sociologija roda

Sociologija - izborni predmet – Sociologija roda (kod prof. Branka Galić)

Socioloska skriptarnica – [email protected] 1

SOCIOLOGIJA RODA BRANKA GALIĆ i KRUNOSLAV NIKODEM: NE/ RAZLOMLJENI IDENTITETI: SEKSIZAM I RELIGIOZNOST U HRVATSKOM DRUŠTVU

- u tekstu se iznose rezultati istraživanja seksističkih i religijskih aspekata rodnog (GENDER) i religijskog identiteta u hrvatskom društvu, s posebnim naglaskom na rodne stereotipe, stratifikacije i isključivosti koje proizlaze iz religijskog svjetonadzora

- u istraživanju su strukturirane 4 seksističke dimenzije rodnog identiteta: PATRIJARHALIZAM, ANDROCENTRIZAM, DEKLARATIVNI EGALITARIZAM i RODNI EGALITARIZAM, te 4 dimenzije religijskog identiteta: TRADICIONALNA, SPOLNO- MORALNA, INDIVIDUALISTIČKA i SOCIJALNO- ASKETSKA dimenzija

- potvrđene su hipoteze o povezanosti tradicionalističkog religijskog svjetonazora sa seksističkim dimenzijama rodnog identiteta- patrijarhalizmom i androcentrizmom

- dobivene su i statistički značajne razlike između onih koji pohađaju religijske obrede redovito i onih koji to nikada ne čine glede sklonosti prema seksizmu prvih, odnosno rodnom egalitarizmu drugih

- religijska socijalizacija u školi također se pokazala kao učinkoviti mehanizam za prenošenje seksističkih stavova i stereotipa o rodnim grupama

UVOD

- 1960- tih i 1970- tih nejednakosti su se istraživale u kategorijama klasne stratifikacije, religijskih razlika itd.

- 1980- tih sve više dolaze do izražaja drugi oblici razlika i stratifikacija, kao npr. dobna i rodna stratifikacija (WALBY, 1997.)

- proširenje globalne kapitalističke ekonomije stvorilo nove oblike društvenih nejednakosti



MUŠKI CENTRIRANA PERSPEKTIVA: ANDROCENTRIZAM

- ideje o rodnim ulogama i odnosima nalazile su svoje značajno ishodište u religijskom identitetu, androcentrički temelji kršćanstva

- SANDRA LIPSITZ BEM definira androcentrizam kao „privilegiranje muškog iskostva i marginaliziranje ženskog iskustva, tj. muškarci i muško iskustvo su tretirani kao neutralni standard ili norma za kulturu vrste u cjelini, a žene i žensko iskustvo su tretirani kao posebno odstupanje od toga navodno univerzalnog standarda

- taj koncept prva je artikulirala još početkom 20. st. CHARLOTTE PERKINS GILMAN u svojoj knjizi „The Man Made World and Androcentric Culture“

- kasnije je to elaborirala SIMONE DE BAEUVOIR u radu „Drugi spol“ - u tretiranju žene kao Drugog, muškarac se tradicionalno fokusirao na 3 aspekta

ženskog odnosa prema njemu: 1) njezinu razliku od njega i inferiornost prema njemu, univerzalnom standardu 2) njezinu kućansku i reproduktivnu funkciju unutar obitelji i kućanstva 3) njezinu sposobnost da zadovolji njegovu seksualnu požudu, koja je za nj istodobno i

uzbuđenje i prijetnja - androcentrički temelj utkan je u većini teoloških formulacija, institucionalnih normi i

učenja teoloških škola koje su pisali uglavnom muškarci - u tom smislu je i judeo- kršćanska tradicija služila legitimaciji rodno nejednakog,

patrijarhalnog i androcentričkog društva - na temelju Evine neposlušnosti- karakteristike žene: a) neposlušno i prema Bogu i prema muškarcu zbog čega je božanski kažnjena na vječne

muke rađanja i služenja muškarcu, mužu- gospodaru b) seksualno opasno biće jer dovodi muškarca u iskušenje c) subverzivno biće, tj. ideološki opasno jer ugrožava vrhovni autoritet kršenjem

postavljenih zabrana - zato se feminizam u patrijarhatu smatra subverzivnim - feministička teologija htjela je razobličiti seksizam, patrijarhalnost i androcentrizam

tradicionalnih monoteističkih religija i institucija - pr. MARY DALY: „Ako je Bog muškarac, onda je muškarac Bog“ - kršćanska teologija je, povijesno gledano, uglavnom poticala samo duhovnu

afirmaciju ženske jednakosti s muškarcima PREDRASUDE, RELIGIOZNOST I SEKSIZAM U HRVATSKOM DRUŠTVU



REZULTATI ISTRAŽIVANJA RODNOG I RELIGIJSKOG IDENTITETA U HRVATSKOJ

- hipoteze: H 1: Dimenzije rodnog identiteta i dimenzije religijskog identiteta. Ispitanici bliži tradicionalnim dimenzijama religijskog identiteta bit će skloniji seksističkim konceptima patrijarhalizma i androcentrizma, dok će oni bliži individualističkoj dimenziji religijskog identiteta biti skloniji konceptima deklarativnom i rodnog egalitarizma H 2: Dimenzije rodnog identiteta i institucionalna religijska praksa. Ispitanici koji redovito pohađaju religijske obrede (jednom tjedno ili češće) bit će skloniji seksističkim konceptima patrijarhalizma i androcentrizma, dok će ispitanici koji uopće ne odlaze na religijske obrede biti skloniji konceptima deklarativnog i rodnog egalitarizma H 3: Dimenzije rodnog identiteta i religijska samoidentifikacija. Ispitanici koji svoju religijsku samoidentifikaciju određuju „u skladu s crkvenim učenjem“ bit će skloniji seksističkim konceptima patrijarhalizma i androcentrizma, za razliku od ispitanika koji se smatraju „religioznima na svoj način“, nereligioznima ili pak „protivnicima vjere“, koji će bizi skloniji konceptima deklarativnog i rodnog egalitarizma H 4: Dimenzije rodnog identiteta i čimbenici utjecaja na formiranje odnosa spram religije. Ispitanici koji ističu obitelj kao ključni čimbenik u formiranju vlastitog odnosa prema religiji bit će skloniji seksističkim konceptima patrijarhalizma i androcentrizma. Ispitanici koji ističu kako su isključivo samostalno („sam/a sam došao/la do toga“) formirali odnos prema religiji bit će skloniji konceptima deklarativnog egalitarizma (kao benevolentnog seksizma) i rodnog egalitarizma SEKSIZAM I RELIGIOZNOST: POVEZANOST DIMENZIJA RODNOG I RELIGIJSKOG IDENTITETA RELIGIJSKI OBREDI, RELIGIJSKA SAMOIDENTIFIKACIJA I SEKSISTIČKI KONCEPTI RODNOG IDENTITETA U HRVATSKOM DRUŠTVU DIMENZIJA RODNOG IDENTITETA, ČIMBENICI FORMIRANJA ODNOSA SPRAM RELIGIJE I POTREBE KOJE (NE)ZADOVOLJAVA VJERSKA ZAJEDNICA



ZAKLJUČAK

- istraživanje je pokazalo da su društveni fenomeni seksizma i religioznosti međusobno značajno empirijski povezani i u našim, hrvatskim prilikama

- s obzirom na postavljene hipoteze sljedeći zaključak: H 1: Prva hipoteza, koja pretpostavlja povezanost tradicionalnih dimenzija religijskog identiteta sa seksističkim dimenzijama rodnog identiteta (patrijarhalizam i androcentrizam) većim dijelom je potvrđena. Naime, hipoteza nije u potpunosti potvrđena zbog nepostojanja predviđenih korelacija između „socijalno- asketske“ dimenzije religijskog identiteta i „androcentrizma“, te između „individualističke dimenzije“ religijskog identiteta i „rodnog egalitarizma“ H 2: Druga hipoteza također je većim dijelom potvrđena. Dobivene su pretpostavljene statistički značajne razlike između ispitanika koji redovito pohađaju religijske obrede (skloniji patrijarhalizmu i androcentrizmu) i onih koji uopće ne odlaze na religijske obrede (skloniji rodnom egalitarizmu). Hipoteza nije u potpunosti potvrđena jer u tom smislu nije dobivena statistički značajna razlika na „deklarativnom egalitarizmu“, ali ako se prisjetimo da se pod tim pojmom podrazumijeva ambivalentni, tj. „dobrohotni“ ili prikriveni seksizam, onda to vjerojatno znači da takav seksizam nije dovoljno jasno razlučen od izraženog i jasnog seksizma. Budući da se na njegove aspekte ne ukazuje društveno transparentno niti s religijskog aspekta, takav seksizam prolazi nezapaženo i postoji kao zbunjujući koncept u svijesti ispitanika, pa se empirijski iskazuje ambivalentno H 3: Treća hipoteza je tek djelomično potvrđena. Pretpostavili smo da će ispitanici koji svoju religijsku samoidentifikaciju određuju „u skladu s crkvenim učenjem“ biti skloniji seksističkim konceptima patrijarhalizma i androcentrizma, za razliku od ispitanika koji se smatraju „religioznima na svoj način“, „nereligioznima“ ili pak „protivnicima vjere“, a koji će biti skloniji konceptima deklarativnog i rodnog egalitarizma. Rezultati potvrđuju prvi dio hipoteze, odnosno povezanost između religijske samoidentifikacije „u skladu s crkvenim učenjem“ i seksističkih dimenzija rodnog identiteta H 4: Četvrta hipoteza je većim dijelom potvrđena. Dobivene su statistički značajne razlike između ispitanika koji ističu obitelj kao najvažniji čimbenik u formiranju odnosa prema religiji (skloniji patrijarhalizmu i androcentrizmu) i onih koji ističu kako su samostalno formirali odnos prema religiji (skloniji rodnom egalitarizmu). Premda nisu dobivene statistički značajne razlike na „deklarativnom egalitarizmu“, koji podrazumijeva ambivalentni ili „dobrohotni“ seksizam, budući da taj koncept i društveno prilično dobro izražen, nije iznenađujuće da se on pojavio i u svijesti ispitanika zbog čega se empirijski iskazao ambivalentno H 5: Peta hipoteza je djelomično potvrđena. Dobivena je povezanost između izraženog zadovoljavanja navedenih potreba u vjerskoj zajednici i sklonosti patrijarhalizmu i androcentrizmu, no povezanost između u tom smislu izraženog nezadovoljstva i sklonosti deklarativnom i rodnom egalitarizmu nije dobivena

- opći nalaz istraživanja upućuje na sklonost religijskih tradicionalista prema patrijarhalnim obrascima društva i seksističkom prihvaćanju rodnog identiteta

- glede povezanosti religioznosti i seksizma hrvatsko društvo je dobrim dijelom patrijarhalno



BRANKA GALIĆ i MARIJA GEIGER: VALORIZACIJA ŽENSKOG: RODNI ASPEKTI ODNOSA SPRAM OKOLIŠA

- ekofeministički diskurs bitnim dijelom izrasta iz kritike zapadne znanosti te propitivanja svih aspekata veza žena- priroda

- feministkinje su analizirale modernu znanost kao verziju patrijarhalnog mita, navodne vrijednosne neutralnosti, nepristranosti, objektivnosti, čiste znanosti i nevinosti uglavnom muških praktičara

- jedan od ciljeva ekofeminističke znanosti, za razliku od toga, jest pokazati kako su današnje znanosti i tehnologije fundamentalno militantne

- drastičnu destrukciju vitalnih veza između samoodržavajućih živućih sistema na Zemlji takvo znanje ne može opravdati

- kritičarke, ponajprije ekofeministkinje, zahtijevaju znanje (INDIGENOUS KNOWLEDGE) održive ekološke zajednice, žene iz tih zajednica još uvijek ulažu svoja iskustva, izvore i dnevne prakse u ponovnom promišljanju ili otkrivanju toga znanja, naročito u Trećem svijetu

- budući da su žene Trećeg svijeta i priroda povezane na kreativne načine održavanja života, onda je i razvoj Trećeg svijeta dugoročno ekofeministički projekt

UVOD

- ekofeministikinje su u teorijska propitivanja odnosa prema okolišu inaugurirale razumijevanje društveno utemeljene prirode ljudskih odnosa s okolišem

- teorijske rasprave o ženama i okolišu okreću se oko 3 krucijalna pitanja: 1) koje su veze žena s prirodom 2) koje su veze između dominacije nad ženama i dominacije nad prirodom 3) koja je uloga žena u riješavanju ekoloških problema - ekofeministički diskurs izrasta iz kritike zapadne znanosti - zapadna je filozofija bazirana na dualističkoj epistemologiji koja suprotstavlja kulturu

prirodi, muškarca ženi, razum emocijama i um tijelu - žene su povezane s prirodom, emocijama i tijelom, a muškarci s kulturom, razumom i

umom - zbog nekih interpretacija veza žena i prirode, ekofeminizam je bio objekt feminističke

kritike zbog percipiranja ženske prirode kao njegujuće - od 1980- tih u fokus ekofeminizma dolazi razvojna problematika Trećeg svijeta - kao odgovor na problema kreirane su alternativne grassroots strategije - najpoznatija glasnogovornica žena Trećeg svijeta VANDANA SHIVA tvrdi kako su

ekološka destrukcija i marginalizacija žena posljedica zapadne znanosti i zapadnih ekonomsko- razvojnih paradigmi

- postmodernizam odbacuje univerzalističke tvrdnje, fokusira se na identitet i razliku



KONCEPTUALNA PLATFORMA

- zbog inzistiranja na povezanosti žena i prirode ostale struje feminizma smatrale ekofeminizam subverzivnim i kontroverznim

- pr. SHERRY ORTNER: „Is Female to Male as Nature is to Culture“- krucijalni dualizam zapadne intelektualne paradigme

- KARREN WARREN je ukazala na konceptualne strukture dominacije koje konstruiraju predodžbe o ženi i prirodi na patrijarhalni, maskulini način i u skladu s tim predodžbama ih tretiraju

- feminizam je intrinzično pokret kojim se nastoji ukinuti i rasizam, heteroseksizam, dobna diskriminacija itd.

