni razvoj nastavnika; poziva Komisiju da predloži projekt za stvaranje takve akademije, koja bi se temeljila i na znanju Europske akademije mreža škola (European Schoolnet Academy);

164. podsjeća na važnost pedagoškog osposobljavanja za nastavno osoblje u ustanovama visokog obrazovanja i na važnost toga da se u postupku zapošljavanja pedagoške kompetencije smatraju barem jednako važnima kao i istraživačke kompetencije; naglašava ulogu obrazovanja utemeljenog na istraživanju i pedagoškog istraživanja u smislu poticanja pristupa učenju i podučavanju koji bi bio usmjeren na studenta, poticanja aktivnog učenja, jačanja razvoja vještina i poboljšanja metodologije podučavanja;

165. poziva države članice da uvedu poticaje kojima će se mlade osobe i kvalificirani nastavnici privući i motivirati da se uključe u obrazovni sustav i da se u njemu zaposle;

166. ističe potrebu za priznavanjem profesionalnog statusa zaposlenika u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju;

167. poziva na pružanje potpore nastavnicima koji nastavu održavaju na više jezika, jer je to važan čimbenik u internacionalizaciji obrazovanja;

168. ističe ulogu međukulturnog učenja kao dijela obrazovanja nastavnika u cilju unaprjeđenja međukulturnih kompetencija nastavnika kako bi se promicala europska kultura i zajedničke vrijednosti, kao i europska dimenzija podučavanja; napominje da su međukulturne kompetencije ključne za rad u sve raznolikijim društvima, baš kao i za poticanje internacionalizacije na razini škola;

169. svjestan je da je potrebno stvarati sinergije između znanja nastavnika i tehnološkog potencijala učenika radi postizanja maksimalnih ishoda učenja;

170. zalaže se za to da se u sve faze obrazovanja nastavnika uključi stažiranje u svrhu stručnog osposobljavanja pod vodstvom stručnih mentora;

171. potiče nastavnike i ravnatelje škola da promiču primjenu inovacija u školskom okruženju i preuzmu vodeću ulogu u njoj, kao i da potiču razvoj tih inovacija;

172. potiče ustanove visokog obrazovanja da odrede kao prioritet, podrže i nagrade poboljšanje i ažuriranje pedagoškog znanja nastavnika i istraživača u visokom obrazovanju, uključujući obrazovne mogućnosti koje nudi moderna tehnologija, kao sredstvo za poboljšanje uspjeha studenata i učinkovitosti nastavnika;

RR\1153401HR.docx 27/53 PE616.625v02-00

HR

173. podržava razvoj novih, inovativnih i ambicioznih tehnika podučavanja i obrazovnih standarda kako bi se bolje odgovorilo na potrebe studenata i ustanova visokog obrazovanja, kao i na izazove svijeta koji se brzo mijenja;

174. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

PE616.625v02-00 28/53 RR\1153401HR.docx

HR

OBRAZLOŽENJE

„Ako učenike danas podučavamo jednako kao što smo ih podučavali nekada, krademo im budućnost.” John Devery

Živimo u svijetu koji se brzo mijenja.

Tehnološki napredak i globalizacija donose nove izazove, među ostalim i za obrazovne sustave.

U informacijskom društvu, zadatak obrazovnih sustava nije samo prenijeti znanje i vještine koje su potrebne za njegovo korištenje, nego i podučavati ljude kako da stvore znanje, što predstavlja izvor konkurentnosti i prosperiteta za javnost te ključan gospodarski resurs.

Vrijednost modernog ljudskog kapitala proizlazi iz intelektualnog potencijala, sposobnosti prilagodbe promjenama u okolišu, pro-inovacijskog stava i otvorenosti prema riziku. Izvjestiteljica se u svojem radu o modernizaciji obrazovnih sustava vodila trima glavnim aksiološkim pretpostavkama:

1. Tradicionalno mjesto učenja, tj. škola, sada se dopunjava mnogim drugim raspoloživim izvorima informacija. Moderne tehnologije oslobodile su obrazovanje, stvorile mogućnosti za višedimenzionalne obrazovne aktivnosti i uspostavile OBRAZOVNI PROSTOR. Jedan od glavnih izazova osigurati je da škole budu najzanimljivije mjesto u tom prostoru.

2. Uloga je obrazovnih sustava oblikovati kompletnu OSOBU koja je sposobna za samoostvarenje u svojem profesionalnom, društvenom, kulturnom i građanskom životu u raznolikom globalnom okruženju.

3. Ljudski razvoj ne iziskuje samo sigurnost, za koju su države članice spremne osigurati novac i sklopiti obrambene paktove. Preduvjet za uspješan razvoj jest CIVILIZACIJSKI PAKT utemeljen na uključivim, visokokvalitetnim i primjereno financiranim obrazovnim sustavima.

Izvjestiteljica je usvojila sljedeće izvješće.

Prvo, izvjestiteljica je istaknula važnost obrazovanja kao ključnog aspekta gospodarskog potencijala i izuzetno važnog čimbenika za razvoj u informacijskom društvu. Zatim je razmotrila obrazovnu stvarnost koja se mijenja i navela izazove koje to predstavlja za određene faze obrazovanja. Nadalje, izvjestiteljica se osvrnula na temu nastavnika kao glavnih jamaca uspješne modernizacije obrazovnih sustava. Na kraju, iznijela je nekoliko preporuka za djelotvoran razvoj i provedbu procesa obrazovne reforme.

Europski demografski i društveni izazovi, zahtjevi tržišta rada, nove tehnologije, osobne preferencije i obrazovne potrebe određuju smjer promjena u obrazovanju. Važno je te faktore uzeti u obzir u sklopu obrazovnih sustava kako bi se ne samo ponudilo visokokvalitetno

RR\1153401HR.docx 29/53 PE616.625v02-00

HR

znanje, već i osigurale odgovarajuće kompetencije, uključujući ključnu kompetenciju za 21. stoljeće: mogućnost uspješnog učenja tijekom cijelog života.

Rano i predškolsko obrazovanje

Izvjestiteljica naglašava važnost predškolskog i ranog obrazovanja za cjelokupni razvoj djeteta, za oblikovanje pozitivnog stava prema obrazovanju i za razvoj vještina učenja. U tom kontekstu, izvjestiteljica pridaje posebnu pozornost olakšavanju pristupa visokokvalitetnom predškolskom i ranom obrazovanju za sve te potrebi za pružanjem potpore, i u obliku infrastrukture i putem financiranja, za obitelji u nepovoljnom položaju. Ključne su i stručnost i kompetentnost osoba koje rade s djecom, kao i regulacija njihova profesionalnog statusa. Izvjestiteljica također poziva na razvoj europskog okvira za predškolsko i rano obrazovanje kojim bi se zajamčio holistički razvoj djeteta te poziva na praćenje kvalitete ranog i predškolskog obrazovanja. Završna faza ranog i predškolskog obrazovanja trebala bi se sastojati od suradnje osoba koje rade s djecom i njihovih budućih nastavnika, kako bi se mogao osmisliti personaliziran obrazovni proces koji olakšava djetetov sveobuhvatan osobni razvoj, uzimajući u obzir njegove sposobnosti i sklonosti. Izvjestiteljica smatra da je individualizacija procesa podučavanja, zajedno s jasno definiranim ishodima učenja i motivirajućim okruženjem za učenje, ključni izazov i cilj moderniziranog školskog sustava.

Škole

Škola u kojoj nastavnik služi kao jedini izvor znanja koje učenici moraju svladati stvar je prošlosti. Izvjestiteljica moderne škole vidi kao središta kritičkog i kreativnog razmišljanja. To iziskuje promjenu paradigme u podučavanju. Učenje napamet mora se zamijeniti razmišljanjem, razumijevanjem i raspravom. To zahtijeva visokokvalitetne kurikulume i pridavanje posebne pozornosti svladavanju osnovnih vještina. U globaliziranom svijetu potrebne su i jezične vještine.

Moderne tehnologije i mogućnosti koje one nude mogu olakšati interakciju između nastavnika i učenika, ublažiti obrazovne nedostatke koji proizlaze iz okolišnih uvjeta učenika te učiniti proces podučavanja djelotvornim i zanimljivim.

Osim svoje obrazovne funkcije škole bi trebale imati i višestruku društvenu funkciju, odnosno trebale bi poticati uključenost, jednake mogućnosti obrazovanja, vještine timskog rada, izradu projekata i građanski angažman. Škole također moraju biti sigurna mjesta za učenike i nastavnike. Izvjestiteljica stoga poziva na razvoj strategija za borbu protiv vršnjačkog nasilja, elektroničkog vršnjačkog nasilja, diskriminacije i svih oblika uznemiravanja.

