Praktine implikacije u kolskom socijalnom raduPROCJENA, KONZULTACIJE I PLANIRANJE RADA KOLSKOG SOCIJALNOG RADNIKA

PROCJENA U KOLSKOM SOCIJALNOM RADUto je procjena?Dva aspekta:1.) Procjena je sustavni nain komuniciranja i razumijevanja onog to se dogaa u:RazreduUnutar obiteljiNa relaciji izmeu kole i obitelji.

2.) Nain traenja prostora za: - odreenu intervenciju (koja intervencija?) - najefikasniji uinak intervencije (tko, gdje i kada)

TO SE PROCJENJUJE?Relacija kole prema psihosocijalnim zahtjevima uenika i njegove obitelji daje:

Smjer i definiciju procjenePojanjava tko su mogui subjekti za suradnju

SR tijekom stvaranja procjene moe koristiti razliite resurse za prikupljanje informacija. Resursi: institucije (koje?)

TO SE PROCJENJUJE?B) Transakcija osobe s okolinom - prema naelima sustavne ekoloke perspektive - institucionalna i psihosocijalna procjena - procjena uvjeta koji su potencijalni uzroci problema

C) Specifian problem i potencijali osoba koje su ukljuene u problem

D) Procjena moguih promjena u razredu u: - odnosima - zahtjevima (pr. sa djevojicom koja ne crta dobro) - oekivanjima

TO SE PROCJENJUJE?E) Procjena moguih promjena u obitelji: - odnosima - zahtjevima (pr. sa djevojicom koja ne crta dobro) - oekivanjima

F) Procjena moguih promjena u strategijama suoavanja uenika (sa zahtjevima)

Promjene u pristupu (odnos, zahtjeve i oekivanja) mijenjaju uitelji i roditelji ponekad dovoljno (bez intervencije).

SR radi s uenicima i s roditeljima i s uiteljima na promjeni! (sustavna teorija)

TO SE PROCJENJUJE?POTREBE1. Na relaciji kola-zajednica specifine potrebe uenika radi razvoja programa, servisa koji e odgovoriti na njihove potrebe

2. U kontekstu iskustava uenika (prezentacija potreba uenika upravi kole, uiteljima, lanovima zajednice) - pribliavanje problema svakoj skupini na specifian nain

KOJE SE POTREBE PROCJENJUJU?Maslowljev koncept motivacije prema hijerarhiji potrebaBazine ljudske potrebe: bioloke, emocionalne, socijalne i duhovne Drutvo mora osigurati zadovoljavanje tih potreba.

Prikupljeni podaci sadre informacije o specifinostima, postignuima, znanjima, ponaanjima, stremljenjima, potrebama i miljenjima ljudi ukljuenih u problemsku situaciju.

Potrebe su normativni koncept i odreene su drutvenim, ekonomskim i politikim uvjetima.

Zato je procjena situacije vana?Ideje

Zato provesti procjenu potreba? Radi: 1. Boljeg razumijevanja problema (specifinosti, dinamika, posljedice)2. Stvaranje ideje o uzrocima i moguim intervencijama3. Usporedbe uenika s uenicima drugih kola4. Kompletiranja izvjetaja o procjeni potreba koji treba biti dio prijedloga intervencije.5. Razgovora s upravom kole o postojanju problema6. Argumentiranja razloga za uvoenje novog programa kojim bi se rijeio problem7. Osiguranja informacija koje e pomoi u planiranju i uvoenju novih servisa8. Utjecaja na Zakonske odredbe

Vrste podataka u procjeni potreba : 1. Specifinosti koje opisuju istraivanu populaciju (dob, spol, etnicitet, obiteljski prihodi)

2. Uestalost pojave i usporedba prijanjih podataka pr. Maloljetnika trudnoa

Znanje o problemu (ira perspektiva)

4. Ponaanje (odsustvo s nastave, pijenje alkohola, problemi u prehrani i sl.)

5. elje to uenici ele.

Planiranje procjene potreba : 1. Odrediti to elimo saznati i koje nam informacije trebaju da bismo donijeli odluku2. Odrediti najbolji izvor informacija

Neke info potrebne za planiranje programa u koli:Broj djece u zajedniciBroj djece koja ive u siromatvuBroj djece s posebnim potrebamaBroj djece u jednoroditeljskim obiteljima i obiteljima u kojima oba roditelja rade izvan kue

Planiranje procjene potreba :

Neke info potrebne za planiranje programa u koli:

5. Mobilnost stanovnitva da li se mijenja struktura uenika radi estih selidbi obitelji 6. Uestalost pojave nasilja i kriminalnih djela maloljetnika 7. Postojei resursi koji mogu pomoi u realizaciji programa.

