seminarski izvori opasnosti i mjere zaštite od električne struje radenko s

ZAŠTITA NA RADU U ELEKTROPRIVREDNOJ DJELATNOSTI

Izvori opasnosti i mjere zaštite od električne struje

Profesor: Student:

Prof. dr. Pavao Sović Radenko Ševa

Jun, 2015. god.

******************* IZVORI OPASNOSTI I MJERE ZAŠTITE OD ELEKTRIČNE STRUJE

SADRŽAJ

1. Uvod ......................................................................................................................... 2

2. Izvori opasnosti od električne struje ......................................................................... 3

2.1. Povrjede strujom niskog napona ..................................................................... 5

2.2. Povrjede struje visokog napona ....................................................................... 6

2.3. Ostale povrjede ................................................................................................ 7

3. Mjere za sprječavanje opasnog dejstva elektricne struje .......................................... 9

3.1. Opšte mjere bezbjednosti ................................................................................ 10

4. Zaključak .................................................................................................................. 12

5. Literatura .................................................................................................................. 14

1


1. UVOD

Elektroprivreda spada u one vrste djelatnosti u kojima je zaštita na radu neophodan i

sastavni dio tehnološkog procesa elektroprovrede, odnosno pogona i održavanja

elektroenergetskih objekata.

Istraživanja širom svijeta nam pokazuju da električno dejstvo struje na ljude i životinje

svake godine ubije nekoliko hiljada ljudi i nekoliko desetina hiljada grla stoke.

Elerktroprivreda predstavlja djelatnost posredstvom koje se osigurava proizvodnja

električne energije, kao i njen prenos i distribuciju sa mjesta proizvodnje na mjesto potrošnje. Taj

proces se vrši pomoću objekata izgrađenih u tu svrhu.

No, bitno je takođe istaknuti da u ovaj proces ulazi i potrošnja električne energije.

Elektricna energija se u današnje vrijeme ne koristi samo za rasvjetu, grijanje, elektrolizu

i pogonsko kretanje, nego i za funkcionisanje kompjutera, potrebnih mašina u poslovanju i

industrijskoj robotici.

Upoznati smo da elektrotehnika daje potencijal industrijskim postrojenjima, saobraćaju,

finansijskom poslovanju u svim njenim najmodernijem oblicima, omogućava komunikacije

modernog življenja, televizijske i telefonske prenose, satelitske prenose i prenose poruka koje

dolaze iz prostora i sa Mjeseca. Takođe, ona je prisutna i kod svih modernih aparata za koje

koristimo u naošj kući.

Imajući u vidu ovako široku upotrebu električne energije, automatski je povećan rizik

njenog štetnog dejstva na ljudski organizam, čije negativne posljedice mogu biti veoma teške.

Kroz seminarski rad istaknuto je koji su izvori opasnosti, posljedice štetnog dejstva

električne energije, kao i obavezne mjere zaštite.

2


2. IZVORI OPASNOSTI OD ELEKTRIČNE STRUJE

Takom rada, zaposleni pri korištenju elektricnih uređaja, postrojenja i instalacija izložen

je velikom broju opasnosti da bude povrjeđeni električnom strujom.

Kako bi se na najbolji mogući način mogli određivati i primjenjivati odgovarajuće

zaštitne mjere, potrebno je sve opasnosti podjeliti s obzirom na način povrjeđivanja tj. na način

na koji čovjek dolazi u dodir s nekim djelovima postrojenja, a koji su pod opasnim naponom.

Na osnovu toga razlikuju se sljedeći izvore opasnosti:1

Direktan dodir djelova postrojenja pod naponom,

Približavanjem djelivima postrojenja pod visokim naponom,

Previsoki dodirni napon kao posljedica kvara na izolaciji elektricnih uređaja niskog

napona,

Previsoki napon dodira i napon greške uzrokovan prolazom stuje kroz uzemljenje,

Indukovani napon,

Prelaz visokog napona na postrojenja niskog napona,

Električni luk,

Uticaj elektricnog i magnetnog polja na čovjeka,

Zaostali napon,

Uticaj elektrostatickog polja,

Atmosferski prenapon.

Navedeni izvori opasnosti su uglavnom oni koji mogu ugroziti elektromontere

profesionalce, no one takođe mogu ugroziti i druge, ako je izolacija električnog potrošača ili

dijela električnog uređaja oštećena, pa se došlo u dodir sa naponom.