- YNESTRA KING prepoznaje 3 temeljna pravca formiranja na temelju interpretacije odnosa žena i prirode:

1) kidanje veze između žene i prirode putem totalnog integriranja žena u kulturu i proizvodnju

2) reafirmaciju veza žene i prirode pod pretpostavkom da je ženska priroda drugačija i bolja od muške kulture

3) istinski ekofeministički put koji tvrdi da je dualizam priroda- kultura proizvod kulture, a da se veza između žene i prirode može upotrijebiti kao točka koja pruža mogućnosti kreiranja drugačije vrste kulture i politike

„VALORIZACIJA ŽENSKOG“

- feministikinje su analizzirale modernu znanost kao verziju patrijarhalnog mita - zapadna je epistemologija hijerarhijska i piramidalna - feministička kritika znanosti jednim se dijelom naslanja na postmoderna propitivanja

znanosti - ona uključuju razumijevanje ženskih odnosa s okolišem, uključujući odbacivanje

univerzalističkih tvrdnji, fokus na identitet i razlike te isticanje važnosti lokalnih i podjarmljenih znanja



RODNA PODJELA RADA I ODNOS PREMA OKOLIŠU

- postmodernističko naglašavanje lokalnog, a ne više univerzalnog kreira i nove pristupe u proučavanju odnosa žena i muškaraca i razvoja

- u fokusu su interesa lokalna, konkretna iskustva žena i muškaraca - AGARWAL je u radu: „The gender and enviroment debate: Lessons from India“

inzistirala kako muške i ženske veze s okolišem zahtijevaju kritiku utemeljenu na konkretnim realitetima njihovih svakodnevnih života

- AGARWAL se zalaže za razumijevanje muških i ženskih odnosa s okolišem u odnosima s materijalnim realitetom podjele rada, vlasništva i moći

- tu poziciju autorica je nazvala FEMINISTIČKI ENVIROMENTALIZAM kao alternativa ekofeminizmu

- ORTNER je u svojim istzraživanjima utvrdila: kulturalna ideologija tretira ženske poslove i uloge manje značajnim i daje im manji prestiž, što ukazuje na nižu evaluaciju žene i manji pristup društvenoj moći

- muškarac je simbol kulture, žena prirode - MIES i SHIVA tvrde da su žene više od muškaraca vezane za posao održivog

svakodnbevnog života ŽENSKO ZNANJE O OKOLIŠU- TKO JE EKSPERT?

- mnoge su feminističke teoretičarke- AGARWAL, SHIVA, PARPART, HARAWAY- inzistirale na situiranosti (SITUATEDNESS) znanja što predstavlja poticaj za promatranje ženskih svakodnevnih aktivnosti i znanja o okolišu vezanih uz specifično mjesto

- poticajan rad DEANE CURTIN: „Women's Knowledge as Expert Knowledge: Indian Women and Ecodevelopment“- bavi se odnosima ženskog tradicionalnog znanja i znanja eksperata inkorporiranog u razvojne projekte

- temeljna premisa DEANE CURTIN jest da istinski ekorazvoj ni ne može biti održiv sve dok se ženskim praksama i načinima spoznavanja ne dodjeli konceptualno centralno mjesto koje zaslužuju

RAZVOJ KAO EKOFEMINISTIČKI PROJEKT

- razvoj Trećeg svijeta, naglašava CURTIN, jest feministički projekt - utemeljiteljice ekofeminizma su ekološku borbu odredile i kao žensku borbu protiv

marginalizacije i eksploatacije - SHIVA ističe da je zadatak žena Trećeg svijeta kreiranje feminističke ideologije koja

će transcendirati rodne i političke prekse, osporiti patrijarhalne ideološke postavke koje slave univerzalizam i reduciraju raznolikost, te dominantan patrijarhalni koncept moći kao nasilja zamijeniti alternativnim konceptom nenasilja kao moći

- nasilje nad prirodom povezano je s nasiljem i marginalizacijom žena



ZAKLJUČAK

- ekofeminizam je inaugurirao povezanost između ekoloških i feminističkih društvenih pozicija i odnosa te utvrdio neopravdanost, nefunkcionalnost eksploatacije, opresije i hijerarhijskih veza dominacije nad ženama i prirodom

- njegov analitički diskurs kao i socijalni angažman vrlo su ustrajno i temeljito utjecali na oblikovanje svijesti, aktera i čimbenika koji imaju udjela u održivosti Zemlje

- ekofeministkinje su pružile temeljitu kritiku zapadne militantne znanosti - ekofeminizam autohtornih lokalnih znanja



BRANKA GALIĆ: MOĆ I ROD

- rodni identitet, kao jedan od najdalekosežnijih društvenih identiteta, s obzirom na pripadnost rodu reflektira se nejednako („muškost“ i „ženskost“), pa su onda sociokulturne te političke posljedice tih razlika vrlo važne

- one se pokazuju u cijelom nizu društvenih odnosa, institucija i razina- od mikrostruktura i obitelji, do makrosocijalnih razina institucija države i politike

- premda joj je u modernim patrijarhalnim društvima pojavnost donekle oslabljena, u prvome redu s propadanjem tradicionalne patrijarhalne obitelji, rodna dominacija ipak ustrajava kao jedna od najprodornijih ideologija naše kulture koja osigurava njezin fundamentalni koncept moći- strukturirani odnos, gdje grupe osoba muškog roda subordiniraju grupe osoba ženskog roda

- fundamentalni doprinos identifikaciji i istraživanju rodnih nejednakosti, te pokušaj njihova suzbijanja dao je ponajprije feminizam, koji je svoje teorijske pristupe i mišljenja usmjerio na eksplikaciju patrijarhalnog sistema

- bez obzira na to što patrijarhat kao društveni odnos moći pokazuje velike varijetete u povijesti i lokalitetima, rodni odnosi moći uvjetovani su logijskim, religijskim, ekonomskim, obrazovnim, psihološkim te silom i nasiljem

- dio rada feminističke sociologije usmjeren je upravo k tome da navedene oblike moći učini vidljivima, tj. da razotkrije društvene oblike moći i kao rodne



DRUŠTVENA MOĆ I MOĆ RODA

- prema veberijanskom modelu moć se često definira kao sposobnost jedne osobe da uspostavi svoju volju ili autoritet nad drugom

- pri razmatranju analize moći jest razumijevanje moći, s jedne strane kao mogućnosti, kapaciteta, latentnosti i potencijala i , s druge strane izražavanje moći kao relacije (odnosa)

- ti drugi relacijski aspekti moći impliciraju onda i „agencijski model“ moći te sudjelovanje u oblikovanju i donošenju odluka

- u suvremenim sociološkim i politološkim teorijama moć se uslavnom konceptualizira kao multidimenzionalni koncept- to znači da se glavnina rasprava vrti oko pitanja kao što su:

1) jeli moć raspoređena 2) jeli moć stvar volje ili sile 3) jeli moć globalizirana ili lokalizirana 4) jeli moć ograničena na donošenje odluka ili se očituje u neodlučivanju 5) jeli moć kapacitet za akciju ili samo vršenje akcije itd. - novo razumijevanje dao je M. FOCAULT koji je, vraćajući se radovima

NIETZSCHEA, istraživao moć kao produktivnu, tj. strukturalni tip društvenog odnosa u koji su uključeni svi ljudi- moć se ne tretira izvan društvenih odnosa već je u njima konstituirana

- prema teoretičarki SALLIE WESTWOOD rodni odnosi moći ulaze u takve društvene odnose koji čine „mjesta moći“- osim njih u mjestima moći možemo naći rasu, klasu, spol, ali mi „vizualiziranu moć“ gdje su smještene nacija, religijska čuda, potrošnja, televizija i umjetnost

- osim tih „mjesnih“ kategorija moći WESTWOOD spominje i „modalitete moći“ u koje spadaju represija/ prisila, ograničenja, hegemonija i protivno hegemoniji: manipulacija i strategija; moć/znanje, disciplina i vlast te zavođenje i otpor

- feminizam je dao fundamentalni doprinos identifikaciji i istraživanju rodnih nejednakosti

- prema ROWBOTHAM ženska polovica roda je stoljećima bila „skrivena od povijesti“ - prema feminizmu disproporcija rodnih odnosa nema biološko podrijetlo nego proizlazi

iz „sociokulturnih faktora“ - teorijski ciljevi ovog rada: 1) istaknuti pitanje rodnog identiteta s aspekta društvene moći, budući da su

sociokulturne i političke posljedice pripadnosti rodu različite glede moći 2) ukazati na rodnu asimetriju društvene moći na štetu ženskog roda, uvjetovanu kako

socijalizacijom, ideologijom i ekonomijom, tako i mitologijom, religijom, kao glavnim sredstvima reprodukcije patrijarhalnog društva i kulture

3) istaknuti važnost uvažavanja feminističkih i rodnih pristupa u sociologiji glede kategorija rod/moć

FEMINISTIČKA RODNA POLITIKA I ODNOSI MOĆI

- ovisi o tome „kako netko definira politiku“ - priča o političkom pravu kao „patrijarhalnom pravu“, odnosno moći koju muškarci

ostvaruju nad ženama - teorija društvenog ugovora zapravo je patrijarhalni društveni poredak



IDEOLOŠKE I „BIOLOŠKE“ DIMENZIJE

- moć se u društvu podupire ili dobrovoljnim pristankom, konsenzusom ili se uspostavlja silom

- rodna politika postiže se pristankom kroz socijalizaciju - budući da psihosocijalne razlike između 2 rodne grupe koje opravdavaju njihov

sadašnji politički odnos nisu jasne, mjerljive i neutralne u fizičkim znanostima, mnoge od općenito poznatih razlika između rodova imaju bitno kulturalne, a ne biološke temelje

SOCIOLOŠKE DIMENZIJE

- osnovna struktura svih suvremenih društava je patrijarhalnost, a glavna institucija sredstva održavanja patrijarhata je obitelj

- u današnjim patrijarhatima muška prevlast i moć donekle se modificirala kroz dodjeljivanje građanskih i vlasničkih prava ženama, ali je brak zadržao formulu zamjene ženske usluge domaćice i spolnog sjedinjenja za financijsku podršku

EKONOMSKE I OBRAZOVNE DIMENZIJE

- u tradicionalnom patrijarhatu žene su bile bez pravnog statusa pa nisu mogle zaraditi svoja prava

- i u modernim patrijarhatima žene se mobiliziraju kao radna snaga - M. CASTELLS govori o ženskoj „četverostrukoj smjeni“- plaćeni posao, vođenje

kućanstva, odgoj djece i noćna smjena za muža DIMENZIJE SILE I NASILJA

- kroz povijest većina patrijarhata je institucionalizirala silu kao legalno sredstvo svog sustava

ANTROPOLOŠKE DIMENZIJE: MITOLOGIJA I RELIGIJA

- ženine seksualne funkcije su „nečiste“ - diskreditirana Pandora- mit o Pandori - veza između žene, seksa i grijeha tvori fundamentalni obrazac zapadnog patrijarhalnog

mišljenja PSIHOLOŠKE DIMENZIJE

- posljedice na psihologiju rodova - glavni rezultat je „interiorizacija patrijarhalne ideologije“ pri čemu ststus,

temperament, uloge i vrijednosni sustavi su od odlučujućeg značenja za svaki rod



FEMINISTIČKA POLITIKA: PROTIV PRISILE, OGRANIČENJA I NASILJA

- danas pravno izjednačavanje rodova nije rješenje problema muške moći nad ženama koja se pokazuje u različitim oblicima oblicima dominacije i nasilja prema ženama

ZAKLJUČAK

- problematizacija odnosa moći i roda unutar korpusa feminističke sociologije s jedne je strane samo pokušaj teorijske konceptualizacije i analize ovih odnosa, ali s druge je i pokušaj osvještavanja i razotkrivanja tih odnosa kroz neke segmente

- u tome je smislu i ovaj rad smjerao pokupavajući ukazati na oblike društvene moći kao i rodne, od diskursa države koji konstruiraju žene i muškarce na specifične načine kroz kompleks moć- znanje od oblika prisilne moći u djelovanju, pa sve do onih protesta protiv fizičkog nasilja u kojem seksualnost igra ključnu ulogu

- koliko će to razotkrivanje stvarno dovesti do pravednije raspodjele rodne moći ovisi o samim muškarcima i ženama



BRANKA GALIĆ: SEKSISTIČKI DISKURS RODNOG IDENTITETA

- to što smo rođeni kao žene i muškarci nužno znači da živimo različite živote - oslanjajući se na razvijene feminističke pristupe, koji problematiziraju odnose

raspodjele moći između rodova nastoji se pokazati seksistički diskurs koji se u varijantama tradicionalne i moderne forme prepoznaje u svijesti ispitivane populacije Hrvatske, i to u nizu društvenih odnosa- pojedinaca, obitelji, rada u kući i na tržištu, politici itd.

- razotkrivanje seksističkog diskursa rodnog identiteta u hrvatskom društvu provedeno je empirijskim uvidom u mišljenja hrvatskih građana prema konceptualnom modelu „tradicionalnog“ i „modernog“ seksizma

- cilj je bio utvrditi temeljnu strukturu seksističkih koncepata, te utjecaj drugih varijabli (bračnog statusa, regionalne pripadnosti, dobnih i obrazovnih razlika) na ove koncepte

- glavni rezlutati potvrdili su tezu o, poglavito muškom, starijem i niže obrazovanom dijelu hrvatske popolacije kao onom koja u svojoj svijesti njeguje osebujne tradicionalne i moderne seksizme, čime se uklapa u korpus vrlo brojnih znanstvenih radova o ovoj temi sa sličnim rezultatima

UVOD: KONSTRUKCIJA RODNOG IDENTITETA

- rod je ključna dimenzija identiteta- podrazumijeva razlike između žena i muškaraca - donedavno- DARWINOVA teorija spolne selekcije- muškarci kao pokretači evolucije - pr. sve do 17. st. Aristotelova teza o ženskoj marginalnoj ulozi u procesu reprodukcije - prema femninstičkim teoretičarkama i većini teoretičara roda ova disproporcija nema

biološko podrijetlo, nego proizlazi iz sociokulturnih faktora - klasična definicija patrijarhata- KATE MILLETT: „Naše društvo je patrijarhat... Ta

činjenica je vidljiva odmah ako se prisjetimo da su vojska, industrija, tehnologija, univerziteti, znanost, politika, financije- ukratko, svaki prolaz moći unutar društva uključujući snagu prisile policije, potpuno u muškim rukama“

- materijalna baza na kojoj patrijarhat počiva najtemeljitije je sadržana u kontroli muškaraca nad ženskim radnim procesom te u ograničavanju ženske seksualnosti

- prema CAROL PATEMAN geneza političkog prava kao patrijarhalnog prava je u „spolnom ugovoru“ koji nije priznat, ali se podrazumijeva- sloboda u građanskom društvu samo za muškarce

- tvrdnje o povezanosti žena s prirodom nameću niz pitanja feminističke kritike - premda su utvrđeni brojni dokazi u prilog postojanja spolnih razlika, ništa u

znanstvenim istraživanjima ozbiljno ne ukazuje na to da bi žene ili muškarci trebali imati neku društvenu prednost

- iza prividne jednostavnosti rodnog bipolarnog modela kriju se brojne raznolikosti koje su pod utjecajem različitih društvenih i kulturnih mehanizama

- seksualnost se konstruira u diskursima moći - nakon LACANA i FOUCAULTA postalo je uobičajeno afirmirati spolnost kao

društveno konstruiranu - društvena konstrukcija roda



SEKSISTIČKI DISKURS RODNOG IDENTITETA U HRTAVSKOM DRUŠTVU

- polazi se od teze da je hrvatsko društvo u mnogim svojim dimenzijama muško- ženskih odnosa još prilično patrijarhalno od mikrorazine (osobne, obiteljske) do makrorazine (institucije politike, tržišta rada itd.)

