�������

BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 280 DINARA

Muharrem / Safer 1432. � 1. januar 2011. ���Broj 205 ���Godina XV

Zeri islam

Glasislamawww.glas-islam

a.info

MU

SLIMAN

MU

SLIM

S T O P S E G R E G A C I J I�� ���� �� � � �� ���� � �� �� ���� � �� ����� ������� �� ����� �� � �� � ���� � ���� ����� �

�� ��! �� ����� �� ���"�#�$� �A ko govori ljepše od onoga koji poziva ����������� ���� ���������������������

'Ja sam doista musliman!' (Kur'an)

400 rsd ili 4€

AKCIJA"GLASA ISLAMA" I "EL-KELIMEH"

POKLON SESTRIKOJA SE NIJE

POKRILA

Autor:Abdul-Hamid

el-Bulali������������������ �� ������ ��� ��

������������ ����� ������������� �Za predsjednika����������� ��������������������� ��� ����������������������� ���������� �������!����� �

���������������������� �����������������

����������������� ���������� �

������������������������������������ ��

������������� ���

�!�"�#�"$�%����"�&��

"����'(�#����%�$�

)�*�� ����!�����

"��$��$���#�"��$��

�!��%���!���+�$"����

��'$#�,���

�������� � ���� -������� �������./�����0��� ����/���� -�

��� �/� ��

str. 6.

str. 7 i 8

str. 13

str. 9

1����"�$� ��(2�+� �&���!�����

��!��$��(�"����!��+� �!�������

�!�"�#�"$�%����!2�#����!�����

��"�&����$���(�!��$���!� �����3�$#��

���(�#�&�4��!�2��������%�#�������

���5� �#����'$#�,�����!2�#�

!�����������������"���������" ��

������" ��������

Bosna ������������ ��(�!6���$7�"��3�%7��$��#�

���������� ������������

"��#�����#������#��������������������#������#� ��������!� ��$��� ��#���������� ��$������#��� ����� ���������������������������� ������������������� ����#$��������������������%%%

BROJ 205/XV 5

NA

ŠE

VI�

EN

JE

B I T I A U T O N O M A N Z N A � I S A M U P R A V L J A T I O N I M Š T O T I P R I P A D A

Autonomija

Iako ga je nemogu&e lišiti politi5-kog konteksta, radi cjelovitog razu-mijevanja, pojam autonomija potreb-no je višestruko sagledati. Biti auto-noman zna5i sam upravljati onim što ti pripada. Svojim životom, porodi-com, imetkom, svojim životnim pro-storom. To zna5i da je autonomija prvi i stvarni plod slobode kao uni-verzalne vrijednosti. Biti protiv auto-nomije, ma šta to podrazumijevalo, zna5i biti protiv sopstvene slobode, što rezultira dobrovoljnom preda-jom svog li5nog, porodi5nog i druš-tvenog suvereniteta i identiteta na upravljanje drugome. Svojevoljno se odricati vrijednosti slobode i autono-mije zna5i sebe smatrati manjkavim i nedoraslim za upravljanje raspolo-živim vrijednostima. Zato je nerazu-mljivo da se neko, ko nema mentalne ili neke druge nedostatke, odri5e ove dvije vrijednosti, što predstavljaju te-

meljne odlike 5ovjeka kao dostojan-stvenog bi&a odgovornog za sve što mu je povjereno.

Suicidan odnos nekih pojedinaca, pa i grupa, prema ovim vrijednostima može se razumjeti samo iz ugla više-decenijske porobljenosti koja je kod tih ljudi proizvela robovski mentali-tet koji se odlikuje patološkim uvje-renjem da je dalji život bez poroblji-va5a nemogu&. Retorika pojedinaca sa sandža5ke društvene scene jasno potvr<uje postojanje ove vrste pato-logije 5ak i kod nekih koji pretenduju da vode narod. Svi njihovi programi i teorije zasnivaju se na op5injenosti porobljiva5em, što neodoljivo pod-sje&a na štokholmski sindrom, kada se žrtva zaljubi u dželata. Bilo u afir-mativnom ili prijete&em tonu, jedna misao je nezaobilazna: „Ništa bez Beograda nije mogu&e.“

Baš zato je Sandžaku potrebna au-

tonomija kao neophodna terapija za ozdravljenje društva od stoljetne po-robljenosti svega što pripada gra<a-nima ove regije. Znaju porobljiva-5i, i baš zato su nervozni, da ovako brzo oživljavanje svijesti o autono-miji samo po sebi predstavlja nezau-stavljivu pobjedu. Da li &e se projekat autonomije Sandžaka u potpunosti ostvariti za jednu ili pet godina, nije ono oko 5ega treba trošiti energiju. Nužno je u5initi da svijest o slobodi i autonomiji u<e u svaku ku&u i posta-ne stanovnik u glavi svakog Sandža-klije, ma gdje bio.

Ne smije se zaboraviti da su Boš-njaci unijeli svoju teritoriju u držav-nost Srbije i Crne Gore, što ih 5ini suvlasnicima ove dvije države. Zato je neprihvatljivo lišavanje suvlasni5kih prava jedne strane bez vra&anja uloga.

Definitivno, autonomija je posta-la generator prava i slobode gra<a-na Sandžaka, što &e ih nezaustavljivo dovesti do cilja – života dostojna 5o-vjeka.