ZA KOJE VRSTE PROGRAMA SU OVE INFO VANE?

KAKO SE PROCJENJUJU POTREBE? Metode procjeneSustavan pristup procjeniKvalitativna procjena:Intervjuiranje roditelja, uitelja i uenikaPromatranje razliitih situacija (razred, igralite, obitelj, zajednica)Provoenje anketeFormalni instrumenti: baze podataka kole i zajednice

Fokus: uvijek na dinamiku odnosa, a ne samo na odreenu osobu traenje potencijala uenika, obitelji i kole ima prioritet pred identificiranjem nedostataka

PRIMJENA PROCJENA

Tonost informacija je najvanija za uspjeno planiranje promjena.

Analiza prikupljenih podatakaObjavljivanje rezultata nastavnicima, roditeljima, uenicima Procjena je kljuan sadraj konzultacija i timskog rada.

RADIONICA procjena potrebaProcijenite potrebe uenika, nastavnika, roditelja iz predloenih primjera.

Procijenite mogunosti promjene. Koje su promjene izvedive kratkorono, a koje dugorono.

MULTIDISCIPLINARNI TIMSKI RADDobar timski rad je jedan od preduvjeta za sprjeavanje razliitih pojava disfunkcionalnog ponaanja uenika.

lanovi timaZajedniko donoenje odluka suradnjaRazmjena znanja, perspektiva i vjetina, Razliiti pristupi u razmiljanju i procesiranjuSposobnost ustrajnog rada na zahtjevnim problemima

MULTIDISCIPLINARNI TIMSKI RADlanovi tima su spremni na:Koordiniranje njihovog posla da bi izvrili zajedniki cilj Uvjerenje da svaki lan tima ima jedinstvenu i potrebnu strunostJednako vrednovanje doprinosa svakog lana timaPodjela voenja u timu na sve lanoveKoritenje komunikacije licem u lice

* Koliko esto se sastaje struni tim?

KONZULTACIJE= interaktivni proces koji se dogaa izmeu osobe u potrebi i pomagaa.vano je da konzultant tijekom konzultacija osjea ugodno i da je prihvaen, potovan Proces stvaranja povjerenjaKonzultant (uenik, uitelj, roditelj) mora znati to su konzultacije i koju vrstu pomoi moe dobiti- konzultacije su jedan od najvanijih alata SR

KONZULTACIJEModel konzultacija za mentalno zdravlje uenika (Caplan i Caplan, 1993):

Postoje 4 razloga zbog kojih uitelji mogu imati problema s uenicima:Potreba za znanjem (zato je uenik nemiran u vrijeme nastave SR nudi znanje)Potreba za vjetinama (uitelj ima znanja o ADHD, ali nema vjetine koje bi koristio u pristupu ueniku-SR nudi mogunost za razvoj vjetina)Potreba za samopouzdanjem (uitelj ima znanje i vjetine, nema samopouzdanje SR organizira radionicu grupa meuprofesionalne podrke i razmijene iskustava) 4. Potreba za objektivnou uitelj postaje previe blizak s uenicima ili previe udaljen od uenika-SR ispituje profesionalne potrebe uitelja, njegove profesionalne ciljeve i profesionalni identitet. Pomae uitelji doi do uvida.

RAD S UENIKOM STUDIJA SLUAJASR istrauje injenice vezane uz okolinu na razini:

kolskog uspjeha uenikaSocijalnog okruenja uenikaRazvojnih uvjeta uenikaEmocionalnih aspekata

Studija sluajaKoje su mogue indikacije da SR uenika uzme u obradu? 1. 2.3.4.5.6.7. 8. 9.