CILJEVI ISTRAŽIVANJA I HIPOTEZE

- hipoteze:

1) koncepti „tradicionalnog“ i „modernog“ seksizma pokazuju se kao važni strukturni elementi patrijarhalnog društva u svijesti ispitanika

2) muškarci se statistički značajno razlikuju od žena u seksističkoj rigidnosti, te lakše prihvaćaju obje varijante seksizma

3) stariji ispitanici, kao i oni nižeg obrazovanja, skloniji su tradicionalnom seksizmu 4) glede regionalne pripadnosti očekuju se statističke razlike između grada Zagreba,

Zagrebačke županije i ostalih u prihvaćanju/odbacivanju seksizma, pri čemu se kod ostalih regija ne očekuju statistički značajnije razlike u tom smislu

5) bračni status ne bi trebao biti statistički značajna varijabla u prihvaćanju/odbacivanju koncepata seksizma



ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

- podijela svijeta na žene i muškarce postojala je i postoji u svim društvima - androcentrički prosvjetiteljski način mišljenja - sociološka istraživanja pokazuju da postoje veliki dispariteti između muškaraca i žena

u pristupu šansama i resursima, te pokazuju rodnu segregaciju i seksizam osobito na tržištu rada- tu su pravila sljedeća:

1) samo manjina žena zauzima elitne društvene položaje 2) obično su manje plaćene od muškaraca za isti posao 3) vjerojatnije je da će biti samo djelomićno zaposlene 4) obično su koncentrirane u nižim slojevima profesija u kojima rade 5) obično obavljaju poslove nižeg statusa- nejednakosti na tržištu rada potječu iz ženine

podređene uloge u obitelji 6) žene participiraju manje u ulogama političkog odlučivanja 7) postižu manja priznanja za doprinose društvu bez obzira jesu li za to plaćene ili nisu

- rezultati ovog istraživanja provedenog u Hrvatskoj pokazali su da su potvrđene sve

postavljene hipoteze kako glede razlika, očekivanja i zastupljenosti seksističkih koncepata u svijesti populacije, tako i glede rodnog očitovanja o seksističkoj rigidnosti, osobito u slučaju muškaraca te na njihovu korist, kao i u slučaju starijih i niže obrazovanih ispitanika

- statističke razlike u prihvatljivosti seksističkih koncepata po regijama, premda su se pokazale, osobito u neprihvaćanju tradicionalnog seksizma na području Zagreba, Zagrebačke županije i Sjeverne Hrvatske, u ostalim regijama ukazuju na svojevrsne regionalne seksističke posebnosti, osobito u Istri, a donekle Dalmaciji i Slavoniji

- najrigidniji regionalni seksizmi, i u tradicionalnoj i u modernoj varijanti pokazuju se na području Like

- istraživanjem se manifestirao i jedan koncept koji prvobitno nije predpostavljen, a to je potreba ukidanja patrijarhata i uspostave rodno egalitarnog društva, što svakako daje sliku nade, koju najviše podupiru žene, mladi i obrazovani dio populacije

- glavni rezultati ovog istraživanja ipak potvrđuju tezu o hrvatskoj populaciji- pogotovo njezinom muškom, starijem i niže obrazovanom dijelu- kao onoj koja u svojoj svijesti rigidnije njeguje osebujne tradicionalne i moderne seksizme



MICHAEL HARALAMBOS i MARTIN HOLBORN: SOCIOLOGIJA- TEME I PERSPEKTIVE: poglavlje 3: SPOL I ROD UVOD

- u Bibliji, istočni grijeh u Edenskom vrtu počinila je žena i od tada zbog toga plaća - sociolozi smatraju taj navod („muž će gospodariti nad tobom“) mitološkim

opravdanjem položaja žena u društvu- to znači: 1) žene rađaju djecu 2) žene su majke i supruge 3) žene kuhaju, čiste, šivaju i peru 4) brinu se o muškarcima i podređene su muškom autoritetu 5) uvelike su isključene iz zanimanja s visokim statusom i iz položaja koji donose moć - feministice su tvrdile, s mnogo razloga da su se prije 1970-ih sociologijom bavili

isključivo muškarci- pojam „muške sociologije“ (MALESTREAM SOCIOLOGY) SPOL I ROD

- prvu distinkciju između spola i roda kao početnu točku analize bio je američki psihoanalitičar ROBERT STOLLER (1968.): „Rod je pojam koji ima psihološke i kulturne konotacije. Ako se promjeni termin za spol „muškarac“ i „žena“, odgovarajući termini za rod jesu „muški“ i „ženski“; ovi posljednji termini mogu biti sasvim neovisni o biološkom spolu“- nije nužno da će žena biti ženstvena, a muškarac agresivan

- sociolozi- pr. ANN OAKLEY (1972.)- to da su žene kućanice nije proizvod ženske biologije već društvena determinanta



SPOLNE I RODNE RAZLIKE

1. HORMONI I MOZAK

- neki zananstvenici misle da se varijacije u ponašanju i društvenim ulogama žena i muškaraca mogu objasniti pšomoću hormona i razlika u mozgu

- može se činiti da pokusi na životinjama daju određene dokaze u prilog vezi između androginih hormona i agresivnog ponašanja:

1) kastrirani muški štakori bore se manje, dok su ženke štakora koje su primile dodatne androgine hormone nakon rođenja agresivnije u odrasloj dobi od drugih ženki štakora

2) GOY i PHOENIX (1971.) tvrde da se ženke rezus majmuna kojima su dani dodatni androgini hormoni ponašaju grublje i vještije od drugih ženki

3) Čini se da neka istraživanja pokazuju izravnu vezu između razina testosterona i agresije u muškaraca, pri čemu se kao mjerilo agresivnosti koristi npr. boravak u zatvoru

4) EHRHARDT (1969.) je proučavao razvoj i ponašanje djevojčica koje su kao fetusi bile izložene većim količinama androgenih hormona. On tvrdi da će takve djevojčice iskazivati nestašne karakteristike češće nego njihove sestre ili druge djevojčice iste dobi, kvocijenta inteligencije i s očevima koji imaju slična zanimanja. Npr. vjerojatnije je da će odabrati dječake kao partnere u igri, da će uživati u igrama izvan kuće i u atletici te da će pokazivati malo zanimanja za lutke i brigu oko male djece. EHRHARDT je te razlike u ponašanju objasnio kao proizvod maskulinizacije mozgova djevojčica do mkoje je došlo zbog njihove izloženosti visokim dozama androgenih hormona

2. KRITIKA HORMONSKIH OBJAŠNJENJA

- pr. RUTH BLEIER (1984.) upozorava na niz mana koje ima korištenje životinjskog ponašanja pri objašnjavanju razlika u ponašanju

- pr. pokusi sa štakorima su bili u neprirodnim laboratorijskim uvjetima - u EHRHARDTOVIM studijama djevojčice su bile rođene s karakteristikama koje su

nalikovale muškim genitalijama i u prvo su se vrijeme prema njima ponašali kao prema dječacima

3. LATERALIZACIJA MOZGA

- postoje tvrdnje da hormoni imaju indirektni utjecaj na razvoj muškog/ženskog mozga - prema JOHNU NICHOLSONU (1993.) i dr. desna i lijeva moždana hemisfera

specijaliziraju se za različite zadatke - on tvrdi da je u oko 95% populacije lijeva hemisfera specijalizirana za verbalne

vještine, a desna za vizualno- prostorne sposobnosti - J.A. GRAY i A.W.H. BUFFERY (1971.) misle da je lijeva moždana hemisfera

dominantnija kod djevojčica nakon druge godine, a desna kod dječaka - RUTH BLEIER (1984.) je zapazila kontradiktorne nalaze- pr. neka istraživanja tvrde

da su mozgovi djevojčica manje lateralizirani od mozgova dječaka, neka tvrde obrnuto, a neka ne nalaze nikakve razlike



SOCIOBIOLOGIJA- EVOLUCIJA LJUDSKOG PONAŠANJA

- objašnjenje razlika muškaraca i žena uz evolucione ideje- sociobiologija - sociobiologiju je stvorio E. O. WILSON (1975.), a na spol i rod ju je primjenio

DAVID BARASH (1979.) - poput DARWINA sociobiolozi misle da se ljudi i druge vrste razvijaju i mijenjaju u

procesu prirodnog odabira - sociobiolozi tvrde: 1) ne evoluiraju samo tjelesna obilježja već i ponašanje 2) ponašanjem životinja i ljudi upravljaju genetske upute čija je norma maksimizirati

šanse prenošenja gena na buduće naraštaje uzgojem- to znači da oni pokušavaju osigurati preživljavanje svojih potomaka. U srcu pokušaja sociobiologije da objasni spolne razlike u ponašanju muškaraca i žena leži teza da spolovi koriste različite strategije maksimizacije šansi za prenošenje vlastitih gena

- pr. BARASH- muškarci proizvode milijune spermija, a žene samo 1 jajašce - različite reproduktivne strategije dovode do različitog ponašanja muškaraca i žena pa

ih navode na različite društvene uloge KRITIKE SOCIOBIOLOGIJE

- sociobiolozi pretpostavljaju da postoji izravna veza između obrazaca genetskog nasljeđivanja i ponašanja ljudi- no ne postoje znanstveni dokazi da takva veza postoji

- za razliku od životinjskog, ljudsko ponašanje više oblikuje okolina nego instinkt - pr. S. ROSE, L. KAMIN i R.C. LEWONTIN (1984.) zapažaju da se, za razliku od

većine životinja dijete rađa s relativno malo dovršenih neuralnih puteva - R. BLEIER optužuje sociobiologiju za etnocentrizam- sociobiologija odgovara

kapitalizmu- pr. u nekim društvima Oceanije žene preuzimaju spolnu inicijativu - pr. sociobiologija ima teškoće u objašnjavanju homoseksualnosti i celibata



BIOLOGIJA I SPOLNA PODJELA RADA

- biološki zasnovana objašnjenja ponašanja muškaraca i žena nisu ograničena samo na one koji lociraju ove razlike u hormonima, mozgovima ili genima

- drugi autori i antropolozi se usredotočuju na očitije fizičke razlike između muškaraca i žena i povezuju ih s društvenim ulogama

1. GEORGE PATER MURDOCK- BIOLOGIJA I PRAKTIČNOST

- biološke razlike između muškaraca i žena su temelj spolne podjele rada u društvu - tako je u većini društava zbog bioloških funkcija podizanja djece i dojenja žena vezana

uz dom - spolna podjela rada postoji u svim društvima

2. TALCOTT PARSONS- BIOLOGIJA I EKSPRESIVNA ŽENA

- uloga žena u industrijskom društvu - izolirana nuklearna obitelj modernog industrijskog društva specijalizirana je za 2

osnovne funkcije: 1) socijalizaciju djece 2) stabilizaciju odraslih osoba - majke rađaju djecu pa imaju bliskiji odnos s njima - PARSONS je okarakterizirao ženinu ulogu kao EKSPRESIVNU- ona daje toplinu i

emocionalnu podršku - muškarčeva uloga je INSTRUMENTALNA- orjentiran je na poslovni uspjeh, a žena

mu daje emocionalnu podršku - biološke razlike među spolovima temelj su na kojem se zasniva spolna podjela rada

3. JOHN BOWLBY- VEZA MAJKE I DJETETA

- istraživao je ulogu majke iz psihološke perspektive - proveo istraživanja maloljetničkih delinkvenata-većina psihološki poremećenih je bila

razdvojena od majke u ranoj dobi, bili su nesposobni primiti ljubav - za mentalno zdravlje je ključno da novorođenče osjeti majčinu ljubav- tako se

majčinska uloga pridaje ženi



4. ANN OAKLEY- KULTURNA PODJELA RADA

- odbacuje shvaćanja MURDOCKA, PARSONSA i BOWLBYA - ona kaže: „ne samo da podjela rada prema spolu nije univerzalna nego ne postoji

razlog zbog čega bi ona trebala biti takva. Ljudske kulture su različite i beskonačno raznolike. One svoj nastanak duguju ljudskoj inventivnosti, a ne nepobjedivim biološkim silama“

a) KULTURA I RODNE ULOGE - postoje 14 društava u MUDDOCKOVOM uzorku od 224 u kojima sječu drva

obavljaju samo žene ili oba spola jednako, 36 društava u kojima žene krče zemljište i 38 u kojima je kuhanje zajednička djelatnost (pr. Australija)

b) KULTURA I ULOGA MAJKE- KUĆANICE - pr. na indonezijskom otočju žene nisu vezane uz potomstvo - nije istina da majčino zaposlenje je štetno za djetetov razvoj - zaključuje: 1) rodne uloge su kulturno, a ne biološki determinirane 2) dokazi iz niza različitih društava pokazuju da ne postoje zadaće (osim rađanja) koje

isključivo obavljaju žene 3) biološke karakteristike ne isključuju žene iz posebnih profesija 4) majčinska uloga je kulturna konstrukcija. Dokazi iz nekoliko društava upućuju na to

da djeci nije potreban blizak i trajan odnos sa ženskom majčinskom figurom



DRUŠTVENA KONSTRUKCIJA RODNIH ULOGA

- ANN OAKLEY misli da su rodne uloge proizvedene kulturno, a ne biološki

1. SOCIJALIZACIJA I RODNE ULOGE - OAKLEY- 4 glavna načina kako se stvaraju rodne uloge: 1) samoshvaćanje djeteta je pod utjecajem manipulacije. Pr. majke odijevaju djevojčice u

žensku odjeću 2) razlike se postižu usmjeravanjem dječaka i djevojčica prema različitim sadržajima- pr.

djevojčice dobivaju lutke, dječaci pištolje za igračke 3) aspekt socijalizacije su i verbalni izrazi: „ti si zločest dečko“ i „ti si dobra djevojčica“ 4) muška i ženska djeca su izložena različitim aktivnostima

2. PRIPISIVANJE RODA - rod je društveno konstruiran- razlike u ponašanju žena i muškaraca se nauče

a) DVA ILI VIŠE SPOLOVA? - etnometodolozi SUZANNE J. KESSLER i WENDY McKENNA (1978.) pokušavaju

dokazati da postoje iznimke u svakom pravilu pomoću kojeg se navodno razlikuju spolovi

- pr. neke žene imaju visoku razinu androgenih hormone, čak više nego nwko muškarci - pr. TURNEROV SINDROM - glavni način određivanja roda pri rođenju je provjera genitalija- no pr. postoji

harmafroditizam- neki imaju i muške i ženske genitalije

b) RAZMJEŠTANJE U SPOLOVE - kako ljudi odlučuju kojeg je roda druga osoba- prema KESSLER i McKENNA- 4

glavna procesa: 1) u obzir se uzimaju sadržaj i način govora drugih. Neki transseksualci su uvježbali