To nije moguće bez kompetentnog upravljanja, podrške nastavnicima i školskim hijerarhijama te pristupa na razini škola u kojima škola u cjelini, zajedno s vanjskim dionicima i lokalnom zajednicom, surađuje u cilju osiguranja kvalitete škole i učinkovitosti svih svojih funkcija.

Jamčenje toga da su škole čvrsto ukorijenjene u lokalnim zajednicama dovodi do decentralizacije i veće autonomije. To je korisno pod uvjetom da škole mogu efektivno planirati svoj razvoj i upravljati njime te da za svoj rad odgovaraju roditeljima, lokalnim zajednicama i obrazovnim tijelima.

Visoko obrazovanje

PE616.625v02-00 30/53 RR\1153401HR.docx

HR

Visoko obrazovanje ima ključnu ulogu u razvoju potencijala i konkurentnosti europskog gospodarstva. Razina obrazovanja, socijalnog poduzetništva i pro-inovacijskih stavova jamci su uspjeha europskog projekta.

U tom kontekstu, izvjestiteljica prepoznaje potrebu za jačanjem trokuta znanja i poboljšanjem veza između istraživanja i obrazovanja. Također ističe da sustavi visokog obrazovanja moraju biti mnogo fleksibilniji i otvoreniji kako bi olakšali prijelaz na različite razine obrazovanja, omogućili priznavanje neformalnog i informalnog učenja te koristili različite oblike provedbe kurikuluma, među ostalim s pomoću novih tehnologija koje omogućuju usredotočivanje na studente i provođenje interdisciplinarnih programa.

Kako bi se razvile transverzalne, društvene i građanske kompetencije, važno je uključiti stažiranja tijekom kojih se stječu ECTS bodovi u kontekstu programa visokog obrazovanja, i dvojno obrazovanje, kao i voditi računa o lokalnim pitanjima i potrebama tako da ih se uključi u kurikulum i istraživačke projekte, čime će se ojačati razvoj pametnih specijalizacija.

Izvjestiteljica smatra da bi razmjena najboljih praksi i sveobuhvatna suradnja s pomoću pojačane mobilnosti studenata i osoblja, bolje priznavanje diploma te međunarodna dimenzija kurikuluma i istraživačkih programa trebali biti važni aspekti europskih ustanova visokog obrazovanja.

Nastavnici kao jamci kvalitete podučavanja

Nastavnici, njihove vještine i njihova predanost središnji su elementi svake promjene u obrazovnim sustavima.

Izvjestiteljica ističe da je potrebno privući motivirane kandidate s predispozicijom za podučavanje. Prema njezinu mišljenju, potrebno je izmijeniti i kurikulum i metode podučavanja u sklopu obrazovanja nastavnika. Dobro akademsko znanje preduvjet je za rad nastavnika, ali sposobnost rada s djecom i mladima također je vrlo važna.

U tom kontekstu izvjestiteljica ističe golemu važnost uključivanja opširnog modula pripravništva u kurikulum osposobljavanja nastavnika, kao i potrebu za time da se nastavnicima pruže napredne digitalne kompetencije kako bi se postigle željene sinergije između znanja i kompetencija nastavnika i učenika ili studenta.

Izvjestiteljica također ističe da je potrebno poboljšati položaj nastavnika, njihove radne uvjete, mogućnosti napredovanja i plaće, ulagati u stalan profesionalni razvoj nastavnika i povećati njihovo sudjelovanje u međunarodnim razmjenama.

S obzirom na navedeno, izvjestiteljica podržava ideju Komisije o stvaranju Europskog prostora obrazovanja. Ipak, ističe da stvaranje tog prostora mora biti dosljedno onome što je dosad postignuto u sklopu Europskog prostora visokog obrazovanja i Europskog istraživačkog prostora i prostora inovacija. Također smatra da bi države članice trebale pružiti snažnu političku podršku Europskom prostoru obrazovanja, jer će njihovi zajednički napori dati novi zamah razvoju obrazovanja, ujedno poštujući načela supsidijarnosti, obrazovne slobode i institucijske autonomije.

Izvjestiteljica potiče države članice i regionalna tijela da povećaju ulaganje u obrazovanje s pomoću europskih strukturnih i investicijskih fondova te da pruže podršku nastavnicima i

RR\1153401HR.docx 31/53 PE616.625v02-00

HR

upraviteljima, kako u području modernih tehnologija tako i u razvoju metoda podučavanja usredotočenih na učenika, uz istovremeno jamčenje visokokvalitetnog obrazovanja, čija se kvaliteta mjeri bogatstvom prenesenog znanja i vještina, kao i kreativnosti i sposobnosti za cjeloživotno učenje.

Tijekom pripreme izvješća izvjestiteljica je kontaktirala niz dionika iz institucija EU-a, različitih razina obrazovanja i udruženja uključenih u obrazovanje. Izvjestiteljica je organizirala i seminar o modernizaciji obrazovanja uz sudjelovanje, među ostalim, povjerenika Tibora Navracsicsa, predsjednice Odbora za kulturu i obrazovanje Petre Kammerevert, zastupnika u Europskom parlamentu i predstavnika Komisije, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora te Odbora regija, kao i predstavnika akademske zajednice i brojnih organizacija i udruženja1.

1 Sudionici seminara: dr. Jan Peeters, Centar za inovacije u ranoj dobi; Larissa Nenning, Organizacijski ured Saveza učenika europskih škola (OBESSU); dr. Thomas Ekman Jørgensen, Udruga europskih sveučilišta (EUA); Sarika Vij, Ceh europskih sveučilišta snažno orijentiranih na istraživanja; Asa Morberg, Udruženje za obrazovanje nastavnika u Europi; Eduardo Nadal, Europski sindikalni odbor za obrazovanje; Brikena Xhomaqi, Platforma za cjeloživotno učenje; Horst Dreimann, Europsko udruženje instituta za strukovnu izobrazbu. Organizacije sudionice (popis nije konačan): organizacija Obrazovanje o demokraciji i ljudskim pravima u Europi, AEGEE / Europski studentski forum, Međunarodna organizacija za razvoj slobode obrazovanja, Mreža studenata iz programa Erasmus, Europska sveučilišna zaklada, Svjetski savez izviđača – europski regionalni ured, Europsko udruženje pružatelja usluga za osobe s invaliditetom, Europski forum mladih, Europsko udruženje za osiguranje kvalitete visokog obrazovanja, organizacija ThinkYoung, Europsko udruženje regija i lokalnih tijela za cjeloživotno učenje, Europsko udruženje ustanova za visoko obrazovanje, Europsko vijeće za obrazovanje Steiner Waldorf Georg Jürgens, Europsko vijeće nacionalnih udruga nezavisnih škola, organizacija Mladi za razmjenu i razumijevanje, Njemačka služba za akademsku razmjenu, Europske obrazovne razmjene – Mladi za razumijevanje, Europski savez za međukulturno učenje, Udruženje za obrazovanje nastavnika u Europi, ADS Insight Sprl. Primljeni dokumenti o stajalištima: Europsko udruženje roditelja, Europski studentski savez, International Certificate Conference Languages (ICC).