1 Krešimir Vukorepa, Ankica Burger: SIGURNOST I OSNOVE ZAŠTITE NA RADU, „Kontrol biro“, Zagreb, 1992. god., str. 54.

3


U dodir sa naponom možeme se doći i putem dodira metalnog dijela nekog,

kancelarijskog, kućnog ili bilo kojeg drugog uređaja ili alata, koji je ručno prenosiv, a koji koristi

električnu energiju Ovdje se misli na situaciju kada je izolacija provodnika oštećena, a čovje je

dodiruje sa metalnim dijelom.

Takođe, kada je oštećen prekidač, utikač ili priključnica, a prilikom uključivanja

dodirnemo metalni dio koji je već pod naponom tada, pod dejstvom napona, može da poteče

struja kroz naše tjelo.

Kolika će biti jačina ovakve vrste strujnog udara zavisi od unutrašnjeg i prelaznog otpora

našeg tijela kojem smo prespojili strujni krug između dva provodnika ili između provodnika i

zemlje.

Jačina struje u ovim slučajevima je pod naponom između 220 ili 380 V, tako da dobijemo

dosta jak strujni udar. Ako se desi da smo predmet stegli čvrsto, pod uvjerenjem da nije opasan,

nećemo više biti u mogućnosti da ga ispustimo, zbog toga što naši mišići ne mogu tako brzo da

reaguju.

Opasnost raste ako ovakva struja potraje dovoljno dugo, kao npr. red velicine sekunda,

lako može da nastupi grč koji nam onemogućava da ispustimo predmet pod naponom. No, bez

obzira na povećanu opasnost, nema težih posljedica, s tim iste ponekad mogu prouzrokovati i

smrt. Ovom riziku su izloženi, kako monteri profesionalci, tako i drugi zaposleni koji rukuju tim

uređajima.

Statistika pokazuje da se najveći broj nasreća od udara električne struje događa

profesionalnim električarima, monterima, koji su zaposleni na razvodnim postrojenjima i

dalekovodima visokog napona.

Uzrok nesreće, u većem broju slučajeva, nastaje zbog neopreznosti i nepažnje. Naime,

monteri su navikli da rade u blizini visokog napona, tako da vremenom postanu manje oprezni i

počinju zanemarivati mjere bezbjednosti i ne pridržavaju se obaveznih pravila i uputstava koja su

im data za tu vrstu rada.

Oni vrlo često rade u blizini visokog napona i na uređajima koji su pod naponom, bez da

preduzmu potrebne mjera pa, čak i kada je to zabranjeno.

4


Primjer takvih i njima sličnih nesreća događa se u postrojenjima visokog napona, na

dalekovodima, gradilištima i tome sl.

Kod visokog napona opasnost je znatno veća zbog čega veliki procenat završava smrću

unesrećenog, dok je broj smrtnih slučajeva kod niskog napona mnogo manji. No, ni taj procenat

nije za podcjenjivanje, pogotovo za rad na gradilištima koja koriste prenosni alat i uređaje na

mokrim podlogama.

Veliki broj strujnih udara dogodi se i na mašinama, a još čećce na onim koje su se

napajale preko produžnih kablova.

Iako se mnogima, na prvi pogled, čini da propisane mjere za bezbjedan rad imaju

suvišnih elemenata, one se sve u savremenom svijetu do kraja primenjuju.

2.1. Povrjede strujom niskog napona

Koda dođe do strujnog udara pod niskim naponom u tijelu čovjeka dolazi do oštećenja

živčanog sistema i organa krvotoka, posebno srca, dok su sami znaci na površini tijela

srazmjerno mali.

Šta se dešava tjelu čovjeka? Nadražaj živčanog sistema se manifestuje i lakšim ili težim

poremećajima svjesti, počev od otupjelosti, pa do duboke nesvjestice. Kad tok struje niskog

napona prestane da djeluje na tijelo čovjeka, grčevi polako popuštaju i svijest se vraća, jer u

većini slučajeva ova struja ne oštećuje nervni sistem, već ga samo nadražuje.

U onim situacijama kada smrt nastupi zbog oštećenja centra za disanje, razlog je najčešće

nedostatak kiseonika, jer dugotraijni grč disajne muskulature oneomogućava razmjenu gasova u

plućima. Takođe, struja može i da neposredno prouzrokuje oduzetost disajnog centra i time

trenutno zaustavlja disanje.