Studija sluaja (radionica)Smjernica za zavrni rad:Opiite i analizirajte: kolski uspjeh uenika Obiteljsku situaciju, prijatelji, susjedstvo, odnos s nastavnikomRazvojni napredak uenika (fiziki, psihiki, socijalni) 4. Emocionalni aspekti bliskost s kime, odnos prema sebi

RAD S OBITELJIMAkola je zajednica obitelji zajednikim naporima mogu doprinijeti uspjehu djeceUloga SR je bazirana na : - poticanju suradnje i meuzavisnosti kole i obitelji uenika - promijeni uvjeta u sredini uenika (male promjene u koli i u obitelji mogu donijeti velike rezultate OTS)

RAD S OBITELJIMAKada je obiteljima potrebna pomo SR?Kada dijete pokazuje prve znakove PUP-aKada dijete pokazuje prve znakove ADHD-aKada dijete pokazuje prve znakove potekoa u u socijalnom funkcioniranju (interakcije s okolinom)

Obitelji s rizikom

RAD S OBITELJIMA - Procjene

SR treba imati sposobnosti obiteljskog terapeutaProcjena ukljuuje: Razumijevanje odnosa meu lanovima obitelji,Upoznavanje s obvezama i oekivanjima na uenika u razredu i obiteljiProcjenu napretka u razvoju djetetaProcjenu strategija za preivljavanjeOva procjena vodi do intervencije.

RAD S OBITELJIMA Intervencije Koraci za primjenu Problem Solving Modela (De Jong i Berg, 2002):

Identifikacija problemaDobivanje info kako obitelj vidi problem, povijesni slijedPostii slaganje oko cilja koji se eli postiiPrikupljanje ideja o postizanju ciljaRazvoj plana aktivnosti za postizanje ciljaEvaluacija napredovanja u odnosu na postavljeni cilj

RAD S OBITELJIMA Intervencije Koraci za primjenu Pristupa stvaranja mogunosti:SR postavlja pitanja lanovima obitelji:

Kako vam ja mogu pomoi?to e biti drugaije u vaoj obitelji kad problem bude rijeen?Opiite kada je problem bio manje teak i to se tada dogodiloPodrati obitelj u ovi stvarima koje je ve napravila kako bi poboljala situacijuDati korisne smjerniceProcjena efektivnosti rada sa SR 0-10

RAD S OBITELJIMA Intervencije Radionica:Primijenite Pristup stvaranja mogunosti ili Problem Solving model na obiteljskoj situaciji

RAD SR U ZAJEDNICIMakro SR ima 3 glavna zadatka (Kirst-Ashman i Hull, 1993):1. Promjena drutvenog i ekonomskog sustava koji kontroliraju pristup resursima za zadovoljavanje razliitih potreba2. Razvijanje dostupnih resursa 3. Pomo klijentima u ostvarivanjima njihovih prava

RAD SR U ZAJEDNICISR koji radi u zajednici mora znati kako lokalna zajednica funkcionira.Lokalne zajednice imaju pet glavnih socijalnih funkcija:Proizvodnja, distribucija i koritenje dobara i servisaSocijalizacijaDrutvena kontrolaDrutvena participacijaUzajamna podrka

RAD SR U ZAJEDNICIEfikasnost zajednice= koliko dobro zajednica funkcionira na ovih pet razinaZa SR u zajednici poveavanje socijalizacije, participacije i uzajamne podrke izmeu lanova zajednice je vano radi:podizanja svijesti i kritikog promiljanja o stanju u zajednici (mogui primjeri uzajamne podrke u zajednici?) Identificiranja potreba u zajednici za poboljanje socijalne kontroleImenovanje nejednake distribucije dobara i usluga

RAD SR U ZAJEDNICI Mjesto kole u ivotu LZRazina jedinstvenosti kole ovisi o stupnju kontrole susjedstva koji moe imati negativan utjecaj kroz razliita negativna djelovanja supkultura, vrnjakih kultura, kriminalne radnje (serija samoubojstava u Zagrebu).Ako je lokalna kola percipirana od strane lanova zajednice kao dio zajednice potrebno je ostvariti vezu izmeu susjedstva, razliitih djelatnosti i profesionalaca. SR su jedini u sustavu kole koji imaju vjetine za poticanje takve suradnje.

RAD SR U ZAJEDNICI Mjesto kole u ivotu LZSR moe pomoi kolama da ostvare suradnju s LZ na sljedee naine:

1. Zbliiti subjekte LZ da razgovaraju o potrebama, ciljevima i strategijama za poboljanje uspjeha studenata

2. Rad s kljunim resursima u LZ (crkvom, rekreacijskim centrima, grupom enske podrke, poslovnim udruenjima) da pomognu zajednici da identificiraju potrebe i razviju servise za njihovo zadovoljavanje (programi u izvan nastavnim aktivnostima, programi zapoljavanja, volonterski rad..)