ženski izgled 2) važna je fizička pojava 3) informacija koju ljudi daju o svom prošlom životu 4) golo tijelo

SPOLNE I RODNE RAZLIKE- ZAKLJUČAK

- neki sociolozi su pokušali zaobići raspravu o tome oblikuju li spol i rod ponašanje muškaraca/žena

- DAVID MORGAN i LINDA BIRKE (1986.) tvrde da su spol i rod u interakciji- ženska biologija stvarno i materijalno utječe na njihove živote (zbog menstruacije i rađanja), no važna je i kulturna interpretacija bioloških razlika



RODNA NEJEDNAKOST

- nekoliko feminističkih pristupa:

1) RADIKALNI FEMINIZAM 2) MARKSISTIČKI I SOCIJALISTIČKI FEMINIZAM 3) LIBERALNI FEMINIZAM 4) CRNI FEMINIZAM 5) POSTMODERNI FEMINIZAM

1. RADIKALNI FEMINIZAM

- optužuje muškarce za eksploataciju žena, društvo je patrijarhalno, njime upravljaju muškarci

- obitelj je ključna institucija za tlačenje žena - revolucionarna promjena može osloboditi žene - pr. SULAMITH FIRESTONE smatra da tlačenje žena proistječe iz njihove biologije

(zato što rađaju)- silovanje i muško nasilje- njime muškarci održavaju svoju moć - muškarci su neprijatelji ženskog oslobođenja - pr. SEPARATISTIČKE FEMINISTICE tvrde da se žene moraju organizirati neovisno

izvan društva kojim dominiraju muškarci - pr. REVOLUCIONARNA FEMINISTIČKA SKUPINA iz LEEDSA (1982.)- samo su

lezbijke istinske feministice jer su neovisne o muškarcima - još radikalnija skupina su zagovornice ŽENSKE NADMOĆI- žene su moralno

nadmoćnije muškarcima, patrijarhat treba zamijeniti matrijarhatom- tako bi nestali ratovi i uništavanje okoliša

- ROSEMARIE TONG razlikuje 2 skupine radikalnih feministica: 1) RADIKALNO- LIBERTARIJANSKE FEMINISTICE misle da je moguće iskorijeniti

rodne razlike 2) RADIKALNO- KULTUIRNE FEMINISTICE vjeruju u superiornost ženskog:

žene=mir, muškarci= rat 2. MARKSISTIČKI I SOCIJALISTIČKI FEMINIZAM

- ne pripisuje eksploataciju žena u potpunosti muškarcima - kapitalizam, a ne patrijarhat je izvor ženskog potlačivanja, a kapitalisti od toga

profitiraju - neplaćen rad žena kao kućanica i majki je glavni izvor eksploatacije - makrsistički feminizam povezuje tlačenje žena s proizvodnjom bogatstva, a radikalne

feministice s rađanjem - eksploatacija žena na niže plaćenim poslovima - teže revolucionarnoj promjeni- uspostavi komunističkog društva gdje će postojati

zajedničko vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju - marksističke feministice teže revoluciji, dok socijalističke vjeruju u mogućnost

postupnog kretanja kapitalističkog društva prema jednakosti spolova- vide promjenu unutar demokratskog sustava



3. LIBERALNI FEMINIZAM

- nema jasno razvijene teorije rodnih nejednakosti kao radikalni i marksistički, no uživa veću popularnost

- umjereniji je, teži postupnim promjenama u političkom, ekonomskom i društvenom sustavu zapadnih društava

- i muškarci i žene trpe- izvor nejednakosti nije toliko u institucijama nego u kulturi i shvaćanjima pojedinca

- socijalizacija i diskriminacija - glavni cilj je stvaranje jednakih mogućnosti - pr. u Britaniji Zakon o spolnoj diskriminaciji (1975.) i Zakon o jednakim plaćama

(1970.) - pokušava se iskorijeniti stereotipna shvaćanja žena, no teže promjenama unutar

demokatskog sustava

4. CRNI FEMINIZAM

- razvio se zbog nezadodoljstva drugim tipovima feminizma jer nije govorio o problemima crnih žena

- pr. BELL HOOKS - crne žene su se borile za građanska prava, ali su tu dominirali muškarci - pr. SOKOURNER TRUTH- razlike bijelih i crnih žena su razlike nasljeđa ropstva - kaže da bijeli feminizam piše uglavnom o bijelim ženama iz srednjeg sloja - ROSE M. BREWER vidi temelj teorije crnih feministica kao „shvaćanje rase, klase i

roda (spola) kao simultanih snaga“ - HEIDI SAFIA MIRZA tvrdi da postoji potreba za posebnim crnim britanskim

feminizmom - crni feminizam imao je utjecaj na postmoderni feminizam



PODRIJETLO RODNIH NEJEDNAKOSTI- FEMINISTIČKI POGLEDI

1. SULAMITH FIRESTONE- RADIKALNO FEMINISTIČKO SHVAĆANJE

- 1970. knjiga „The Dialectics of Sex“ - spolno tlačenje je prvi oblik tlačenja - ne pridaje važnost ekonomskim razlikama i kritizira Marxa i Engelsa da su se

ograničili samo na ekonomiju - prvi oblik stratifikacije bio je SPOLNO KLASNI SUSTAV - nejednakosti i podjela rada izrasta iz biologije- biološke razlike stvorile su

BIOLOŠKU OBITELJ- 4 ključne karakteristike

a) BIOLOŠKA OBITELJ 1. žene su hendikepirane svojom biologijom- trudnoća je fizički teret žene 2. ovisnost žena o muškarcima se uvećava dugim razdobljima tijekom kojih su djeca

ovisna o majkama 3. ovisnost o muškarcima proizvodi nejednake odnose moći i psihologiju moći 4. biološka obitelj temelj je stratifikacije. Spolni klasni sustav je nacrti ekonomskog

klasnog sustava- muškarci prvo ostvare dominaciju nad ženama pa onda teže dominirati drugim muškarcima

b) BIOLOGIJA I NEJEDNAKOST - spolna klasa ima biološko podrijetlo - biološka jednakost je početna točka - pr. treba ograničiti rađanje - bilo bi poželjno da se djeca razvijaju izvan maternice - nakon ukidanja biološke nejednakosti nestat će i ekonomska nejednakost i psihologija

moći



2. SHERRY B. ORTNER- KULTURA I OBEZVRIJEĐIVANJE ŽENE

- nije samo biologija već kako kultura vrednuje žensku biologiju- kad bi se izmjenila univerzalna evaluacija bio bi uklonjen temelj ženske podređenosti

- kulturi se pridaje veća vrijednost nego prirodi

a) ŽENE I PRIRODA - univerzalna evaluacija kulture kao nadmoćne prirodi je uzrok obezvrijeđivanja žena - žene su bliže prirodi i stoga inferiornije od muškaraca:

1) ženine tjelesne funkcije bliže su prirodi 2) društvena uloga majki bliža je prirodi 3) obitelj je bliža prirodi, za razliku od politike 4) ženska psiha je bliža prirodi - žena je posredničko biće između prirode i kulture

b) KRITIKA ORTNEROVE - nije u svim društvima kultura više vrednovana od prirode i nije u svim kulturama žena

bliža prirodi

3. MICHELLE Z. ROSALDO- JAVNO I DOMAĆE

- prva ustvrdila da je ženska podređenost posljedica podjele između jevnog i privatnog svijeta

- 2 distinktivna područja društvenog života: 1) domaće= majke, obitelj 2) javna sfera je muška sfera - u svim društvima žene imaju manje moći od muškaraca, muškarci se distanciraju od

obitelji

a) KRITIKA ROSALDOVE - JANET SILTANEN i MICHELLE STANWORTH (1984.) upućuju da postoji mnogo

načina na koji se privatni i javni život preklapaju- pr. u modernim industrijakim društvima ženin besplatni rad u kući omogućuje muškarcima da se posvete javnoj sferi

- LINDA IMRAY i AUDREY MIDDLETON (1983.) tvrde da se ženski rad obezvrijeđuje i u javnoj sferi- pr. žene su zaposlene na nižim poslovima



PODRIJETLO RODNIH NEJEDNAKOSTI- MARKSISTIČKE I SOCIJALISTIČKE PERSPEKTIVE

- FRIEDRICH ENGELS: „Podrijetlo porodice, privatnog vlasništva i države“

1. ENGELS- NEJEDNAKOST I PRIVATNO VLASNIŠTVO

- u najranijim vremenima barbarstva rodne nejednakosti išle su u prilog ženama - vlasništvo se prenosilo po ženskoj liniji jer nije bilo monogamnog braka - tijekom razdoblja barbarstva žene su doživjele „svjetsko- povijesni“ poraz- muškarci

su ih nadjačali kad je došlo do privatnog vlasništva - kako bi osigurali identifikaciju vlastite djece muškarci su uveli ograničenje na ženin

izvor seksualnih partnera- sa civilizacijom je ustanovljen monogamni brak i žena je postala instrument za rađanje djece

a) KRITIKE ENGELSA - njegova teorija se zasnivala na nepouzdanim antropološkim dokazima

2. STEPHANIE COONTZ I PETRA HENDERSON- ŽENSKI RAD, MUŠKO VLASNIŠTVO

- objašnjenje ženske nejednakosti iz marksističke perspektive - no po njima nije u povijesti bilo dominacije žena, žene su i u najranijim društvima bile

potlačene - od najranijih vremena postojala je podjela rada po spolu, a do toga je dovela društvena

podesnost, a ne biološka nužnost - postojanje spolne podjele rada nije vodilo do nejednakosti - najranija društva bila su komunistička- zajedničko vlasništvo

a) VLASNIŠTVO I RODNE NEJEDNAKOSTI - društvene nejednakosti razvile su se kao posljedica promjena u vlasništvu - uvođenje stočarstva i poljoprivrede postavilo temelje nejednakosti spolovas - najvažniji faktor u prijelaz društava s rodnom stratifikacijom- SRODNIČKO

KORPORATIVNO VLASNIŠTVO

b) PATRILOKALNOST I RODNE NEJEDNAKOSTI - ključ razvoja leži u bračnom uređenju - sustav PATRILOKALNOSTI- žene žive s mužem i njegovom rodbinom, što

proizvedu pripada mužu - neka su društva bila MATRILOKALNA- muž živi sa ženinom porodicom, ta su

društva bila egalitarnija - no matrilokalna društva bila su manje uspješna jer su patrilokalna društva imala više

mogućnosti za proizvodnju viška - pr. poligamija- muškarci uvećavaju radnu snagu - ženska podređenost nastala je složenim procesom kojim je srodničko korporativno

vlasništvo omogućilo nejednakosti, a patrilokalna pravila stanovanja za oženjene dovela su do muške dominacije



ROD I INDUSTRIJALIZACIJA

- Britanija, kao prva industrijalizirana nacija, može biti indikator učinaka industrijalizacije na žene u zapadnim društvima

1. ŽENE I INDUSTRIJALIZACIJA

- ANN OAKLEY (1981.) je prva pratila promjenu ststusa žena u britanskom društvu od

početka industrijske revolucije do 1970-ih - ona tvrdi da je „najvažnija i najtrajnija posljedica industrijalizacije za žene bils pojava

moderne uloge kućanice kao dominantne zrele ženske uloge“

a) OBITELJ KAO JEDINICA PROIZVODNJE - u predindustrijskoj Britaniji obitelj je bila osnovna jedinica proizvodnje - uloga žena u poljoprivredi i proizvodnji tkanina, a većinu kućnog posla obavljali su

neoženjeni potomci - uloga kućanice još nije postojala

b) TVORNICA KAO JEDINICA PROIZVODNJE - tijekom ranog razdoblja industrijalizacije (između 1750. i 1841.) tvornica je

zamjenjivala obitelj kao jedinicu proizvodnje- žene zaposlene u tvornicama - prva velika promjena- Zakon o tvornicama iz 1819. koji je ograničio dječji rad- djeca

postala ovisnija o majkama - sve veća diferencijacija uloga djece i odraslih, s rastućom ovisnošću djece, navjestila

je ovisnost žena o braku i njihovo ograničavanje na dom

c) OGRANIČENJA U ZAPOŠLJAVANJU ŽENA - od 1814. do 1914. (1. svj. rat) kombinacija pritiska mupkih radnika i filantropskih

reformatora ograničavala je zapošljavanje žena u industriji- muškarci shvaćaju žene kao konkurenciju

- viktorijanska ideologija tvrdi da je ženi mjesto u kući- u 2. polovici 19. st.ovakva mišljenja počela se širiti i prema radničkoj klasi

- ideologija, ukidanje dječjeg rada i ograničavanje zapošljavanja žena zatvarala je većinu udanih žena u ulogu majke- kućanice

d) POVRATAK PLAĆENOM ZAPOSLENJU - između 1914. i 1950. došlo je do tendencije prema sve većem zapošljavanju žena

povezanom sa zadržavanjem uloge kućanice kao primarne uloge koja se očekuje od svih žena

- industrijalizacija je imala ove učinke na ulogu žena: 1) razdvajanje muškarca od svakodnevnog domaćeg života 2) ekonomsku ovisnost žena i djece o muškarcima 3) izolaciju kućnog posla i brige oko djece od drugog posla - u britanskom društvu 20. st. institucionalizirala se uloga kućanice- majke kao primarna

uloga svih žena



ROD U SUVREMENIM DRUŠTVIMA- RADIKALNE FEMINISTIČKE PERSPEKTIVE

- za radikalni feminizam patrijarhat je najvažniji pojam za objašnjenje rodnih nejednakosti

1. KATE MILLETT- RADIKALNI FEMINIZAM I SPOLNA POLITIKA - 1970. knjiga „Sexual Politics“- politika je sve aktivnosti koja postoji u svim

„odnosima koje strukturira moć, situacijama u kojima jedna skupina osoba kontrolira drugu“- pr. muškarac na poslu daje upute ženskoj tajnici

- takvi odnosi su organizirani na temelju patrijarhata - rod je primarni izvor identiteta pojedinca u modernim društvima

a) TEMELJ PATRIJARHATA - 8 faktora objašnjava postojanje patrijarhata: 1) uloga biologije 2) ideološki faktori- socijalizacija 3) sociološki faktori- obitelj kao temeljna institucija 4) odnos između klase i mpodređenosti 5) obrazovni faktori 6) mit i religija 7) psihologija- pasivni ženin temperament 8) fizička sila kao izvor muške dominacije

b) KRITIKA MILLETTOVE - 3 glavne slabosti njene spolne politike:

1) SHEILA ROWBOTHAM (1979.)- patrijarhat je preobuhvatna kategorija jer različita

društva različito definiraju rod 2) ne objašnjava se osjećaj ljubavi među ljudima 3) ROBERT McDONOUGH i RACHEL HARRISON (1978.)- zanemareni ekonomski

faktori- žene nemaju bogatstvo i ekonomsku moć



ROD U SUVREMENIM DRUŠTVIMA- MARKSISTIČKE I SOCIJALISTIČKE PERSPEKTIVE

1. MARX I ENGELS I ŽENE U KOMUNIZMU

- s razvojem kapitalizma mijenja se ženski položaj - prevlast muškarca je posljedica ekonomske prevlasti - no potražnja za ženskim radom će poboljšati položaj žena, zapošljavanje žena će ih

osloboditi

a) ROD U KOMUNIZMU - s dolaskom komunizma i zajedničkog vlasništva doći će do egalitarnosti rodova - no istraživanja NICKIE CHARLES- žene u komunizmu čine većinu radne snage, ali

su manje plaćene i i dalje su bile u lošijem položaju zvog trajnosti obiteljske ideologije koja definira žene primarno kao majke i supruge

2. SUVREMENI MARKSISTIČKI FEMINIZAM

- položaj žena u društvu ide u prilog kapitalistima, a ne muškarcima - žene- niska nadnica, a visoki profit - manje je vjerojatno da će se žene pridružiti sindikatima

a) KRITIKE MARKSISTIČKOG FEMINIZMA - žene su beznačajne- nalaze se na marginama borbe između rada i kapitala - HEIDI HARTMAN- brak marksizma i feminizma- marksizam i feminizam su jedno, a

to jedno je marksizam - marksizam je „slijep za spol“ - MICHELLE BARRETT- i muškarci iz radničke klase imaju koristi od žena kao i

kapitalisti

b) BRAK MARKSIZMA I FEMINIZMA - članak HEIDI HARTMAN (1981.): „Nesretni brak marksizma i feminizma“ - patrijarhat je ključ objašnjenja spolne podjele rada - ali patrijarhat ima materijalnu bazu - kapitalizam i patrijarhat su blisko povezani - MICHELLE BARRETT (1980.: „Tlačenje žena danas“- podrijetlo tlačenja žena leži u

19. st.- koalicija muškaraca i kapitalista - u tom procesu tlačenja žena se smjestilo u onome što ona naziva OBITELJSKO-

KUĆNI SUSTAV- obitelj ovisi o plaći muškarca

c) BIOLOGIJA, KAPITALIZAM I TLAČENJE ŽENA - rodne najadnakosti su proizvod kapitalizma - za JOANNU BRENNER i MARIU RAMAS spolna podjela rada je u najmanju ruku

stvorena racionalnim odlukama koje su donijeli pripadnici radničke klase - MICHELLE BARRETT misli da je ideologija igrala veću ulogu od biologije u

stvaranju obiteljsko- kućnog sustava



SYLVIA WALBY- TEORETIZIRANJE O PATRIJARHATU

- 1990. knjiga „Teoretiziranje o patrijarhatu“

1. KRITIKE POSTOJEĆIH PERSPEKTIVA 1. radikalni feminizam- kritika zbog lažnog univerzalizma koji nije u stanju shvatiti

povijesne promjene ili uzeti u obzir podjele među ženama koje se temelje na etničkoj pripadnosti i klasi

2. marksistički feminizam- koncentrira se na rodne najadnakosti u kapitalizmu 3. liberalni feminizam- nedostaje mu općeniti prikaz društvenog strukturiranja rodnih

nejednakosti 4. kritika tzv. teorije dvaju sustava- eksploatacija žena pomoću kapitalizma i patrijarhata,

podcjenjuje se uloga nasilja i seksualnosti

2. PATRIJARHAT

- prema WALBY patrijarhat je neophodan za analizu rodnih nejednakosti - 6 patrijarhalnih struktura koje ograničavaju žene i pomažu muškoj dominaciji: 1) plaćeni rad 2) patrijarhalni odnosi u kućanstvu 3) patrijarhalna kultura 4) seksualnost 5) muško nasilje prema ženama 6) država



3. STRUKTURE PATRIJARHATA

a) ZAPOSLENJE - po WALBY je zaposlenje ključna struktura u stvaranju nepovoljnog položaja žena - nejednaki uvjeti i diskriminacija žena na poslu - tržište rada ima više utjecaja od obitelji na odluke žena o tome hoće li se zaposliti

b) PROIZVODNJA U KUĆANSTVU - kućanstva sadrže uočljive patrijarhalne proizvodne odnose - za neke žene rad u kućanstvu je bijeg od eksploatacije na poslu - nije vjerojatno da će žene naći dobro plaćen posao i osloboditi se od braka

c) KULTURA - kultura zapadnih društava je konzistentno razlikovala muškarce i žene i očekivala od

njih različite tipove ponašanja

d) SEKSUALNOST - heteroseksualnost uspostavlja patrijarhalne strukture - u 19. st. ženska seksualnost ograničena na seks u braku - studija LAWSONA i SAMPSONA 1988.- vjerojatnije je da će muškarac biti nevjeran

u braku

e) NASILJE - muško nasilje prema ženama uključuje silovanje, seksualno napastvovanje,. Batine,

seksualno uznemiravanje na poslu i seksualnu zlouporabu djece - nepostojanje provjerenih podataka iz prošlosti onemogućava da se odredi jeli se

količina nasilja protiv žena uvećala ili smanjila

f) DRŽAVA - državna politika prema ženama se promijenila od 19. st., no država je još uvijek patrijarhalna, baš kao i kapitalistička i rasistička



4. OD PRIVATNOG DO JAVNOG PATRIJARHATA

a) PRIVATNI PATRIJARHAT - u privatnom patrijarhatu INDIVIDUALNI PATRIJARH, muška glava kućanstva

kontrolira žene u sferi doma

b) POMAK OD PRIVATNOG PATRIJARHATA - pomak od privatnog patrijarhata bio je dijelom posljedica PRVOG VALA

FEMINIZMA- između 1850. i 1930. žene u SAD-u i Britaniji su se borile za mnogo više od prava glasa

- JAVNI PATRIJARHAT je oblik u kojemu žene imaju pristup i javnim i privatnim područjima, one nisu istjerane iz javnog područja, ali su u njemu u podređenom položaju

- u javnoj sferi žene su segregirane manje plaćenim poslovima

c) VARIJACIJE PATRIJARHATA - došlo je do smanjenja patrijarhalne eksploatacije, no postoji npr. etnička

diskriminacija

5. PREOBRAZBE RODOVA

- 1997. WALBY: „Preobrazbe rodova“- razmatra promjene u patrijarhatu u 1990-im godinama

- postoje dokazi o GENERACIJSKIM RAZLIKAMA između starijih i mlađih žena - starije žene su ograničene privatnim patrijarhatom dok su mlađe žene imale koristi od

promjena - seksualnost se više ne ograničava samo na brak, a i uvećala se javna prisutnost

seksualnosti - sve je veći broj samohranih majki - na većini najmoćnijih položaja žene su i dalje slabo predstavljene

6. EVALUACIJA SYLVIJE WALBY

- njena teorija patrijarhata preuzima različite verzije feminizma - FLOYA ANTHIAS i NIRA YUVAL- DAVIS (1992.) kritiziraju je zato što se koristi

TROSUSTAVSKIM PRISTUPOM- WALBY smatra rod, klasu i rasu razdvojenim sustavima koji su u međusobnoj interakciji

- ANTHIAS i DAVIS misle da su patrijarhat, kapitalizam i rasizam dio jednog sustava koji neke skupine favorizira, a druge zanemaruje

- JACKIE STACEY kritizira WALBY zbog koncepta strukture i zanemaruje identitet



ANNA POLLERT- BIJEDA PATRIJARHATA

- kritizirala je uporabu pojma patrijarhata - središnja njena teza je da ideja patrijarhata pretpostavlja korištenje CIRKULARNOG

ARGUMENTA- patrijarhat se koristi i kao opis nejednakosti između žena i muškaraca i kao objašnjenje tih nejednakosti

- pr. muškarci imaju kontrolu nad ženama jer muškarci imaju kontrolu nad ženama - rodni sustavi nisu sputani na isti način - zagovara materijalističku analizu koja naglašava ekonomske nejednakosti kao i

detaljno kvalitativno istraživanje - odbacuje i postmodernizam jer se koristi kompliciranim jezikom - postmodernizam odbacuje sveobuhvatne teorije



POSTMODERNIZAM, SPOL I ROD

1. MICHELLE BARRETT I ANNE PHILLIPS- DESTABILIZIRANJE TEORIJE

- tvrde da su se novi feminizmi razvili zbog nezadovoljstva općim teorijama karakterističnim za tradicionalnu društvenu znanost kojom su dominirali muškarci

- simpatije za poststrukturalizam i postmodernizam - taj napad kao proces DESTABILIZIRANJA TEORIJE - 3 glavna faktora: 1) razvoj crnog feminizma 2) sve veća sumnja u distinkciju spol/rod 3) sve veći utjecaj postmodernih ideja

2. NAPETOSTI I SRODNOSTI IZMEĐU POSTMODERNIZMA I FEMINIZMA

- SUSAN HEKMAN (1990.) tvrdi da između postmodernizma i feminizma postoje i srodnosti i napetosti

- feminizam se može smatrati modernom društvenom teorijom - dovodi se u pitanje konvencionalne modele znanstvene spoznaje - srodnosti postmodernizma i feminizma mogu se kombinirati kao

POSTMODERNISTIČKI FEMINIZAM

a) GLAVNA SVOJSTVA POSTMODERNISTIČKOG FEMINIZMA - u nekim aspektima sličan crnom feminizmu - odbacuje tezu o 1 teoriji koja objašnjava položaj žena, traži pluralizam teorija - za razliku od konvencionalnog feminizma ima više veze s korištenjem kezika - primarni cilj u DEKONSTRUKCIJI MUŠKOG JEZIKA - za postmoderniste žena je „drugo“, ono što nije muškarac



UTJECAJ NA POSTMODERNISTIČKI FEMINIZAM

1. JACQUES LACAN - tvrdi (1977.) da se društvo sastoji od SIMBOLIČKOG PORETKA- niza

međupovezanih znakova, uloga i rituala - LACAN je pod utjecajem FREUDA, ali se od njega razlikuje - u prvoj imaginarnoj fazi dijete nema svijest o sebi - u drugoj zrcalnoj fazi dijete počinje razlikovati sebe od majke - u trećoj edipskoj fazi dolazi do razdvajanja djeteta i majke - i muškarci i žene se moraju pokoriti onome što LACAN zove zakonom oca- prisilno

simboličko razdvajanje djeteta od majke nameće otac - muškarci i žene su različiti - jezik je muški fenomen,, muška narac jezika

2. JACQUES DERRIDA

- poststrukturalist, razvija ideje iz lingvistike- analize jezika, i time otvara pitanje o spolu i rodu

- postojeći sustavi vjerovanja zasnivaju se na korištenju BINARNIH OPOZICIJA- vjerovanje u parove suprotnosti

POSTMODERNE FEMINISTICE

1. HELENE CIXOUS

- jezik smatra ključnim dijelom razlike među spolovima - jezik je falocentričan

2. HELEN HASTE- SEKSUALNA METAFORA

- važnost uloga matafora u jeziku - pr. muška metafora o čovjeku- lovcu

3. POSTMODERNI FEMINIZAM- EVALUACIJA

- ROSEMARIE TONG podržava postmoderni feminizam - kritičari tvrde da postmoderni feminizam gubi iz vida prave probleme i fokusira se na

jezik



ROD I ZAPOSLENJE

1. RODNE NEJEDNAKOSTI NA POSLU

- u V. Britaniji zakonodavstvo je osiguralo niz važnih poboljšanja za žene

a) ZAKONODAVSTVO JEDNAKIH MOGUĆNOSTI - 1970. donesen Zakon o jednakim plaćama - 1975. Zakon o spolnoj diskriminaciji

b) ROD I RADNA SNAGA - porast ženskog zapošljavanja potječe iz sve većeg broja udanih majki koje rade

c) ROD I ZARADE - horizontalna i vertikalna segregacija na muške i ženske poslove: 1) HORIZONTALNA SEGREGACIJA se odnosi na razmjer u kojem muškarci i žene

obavljaju različite poslove 2) VERTIKALNA SEGREGACIJA se odnosi na razmjer u kojem muškarci imaju

zaposlenja višeg ststusa i s boljom plaćom od žene

d) OBJAŠNJENJE RODNIH NEJEDNAKOSTI NA POSLU - žene suočene s preprekama: 1) obično su manje plaćene od muškaraca 2) vjerojatnije je da će biti samo djelomično zaposlene 3) obično su koncentrirane u nižim slojevima profesija u kojima rade 4) obično obavljaju posebni tip poslova, najčešće onaj nižeg statusa e) FUNKCIONALIZAM I TEORIJA LJUDSKOG KAPITALA - TEORIJA LJUDSKOG KAPITALA, koju zagovaraju neki ekonomisti, tvrdi da su

žene manje predane poslu od muškaraca i da je to glavni uzrok nepogodnosti s kojima se suočavaju na tržištu rada

- ANNE WITZ (1993.) to kritizira- i kad žene rade kontinuirano i predano i dalje završavaju na niže plaćenim poslovima

f) TEORIJA O DUALNOM TRŽIŠTU RADA - R.D. BARRON i G.M. NORRIS (1976.)- primjenili teoriju o dualnom tržištu rada na

rodne nejednakosti- postoje 2 tržišta rada: 1) PRIMARNO TRŽIŠTE RADA karakteriziraju visoke plaće, sigurnost posla, dobri

radni uvjeti i povoljni izgledi za napredovanje 2) SEKUNDARNO TRŽIŠTE RADA se sastoji od loše olaćenih poslova s manjom

sigurnošću posla, lošim radnim uvjetima i malom mogućnošću napredovanja - VERONICA BEECHEY (1986.) uočava niz ograničenja ove teorije: 1) žene u primarnom sektoru imaju manje plaće od muškaraca u primarnom sektoru 2) žene imaju poslove u primarnom seksotu, ali ne u industriji 3) teorija dualnog tržišta rada ne može objasniti zašto žene rijeđe dobivaju unaprijeđenja