Biti protiv autonomije, ma šta to podrazumijevalo, zna�i biti protiv sopstvene slobode, što rezultira dobrovoljnom predajom svog li�nog, porodi�nog i društvenog suvereniteta i identiteta na upravljan-je drugome. Svojevoljno se odricati vrijednosti slobode i autonomije zna�i sebe smatrati manjkavim i nedoraslim za upravljanje raspoloživim vrijednostima. Zato je nerazumljivo da se neko, ko nema mentalne ili neke druge nedostatke, odri�e ove dvije vrijednosti, što predstavljaju temeljne odlike

�ovjeka kao dostojanstvenog bi�a odgovornog za sve što mu je povjereno.

Baš zato je Sandžaku potrebna autonomija kao neophodna tera-pija za ozdravljenje društva od stoljetne porobljenosti svega što pripada gra�anima ove regije. Znaju porobljiva�i, i baš zato su nervozni, da ovako brzo oživlja-vanje svijesti o autonomiji samo po sebi predstavlja nezaustavlji-vu pobjedu. Da li �e se projekat autonomije Sandžaka u potpu-nosti ostvariti za jednu ili pet go-dina, nije ono oko �ega treba tro-šiti energiju. Nužno je u�initi da svijest o slobodi i autonomiji u�e u svaku ku�u i postane stanov-nik u glavi svakog Sandžaklije, ma gdje bio.

6 1. JANUAR 2011.S

LU

ŽB

EN

I R

ET

RO

VIZ

OR

AK

TU

EL

NO

ST

I

Ni�u nove institucije

Izabran novi predsjednik BKZ-a

INFORMATIVNA SLUŽBA MEŠIHATA

INFORMATIVNA SLUŽBA BKZ

�lanovi Mešihata jednoglasno su osudili nasilje �elnika Gradske uprave u Novom Pazaru prema novinarima TV Jedinstvo, kao i permanentne opstrukcije prava i aktivnosti Islamske zajednice od strane ove gradske uprave. Zanimljivo je da se gradske vlasti Rasima Ljaji�a u opstrukciji Islamske zajednice pred sudovima i administraciji koriste argumentom navodne dvojnosti u Islamskoj zajednici, što je u suprotnosti sa njihovom

retorikom o jedinstvenoj Islamskoj zajednici, na �emu su dobili prošle lokalne i parlamentarne izbore.

Na sjednici Predsjedništva za novog predsjednika BKZ izabran je mladi književnik iz Novog Pazara Jahja Fehratovi� umjesto dosadašnjeg predsjednika dr. Mevluda Dudi�a, a na mjesto sekretara BKZ

imenovan je Salahudin Feti�.

M E Š I H A T I Z - e U S R B I J I

B O Š N J A � K A K U L T U R N A Z A J E D N I C A

Na redovnoj sjednici Mešihata Islamske zajednice u Srbiji održa-noj 18.12.2010. god. usvojeni su iz-vještaji o ramazanskim aktivnosti-ma, organizaciji hadža, organizaciji kurbanske akcije i akcije prikuplja-nja kurbanskih koža.

Mešihat se zahvaljuje pripadni-cima Islamske zajednice i imami-ma na sprovedenim ramazanskim i bajramskim akcijama, a posebno na izuzetnoj realizaciji akcije ze-kata i sadekatul-fitra sa rekordnim uve&anjem od 11,42%, kao i rekor-dnom broju prikupljenih kurbana sa uve&anjem od 21,50% u odnosu na prošlu godinu.

Na sjednici je donijeta odluka o pripremama za osnivanje Opšte gimnazije i Klinike sa porodilištem pri Islamskoj zajednici, kao i od-luka o osnivanju Muzeja Islamske zajednice.

Donijeta je odluka o raspisiva-nju konkursa za mjesto direktora Medrese „Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru, te odluka o raspisivanju konkursa za mjesto glavnog imama

Medžlisa Islamske zajednice Novi Pazar.

Na mjesto vršioca dužnosti upravnika Mektebskih ustanova „Reuda“ i „Wildan“ imenovan je Asmir-ef. Crnovršanin, profesor.

lanovi Mešihata jednoglasno su osudili nasilje 5elnika Gradske uprave u Novom Pazaru prema

novinarima TV Jedinstvo, kao i permanentne opstrukcije prava i aktivnosti Islamske zajednice od strane ove gradske uprave. Zani-mljivo je da se gradske vlasti Ra-sima Ljaji&a u opstrukciji Islamske zajednice pred sudovima i admi-nistraciji koriste argumentom na-vodne dvojnosti u Islamskoj za-

jednici, što je u suprotnosti sa nji-hovom retorikom o jedinstvenoj Islamskoj zajednici, na 5emu su dobili prošle lokalne i parlamen-tarne izbore.

Mešihat oštro osu<uje i zahtije-va da se hitno prekine politi5ki mo-tivisan progon privrednih subjeka-ta 5iji su vlasnici aktivisti Islamske zajednice i Bošnja5ke kulturne za-jednice od strane pojedinih inspek-cijskih službi.

Mešihat traži obustavu svih po-stupaka protiv u5esnika protes-tnog skupa na Hadžetu od 4. sep-tembra ove godine.