PE616.625v02-00 32/53 RR\1153401HR.docx

HR

11.4.2018

MIŠLJENJE ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA

upućeno Odboru za kulturu i obrazovanje

o modernizaciji sustava obrazovanja u Europskoj uniji(2017/2224(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje (*): Agnieszka Kozłowska-Rajewicz

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za kulturu i obrazovanje da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. napominje da su države članice EU-a odgovorne za svoje sustave obrazovanja i osposobljavanja, a EU im puža pomoć u utvrđivanju zajedničkih ciljeva i dijeljenju dobrih praksi;

2. podsjeća da je obrazovanje, kojim bi se trebalo probuditi kritičko, analitičko i neovisno razmišljanje te u kojem bi naglasak trebao biti na kulturnim i socijalnim aspektima kao i na potrebama tržišta rada, ključno za odgovorno građanstvo koje se temelji na kulturi uzajamnog poštovanja te je temeljno ljudsko pravo;

3. povrh toga, podsjeća na prvo načelo europskog stupa socijalnih prava prema kojem svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi stekli i razvili vještine koje im omogućuju potpuno sudjelovanje u društvu i uspješan prijelaz na tržište rada;

4. nadalje, u kontekstu sve većih socioekonomskih podjela u Uniji tijekom proteklog desetljeća primjećuje da kvalitetno obrazovanje na svim razinama pomaže u smanjenju nejednakosti, uključujući međugeneracijske socioekonomske nejednakosti, te rodnih stereotipa i rodnih nejednakosti i ima važnu ulogu u jačanju uzlazne društvene mobilnosti i konvergencije;

5. naglašava da je kvaliteta nastavnika i njihova sloboda u provedbi obrazovnih programa i odabiru metoda obrazovanja preduvjet za kvalitetno obrazovanje kojim se učenicima pruža najbolji temelj za ulazak na tržište rada i njihov uspjeh na tom tržištu;

RR\1153401HR.docx 33/53 PE616.625v02-00

HR

6. u tom kontekstu posebno ističe da bi pristup kvalitetnom obrazovanju trebalo omogućiti svoj djeci i učenicima u EU-u, uključujući djecu i učenike s invaliditetom, bez obzira na socioekonomski, geografski ili kulturni status njihovih roditelja; stoga poziva države članice da ulažu u sustave kvalitetnog obrazovanja i osposobljavanja;

7. smatra da bi završetak srednjoškolskog obrazovanja trebao biti besplatan i obvezan te poziva države članice da pojačaju svoje napore kako bi se osobama koje su prekinule osnovnoškolsko ili srednjoškolsko obrazovanje pružila prilika za nastavak i završetak školovanja;

8. ističe da je potrebno zadržati škole i obrazovne ustanove u lokalnim zajednicama u svim regijama EU-a kao važan temelj za dobro obrazovanje i jednake mogućnosti u sklopu usklađivanja uvjeta života i rada u Europi;

9. ističe da je u postindustrijsko doba, zbog promjena u naprednom gospodarstvu EU-a te digitalizacije, automatizacije i robotizacije tržišta rada EU-a, porasla potražnja za kvalifikacijama i vještinama visoke razine (do 2020. rapidne promjene u sektorima povezanima s IKT-om, na primjer, rezultirat će brojkom od 756 000 nepopunjenih radnih mjesta za stručnjake u području IKT-a u cijelom gospodarstvu EU-a), dok je potražnja za kvalifikacijama i vještinama niske razine opala1; poziva Komisiju da provede detaljnu procjenu utjecaja koji digitalizacija, automatizacija i robotizacija imaju i koji će imati na broj i vrstu radnih mjesta;

10. napominje da kvalifikacije radne snage često ne odgovaraju potrebama tržišta rada i da, imajući to na umu, unatoč velikoj potražnji za vještinama visoke razine na tržištu rada i odgovoru obrazovnog sustava u obliku znatnog razvoja ustanova visokog obrazovanja2, približno 20 % Europljana, uključujući 1 % osoba sa sveučilišnom diplomom, ne raspolaže osnovnim vještinama poput pismenosti i matematičke pismenosti23; povrh toga, podsjeća da 44 % Europljana nema osnovne digitalne vještine3, što stvara ozbiljne prepreke za ulazak na tehnološki napredno tržište rada te za građansko i aktivno sudjelovanje u društvu;

11. napominje da bi države članice trebale zajamčiti da nitko ne završi školovanje bez osnovnih vještina, uključujući osnovne digitalne vještine; naglašava činjenicu da je za većinu radnih mjesta danas potrebna veća pismenost, matematičke vještine, digitalna pismenost i ostale ključne vještine te da bi moderni obrazovni sustavi stoga trebali povezivati svih osam ključnih kompetencija opisanih u Prijedlogu preporuke Vijeća o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje koji je podnijela Komisija i koji također uključuje znanja i stavove; pozdravlja činjenicu da se u Prijedlogu i digitalne vještine ubrajaju u osnovne vještine;

12. u tom kontekstu naglašava da je važno u najvećoj mogućoj mjeri koristiti digitalizaciju u svim oblicima obrazovanja; stoga poziva države članice i regije da promiču digitalno i digitalizirano obrazovanje u svim vrstama škola;

1 http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=738&langId=hr&pubId=7711 2 Izvor: Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2017. Istraživanje OECD-a o vještinama odraslih iz 2016.3 http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2016/587312/IPOL_STU%282016%29587312_EN.pdf , https://www.oecd.org/skills/piaac/Skills_Matter_Further_Results_from_the_Survey_of_Adult_Skills.pdf [Prilog A, tablica A3.3(L), A 3.3(N)].

PE616.625v02-00 34/53 RR\1153401HR.docx

HR

13. posebno poziva države članice da poboljšavaju digitalnu pismenost građana od rane dobi s pomoću odgovarajućeg obrazovanja kojim se razvijaju jezične, logičke i matematičke vještine kao i simboličko mišljenje koje se temelji na kodiranju, programiranju i povezanim aktivnostima važnima za radna mjesta u sektorima visoke tehnologije i općenito na digitaliziranom tržištu rada; napominje da je riječ o vještinama univerzalne prirode koje mogu biti korisne u mnogim drugim sektorima kao i u svakodnevnom životu; s tim u vezi pozdravlja inicijative Komisije, kao što su Tjedan kodiranja i Koalicija za digitalne vještine i radna mjesta, te poziva države članice da izrade sveobuhvatne nacionalne strategije za digitalne vještine, koje bi mogle pomoći nastavnicima i učenicima te ih podržati u stjecanju e-vještina;

14. poziva države članice da zajamče da je savladavanje osnovnih vještina preduvjet za završetak svakog školovanja od osnovnoškolskog do sveučilišnog obrazovanja, uključujući centre za obrazovanje odraslih te poziva države članice da prednost daju usavršavanju odraslih s niskom razinom vještina; s tim u vezi pozdravlja inicijativu oblika usavršavanja koja je važan program u Novom programu vještina za Europu;

15. smatra ključnim da osposobljavanje za nastavnike obuhvaća digitalnu pismenost i vještine i tijekom njihova studija i u sklopu stručnog osposobljavanja tijekom cijelog radnog vijeka;

16. naglašava da bi osnovne digitalne vještine i digitalna pismenost koji se razvijaju u sklopu obrazovnih sustava trebali obuhvaćati podučavanje o razumnom korištenju elektroničke opreme kako bi se spriječilo prekomjerno korištenje računala, interneta ili mobilnih telefona i ovisničko ponašanje kod djece, odnosno ovisnosti o elektroničkim igricama i društvenim medijima;

17. naglašava važnost cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja kako bi se zajamčilo sudjelovanje u odgovarajućem, fleksibilnom i visokokvalitetnom osposobljavanju i karijeri; ističe da je potrebno poticati mogućnosti za naukovanje i stažiranje kroz inicijative za poticanje razine osviještenosti za učenike, njihove roditelje, odrasle učenike, ustanove za obrazovanje i osposobljavanje, poslodavce i javne službe za zapošljavanje;

18. podsjeća na važnost cjeloživotnog učenja, kroz unapređenje vještina i prekvalifikaciju, u pogledu otvaranja novih mogućnosti za aktivno uključivanje te razvoja vještina i kvalifikacija, osobito za niskokvalificirane radnike, dugoročno nezaposlene, osobe s posebnim potrebama, starije generacije i migrante; naglašava da je potrebno težiti individualnom pristupu u pogledu razvoja karijere te cjeloživotnog učenja i osposobljavanja; potiče Komisiju da podrži države članice u razvoju programa osposobljavanja i obrazovanja kojima se olakšava aktivno uključivanje i ponovna integracija odraslih koji se vraćaju na tržište rada;

19. poziva države članice da aktivno promiču mogućnosti, i da šire informacije o tim mogućnostima, koje su na raspolaganju niskokvalificiranim odraslim osobama za poboljšanje njihovih vještina, uključujući pristup uslugama profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja; naglašava da te informacije moraju biti dostupne u pristupačnom obliku koji je prilagođen korisnicima;

20. naglašava da unatoč tome što u EU-u postoji dva milijuna slobodnih radnih mjesta, više

RR\1153401HR.docx 35/53 PE616.625v02-00

HR

od 30 % kvalificiranih mladih s diplomama radi poslove koji ne odgovaraju njihovim vještinama ili željama, dok 40 % europskih poslodavaca ima poteškoća u pronalaženju osoba s potrebnim vještinama1;

21. primjećuje da se neusklađenost vještina može pripisati ne samo neprimjerenim kvalifikacijama nego i prekvalifikacijama;