Srce i krvni sudovi su organi krvotoka koji su veoma često pogođeni, tj. oštećuju se od

strujnog udara. 2

Naime, dešava se to da na krvnim sudovima dolazi do grča koji je opšti i prolazan, ali on

kao takav može naglo da povećava krvni pritisak čovjeka, no, isti ne ugrožava zivot

2 http://www.stetoskop.info/Udar-elektricne-struje-393-c9-content.htm?b8 5

http://www.stetoskop.info/Udar-elektricne-struje-393-c9-content.htm?b8


povrijeđenog.

Drugi primjer, slične situacije je kada struja direktno pogodi srce, e onda je život

povrijeđenog u najvećoj opasnosti, životnoj opasnosti.

Struja niskog napona lako može da prouzrokuje tzv. treperenje srca, kod kojeg skoro

nema pomoć, jer, iako srce kuca i dalje, ono ne potiskuje više krv, a kao posljedica po organe je

ista kao u slučaju kada srce stane. Finalno, u roku od nekoliko minuta dolazi do oštećenja u

mozgu, čije su posljedice trajne, nakon čega, smrt ubrzo nastupa.

U pogledu površinskim oštećenja kože, pri udaru struje niskog napona, ona su na mjestu

dodira srazmjerno mala ili ih uopšte nema. Ono što je karateristično tada su tzv. „električni

biljezi“.

Električni biljezi su okrugli ili ovani, bjeli ili suvožuti, velicine sočiva ili pak nešto veći,

malo uzdignuti iznad površine, a sa udubljenjem u sredini. Obično se nalaze na mjestu ulaska

struje u tijelo ili izlaska iz tela, s tim da je moguće i na oba kraja, a katkada i tamo gdje je struja

prešla na obližnju površinu tijela, kao npr. na pregibnoj strani zgrčenog lakta ili koljena, ispod

pozuha ili između nogu.

2.2. Povrjede struje visokog napona

Kod strujnog udara pod viskim naponim, za razliku od navedenih posledica dejstva struje

niskog napona, preovladjuju lokalne promjene, dok sami organi krvotoka i živčani sistem, u

određenom procentu, uopšte nisu ni bili zahvaćeni. Ako se desi da se povrjeđeno lice onesvjesti,

ono se obično ubrzo osvješćuje.

Ono što je karekteristično za ovu vrstu povrjeda jeste da šok može nastati i nakon jednog

do dva dana poslije povrijede.

Pod šokom se podrazumijeva opasno stanje koje se ponekad pojavljuje poslje povrjeda,

što se ogleda u teškoj smetnji u krvotoku i radu živčanog sistema. Lice koje je pod šokom nalazi

se pri svijesti, ali njegovo stanje nije sasvim zadovoljavajuće, jer ako mu se ne ukaže pomoć na

vrijeme, njemu prijeti smrt.

Čak i u ljekarskoj praksi je teško prepoznati stanje šoka, jer su njegovi znaci nestalni i 6


različiti. Ponekad nas na to upozorava okolnost da povrjeđeneno lice, uprkos velikim povrjedama

ne osjeća nikakve bolove, pa samim time nije ni svjesno ozbiljnosti situacije sopstvenog stanja

svoga zdravlja.

Jedna od posljedica, koja je veoma opasna je i krvavljenje, koja mogu da nastupe u toku

prvih 14 dana, kao i uremija, tj. unutrašnje trovanje raspadnim produktima, koje povrjeđeni

bubrezi nisu u stanju da izluče iz organizma.

Nadalje, može da se pojavi i ostećenje bubrega, slicno kao kod obimnog prignječenja

mišića. Kada nastupi takva vrsta oštećenja bubrega primjećeno pojavljuje se jako kiselost

mokraće, gdje se u takvim okolnostima preporučuje davanje rastvora sode bikarbone, da bi se

popravila reakcija mokraće.

U pogledu površinskih tragova struje visokog napona po tijelu čovjeka, oni se

manifestuju u vidu opekotina. No, ovdje je potrebno istaknuti da su oni drugačijeg izgeda:3

Ako je dodir tijela sa provodnikom bio čvrst,

Ako je bio slab ili prolazan,

Ako ih je prouzrokovao lučni plamen.