čak i kad obavljaju iste poslove



g) SEGMENTACIJA NA OSNOVI RODA I NA TRŽIŠTU RADA - analiza BRENDANA BURCHELLA i JILL RUBERY (1994.): 1) PRIMARNI SEGMENT- radi na najboljim poslovima, 78% muškarci 2) NEPOKRETNI- 62% žene, ne doživljavaju napredovanje na poslu 3) ŽENE U SILASKU- 96% žene, slabiji dohodak nakon promjene posla 4) MLADI I MOBILNI- 80% muškarci 5) ONI KOJI SILAZE NA TRŽIŠTU RADA - zaključeno da su zaposlene žene jako podijeljene u razne skupine te da nisu sve

koncentrirane na sekundarnom tržištu rada

h) GUBITAK KVALIFIKACIJA I RADNI PROCES - američki marksist HENRY BRAVERMAN (1974.)- kapitalizam proizveo progresivno

smanjivanje kvalificiranosti posla 1) više nije potrebno da žene proizvode robe poput hrane i odjeće 2) ženama je bilo lako prijeći u uslužni sektor iz uslužnog sektora u obitelji 3) žene su morale postati sve važniji izvor rada jer su se drugi izvori iscrpili 4) žene su pogodan izvor rada u ekonomskom sustavu koji sve više želi zapošljavati

nakvalificirane radnike

i) ŽENE KAO REZERVNA ARMIJA RADA - VERONICA BEECHEY (1986.)- žene kao rezervna armija: 1) manje je vjerojatno da će žene biti članice sindikata 2) manje je vjerojatno da će ženski poslovi biti pokriveni zakonodavstvom o otpuštanju s

posla 3) nezaposlene udane žene ne mogu primati socijalnu pomoć 4) zbog položaja u obitelji vjerojatno je da će žene biti flaksibilna rezervna armija rada 5) žene rade za manju plaću jer se oslanjaju na muževu zaradu

j) LINDA McDOWELL- ROD I POSTFORDIZAM - nakon 1960-ih došlo je do fundamentalnih promjena na tržištu rada - teorija POSTFORDIZMA - povećanje djelomično zaposlenih žena i smanjivanje broja stalno zaposlenih

muškaraca - mnogi poslodavci i dalje imaju tradicionalne obrasce muškog i ženskog zapošljavanja

k) MUŠKARCI, SINDIKATI I ŽENE NA TRŽIŠTU RADA - neke feministice kombiniraju marksistički i radikalni feminizam- hendikepi žena na

tržištu rada su posljedica djelovanja kapitalističke ekonomije, ali i pokušaja muškaraca da održe patrijarhalnu kontrolu

- pr. i sindikati koče žene

l) RADIKALNI FEMINIZAM I ZAPOŠLJAVANJE ŽENA - loš položaj žena na tržištu rada potječe iz eksploatacije žena od strane muškaraca i ima

malo zajedničkog s funkcioniranjem kapitalizma - pr. kako muškarci iskazuju moć nad ženama na poslu (pr. seksualno uznemiravanje)



m) LISA ADKINS- SEKSUALIZACIJA ŽENSKOG POSLA - rodna podjela i seksualizacija rada su bitna svojstva tržišta rada - patrijarhalna kontrola ženskog rada



RODEMARY CROMPTON I KAY SANDERSON- RODNA PODJELA POSLOVA I DRUŠTVENA PROMJENA

a) STRUKTURACIJA - 1990. studija roda i rada - autorice slijede A. GIDDENSA koristeći se konceptom STRUKTURACIJE - struktura tržišta rada oblikuje odluke ljudi, ali ih ne determinira u potpunosti

b) MODEL STRUKTURE ZAPOSLENJA c) ROD I TRŽIŠTE RADA - patrijarhat je posebni aspekt rodnih odnosa, a ne univerzalni sustav d) FARMACIJA - premda žene danas čine dobar dio ljekarničkog osoblja, one su ipak koncentrirane na

nižim razinama profesije

e) RAČUNOVODSTVO - žene su ušle među računovođe puno kasnije nego među ljekranike

f) STAMBENE ZADRUGE - za razliku od računovođa, većina zaposlenih u stambenim zadrugama bile su žene, no

obavljaju niže činovničke poslove, a rukovoditelji su muškarci

g) KUHANJE I POSLUŽIVANJE - školske kuharice su uglavnom žene, u hotelima muškarci

h) ZAKLJUČAK - kao rezultat smanjivanja količine spolno tipiziranih zanimanja u strukturi kao cjelini

moguće je očekivati opadanje u manualnim zanimanjima i intenzifikaciju konkurencije među raznim tipovima lošijih poslova na nižim razinama uslužnih zanimanja

- premda bi rodne razlike na poslu mogle postati manje one će i dalje ostati trajna pojava

i) EVALUACIJA - DAWN BURTON (1994.) pohvalila ovu studiju - LISA ADKINS i CELIA LURY (1992.) kritika- korištenje širokog niza faktora za

objašnjenje rodnih nejednakosti je slabost, a ne snaga - slabost pluralističke konceptualizacije, žene u stvari imaju više otvorenih mogućnosti



ROD I STRATIFIKACIJA

1. PROBLEMI RODA I KLASE

- pr. SULAMITH FIRESTONE tvrdi da žene predstavljaju spolnu klasu koja se zasniva na njihovim biološkim razlikama u odnosu na muškarce

- MARGERET EICHLER kritizira ovakav pristup je je „ne- ili pred- sociološki, budući da pretpostavlja izravnu vezu između biološke i društvene razlike“

2. ROD I KASTA

- KATE MILLETT (1970.) kaže da žene imaju status nalik kasti, a EICHLER zapaža neke sličnosti između kasta i rodnih grupacija:

1) pripadnost kasti i rodu pripisuje se pri rođenju 2) društvena mobilnost među skupinama je više-manje nemoguća 3) različite skupine se različito nagrađuju - no prema EICHLER postoje i razlike između kaste i rodne stratifikacije: 1) odnos između žena i muškaraca u modernim industrijskim društvima nije toliko

hijerarhijski 2) kastinski sustavi se zasnivaju na endogamiji, stratifikacija na egzogamiji

3. ROD I MANJINE

- HELEN MAYER HACKER (1972.)- žene kao manjina- uspoređuje situacije američkih crnaca i žena- prednosti klasifikacije žena kao manjine:

1) i crnci i žene su izrazito socijalno vidljive 2) obje skupine imaju slične pripisane atribute 3) status crnaca i žena većinska skupina racionalizira na sličan način 4) obje skupine prihvaćaju konformističko ponašanje 5) obje skupine trpe slične diskriminatorne postupke

4. SPOLNA STRATIFIKACIJA

- pr. EICHLER (1980.)- društvena stratifikacija je na temelju karakteristika različitih od spola stvarna, ali to je i spolna stratifikacija

- razlog zbog kojeg se ženin položaj ne može u potpunosti shvatiti pomoću suprugove društvene klase jest taj što obitelj nije kapitalistička institucija



OSLOBAĐANJE ŽENA- PRIJEDLOZI I IZGLEDI

- od 1960-ih - DAVID BOUCHIER (1983.)- 3 cilja feministica: 1) integrirano ili egalitarno društvo u kojem spolne razlike više nisu važne 2) androgino društvo u kojem spolne razlike više ne postoje 3) separatističko društvo u kojem muškarci i žene više ne dijele isti društveni svijet - prvi cilj, EGALITARNO DRUŠTVO, podržavaju marksističke i socijalističke

feministice - drugi i treći cilj, ANDROGINO i SEPARATISTIČKO DRUŠTVO podržavaju

radikalne feministice

1. UKIDANJE RODNIH ULOGA

- ANN OAKLEY (1974.)- moraju se poduzeti sljedeći koraci: 1) uloga kućanice mora biti ukinuta 2) obitelj kakva je sada mora se ukinuti 3) spolna podjela rada mora se iskorijeniti - potrebna je ideološka revolucija, revolucija u konceptima rodnih identiteta - i prem KATE MILLETT u takvom će društvu svaki pojedinac biti slobodan

2. MODIFIKACIJE I ALTERNATIVE OBITELJI

- pr. SUSAN BROWNMILLER (1970.)- iznosi tezu da bi muž i žena trebali podijeliti svoje tradicionalne uloge po sredini- svatko neka radi pola dana

- to podržava i JESSIE BERNARD - socijalistička feministica JULIET MITCHELL (1971.) zagovara razne eksperimente

zajedničkog života - u budućnosti žena dominiraju 2 glavne teme: 1) jednakost spolova 2) sloboda izbora + tolerancija 3. ŽENE I TRŽIŠTE RADA

- ulazak žena na tržište rada nije okončao spolnu podjelu rada - žene kao skupina moraju steći kontrolu nad značajnim dijelom proizvodnih snaga

4. PODIZANJE SVIJESTI I STVARANJE SOLIDARNOSTI

- D.H.J. MORGAN (1986.) je primjenila marksističke koncepte ideologije, klasne svijesti i klasne solidarnosti na položaj žena u društvu

- muška ideologija legitimira položaj žena i proizvodi lažnu rodnu svijest



5. POKRET ZA OSLOBOĐENJE ŽENA

- početkom 20. st.- sufražetkinje se bore za pravo glasa, no i za razvod braka, bolje

obrazovanje i posjedovanje imovine - većina feministica 20. st. borila se za građanska praca

a) SAD - POKRET ZA OSLOBOĐENJE ŽENA U SAD-u - JULIET MITCHELL (1971.) navodi razne pokrete: 1) pokret za crnu moć 2) omladniski pokret 3) mirovni pokret

b) USPOREDBA BRITANIJE I SAD-a - u Britaniji je Pokret za oslobođenje žena bio više pod utjecajem radničkog pokreta - u SAD- u ga je potaknulo radikalno tlačenje - u Britaniji je klasa bila važnija - u SAD-u se umjereniji dio pokreta sastojao od liberalnih feministica- NACIONALNA

ORGANIZACIJA ŽENA - u Britaniji je Pokret za oslobođenje žena bio socijalistički i marksistički - konferencije između 1971. i 1978. - 1971. zahtjevi: 1) jednaka plaća 2) jednake mogućnosti zapošljavanja i obrazovanja 3) pobačaj na zahtjev i besplatna kontracepcija 4) besplatni vrtići 24 sata na dan - 1975. zahtjevi: 5) pravna i financijska neovisnost žena 6) okončanje diskriminacije lezbijki - 1987. zahtjev 7) sloboda za žene od prijetnji fizičkim ili seksualnim nasiljem muškaraca

c) SUSAN FALUDI- UZVRATNI UDARAC - knjiga 1992. : „Uzvratni udarac: neobjavljeni rat protiv žena“- tvrdi da Pokret za

oslobođenje žena nailazi na sve veći otpor- mnogi tvrde da su žene već dobile svoja prava

- pr. neki časopisi pišu kako su žene bez djece sklone depresiji

6. POSTFEMINIZAM

- „Uzvratni udarac“ u nekim je krugovima nazvan postfeminizmom - postfeministice poput postmodernista odbacuju ideju o „velikoj priči“ koja nudi

poboljšanje svijeta



MUŠKOST

- bilo je malo studija o samoj muškosti, muškarci kao norma - JEFF HEARN i DAVID MORGAN - MICHAEL KIMMEL: u sociologiji su muškarci nevidljivi, a žene problematične

1. DAVID D. GILMORE- KULTURNI KONCEPTI MUŠKOSTI

a) MUŠKOST, SPOL I ROD - knjiga 1990.: „Nastanak muškarca: kulturni koncepti muškosti“- kako se definira

muškost u nizu društava - muškost nije determinirana biologijom - zagonetka muškosti leži u kulturi

b) TIPIČNA SVOJSTVA MUŠKOSTI - GILMORE- 3 tipična svojstva maskulinosti u većini društava: 1) MUŠKARAC- OPLODITELJ 2) MUŠKARAC- OPSKRBLJIVAČ 3) MUŠKARAC- ZAŠTITNIK

c) MUŠKOST I DRUŠTVO - GILMORE- funkcionalistički pristup- objašnjava postojanje ideala muškosti pomoću

funkcija koje taj ideal ima u društvu

d) MUŠKARCI NA TAHITIJU I PLEME SEMAI - tahićanski muškarci nisu niti zaštitnički raspoloženi prema vlastitim ženama, niti su

posesivni - u plemenu Semai i muškarci i žene se snažno suprotstavljaju nasilju i agresiji

e) EVALUACIJA - feministice kritiziraju GILMOREA zbog prikazivanja muškarca kao zaštitnika i

opskrbljivača žena - no kultura ima snažan utjecaj na ideologije muškosti 2. VICTOR J. SEIDLER- RACIONALNOST I MUŠKOST

- usredotočuje se na muškarce u zapadnim društvima

a) PROSVJETITELJSTVO - ono je temelj modernosti- ljudi će pomoću znanosti ostvariti napredak

b) MUŠKOST, ŽENSKOST I MODERNOST - u modernom dobu znanost se počela povezivati s muškošću - pr. muževna filozofija - žene se shvaćaju kao bića bliža prirodi, više emocionalne, manje racionalne - povezivanje muškaraca s razumom i racionalnošću, a žena s prirodom i emocijama su

štetni - povezivanje muškaraca s razumom pridonosi patrijarhatu



c) EVALUACIJA - SEIDLEROVI argumenti su apstraktni - feminizam je pridonio stvaranju raznovrsnih muškosti

3. JONATHAN RUTHERFORD- „TKO JE TAJ MUŠKARAC?“

a) PRIJETNJE TRADICIONALNOJ MUŠKOSTI - poput SEIDLERA, RUTHERFORD povezuje muškost s idejama o razumu - povijest muškosti je borba da se ukroti i podčini emocionalno i seksualno jastvo te da

se prizna uspravna i nadmoćna priroda razuma i misli - RUTHERFORD misli da su tradicionalne koncepcije muškosti sve više ugrožene- pr.

u strukturama i institucijama: 1) radnička muškost je ugrožena opadanjem značenja manualne teške industrije 2) sve se više govori o nasilju muškaraca u obitelji 3) vrijednost muške uloge u obitelji dovedena je u pitanje 4) ženski pokret je doveo muškost u pitanje 5) radikalna gay politika i crnačka politika proizvele su nove definicije svijeta

b) OSVETOLJUBIVI MUŠKARAC I NOVI MUŠKARAC - 2 skupine: osvetoljubivi i novi muškarci 1) OSVETOLJUBIVI MUŠKARCI pokušavaju ponovo uspostaviti tradicionalnu sliku

muškosti- pr. Rambo 2) NOVI MUŠKARAC- spreman shvatiti očinske dužnosti- pr. Kramer protiv Kramera

(samohrani otac)

c) BUDUĆNOST MUŠKOSTI - novi muškarci su medijski mit - većina muškaraca je zbunjena o tome što je muškost

d) EVALUACIJA - RUTHERFORD piše žurnalistički, no ukazuje na kompleksnost pojma muškosti



4. R.W. CONNELL- MUŠKOSTI

- različiti tipovi muškosti u suvremenom društvu

a) PRIRODA RODA - odbacivanje konvencionalnih pristupa analizi roda- 3 konvencionalna pristupa: 1) one koji biološke razlike između muškaraca i žena smatraju uzrokom njihovih razlika 2) oni koji smatraju da kultura determinira rodne razlike 3) one koji smatraju rod proizvodom kombinacije bioloških i kulturnih faktora

b) TIPOVI MUŠKOSTI - HEGEMONIJSKA MUŠKOST je oblik muškosti koji za sebe traži i pokušava održati

dominantan utjecaj nad društvenim životom - HETEROSEKSUALNA MUŠKOST SREDNJEG SLOJA - CRNAČKA MUŠKOST - HOMOSEKSUALNA MUŠKOST - RADNIČKA MUŠKOST

c) PROMJENJIVI RODNI POREDAK - CONNELL misli da je između 1450. i 1650. god. uspostavljena moderna

kapitalistička ekonomija, a s njom je došao i razvoj novih muškosti - kapitalizam je poticao individualizam i ideju autonomnog jastva - novi oblici muškosti bili su povezani i s razvojem gradova gdje se zahtijevala

suptilnija muškost - hegemonijski tip muškosti- PLEMIĆKA MUŠKOST - no bilo je i slučajeva feminiziranih muškaraca - kasnije se pojavljuje podređena i marginalizirana muškost - ključna promjena je bila pomak od izravnog korištenja nasilja u svrhu postizanja

dominacije prema većem naglasku na korištenju birokratske racionalnosti - u 19. st. hegemonijska muškost definira homoseksualnost kao devijantnu - u 20. st. razdvajanje između profesionalne i menagerske muškosti- muškarci uočili

feminističke kritike

d) ISTRAŽIVANJE MUŠKOSTI - CONNELL proveo istraživanje 4 različite skupine Australaca: 1. skupina: žele živjeti brzo i umrijeti mladi (mlađi muškarci iz radničke klase) 2. skupina : muškarci iz ekološkog pokreta 3. skupina: vrlo obični homoseksualci 4. skupina: razumni muškarci (heteroseksualni stručnjaci)

e) ZAKLJUČCI - razne muškosti su kontradiktorne i mijenjaju se - ukidanje herojske muškosti?