RAD SR U ZAJEDNICI Mjesto kole u ivotu LZ3. Pomoi grupama u zajednici da se ujedine u ostvarivanju zajednikih ciljeva kako bi postigli vee promjene (smanjenje kriminala u zajednici)

Pristup kolskog socijalnog radnika bullinguBulling ili zastraivanje , ukljuuje svako agresivno ili negativno ponaanje ili pisanu, izgovorenu poruku, kao i fiziki in koji kod drugog uenika izaziva opravdani strah od povrede njega osobno ili njegove imovine. Isti utjecaj imaju vrijeanje i omalovaavanje uenika, ometanje njegovog obrazovanja.

Pristup kolskog socijalnog radnika bullinguBulling se javlja kada uenik pokazuje nadmo nad drugim, slabijim uenikom ili je okrutan prema njemu.Takvo ponaanje podrazumijeva: guranje, udaranje, prijetnje, zvanje pogrdnim imenima i drugim fizikim i verbalnim pokazivanjem omalovaavanja ili zastraivanja.Bulling je ei u srednjim (oko 30 % rtava) nego u osnovnim kolama (oko 15%)Teorije o rtvama (bully-seeking behavior) i poiniteljima Kada netko postaje rtva, a kada nasilnik?

Pristup kolskog socijalnog radnika bullinguPreventivni programu meuvrnjakog nasiljazahtijevaju provedbu razliitih aktivnosti kole:

- promjena kolske klime (stvaranje sigurnog i osjetljivog kolskog okruenja) - rad na buenju svjesnosti o pojavi i znaenju bullinga - ukljuivanje roditelja i drugih odraslih

Pristup kolskog socijalnog radnika bullinguKarakteristike sigurnog i osjetljivog kolskog okruenja (Dwyer i sur., 1998.):

Usmjerenje na kolski uspjehUkljuivanje obitelji u kolska dogaanjaPovezanost sa zajednicomUspostavljanje pozitivnih odnosa izmeu uenika i kolskog osobljaRazgovarati otvoreno o sigurnosti u koliPristupati uenicima s jednakim potovanjemOmoguiti uenicima priliku da razgovaraju o svojim brigama i problemima

Pristup kolskog socijalnog radnika bullinguKarakteristike sigurnog i osjetljivog kolskog okruenja:

8. Pomoi uenicima da se osjeaju sigurno govorei o svojim osjeajima9. Pomoi uenicima koji imaju iskustvo zanemarivanja i zlostavljanja (u obitelji ili koli) da potrae pomo i podrku u savjetovalitima10. Ponuditi razliite programske aktivnosti za djecu11.Promovirati ideju kako biti uspjean lan drutva (razvoj morala)12. Identificiranje problema i procjena napredovanja13. Pruanje podrke uenicima koji ulaze u doba odraslosti i poinju raditi

Pristup kolskog socijalnog radnika bullinguUNICEF knjiga i program

kola bez nasilja i Sedam koraka do sigurne kole

Medijacija kao vrnjaka podrka u rjeavanju problemaPrimjer:U jednoj srednjoj koli je bilo ve nekoliko veih sukoba (tunjavi) vrijeanja izmeu grupa studenata razliitog etniciteta, vjeroispovijedi.

Razlozi: odnosi izmeu djeaka i djevojica, optube za krau i dr.

Medijacija kao vrnjaka podrka u rjeavanju problemaSukobe su uglavnom u konanici rjeavani intervencijom zamjenika ravnatelja, ali to nije dobro prihvaeno od strane uenika.

Razlog: svaki razgovor donio je kazne

Uenici su bili ponieni i htjeli su se osvetiti uenicima koji su ih ponizili, a i zamjeniku ravnatelja.

Medijacija kao vrnjaka podrka u rjeavanju problemaSocijalni radnik i ravnatelj su oformili medijaciju I edukativni program. Prepirke izmeu pojedinih studenata su tema medijacije, koju e voditi uenici educirani iz podruja medijacije. Sukobi, nesuglasice izmeu studenata su predmet medijacije. Ti studenti su odabrani radi njihovih sposobnosti za voenje i zbog njihovog interesa da sudjeluju u programu.

Medijacija kao vrnjaka podrka u rjeavanju problemaOvaj program sniava razinu napetosti u koli jer se problemi rjeavaju zajedniki, kroz suradnju, bez eskalacija, I osobnost svakog studenta je zatiena.