Jednoglasno je donijeta odluka da se podnesu krivi5ne prijave pro-tiv odgovornih u Službi za katastar nepokretnosti zbog zloupotreba i falsifikata po pitanju imovinsko-pravnog statusa vakufske imovine.

Krivi5ne prijave bi&e podnijete i protiv odgovornih u Zavodu za statistiku zbog zloupotreba i falsi-fikata po pitanju nosioca pravnog subjektiviteta Islamske zajednice.

Na sjednici Predsjedništva Bošnja5ke kulturne zajedni-ce održanoj 14.12.2010. god. djelovanje šefa Misije OEBS-a u Beogradu Dimitriosa Kipreosa oci-jenjeno je tendencioznim i u suprotnosti sa principima Organizacije za evropsku be-zbjednost i saradnju.

Dosadašnjim djelovanjem, kao i iznošenjem pozitivnog stava o ponov-nom održavanju izbora za Bošnja5-ko nacionalno vije&e, obistinile su se sumnje o umiješanosti g. Kipreosa u sve nezakonite radnje Ministarstva za ljudska i manjinska prava, po5ev od manipulacije bira5kim spiskovima, opstrukcije kontrole izbornog procesa, do falsifikovanja ostavki dvojice vije&ni-ka Bošnja5kog preporoda i diskriminator-ske promjene Poslovnika o konstituisanju Vije&a.

Uloga OEBS-a u pra&enju izbora je izuzetno važna i nedopustivo je da samovolja jednog 5inovnika

ugrozi kredibilitet ove evropske institucije. Tendenciozno djelovanje g. Kipreosa protiv Bošnja5ke kulturne za-

jednice i volje bošnja5kih bira5a u suprotnosti je sa osnovnim evropskim vrijednostima i pred-

stavlja lošu poruku Bošnjacima i muslimani-ma koji se iz raznih pobuda nastoje satani-

zovati.Podrškom ponavljanju izbora za Boš-

nja5ko nacionalno vije&e g. Kipreos ne-posredno doprinosi destabilizaciji San-džaka, što je u suprotnosti sa ciljem Mi-sije OEBS-a.

BKZ &e preduzeti potrebne korake prema višim instancama OEBS-a sa za-

htjevom smjene aktuelnog šefa Misije u Beogradu.

Na sjednici Predsjedništva za novog predsjednika BKZ izabran je mladi književnik

iz Novog Pazara Jahja Fehratovi& umjesto dosa-dašnjeg predsjednika dr. Mevluda Dudi&a, a na mjesto

sekretara BKZ imenovan je Salahudin Feti&.

SJEDNICA MEŠIHATAFOTO

GLAS ISLAMA

BROJ 205/XV 7

AK

TU

EL

NO

ST

IPoziv Beogradu da otvori dijalogMINA

Reisulema je uputio poziv i Briselu i Strazburu da ovaj put ne naprave grešku kao ranije i ne povjeruju srpskoj propagandi da su Bošnjaci opasnost za mir i sigurnost na Balkanu.

D E L E G A C I J A B N V P O S J E T I L A R E I S U L E M U

Delegacija Bošnja5kog nacional-nog vije&a, predvo<ena predsjedni-kom Vije&a prof. dr. Mevludom Dudi&em, posjetila je 22.12.2010. god. reisulemu dr. Mustafu-ef. Ce-ri&a.

Delegacija je upoznala Reisu-lemu o aktuelnim problemima u Sandžaku i zatražila pomo& u in-ternacionalizaciji ovog pitanja.

Reisulema Ceri& je tom prili-kom izrazio punu podršku glav-nom muftiji Muamer ef. Zukorli&u na putu ostvarivanja pune slobode, te ljudskih i vjerskih prava Bošnja-ka u Sandžaku i Srbiji.

Reisulema je, kao vrhovni po-glavar Islamske zajednice u BiH, uputio poziv vlastima u Beogradu da ozbiljno shvate sandža5ko pi-

tanje i otvore dijalog kroz koji &e se posti&i da se Bošnjaci u Srbiji osje&aju ravnopravnim gra<anima i kako bi se zaštitila njihova kolek-tivna prava. Pozvao je predsjedni-ka Borisa Tadi&a da poštuje Ustav i zakone Republike Srbije u pravcu zaštite prava Bošnjaka i njihova tri stuba opstanka: Islamske zajedni-ce, Bošnja5kog nacionalnog vije&a i Internacionalnog univerziteta.

Reisulema je uputio poziv i Bri-selu i Strazburu da ovaj put ne na-prave grešku kao ranije i ne povje-ruju srpskoj propagandi da su Boš-njaci opasnost za mir i sigurnost na Balkanu.

Uputio je i apel Ankari da svoje odnose sa Beogradom ne ustanov-ljava na ra5un Bošnjaka.

AK

TU

EL

NO

ST

IRješavanje otvorenih pitanja u Sandžaku

INFORMATIVNA SLUŽBA BNV-a

Gospodin Izetbegovi� je izazio spremnost da u razgovorima sa predsjednikom Srbije Borisom Tadi�em insistira na prevazilaženju postoje�ih problema sa kojima se suo�avaju Bošnjaci u Srbiji.