22. ističe da su neusklađenost i manjak vještina na tržištu rada bitni faktori nezaposlenosti i nepopunjenih radnih mjesta2; smatra da bi te zabrinjavajuće pojave trebalo rješavati, medu ostalim:

– poticanjem uže suradnje obrazovnih ustanova s poslodavcima i socijalnim partnerima, kao što su udruge poslodavaca i sindikati, na primjer pozivanjem stručnjaka i osoba iz prakse koji bi sudjelovali u stvaranju naukovanja i stažiranja s pravom obrazovnom vrijednošću;

– poboljšanjem mobilnosti između prekograničnih regija, uključujući razmjenu stručnog znanja na najvišoj političkoj razini; i

– stavljanjem naglaska na cjelovit razvoj učenika, ne samo na njihovu zapošljivost, već i na socijalne i građanske vještine; u tom kontekstu potiče države članice da se više usredotoče na transverzalne i meke vještine, međukulturne vještine, kritičko i kreativno razmišljanje te rješavanje problema i poduzetništvo jer su sve te vještine potrebne na tržištu rada;

23. napominje da za različite poslove mogu biti potrebne iste vještine te da se oni mogu sastojati od jednakih zadataka; stoga smatra da bi obrazovni sustavi trebali biti usmjereni na vještine i zadatke kako bi se omogućio brz prelazak s jednog radnog mjesta na drugo; ističe da bi se, u kontekstu razvoja društva i tržišta rada, u obrazovnim sustavima naglasak trebao staviti na to da učenici steknu odgovarajući skup vještina, kompetencija i znanja kako bi postali aktivni europski građani i bili uspješni na tržištu rada; ističe da je razvoj i jačanje vještina kontinuirani proces koji se proteže kroz sve razine obrazovanja pa čak i tržište rada; smatra da bi vještine i kompetencije trebalo koristiti u procesu obrazovanja te priznavanju obrazovanja i kvalifikacija s pomoću sustava mikrokvalifikacija, odnosno kratkih certificiranih tečajeva;

24. u tom pogledu pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Novi program vještina za Europu”3 u kojoj se predlažu rješenja za neusklađenost i manjak vještina te za pronalaženje prikladnog sustava za priznavanje vještina; podsjeća na važnost deset mjera pokrenutih kao dio tog programa kojim se osobama u EU-u omogućuje odgovarajuće osposobljavanje i potpora za stjecanje vještina; smatra da razumijevanje trendova i obrazaca potrebe za vještinama i radnim mjestima ljudima omogućuje da donesu bolje odluke u pogledu svoje karijere, pronađu kvalitetna radna mjesta i poboljšaju svoje životne prilike; stoga poziva na daljnje predviđanje vještina;

1 http://www.cedefop.europa.eu/en/publications-and-resources/publications/3072, https://www.eurofound.europa.eu/sites/default/files/ef_publication/field_ef_document/ef1502en_0.pdf 2 http://www.cedefop.europa.eu/hr/events-and-projects/projects/assisting-eu-countries-skills-matching

3 Komunikacija Komisije od 10. lipnja 2016. naslovljena „Novi program vještina za Europu: Suradnja na jačanju ljudskog kapitala, zapošljivosti i konkurentnosti” (COM(2016)0381).

PE616.625v02-00 36/53 RR\1153401HR.docx

HR

25. nadalje, napominje da Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop) predviđa do 2025. usporedan porast potražnje za vještinama i ponude vještina te da će potražnja za vještinama visoke razine na tržištu rada nadmašiti ponudu obrazovnog sustava; posebno podsjeća na to da će prema predviđanjima do 2020. nedostajati više od 200 000 zaposlenika u sektorima u EU-u koji se temelje na STEM-u; poziva na bolju suradnju sa socijalnim partnerima kako bi se u obzir uzele potrebe tržišta rada te na bolje predviđanje vještina za razvoj tržišta rada; pozdravlja činjenicu da će korisnici buduće platforme Europass dobiti informacije o vještinama koje će ih usmjeriti u učenju i odabiru zanimanja;

26. napominje da se otvara znatan broj novih radnih mjesta u industrijama povezanima s energijom iz obnovljivih izvora i da bi zeleni sektori i zanimanja trebali biti na odgovarajući način obrađeni u školskim programima;

27. ističe da je velik broj mladih koji nisu zaposleni ni uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja (gotovo 6,3 milijuna mladih u dobi od 15 do 24 godine) te da bi se ta brojka mogla smanjiti tako da se spriječi rano napuštanje školovanja te da škole postanu više orijentirane na praksu i povezane sa svojim lokalnim okružjem preko veza s lokalnim poduzećima, lokalnim tijelima vlasti, socijalnim ustanovama i nevladinim organizacijama; smatra da bi se rano napuštanje školovanja, koje je jedan od razloga zbog kojih mladi potom nisu zaposleni ni uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja, moglo suzbijati rješavanjem problema siromaštva i socijalne isključenosti; smatra da je također važno dati potporu učenicima da pronađu vlastite metode učenja, uključujući internetske tečajeve i kombinirano učenje; pozdravlja provedbu relevantnih i zanimljivih nastavnih programa te robusnih i dobro razvijenih sustava orijentacije uz visokokvalitetne usluge savjetovanja i usmjeravanja za sve učenike;

28. ističe da je potrebno poboljšati razine vještina i kvalifikacije među migrantima i izbjeglicama; naglašava da je to potrebno učiniti na razini EU-a i na nacionalnoj razini da bi se poduprla stvarna integracija na tržište rada i reforme tržišta rada kako bi se iskoristile postojeće vještine, znanje i kvalifikacije; podsjeća da je potrebno poboljšati sustave za priznavanje i vrednovanje vještina i kvalifikacija, uključujući one stečene izvan EU-a;

29. snažno pozdravlja činjenicu da u okviru napora za modernizaciju školskog obrazovanja u EU-u Komisija skreće pozornost na važnost poticanja uključivog obrazovanja razmjenom najboljih praksi u pogledu integracije učenika migranata i prenošenjem zajedničkih vrijednosti;

30. povrh toga, naglašava da bi trebalo dodatno poticati prekvalifikaciju i ostale mjere praktičnog obrazovanja i osposobljavanja za izbjeglice i migrante;

31. skreće pozornost na posebne obrazovne okolnosti djece i adolescenata čiji roditelji poslovno putuju Europom te poziva Komisiju da provede studiju kako bi se istaknula njihova specifična situacija u vezi s izazovima s kojima se suočavaju u predškolskom i školskom obrazovanju;

32. smatra da bi škole trebale davati potporu i pružati uključivo obrazovanje svim učenicima, osobito onima s invaliditetom; naglašava da je potrebno uključiti

RR\1153401HR.docx 37/53 PE616.625v02-00

HR

djecu/učenike s invaliditetom u obrazovanje kako bi oni mogli voditi neovisan život i bili u potpunosti integrirani u društvo u kojem bi aktivno sudjelovali i stvarno mu doprinosili; smatra da zahvaljujući aktualnom tehnološkom razvoju učenici s invaliditetom imaju lakši pristup obrazovanju zbog formalnih i neformalnih metoda učenja; poziva države članice da olakšaju pristup redovnom, uključivom i kvalitetnom obrazovanju uzimajući u obzir potrebe svih učenika sa svim vrstama invaliditeta, što na primjer znači pružiti dvojezično uključivo obrazovanje za gluhu djecu s obzirom na njihove posebne jezične potrebe; poziva države članice da prate provode li škole politiku neodbijanja učenika;

33. naglašava da zbog brzine promjena na tržištu rada, raznolikosti obrazovnih sustava, sve veće mobilnosti radnika i rastućih razina migracije poslodavci i obrazovne ustanove trebaju priznati stečene kvalifikacije, vještine i kompetencije, među ostalim one iz neformalnog i informalnog učenja1, u skladu s usporedivim sustavom ocjenjivanja i oslanjajući se na najbolje prakse država članica koje su već uvele alate te vrste; u tom kontekstu naglašava važnost političkog odgovora usmjerenog na skupine koje su isključene s tržišta rada i ranjive skupine na tržištu rada;

34. podsjeća se u preporuci Vijeća iz 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja2 države članice pozivaju da najkasnije 2018. uspostave mehanizme za vrednovanje neformalnog i informalnog učenja;

35. podsjeća da je važno poboljšati ili uvesti postupke za priznavanje informalnog i neformalnog obrazovanja3, oslanjajući se na najbolje prakse država članica koje su već uvele alate te vrste;

