spektar broj 16

Sedmični internet magazin l Izlazi petkom l Sarajevo, 26. 09. 2014.

DUHAN: STVARNI ILI IZMIŠLJENI NEPRIJATELJ

ZA KOGA NAVIJAJU STRANCI?

IZBOR JE IPAK - NAŠ!GENERAL JOVAN DIVJAK: BUDIMO FER-BORCI

Broj 16

Dnevni najam već od 50 KM!

ŠkodaChevrolet

RenaultCitroen

KiaToyota

Mercedes

www.kapitals.ba

Sarajevo

H. Kreševljakovića 18

Tel./fax: 033 481 088

Mobitel: 063 393 180

063 399 648

063 393 181

IZBOR JE IPAK - NAŠ!


“NEMOJ PREKO TELEFONA,ZNAŠ DA IMA DUŠMANA...”

NELEGALNO PRISLUŠKIVANJE U BIH

Nedjeljni internet magazin l Izlazi svakog petka l Izdavač: Poenta d.o.o. SarajevoGlavni urednik: Vlastimir Mijović l Urednici: Amra Zimić, Arnisa Gagula

Novinari i saradnici: Šefik Avdagić, Radomir Lazić, Aida Hrnjić, Sanja Ljubičić, Nermana Begagić, DžanaZimić Medijski servisi: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Deutsche Welle (DW), Radio SlobodnaEvropa (RSE)l DTP: Bekir Tvrtković l [email protected]

Tačno je da stranci ne vole vladajuće stranke i da nam,iz potaje, sugerišu da izaberemo neke druge. Jesu ligrađani raspoloženi da poslušaju savjetemeđunarodnih zvaničnika u koje su, takođe, debelorazočarani? Str. 6

Ako ovo jednom državnom službeniku poručuje jedantužilac, jasno je da prisluškivanje cvjeta, bez naloga ibez kontrole, kao što je otkriveno u Graničnoj policijiBiH Str. 10

U SVOM TOM LUDILUIMA NEKOG SISTEMA!

Katastrofe nisu nasumične. Ali mi posjedujemomogućnost njihovog zaustavljanja, i to je jedna odtemeljnih postavki kojim nas uči nova znanost o kojoju svojim popularnim knjigama piše David Wilcock

Str. 28

STVARNI ILI IZMIŠLJENI NEPRIJATELJ

KOME SMETA DUHAN?Crna pušačka pluća su dobro smišljena laž zazastrašivanje pušača i obmanjivanje javnosti. Ni smikroskopom se, kako kažu neki ugledni liječnici, nemože otkriti je li neko za života bio pušač ili ne

Str. 35

UČESTANE KATASTROFE I NEPOGODE

„objekat“ ukloni? I drugo: zaštoOHR, koji je davno prije„uskrsnuća“ zabranio da se neštotako čini, ništa ne preduzima naprovođenju svoje odluke?Priznajemo da su pitanja kojapostavljamo – glupa! Ni od koga seovdje odavno ne može očekivati dauradi išta ljudski i pošteno, pa takoni u ovoj „krstaškoj aferi“.

MILOŠEVI]EVE MILIJARDE

Velika pljačka Srbije koja se odigralau 90-im godinama, kada su saradniciSlobodana Miloševića raznimbankarskim i drugim mahinacijamaizvukli novac od građana, a zatim gaiznijeli iz zemlje, najprije na Kipar, aonda ko zna gdje, dobija svoj epilogodmrzavanjem privatnih računabivšeg predsjednika Srbije, njegoveporodice i nekoliko bliskih saradnika.Iako su beogradski mediji još prošlenedjelje pisali da je EU odmrznulaimovinu Slobodana Miloševića, nje-gove porodice i nekoliko najbližihsaradnika, odluka je donijeta tek uponedeljak, pa će proći još vremenadok ona postane izvršna.U Srbiji se, inače, pletu razne pričekako su se pare nosile u džakovima, daje Miloševićeva Mirjana odnijela uRusiju četiri, a neki tvrde čak i 14milijardi dolara. Čuveni TV serijalInsajder, nagrađivane autorkeBrankice Stanković, posvetio jenekoliko epizoda ovoj velikoj pljačkičija je prva destinacija bila Kipar. Da lise ušlo u trag tom novcu i eventualnimtajnim računima porodice Miloševića ida li ima dokaza da je Srbija ozbiljno

Prođe čitavih pet dana, a bandera uobliku inat-krsta još se uzdiže nabrdu kraj Sarajeva. Građaniglavnog grada nad tim se zgražava-ju, Dodik u tome ne vidi ništa loše,a „sudija“ iz džepa ne vadi kartone.OHR je ovu gaduriju prigodnonazvao „neprihvatljivom“, a taj činsu osudili i iz diplomatskih pred-stavništava SAD i EU. I nikomništa!Ne treba se začuditi da sve okončakao sa mostarskim inat-križem, namjestu s kojeg je tučen Stari most,koji i danas „ponosno“ visi nadgradom na Neretvi. S tim što sara-jevski riziko-faktori, u ovom predi-zbornom košmaru, još nisu pot-puno izbjegnuti.Srpska policija za to vrijemekobajagi brižljivo čuva improvizo-vani inat-krst iznad Sarajeva, a ust-vari moli Boga da ga neko „odoz-do“ sruši i tako njegovimpostavljačima pruži alibi za drugi,još ružniji čin ove opasne igrarije.Da ga čuvaju, ne bi dopustili da dvaputa u pet dana momci iz Sarajevanoću dolaze i te cijevi nekakopokušavaju da uklone, a potom ijavno obznanjuju ko su i šta su, sprijetnjom da će taj posao jednomdovršiti.Teško se oteti utisku da se s timinat-krstom po svaku cijenu želinapraviti veliki skandal, sve dogolemog belaja. Stoga i pitanje:zašto općina Istočni Stari Grad, čijinačelnik je rekao da je krstnelegalno postavljen, začas neobavi posao i taj bespravni

BRAVO!Osnovnoj školi “AbdulvehabIlhamija” iz Željeznog Polja kodŽepča u četvrtak su predati naupotrebu renovirani objekti škole,koji su bili oštećeni tokom majskihpoplava i klizišta. Oko 450 učenikasada ima na raspolaganju uvjete zanormalno praćenje nastave. Renoviranje škole izvršeno jezahvaljujući donaciji Federalnogcrvenog križa, koji je osiguraosredstva od 53.000 KM. Nakonsvečane primopredaje objekta, pred-stavnici Crvenog križa FBiH supoklonili i po paket školskog priboraza svakog učenika ove škole.Malo dalje, u Maglaju, bilježimoistog dana i lijepu gestuumjetničkog udruženja Ars Aevi.Ono je Prvoj osnovnoj školi uMaglaju, teško oštećenoj unedavnim poplavama, uručilo ure-dsku i školsku opremu. Donacija jefinancirana sredstvima sakupljen-im dobrotvornom prodajom ArsAevijevih šalica "Illycaffe", orga-niziranom tokom proslave DanaRepublike Italije u junu. Vlada Italije inače je, po hitnom pos-tupku, pomogla stanovništvupogođenom poplavama u BiH,osiguravajući pomoć u vrijednosti od300.000 eura. Ona je distribuiranaputem Međunarodnog crvenogkriža i Svjetske zdravstvene organi-zacije, uz asistenciju 70 volonteraitalijanske Civilne zaštite.Još niz sličnih humanih gesti napoplavljenim područjima može sesvakodnevno zabilježiti. Nažalost,najrjeđe su u pitanju potezi, geste iprojekti državnih organa. Prvo, jerdržava nema para. Drugo, jer i kadih ima, vlast je preča sama sebi. Itreće, što milosrdni stranci,poučeni gramzivošću naše vlasti,eure više ne šalju tim nepouzdan-im putem.

INAT-KRST

4 Spektar, broj 16 26. septembar 2014.

No, tehnologija ipak nije ta koja ćeBiH spasiti od ugrožavanja javnebezbjednosti. Educiranje građana injihovo ohrabrivanje da organimareda pomažu u suzbijanju nečasnihradnji, nezamjenjiva je metoda. Nažalost, u BiH su slični projekti neko-liko puta bezuspješno pokretani.

PR]IJA VLASTIOko trećine budžetskih rashoda iizdataka u Bosni i Hercegoviniodlazi na plaće državnih službenikai funkcionera, dok druga trećinaodlazi na suštinske namjene. Oko20% ukupne potrošnje odlazi naotplatu različitih dugova, a tek 5%na kapitalne izdatke.Ovo su podaci organizacijeTransparency International (TI)BiH do kojih su došli analizombudžeta u zemlji.Dobijajući poziciju u vlasti,funkcioneri dobijaju i mogućnostraspolaganja ogromnim budžetom.Kao primjer se navodi slučaj feder-alnog ministra poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva JerkaIvankovića Lijanovića koji raspo-laže godišnjim budžetom od oko 70miliona maraka. Prema istraživan-ju CIN-a, ovaj ministar je u tokumandata dijelio poljoprivredne pot-icaje ljudima koji nemajupoljoprivredna dobra, ali su glasaliza ministra u toku izbornekampanje. Također, dio novca izbudžetske rezerve, koji je trebaobiti utrošen za hitne i nepredviđeneaktivnosti, dijelio je kao socijalnupomoć kolegama iz stranke.Istraživanje koje je sproveo TI BiHpokazalo je da više od 80%ispitanih građana BiH smatra da sebudžetski novac ne troši na pravinačin. Skoro isto toliko ih smatrada vlast ne ulaže dovoljno naporana suzbijanju korupcije. Ispitivanjeje rađeno na uzorku od 1.551punoljetnog ispitanika.

pokušavala da dobije sakriveni novac?„Uspeli smo, recimo, da utvrdimoda je sa jednog od računa jedne odoff shor kompanija kupljena timdržavnim novcem jahta kakvu jeposlije imao Marko Milošević, čimesmo dokazali da je to otišlo njemu.Dokazali smo da je BorislavMilošević preko svoje off shor kom-panije kupio dva helikoptera zadržavu Srbiju i pri tome uzeoproviziju od minimum 700 hiljadadolara. Uspjeli smo da dokažemo ida su razni biznismeni imali svojeračune, a zaključak je da je to biodržavni novac iznijet iz Srbije“,kaže Brankica Stanković.Ona dodaje da srbijanska državanikad nije ni pokušala da ozbiljnouđe u trag tom novcu. Hoće li touspjeti istražiteljima EU?

ULI^NI NADZOR

Projekt javnog videonadzora uMostaru je zvanično krenuo saeksperimentalnom fazom, u kojojće biti postavljeno nekoliko kamerana najfrekventnijim mjestima ugradu. Na kraju projekta, ulice bitrebale biti pokrivene sa 76 nad-zornih kamera. Projekt je izazvao pozitivnekomentare građana. Oni su svjesnida se time znatno pojačava opštisistem bezbjednosti, od huliganstvado uličnih pljački.Mentalitet Bosanaca i Hercegovacaje takav da nerado svjedoče, dabježe od te vrste obaveze i doprinosasuzbijanju nasilja ili kriminala. No,kamere nemaju tu vrstu “mentalite-ta”. One nepristrasno snimaju irođaka i komšiju. I kad laže riječ,slika je tu kao neoborivi dokaz.

FUJ!!!Sirotinjo, i Bogu si teška, a kamolidržavi i njenoj Elektrodistribuciji.Spoznala je to u svom ubogom živ-otu i samohrana maja NizahetaImamović iz Sarajeva, kojoj je naleđima sedmoro djece. A u kućuuđe sića od 264 KM dječijeg dodat-ka i 384 KM invalidnine zanepokretnu kćerku.Ova porodica sigurno u svemuoskudijeva, nema ni za hranu, akamoli za komunalne režije. E,vrag onda dođe po svoje, u vidupolicije koja je Nizahetu privelazbog neizmirenog duga premaElektrodistribuciji od 2.325 KM.Već ovlašna računica pokazuje daNizaheta struju nije plaćalanajmanje četiri godine, što će rećida su u Elektroprivredi BiH imaliza nju puno razumijevanja.Pogotovo zato što je Imamovićevavjerovatno imala i subvenciju zastruju, ukoliko je tačno da državapruža tu vrstu olakšice najtežimsocijalnim slučajevima.A kud ćeš težeg od ove osmočlanefamilije, u koju, po glavi, u kuću neuđe ni 100 KM mjesečno! I koliko jejoš takvih nesrećnika u ovojnesrećnoj zemlji? Za Nizahetu sesaznalo jer je javno zatražila pomoć,da taj svoj jad nekako ublaži i da teračune konačno izmiri.Siromašna zemlja puna je sirotin-je. Nekima se sigurno pomaže,premda nikome dovoljno.Jednostavno, budžeti su prazni.Tom činjenicom država se i pravdakad joj jedan ovakav slučaj udarina obraz. Ali, kad znamo koliko senovca harči nizašta, kad jeekonomija za našu vlast zadnjarupa na svirali, onda takva oprav-danja niko ne može da uvaži. Odsramote, takva država se ni predpomenutom porodicom ni predjavnošću ničim ne može oprati.

26. septembar 2014. Spektar, broj 16 5


Ima tome već dvije godine kakoiz diplomatskih misija uSarajevu domaćim vlastima

upućuju grube političke ćuške.Počelo je sa Valentinom Inckom iameričkim ambasadorom PatrikomMunom, da bi potom kritikepostale horske.Političkim štetočinama i lijenštinama,doduše uvijenim riječnikom, ali višenego jasnim, naše lidere su ocjenjivalii njemački, francuski i britanskiambasador. Posebno oštri oni supostali u vrijeme februarskihgrađanskih protesta, kada su u pot-punosti podržali narodni bunt. Samoje još falilo da sa demonstantimaučestvuju u paljevini zgradePredsjedništva, toliko su vrištali naneodgovornu vlast BiH.

Japanski šamar: Međunarodnogađenje nad ovdašnjim vlastimakulminiralo je nakon katastrofalnihpoplava, kroz krajnje grube ocjenejapanskog ambasadora u Bosni iHercegovini. Svašta je Japanacnagovorio ovdašnjim dahijama, svedo primjedbe da uživaju veće privi-legije u ovoj siromašnoj zemljinego najviši funkcioneri u pre-bogatom Japanu. I Incko i Munpobrale su simpatije naše javnosti,ali Japanac je naprečac postaoobožavana ličnost.Domaći vlastodršci, koje je Japanacgrubo ošamario, samo su ćutke pro-trljali obraz. Tad su još izbori bili

na dugom štapu. No, u času kad sunam već pod nosom, za parnedjelja, domaći lideri postali suznatno osjetljiviji i ratobornijiprema međunarodnim kritičarima.

Jer, stranci nisu stali sa žaokama.Oni su se, štaviše, razmahali.Ogroman odjek dobio jeprošlonedjeljni zajednički kritičkiosvrt direktora USAID-a u BiH ivojnog atašea Američke ambasadeu Sarajevu, koji su na internet-blogu žestoko naružili ovdašnjevlasti zbog njihovog nehaja uobnovi poplavljenih područja.