B N V K O D P R E D S J E D N I K A B A K I R A I Z E T B E G O V I � A

Delegacija Bošnja5kog na-cionalnog vije&a, koju su 5i-nili: prof. dr. Mevlud Dudi& – predsjednik, Emir Elfi& – potpredsjednik, Samir Tandir – predsjednik Izvršnog odbo-ra i Sead Ša&irovi& – vije&nik, posjetila je bošnja5kog 5lana Predsjedni5tva Bosne i Her-cegovine Bakira Izetbegovi&a i tom prilikom ga upoznala sa permanentnim pojavama dis-kriminacije nad Bošnjacima u Srbiji na vjerskoj i etni5koj osnovi.

U toku ovih razgovora de-legacija BNV-a od doma&ina je zatražila podršku na putu internacionalizacije bošnja5-kog i sandža5kog pitanja u Srbiji.

Doma&ini su izrazili puno razumijevanje za stavove ru-kovodstva Vije&a i spremnost pune podrške u cilju uklju-5ivanja relevantnih evropskih

i me<unarodnih institucija u rješavanju otvorenih pitanja u Sandžaku.

Gospodin Izetbegovi& je izazio spremnost da u razgo-vorima sa predsjednikom Sr-bije Borisom Tadi&em insisti-ra na prevazilaženju postoje-&ih problema sa kojima se su-o5avaju Bošnjaci u Srbiji.

U razgovorima je posti-gnuta puna saglasnost o ne-prihvatljivosti dvojnih stan-darda u opho<enju vlasti prema bošnja5kim instituci-jama.

Tako<e je postignuta sagla-snost da su jedinstvo Islam-ske zajednice, autonomno Bošnja5ko nacionalno vije&e i akreditovani Internacionalni univerzitet stubovi stabilnosti Sandžaka i opstanka Bošnjaka u Srbiji.

DELEGACIJA BNV-a KOD RE ISULEME

DELEGACIJA BNV-a U KABINETU PREDSJEDNIKA BAKIRA IZETBEGOVI�A

8 1. JANUAR 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Bosna pomaže Sandžaku

NERMIN GICI�

Dobili smo �vrste garancije od reisuleme Ceri�a i gospodina Izetbegovi�a da �e se založiti i kod zvani�nog Beograda i kod me�unarodne zajednice kako bi Bošnjaci u Srbiji mogli ostvarivati svoja

individualna i kolektivna prava.

elnici Bošnja5kog na-cionalnog vije&a prof. dr. Mevlud Dudi& - predsjed-nik, Emir Elfi& - potpred-sjednik i Samir Tandir - predsjednik Izvršnog od-bora, održali su u 5etvrtak 23. decembra konferenciju za medije na kojoj su jav-nost upoznali o toku i re-zultatima nedavne posjete Sarajevu, gdje su se sasta-li sa reisulemom Islamske zajednice dr. Mustafom-ef. Ceri&em i 5lanom Pred-sjedništva Bosne i Herce-govine Bakirom Izetbego-vi&em.

elnici BNV-a su ista-kli zadovoljstvo prijemom i razumijevanjem iznije-tih problema koje Bošnjaci imaju u Sandžaku i u Srbiji.

Predsjednik Vije&a prof. dr. Mevlud Dudi& istakao je sljede&e:

„Tražili smo od gospo-dina Izetbegovi&a da nam pomogne u rješavanju pro-

blema sa kojima se kao Bošnjaci suo5avamo. Tra-žili smo od njega da sa našim problemima upozna predsjednika Tadi&a, kao i da internacionalizuje naše pitanje kod me<unarodne zajednice. Vrhovni pogla-var Mustafa-ef. Ceri& u de-talje je upoznat sa proble-mima sa kojima se suo5a-vamo, posebno kada je u pitanju Islamska zajednica, Internacionalni univerzi-tet i Bošnja5ko nacional-no vije&e. Reisulema Ceri& je i ovom prilikom pru-žio podršku Glavnom muf-tiji Muamer-ef. Zukorli&u na putu ostvarivanja pune slobode vjerskih i ljudskih prava Bošnjaka u Srbiji. Re-isulema je uputio poziv vla-stima u Beogradu da oz-biljno shvate sandža5ko pi-tanje i otvore dijalog, gdje &e se posti&i da se Bošnja-ci u Srbiji osje&aju ravno-pravnim gra<anima. Tako-

<er treba ista&i da je Re-isulema uputio poziv Bri-selu i Strazburu da se ne prave greške koje su ranije 5injene prema Bošnjacima, isti5u&i da se ne smiju pri-mjenjivati dvojni standardi u Republici Srbiji. Dobili smo 5vrste garancije od re-isuleme Ceri&a i gospodina Izetbegovi&a da &e se zalo-žiti i kod zvani5nog Beo-grada i kod Me<unarodne zajednice kako bi Bošnja-ci u Srbiji mogli ostvarivati svoja individualna i kolek-tivna prava.“

Samir Tandir se osvrnuo na izvještavanje medija u Srbiji o ovom doga<aju, u 5ijim izvještajima se govo-ri kako je ova posjeta bila tajna.