36. poziva Komisiju i države članice da nastave ulagati napore kako bi se omogućilo priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja te poziva države članice da uvide važnost i korisnost mikrokvalifikacija; pozdravlja razvoj masovnih otvorenih internetskih tečajeva (MOOC) kojima bi se mogao proširiti pristup obrazovanju za socijalno ugrožene skupine ili one koje okolnosti sprečavaju u pohađanju tečajeva u razredu, čime se poboljšavaju njihove mogućnosti za bolje radno mjesto i život te tako omogućuje suzbijanje nezaposlenosti, osobito među mladima;

37. poziva države članice da internacionaliziraju obrazovne sustave i prošire programe mobilnosti studenata kako bi se studenti što bolje pripremili za tržište rada EU-a na kojem je nedostatak vještina u području stranih jezika i kultura prva prepreka za mobilnost; naglašava da programi mobilnosti studenata doprinose europskoj integraciji i imaju pozitivan učinak na zapošljavanje mladih; u tom kontekstu poziva da se posebna pozornost posveti prekograničnom aspektu obrazovanja, na primjer promicanjem učenja i podučavanja jezika susjednih zemalja, a osobito uvrštavanju novih akademskih prioriteta u tom području, i u akademskom kontekstu i u području strukovnog osposobljavanja; smatra da je važno osigurati da se tim mjerama obuhvaćaju sve vrste škola i sve razine obrazovanja kako bi tržište rada EU-a otvorilo za osobe s diplomom stečenom ne samo na sveučilištu nego i u sklopu sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja;

1 Vidi Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. rujna 2017. o novom programu vještina za Europu. Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0360.2 SL C 398, 22.12.2012., str. 1. 3 Rezolucija Europskog parlamenta od 14. rujna 2017. o novom programu vještina za Europu.

PE616.625v02-00 38/53 RR\1153401HR.docx

HR

38. poziva Komisiju da iznese prijedlog kako bi se osiguralo da države članice uzajamno priznaju programe mobilnosti kao što je Erasmus+ te da se zajamče održiva povećana ulaganja u program Erasmus+ kao i financijska i individualna potpora; utvrđuje da je 2016. u sklopu programa Erasmus+ 725 000 Europljana dobilo potporu za mobilnost kako bi im se pomoglo da studiraju, osposobljavaju se, podučavaju, rade ili volontiraju u inozemstvu te da je program na dobrom putu da postigne svoj cilj koji se odnosi na pružanje potpore za 3,7 % mladih u EU-u u razdoblju od 2014. do 2020.;

39. predlaže Komisiji da zadrži obrazovanje i osposobljavanje o poduzetništvu kao jedan od prioriteta za budući program Erasmus+ u sljedećem financijskom razdoblju (nakon 2020.) u svim svojim djelovanjima, uključujući mobilnost;

40. žali što u kontekstu sve veće potražnje za kompetencijama i vještinama visoke razine znatan razvoj visokog obrazovanja tijekom vremenom rezultira inflacijom diploma, a istodobno nedostaje stručnih vještina i kvalifikacija, što dovodi do neravnoteže na tržištu rada;

41. s tim u vezi poziva na stvaranje više vještina koje su usmjerene na tržište rada te opsežno povećanje udjela praktičnog osposobljavanja; posebno poziva države članice da više razvijaju tercijarno obrazovanje i osposobljavanje kako bi se studentima omogućilo da steknu kvalifikacije visoke razine povezane s praktičnim vještinama i osposobljavanjem; u tom kontekstu naglašava važnost propusnosti između različitih sustava obrazovanja;

42. primjećuje da je, bez obzira na sve veći broj studenata, udio osoba s diplomom s vještinama visoke razine različit među državama članicama te da se udio osoba s vještinama niske razine kreće u rasponu od 10 % do više od 50 %; ustraje u tome da bi kriteriji ocjenjivanja u politikama visokog obrazovanja trebali obuhvaćati i kvalitativne kriterije, na primjer referentna vrijednost prema kojoj se države članice ravnaju pri povećanju broja studenata1 ne bi trebala biti usredotočena samo na broj diploma veći i na stvarnu razinu vještina;

43. poziva Komisiju i države članice da promiču obnovljeni program EU-a za visoko obrazovanje među ustanovama visokog obrazovanja, regionalnim i lokalnim tijelima vlasti i poslodavcima radi zadovoljavanja potreba ustanova visokog obrazovanja i studenata te radi suočavanja s izazovima s kojima se susreću studenti i ustanove visokog obrazovanja tako da se stvore veze s lokalnim i regionalnim akterima, dopre do lokalnih zajednica, potaknu lokalni i regionalni razvoj te inovacije, izgrade uključivi i povezani sustavi visokog obrazovanja, ojača suradnja sa svijetom rada i zadovolje regionalne potrebe za vještinama;

44. povrh toga, naglašava nedostatak uključivog i visokokvalitetnog profesionalnog usmjeravanja u državama članicama te smatra da se jedino privlačnim programima stručnog obrazovanja i osposobljavanja za koje postoji velika potražnja te koji su osmišljeni uz doprinos socijalnih partnera i u suradnji s njima može promicati taj izbor među studentima;

45. stoga naglašava da je potrebno poboljšati kvalitetu profesionalnog usmjeravanja u

1 Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2017.

RR\1153401HR.docx 39/53 PE616.625v02-00

HR

školama te da se pružanjem prilagođenog obrazovnog usmjeravanja i potpore na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja može poboljšati pristup tržištu rada;

46. poziva Komisiju i države članice da promiču konkretne prilike za zapošljavanje povezane sa strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem te važnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na tržištu rada;

47. poziva Komisiju i države članice da povećaju vidljivost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, promicanjem platformi kao što je EURES, kako bi se zajamčilo da je ono dostupno svima, da je rodno uravnoteženo i nediskriminirajuće i da raspolaže dostatnim sredstvima te ih poziva da povećaju njegovu kvalitetu i privlačnost i da promiču dvojno obrazovanje, učenje kroz rad i učenje utemeljeno na stvarnim potrebama u svim oblicima na svakoj razini i u svakom obliku obrazovanja, uključujući visoko obrazovanje, kako bi se osigurale snažnije veze između obrazovanja i tržišta rada te omogućila propusnost između različitih vrsta obrazovanja; s tim u vezi naglašava da je u obrazovnim ustanovama potrebna moderna tehnička oprema s odgovarajućom digitalnom infrastrukturom; poziva na razvoj i jačanje promicanja politike naukovanja i poduzetništva za mlade kako bi se olakšao njihov ulazak na tržište rada;

48. smatra da je, kako bi se zajamčilo pružanje kvalitetnih mjesta za naukovanje ili stažiranje, od ključne važnosti da postoje ugovori u kojima se jasno određuju uloge i odgovornosti svih strana te utvrđuje duljina, ciljevi učenja i zadaci koji odgovaraju jasno određenim vještinama koje je potrebno razviti, status zapošljavanja, odgovarajuća naknada/plaća, među ostalim za prekovremene radne sate, socijalna zaštita i sustav osiguranja u skladu s važećim nacionalnim pravom, važećim kolektivnim ugovorima ili i jednim i drugim;

49. naglašava potrebu za pružanjem odgovarajućeg sadržaja za učenje i osposobljavanje te dostojanstvenih radnih uvjeta prilikom stažiranja i naukovanja kako bi se zajamčila njihova ključna uloga u prijelazu s obrazovanja u profesionalni život; naglašava da se stažiranje i naukovanje nikad ne bi trebali koristiti kao zamjena za radna mjesta niti bi se stažisti ili naučnici trebali koristiti kao jeftina ili čak besplatna radna snaga;

50. podsjeća da je danas za izvrsnost u obrazovanju i osposobljavanju potrebna stvarna integracija škole i svijeta rada te naglašava da se tom integracijom poboljšava kvaliteta matematičkih vještina i pismenosti koje su djeca stekla kao i profesionalnih vještina koje trebaju steći; u tom pogledu pozdravlja dvojne sustave obrazovanja i obrazovanje utemeljeno na stvarnim potrebama, što je inovativan pristup koji se zasniva na tome da škole vode prava poduzeća koja nude stvarne proizvode ili usluge i sudjeluju na tržištu rada;