Prozvani su se odmah prepoznali, uprvom redu SDP i SDA. I ZlatkoLagumdžija ima svoj blog, a ima imišljenje o tim “lažljivim”Amerikancima. Optužio ih je dakrivotvore činjenice, da nemaju argu-menata, da nisu dobronamjerni... dasu, zapravo, oni za sve krivi!“Imamo najsloženiji politički sistemsa trinaest nesinhroniziranih nivoavlasti i sa velikim problemom prekla-panja nadležnosti. Bilo bi fer da supodsjetili javnost i na to kako je taj sis-tem u Dejtonu napravljen”, poručio ješef SDP-a svojim američkimkritičarima Bartu i Mileru.

Luđačka košulja: Osim Ame -rikanaca, Lagumdžija je ovu porukuuputio i javnosti BiH. Neka se znako je stvarno kriv! Nije to vlast BiH,kako nam poručuje šef naše diplo-matije, nego oni koji su nam skrojili


Tačno je da stranci ne vole vladajuće stranke i da nam,iz potaje, sugerišu da izaberemo neke druge. Jesu ligrađani raspoloženi da poslušaju savjete međunarodnihzvaničnika u koje su, takođe, debelo razočarani?

IZBOR JE IPAK – NAŠ!

Piše: Vlastimir Mijović

U času kad su nam izboripod nosom, za par

nedjelja, domaći lideripostali su znatno

osjetljiviji i ratobornijiprema međunarodnim

kritičarima...

„Ugodno“ ćaskanje Lagumdžije i Hila

dejtonsku luđačku košulju.Amerikanci, a ko bi drugi.Amerikanci su se vjerovatno samonasmijali na ove Lagumdžijineriječi. Nimalo bolji odjek one nisudobile ni u javnosti. Građani su senaslušali svakakvih opravdanjasvojih političara, ali je malo biloovako otrcanih. Ljudi ga fino pitajušto ne ispunjava što je obećao, aobećao je da će svi poplavljenidobiti NOVE KUĆE, a on njihzavlači na šestu stranu. Svojimpoplavljenim zemljacima pri tomenije održao ni slovo iz mora govorau kojim je obećavao da će ihzbrinuti kao najrođenije.Ni SDA nije ostavila jezik zazubima, ali je žaoke na računstranih diplomata naručila od svo-jih nižerangiranih funkcionera,kako se baš ne bi puno zavadili sanimalo bezveznim strancima.Svejedno, prvi čovjek Američkeambasade u BiH, Nikolas Hil, nijeih poštedio. Odmah je u jednomintervjuu kazao da je „razočaranplakatima jedne stranke koja gov-ori: U jedinstvu je snaga".To je, dabome, predizborni sloganSDA, koji Amerikanac vidi kao„plemenski“ poklič neprikladanovim vremenima. Istovremeno jeponovio lošu ocjenu koju su nje-gove kolege ranije dale ovoj vlasti,bez obzira na pokušaj razjašnjenjana koji ga je u međuvremenupozvao Zlatko Lagumdžija.

Ko će profitirati: Čitava ovapriča važna je iz samo jednograzloga. Ona nedvosmisleno govorida bi ključne svjetske sile željele daovoj vlasti u BiH 12. oktobra videleđa. Ma koliko se trudili da seograde kojekakvim diplomatskimfrazama, oni ipak, već dvije godine,sugerišu građanima BiH da kaznevlast i da joj uskrate izbornupodršku.Pri tome, oni nikad nisu, ni

Amerikanci ni Japanac, pokazivalinarodu u koju kutiju da ubacujesvoje listiće. No, SDP i SDA sve toshvataju kao međunarodnofavorizovanje Radončićevog SBB-a iKomšićevog DF-a. Lagumdžijin„predsjednik“ Bakir Hadžiomerovićto je na jednom predizbornom

skupu otvoreno i rekao.Neke dvojbe tu uistinu nema. Akostranci odbacuju SDA i SDP,logično je da bi to izbornim glasovi-ma trebali da naplate drugi, međunjima i dvije pomenute stranke.Ako ova vlast ne valja, kao što jepokazala da ne valja, logično bi biloda neki novi ljudi zauzmu njihovamjesta.Sve je to tačno. Tačno je da strancine vole vladajuće stranke i da nam,

iz potaje, sugerišu da izaberemoneke druge. No, jesu li građaniraspoloženi da poslušaju savjetemeđunarodnih zvaničnika? Imajuli SDA i SDP razloga da se plaše daće im stranci, svojim kritikama,pokvariti posao?E, tu se već stvari komplikuju.Mnogi naši građani kažu da strancigovore ono što ljudi misle. No, zarovi ovdje građani nisu i u strancedebelo razočarani, nisu li nas i oniza sve ove godine nemilosrdnoostavljali na cjedilu?Jesu, nema dileme. Utoliko injihovi savjeti danas nemaju moćprevage. Na izborima glasamo mi,a ne oni. Izbor je ipak – naš! Stogamislim da se SDP i SDAbespotrebno glože sa strancima.Građani će ih kazniti, ne zbogstranaca, nego zbog sebe, ako misleda to treba raditi. No, znamo misebe i svoj običaj da tvrdoglavo osta-jemo pri onima koji nam decenija-ma ne daju ništa osim stalnogpropadanja u bezdan.


Ako ova vlast ne valja, kao što je pokazala da nevalja, novi ljudi trebali bida zauzmu njena mjesta,

bez obzira šta stranci o tome misle...

„Plemenski“ slogan SDA


Tokom protekle dvije sedmicekampanje za opšte izbore, kojiće u Bosni i Hercegovini biti

održani 12. oktobra, ulice i trgove,sva moguća i nemoguća mjesta,preplavili su stranački plakati nakojim su nasmiješeni i uljepšani -uglavnom poznati likovi političara.Oni se bore za nakolonost građanapod sloganima za koje analitičarikažu da su istrošeni, "recikilirani" ibez snage da privuku, prije svega,neodlučne birače.Većina partija je kao magnet zabirače izabrala riječi - "promjene,zajedno, narod i budućnost", ali -bez pravog efekta.

Istrošene ideje: "Moram reći dasam veoma razočaran izboromslogana praktično svih stranaka,pogotovo najvećih i najvažnijihstranaka u ovoj izbornoj kampanji.Mislim da su ti slogani veoma nein-ventivni i da u suštini nisu pamtljivi

ni za koga i ne ukazuju ni na što.Ne vidim osobu koja se može iden-tifikovati sa tim sloganima", smatraMladen Mirosavljević, profesor naBanjaluka Koledžu.

Slogan "Za pobjedu Srpske",izabrao je izborni štab Savezanezavisnih socijaldemokrata, okojim psiholog Srđan Puhalo kaže:"Ja mislim da su oni prosto koncen-trisani na ono što oni potenciraju, ato je njihovo uvjerenje da su onijedini pravi zaštitnici RepublikeSrpske. Mislim da je došlo vrijemekada bilboardi i poruke ne značemnogo, da se sada na malo drugačijinačin promišlja u politici, da su onipostali sastavni dio bh. pejzaža i dasmo se navikli na njih, da ne

obraćamo neku veliku pažnju."Slogan SDA glasi "U jedinstvu jesnaga", a SDP-a "Ujedinjeni", štoSemina Ajvaz, direktorica Agencijeza političko komuniciranje POLISi šefica katedre za komunikacije naUniverzitetu Džemal Bijedić uMostaru, komentraiše ovako:"Kao da su pravljeni u istom izbor-nom štabu, kao da su sjeli idogovorili se da će jedni biti'ujedinjeni', a drugi da će imati slo-gan 'U jedinstvu je snaga'. I ovajslogan 'U jedinstvu je snaga' nenudi nam ništa novo. Izgleda kaoda je izborni štab SDA iscrpio svesvoje kreativne resurse, jer izgodine u godinu koriste ovu riječ'snaga'. 'Ujedinjeni' SDP - ovaj slo-gan bi možda imao težinu u drugojdekadi devedesetih godina, ali uovom vremenu je monoton ineuvjerljiv, jer se riječ 'ujedinjen'iskorištava mnogo puta upolitičkom vokabularu, ali nikakose ne razlikuje od ostalih."

Glupo uljepšavanje: Savez zabolju budućnost bori se za

KAKO STRANKE MAME GLASAČE

Većina partija je kao magnet za birače izabrala riječi -"promjene, zajedno, narod i budućnost", ali se čini daod njih nemaju pravog efekta

STARE OFUCANE FRAZE

Izgleda kao da je izborništab SDA iscrpio sve svoje

kreativne resurse, jer izgodine u godinu koriste

ovu riječ 'snaga'...

Stručnjaci SDP-ov slogan ocjenjuju neprikladnim

naklonost birača pod sloganom“Cunami pravednosti i snažnograzvoja BiH”. Cunami je u političkiriječnik uveo lider stranke FahrudinRadončić, koji je, kao ministar sig-urnosti, najavio “antikorupcijskicunami”. Kao predizborna poruka,to kod građana izaziva negativnekonotacije."Savez za bolju budućnost mislim daje pretjerao. Mnogo ljudi smatra daim slogan nije baš u skladu s onimšto bi trebalo da bude. Cunami aso-cira na katastrofu, pogotovo sada, uvrijeme poplava. Mislim da se ljudiboje toga", navodi NihadOmerbegović s internacionalnogUniverziteta BURCH u Sarajevu.Omerbegovića smo pitali i za propa-gandni materijal stranke ŽeljkaKomšića i njegove Demokratske fronte."Njihova poruka “Odlučno upromjene” je sasvim solidna iočekivana, s obzirom na to da suoni nova partija i naravno da ćeželjeti da dođu do određenihpromjena i da na taj način osvoješto više glasova. Međutim, mislimda su malo pretjerali u smisluobrade slika, fotografija itd. Previšesu koristili fotošop, po mom mišl-jenju. Mogli su neki malo moderni-ji pristup obradi fotografija daurade", smatra Omerbegović.

Hrvatski iskorak: Najvišestranaka je izabralo magičnu

riječ - promjene. SDS traži“Promjene odmah - da živimonormalno”, Narodni demokrats-ki pokret nudi rješenje u formuli“Pokret za preokret”, dok Partijademokratskog progresa poziva“Pridruži se promjenama”. Našastranka sa bilboarda poručuje“Nemamo slogan - imamorješenja”.Prema ocjeni stručnjaka, međukojim je i Semina Ajvaz, najboljupolitičku propagandu su pripremiladva HDZ-a. HDZ 1990 zanaklonost birača bori se podsloganom “Ovo je naša zemlja -podvucimo crtu”."Ovaj prvi slogan poručuje da jeBosna i Hercegovina domovinasvih Hrvata koji žive u njoj, a'podvucimo crtu' je, zapravo, onošto je Martin Raguž pričao pro-teklu godinu dana: podvucimocrtu pod sukobe, podkonfrontacije, zalagaćemo se za

integracije, suživot, zajedništvo.Kompletan propagandnimaterijal je odlično urađen,moderan je, efektan. Zatim,slogan 'Hrvatski izbor' DraganaČovića, također je odličan. Mi

znamo da su Hrvati nezado-voljni generalno zbog toga što imBošnjaci biraju članaPredsjedništva BiH. 'Hrvatskiodgovor' - isto dobar, originalan,nesvakidašnji. To nisu istrošenefraze koje imamo priliku dačujemo od ovih drugih političkihpartija", tvrdi Ajvaz.HDZ 1990. ima i predizbornu pjes-mu i spot “Ovo je naša zemlja”.

Velike riječi: Samo nekolikopartija se odlučilo za muzičke spo-tove. SDP, koji se odrekao novca zabilboarde, ima video poruku svogkandidata za Predsjedništvo BiH,Bakira Hadžiomerovića.SDA je napravila spot koji propagi-ra prirodne ljepote BiH. Stranka zaBiH sa plakata poručuje "Odlučno,s narodom", a Koalicija "Zajednoza promjene" smatra da "Zajednomožemo sve". Narodna strankaRadom za boljitak ovu kampanjuzapočela je sloganom "Slušaj srce,reci DA".Za učešće na oktobarskim opštimizborima ovjereno je 65 političkihstranaka, 24 nezavisna kandidata i24 koalicije. 12, oktobra će se, međuostalim, vidjeti i to koliko su naglasače utjecali propaganda inavedene reklamne političkeporuke.

Gordana Sandić-

Hadžihasanović/RSE


SBB-ov cunami asocira na katastrofu, pogotovosada, u vrijeme poplava.

Ljudi se vjerovatno plaše te poruke...

HDZ 1990 ima najzanimljiviju poruku za birače

UGraničnoj policiji BiHotkriveni su nelegalnopostavljeni uređaji za

prisluškivanje posuđeni odObavještajno-sigurnosne agencijeBiH, za koje se nije znalo da su tu,niti su njima rukovale za toovlaštene osobe. Ne zna se ni zaštoni koga su prisluškivali.Javnost s pravom postavlja pitanjekome služe sigurnosne službe uBiH. U međuvremenu, 39 polici-jskih službenika GP je smijenjeno.Niti se zna koga, zašto, ni po čijemnalogu su policijski službenici GPBiH presretali razgovore iprisluškivali sa tri uređaja koja subila nelegalno postavljena i prem-

ještana po potrebi unutarkancelarija ove institucije.

“Posuđeni” uređaji: Ovenavode potvrdio je i direktorGranične policije BiH Zoran Galić.Postoji sumnja da je riječ o nelegal-nom prisluškivanju.

„Imamo određene osnovanesumnje. Ne da baratamo s infor-macijom da neko protuzakonitosluša, ali nam je nejasno daneko donese tri uređaja u polici-jsku agenciju i stavi ih u pros-torije gdje nema stalnognadzora nad tim uređajima. Kose i kako sluša i jesu li korištenepotpuno zakonom predviđeneprocedure za ove mjere i radnje,pokazat će daljnji tijek istrage“,kaže Galić.Zna se tek da su uređaji „posuđeni“od OSA-e BiH, a ko i zašto ih jeunio ne zna se, bar tako tvrdi zam-jenik ministra sigurnosti BiHMladen Ćavar.

NELEGALNO PRISLUŠKIVANJE U BIH

“NEMOJ PREKO TELEFONA,ZNAŠ DA IMA DUŠMANA...”

Jedan broj policijskihslužbenika Centralnog

istražnog ureda Graničnepolicije zatečen je nauništavanju određene

dokumentacije za koju će se tek utvrditi

o čemu je riječ...