Socijalni radnik i uitelji mogu ostvariti kontakt s razliitim organizacijama u zajednici kako bi se ostvarila suradnja izmeu njih i kole s obzirom na sadraj (pr. o upoznavanju razliitih kultura i manjina i njihovih obiajaromske organizacije, talijanske, kineske kulture)

Krizne intervencije u koli uloga SRPrimjer: Dva uenika jedne osnovne kole su odjeveni u radnika odjela stajali ispred svoje kole naoruani poluautomatskim pukama. Dob djeaka 11 i 13 godina. Aktivirali su lani alarm za vatru i ispucali 27 metaka na uenike i nastavnike koji su izlazili na igralite. Ubili su etiri djevojice i jednog uitelja i ranili 10-ero drugih ljudi.

Krizne intervencije u koli uloga SRKriza je iznenadni i uznemirujui dogaaj, stresan za veinu ljudi nakon kojeg se poremeti psiholoka ravnotea osobe.mehanizmi sueljavanja osobe s problemima i sposobnosti za njihovo rjeavanje oslabljeni.

Kriza traje najmanje par dana do 6 tjedana. U tom vremenu osoba osjea anksioznost, napetost, depresiju, nemo da utjee na dogaaj.Formiranje tima za krizna stanja

Proces razvoja krizePROCESI RAZVOJA KRIZEKrizaMisaona smuenost

Dezorganizacija ponaanja

Krizne intervencije u koli uloga SRRazine kriznih stanja:

1. Razina: Osobna tragedija (smrt roditelja uenika, ozbiljna bolest uenika, prijetnja samoubojstvom, kada uenik donose oruje u kolu) 4 lanova tima2. Razina: Velika osobna kriza ili veliki incident u jednoj koli (smrt uenika ili uitelja, nesrea s vie ozljeenih, napad nasilnika)6-8 lanova tima

3. Razina: Katastrofa ili prijetea katastrofa koja direktno utjee na jednu ili vie kola (nevrijeme poplave, eksplozije, poar, serijska samoubojstva)8 lanova tima + vanjska pomo

Najee reakcije u stanju krizeStresne ili traumatske reakcije:Na tjelesnom (fizikom planu)Na kognitivnom (misaonom) planuNa emocionalnom planuNa planu ponaanja

Ljudi se meusobno razlikuju po vrsti i intenzitetu reakcija na traumatski dogaajZa to su odgovorne tri skupine initelja1. osobine pojedinca2. dimenzije traumatskog dogaaja 3. osobine socijalnog okruenja

RAZRJEENJE KRIZERAZRJEENJE KRIZESmanjena razina funkcioniranjaPovratak na razinu funkcioniranja

Poboljana razina funkcioniranja(nove vjetine i znanja

Razrjeenje krize tim za krizne intervencijelanovi u koli: psiholog, defektolog, pedagog, socijalni radnikStrunjaci za mentalno zdravlje koji su proli program osposobljavanja za pruanje psiholokih kriznih intervencija.U sluaju kriznog dogaaja veih razmjera angairaju se svi strunjaci na podruju drave nacionalna mreaNacionalnu mreu ine lokalni timoviU sluaju kriznog dogaaja koji pogodi manje podruje, angaira se lokalni tim

Koji je posao tima za krizne intervencije u koli?Tim za krizne intervencije dolazi na mjesto dogaaja i pravodobnim psiholokim intervencijama ublaava psiholoke posljedice kriznog dogaaja te ubrzava proces oporavka

Prua edukaciju iz podruja stresa, traume i kriznih intervencija

to uiniti do dolaska Tima za krizne intervencije - neposrednoBiti uz uenikeSluati s razumijevanjemPoticati na meusobno druenjeDavati i ponavljati objanjenja (koliko je potrebno)Davati realistine informacijeNastojati to prije djecu spojiti s roditeljima

Kako komunicirati s uenicima nakon kriznog dogaaja bez pomoi tima za KIto se prije vratiti uobiajenoj kolskoj rutini, ali paljivo i osjetljivo

Dati uenicima vremena za kognitivno ovladavanje dogaajem

Davati djeci konkretna i dobi primjerena objanjenja

Jasno djeci rei da je normalno imati emocionalne reakcije na dogaaj

Kako pomoi sebi nakon tekog dogaaja...Podijeliti osjeaje s blinjima...

Sudjelovati u ritualima

Baviti se aktivnostima koje nas relaksiraju etnja prirodom, sluanje glazbe, bavljenje sportom, poslovi u domainstvu, runi rad...)

Praenje omiljenih TV emisija

Literatura

PSIHOLOKE KRIZNE INTERVENCIJE: podrka i pomo nakon kriznih dogaaja, Lidija Arambai (urednica)