„Želim da istaknem da je ova naša poseta bila javna i da su mediji pratili naše susrete. Sastav naše delega-cije je bio poznat. Naš cilj nije ništa drugo nego da Republici Srbiji pomogne-

mo u procesu demokratiza-cije. Izborna volja naroda, bez obzira o kojem se naro-du radi, temelj je svake de-mokratije u svijetu. Izbor-na volja Bošnjaka mora da se poštuje. Mi tražimo ono što je evropski standard. Ni manje ni više od toga.“

Potpredsednik BNV-a Emir Elfi& je istakao zado-voljstvo posjetom i intere-sovanjem koje su pokazali

njihovi doma&ini u Saraje-vu, a zatim se osvrnuo na izjavu ministra ipli&a da &e raspisati nove izbore za Nacionalni savet Bošnjaka.

„Ministar ipli& se po-naša kao ministar za kr-šenje ljudskih prava, i to najbrutalnije kada su Boš-njaci u pitanju. Sti5e se uti-sak da ulaženjem u nove iz-bore gospodin ipli& želi da izbriše sve neprevilno-

sti i kršenja zakona koje je 5inio prije izbora, u toku izborne kampanje, a i na samoj Konstitutivnoj sjed-nici Bošnja5kog nacional-nog ve&a. Ono što je naš stav jeste da &e Bošnjaci uz svoje legitimno izabra-ne predstavnike nastaviti da brane sopstvene interese svim demokratskim sred-stvima.“

ZOOM

Osvr�u�i se na nezvani�ne informacije da je ambasador OEBS-a u Srbiji Dimitros Kipre-os smijenjen sa te dužnosti, predsjednik BNV-a prof. dr. Mevlud Dudi� je rekao:

„To je informacija koju smo dobili nezva-ni�no prije nekoliko dana i nismo sigurni da li je ta�na, tako da ne želim da je komentarišem, ali želim da istaknem sljede�e. Prije petnaestak dana bio sam u delegaciji sa Glavnim muftijom i posjetili smo Varšavu. Centrala OEBS-a je u Varšavi i sastali smo se sa njima. U tridesetomi-nutnom razgovoru smo ih u potpunosti upozna-li sa ponašanjem Misije OEBS-a u Beogradu. Dali su nam obe�anja da �e naše primjedbe raz-motriti i da �e predstavnike OEBS-a u Beogra-du pozvati na razgovor. Da li je to bio razlog ili ne, ne bih da komentarišem, ali zasigurno znam da su naše primjedbe vrlo ozbiljno prihvatili. Pitanje njegove ostavke ili smjene je nešto što je neupitno, danas ili sutra, kao i pitanje ostavki i smjena mnogih ministara koji su se oglušili o zakon kada smo mi Bošnjaci u pitanju.“

SMIJENJEN KIPREOS

ZOOM

Samir Tandir je u svojstvu portparola Islam-ske zajednice, odgovaraju�i na novinarsko pi-tanje o odluci Mešihata da osnuje Opštu gimna-ziju i Kliniku sa porodilištem, rekao:

„Bošnjaci u Sandžaku trpe najbrutalniju dis-kriminaciju. Od velikog broja osnovnih i sred-njih škola u Novom Pazaru samo jedna nosi ime po nekom Bošnjaku. Cijeli obrazovni sistem u Republici Srbiji je urušen. Naš pokušaj da kroz obdaništa, kroz srednju školu Medresu, kroz Fakultet za islamske studije i kroz Univerzitet damo doprinos modernizaciji Republike Srbi-je i oživljavanju prosvjetnog sistema dao je re-zultate. Odluka Mešihata da se osnuje Gimna-zija je samo logi�an nastavak naše obrazovne djelatnosti i to je ogroman resurs koji aktuel-na vlast, a i svaka naredna, treba da prepozna. Zakonom o obrazovanju definisano je kako se osnivaju privatne osnovne, srednje i visoke škole i mi �emo osnovati Gimnaziju po zako-nu koji važi u Republici Srbiji. Klinika je ge-neracijski poduhvat i finansirat �e se iz budže-ta Islamske zajednice, od donacija sandža�ke dijaspore koja je brojna, a tako�er naš partner u ovim projektima bit �e Islamska banka iz Džede. Mislim da ovaj projekat treba da bude prepoznat kao projekat koji �e i cjelokupnoj Sr-biji dati satisfakciju i biti prepoznat kao dovo-�enje stranih investicija.“

OBRAZOVANJE

KONFERENCIJA ZA ŠAMPU BNV-aFOTO

GLAS ISLAMA

BROJ 205/XV 9

U Velikoj sali Interna-cionalnog univerziteta u Novom Pazaru, u 5etvrtak 23. decembra 2010. godi-ne, održana je promotiv-na skupština Sandža5ke bi-znis asocijacije, skra&eno SABA. Skupština je imala sve5ani karakter i zadatak da javnost upozna sa po-stojanjem ovog Udruženja koje je formirano sa ciljem unapre<enja održivog eko-nomskog razvoja i pobolj-šanja životnog standarda.

Promotivnoj skupštini prisustvovali su poslovni ljudi iz svih gradova San-džaka, kao i Sandžaklije koji žive u Bosni i Herce-govini, ali i u zemljama Za-padne Evrope. Pored po-slovnih ljudi skupštini su prisustvovali i predsjednik Internacionalnog univerzi-teta, glavni muftija Mua-mer-ef. Zukorli&, rektor In-ternacionalnog univerziteta prof. dr. Mevlud Dudi&, de-kani departmana, kao i stu-denti Univerziteta.