Ako ovo jednom državnom službeniku poručuje jedan tužilac, jasno je da prisluškivanjecvjeta, bez naloga i bez kontrole, kao što je otkriveno u Graničnoj policiji BiH


„Više detalja o ovim uređajima,karakteru, odakle potiču, itd,imaćete kad objedinimo sveinformacije“, poručio je Ćavar.Pod sumnjom je 39 službenika GP,a po čijem su nalogu djelovalipokazaće istraga. Direktor Galićiznio je niz zabrinjavajućih detalja:„Osobe koje se slušaju ili im sepresretala komunikacija, uopćenisu vođene u evidenciji. Miutvrđujemo i još smo u fazi istrage,i gdje će nas odvesti ta istragaizvjestit ćemo vas u budućnosti. Ali,ono što je najbitnije, jeste daimamo određene nezakonite rad-nje. Jedan broj policijskih službeni-ka Centralnog istražnog uredazatečen je na uništavanju određenedokumentacije, za koju ćemoutvrditi o čemu je riječ.“

Prljave igre: Ono na šta što seveć godinama u Bosni iHercegovini ukazuje - da nemakontrole nad sistemom presretanjarazgovora, da se ne zna šta je smaterijalom i da nema statistike oprisluškivanju, polako dolazi nanaplatu.Na to su još davno su upozoravali uAgenciji za zaštitu ličnih podatakaBiH. Direktor Agencije PetarKovačević kaže da ga raduje što seklupko počelo odmotavati, te da seu Bosni i Hercegovini ne radi poevropskim standardima.„Mislim da nisu dobra rješenja.Moraju biti jasna pravila, jasne pro-cedure, odgovornost, kontrola,revizijsko postupanje, da se zna koje kada i zbog čega obrađivao. Onošto zakon predviđa – šta je s timtranskriptima, tim materijalimakoji nastanu prilikom tih prisluški-vanja, tako da je to veoma zaht-jevno, suptilno pitanje“, konstatujeKovačević.Navodeći primjer istrage koju jedržavno Tužilaštvo protiv njegapokrenulo za zloupotrebu položajaprilikom kontrole zaštite ličnih

podataka, Kovačević kaže:„Kada je tužilac sa mnom razgo-varao telefonom, ovako kao ja i Vi,on kaže: 'Nemojte preko telefona,ima dušmana'. Kakvih dušmana, ikakva je to poruka meni, i kaodirektoru, ali i kao običnomgrađaninu, kad tužilac ima prob-lem sa time, da nas nekoprisluškuje?“

Politički razračuni: KemalAdemović, nekadašnji direktorbivše federalne Agencije za istrage idokumentaciju, kaže da se, ako seželi, kontrola može uspostaviti.„Razvoj tehnologija koje su sada nasceni, prevazilazi sve moguće dosadpoznate granice. Ne može segotovo niko osjećati sigurno, kad seusmjeri neka ozbiljna služba naodređeni subjekt, da ga ne može

prisluškivati. Jednostavno, ti siste-mi su danas takvi da bukvalo možesvako svakog prisluškivati“,ocjenjuje Ademović.O mogućim motivima nelegalnogpresretanja, Ademović kaže:„Vjerovatno se radi nadiskreditaciji, na političkim prepu-cavanjima. Vidite s vremena navrijeme da se pojave određeni audiosnimci, jedni kažu da su autentični,drugi kažu da su to montaže, itd.Bez nekih ozbiljnih ekspertiza nemože se ustanoviti šta je istina.Sasvim je sigurno da se to možekoristiti u ovim političkimrazračunima i obračunima, umedijima kod nas.“Da bi Ademović mogao biti nadobrom tragu govori i niz ranijihafera. Posljednja je u slučaju pris-luškivanja predsjednika FederacijeBiH Živka Budimira tokom raz-govora sa urednikom na FTVAvdom Avdićem i snimka koji jepotom dospio u javnost.Također treba imati na umu da seradi o predizbornom periodu, te danam afere s ciljem diskreditacijepolitičkih oponenata u Bosni iHercegovini ni ranije nisu bile strane.

Dženana Halimović/RSE


Nelegalni snimci razgovora cure i u medije

Kad se usmjeri nekaozbiljna služba na

određeni subjekt, ona gaapsolutno uvijek može

prisluškivati. Jednostavno,ti sistemi su danas takvida bukvalo može svakosvakog prisluškivati...


Gledaj od čega živiš, čuvena je

formula koja ljudima suger-

iše da prvenstveno brinu o

svojoj egzistenciji. Koriste je i

biznismeni kad žele da kažu da je

ekonomija važnija od bilo čega

drugog, čak i od politike.

Ne sporeći važnost ekonomije,

mnogi misle da je politika ipak

glavna, da ona komanduje čak i

biznisu. Takvi vole reći da je politika,

u stvari, glavni biznis. I nije se s

njima odveć teško složiti. Loša poli-

tika može da uništi i omete i najbolji

biznis, da ugrozi kompletnu

ekonomiju jedne zemlje.

Nužne reforme: S druge strane,

teško je naći primjere kako je usp-

ješan biznis proizveo krupne pozi-

tivne promjene u politici.

Potvrdu ovakvog rezonovanja

nalazimo i u novom izvještaju

međunarodne agencije Standard

and Poor's, koja je potvrdila stari

kreditni rejting BiH (B sa stabilnim

izgedima). U obrazloženju se

navodi da su najbitniji indikatori,

kojim ova ugledna kuća mjeri

ekonomske trendove i stanje u

pojedinim zemljama, ostali

nepromijenjeni.

Agencija Standard&Poor's ocjenju-

je, doduše, da su poplave koje su se

desile u ovoj godini moguća crna

rupa i naša velika rizična tačka.

Njene posljedice mogle bi voditi ka

smanjenju ekonomskog rasta i

pogoršavanju fiskalne pozicije i

stanja vanjskog duga. Međutim,

očekuje se da će BiH nastaviti

dobijati značajnu međunarodnu

podršku kako bi finansirala svoj

deficit, ocjenjuje S&P.

No, ono što je posebno zanimljivo, to je

procjena pomenute agencije da bi, u

jednoj varijanti, moglo biti razmatrano

čak i povećanje kreditnog rejtinga BiH.

To bi se, kako navode u svom novom

izvještaju, moglo desiti “u slučaju bolje

saradnje među entitetima i

unapređenja njihovih odnosa s državn-

im institucijama”. To bi postepeno

omogućilo implementaciju reformi

koje se ne bi oslanjale na međunarodni

pritisak i političku uslovljenost i, kako

ističe Standard&Poor's, vodilo bi

jačanju poslovnog okruženja i

održivom rastu.

Zaludna nada: Ključeve ekonom-

skog boljitka, dakle, u svojim rukama

drži politika, odnosno vlast koja je,

svojom neslogom i nesposobnošću,

sve u BiH spustila na niske grane, pa

i ekonomiju. Drugim riječima,

poslovni ljudi i kompanije ne mogu

sami okrenuti loše ekonomske

trendove u našoj zemlji. Bez

drugačije politike, koja će ujediniti

sada raspolućeno tržište i koja će

ujednačiti zakone, ekonomske mjere,

ali i poticati međuentitetsku saradnju,

za BiH nema napretka.

Znali smo to i bez stručnjaka

Standard&Poor's-a. Znaju to i naši

političari. No, oni očigledno ne

slušaju ni svoje građane ni

pomenutu agenciju ni elementarne

ekonomske zakonitosti. Stoga nam

se, u dogledno vrijeme, nije nadati

boljoj poziciji na tabeli svjetske

ekonomske uspješnosti.

GLEDAJ OD ČEGA ŽIVIŠ

Možemo li se nadati boljoj saradnji među entitetima i

unapređenju njihovih odnosa s državnim institucijama,

u čemu međunarodna agencija Standard and Poor's

vidi našu šansu za značajan ekonomski iskorak

NA POTEZU JE POLITIKA

Piše:

Amra Zimić


Podizanje spomen-krsta naZlatištu iznad Sarajeva jeprovokacija onih koji ne žele

da priznaju šta se stvarno tokomrata događalo. U tom smislu, gen-eral Jovan Divjak, u razgovoru zaportal Klix kaže da treba da se vra-timo dva mjeseca unazad."Oni su tada postavili spomen-ploču generalu Ratku Mladiću, koji

se nalazi u Hagu zbog ratnihzločina i to na mjestu, Vracama,gdje je on formirao jedinicu koja jenapadala Sarajevo. Dva generalaSarajevsko-romanijskog korpusasrpske vojske su osuđeni zbogubijanja mladosti i građanaSarajeva", istakao je Divjak.Za zločine počinjene nad civilimaSarajeva u opsadi pravomoćno su

osuđeni generali VRS StanislavGalić i Dragomir Milošević.Matematika smrti: Spomen-krst, naglašava general Divjak,postavljen je na 21. septembar,Međunarodni dan slobode i mira. "Ovo ne samo da je provokacija, jerje Branislav Dukić, predsjedniklogoraša RS-a, rekao da je u Sarajevuubijeno 6.500 Srba. Tu informaciju ibrojku ljudi koji su odgovorni zaodbranu Sarajeva ne trebaju deman-tovati nego argumentovati onolikokoliko je i Hag utvrdio, a to je da tabrojka nikada ne prelazi više od1.000. Znamo da se jedan dio pogin-ulih Srba nalazi u Kravici, gdje jenapravljen spomenik sa 3.000 imena.Veliki dio tih ljudi je poginuo okoSarajeva, napadajući glavni grad

Bosne i Hercegovine", istakao jegeneral Divjak.Reakcije ljudi u Sarajevu i u FederacijiBiH on ovako komentariše:"Treba naše greške priznati, našepogreške, ali im ne dozvoliti da sena ovaj način provociraju građanikoji su četiri godine preživjeli onošto nije niti jedan grad na kraju 20.stoljeća".Najbolji odgovor iz Sarajeva gener-al Divjak vidi u nužnosti da svisjednu i razgovaraju. "Nije održan bilo koji sastanak sa jednei druge strane, onih koji vode udružen-

JOVAN DIVJAK, JUNAK ODBRANE SARAJEVA

Povodom postavljanja improvizovanog krsta iznadSarajeva, general Divjak smatra da je, nakon što je Hagosudio dvojicu generala srpske vojske na po 25 godinazatvora, ta činjenica temelj o kome treba razgovaratiradi budućnosti Sarajeva i BiH

BUDIMO FER-BORCI

Treba naše greške priznati, ali im ne dozvoliti

da se na ovaj načinprovociraju građani koji sučetiri godine preživjeli onošto nije niti jedan grad na

kraju 20. stoljeća...

Divjak: Poštujmo naše žrtve

ja logoraša u RS-u i u Sarajevu, ipredstavnika građana, pa da sjednu zasto i da se matematički sagledajučinjenice. Ne treba utvrđivati ništa, jerHag je optužio i osudio i jednog i dru-gog generala srpske vojske na po 25godina. To je osnovni temelj o kometreba razgovarati radi budućnostiSarajeva i Bosne i Hercegovine", sma-tra general Divjak. Reakcije načelnika Istočnog StarogGrada Boje Gašanovića ocjenjujekao veoma korektne, kao i građanaIstočnog Sarajeva, koji kažu da je touvreda za njih."Ima onih koji žele za stolom dadođu do onih podataka i rješenjakoja neće biti omalovažena, niti ćežrtva biti omalovažena, ali seistovremeno mora reći ko je uradioi napravio zločine i u Sarajevu iBiH", cijeni general Divjak.

Nedopustivi šamari: Trebaiskoristiti, po mišljenju Divjaka,

pozitivnu atmosferu stvorenu okoonog što se dešavalo prilikom obil-ježavanja stote godišnjice odpočetka Prvog svjetskog rata,zajedničke akcije između Sarajevai Istočnog Sarajeva, zatimdogađanja oko poplava, gdje sustanovnici i građani u Maglaju i

Doboju, koji nisu opterećeni, iakosu bili žrtve i u ratu i poslije,poručili da ne žele revanš negodruženje. "I Ceca koja, naravno, nijedobrodošla zbog činjenice šta jeradio njen suprug ŽeljkoRažnatović, poznatiji kao Arkan, iona je rekla: Dobro veče Sarajevo.Nije rekla ni srpsko, ni bošnjačkonego Sarajevo koje je bilosvetionik mira i kulture imeđureligijskih dobrih odnosa",potcrtao je Divjak. General navodi da su pojedinci izFBiH veoma ratoborno reagovali."To nisu poruke dobronamjernih.Ljudima je dosta žrtava i Prvog iDrugog i ovog našeg rata, jerdrugačije odnose zaslužuje preko11.500 ljudi i preko 1.000 ubijenedjece u Sarajevu. Poštujmo našežrtve, ali ne dozvolimo šamare sadruge strane. Budimo mi fer borci",poručio je general Divjak.


Treba iskoristiti pozitivnuatmosferu stvorenu oko

onog što se dešavalo prilikom obilježavanja

stote godišnjice odpočetka Prvog svjetskograta, zajedničke akcije

između Sarajeva iIstočnog Sarajeva, zatimdogađanja oko poplava,

gdje su građani u Maglajui Doboju, koji nisu

opterećeni, iako su biližrtve i u ratu i poslije,

poručili da ne žele revanšnego druženje...

Postavljanje krsta na Zlatištupodijelilo je logoraše iboračku organizaciju u RS.

Borci smatraju da se radi o poniža-vanju porodica žrtava. S drugestrane, logoraši navode da se radi osimbolu stradanja srpskog naroda.Krst na Zlatištu za logoraše u RS jeneupitan i predstavlja simbolstradanja srpskog naroda uSarajevu tokom proteklog rata,kažu u Savezu logoraša RS, koji supotvrdili da su njihovi članovipostavili krst.

(Ne)politički čin: Reakcije sene stišavaju od kada je krst postavl-jen prije nekoliko dana, kako od

članova sarajevskih udruženjaproisteklih iz rata tako i od boračkeorganizacije u RS koja je osudilaovaj čin. Potpredsjednik Savezalogoraša Boro Medić rekao je da sulogoraši čekali 11 godina i da jepodudarnost sa izbornomkampanjom slučajnost:„Mi smo se odlučili na ovaj potez jer

smo htjeli da isprovociramo prvosrpsku javnost da vidimo ko je `za`a ko `protiv`. Jer, mi kada pokren-emo nešto uglavnom nam se stavljana teret da opstruišemo nešto“.Postavljanje krsta desilo se u jekupredizborne kampanje pa mnogipitaju zbog čega se nije čekalo još 15dana ako se moglo čekati 11 godina,da se pronađe neko rješenje. Ono štoje diskutabilno je da se priča o krstuna Zlatištu otvara uvijek oko izbora,svake dvije godine. Branislav Dukić,prvi čovjek logoraša RS, tvrdi dapolitika u ovo nije umiješana.„Vi mediji pokušavate da opstru-išete kao što mnogi to rade ovihdana. Nemojte nas u to uvlačiti. Ne

ZLATIŠTE PODIJELILO SRBE

DUKIĆ ŽELI JEDNO,BORCI TRAŽE DRUGO

“Mi smo žrtve koje suhtjele to da naprave.

Nemojte nam određivativrijeme kada ćemo to uraditi. I vidite šta se

dešava, na kraju ispada da je to političko djelo...”

Logoraši kažu da su čekali 11 godina i da je podudarnost sa izbornom kampanjomslučajnost, dok iz srpske boračke organizacije poručuju da taj “krst” izaziva

podsmjeh i da je u pitanju čisto politička rabota


interesuje me Milorad Dodik,Mladen Bosić, Dragan Čavić,Ognjen Tadić... Mi smo žrtve kojesu htjele to da naprave. Nemojtenam određivati vrijeme kada ćemoto uraditi. I vidite šta se dešava, nakraju ispada da je to političko djelo.Mi ga moramo staviti u kontekstpolitike jer mi ga ne možemoriješiti“, kategoričan je Dukić.