Opekotine mogu da nastanu i zbog zapaljene odjeće ili predmeta koji je u neposrednoj

blizini povrjeđenog lica. Opekotine mogu biti od crvenila i otoka, mjehura i različito dubokih

nekrpoza, pa sve do ugljenisanosti pojedinog dijela ili velikih površina tijela čovjeka.

Ovdje je potrebno napomenuti još i to da se ispod malih površinskih električnih povrjeda

često kriju i neočekivano obilna, nepopravljiva oštećenja dubljih dijelova, čija se stvarna priroda

i obim pokazuju tek nakon više dana ili nedelja.

2.3. Ostale povrjede

Na način da se na najbolji mogući način da prikaz potpune slike povrjeda prouzrokovanih

električnom strujom, treba se ukazati i na one koje su nastale zbog snažnih grčeva, a koje

električna struja može da prouzrokuje pri prolasku kroz tijelo čovjeka.

3 Vitomir Komen: SIGURNOST U PRIMJENI ELEKTRIČNE STRUJE, “Tehnički fakultet“, Rijeka, 2003. god., str. 26.

7


U ove povrjede svrstavaju se različiti problemi kostiju, a naročito prelom kičme,

iščašenja, kao i povrjede tetiva i mišica.

Nadalje, povrjede usljed pada sa stepenica i njima sličnim, s tim da bi se sa takvim

povrjedama moglo da prouzrokuje da prva pomoć bude pružena na neodgovarajuci način, te da

time povredjenom više šteti, nego koristi.

Primjer takvog pada podrazumijeva određene fizicke aktivnosti koje prilikom rada izvode

elektromonteri, kao što su: penjanje, spuštanje, vješanje, dizanje, teglenje, bušenje, zavrtanje,

namotavanje i sl.

Veoma često u elektroprivredi dolazi i do raznih mehaničkih povrjeda: uboda, udara,

pada itd. Vrlo cesto dolazi do nastajanja rana sa povredama: kostiju, krvnih sudova, živaca,

unutrašnjih organa i sl.

Kada dođe do požara osobe koje ga gase u malim ili slabo provjetrenim prostorijama

treba da upotrebljavaju odgovaraujća zaštitna sredstva za zaštitu disajnih organa od štetnih

dimova i prašina, kao i drugih otrovnih gasova.

Veoma rizični su i poslovi sa toksičkim materijama kao što je sumporna kiselina i njoj

slični, čije je isparavanje veoma toksično, jer njihovo udisanje izaziva kobno nagrizanje disajnih

puteva.

Sva istraživanja iz ove oblasti elektroprivrede pokazuju da od svih uzroka povrjeđivanja

skoro je uvijek prisutan faktor čovjeka, zbog čega je upravo neophodno da o njemu posebno

vodimo računa.

Kako bi se smanjio broj povrjeda potrebno je da pri radu postoji puna: pažnja,

koncentracija, odgovornost na poslu, trezvenost i ozbiljnost, logično analiziranje i zaključivanje,

smirenost, staloženost, maksimalno poštovanje tehničkih normi, kao i potpuno poštovanje i

pridržavanje svih tehničkih propisa.

Sa smanjenjem povrjeda daće se određeni doprins ekonomiji i na taj način učiniti

zadovoljstvo nalogodavcima i izvršiocima radova.

8


3. MJERE ZA SPRJEČAVANJE OPASNOG DEJSTVA

ELEKTRIČNE STRUJE

Slika 1. Osiguravanje mjesta rada

Na slici 1.4 dat je slikovit prikaz kako treba da se postupa na radnom mjestu u cilju zaštite

od strujnog udara.

Prilikom projektovanja, tokom izvođenja radova, izvođenja električnih uređaja, insatalacija,

elektrotehničkih objekata i niz drugih mjera, neophodno je primjeniti tehničke standarde za

izvođenje pojedinih vrsta objekata, kao sto su:

4 ZAŠTITA NA RADU, “Brodogradilište Split”, Split, 2003. god., str. 33.9


Tehniči propisi za izvodđenje elektroenergetskih instalacija u zgradama,

Pravilnik o tehničkim normativama za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona

iznad 1000 V,

Pravilnik o tehničkim normativima za pogon i održavanje elekroenergetskih postrojenja,

Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju niskinaponskih nadzemnih vodova i dr.