51. smatra da su informacije dobivene praćenjem osoba nakon stjecanja diplome te prikupljanje točnih i relevantnih podataka (ne samo na nacionalnoj razini već i na razini EU-a) bitni za osiguranje kvalitete i razvoj kvalitetnog obrazovanja koje se temelji na sadržaju i odgovara potrebama na tržištu rada te za reformu obrazovnih sustava kako bi postali fleksibilniji i uključiviji;

52. osigurava da se sustav za praćenje karijere kojim se prati stopa zaposlenosti diplomiranih osoba i drugi pokazatelji u pogledu karijere koriste za evaluaciju školskih nastavnih programa i organizacija za podučavanje, ne samo za povećanje prilika osoba s

PE616.625v02-00 40/53 RR\1153401HR.docx

HR

diplomom na tržištu rada već i za jačanje njihove pozicije i utjecaja na izgradnju gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta;

53. poziva na prikupljanje podataka raščlanjenih po spolu o ishodima osoba s diplomom iz područja tercijarnog obrazovanja te strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kako bi se poboljšalo potencijalno korištenje tih podataka u kontekstu zapošljavanja osoba s diplomom te kako bi se procijenila kvaliteta obrazovanja iz rodne perspektive;

54. ističe da su povećana ulaganja u sustave obrazovanja i osposobljavanja kao i njihovu modernizaciju i prilagodbu ključan preduvjet za društveni i gospodarski napredak; stoga naglašava da je važno osigurati da socijalna ulaganja, osobito u obrazovanje i osposobljavanje za sve, imaju prioritet u novom programskom razdoblju Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2020. – 2026.;

55. poziva Komisiju da uz pomoć Europskog socijalnog fonda (ESF) i europskog semestra ojača svoja nastojanja da podupre sveobuhvatne javne politike u državama članicama, usredotočujući se na postizanje lakšeg prijelaza iz obrazovanja i (dugotrajne) nezaposlenosti u svijet rada, te konkretno poziva na punu provedbu mjera na nacionalnoj razini iznesenih u Preporuci Vijeća o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada;

56. ponavlja da je važno pratiti uspješnost i procjenu učinka programa EU-a usmjerenih na zapošljavanje mladih; primjećuje važnost učinkovitih i održivih ulaganja.

RR\1153401HR.docx 41/53 PE616.625v02-00

HR

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 27.3.2018

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

26220

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Guillaume Balas, Tiziana Beghin, Brando Benifei, Mara Bizzotto, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Michael Detjen, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Arne Gericke, Marian Harkin, Czesław Hoc, Agnes Jongerius, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Patrick Le Hyaric, Jeroen Lenaers, Thomas Mann, Dominique Martin, Miroslavs Mitrofanovs, Emilian Pavel, João Pimenta Lopes, Georgi Pirinski, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Robert Rochefort, Claude Rolin, Siôn Simon, Romana Tomc, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog, Renate Weber

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Georges Bach, Amjad Bashir, Heinz K. Becker, Karima Delli, Tania González Peñas, Ivari Padar, Anne Sander, Sven Schulze, Jasenko Selimovic, Csaba Sógor, Neoklis Sylikiotis, Ivo Vajgl

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Jude Kirton-Darling, Ana Miranda, James Nicholson, Massimo Paolucci

PE616.625v02-00 42/53 RR\1153401HR.docx

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

26 +ALDE Enrique Calvet Chambon, Marian Harkin, Robert Rochefort, Jasenko Selimovic, Ivo

Vajgl, Renate Weber

ECR Amjad Bashir, Arne Gericke, Czesław Hoc, James Nicholson, Ulrike Trebesius

PPE Georges Bach, Heinz K. Becker, David Casa, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Jeroen Lenaers, Thomas Mann, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Csaba Sógor, Romana Tomc

S&D Siôn Simon

22 -EFDD Tiziana Beghin

ENF Mara Bizzotto, Dominique Martin

GUE/NGL Tania González Peñas, Patrick Le Hyaric, João Pimenta Lopes, Neoklis Sylikiotis

NI Lampros Fountoulis

S&D Guillaume Balas, Brando Benifei, Michael Detjen, Elena Gentile, Agnes Jongerius, Jude Kirton-Darling, Ivari Padar, Massimo Paolucci, Emilian Pavel, Georgi Pirinski, Marita Ulvskog

VERTS/ALE Karima Delli, Ana Miranda, Miroslavs Mitrofanovs

0 0

Korišteni znakovi:+ : za- : protiv0 : suzdržani

RR\1153401HR.docx 43/53 PE616.625v02-00

HR

4.4.2018

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA

upućeno Odboru za kulturu i obrazovanje

o modernizaciji sustava obrazovanja u EU-u(2017/2224(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Michaela Šojdrová

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za kulturu i obrazovanje da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A. budući da, iako nadležnost za donošenje odluke o poboljšanju kvalitete obrazovanja imaju države članice, EU ima ključnu potpornu ulogu u određivanju zajedničkih ciljeva i promicanju dijeljenja dobrih praksi na temelju članaka 165. i 167. UFEU-a;

B. budući da je rodna ravnopravnost jedno od temeljnih načela Europske unije utvrđenih u Ugovorima i da se treba odražavati u svim njezinim politikama, među ostalim u obrazovanju i kulturi;

C. budući da obrazovanje pruža jedinstvenu priliku za osnaživanje djevojčica i žena te za hvatanje u koštac sa svim oblicima diskriminacije i stereotipa, ali u Europskoj uniji taj potencijal nije u potpunosti iskorišten; budući da prema podacima Eurostata iz 2014. više žena (42,3 %) nego muškaraca (33,6 %) pohađa visoko obrazovanje, no budući da se žene u većem broju odlučuju za humanističke grane nego za znanstvena područja; budući da samo 9,6 % studentica u tercijarnom obrazovanju pohađa studij povezan s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, u usporedbi s 30,6 % muškaraca; budući da utjecaj rodnih stereotipa na obrazovanje i osposobljavanje može utjecati na životne odluke, što ima posljedice za tržište rada, na kojem se žene i dalje suočavaju s horizontalnom i vertikalnom segregacijom; budući da su žene često izložene nasilju koje se može iskorijeniti obrazovanjem; budući da su žene i dalje znatno manje zastupljene u inicijativama usmjerenima na daljnje poticanje e-obrazovanja i e-vještina, kao što su Europski tjedan programiranja, IKT za bolje obrazovanje, Udruženje čelnika novoosnovanih poduzeća u Europi (Startup Europe Leaders Club) i Velika koalicija za digitalna radna mjesta;

PE616.625v02-00 44/53 RR\1153401HR.docx

HR

D. budući da je pristup visokokvalitetnom obrazovanju ključan za osobno osnaživanje i odgovorno građanstvo, da pomaže pri razvoju razumijevanja i poštovanja ljudskih prava i zajedničkih temeljnih vrijednosti, da se njime osigurava socijalna kohezija te suzbijaju socioekonomske i rodne nejednakosti, rodni stereotipi i nasilje; budući da je obrazovanje moćan instrument za prevladavanje duboko ukorijenjenih rodno utemeljenih stereotipa i diskriminacije; budući da obrazovni sustavi ne bi trebali biti usredotočeni samo na tržište rada nego i na ljudske, društvene i kulturne potrebe; uzimajući u obzir da bi visokokvalitetno obrazovanje trebalo biti dostupno svoj djeci bez diskriminacije; budući da se socioekonomski jaz u Europi tijekom proteklih nekoliko desetljeća povećao i da je nejednakost čvrsto povezana s mogućnostima za zapošljavanje i vrstama radnih mjesta; budući da je ključno da se obrazovanje, koje je temeljno ljudsko pravo, na odgovarajući način kontinuirano financira; budući da nastavnici imaju važnu ulogu kao odlučujući akteri u osobnom, građanskom i društvenom obrazovanju učenika, među ostalim i u pogledu rodnih pitanja i socijalnih nejednakosti;

E. budući da se zbog mjera štednje i drastičnih rezova u javnoj potrošnji obično smanjuje proračun za javno obrazovanje, što negativno utječe na mlade i studente, a posebno na žene i djevojčice;

F. budući da je poduzetništvo često povezano s vještinama koje se odnose na proaktivno upravljanje projektima, pregovaranje i proaktivnost; budući da bi te vještine trebalo poticati i jačati;

G. budući da se digitalizacijom dodatno razvio i iz temelja promijenio način na koji osobe pristupaju informacijama i pružaju ih, što ima velik potencijal u području obrazovanja, među ostalim u pogledu obrazovnih mogućnosti za žene i djevojčice; budući da postoji znatna rodna razlika u profesionalnim i obrazovnim mogućnostima u vezi s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (IKT) i računalnim vještinama;