Borci protiv: Postavljanje krstaosudila je i boračka organizacija sara-jevsko– romanijske regije, u kojojsmaraju da se radi o ubiranju poena upredizborne svrhe. Željko Lalić, prvičovjek ove organizacije, pozvao jepolitičare da ne koriste porodice žrtavau izbornoj kampanji: „Jer ovo što sunapravili (postavljanje krsta op.a) jevrijeđanje svih žrtava, izaziva podsm-jeh, mislimo da je u cilju nekihpolitičkih konotacija. Ako ne uklonekrst u skorom periodu, mi ćemo nasjednici odlučiti kako da se ponašamo“.Visoki predstavnik u BiH ValentinInzko je 2012. godine zatražiopreispitivanje odluke KomisijeParlamenta BiH o dodjeli zemljištaRepublici Srpskoj za izgradnju krstana Zlatištu, nakon čega na odlukunikada nije stavljen potpis. Upravozbog toga logoraši traže od visokogpredstavnika da povuče svojuodluku i tako omogući da zemljište,koje je u državnom vlasništvu, budedodjeljeno lokalnoj zajednici.„Tražimo da visoki predstavnikodblokira dodjelu parcele koju jeKomisija za raspodjelu državneimovine stavila na raspolaganjeRS-u i da na miru i dosto-janstveno podignemo spomen-

crkvu. Mi sa svoje straneobećavamo da ćemo u tom slučajuodustati od podizanja spomen-krsta ako nam se dozvoli daidemo u ovaj projekat. Znači, sveje do visokog predstavnika“.

Nepoznati uslovi: Međutimako je suditi po stavovimameđunarodne zajednice, logoraši uRS će izvući deblji kraj. IzKancelarije visokog predstavnika(OHR) je već saopšteno da jeposljednji čin, postavljanje krsta,neprihvatjivo, i upozorili da se nedižu međunacionalne tenzije.„Očekujemo od nadležnih vlasti daosiguraju sprovođenje svih rele-vantnih zakonskih propisa kako ne

bi došlo do daljeg porasta tenzija.Ono što se desilo na Zlatištu jeneprihvatljivo jer ne ispunjava niminimalne uslove“, kaže LjiljanaRadetić iz OHR-a.Nije poznato, doduše, o kakvimuslovima se radi, ali kada je riječ osamom krstu, logoraši tvrde da onpredstavlja simboliku i da nijebitno od čega je napravljen.Logoraši su, takođe, javno pozvali iboračku organizaciju da se odredepo ovom pitanju. Ili će se, kažu,priključiti logorašima u izgradnjispomen obilježja, ili će od logorašapreuzeti cijelu organizaciju ovogposla ili će, ukoliko to smatrajuneophodnim, srušiti krst.

Dragan Maksimović/DW


“Apolitični” Branislav Dukić

Nedosljedni Incko i OHR

Ako ne uklone krst uskorom periodu, mi ćemona sjednici odlučiti kako

da se ponašamo, poručujuiz boračke organizacijesarajevsko– romanijske

regije...


Bosna i Hercegovina napokon

ima „jedinstveni državni pro-

jekat“, kako je to lijepo najav-

ila voditeljica manifestacije „Izbor

za Mis BiH 2014“. Napokon je

nešto u državi jedinstveno pa bilo to

i šetanje polugolih stražnjica kandi-

datkinja za prestižnu, jedinstvenu

krunu ljepotice, krasotice BiH.

Kada treba ocjenjivati žensku

ljepotu, tačnije onu ljepoticu sa

etiketom iznad vrata na kojoj piše

misica, onu nesretnicu koju bi, oso-

bito muškarci koji su viši što im je

novčanik deblji, najradije privili uz

svoje međunožje, muška falusna

solidarnost je bezgranična. Tada ne

postoji RS niti Federacija, nego

cjelovita i neovisna BiH, sa

cjelovitim i neovisnim ženskim

stražnjicama i grudima bez

nacionalnog identiteta.

Moram priznati da su iznimno falus-

ni organizatori ove manifestacije

razmišljali upravo falusno

postavljajući veliku kamionsku gumu

obloženu i umotanu nečim vrlo

kondomičnim na sred scene, dajući

joj pri tome svu moguću autentičnost

navodno erotiziranog izričaja.

Malodobne djevojačke žudnje su, svo

vrijeme manifestacije, plazale i širile

svoje batake, dižući brade visoko ka

reflektorima, uz obećavajuće poglede

ka voljenoj gumi.

Niti jedna kamionska guma nije

doživjela toliko milovanja, čak ni od

kamiondžija i vulkanizera, koliko ta

na sceni. Ona je bila simbol, naš točak

nacije, koji je na tako krajnje

estetizirani kondomični način,

pokazao da nas svako može jeb... i kad

god hoće i s koje god strane to želi.

Mogu nas nadrapavati, čak vrlo

perverzno, i u živom preno-

su pred tv ekranima, s

prednje, zadnje, sa svih mogućih i

nemogućih strana. Nesretne moguće

muze nacije, po nečijoj stupidnoj

zamisli, koje nema čak ni u

najtvrđim pornićima, nabijajući se

svaka na svoj, dodijeljen im

koreografski način, na gumu, pozi-

vale su kompletnu naciju na jedin-

stvenu žudnju cjelovitosti i erotičnog

nadahnuća i sveopćeg taslačenja.

Vrhunac tog nadahnuća,

orgazmička katarza se zbila

kada su kroz krug točka,

personifikaciju krajnje tačke osva-

janja i spajanja sa apsolutnom

božanskom kreacijom, provirile

stražnjice kandidatkinja sa

raskebečenim nogama, postavljujući

se kao moguća meta svim

topnicima, čak i onim ispred tv

ekrana. Da perverzija bude veća, a i

da se poštuju ženska ljudska prava i

neotuđivo pravo za žensko širenje

nogu bez prisile, samo po

sopstvenom nahođenju, što je ušlo

kao preambula i postalo novim

članom Ustava BiH, (za taj sveti

član su se gender heroine BiH godi-

GUMA ZA MILOVANJEKada treba ocjenjivati žensku ljepotu,

tada ne postoji RS niti Federacija, nego cjelovita

i neovisna BiH, sa cjelovitim i neovisnim ženskim

stražnjicama i grudima...

NA VRH JEZIKA

Piše: Sanja Ljubičić

Malodobne djevojačkežudnje su, tokom čitaveseanse za izbor najljepše

u našoj zemlji, plazale i širilesvoje batake, dižući brade

visoko ka reflektorima, uz obećavajuće poglede

prema voljenoj gumi, točku naše nacije...


nama borile i na parlamentu noge

dizale, umjesto ruku, sve u cilju

izjednačavanja istih prava), bilo je i

ženskih članica žirija. Jedna je bila

nepoznatog porijekla, samo je sjedi-

la, niko je nije predstavio i nije

klimala glavom značajno buljeći u

kameru pri pominjanju tako teške i

nezahvalne funkcije koja odlučuje o

sudbini jednog mladog bića.

Da li će ona, misica, ubuduće biti

plaćena 4, 5 ili 6 maraka za

šetanje i fotografiranje po

bosansko hercegovačkim kafanama i

restoranima, dok je vode kao cuku za

pokazivanje, a možda se, ako bude

imala sreće, svidi i nekom dobrom,

poštenom platiši, da snimi i reklamu

na ruševinama propalih fabrika i da

bude zaštitno lice poput nekadašnjeg

rudara Alije Sirotanovića te da završi

kao heroina nacije (jer i ona za to mora

lopatati) na novčanici od 10 KM?

E, ta samozatajna gospođa u žiriju

je sve odlučila. Ko će pobijediti, ko

se najljepše nabijao na gumu od

svih djevojaka? Ona je, zapravo,

bila preobučeni u ženu Hugh

Hefner, osnivač najpoznatijeg

muškog erotskog magazina na svi-

jetu, Playboya. Ta “hefnerica” se

odlučila za kandidatkinju sa Pala,

jer ona jedina nije padala po gumi,

nego je otmjeno, sa strane lagano, i

nježno rukama milkila što Hju

neizmjerno voli. Nije pri tome

uopće imala tremu kao druge kan-

didatkinje, jer joj je naša poznata

novinarka Arijana Saračević Helač

još prije same manifestacije davno i

prijateljski šapnula i objavila na

facebooku da je Hju baš nju

izabrao i da se ništa ne brine.

To su prenijeli svi svjetski mediji

kako i dolikuje našem

jedinstvenom projektu od državnog

značaja. A ako misica bude dobra

prema njemu, povešće je sa sobom

čak u Ameriku, nedaleko od Pala.

Biće joj kao roza zečici u kavezu i

neće više nikada morati milkiti

kamionsku gumu, bar ne javno,

pred tv ekranima.

Osmjehnuće joj se i međunarodna

karijera, što je sredio vlasnik licence

u BiH kome je Hefner idol pa ga

često imitira, samo što on više voli

telad od zečica.

Visiće ona na posteru u svim

kamionskim kabinama širom

svijeta, a možda je čeka i

međunarodna diplomatska karijera.

Hefneru se kod nje naročito dopalo

što govori Esperanto, a ne, kao

druge kandidatkinje, sve svjetske

jezike, uključujući i starogrčki i

latinski, što se ne mariše poput

ostalih kandidatkinja, što je

majstorica borilačkih i ostalih

sportskih vještina te nema ambicije

da završi fakultet i master studij.

Arijana je javila da je misica pristala

da bude misica BiH 2014. godine te

da je sa Hefnerom nedugo nakon

emisije odletjela u nepoznatom

pravcu. Od tog momenta, BiH više

nije bila jedinstvena. I kamionska

guma je nestala. Sise i stražnjice su

iznova dobile svoj nacionalni

identitet, a zečevi su pasli travu koja

je na nekim mjestima bila zelena, a

na nekim je imala drugu boju.

Ostalo je sve ostalo isto!

Ako se svidi nekomdobrom, poštenom platiši,

naša Miss će da snimi ireklamu na ruševinamapropalih fabrika ili da,

poput nekadašnjeg rudaraAlije Sirotanovića, završi

kao heroina nacije nanovčanici od 10 KM...

Nakon posljednjih 30 minutamanevrisanja iznad planete, letjeli-ca MAVEN napokon je ovesedmice počela kružiti u orbitiMarsa. Putovala je deset mjeseci,prešla preko 440 milionakilometara, a sada joj slijediizučavanje atmosfere Marsa koje ćetrajati oko 12 zemaljskih mjeseci.Da bi se našla na željenoj visiniMAVEN je koristila šest motora.Dok je nadlijetala Marsov sjevernipol brzinom od 16.000 kilometarana sat, njeni motori su počeli 30-minutni rad koji joj je usporio kre-tanje. To je bilo potrebno kako biMarsova gravitacija "uhvatila"letjelicu u eliptičnu orbitu.Ona će u narednih šest sedmicaubrzavati po istoj toj orbiti kako bijedan ciklus oko Crvene planetesmanjila sa trenutnih 35 sati nasamo 4,5 sati.MAVEN će ulaziti u atmosferu dooko 150 kilometara od tla, a najvišatačka "penjanja" bit će 6.200kilometara.

IZLET NA MJESECAmerička turistička kompanija SpaceAdventures nudi svemirske letove okoMjeseca bogatim turistima, a oni kojise odluče za ovu avanturu neće moratidugo čekati napol i j e tanje .Kompanija ćeza let doZ e m l j i n o gsatelita koristitip r o v j e r e n i

ruski brod Soyuz, a ponude je objavilana svojoj zvaničnoj web stranici."Koristeći Soyuz profesionalniastronaut će na kružno putovanjepovesti dvoje bogatih turista, aletjelica će se približiti na oko 100kilometara od površine Mjeseca",kažu iz firme Space Adventures.Tačna cijena leta nije navedena."Cijena će zavisiti od vozila kojeizaberete, vremena polijetanja itačnog profila željene misije", stojina stranici.Space Adventures smatra da će prvilet biti izveden za četiri godine, akao posebnu poslasticu kompanijaizdvaja iskustvo razgledanja osvi-jetljene strane Mjeseca koja se nevidi sa Zemlje te pogled naZemljin izlazak iznad mjesečevoghorizonta.

MOZAK NIKAD NE SPAVA

Izgleda da naš mozak radi punoviše dok spavamo nego što se mis-lilo, a novo istraživanje pokazalo jeda fascinantni organ identificira ikategorizira riječi dok sanjamo."Otkrili smo da mozak može bitipuno aktivniji", rekao je SidKouider, kognitivni neuronaučnikiz pariskog visokoškolskog društvaEcole Normale Supérieure dodavšida dok spavamo dijelovi našegmozga nastavljaju skupljati infor-macije iz okoline i pripremati ga zašablonizirani odgovor.Naučnici su za istraživanje koristilielektroencefalograme kako bisnimili moždanu aktivnost 18muškaraca i žena dok su rješavalizadatak klasificiranja riječi.

LETJELICA BLIZU MARSA


RE^ENO UPAM]ENO Što je vlast veća, to je veća opasnostod njezine zloupotrebe.

n Edmond Burke

Ljubav, ljubav, to je duša genija.nWolfgang Amadeus Mozart

Za ljubav se doista isplati boriti,isplati se biti hrabar, isplati se riski-rati. Problem je u tome što ako uopćene riskirate, riskirate puno više.

n Erica Jong

S koje se god strane promatralapovijest svijeta vidjet će se da je totkanje zločina, ludila i nesreća.

n Oliver Goldsmith

Ako ti se trud posvećen knjigamaponekad čini napornim, ne zabo-ravi da je napor neizbježan teret naprijeko potrebnom putu.

n Lord Chesterfield

Pamet je ukras u blagostanju iutočište u nevolji.

n Aristotel

Treba otići u raj zbog klime, a upakao zbog ekipe.

n Mark Twain

Ako vjerujete da će vas težak i marljivrad dovesti do bogatstva, odbacitetakve misli, jer to nije istina.

n Napoleon Hill

Država, to sam ja.n Louis XIV

Ako ljude uvjeriš kako oni misle,oni će te voljeti; ako ih nagnašmisliti, oni će te mrziti.

n Don Marquis

Ambicija je zapravo pohlepa zamoći.

n Charles Caleb Colton


Zadatak je uključivao pritisakdugmeta koristeći desnu ili lijevuruku, u zavisnosti da li se riječodnosi na životinju ili objekat.Nakon rješavanja testa u budnomstanju, osobe su premještene utamnu sobu kako bi nastavilizadatak dok "padaju" u san.Zaključeno je da se iste moždaneaktivnosti koje se javljaju pri pri-tisku desnog ili lijevog dugmeta, uzavisnosti od klase riječi, pojavljujui dok spavamo.

EVROPSKI PRECI

Prema rezultatima novog istraži-vanja ljudskog genoma, prijesedam hiljada godina spojile su setri potpuno različite populacije istvorile moderne Evropljane. "Iznenađujuće otkriće je da moderniEvropljani imaju tri, a ne samo dvijeskupine predaka, kako se misliloranije", rekao je jedan od autoraistraživanja Alan Cooper, direktorAustralskog centra za drevnu DNK.Većina Evropljana potekla je odpoljoprivrednika s Bliskog istoka kojisu doselili u Evropu prije 7.500 godi-na te se tamo pomiješali s lokalnimlovcima i skupljačima plodova.U članku koji je objavljen učasopisu Nature, drevni ljudskigenom potekao je od tri različitegrupe predaka. Jedna od grupa,koja je već obitavala u Evropi, imalaje tamnu kožu i plave oči, što jekombinacija koja se više ne nalazi.No, što je s trećom skupinom koja jeformirala moderne Evropljane?Misteriozna grupa sa sjeverozapadaEuroazije došla je u Evropu također

prije 7.000 godina. Tragovi njihoveDNK pronađeni su prošle godine utijelu djeteta pokopanog u istočnomSibiru prije 24.000 godina. Njihov jeDNK vrlo sličan indijanskom jer suzapravo pripadnici istog plemena kojeje prije više od 15.000 godina prekoledenog pokrivača prešla u Ameriku.