Za predsjednika SABA izabran je Hako Duljevi&, uspješni Sandžaklija u sek-toru gra<evinarstva u Bosni i Hercegovini. Predsjednik Izvršnog odbora SABA je mr. Nusret Nicevi&, du-gogodišnji privrednik u Novom Pazaru i general-ni menadžer Internacional-nog univerziteta. Potpred-sjednik SABA je doc. dr. Suad Be&irovi&, ekspert za

finansije i profesor na Uni-verzitetu, a sekretar je dok-torant ekonomskih nauka iz oblasti projekt menad-žmenta Enis Ujkanovi&.

Ciljeve formiranja SABA i o5ekivanja iznio je predsjednik ovog udruže-nja Hako Duljevi&:

„O5ekujem da krene-mo sa nule i da cijeli eko-nomski potencijal objedini-mo. injenica je da su San-džaklije pojedina5no svuda šampioni, a da ekipno ne nastupaju nigdje. Smatram da je okupljanje svih tih potencijala jako važno i mi &emo u saradnji sa Inter-nacionalnim univerzitetom razmotriti sve mogu&nosti i pristupiti izradi projekata važnih za razvoj naše regije. O5ekujem da &e to utica-ti na bolji životni ambijent za sve gra<ane Sandžaka. Mikro kreditiranje malih i srednjih preduze&a i razvoj poljoprivrede je samo jedan segment našeg djelovanja i sa time možemo startova-ti odmah, a srednjoro5no i dugoro5no &emo izraditi projekte. Naravno, svjesni smo svih svojih potencijala i energiju &emo usmjeravati u tom pravcu.“

Na promotivnoj skup-štini su se pored Haka Du-ljevi&a i Nusreta Nicevi&a obratili i dr. Muamer Red-žovi&, biznismen iz Novog Pazara, prof. dr. Muamer Kali& iz Sarajeva, Nezir Daci& iz Rožaja, Ahmet

Ahmatovi& koji ima svoj biznis u Njema5koj i svi su se oni složili da je for-miranje ovakvog udruženja veoma zna5ajno za Sandžak i njegov ekonomski razvoj, kao i za povezivanje svih Sandžaklija u dijaspori.

Na kraju se prisutnima obratio predsjednik Uni-verziteta, glavni muftija Muamer-ef. Zukorli& koji nije krio svoje zadovolj-stvo, istakavši da se jedino izgradnjom sistema i insti-tucija sistema može posti-&i napredak. Muftija je još dodao:

„Svaki sli5an doga<aj, prije svega, stavim na vagu etike i slobode, jer su to dvije vrijednosti koje 5o-vjeka ponajviše 5ine 5ovje-kom. Po našem starom san-dža5kom pravilu, kada se

god pojavi neka nova orga-nizacija, mi kao jako zauzet narod nemamo vremena da 5itamo programe i šta tamo piše, ve& odmah pitamo ko stoji iza toga? Po tome ko je tamo zaklju5imo je li to dobro ili nije dobro. Jed-nostavna logika, ali logika koja nikada nije omanula zato što su ljudi apsolut-no mjera svega. Ovo je još jedan sandža5ki iskorak u pravcu slobode. Mi koji ži-vimo u Sandžaku svjedoci smo svih oblika i slojevi-tosti porobljavanja jednog naroda. Jedan od oblika po-robljavanja naroda jeste ne-pošten i nezakonit odnos prema ljudima koji se bave biznisom.“

Muftija je dalje govorio o planovima i projektima koje narod Sandžaka treba

da realizuje kako bi doživio potpunu slobodu i istakao da je zdrava konkurencija na5in da se nametne kvali-tet u svim sferama života. Tako<er je istakao i zna-5aj što su se kroz SABA-u povezala prakti5na znanja koja imaju biznismeni i te-orijska znanja koja imaju profesori i saradnici sa In-ternacionalnog univerzite-ta.

„Uvijek izrastanje snaž-nih pojedinaca proizvodi problem nedostatka tim-skog rada“, rekao je Glav-ni muftija i nastavio: „To je posljedica nedostatka insti-tucionalnog rada i života, kao i nedostatka krovne in-stitucije koja se zove nacio-nalna država Bošnjaka koja obezbje<uje dostojanstvo svojih gra<ana. Nama pred-stoji da po svaku cijenu pojedince uigramo i nau5i-mo da igraju timski. Kada to postignemo onda ne&e-mo imati konkurenta. Mi sada pravimo srednju traku u kojoj su sposobni ljudi pošteni, odnosno pošteni ljudi sposobni. Samo ono što je na sredini je usprav-no, fleksibilno i stabilno i to je ono što krasi ovu or-ganizaciju i ove ljude. To je ono što i meni daje puno pravo da ih podržim i u5i-nim sve što mogu da bi to bilo uspješno.“

Nakon promotivne skupštine organizovan je koktel u holu Univerzite-ta, a nakon koktela i radni sastanak u Ovalnoj sali. Na ovom skupu je dogovoreno da sljede&a sjednica bude organizovana u Sarajevu.