SOCIOLOGIJA, VRIJEDNOSTI I ROD

- velik broj socioloških studija usmjeren je vrijednosnim sudovima - tradicionalno su muškarci definirali sociološke probleme- sociologija muškaraca - prije 1970. bilo je malo ozbiljnih studija o ženama - 1974. ANN OAKLEY prva detaljna studija kućanskog posla - feministice odbacivale teze MURDOCKA i PARSONSA prema kojima je muška

dominacija nužna - različite ideologije utječu na feminizam - radikalni feminizam- nova ideologija koja služi interesima žena, uz isključivanje

drugih skupina - najnoviji oblici feminizma, pr. postmoderni doveli u pitanje mušku logiku na kojoj se

temelji većina društvenih znanosti - stvorila se nova grana sociologije- sociologija muškosti - od 1990-ih feminističke ideje došle su pod obnovljeni napad „reakcije“ - feminizam ukazuje kako još uvijek postoje rodne razlike



MANUEL CASTELLS: MOĆ IDENTITETA, poglavlje: KRAJ PATRIJARHALNOSTI: DRUŠTVENI POKRETI, OBITELJ I SPOLNOST

- patrijarhalnost je osnovna struktura svih suvremenih društava - patrijarhalnu obitelj, kamen temeljac patrijarhalnosti, na kraju tisućljeća stavljaju na

kušnju neodvojivo povezani procesi preobrazbe ženskog rada i ženske svijesti KRIZA PATRIJARHALNE OBITELJI

- slabljenje modela obitelji zasnovanog na postojanom prakticiranju autoriteta/ dominacije nad cijelom obitelji od strane odrasle muške glave obitelji

- pokazatelji: 1) raspad kućanstava oženjenih parova- nezadovoljstvo dugoročnim modelom obitelji 2) sve veća učestalost bračnih kriza 3) demografske tendencije: starenje stanovništva 4) nestabilnost obitelji i autonomija ženma vodi do krize društvenih obrazaca obnavljanja

stanovništva - sve veći dio djece u razvijenim zemljama rađa se izvan braka - između 1970. i 1980. povećao se broj obitelji s 1 roditeljem - pad stope plodnosti u razvijenim zemljama

ZAPOSLENE ŽENE

- uključivanje žena u plaćenu radnu snagu izvan kuće- posljedica informatizacije, umreživanja i globalizacije ekonomije te spolno uvjetovane segmentacije tržišta rada koja iskorištava specifične socijalne uvjete kod žena da bi povećaka produktivnost

- preobrazba strukture zaposlenosti u informacijskoj ekonomiji - koncentracija žena u uslužnim djelatnostima - no, mogućnost slabijeg plaćanja za sličan posao - žene su fleksibilnije kao radnici - ženin doprinos kućnom budžetu povećava njenu moć u obitelji

SESTRINSTVO JE MOĆNO: FEMINISTIČKI POKRET

- raznolik pokret - uzburkao se 1960-ih u SAD, a zatim u Europi 1970-ih i u iduća 2 desetljeća se proširio

po cijelom svijetu - JANE MANSBRIDGE: feminizam je angažman na prekidanju muške dominacije - kao pokret nastao je u raspravama i diskursima - redefiniranje ženskog identiteta



AMERIČKI FEMINIZAM: ISPREKIDAN KONTINUITET

- organizirani feminizam od 1848. - izboreno pravo glasa 1920. god. - bojkot autobusa 1955. u Alabami- najavio pokret za građanska prava na jugu - 1966. BETTY FRIEDAN osnovala Nacionalnu organizaciju žena- sinonim liberalnog

feminizma- jednaka prava žena u svim područjima društvenog života - feministički pokret podijeljen na liberalnu i radikalnu struju - liberalni feminizam usredotočio ciljeve na postizanje istih prava za žene - radikalne feministkinje usredotočene na buđenje svijesti (CR- CONSCIOUSNENN

RAISING)- obrana žena od muškog nasilja - pr. 1972. osnovana Ženska koalicija radničkih sindikata - u smislu organizacija SPALTER-ROTH i SCHREIBER predlažu empirijski

utemeljenu tipologiju koja razlikuje: 1) organizacije čije članstvo pokriva cijelu zemlju i zahtjeva jednaka prava- pr.

Nacionalna organizacija žena ili Koalicija ženskih radničkih sindikata 2) izravni davatelji usluga, lokalne skupine koje pružaju npr. pomoć ženama žrtvama

nasilja 3) stručne organizacije- pr. Institut za istraživanja ženske politikr - koncept WHITTIEROVE o političkim naraštajima i makroskupinama - kolektivni identitet političkog naraštaja - u SAD su pionirke feminizma bile bjelkinje iz srednje klase i visokoobrazovane - kasnije dolazi feminizam manjina - bivša etatistička društva imaju posebnu situaciju- žene pod kontrolom komunističke

partije - u industrijaliziranoj Aziji još vlada patrijarhalnost - u zemljama u razvoju situacija je složena i kontradiktorna - feminizam pokazuje različite oblike i orijentacije, ovisno o kulturnom, institucijskom i

političkom kontekstu u kojem se javlja - pr. španjolski feminizam- demokratski pokret protiv Francova režima, antifažizam



FEMINIZAM: IZVODIVA POLIFONIJA

- snaga feminizma je u raznolikosti, prilagodljivosti kulturama i vremenima - obrana ženskih prava je osnova feminizma

analitička tipologija feminističkih pokreta TIP IDENTITET PROTIVNIK CILJ ŽENSKA PRAVA (LIBERALNI, SOCIJALISTIČKI)

Žene kao ljudska bića Patrijarhalna država i/ili patrijarhalni kapitalizam

Jednaka prava (uključuje reprodukcijska prava)

KULTURALNI FEMINIZAM

Ženska komuna Patrijarhalne institucije i vrijednosti

Kulturna autonomija

ESENCIJALISTIČKI FEMINIZAM (SPIRITUALIZAM, EKOFEMINIZAM)

Ženski način postojanja Muški način postojanja

Matrijarhalna sloboda

LEZBIJSKI FEMINIZAM

Spolno/kulturno sestrinstvo

Patrijarhalna heteroseksualnost

Ukidanje spola putem separatizma

SPECIFIČNI IDENTITETI ŽENA (ETNIČKI, NACIONALNI, SAMOODREĐENI: pr. crkinja lezbijka feministkinja)

Samoizgrađeni identitet Kulturna dominacija

Multikulturalnost bez obzira na spol

PRAKTIČNI FEMINIZAM (radnice, zajednička samoobrana, maternistvoitd.)

Iskorištavane/zlostavljane žene/kućanice

Patrijarhalni kapitalizam

Opstanak/ dostojanstvo

- KULTURALNI FEMINIZAM zasniva se na pokušaju izgradnje alternativnih ženskih

institucija, prostora slobode, usred patrijarhalnog društva čije se institucije i vrijednosti doživljava kao protivnika

- RADIKALNI FEMINIZAM- buđenje svijesti - ESENCIJALIZAM- povezuje ženskost s poviješću i kulturom, prisvaja mit o

matrijarhalnom zlatnom dobu kad su žene osiguravale sklad - SPIRITUALIZAM, EKOFEMINIZAM- najsnažnije manifestacije esencijalizma - no, esencijalizam je napadnut od feminizma na političkom temelju - LEZBIJSKI FEMINIZAM- najmilitantniji, 1970. Manifest američkih radikalnih

lezbijki - temeljna zadaća feminističkog pokreta, kroz borbe i političke govore, jest ponovno

izgraditi ženski identitet, uklanjajući razliku u spolu u institucijama društva



MOĆ LJUBAVI: POKRETI ZA OSLOBOĐENJE LEZBIJKI I HOMOSEKSUALACA

- patrijarhat traži obaveznu heteroseksualnost - prema FOUCAULTU spolnost je društveno izgrađena - regulacija seksualne želje je u osnovi društvenih institucija

FEMINIZAM, LEZBIJSTVO I POKRETI ZA SEKSUALNO OSLOBAĐANJE U TAIPEJU

- tajvanski feministički pokret počeo je 1972. - nakon demokratizacije 1990-ih pojavljuje se kulturno orijentiran društveni pokret - 22.5.1994. na ulicama Taipeja feministkinje organizirale mimohod protiv seksualnog

maltretiranja - izvan komunikacije, umreživanja i samoizražavanja lezbijski pokret je u uskom

političkom savezu s homoseksualnim pokretom PROSTORI SLOBODE: HOMOSEKSUALNA ZAJEDNICA U SAN FRANCISCU

- 27.6. 1969. – STONEWALLSKI prosvjed homoseksualaca u New Yorku - bilo je puno gay u New Yorku i Los Angelesu, no San Francisco je postao mjesto

organizirane homoseksualne zajednice kao mjesto tolerancije- nakon 2. svj. rata mnogi su tamo otkrili svoju homoseksualnost

- no 1960-ih tamo je bilo puno homoseksualaca zaraženih HIV-om K ZAKLJUČKU: SEKSUALNI IDENTITET I PATRIJARHALNA OBITELJ OBITELJ, SEKSUALNOST I LIČNOST U KRIZI PATRIJARHALNOSTI NEVJEROJATNO SMANJIVANJE OBITELJI

- kriza patrijarhalnosti, izazvana međudjelovanjem informacijskoga kapitalizma i feminističkog i društvenog pokreta za seksualni identitet, manifestira se u sve većoj raznolikosti oblika partnerstva među ljudima za zajednički život i podizanje djece

OBNAVLJANJE MAJČINSTVA U UVJETIMA NEOBNAVLJANJA PATRIJARHALNOSTI

- pr. psihoanalitičarka NANCY CHODOROW: „Reprodukcija majčinstva“- na meti kritika lazbijki i materijalističkih feministica da učvršćuje patrijarhat

- zašto je obitelj u krizi: 1) razdvajanje- bijeg od obaveze 2) homoseksualnost - heteroseksualni obiteljski ugovor- puno zajedništvo roditeljstva



TJELESNI IDENTITET: (PONOVNA) IZGRADNJA SPOLNOSTI

- seksualna revolucija- raspad brakova, raspad obitelji, heteroseksualnost i seksualno izražavanje

- seksualnost se izdvaja iz braka FLEKSIBILNE LIČNOSTI U POSTPATRIJARHALNOM SVIJETU

- raznolike uloge unutar obitelji - seksualnost postaje osobna potreba

KRAJ PATRIJARHALNOSTI? - sposobnost ili nesposobnost feminističkih i društvenih pokreta za otkrivanje seksualnog identiteta da institucionaliziraju svoje vrijednosti ovisit će o njihovoj vezi s državom, posljednjim aparatom- utočištem kroz povijest



LEINERT NOVOSEL SMILJANA: ŽENA NA PRAGU 21. STOLJEĆA: IZMEĐU MAJČINSTVA I PROFESIJE

- razdoblje demokratske tranzicije- 2 oprečna koncepta glede društvene uloge žena: 1) TRADICIONALISTIČKI- povratak žene u kuću 2) MODERNISTIČKI- raspodjela sruštvenih uloga - istraživanja su potvrdila dvostruku optetećenost žene - žene pokazuju veći interes za politiku- taj interes kod žena vrlo rijetko postaje

motivmo akcije - mediji pojačavaju spolne stereotipe

UVOD

- druga polovica 20.st.- promjene za žene: ekonomska neovisnost, osjećaj samosvijesti - no žene danas zarađuju manje od muškaraca i koncentrirane su u ženskim profesijama - piramida zakonitosti- porastom razine odlučivanja opada usio žena - zaključci na svjetskoj razini: a) niska stopa prirodnog prirasta b) u zemljama koje veći dio nacionalnog dohotka izdvajaju za javnu potrošnju raste broj

žena u parlamentima tih zemalja - veza između stupnja obrazovanja i broja žena u parlamentima c) uloga žena na tržištu rada- veza između zaposlenih žena i žena na vlasti d) na uključivanje žena u politiku utječu politički strukturalni faktori- pr. koliko dugo

žene u nekoj zemlji imaju pravo glasa

1. SOCIJALISTIČKE ZEMLJE I ŽENE

- za razliku od kapitalističkih zemalja gdje su zahtjevi za spolnom jednakošću dolazili od žena, u socijalističkim zemljama bili su sastavni dio vladajuće ideologije- no ta dosljednost nije uvijek bila dosljedna

1.1. SLUČAJ ZEMALJA IZA „ŽELJEZNE ZAVJESE“ - kad su se pojavili pad proizvodnje, porast nezaposlenosti i smanjenje nataliteta

započeo je proces reteriranja- povratak tradicionalnim obrascima obiteljskog života (žena kućanica, muškarac radnik)

- sponzorirana tradicionalizacija - u razdoblju odgođene modernizacije tek se razvija civilno društvo - problemi žena u zapošljavanju, promjena položaja u obitelji i odsustvo iz političkog

života- većina sličnosti korijene vuče iz razdoblja socijalizma: a) zapošljavanje izvan doma u socijalizmu nije bilo pitanje izbora - dvostruka opterećenost žena - malo sudjelovanje žena u politici



1.2. PROCES DEMOKRATSKE TRANZICIJE U REALSOCIJALISTIČKIM ZEMLJAMA

- ekonomski problemi, društveni lomovi, etnički sukobi stavili su pitanje spolne jednakosti u drugi plan

- žene su bile posebno ranjiva društvena grupa zbog niže razine ljudskog kapitala, obiteljskih obaveza i tradicionalizma

- žene su počele gubiti radna mjesta prije muškaraca - odsutnost žena iz političkog života jevila se kao najstabilnija zajednička karakteristika

tranzicijskih zemalja - pr. lijeve stranke- strategija pozitivne diskriminacije - desni blok- vidi ženu kao majku - središnji blok liberalnog usmjerenja odbijao je svaki oblik naglašene brige za položaj

žene u društvu - lijeva opcija zahtjeva ženska prava - no u bivšim zemljama realsocijalizma žene pokazuju veću skolnost desnoj opciji

1.3. SAMOUPRAVNI SOCIJALIZAM (HRVATSKA) - u kraljevini Jugoslaviji žene nisu imale pravo glasa i bile su bez obrazovanja - jasna podjela spolnih uloga- muškarac hranitelj, žena pomoćnica - lijeva ideologija nudi revolucionarni koncept - iza 2. svj. rata žene dobile pravo glasa i sudjelovanja u politici, no piramidalni obrazac

je i dalje bio dominantan - inovacija u privatnom životu- 2 zaposlena roditelja - socijalizam je promijenio svijest žena

1.4. DEMOKRATSKA TRANZICIJA U HRVATSKOJ I ŽENE - rat je potisnuo žensku problematiku - demokratska tranzicija nije bitnu utjecala na promjenu društvenog položaja žena - žene prve stradale na poslu, nedostatak žena na vodećim pozicijama na tržištu i u

politici



2. MIŠLJENJE O DRUŠTVENOM POLOŽAJU ŽENA - danas se u javnost želi uvesti nove vrijednosne orijentacije- žena kao majka

2.1. OCJENA DRUŠTVENOG POLOŽAJA ŽENA - pitanje: 1) jesu li žene danas zadovoljne svojim životom? 2) da li se danas društveni položaj žena ocjenjuje boljim?