ZELENA DJECAPovijest je puna ljudi enigmi. Ovoje pet ljudi koji su navodno posto-jali, ali o kojima se jako malo zna.Bili su čudni, misteriozni i nisu bilipoput ostalih. Fulcanelli je pseudonim alkemistaiz kasnog 19. stoljeća čiji identitetdo danas nije otkriven. Oko njegov-og života i rada pravi je veo tajne, ito ga je učinilo pravim fenomenom.Katherine Fitzgerald, grofica odDesmonda. Bila je tajnovita starica kojaje živjela u dvorcu u blizini Youghala uIrskoj. Udala se za vrijeme kraljaEdwarda IV., dakle između 1461. i1483. godina. Navodno je poginulakad se jednog dana vraćala kući, popelana drvo i pala. Imala je 135 godina."Čovjek sa željeznom maskom". Zavrijeme francuske revolucije i napadana Bastillu, ljudi su otkrili u zatvoruzapise o maskiranom zatvoreniku.Identitet ovog čovjeka ostao jenepoznanica. Neki su nagađali kakose radi o bratu blizancu Luja XIV."Zelena djeca Woolpita". Početkom12. stoljeća tamo se navodno odigraočudnovat događaj. U blizini mjestapronašli su dječaka i djevojčicu -zelene kože. Kad su naučili govoriti,navodno su stalno spominjali"zemlju bez sunca".Rasputin. Rođen 1869. godine,postao je poznat nakon brojnihsvjedočenja ljudi o njegovoj moćiiscjeljivanja i viđenja budućnosti.Smatran je mračnom silom koja jevodila "Majku Rusiju". 1916.godine je otrovan, upucan nekolikoputa i na kraju utopljen.

RE^ENO UPAM]ENO Svrha ekonomije nisu robe iusluge, nego ljudski izbor.

n Ludwig von Mises

Život bez načela je brod bezkormila.

n Mahatma Gandhi

Jedan je princip propadanja i nas-tajanja, jer propadanje nije ništadrugo nego nastajanje, a nastajanjepropadanje.

n Giordano Bruno

Najnesretniji je čovjek koji nemože oprostiti samome sebi.

n Publilius Syrus Publilije

Današnja znanost je sutrašnjatehnologija.

n Edward Teller

Kad slušam pravnu raspravu jasam kao i svi drugi, no stvari jepotrebno urediti tako da uopće nedolazi do parničenja.

n Konfucije

Čovjek je siromah onda kada višeništa ne želi.

n Erich Maria Remarque

Ne nastojte ostvariti uspjeh, negosteći vrijednost.

n Albert Einstein

Treba njegovati bogatstvo misli, ane bogatstvo znanja.

n Demokrit

Čovjek je mjerilo svih stvari, onihkoji jesu zbog onoga što jesu i onihkoji nisu zbog onoga što nisu.

n Protagora

Jao meni koji sam se odvažiomisliti.

n Albert Camus


Novinar i kolumnistabanjalučkoh portala BUKA,Dragan Bursać, ovogodišnji je

dobitnik novinarske nagrade "SrđanAleksić", koju je osvojio u konkuren-ciji devet prijedloga organizacijacivilnog društva. U intervjuu zaRadio Slobodna Evropa, Bursać jepozvao nadležne iz manjeg bhentiteta da jednoj ulici u Banjalucidaju ime po Srđanu Aleksiću.

Časno ime

RSE: Dobitnik ste ovogodišnjenagrade “Srđan Aleksić”. Kakve su

bile prve impresije?Bursać: Prvo sam bio zabezeknut,pa onda počašćen i ponosan, nar-avno, kao i svako iz naše branše kobi dobio ovu, po meni, možda inajprestižniju novinarsku nagraduu Bosni i Hercegovini. SrđanAleksić je čovjek koji je dao svojživot tako što je izvršio ljudskudužnost. Naša dužnost, kao nov-inara, ili dužnost nas svih koji radi-mo bilo kakav posao, je da taj posaoradimo kako dolikuje, kako treba.Mnogi su me pitali da li je to nekanovinarska hrabrost. Ja uopštenisam hrabar čovjek niti se osjećam

hrabrim čovjekom. Ja samo radimsvoj posao, ali znate, ako ste u nov-inarstvu, mislim da vam je osnovnaetička dužnost da ljude obavješta-vate, informišete i komentarišetestvari onakve kakve jesu.RSE: Na svom Facebook profilunapisali ste kako bi voljeli nagraduprimiti u Srđanovoj ulici uBanjaluci. Zašto?Bursać: Sramota je da Banjaluka,koja je drugi grad po veličini uBosni i Hercegovini, nema ulicuSrđana Aleksića, a predsjednikRepublike Srpske, Milorad Dodik,

ovih dana je davao neke silneizjave gdje je govorio da ćezaslužni ljudi dobiti ulice, uBanjaluci i drugim mjestimaRepublike Srpske, pa ja koristim iovu priliku, i gdje god se pojavimkoristim priliku da pozovem pred-sjednika RS Milorada Dodika, ilikasnije njega ili nekog budućegpredsjednika, da iskoristi svoj uti-caj – a oni imaju taj uticaj, dajednu ulicu u Banjaluci nazovuulicom Srđana Aleksića i da na tajnačin otklone sumnju, da ih ja neprozivam da su licemjerni.Volio bih da me demantuju i dakažu: Znate, Dragan Bursać je

DRAGAN BURSAĆ, NOVINARČINA

U Republici Srpskoj postoji jedna tiha zavjera ćutanjau stilu: On je uradio zaista herojski čin i zaista ljudskičin, ali hajde da ne pričamo o tome. Tako to licemjerjeopisuje dobitnik novinarske nagrade koja nosiSrđanovo ime

KAD ĆE SRĐAN DOBITIULICU U BANJALUCI?

Ako zaboravimo SrđanaAleksića i ostale Srđane,

mi smo zaista niko i ništa,onda smo osuđeni na neko idolopoklonstvo,

epopejičnost, na izmaštane istorije...

Nagrada za pravog nezavisnog novinara

licemjer, mi nismo, i evo uliceSrđana Aleksića.

Zavjera ćutanja

RSE: Da li bh. društvo baštininaslijeđe koje je ostalo u liku i djeluSrđana Aleksića?Bursać: Kad govorimo, recimo, oRepublici Srpskoj, tu postoji jednatiha zavjera ćutanja. To vam je,otprilike, opcija: Srđan Aleksić jeuradio zaista herojski čin i zaistaljudski čin, ali, hajde nekako da nepričamo o tome, hajde nekako da toneko drugi priča i možda bi najbol-je bilo da se zaboravi. To je ta per-fidnost protiv koje se ja borim, to jeta dvoličnost protiv koje se jaborim, to je taj osjećaj inferiornosti,gubljenja bitnijih i najbitnijih ljudiu novijoj istoriji, koji su mogli dabudu naši savremenici, koji sumogli da žive sa nama, međutim,koji su zaista dali život, što i jestečinjenica, obavljajući svoju ljudskudužnost. Mi, ako zaboravimoSrđana i ostale Srđane, mi smozaista niko i ništa, onda smoosuđeni na neko idolopoklonstvo,epopejičnost, na izmaštane istorije.Na kraju krajeva, to će nam serazbiti o glavu kroz generacije kojedolaze, koje su apsolutno neobra-zovane, needukovane, koje živeneki život u paraistoriji, koja je unajmanju ruku negativna.RSE: Jedan ste od rijetkih novinaraiz Republike Srpske, ali slobodnomogu reći i iz Federacije, kojiotvara za bh. društvo tabu teme.Košta li vas to, jeste li imaliproblema ili pritisaka?Bursać: To ste dobro primijetili – iFederacije i Republike Srpske –pošto ja doživljavam sebe kaodržavljanina, što i jesam, Bosne iHercegovine, nešto se entitetski neodvajam i ne razdvajam. Negdjesam već rekao da možda živimpoprilično nesvjesan nekih

prijetnji, pa zaista ne osjećam bilokakav strah.Pritisaka ima tu i tamo, prijetnjiima, ali znate kako to ide, to su ver-balne prijetnje. Imam neku svojuteoriju – osoba koja vam želinauditi i koja vam želi zlo, neće tobaš tako javno, po portalima ili posajtovima, da iznosi. U pitanju sufrustracije ljudi.

Srozani mediji

RSE: Koliko se u bh. medijimapoštuju profesionalni i etičkistandardi?Bursać: Ako postoje niski novinars-ki standardi, ako su oni srozani, ačinjenica je da jesu, prvo i osnovnopitanje je pitanje autocenzure.Znači, postavlja se pitanje: zbog

čega su ljudi, novinari u ovomslučaju, skloni autocenzuri? Kakoto da su se novinari utopili u siviloovoga društva i postalimediokriteti, namjesto da budu

kritičari mediokriteta? To je srž.Mi moramo promijeniti, kaonovinari, način razmišljanja, načingledanja na svijet, a tek onda dapogledamo urednike, tek onda dapogledamo medije, tek onda dapogledamo društvo. Moramo zaistakrenuti od sebe.RSE: Kako se riješiti autocenzure?Bursać: To je permanentan rad nasebi i rad na sagledavanju realnosti.Ako radite na sebi, ako čitate, ako sebavite bilo kakvim oblikomduhovnosti, vi možete objektivnoda sagledate realnost, vas ne možeda ponese stihija, ne može da vasponese neko mainstream mišljenjekoje je pomodarstvo.RSE: Koliko su novinari podložnipolitičkim uticajima?Bursać: Novinari i politika – znate,to je neki zaista i uvijek brak izinteresa. Po meni, čovjek koji je uisto vrijeme novinar i političar, ilinovinar blizak politici, odnosnoodređenoj političkoj opciji, on i nijenovinar. On je više PR ili glasno-govornik, što je u redu, i ja s timnemam problema. Međutim, imamproblema da se takvi ljudi nazivajunovinari, a pogotovo da se takviljudi nazivaju nezavisni novinari.

Selma Boračić


Osoba koja vam želi nauditi, koja novinaru

prijeti i koja vam želi zlo,neće to baš tako javno

da iznosi. U pitanju su frustracije ljudi...

Najuglednija nagrada nazvana po časnom Trebinjcu


Kada god gledam nekifudbalski meč rahmetli otacje uz mene. Fudbal je bio

njegova najveća ljubav i strast. Volioje tajo i boks, znao je gledati iatletske igre i košarku, ali fudbal jeuvijek bio na pijedastalu.Kada bi igrao Čelo (zenički Čelik),tata bi se svježe obrijao, namirisao,promijenio veliku mušku, platnenumaramicu u džepu, dotjerao se kaoda ide u kino, pa se sa utakmicevraćao raspoložen i raspjevan odradosti, ako bi pobijedili, ili pijan, užalosti, ako bi izgubili. A ta žalost jeznačila da se ne smije riječ kazati,ni prigovarati, da će otići spavati ionda bolovati dva tri dana. I što jeprepio i što je Čelik izgubio. Mojotac je pulsirao onako kako je Čelikigrao.

Ljubav za fudbal je tati donijelainvalidnost za cijeli život, ali nijeumanjila ljubav za loptu i zelenitravnati teren. Igrajući u mladosti,pred Drugi svjetski rat, centarhalfa

u zeničkom timu, zadobio je povre-du kuka, zbog koje je odležao trigodine u gipsu u Kraljevici. Ostalamu ukočena desna noga, za 4 cmkraća od druge. Nikada nisam čulada je zbog toga i uzdahnuo.Radost koju mu je donosio fudbalnije se mogla ni sa čim porediti.

Kada smo dobili televizor u kuću,mislim da je to bilo oko 1964., i tajomogao gledati utakmice izvaljen nakauč, mi smo nedjeljom poslijepodne, za vrijeme prenosa (sport-sko popodne), na prstima prelazilesobu da ne smetamo i stalno sanjalekraj fudbalske sezone.Kako je utakmica napredovala i,ako su tajini gubili, zvukovi koje binapravile dok hodamo sobom sveviše su smetali. Na kraju smosjedile u kuhinji i čekale kraj, jer sečula psovka iz sobe, tata se ljutio inije ga trebalo dirati.

Bilo ko da igra tajo je strasnonavijao, nervirao se ili rados-no uzvikivao. Imao je on svoj

sistem navijanja: prvo Čelik, ondaklub iz Bosne, pa klub izHercegovine, pa iz Hrvatske, Srbije,pa Slovenije, Makedonije, CrneGore, odnosno Jugoslavije, Italija,Austrija, Mađarska, Evropa... sveredoslijedom po principu blizine.Bliži po kilometraži su kod mogarahmetli oca uvijek imali prvenstvo iu njegovom fudbalskom srcu,nekako kao komšiluk. Tatinu ljubav za fudbal su svi uporodici poznavali pa bi dolazili dagledaju s njim važne mečeve, damalo pijuckaju, meze i komentar-išu. Ako je igrala jugoslovenskareprezentacija, tada smo se svinalazili kod nas u kući. Dolazile sutetke, tetci i njihova djeca, nekada ikomšije, prijatelji, posjedali bi po

KOMŠIJA JE NAJPREČIPo tom sistemu, moj rahmetli otac birao je one koje ćebodriti dok gleda neku fudbalsku utakmicu. A dok jegledao, svi smo u kući morali da se pritajimo, jasnoprepoznajući po njegovim uzvicima kako ide timu za koji on navija

DNEVNIK OSTARJELE FRAJLE

Piše: Nermana Begagić

Bliži po kilometraži su kod moga rahmetli oca

uvijek imali prvenstvo i u njegovom

fudbalskom srcu, nekako kao komšiluk...

Utakmice jugoslovenske reprezentacije bile su poseban događaj

kaučima i podu, napunili dupkesobu, pa glasno navijali.Tetke Rasema i Remza, maminenajstarije sestre, uvijek bi se smjestilebliže ekranu pa bi učile i puhale uekran da naši lakše daju gol.Sjećam se, jednom tetka Rasema učiRabijesir i puše da bude gol, kad onoona puše na protivničke igrače, a jazavičem: „Tetka, stani, to nisu naši!“Tetka stane, okrene ljutito glavu ifrkne: Čafiri!

Kada bi naši dali gol, svi smoskakali, ljubili se, pjevali, midjeca igrali! A imali smo i

zašto! Jugoslovenski igrači ireprezentacija su bili međunajboljim u Evropi! U proljeće 1984. otac je bio ubolnici u Zenici već dvije sedmice,javili mi da je svaki dan sve slabiji.Bio je kraj maja, mlada jagnjetinako duša u prodavnicama, a tajo volimeso, pa je ja fino upihtijam iispržim mlade krompiriće. Sve to sasalatom i sutlijom stavim u šerpe iodem na autobus za Zenicu, dataju obiđem.U bolničkoj sobi, na gvozdenukrevetu, leži moj otac, dobro jeublijedio. Dan je posjeta, bolničarka

ga izbrijala, čak se i namirisao. Okotate se skupili amidža, strina, tu je itatina sestra Zehra, koju rijetkoviđamo... Ja mu spustila hranu nastolić kraj kreveta. On me pogledapa kaže da ne može jesti, prožvaćejedva jedan zalogaj.Da tajo ne može meso mora bitimnogo bolestan. Znala sam da jeozbiljno to sa njegovim zdravljem.