„Svaki sli�an doga�aj, prije svega, stavim na vagu etike i slobode, jer su to dvije vrijednosti koje �ovjeka ponajviše �ine �ovjekom. Po našem starom sandža�kom pravilu, kada se god pojavi neka nova organizacija, mi kao jako zauzet narod nemamo vremena da �itamo programe i šta tamo piše, ve� odmah pitamo ko stoji iza toga? Po tome ko je tamo zaklju�imo je li to dobro ili nije dobro. Jednostavna logika, ali logika koja nikada nije omanula zato što su ljudi apsolutno mjera svega. Ovo je još jedan sandža�ki iskorak u pravcu slobode.

Za brži ekonomski razvoj SandžakaO D R Ž A N A P R O M O T I V N A S K U P Š T I N A S A B A - e

AK

TU

EL

NO

ST

I

NERMIN GICI�

SABA ZA BOGATIJ I SANDŽAKFOTO

GLAS ISLAMA

ISTAKNUTI B IZNISMENI IZ SANDŽAKA I D IJASPO-RE PODRŽALI OSNIVANJE SABA-e

FOTO

GLAS ISLAMA

10 1. JANUAR 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Prva i prava bošnja�ka stranka

NERMIN GICI�

Na osniva�koj skupštini Bošnja�ke demokratske zajednice (BDZ) za predsjednika stranke izabran je Emir Elfi�, a za potpredsjednike Zehnija Buli� i Amela Luka� Zorani�.

O D R Ž A N A P R O M O T I V N A S K U P Š T I N A B O Š N J A � K E D E M O K R A T S K E Z A J E D N I C E U N O V O M P A Z A R U

U subotu 25. decem-bra 2010. godine u Novom Pazaru je održana promo-tivna skupšitina Bošnja5-ke demokratske zajednice - BDZ. Skupštini, koja je održana u Koncertnoj dvo-rani Kulturnog centra, pri-sustvovao je veliki broj gra-<ana Sandžaka, kao i veliki broj pripadnika vjerskog, politi5kog, kulturnog i jav-nog života ove regije.

Kako su istakli mnogi govornici, Bošnja5ka de-mokratska zajednica je prva, prava autenti5no boš-nja5ka i demokratska parti-ja u Sandžaku.

Predsjednik Bošnja5-ke demokratske zajedni-ce Emir Elfi& zahvalio se svima koji su pomogli da se Bošnja5ka demokratska zajednica formira, zahvalio se svim zvanicama i gosti-ma koji su došli na skup, a u svom govoru je istakao da je BDZ prva, prava, de-mokratska bošnja5ka stran-ka. Gospodin Elfi& se dalje

osvrnuo na programska na-5ela stranke me<u kojima je naglasio o5uvanje nacional-nog identiteta:

„Kada govorimo o o5u-vanju našeg identiteta nije bilo lako. Me<utim, nas kao narod, iako u odre<e-nim periodima nismo znali ko smo i šta je ustvari naš identitet, o5uvalo nas je to što smo uvijek znali šta to nismo. I danas jasno, dostojanstveno i odvažno možemo re&i da smo pono-sni Bošnjaci. Na režimskim medijima slušamo kako Bošnjaci treba da se integri-šu. Mi nismo niotkud došli da bismo se sada integrisa-li. Mi smo evropski narod i mi smo ovdje od vajkada. Mi smo domicilni narod na ovim prostorima, a ta inte-gracija može samo da se tu-ma5i u smislu nu<enja asi-milacije, koju mi ne želimo da prihvatimo.“

Gospodin Elfi& je dalje govorio da Bošnjaci treba da budu otvoreni prema

OBRAZOVANI , POŠTENI , RADNI , USPJEŠNI FUNKCIONERI BDZ-aFOTO

GLAS ISLAMA

VELIK I BROJ UGLEDNIH GOSTIJU I GRA�ANA PRISUSTVOVAO OSNIVANJU BDZ-aFOTO

GLAS ISLAMA

BROJ 205/XV 11

svima i da Bošnja5ka de-mokratska zajednica nije desni5araka stranka ve& je prava demokratska stranka, a dotakao se i me<ukomšij-skih i me<unacionalnih od-nosa sa Srbima koji žive u Sandžaku:

„Mi smo ovdje nau5ili da živimo zajedno. Mi ži-vimo zajedno i ne živimo jedni pored drugih. Uko-liko režim u Beogradu ne razumije Bošnjake, ukoliko ne zna u kojem smjeru da djeluje za stabilizaciju ovog prostora, neka do<u ovdje u Sandžak i Novi Pazar, a mi i naši komšije Srbi odr-žat &emo besplatan seminar da bi nau5ili kako se afirmi-šu i razvijaju me<uljudski i me<unacionalni odnosi.“

Zatim je u svom obra-&anju govorio o jedinstvu Bošnjaka i naglasio da on ne vidi bošnja5ko jedinstvo u okrilju jedne partije, ve& u takmi5enju u dobru, kako bi se postigla najve&a korist za Bošnjake:

„Bošnjaci su najjedin-stveniji narod na svijetu. Ukoliko ne možemo da se dogovorimo oko svih pita-nja, hajde da definišemo i da jasno kažemo šta su to naši bošnja5ki prioriteti u Sandžaku i da se oko njih dogovorimo, a ostale stvari &emo ostaviti po strani i 5e-kati da do<e zreo momenat za njihovo rješavanje.“