2.2. ODNOS TRADICIONALISTA I MODERNISTA - premda je većina stanovništva noderna jedan dio polulacije pokazuje simptome

vraćanja na tradicionalne obrasce života

2.3. UTJECAJ OBRAZOVANJA I ZAPOSLENOSTI NA ODABIR OPCIJA - razlike u intenzitetu između muških i ženskih ispitanika - muškarci iz urbanih sredina su iskazali moderne orijentacije, no nešto slabijeg

intenziteta nego žene - npr. u RH se mišljenje žena o slobodi pobačaja ne podudara sa stavovima stranaka za

koje glasaju

2.4. ZAKLJUČAK - društveni položaj žena se u novom sustavu promijenio u negativnom smjeru u

usporedbi s proteklim razdobljem



3. ŽENA I OBITELJ

3.1. ŽENA I OBITELJ U SVIJETU - paralelno s otvaranjem najširih mogućnosti za postizanje uspjeha, u životu žene još su

uvijek prisutni utezi koji taj proces usporavaju - pr. mnoge žene danas osjećaju nezadovoljstvo i frustraciju - političari te bolesti pokušavaju izliječiti ozdravljenjem obitelji - zaposlena žena koja sama zarađuje u mužu više ne gleda hranitelja obitelji, već onoga

tko će joj pružiti potporu, razumijevanje i konkretnu pomoć u obitelji - sadašnjim stanjem improvizacije nisu zadovoljni ni žene ni muškarci

3.2. NEKE OD TEORIJA O OBITELJI - obitelj kao temeljna zajednica društva, osnovni nosilac procesa socijalizacije 1) TRADICIONALISTIČKO SHVAĆANJE OBITELJI - u obitelji se uloge dijele na muške i ženske - žene poštuju autoritet muža, ostaju i privatnoj sferi i rađaju djecu 2) MODERNISTIČKO SHVAĆANJE OBITELJI - moć i dominacija muškarca zamjenjuje se principom cost-benefita- teorija društvene

razmjene - zadaci se dijele i ostvaruju zajednički, partnerstvo a ne autoritet, odgovorno planiranje

potomstva



3.3. OBITELJSKI ODNOSI I POLOŽAJ ŽENE U NAS- RAZULTATI ISTRAŽIVANJA

METODE I UZORAK

- istraživanje stavova o odnosima u obiteljima, te o položaju žene u društvu realizirano je na uzorku od 500 studenata Zagrebačkog sveučilišta

3.3.1. O ULOGAMA U DRUŠTVU I OBITELJI- OPĆENITO - sredina koja oštro razlikuje tipične ženske i muške profesije teško će unutar obitelji

registrirati drugačije odnosa - pr. žene su tipične odgojiteljice u vrtićima i tajnice - tržište rada u cijelom je svijetu spolno segregirano 3.3.2. KOME JE LAKŠE: ŽENAMA ILI MUŠKARCIMA? - problem dvostruke opterećenosti žena - problemi se moraju rješavati zajednički- preraspodjela uloga

3.3.3. ZAŠTO UOPĆE ŽENE ŽELE RADITI? - zapošljavanje žena je pozitivno- veće bogatstvo države - žene u plaćenom radu prepoznaju izvor svoje sigurnosti

3.3.4. RASPODJELA ULOGA U OBITELJIMA NAŠIH ISPITANIKA (TIP SOCIJALIZACIJE)

- obiteljski život naših ispitanika u određenoj je mjeri obilježen socijalizmom SLOBODNO VRIJEME RODITELJA NAŠIH ISPITANIKA

- tzv. ženski stil života ostaje značajka i u obiteljima ispitivanih studenata ODGOJ U OBITELJI NAŠIH ISPITANIKA

- svoju obitelj ispitanici opisuju egalitarnijom od prosjeka hrvatske obitelji (veći broj poslova radi se zajednički)

3.3.5. OBITELJ U BUDUĆNOSTI - trend zapošljavanja žena u cijelom svijetu nastavit će se uzlaznom linijom, no

stabilnost obiteljske zajednice neće FAKTORI PROFESIONALIZMA I „PRIVATNOSTI“

- kad žena odabere karijeru muškarac mora sudjelovati u kućnim poslovima PROJEKCIJE VLASTITE OBITELJI ISPITANIKA

- zapošljavanje i napredovanje žena da, ali uz uvjet da se ne poremeti život obitelji - zamišljena obitelj dolazi iz tipa socijalizacije



3.3.6. KUDA IDU ODNOSI ŽENE I MUŠKARCA U RAZVIJENOM SVIJETU BUDUĆNOSTI?

- trend ublažavanja spolnih razlika - mlade žene imaju drugačiji stil života nego njihove majke - nova organizacija rada- posljedica ekspanzije tehnološkog razvoja koji je doveo do

sljedećeg trenda promjena: 1) u razvijanom svijetu prisutan je trend smanjivanja proizvodnih poslova u korist

uslužnih (porast mogućnosti zapošljavanja žena) 2) porast part- time poslova 3) često mijenjanje poslova 4) nova organizacije profesionalnog života, dominacija intelektualnog nad fizičkim

radom, prevaga uslužnih djelatnosti u odnosu na proizvodne pogodovat će zapošljavanju žena i spol osobe više neće biti presudan za pojedinu profesiju

3.3.7. POLOŽAJ ŽENE U HRVATSKOM DRUŠTVU- MIŠLJENJE STUDENATA - i žene i muškarci smatraju da vlast brine malo - pokedinci odgajani u obiteljima gdje je već i majka bila zaposlena i sami će preuzeti i

dalje razvijati moderna stajališta o ulozi žene u društvu- bit će skloni zapošljavanju žene bez obzira na bračno stanje i broj djece, podržavat će njeno napredovanje i prihvatiti ženu na višoj poziciji

3.3.8. STUDENTI I MEDIJI - 1987. MORGAN potvrdio da mladi koji više vremena provode u gledanju televizije

bit će skloniji pristajanju uz tradicionalne stavove o spolnim ulogama - uloge u obitelji jesno su povezane sa interesom za sadržaje medija - mediji u tradicionalnim obiteljima samo učvršćuju stereotipove o životnim zadaćama

žena i muškaraca, dok način života u modernim obiteljima može biti u suprotnosti s onime što nude mediji

3.3.9. STATUS MAJKA ODGAJATELJICA - to novo zanimanje uvršteno je u Nacionalni program demografske obnove, no nije

zaživjelo zbog pomanjkanja materijalnih mogućnosti - jedan dio žena će prihvatiti ovu soluciju ili kao posljedicu dobrovoljnog odabira ili kao

izlaz u nuždi - važan je utjecaj Crkve - danas su žene svjesne razarajućih učinaka ekonomske ovinsnosti - zato su feministice tražila da se i taj dio ženinog posla plaća - pitanje je kako riješiti dvostruku opterećenost žene



4. ŽENE I MEDIJI

- 2 modela društvenog razvoja: 1) TRADICIONALISTIČKI- autoritarnost, tradicionalne društvene vrijednosti,

etnocentrizam i klerikalizam 2) MODERNISTIČKI- pluralizam, negacija tradicionalnih vrijednosti, građanska opcija,

odvojenost crkve od države

4.1. UTJECAJ TV NA FORMIRANJE SPOLNIH STEREOTIPOVA - medijski portret žene - u američkoj literaturi nalazimo lik pozitivne i negativne ženske osobe - pozitivnu ženu vežu atributi uz tradicionalne ženske uloge - muškarac se prikazuje kao borben i stabilan - pr. dobre žene kao domaćice, a loše kao političarke

4.2. ISTRAŽIVANJE TV PROGRAMA U NAS

4.2.1. FORMALNO SUDJELOVANJE ŽENA U TV PROGRAMU - novinarstvo kao privlačna profesija podjednako za muškarce i žene - u najgledanijem terminu žene su bile gotovo simbolično prisutne

4.2.2. SADRŽAJNA STRANA SUDJELOVANJA ŽENA U TV PROGRAMU - muškarci se najčešće pojavljuju uz politiku, a žene u temama koje se jasno ne može

odrediti - kod žene je izrazito prisutan estetski moment koji sve ostalo stavlja u drugi plan

4.3. ZAKLJUČAK - u RH sve veća feminizacija televizijskog medija



5 .MOTIVIRANOST ŽENA NA POSLU

- nakon 2. svj. rata sva su istraživanja u Europi ukazivala na manju zainteresiranost žena za politiku u odnosu na muškarce

5.1. RAZLIKE U INTERESU ZA POLITIKU KOD ŽENA EU I HRVATSKE - europski ispitanici- nešto naglašeniji interes za politiku kod oba spola

5.2. RAZLIKE U INFORMIRANJU O POLITICI IZMEĐU ŽENA EU I

HRVATSKE 5.3. BLISKOST ŽENA POLITIČKIM STRANKAMA (EU I HRVATSKA) - u RH tendencija hiperpolitiziranosti pučanstva

5.4. RAZLIKE MEĐU ŽENAMA EU I HRVATSKE OBZIROM NA

OBRAZOVANJE, ZAPOSLENOST I DOB - školovanje je vrlo značajan akcelerator uključivanja žena u područje političkog

interesa i djelovanja 5.5 ZAKLJUČCI - u zadnjim desetljećima povećan interes za politiku - i dalje prisutna razlika između muškaraca i žena - u južnoj Europi slabiji je interes žena za politiku, a veći je u sjevernjoj Europi - u Hrvatskoj su žene vrlo zainteresirane za politiku- posljedica promjene iz totalitarnog sustava u demokratski



6. POLITIČKE STRANKE HRVATSKE O ULOZI ŽENE U DRUŠTVU

6.1. OSNOVNI PRISTUPI - jedna skupina vjeruje u spontanitet rješavanja problema, druga vjeruje u aktivni

pristup spomenutom problemu - klasifikacija DANIELA ELAZARA: TRADICIONALISTIČKA,

INDIVIDUALISTIČKA I MORALISTIČKA DRUŠTVA, odnosno države

6.2. SAMOREGULATIVNE- TRADICIONALISTIČKE STRANKE - stranke prve skupine: HDZ, HSS, HSP, HKDU - važnost obitelji i majčinstva

O DEMOGRAFSKOJ POLITICI - nacionalna i romantičarska obilježja O OBITELJI I MAJČINSTVU - obitelj je temeljna životna zajednica O KRŠĆANSKIM VRIJEDNOSTIMA O PRAVU NA POBAČAJ - tradicionalističke stranke protiv pobačaja O KVOTAMA U POLITICI - te stranke vjeruju da se ženski problemi mogu riješiti kroz npr. Odbor za obitelj i mladež O ŽENAMA U VLASTITOJ STRANCI - skromniji udio žena na vodećim pozicijama

6.3. SAMOREGULATIVNE MODERNE STRANKE - druga skupina stranaka: HSLS, HNS, LS, SNS, regionalne stranke - briga za školovanje

O DEMOGRAFSKOJ POLITICI - pristup bez emotivnog naboja O OBITELJI I MAJČINSTVU - obitelj u skladu s tržišnim konceptom O PRAVU NA POBAČAJ O ŠKOLOVANJU I ZAPOŠLJAVANJU - maksimalno definiran O ŽENAMA U VLASTITOJ STRANCI



6.4. MODERNE STRANKE S DRUŠTVENOM REGULACIJOM - moderne lijeve stranke SDP i ASH

O OBITELJI - važna je ekonomska neovisnost žena O DEMOGRAFSKOJ POLITICI - Hrvatska kao država građana, a ne etnička država O PRAVU NA POBAČAJ - to je temeljno ljudsko pravo O ŠKOLOVANJU I ZAPOŠLJAVANJU - princip jednakosti plaćanja ženske i muške radne snage O POLITIČKOM DJELOVANJU - ukazivanje na nedovoljno žena u politici POLITIKA PREMA ŽENAMA U VLASTITOJ STRANCI

6.5. ZAKLJUČCI - zajedničko: 1) nizak postotak žena u stranačkim redovima, bez obzira na karakter političke stranke 2) već više puta isticano pravilo da porastom razine političkog odlučivanja opada

prisutnost žena, očigledno je kod sve 3 skupine stranaka i ne ovisi o karakteru stranke



7. ŽENE I VANJSKA POLITIKA

- proizlazi piramidalni obrazac

7.1. INTERES ŽENA EU ZA EUROPSKE INTEGRACIJE - ženski dio populacije, premda ne iskazuje negativno mišljenje, ne pokazuje niti veliko

oduševljenje za vanjsku politiku i ujedinjenu Europu

7.2. INTERES ŽENA U HRVATSKOJ ZA EUROPSKE INTEGRACIJE - u urbanim sredinama velika zainteresiranost za politička zbivanja

7.3. INTERES ŽENA EU I HRVATSKE ZA INTEGRACIJE PREMA

OBRAZOVANJU I ZAPOSLENOSTI - zaposlene osobe pridaju veću važnost EU

7.4. ZAKLJUČAK - žene u EU manje zainteresirane za politiku nego muškarci

8. SAŽETAK I ZAKLJUČCI

- u javnoj sferi djelovanja žene ostaju u tipično ženskim sektorima - u parlamentarnim demokracijama danas je žena manje no u nekadašnjim

socijalističkim zemljama

8.1. SLUČAJ HRVATSKE - socijalizam je donio golem zaokret u svijesti žena - razlika tradicionalista i modernista

sociologija roda

Documents