Pored navedenih, potrebno je primjenjivati i druge pravilnike i propise koje visoko

stručni inženjeri, tehničari i konstruktori trebaju da koriste prilikom projektovanja i izvođenja

elektricnih uređaja, insatalacija, elektrotehničkih objekata i niz drugih mjera.

Upoznavanje i usvojanje mjere bezbjednosti pri radovima na elektroenergetskim

objektima i postrojenjima je obavezno i neophodno, jer se samo na takav način mogu obavljati

radovi bez opasnosti po život i zdravlje radnika i uopšteno cjelokupne sigurnosti

elektroprivrednih postrojenja.

3.1. Opšte mjere bezbjednosti

Pod opštim mjerama bezbjednosti podrazumijevaju se prava i dužnosti radnika,

mogućnosti izvođenja pojedinih radova u skladu sa njihovom stručnom osposobljenosti i

psihofizickoj sposobnosti radnika, kao i drugih raznih posebnih uslova.

Kada se govori o nekim drugim, posebnim uslovima, misli se na atmosferske uslove koji

čine određenu vrstu radova na objektima koji nisu dozvoljeni pri vremenu koje je praćeno

atmosferskim pražnjenjima, jer se mogu prenjeti na mjesto rada i sl.

Opšte mjere zaštite protiv opasnosti od električne struje primenjuju se:

Pri radu na elekroenergetskim postrojenjima i drugim elekroenegetskim objektima,

Pri korištenju električnih instalacija nazivnih naizmjeničnih napona viših od 50 V,

odnosno nazivnih jenosmernih napona viših od 120 V,

Pri upotrebi električnih uređaja i uređaje koji za svoje pokretanje koriste električnu

energiju.

10


Isključivo stručna lica mogu samostalno raditi ili radom rukovoditi na elekroenergetskim

objektima, a opštim aktom organizacije određuju se stručne kvalifikacije ovlaštenih osoba koje

mogu da izdaju naloge, obavlljaju nadzor, organizuju rad ili samostalno rade na objektima, a od

kojih u velikoj mjeri zavisi sama bezbjednost ljudi i imovine.

Tehničko rukovođenje složenim energetskim objektima mogu da izvršava samo

diplomirani inženjeri određene struke, sa najmanje jednom godinom radnog iskustva u energetici

i položenim strucnim ispitom ili, pak, radnik koji ima višu strucčnu spremu sa tri godine radnog

iskustva i položenim stručnim ispitom.

Radnici koji imaju najmanje četvrti stepen elektrotehničke struke i radno iskustvo od

godinu dana na rukovođenju tim uređajima pod nadzorom i položen ispit radne sposobnosti,

mogu obavljati poslove rukovođenja elektroenergetskim postrojenjima.

Svako stručno lica mora poznavati mjere zaštite na radu i tehničku realizaciju iz svoje

oblasti rada, pružanje prve pomoći kod električnih udara i postupak u slučaju požara.

Obaveza je preduzeća da obezbjedi da svaki radnik bude osposebljen za bezbedan rad,

zaštićen od povrjeđivanja i zdravstvenih oštećenja, te teoretski i praktično edukovan za rad na

određenom radnom mestu. Osposobljavanje se vrši tokom svakog raspoređivanja, tokom

uvođenja nove ili promjene postojeće opreme i oruđja za rad.

Nakon osposobljavanja vrši se odgovarajuća provjera znanja s ciljem utvrđivanja

osposobljenosti radnika za samostalan i bezbjedan rad.

Svako lice koje radi na elekroenergitskim objektima šalje se na ljekarsi pregled prije nego

što se rasporedi na radno mjesto, kao i periodično tokom rada.

Pored pomenutih mjera, nisu dozvoljeni ni: radovi na elektroenergetskim objektima pri

nevremenu praćnom atmosverkim pražnjenjima koje se može prenjeti na mjesto rada, nisu

dozvoljeni radovi na visini iznad tri metra pri jačem vjertu i temperaturama nizim od -18 0C i

višim od 35 0C u hladu, u slučajevima pojave jakih mećava, kiša, magle i tome sl. Takođe, nije

dozvoljeno bavljanje radovima licima koja su pod dejstvom alkohola i narkotika.

11


4. ZAKLJUČAK

Zbog izrazito široke primjene električne energije, lako može doći do prouzrokovanja

brojnih problema sa aspekta bezbjednosti njenog korištenja, tako da je odnos zaposlenog prema

propisanoj organizaciji i sredstvima rada osnovni faktor po pitanju bezbjedni uslova rada.