H. budući da žene čine samo 20 % znanstvenih stručnjaka i samo 27 % osoba s diplomom u području inženjerstva1; budući da je samo 29 žena na 1 000 diplomantica, u usporedbi s 95 muškaraca na 1 000 diplomanata, završilo preddiplomski studij u području IKT-a, pri čemu samo 3 % svih diplomantica ima diplomu iz te discipline (u usporedbi s gotovo 10 % diplomanata), te budući da će se samo četiri od 1 000 žena zaposliti u sektoru IKT-a; budući da bi povećanje broja žena u sektoru IKT-a, jednom od sektora s najvišim plaćama, ponajprije njihovim uključivanjem u obrazovanje i visoko obrazovanje u području IKT-a te znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), moglo doprinijeti njihovu financijskom osnaživanju i neovisnosti, čime bi se mogla smanjiti ukupna razlika u plaćama između spolova; budući da se 60 % učenika u školama u EU-u nikad ne koristi digitalnom opremom u svojim učionicama; budući da je malo žena na položajima na kojima se donose odluke u području znanosti i tehnologije; budući da je potrebno više žena koje bi bile uzori u područjima u kojima tradicionalno prevladavaju muškarci;

I. budući da cjeloživotno učenje ima važnu ulogu u povećanju konkurentnosti i zapošljivosti žena na radnom mjestu; budući da samo 15 %2 žena s nižim razinama

1 Europska komisija: Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2017., dostupno na https://ec.europa.eu/education/sites/education/files/monitor2017_en.pdf2 EIGE, indeks rodne ravnopravnosti, 2017.

RR\1153401HR.docx 45/53 PE616.625v02-00

HR

obrazovanja nastavlja cjeloživotno obrazovanje i osposobljavanje; budući da se taj broj treba povećati ako žene žele prevladati poteškoće s kojima se susreću pri ažuriranju svojih vještina kako bi ih uskladile s potrebama tržišta rada koje se mijenja;

J. budući da nerazmjerna prevelika zastupljenost žena u određenim zanimanjima, kao što je podučavanje, može potencijalno utjecati na snižavanje statusa te struke i smanjenje plaća;

K. budući da nacionalne vlasti moraju svim raspoloživim sredstvima poticati rodnu ravnopravnost u obrazovnim ustanovama te da bi obrazovanje o rodnoj ravnopravnosti trebalo biti jedan od transverzalnih elemenata kurikula i nastavnih programa; budući da europske i nacionalne vlasti moraju zajamčiti da nastavni materijali ne sadrže diskriminirajući sadržaj;

L. budući da velik broj djevojčica i dječaka iz siromašnog socioekonomskog okružja nema pristup jednakom obrazovanju zbog niskog životnog standarda;

M. budući da roditelji imaju važnu ulogu u obrazovanju svoje djece te bi stoga trebali aktivno sudjelovati u svim nastojanjima i politikama namijenjenima za modernizaciju obrazovanja;

N. budući da je u svim regijama EU-a potrebno održati škole i obrazovne ustanove u lokalnoj zajednici kao važan temelj za dobro obrazovanje i jednake mogućnosti za djevojčice;

1. potiče države članice da u svojim obrazovnim sustavima zajamče jednake mogućnosti za sve učenike i studente, osobito za one u socioekonomski nepovoljnom položaju, te da prate njihov jednak pristup visokokvalitetnom obrazovanju; smatra da je pristup školama, katkad i fizički i geografski, jedan od načina rješavanja problema rodne nejednakosti u obrazovanju; inzistira na tome da se u obzir uzmu širi socijalni čimbenici kako bi se poboljšala situacija marginaliziranih djevojčica u EU-u; podsjeća na to da velik broj učenika iz marginaliziranih zajednica napušta školu prije završetka obrazovanja i/ili pohađa segregirane škole; smatra da je za marginaliziranu djecu obrazovanje jedini izlaz iz siromaštva i isključenosti; podsjeća da siromaštvo i ekonomske poteškoće snažno utječu na rodnu ravnopravnost u obrazovanju, što također utječe na mogućnosti djevojčica za školovanje u školama i na sveučilištima; stoga potiče inicijative država članica čiji je cilj smanjiti izravne i neizravne troškove obrazovanja za potrebite obitelji; srdačno pozdravlja promicanje uključivog obrazovanja razmjenom najboljih praksi u pogledu integracije učenika migranata i dijeljenja informacija čiji je cilj utvrđivanje zajedničkih vrijednosti;

2. ističe da je niska razina sudjelovanja žena i djevojčica u obrazovanju i nakon toga u zapošljavanju u području IKT-a prouzročena složenim međudjelovanjem rodnih stereotipa koje započinje u ranim fazama života i obrazovanja te se nastavlja na radnom mjestu; potiče Komisiju i države članice da se bore protiv rodnih stereotipa i potiču rodnu ravnopravnost na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja, među ostalim i u vezi s rodno uvjetovanim odlukama o studiju i karijeri, u skladu s prioritetima utvrđenima u Strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.);

PE616.625v02-00 46/53 RR\1153401HR.docx

HR

3. potiče Komisiju i države članice da u sklopu okvira ET 2020. otvoreno surađuju na pronalaženju rješenja i dijeljenju najboljih praksi u pogledu ranog digitalnog obrazovanja, uključujući e-vještine i programiranje, koje obuhvaća i djevojčice, a u kasnijim fazama i na programima namijenjenim za povećanje udjela žena koje se odlučuju na studij i stjecanje diplome u području disciplina STEM-a;

4. ističe da je važno osigurati digitalnu pismenost i sudjelovanje žena i djevojčica u obrazovanju i osposobljavanju u području IKT-a; poziva Komisiju i države članice da se više posvete mogućnostima obrazovanja i osposobljavanja djevojčica u području STEM-a i IKT-a te uklanjanju digitalnog jaza među spolovima tako što će razvijati njihove digitalne vještine uključivanjem programiranja, novih medija i tehnologija u nastavne planove na svim razinama, među ostalim i za nastavnike, u cilju smanjenja i prevladavanja razlika u digitalnim vještinama; potiče države članice da uvedu dobno primjereno obrazovanje u području IKT-a u ranim fazama školovanja, s posebnim naglaskom na pružanju nadahnuća djevojčicama da razviju interes i talent u digitalnom području, s obzirom na to da se djevojčice u ranoj fazi svojeg obrazovanja udaljuju od predmeta iz skupine STEM zbog rodnih stereotipa povezanih s tim predmetima, nedostatka uzora i podjele aktivnosti i igračaka; potiče sve države članice da stalno ulažu u informativne i obrazovne kampanje te u kampanje za podizanje razine osviještenosti, kao i da poboljšaju profesionalno usmjeravanje za djevojčice i dječake rješavanjem problema stereotipnih percepcija rodnih uloga, kao i problema rodnih stereotipa pri profesionalnom usmjeravanju, posebice u području znanosti, inženjerstva i novih tehnologija; ističe da bi se time pomoglo u smanjivanju rodne segregacije na tržištu rada te bi se ojačao položaj žena, a istodobno i omogućilo potpuno iskorištavanje ljudskog kapitala koji čine djevojčice i žene u EU-u;

5. poziva države članice da se bore protiv rodnih stereotipa u obrazovanju kako bi se ženama osigurale jednake mogućnosti i sloboda izbora karijere koju žele ostvariti; u tom je kontekstu zabrinut zbog stereotipa koji preovladavaju u obrazovnim materijalima nekih država članica i zbog različitih očekivanja nastavnika u pogledu ponašanja djevojčica i dječaka; ističe potrebu da se i u osnovno i u trajno osposobljavanje nastavnika te u nastavne prakse uvrsti načelo rodne ravnopravnosti kako bi se uklonile sve prepreke za potpuno ostvarenje potencijala učenika neovisno o njihovu rodu; poziva države članice da pri primjeni rodne ravnopravnosti u kurikulima i programima regionalnih obrazovnih sustava posebnu pozornost pridaju najudaljenijim regijama, imajući na umu visoke stope nasilja nad ženama koje se ondje bilježe; ističe da je na svim razinama obrazovnih sustava potrebno uvrstiti rodnu perspektivu i uzeti u obzir potrebe osoba koje su žrtve diskriminacije;