Tada uđe u bolničku sobu najmlađipolubrat Sejo, a tati se razvedri lice.Sjede Sejo kraj oca, donio Sportskenovine, igrao Čelik prijateljskuutakmicu s nekim. Sejo priča, a ocasve interesuje. Živnuo, čak ikomentariše.Ja sjedim na praznom krevetu doprozora, gledam i slušam, bojim seza taju, tako ga volim, ali on premameni ne okreće glavu. Ljubomornasam što sa mnom kao sa Sejom ne

govori.Kada Sejo ode, tajo se okreneprema meni i savjetuje da idem domajke da nije sama. Ustala sam,poljubila ga, pokupila suđe i krenu-la. U grlu mi knedla, jedva sesuzdržim da pred njim ne plačem,tako žalim što nisam muško da mitajo o sportu govori.

Prošlo je toliko godina, a ostaloje sjećanje na taj posljednjisusret sa ocem i zavist što

priča sa polubratom, moja žalostšto nisam sin da mu donesemradost na taj posljednji dan, kadasam ga gledala i slušala kakoposljednji puta kako govori...I kad god gledam kakav meč, opetje otac sa mnom i poslije tolikogodina. Ja bih da mu govorim ofudbalu i da ga radujem. A on bi,sigurna sam, i pored toga što nemaJuge, nastavio da navija za svogaČelu, pa za one bliže, sve doBeograda, Zagreba i dalje...Mom ocu, “ovi novi” ne bi, niko inikako, mogli pokvariti odanost ipravedan osjećaj prema važnostikomšije i blizine. Rekao bi tek:Magarci! I nastavio dalje navijati.Tako, eto, i ja...


Mom ocu, “ovi novi” ne bi, niko i nikako,

mogli pokvariti odanost ipravedan osjećaj prema

važnosti komšije i blizine.Rekao bi tek: Magarci!

I nastavio dalje navijati.Tako, eto, i ja...

Za svaku Čelikovu utakmicu otac se dotjerivao kao da ide u kino


Nakon oslobađanja turskih talacaiz ruku terorističke grupe"Islamska država", Ankara se

suzdržava da aktivno sudjeluje uplaniranoj međunarodnoj alijansi pro-tiv ekstremista. Redžep TayyipErdogan govorio je o trijumfu svojezemlje. Tokom susreta sa oslobođenimtaocima u Ankari, on je proteklogvikenda rekao da je Turska ostvarila"veliku diplomatsku pobjedu.""Politički i diplomatski"pregovori između turske tajne

službe MIT i "Islamske države"(IS) su, prema njegovim riječima,doveli do uspjeha.

Teške optužbe: Iz Erdoganoveizjave se moglo naslutiti da jedošlo do "razmjene". Život talacamu je bio vrijedan toga, rekao je.List blizak vladi Yeni Safak je izvi-jestio da su neki od u Turskojuhapšenih IS boraca predatiekstremistima, a da su zuzvratoslobođeni turski taoci.

Ova vrsta pregovora između Turskei IS-a pojačava sumnju kritičara uzemlji i inostranstvu da Ankarapodržava sunitske džihadiste.Ankara odbacuje te teške optužbe."Kada se kaže da Ankara sarađujesa IS-om to je isto kao kada bi sereklo da američka vlada sarađuje sanarko-kartelima na granici saMeksikom", rekao je jedan pred-stavnik turske vlade.Ipak, razlike između Turske injenih partnera po pitanju IS-a suočite. Na nedavnom sastankuameričkog ministra vanjskih poslo-va Johna Kerrya sa predstavnicimaislamskih zemalja u saudijskomgradu Džeda, Turska je bila jedinazemlja učesnica koja nije potpisalazavršno saopštenje kojim su seostali obavezali da sudjeluju uborbi protiv IS-a.

SVJETSKA POLITIČKA ENIGMA

Razlike između Turske i njenih partnera po pitanjuIS-a su očite. Na nedavnom sastanku američkog ministra vanjskih poslova Johna Kerrya sa pred-stavnicima islamskih zemalja u saudijskom graduDžeda, Turska je bila jedina zemlja koja nije potpisalazavršno saopštenje kojim su se ostali obavezali da sudjeluju u borbi protiv IS-a

“ISLAMSKA DRŽAVA” RAZBIJA

SLOGU TURSKE I ZAPADA!?

“Sveti” ratnici se ne predaju

U Džedi nije bilo jasno o čemu sezapravo debatiralo, rekao je pred-stavnik turske vlade i upitao:"Koalicija - zbog čega?"

No - partner: Turski predsjednikErdogan ne dijeli mišljenje Zapadakada je u pitanju borba protiv IS-a.Turska svoj pogled prije svega želiusmjeriti na vrijeme nakon vojnogudara na ekstremiste IS-a. Šta će sekasnije dešavati u Siriji? Kako ćesituacija izgledati u Iraku gdje jezapostavljanje sunitske manjine podbivšim premijerom Nurijem al-Malikijem bar djelimično stvoriloplodno tlo za nastanak IS-a? Turcimaje važno da se otklone temeljni razloziza uspjeh ekstremista u svijetu, saopš-tio je predstavnik turske vlade.Iza ovog stava leži temeljna razlikaizmeđu Turske i Zapada kada jeriječ o IS-u."I dok se SAD i Evropa trenutno upotpunosti koncentriraju nadžihadiste i IS vide kao najveću pri-jetnju, Turska smatra da je najvećiproblem sirijski predsjednik Bašar alAsad," napisao je politolog SedatLaciner u jednom tekstu za internetportal Internethaber. "Lako jespoznati da će Turska ostati postrani, ako SAD i Evropa - zajednosa savezom koji će činiti Iran, Sirija iirački šiiti - uđe u borbu protiv IS-a."Jedan zapadni diplomata u Ankarije za Deutsche Welle rekao da je zaTursku, pored toga, dugo vremenabila važna "povezanost muslimana"i da se nadala da će grupe kao što jeIS uspjeti svrgnuti Asadov režim. Neki predstavnici američke vladesmatraju da je Turska postala"nepouzdan vojni partner". List"Wall Street Journal" je Tursku naz-vao "No - partner".

Dva kolosijeka: PredsjednikErdogan želi, tokom predstojećeGeneralne skupštine UN-a u NewYorku, da u narednim danima

razgovara sa američkim predsjed-nikom Barackom Obamom kao inekim drugim političarima, eksperti-ma i novinarima. Pri tome ti razgovoriza Erdogana neće biti laki, prognoziraAsli Aydintasbas, kolumnistica turskoglista Milliyet. Predsjednik će u New

Yorku naglasiti da Turska nećesudjelovati u borbi protiv IS-a što će jošviše naškoditi imidžu Ankare. Pritome je Turska za Zapad vrlo važna.

"Ova zemlja je jedini akter koji naBliskom istoku može neštopokrenuti", kaže politolog SerdarErdurmaz sa Univerziteta Hasan-Kalyoncu. No, približavanjezapadnih i turskih stavova nije navidiku. Kao dobar poznavalac

regiona, Turska je svoje partnere jošprije nekoliko godina upozoravalana opasnost od ekstremizma, rekaoje nedavno ministar vanjskih poslo-va Mevlüt Cavusoglu:"Bez smjene Asadovog režima,kaos i nemiri u regionu ne mogu seokončati", zaključio je šef turskediplomatije. Zapadu je, međutim,prioritet drugačiji. Ostaje pitanjekako će se ta dva kolosijekausaglasiti ili će uvijek jedan dru-gome smetati.

Thomas Seibert/DW


Dok se SAD i Evropatrenutno u potpunosti

koncentriraju nadžihadiste i IS vide kao

najveću prijetnju, Turskasmatra da je najveći

problem sirijski predsjednik

Bašar al Asad...

Sve žešći vazdušni napadi na “Islamsku državu”

Na YouTubeu je objavljen videona kojem se vide borbe militanata“Islamske države” kako napredujuprema kurdskom gradu Kobani,prisiljavajući 130.000 Kurda ubijeg. U jednom dijelu videa čujekako pripadnici islamskih jedinicarazgovaraju na bosanskom jeziku,odnosno na nekom od jezika sanaših prostora.Na snimku, počevši od 4:20minuta, u pozadini se čuju glasovi

i pomenuti razgovor. Neštokasnije se čuje kako dvojicamuškaraca razgovaraju o ran-jenicima."Je li puno ranjen, ima deka", gov-ori jedan od muškaraca. Nedugu nakon toga, drugi muškaracpita: "Šta je, je li neko šehidio? Pitajšta je, reci, slobodno reci". Pred kraj snimka se vide dvojicamrtvih muškaraca kako leže nabetonu u krvi.

Šta je, je li neko šehidio?


Čovjek nije samo tjelesno biće.Stoga se postavlja suštinskopitanje: šta mi, zapravo, o

sebi i o svijetu uopće znamo?Svaka faza našeg razvoja kaodruštva uključivala je neizbježanosjećaj da “znamo sve”. Kada jeZemlja bila ravna, bila je ravna.Kada je Sunce kružilo oko Zemlje,Galileo je, zbog neslaganja, osuđenna doživotni kućni pritvor. Prijenego što je čovjek saznao zamikroorganizme, hiljadama godi-na smo vjerovali da nam sezdravstveni problemi mogu tretiratipuštanjem “loše krvi”.Do prije stotinjak godina, pred-sjednik Engleskog kraljevskogdruštva lord Kalvin je smatrao daje let nemoguć za materiju težu odzraka. Čak je i nakon braće Wrighti demonstracije prvih letjelica, uzfotografske dokaze i očevice, mag-

azin “Scientific American”, daleke1905. Godine, objavio kritičkičlanak prožet skepsom.

Šira slika: Brojne tvrdnje o vrlonesigurnim temeljima “krhkogznanja” ljudske civilizacije DavidWilcock, autor svjetskih bestselera“Potraga za izvornim poljem” i“Ključ sinkroniciteta”, potcrtao jevrlo ubjedljivom konstatacijom dasvaka generacija ima svoje “svez-

nalice”. A da bi to dokazao, on jeizdvojio neke povijesne tvrdnjeprije znanstvenih otkrića i razvojakoncepata koji su unaprijedili svi-jet, kao naprimjer ove:“Telefon ima previše nedostatakada bi bio ozbiljno razmatran zakomunikaciju. Uređaj nemanikakve vrijednosti” - WesternUnion (1876.).“Sve što je moglo biti izumljeno većje izumljeno” - Charles H. Duell,Ured za patente SAD-a, (1899.).“Mislim da je za svjetsko tržištedovoljno oko pet računara” -Thomas Watson, predsjednikIBM-a, (1943.).Prema Davidu Wilcocku, brojni suuvjerljivi dokazi da je naš pogled naznanost nepotpun. Kada popunimoupražnjena mjesta, kako on u svojojknjizi “Ključ sinkroniciteta” ističe,uvidjet ćemo da je svemir itekakoživ. Skeptici samouvjereno kažu da

UČESTANE KATASTROFE I NEPOGODE

Katastrofe kojima u posljednje vrijeme čestosvjedočimo nisu nasumične. Ali mi posjedujemomogućnost njihovog zaustavljanja, i to je jedna odtemeljnih postavki kojim nas uči nova znanost o kojoju svojim popularnim knjigama piše David Wilcock

U SVOM TOM LUDILUIPAK IMA NEKOG SISTEMA!

Piše: Šefik Avdagić

Svemir je živ, svjestan i ima plan za razvoj dušekojeg trebamo slijediti.

Ukoliko taj plan odbacimo,slijediće sve teži

i stresniji događaji...

“dokazi ne postoje”, ali čak 1.730akademskih referenci, unutar NYTimesovih bestsellera, upućuju naogromno bogatstvo podataka, pre-opširnih i umreženih da bi se zane-marili, a da svi oni otkrivaju daosnovni zakoni kvantne fizike gener-iraju DNK i biološki život. “Umjesto mišljenja kako život postojisamo na Zemlji i na još par izoliranihmjesta, život se pojavljuje širomsvemira, od mikrobiološkog oblika dosvjesnih bića poput nas. Kao što samotkrio u svojoj knjizi, svemir ima širusliku. On je živ, svjestan i ima plan zarazvoj duše kojeg trebamo slijediti.Ukoliko taj plan odbacimo u 'fizičkojiluziji', sve teži i stresniji događaji sli-jede dok ne postanemo poravnani sastvarnom svrhom. Možda zvuči sulu-do, no u jednom trenutku više smislaima prepoznavanje i prihvaćanjeonoga što se događa od borbe protivtoga”, tvrdi Wilcock.

Suočenje s bolom: On ističe dakatastrofe i kataklizme, kojima uposljednje vrijeme često svjedočimo,nisu nasumične! Po njemu, miposjedujemo mogućnost njihovogzaustavljanja, i to je jedna od temeljnih

postavki kojima nas uči nova znanost okojoj on piše u svojim knjigama. No,sve dok ne spoznamo kako je Zemljaživa, i to kao dio živućeg svemira,nikada nećemo shvatiti da smo i mitemelj nastajućih katastrofa. Prirodne katastrofe, odnosno “božijadjela”, kako tvrdi ovaj autor, samo sujoš jedan način globalne prezentacijesinkroniciteta. Uvjeti na Zemlji nisuizolirani sistemi koji nemajupoveznice s nama kao svjesnim i živim

bićima. Istina je upravo suprotna.Ako prevelik broj ljudi u nekompolju postane “disbalansiran”,dakle - izvan prirodne ravnoteže iprirodnih zakonitosti koje vladajusvemirom, Zemlja to reflektiranazad?! Kako su “prirodne” pojavena našoj planeti, kojimasvakodnevno svjedočimo, uskopovezane sa onim kako kaodruštvo/zajednica na manjem ili

većem prostoru živimo (štamislimo i osjećamo), DavidWilcock pojašnjava riječima:“Bez obzira shvaćali to ili ne,katastrofe se događaju i one su poputogledala u simboličkom smislu isluže kao prikaz našeg emocionalnogstanja. Katastrofe nam također govorei priču kroz simboliku. Svaki od četiriastrološka elementa (voda, vatra,zemlja, zrak) ima priču za ispričatikroz takve mjere. Voda reflektiraemocije, ponajprije kajanje i tugu.Veliki izljevi vode poput poplave ilicunamija odvijaju se kao odrazsnažne i suspregnute tuge u većinilokalnog stanovništva. Paralelno, sušeindiciraju nemogućnost ili nevoljkostsuočavanja s našim bolom. Požari ivulkanske erupcije događaju setokom izljeva bijesa, potresi kaodokaz nedostatka uzemljenja i stabil-nosti emocionalnog stanja, a uraganii tornada predstavljaju zračneeksplozije zbog napuštanja men-talnog fokusiranja i iskazivanja stresai anksioznosti.”

“Prirodni” fenomeni: Ako jeovo tačno, kroz kakvo turbulentno(ne)vrijeme prolazi svijet možda


Bez obzira shvaćali to ili ne, katastrofe se

događaju i one su poputogledala u simboličkomsmislu i služe kao prikaz

našeg emocionalnog stanja...