Svi radnici koji rade, obilaze postrojenja, izdaju radne naloge, vrše nadzor nad

izvođenjem ili projektovanjem elektroenergetskih objekata, obavezni su dobro poznavati sve

štetnosti, a posebno propisane mjere protiv opasnosti od električne struje u radnim prostorijama i

na gradilištima.

Elektromonteri, kao nosioci velikog broja poslova u elektroenergetici, su izloženi

različitim rizicima od povrjeđivanja, kako od dejstva struje i njenih efekata, tako i od mehaničkih

povrjđivanja.

Oni svoje poslove izvode na visini, pri čemu položaj njihovog tijela nije stabilan, već,

čak što više, raznovrstan, počevši od stajanja i sedenja, preko klečanja, ležanja, čučanja,

povijenog i pognutog položaja, kosog položaja u svim ravnima sa rotiranim i savijenim

kičmenim stubom, pa do visećih položaja i sve to u različitim vremenskim uslovima i dobima

dana i godine.

Pored toga, treba imati u vidu da se npr. Monteri, na različitim elektroenergetskim

objektima, ne mogu prilagođavati, kao što bi to mogli kad bi radili u fabričkim halama ili

radionicama, nego se sam monter mora prilagoditi vanjskoj klimi, njenim faktorima i

ekstremima.

Na radilišima često možemo vidjeti da je elektromonter više sati izložen nevremenu i radi

na vlažnom, mokrom ili zaleđenom stubu sa mokrim i klizavim sredstvima rada i isto takvim

zaštitnim sredstvima. Samim time je i povećana mogućnost za povrjeđivanje, nego kada se radi

isti takav posao u uslovima koji se smatraju normalnim, što je dosta rijedak slučaj za

elektromontere.

Radnik koji radi ovu vrstu poslova mora da ima odgovarajuću fizičku i psihičku

pripremljenost, što podrazumijeva: izoštren vid, osetljiv sluh, razumjevanje usmenih naloga i

prenošenje poruka drugima, u isto vrijeme mora da prati veći broj predmeta i informacija.

12


Dakle, pored opštepoznatih i provjerenih preventivnih metoda potreban je i neophodan

specifični oblik preventive koja bi se ogledao u osposobljavanju i pripremanju za ovu vrstu

zanimanja, kako teorijski, tako i praktično,uz prisustvo instruktora i demonstratora.

Sva dosadašnja istraživanja o povrjeđivanjima pri radu pokazala su da je ljudski faktor

sve više izraženiji. Činjenica je da je ponašanje čovjeka na radu uvijek imalo velikog značaja, ali

se uticaj tog faktora znatno povećao sa osavremenjivanjem uslova pri izvođenju radova u

elektroprivredi.

Svi radnici koji su raspoređeni na radnim mjestima sa povećanim rizicima od

povređivanja obavezni su dobro poznavati tehnologiju rada i mjere za bezbjedan rad.

U savremenim uslovima elektroprivredne djelatnosti preduzeća trebaju da budu

zainteresovana da se svi njeni izvršioci radova upoznaju sa mjerama bezbjednosti, te da budu

nosioci provođenja i unaprjeđenja zaštite na radu.

13


5. LITERATURA

1. Krešimir Vukorepa, Ankica Burger: SIGURNOST I OSNOVE ZAŠTITE NA RADU,

„Kontrol biro“, Zagreb, 1992. god.

2. Vitomir Komen: SIGURNOST U PRIMJENI ELEKTRIČNE STRUJE, „Tehnički

fakultet“, Rijeka, 2003. god.

3. ZAKON O ZAŠTITI NA RADU, „Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 01/08

4. ZAŠTITA NA RADU, “Brodogradilište Split”, Split, 2003. god.

5. http://www.stetoskop.info/Udar-elektricne-struje-393-c9-content.htm?b8

6. http://hr.wikipedia.org/wiki/Za%C5%A1tita_od_strujnog_udara

7. https://jelenajanjic.wordpress.com

14

https://jelenajanjic.wordpress.com/

http://hr.wikipedia.org/wiki/Za%C5%A1tita_od_strujnog_udara

http://www.stetoskop.info/Udar-elektricne-struje-393-c9-content.htm?b8

seminarski izvori opasnosti i mjere zaštite od električne struje radenko s

Documents