6. poziva Komisiju i države članice da zajamče da predanost ravnopravnosti spolova neće ostati na razini izjava o načelima i političkim namjerama te da će se očitovati u znatno većim naporima i uloženim sredstvima, imajući na umu važnost obrazovanja za poticanje kulturnih promjena; poziva Komisiju i države članice na borbu protiv svih oblika diskriminacije i uznemiravanja u obrazovnom okružju; poziva države članice da podupru uvođenje objektivnih informacija o pitanjima iz područja LGBTI u školske nastavne planove;

7. preporučuje državama članicama i obrazovnim ustanovama da provedu mjere prevencije rodno uvjetovanog nasilja; ističe važnost preventivnih mjera, osobito u

RR\1153401HR.docx 47/53 PE616.625v02-00

HR

ustanovama visokog obrazovanja, kako bi se riješili slučajevi spolnog uznemiravanja;

8. ističe pozitivan utjecaj spolnog odgoja i odgoja o odnosima na zdravlje i dobrobit mladih, kao i na postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje djevojčica; poziva države članice da u nastavne planove uključe sveobuhvatan spolni odgoj kojim će se među ostalim obuhvatiti seksizam, rodne uloge i pojmovi pristanka, poštovanja i reciprociteta;

9. ističe važnost visokokvalitetnog predškolskog odgoja i skrbi te podsjeća da bi trebali biti dostupni svima kako bi se poboljšala ravnoteža između poslovnog i privatnog života, posebno za žene i majke; podsjeća na to da su predškolski odgoj i skrb nužni kao dobra priprema za osnovnu školu;

10. ističe važnost obrazovanja prilagođenog djeci i njihovoj dobi te se protivi svim oblicima neprikladne preuranjene seksualizacije djece u jaslicama, vrtićima ili osnovnim školama;

11. ističe da se uloge i postignuća žena u povijesti, znanosti i ostalim područjima ne odražavaju uvijek u dovoljnoj mjeri u nastavnim planovima i programima niti su u njima dovoljno zastupljeni; ističe da države članice u suradnji s Komisijom u relevantnim područjima trebaju poduzeti mjere u cilju predstavljanja i uključivanja žena u obrazovne sadržaje na vidljiviji i uravnoteženiji način; isto tako poziva države članice i Komisiju da organiziraju aktivnosti, uključujući kampanje, kako bi širile znanje o ženama u povijesti, znanosti i ostalim područjima, s dodatnim ciljem promicanja ženskih uzora za djevojčice i žene na svim razinama obrazovanja;

12. ističe važnost uključivanja znanja o povijesti emancipacije žena u nastavne programe i obrazovne sadržaje te promicanje tog znanja, posebno kad je riječ o ženskom pravu glasa, među ostalim i u sklopu obilježavanja simboličkih obljetnica (npr. 100 godina ženskog prava glasa u Poljskoj i Njemačkoj 2018.), kako bi se podigla razina osviještenosti u cilju promicanja prava žena u okviru obrazovanja;

13. smatra da je poduzetništvo pokretač rasta i otvaranja radnih mjesta te način za povećanje konkurentnosti i inovativnosti gospodarstva, što pomaže u osnaživanju žena;

14. podsjeća da bi u sklopu modernizacije sustava visokog obrazovanja u EU-u trebalo razviti užu suradnju između ustanova visokog obrazovanja, poslovnih subjekata i ostalih dionika, posebno u području regionalnih inovacija, kako bi se poboljšala rodna ravnopravnost u okviru karijera u poduzetništvu;

15. potiče države članice da rade na podizanju razine javne osviještenosti o cjeloživotnom učenju i da uključe rodnu perspektivu u razvoj relevantnih politika i programa, s posebnim naglaskom na ženama s niskom razinom obrazovanja, i u gradskim i u ruralnim područjima, kako bi im se pružila prilika za usavršavanje;

16. poziva države članice da se usredotoče na obrazovanje o poduzetništvu i financijama, volontiranje i dobro poznavanje stranih jezika te da te vještine odrede kao prioritet u programima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja;

17. potiče države članice i obrazovne ustanove da se pobrinu za veću zastupljenost žena u

PE616.625v02-00 48/53 RR\1153401HR.docx

HR

odborima škola, sveučilišta i istraživačkih instituta, u kojima su one u velikoj mjeri premalo zastupljene, kao i u upravljačkim tijelima škola i studentskim udruženjima te u svim radnim skupinama koje rade na provedbi reformi obrazovnih sustava;

18. apelira na države članice da podupru obrazovne ustanove u iskorjenjivanju rodno stereotipnog jezika koji može doprinijeti rodnoj nejednakosti iz svih dokumenata i komunikacijskih kanala;

19. snažno potiče države članice da razviju ili poboljšaju nacionalno zakonodavstvo u cilju borbe protiv negativnog utjecaja stereotipnih rodnih uloga koje proizlaze iz vrijednosti koje se prikazuju u medijima i oglašavanju i kojima se vrlo često potkopava rad škola u tom području;

20. preporučuje Komisiji i/ili državama članicama da u cilju promicanja dobrih praksi osnuju i promiču europsku/nacionalnu nagradu u okviru tematike rodne ravnopravnosti na razini obrazovnih ustanova.

RR\1153401HR.docx 49/53 PE616.625v02-00

HR

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 27.3.2018

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

2423

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Heinz K. Becker, Malin Björk, Vilija Blinkevičiūtė, Anna Maria Corazza Bildt, Iratxe García Pérez, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Florent Marcellesi, Angelika Mlinar, Angelika Niebler, Margot Parker, Marijana Petir, Terry Reintke, Liliana Rodrigues, Michaela Šojdrová, Ernest Urtasun, Jadwiga Wiśniewska, Anna Záborská, Maria Gabriela Zoană

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Stefan Eck, Urszula Krupa, Branislav Škripek, Dubravka Šuica, Mylène Troszczynski, Julie Ward, Josef Weidenholzer

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

John Howarth, Arne Lietz, Francis Zammit Dimech

PE616.625v02-00 50/53 RR\1153401HR.docx

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

24 +ALDE Angelika Mlinar

ECR Urszula Krupa, Branislav Škripek, Jadwiga Wiśniewska

EFDD Daniela Aiuto

GUE/NGL Malin Björk, Stefan Eck

PPE Heinz K. Becker, Anna Maria Corazza Bildt, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Angelika Niebler, Dubravka Šuica, Francis Zammit Dimech

S&D Vilija Blinkevičiūtė, Iratxe García Pérez, John Howarth, Arne Lietz, Liliana Rodrigues, Julie Ward, Josef Weidenholzer, Maria Gabriela Zoană

VERTS/ALE Florent Marcellesi, Terry Reintke, Ernest Urtasun

2 -EFDD Margot Parker

ENF Mylène Troszczynski

3 0PPE Marijana Petir, Michaela Šojdrová, Anna Záborská

Korišteni znakovi:+ : za- : protiv0 : suzdržani

RR\1153401HR.docx 51/53 PE616.625v02-00

HR

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja 25.4.2018

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

2710

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Isabella Adinolfi, Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Angel Dzhambazki, Jill Evans, María Teresa Giménez Barbat, Petra Kammerevert, Svetoslav Hristov Malinov, Curzio Maltese, Stefano Maullu, Momchil Nekov, Yana Toom, Sabine Verheyen, Julie Ward, Bogdan Brunon Wenta, Theodoros Zagorakis, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Eider Gardiazabal Rubial, Elena Gentile, Sylvie Guillaume, Emma McClarkin, Martina Michels, Michel Reimon, Liliana Rodrigues, Remo Sernagiotto, Francis Zammit Dimech

PE616.625v02-00 52/53 RR\1153401HR.docx

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

27 +ALDE María Teresa Giménez Barbat, Yana Toom

ECR Angel Dzhambazki, Emma McClarkin, Remo Sernagiotto

EFDD Isabella Adinolfi

GUE/NGL Curzio Maltese, Martina Michels

PPE Andrea Bocskor, Svetoslav Hristov Malinov, Stefano Maullu, Sabine Verheyen, Bogdan Brunon Wenta, Theodoros Zagorakis, Francis Zammit Dimech, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver

S&D Eider Gardiazabal Rubial, Elena Gentile, Sylvie Guillaume, Petra Kammerevert, Krystyna Łybacka, Momchil Nekov, Liliana Rodrigues, Julie Ward

Verts/ALE Jill Evans, Michel Reimon

1 -ENF Dominique Bilde

0 0

Korišteni znakovi:+ : za- : protiv0 : suzdržani

RR\1153401HR.docx 53/53 PE616.625v02-00

HR