Kataklizmični događaji u Japanu

ponajbolje ilustruju podaciInstituta Smithsonian. U njima senavodi kako se može smatrati nor-malnim do 20 dnevnih erupcijavulkana, a mi smo već na broju od34 poprilično snažne erupcije, odkojih je jedna čak stvorila noviotok u Pacifiku!Baš kao i svjesno biće (čovjek),sudeći po onom kako Plavaplaneta u posljednje desetljećereaguje, čini se kako je i našaplaneta počela ozbiljno “razmišl-jati” o nekoj vrsti rekonstrukcije itransformacije tipa fraze: Ovakodalje ne može, jer se ispod nas sveaktiviralo - od klizišta, podrhta-vanja tla do izljevanja užarenelave iz utrobe Zemlje.Svako malo čujemo vijesti o„prirodnim fenomenima” koji sedogađaju jednom u sto ilihiljadu godina, pa se namećelogično pitanje: možemo liuopće vjerovati naučnoj zajedni-ci koja nas konstantno umirujekako je sve u redu dok milenijskepoplave pustoše svijet, dok snijegi tuča padaju usred ljeta, a tlopod našim nogama postaje svenemirnije?

Zemlja po kojoj hodamo nalazi sena trusnom području u kojem sepotresi manje i srednje jakostidogađaju svakodnevno. Ipak, akopogledamo nedavnu studiju kojuje objavio USGS, krovna agencijaza geofiziku SAD-a, postaje jasno

da planeta prolazi kroz najinten-zivniju geološku aktivnost snajvećim brojem jakih potresa ivulkanskih erupcija.

Šta se skriva: Tom Parsons,geofizičar iz Kalifornije, povodomte informacije nedavno je izjavioza CBS:„U samo nekoliko godina,stručnjaci sa svih strana svijetasu zabilježili rekordni broj jakihpotresa, no mi još uvijeksmatramo da je riječ oslučajnosti.”Da, sigurno je riječ o slučajnosti!?

I dok klimatolozi današnjicesvakodnevno grakću na one kojiupozoravaju (pored zdravihočiju) da nešto ipak nije u redu,oni javnost dovode u zabludu daje sve to “prirodni proces” koji seponavlja u određenim (očiglednonepravilnim) vremenskim inter -valima. Zaista je nejasno čemuuopće služe vojska naučnika, kli-matologa i sva njihova tehnološkačuda kada ignoriraju pojave kojenisu svakodnevne, nazivajući ih“slučajnostima”, kao npr. vulka-nske erupcije, potresi, pomor riba(ali i drugih živih bića) zbogodređenih frekvencija, tesustavnih činjenica koje namjasno govore da nije riječ oslučajnosti i kako se nešto, ipak,događa i sa ljudima i sa našomplanetom.Šutnja i ignorancija naučnezajednice i klimatologa navodenas da se po ko zna koji putzapitamo: Kome je u interesu dase o nimalo nasumičnimkatastrofama i čudnim zbivanji-ma u javnosti puno ne “talasa”.Šta se time, u stvari, od naspokušava da sakrije?


Kome je u interesu da se o nimalo nasumičnim

katastrofama i čudnim zbivanjima u javnosti puno

ne “talasa”. Šta se time, u stvari, od nas pokušava

da sakrije...

Mora se djelovati - i to

odmah. Barem u tome su

se složili svjetski lideri oku-

pljeni u Njujorku na UN-ovoj kon-

ferenciji o klimi. Ipak, nisu dali

nikakva opipljiva obećanja.

Generalni sekretar UN-a Ban Ki

Moon je, otvarajući konferenciju,

pozvao svjetske lidere da preuzmu

odgovornost, odnosno vodeću

ulogu u zaustavljanju klimatskih

promjena na planeti. On ipak nije

kao glavni cilj ove konferencije

istakao sklapanje obavezujućeg

međunarodnog sporazuma. To bi

trebalo da se desi na velikom skupu

koji je planiran za kraj naredne

godine u Parizu.

U Njujorku je mnogo važnija bila

simbolika. Neki šefovi vlada i drža-

va nisu došli na ovu konferenciju.

Među onima koji su izostali bili su

kancelarka Angela Merkel, te pred-

sjednici Indije i Kine.

Zato je tu bio predsjednik SAD

Barack Obama. U svom govoru je

podsjetio da su Kina i SAD države

koje proizvode najviše štetnog gasa

ugljičnog dioksida. To ih obavezuje

i na posebnu, vodeću ulogu u

zaštiti okoline: "Ništa neće

obilježiti tako snažno ovo stoljeće

kao što su to klimatske promjene."

Upravo to je izgovorio predsjednik,

koji je samo malo ranije naredio

napade iz vazduha na pripadnike

IS-a u Siriji.

Apeli govornika su se nizali jedan za

drugim. "Ili ćemo pisati istoriju ili će

nas ona obilježiti kao one koji treba

da se stide", poručio je popularni

glumac Leonardo di Caprio prisut-

nima. "Ja igram izmišljene likove,

koji rješavaju izmišljene probleme.

Mislim da je čovječanstvo upravo na

taj način do sada posmatralo kli-

matske promjene", dodao je novi

izaslanik UN-a za mir.

Slično su se izjasnili i glumac

Morgan Freeman, bivši potpred-

sjednik SAD-a Al Gore, te nosilac

Nobelove nagrade za mir i šef

Svjetskog vijeća za klimu Rajendra

Pachauri. Ova konferencija se tako

pretvorila u seminar za motivaciju

prisutnih da djeluju.

Konkretna obećanja ipak nisu dali

šefovi vlada, nego neke firme. Ban

Ki Moon je tako najavio da neke

velike svjetske kompanije poput

McDonaldsa ili Kellogsa žele da

oforme alijansu koja će raditi na

ekološki orijentisanoj poljoprivredi.

Gradonačelnici nekih milionskih

metropola najavljuju smanjenje

ispuštanja ugljendioksida.

Gubitak površina pod šumom bi

trebalo da se prepolovi, a do 2030. i

potpuno zaustavi. Ovom posljed-

njem cilju ipak nedostaje pristanak

Brazila, gdje se nalaze tropske

šume u slivu Amazona, koje su

važne za eko-sistem cijele planete.

Njemačka je za takozvani "Klimatski

fond" obećala milijardu dolara, isto

obećanje stiglo je i od francuskog

predsjednika Francoisa Hollandea.

Više novca za zaštitu klime obećao je

i predsjednik Evropske komisije Jose

Manuel Barroso.

Ipak, ostaje pitanje da li će sva ova

obećanja biti dovoljna da se

povećanje prosječne temperature

na planeti zaustavi na dva stepena

celzijusa, inače sudbina planete

postaje krajnje upitna.Kai Clement/DW

SVJETSKI SKUP O KLIMATSKIM PROMJENAMA

Ili ćemo pisati istoriju ili će nas ona obilježiti kao one

koji treba da se stide, poručio je na UN-ovoj konferenciji

popularni glumac Leonardo di Caprio

OBEĆANJA BEZ OBAVEZA

I Obama priznaje američki grijeh


koji ljekar zna da se iz krvi

pacijenata mogu odrstraniti

sve bakterije i na taj način ga

izliječiti? Američki naučnici su

nedavno saopštili da su otkrili

način kako da, s jednim uređajem

na bazi magneta, čiste krv i tako iz

nje odstranjuju bakterije, viruse i

otrove. Nakon čišćenja se u tijelo

pacijenta vraća čista krv.

„Pokušali smo oponašati funkciju i

mikrostrukturu slezene“, kaže

biolog Joo H. Kang, koji je

napravio uređaj na Wyss Institut

der Harvard University u Bostonu.

„To je organ koji iz krvi stalno

odstranjuje uzročnike bolesti“,

kaže Kang.

Oponašanje prirode: Kang i

njegove kolege su već izvršili testiran-

je na životinjama koje su bile

zaražene bakterijom staphyloccocus

aureus ili sscherichia coli. Obje ove

bakterije kod ljudi mogu izazvati

trovanje krvi koje je opasno po život.

„Uređaj koji smo nazvali Biomilz je

iz krvi odstranio više od 90 posto bak-

terija“, izjavio je H. Kang za stručni

magazin „Nature Medicine“. Na taj

način je povećana mogućnost da

zaražene životinje prežive.

„Biomilz“ ovako funkcioniše: krv

pacijenta kroz jedan kabl prolazi

brzinom i do 1,25 litara u sekundi.

Krv se u kablu miješa sa veoma sit-

nim magnetnim kuglicama s nano

česticama koje su premazane pro-

MAGNETI KOJI ČISTE KRV

Zanimljiv američki iZum(ni)je spasonosna formula

Krv se u kablu miješa saveoma sitnim magnetnim

kuglicama s nanočesticama koje su

premazane proteinima koji spajaju bakterije

ili otrove. Krv se nakončišćenja ponovo vraća

u tijelo pacijenta...

Naučnici su napravili magnete koji iz krvi odstranjuju bakterije, viruse i otrove.

Oni bi mogli pomoći u liječenju opasnih bolesti, trovanja krvi ili ebole,

ali neki ljekari ne vjeruju u punu efikasnost tog uređaja


teinima koji spajaju bakterije ili

otrove. Krv se nakon čišćenja

ponovo vraća u tijelo pacijenta.

Naučnici su prilikom testiranja

uređaja koristili prirodni protein

opsonin koji je dio ljudskog

imunog sistema i koji se nalazi u

šećeru na površini različitih vrsta

bakterija, gljivica, čak i virusa.

Prije ispitivanja su Kang i njegove

kolege izvršili manje genetske prom-

jene opsonina kako bi se on bolje

lijepio s nano-metalnim česticama.

„Vjerujemo da ovaj proces može

imati ogroman učinak na liječenje

pacijenata koji imaju zatrovanje

krvi“, kaže Kang.

Zakašnjela pomoć: Trovanje

krvi, koje izazivaju bakterije, opas-

no je po život. Prema navodima

Global Sepsis Alliance, godišnje je

u svijetu 18 miliona ljudi pogođeno

ovom bolešću. Od tog broja, život

izgubi šest miliona ljudi.

Kada bolest dođe u poodmaklu fazu,

svaka vrsta pomoći dolazi kasno.

Naime, ostaje veoma malo vremena

da se bolest dijagnosticira i da se

pronađe odgovarajući antibiotik za

njeno liječenje. U pravilu, detaljno

dijagnosticiranje specifične bakterije

traje najmanje 24 sata.

„Pomoću Biomilza možemo liječiti

pacijete i prije nego što bude poz-

nat pravi razlog infekcije“, izjavio

je za Deutsche Welle glavni autor

studije Donald Ingber sa Wyss

instituta.

To znači da bi ljekari mogli početi

liječiti pacijenta bez da moraju

znati o kojem se uzročniku radi.

Metode se još moraju provjeriti, ali

naučnici polaze od toga da se

uređaj već može koristiti u liječenju

osoba zaraženih virusom ebole.

„Protein koji koristimo za povezi-

vanje je u epruveti povezao i virus

ebole i zbog toga predpostavljamo

da se može koristiti i kod pacijena-

ta zaražeih ebolom“, kaže Ingber.

Kako do pluća: Polly Roy,

biolog sa School of Hygiene and

Tropical Medicine, vjeruje da je to

moguće, ne samo kod ebole, nego

čak i kod malarije. Međutim, Frank

Brunkhorst, stručnjak za infekcije

sa univerzitetske klinike u

njemačkom gradu Jena je

skeptičan. On kaže da su metode,

bez dodatnih dijagnosticiranih

sredstava, beskorisne.

Brunkhorst dodaje da ljekari, prije

liječenja pacijenta, moraju znati šta

je uzročnik bolesti i da je liječenje

sa velikim spektrom antibiotika,

koji trenutno postoji, još uvijek

najbolja alternativa.

Brunkhorst također dodaje da se

uzročnik bolesti kod većine infici-

ranih pacijenata ne nalazi samo u

krvi nego i u drugim organima, kao

što su pluća. „Do pluća se može doći

samo s antibiotikom“, kaže

Brunkhorst. On smatra da je

Biomilz, kako se izrazio, zanimljiva,

ali ne i čarobna formula.

Fabian Schmidt/DW


Infekcije su najčešći uzrok smrti

Krv se “pere” u ovom uređaju

Uzročnik bolesti kod većineinficiranih pacijenata

ne nalazi samo u krvi negoi u drugim organima, kaošto su pluća. A do pluća

se može doći samo s antibiotikom...

OD ^EGA ŽIVE BESPLATNE NOVINE?

OD REKLAME, NARAVNO!

063 991 [email protected]


Ujeku anti-pušačke kampanje,brojni pušači su odustali oduživanja u duhanu, ponajviše

zbog groznih prikaza propalih crnihpluća, koja su navodno pripadalapreminulim dugogodišnjim puša -čima. Do sada je raskrinkano mnogolaži vezanih za duhan, a naročitonjegov učinak na um i tijelo. To jepropaganda koja nam otvorenoservira laži i tjera strah u kosti.Nakon dobro uvježbane hajkeprotiv duhana, koja je čak iznjedri-la Svjetski dan borbe protiv pušen-ja, koji se „slavi“ 31. maja, a kojipotiče prestanak pušenja, mi seotvoreno pitamo tko stoji iza takve islične inicijative?

Bučna kampanja: Pokretač ovogprojekta je WHO ili SvjetskaZdravstvena Organizacija, koja je

već 1987., godine krenula u ofanzivuprotiv duhana. Naime, te godineWHO je izdejstvovala rezoluciju priUN-u, oznake: WHA40.38, koja zaprimarni cilj ima stvaranje svijetabez pušača. Uskoro je ova inicijativapočela dobivati potporu unutarznanstvene zajednice, zahvaljujućibrojnim plaćeničkim poduhvatimakoji su trebali pokazati kako jeduhan otrovan, kancerogen iuzročnik svakojakih terminalnihbolesti. Javnost je sve više postajalazastrašena duhanskim proizvodima.Uskoro je WHO naručio i interdis-ciplinarnu studiju koja je trebalapokazati kako je i sekundarnopušenje pogubno i potencijalnosmrtonosno.Bez obzira što WHO nikako nijeuspjela dobiti agresivne dokazekoje prokazuju pušenje i opasnost

od duhana, smišljen je novi plan.Pokazat će se kako duhan sadržibrojne opasne spojeve koji nas ubi-jaju, no zapravo tih 600 spojevanemaju veze s organskim duhanombez aditiva.Vrhunac kampanje protiv pušenjase mogao osjetiti 1998., kada suproizvođači duhana morali štam-pati upozorenja poput: „Pušenjeubija“ ili „Pušenje uzrokuje impo-tenciju“, a od 2000., brojne zemljesu uvele rigorozna pravila onereklamiranju duhanskih proizvo-da i obavezu stavljanja groznih slikana pakovanja cigareta. Te slike sutrebale pokazati što nam sve duhanradi, od raka pluća, prljanja pluća -crnih pušačkih pluća, pa do izazi-vanja smrti i stvaranja defekata koddjece pušača.

Farmako-mafija: Za sve onikoji ne znaju tko lobira intereseunutar WHO-a dovoljno je navestida su najveće platiše, zapravo,najveće farmaceutske kompanije nasvijetu, koje imaju direktne intereseu ovakvoj raboti. Naime, farmaceutizarađuju stotine milijardi dolara naproizvodima za prestanak pušenja,kao i na antidepresivima koje pro-daju svima koji se bore s duhan-skom apstinencijom.WHO je zaštitnik i moćnog ener-getskog i nuklearnog lobija, doknovac farmaceutske „mafije“otvoreno diktira medicini kojoj nije

STVARNI ILI IZMIŠLJENI NEPRIJATELJ

Crna pušačka pluća su dobro smišljena laž zazastrašivanje pušača i obmanjivanje javnosti. Ni smikroskopom se, kako kažu neki ugledni liječnici, ne može otkriti je li neko za života bio pušač ili ne

KOME SMETA DUHAN?

Piše: Ljubica Šaran

Pušenje na udaru farmaceutske mafije

u interesu da mi budemo zdravi većbolešljivi i ovisni.Nedavno se na Facebooku vodilažučna rasprava o tome kako jedovoljno pogledati u pluća bilokojeg nesretnika koji je umro „odpušenja“ i vidjeti kako su njegovapluća crna i raspadnuta. Naime,javnost vjeruje kako je rak plućauzrokovan duhanskim dimom pre-pun katrana i pepela od cigaretnogdima. No, to je zapravo LAŽ.Dr. Duane Carr, profesor kirurgijena Sveučilištu Tennessee, jedan jeod poštenih znanstvenika, koja jeizjavila slijedeće:„Pušenje ne uzrokuje promjenuboje tkiva pluća.“

Čestice ugljena: Dr. VictorBuhler, patolog iz bolnice St.Joseph u Kanzas Citiyu, je izjavioslijedeće:„Ispitao sam na tisuće tkiva pluća,čak i s mikroskopom. Uz pomoćtakvog pregleda se uopće ne možeotkriti je li netko za života biopušač ili ne.“Ista web stranica prenosi i izjavu dr.Sheldona Sommersa, upraviteljapatološke laboratorije u bolniciLenox Hill u New Yorku:„Nije moguće, na oko ilimikroskopom, ili na bilo koji drugi

poznati način, razlikovati plućapušača od nepušača. Crna plućanastaju zbog čestica ugljena, apušenje cigareta ne donosi česticeugljena u pluća.“Na brojnim kutijama cigaretanalaze se zastrašujuće slike crnihpluća, koja navodno pripadajupreminulim pušačima. Na žalost, upitanju je čista LAŽ, to nisu plućapušača.

Za sve one koji razumiju njemačkijezik preporučamo snimkuintervjua ZDF-a, u kojoj forenzičarMichael Tsokos jasno i glasno kažekako „katranska pušačka pluća“ nepostoje, evo prijevoda:Naravno, Tsokos nije išao u dubinuproblematike i njemačkoj javnostinije objasnio razliku izmeđuotrovnog smeća koje se prodaje uobliku industrijskih patentiranihbrendova cigareta i organskogduhana bez aditiva. Razlika

između ova dva proizvoda jeogromna. Industrijske cigarete suprepune kancerogenih spojeva iotrova, dok organski duhan takonešto ne sadržava.

Rudarska bolest: Rich White naweb stranici Smoke Screen donosijoš više činjenica. O nepostojanjucrnih pušačkih pluća je govorio i dr.Jan Zeldenrust, nizozemskipatolog, koji je za vladu svojezemlje ispitivao učinak pušenja naljude, od 1951-1984. U intervjuukoji je dao 80-tih godina XX vijeka,Zeldenrust kaže slijedeće:„Nikada nisam mogao na plućimavidjeti razlike između onih kojapripadaju pušačima i nepušačima;jedino što mogu razaznati jerazlika između zdravih i bolesnihpluća. Jedina crna pluća sam vidiokod rudara iz ugljenokopa, nikadakod pušača.“Bez obzira na sve te silnečinjenice, nas se uvjerava kakopušačka pluća propadaju na takavnačin da postaju crna, gotovopougljena, i takve slike se nalazena brojnim paketićima cigareta iweb stranicama koja zagovarajuprestanak pušenja, a sličnefotografije smo mogli vidjeti i ubrojnim tv emisijama.Nemojmo se zavaravati, crna plućazaista postoje, no takav učinakstvara bolest koja se nazivapneumokonioza ili crna rudarskapluća. Svi slučajevi pneumoko-nioze dovode do nedostatka daha, ikašljanja uz ispljuvak crne boje.No, ne koristi se samo pneumoko-nioza za laganje i strašenje javnos-ti. U brojnim medicinskim,antipušačkim, biološkim i drugimpredavanjima koriste se posebnopreparirana i očuvana pluća svinjekako bi se navodno demonstriraoštetni utjecaj cigaretnog dima natkiva pluća.U jednoj reklami proizvoda, kojeg


Zastrašujuće slike za kutije cigareta

Brojne zemlje su uvele rigorozna pravila o

nereklamiranju duhanskihproizvoda i obavezu stavl-

janja groznih slika napakovanja cigareta. Te

slike su trebale pokazatišto nam duhan radi, sve

do raka pluća...

je patentirao, gle čuda, dr. Calvin R.Femling, stoji:

Svinjski test: „Dramatičnipokazni set omogućava impresivnu,nezaboravnu i direktnu prezentacijuosjetljivosti pluća sisara. Svinjskapluća za napuhivanje su realističnoočuvana s BioFlexom, netoksičnombezmirisnom tehnologijom kojaodržava elastičnost i svježinu pluća.S ovim plućima se na dramatičan inezaboravan način prikazuje efektdugogodišnjeg pušenja. Opipljiviunutrašnji tumor i vidljivi vanjskitumor, omogućava studentimadoživljaj teksture pluća, kako bizapamtili da je pušenje uzročnikraka.“Jednom riječju, strašno ineoprostivo, tako se uče eventualnibiolozi i liječnici, s varanjem i sim-ulacijama koje nemaju veze sprirodom. Ne samo to, na čitavojlaži ljudi stvaraju patente, koji suodobreni i zaštićeni, i što je još gore,zahvaljujući ovakvim edukativnimpomagalima medicina postaje šar-latanstvo zbog koje umiru milijuniljudi, jer se pravi uzročnici rakakriju od nas ili su takođerpatentirani i zaštićeni, poput 600već spomenutih toksičnihkemikalija i spojeva koji se dodajuduhanu.No, vratimo se mi na pomenutasvinjska pluća. Pretpostavljamo dasvi studenti bez riječi upijaju svakudramatičnu, nezaboravnu i impre-sivnu sliku prezentacije. No nisusamo studenti zaneseni i osupnutiovakvim poticajima. Naime,marketinški istraživači sa SveučilištaArkansas, Villanova i Marquette suispitivali učinak prikazivanjagrotesknih abnormalnosti na ljudi-ma koji su preminuli, kako bi vidjelikoliko slike s patologije utječu namišljenja pušača.Istraživači su tražili slike kojepušači mogu asocirati s negativnim

utjecajem duhana na naša tijela.Najbolje su odgovarali (točnije,najviše su bili šokirani) prikazimacrnih rudarskih pluća, tumora poustima, propadanja desni,paradontozom, anomalnim rastompluća, pocrnjenim tkivom tumorakako bi bilo što istaknutije – iako jetkivo tumora roze boje, jer je puno

više prokrvljenije od okolnog tkiva.Ovi istraživači su shvatili da je strahnajbolja motivacija za ostavljanjecigareta.Ko-autor spomenute studije, prof.Sam M. Walton, je priznao da sečini kako se ipak koriste prizemninačini kako bi se ljude nagnalo daprestanu pušiti uz pomoćeksplicitno negativnih grafičkihprikaza s patologije.

Pušači-donatori: Mi bismo seusudili reći kako je u pitanju punoviše od prizemnog i zastrašujućeg

marketinga, jer je isti baziran nalaži, dakle riječ je o bolesnoj i ambi-cioznoj propagandi koja laž propa-gira kao istinu i s kojom se obman-juje javnost.Za sve one koji još uvijek nevjeruju, od srca preporučamo maloistraživanja na internetu. Sigurnismo da sami možete pronaći jakopuno podataka o tome tko i zaštostoji iza napada na duhan. Za krajjedna mala informacija: vjerovali iline, pluća pušača se koriste zatransplantacije! Da, dobro stepročitali, pušači u Velikoj Britanijisačinjavaju čak 40% od ukupnogbroja plućnih donatora.Profesor Robert Bonser, iz sveučilišnebolnice kraljice Elizabete uBriminghamu, izjavio je slijedeće:„Naši podaci govore kako pacijentikoji čekaju transplantaciju plućamogu preživjeti puno duže akoprihvate pluća od bilo kojegodgovarajućeg donatora, bez obziraje li donator bio pušač ili ne.“Strašenje i zastrašivanje javnostinije nikakav novi način upravljanjaljudima. Primjera u povijesti jebezbroj. U učinak je uvijek bio višenego dobar za zastrašivače, apoguban i uznemirujući za zas-trašene.

(http://matrixworldhr.com)


Jedno su industrijske cigarete, a drugo čisti duhan bez aditiva

Nikada nisam mogao na plućima vidjeti razlike

između onih kojapripadaju pušačima

i nepušačima; jedina crnapluća sam vidio kod rudara

iz ugljenokopa, nikada kod pušača, kaže

dr. Zeldenrust

pjesnik Ćazim Ćatić više jepoznat po svom nadimkuMusa, nego po imenu.

Sabrana djela Muse Ćazima Ćatićajavnosti pružaju mogućnost dasvestrano upozna stvaralački radove tragične ličnosti, čija je sudbinaslična sudbini mnogih njegovihsavremenika - fizički slomljenihnedaćama života, ali duhovno jakihda nadžive svoju smrt i svoje vri-jeme i da ostave trajan spomeniksvog bitisanja.

Studentsko posrtanje: Rođenje u Odžaku, u Posavini, 1878.godine. Nakon završetka osnovneškole seli se sa porodicom u Tešanj.Bio je izuzetno darovit učenik, paje već u medresi dobro naučio arap-ski, turski i perzijski jezik. Nažalost, rano je postao boem, paje izbačen iz internata u Zagrebu.Niti jedan ispit na Pravnom fakul-tetu nije položio, posao u jednojbanci je izgubio, kao i u nekolikočasopisa. Potpuni nemar za učenje,stalno pijančenje u kafanama i neo-prezno trošenje skromnih sredstavastečenih književnim radom,donosili su mu stalne neprilike.Iz njegovih sačuvanih pisama možese vidjeti kakve je teške časoveproživljavao i kako mu je bilaveoma bliska ideja o samoubistvu.Ali, istovremeno je upravozačuđujuća njegova stvaralačkaaktivnost i plodnost. Nikada ni prije

ni poslije nije stvarao više ni boljenego godine 1912.

Dno bijede: Kakve je teškečasove proživljavao te godinesvjedoči potresna priča njegovogmlađeg druga i pjesnika NazifaResulovića koji je 1912. godine bioučitelj u Odžaku: "Polovinom aprila 1912. godine, ajednog krasnog predvečerja,čobančad su vidjela nekakva

bradata, odrpana i bosonogačudaka gdje leži pod šljivama. Utom zapuštenom čudaku panduriotkriše Musu Ćatića koji, bezzaposlenja i materijalnih sredstava,a praćen bijedom i nevoljom, bijašekrenuo u svoj rodni kraj, da seskloni kod svog stričevića i spasinapaćeno tijelo svoje i izmoreniduh svoj. Pred Odžakom je sačekaodok nije pao deblji mrak, jer ga jebilo stid da kroz rodno mjestoprođe onako otrcan i neugledan".Tu mu je stigla od prijateljaAdemage Mešića novčana pomoć ipoziv da dođe u Tešanj. Pred krajmaja napustio je zauvijek svojerodno mjesto. Ademagin poziv uslijedio je naočajničko pismo Ćatićevo od 15.maja 1912. godine u kome


NAŠI (NE) ZABORAVLJENI VELIKANI

Boem jači od pjesnika

Piše: Arnisa Gagula

Poziv da živi u Tešnjuuslijedio je na očajničkopismo Ćatićevo od 15.

maja 1912. godine u komenagovještava da bi mogaookončati u valovima Bosneako mu se ne pomogne...

Zbog društva i kafana Musa je stalno zapadao u neprilike. Kada mu je bilo najteže, ipak su nastajalanjegova najbolja djela. Nažalost, pjesnički talenatodnio je u grob u 37. godini

Od Odžaka, preko Zagreba, do Tešnja

nagovještava da bi mogao okončatiu valovima Bosne ako mu se nepomogne i ne nađe zaposlenje. U Tešanj je januara 1913. godinedošao mostarski knjižar, kasnijevlasnik štamparije i časopisa"Biser", Muhamed Bekir Kalajdžić,koji ga je nagovorio da preuzmeuredništvo "Bisera". Materijalno osiguran, ali i zarobljenradom, sa ograničenjima koja mu jeKalajdžić, uz kraće i dozvoljeneekskurzije radi relaksacije, čak i unjegovom privatnom životu,postavio, Ćatić je mnogo radio. Zagodinu i po dana, pored pisanja iuređivanja "Bisera", za KalajdžićevuMuslimansku biblioteku preveo je ilinapisao 12 knjiga.

Kobno pijanstvo: Sarajevskiatentat 28. juna 1914. godine iskora mobilizacija povukli su iĆatića u vrtlog ratnih zbivanja.Najprije je mobilisan u Tuzlu, aubrzo premješten u Oerkeny uMađarskoj. Tu ga stega njegovogposlodavca nije mogla doseći i on seponovo prepustio boemskom živo-tu koji ga je vrlo brzo odveo u smrt.Kad se jedne noći, u zimu 1914.godine, u Oerkenyu vraćao u kasar-nu sa jedne zabave, pijan, pao je usnijeg. Našli su ga polumrtva.Nahlada se brzo razvila utuberkolozu, pa je polovicom marta1915. godine otpušten kući kaoneizlječiv.Upravo je tragično jedno njegovopismo iz tih dana i povodom otpuš-tanja iz bolnice. Molio je da gazadrže u bolnici, jer je biobeskućnik, a ustručavao se da gasiromašna sestra Hasnija izdržava. Ademaga Mešić stavio mu je uTešnju na raspolaganje posebnogliječnika i sve što mu treba, ali lije-ka nije bilo. Umro je 6. aprila 1915.Godine, navršivši tek 37 godinazivota.Ratne prilike vjerovatno su bile

uzrokom da niti jedan dnevni listni časopis nije čak ni registrovaonjegovu smrt. Tek godinu danakasnije, u trobroju "Bisera", izašaoje topao nekrolog od njegovogdruga i prijatelja ŠemsudinaSarajlića, a iste godine i kraćabiografija i prikaz njegovogknjiževnog rada u "Sarajevskomlistu" Hamzalije Ajanovića.

I kao što to obično biva kad su djelajednoga književnika razasuta poveć rijetkim i teško dostupnimčasopisima i listovima, sačuvanimisključivo u većim bibliotekama ilikod starijih pasioniranih bibliofila,gubi se sjećanje na čovjeka koji je ukulturnom životu jednog narodapredstavljao značajnu veličinu.U posljednje vrijeme, nešto življezanimanje za našu kulturnubaštinu izvuklo je i Ćatića iz zabo-rava. Grad Tešanj, kojeg je pjesnikosjećao kao svoje rodno mjesto, ukojem je rođena njegova majka i ukome je svaki put nalazio utjehu iutočište, pa i posljednje, svakegodine dostojno obilježava obljet-nice njegove smrti.


Jedan od spomenika velikom književniku

Ćatić je u jednom periodumnogo radio. Za godinu ipo dana, pored pisanja iuređivanja "Bisera", zaMuslimansku biblioteku

preveo je ili napisao 12 knjiga...

Spektar

www.magazinspektar.blogspot.com

SVAKOG PETKA NOVI BROJ

spektar broj 16

Documents