U obra&anju prisutnima neizostavna tema je bila i katastrofalna ekonomska situacija koja je u Sandžaku prisutna godinama. Gospo-din Elfi& je istakao da &e BDZ izraditi jasne i odr-žive ekonomske i akcione planove za razvoj Sandža-ka, a pozvao je i sve Boš-njake u dijaspori, kao naci-onalni i ekonomski resurs Sandžaka, da se uklju5e u popravljanje situacije, jer je svaki 5ovjek potreban. Na kraju je predsjednik Boš-

nja5ke demokratske zajed-nice rekao:

„Istina je da živimo u teškim i lošim vremenima. Ali da bismo razumjeli dje-5ije pri5e o dobrim ljudima u lošim vremenima, svaka-ko prvo moramo ispri5a-ti pri5e za odrasle o lošim ljudima u dobrim vreme-nima.“

Skupu su se pored pred-sjednika BDZ-a obrati-li predstavnici drugih boš-nja5kih stranaka iz Sandža-ka, kao i predstavnici mno-gih institucija i udruženja koja rade i djeluju na San-džaku, te su svi oni u svo-jim obra&anjima poželjeli uspješan rad i ostvarivanje programskih ciljeva Boš-nja5ke demokratske zajed-nice.

Razlog osnivanja je-danaeste po redu politi5-ke partije u Sandžaku sva-kako je manipulacija beo-

gradskog režima rezultati-ma izbora za Bošnja5ko na-cionalno vije&e, o 5emu je govorio predsjednik Vije-&a prof. dr. Mevlud Dudi&. Gospodin Dudi& je, izme-<u ostalog, rekao:

„U medijima se mani-puliše da Bošnja5ko nacio-nalno vije&e nije konstitui-sano i nije priznato od stra-ne ministra ipli&a. Vije&e je konstituisano, postoji i radi, a mi sa pozicije Vije&a ministru ipli&u poru5uje-mo da ni mi ne priznajemo njegove odluke i da, što se nas ti5e, novih izbora za Vi-je&e ne&e biti.“

U5eš&e na promotivnoj skupštini Bošnja5ke demo-kratske zajednice uzeli su i predstavnici Liberalno de-mokratske partije, narod-ni poslanici u Skupštini Srbije Kenan Hajdarevi& i Ivan Andri&. Poruka LDP-a Bošnjacima Sandžaka, koju je za govornicom izrekao Ivan Andri&, jeste da u Be-ogradu ipak imaju prijatelje koji &e podržati demokrat-sku borbu za ostvarivanje politi5kih ciljeva za dobro-bit gra<ana, Sandžaka, Sr-bije i cijelokupnog regiona.

Na zatvaranju skupštine govorio je i glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer-ef. Zukorli& koji se na po5etku svog izla-ganja osvrnuo na komen-tare da li je trebao ili ne da prisustvuje Promotivnoj skupštini BDZ-a i naglasio da bi se osje&ao licjemer-no da nije došao, a onda je izrekao fetvu svim Bošnja-cima:

„Poslije ovoga dana ra-splamsat &e se polemika ko može, a ko ne može da se bavi politikom. U nor-malnim vremenima kada narod ima svoja prava i am-bijent da živi dostojanstve-no, politikom treba da se

bave samo politi5ari. Ali u vremenu ugroženosti, po-robljenosti, potla5enosti, svaki 5ovjek koji sebe do-življava da je bar nešto više od biološkog bi&a mora se baviti politikom. Kada vam Muftija iznese stav, to se zove fetva. Postoje kolek-tivne obaveze, u šerijat-skom pravu fardi-kifaje - kada jedna skupina izvrši jednu društvenu obavezu sa ostalih spada dug. Ali postoje i obaveze koje su individualne, u šerijatskom pravu poznate kao fardi-ajn - pojedina5na obaveza. U ovom trenutku politika je za Bošnjake pojedina5-na individualna obaveza i svi koji se okrenu od toga nisu obavili svoju duhov-nu, moralnu i civilizacijsku obavezu. Postoje samo dva na5ina da ostvarite svoju slobodu i prava: ili oružjem ili politikom. Ja vam prepo-ru5ujem ovo drugo.“

Muftija je izrazio svoje uvjerenje da pojavom BDZ-a Sandžak dobija novi kvalitet u politici, kvalitet kojim &e se dokazati da je mogu&e biti pošten, a uz to i sposoban. U svom govoru Muftija je ponovo iskazao svoje divljenje i zahvalnost Bošnjacima i izrazio svoju radost i osje&anje ponosa što se formiranjem Boš-nja5ke demokratske zajed-nice zaokružio front pro-tiv porobljavanja i tla5enja Bošnjaka u Sandžaku i cije-loj Srbiji.

Rije5 koja je dominira-la u govorima ve&ine go-vornika bila je autonomija i kako god to zvu5alo re-žimu u Beogradu, demo-kratska volja Bošnjaka San-džaka usmjerena je u tom pravcu.

ZOOM

Na osniva�koj skupštini Bošnja�ke demo-kratske zajednice prisustvovali su predstavnici Islamske zajednice predvo�eni glavnim mufti-jom Muamer-ef. Zukorli�em, rektor Internaci-onalnog univerziteta prof. dr. Mevlud Dudi�, predsjednik Bošnja�ke kulturne zajednice Jahja Ferhatovi�, predstavnici Liberalno demokrat-ske partije, poslanici Ivan Andri� i Kenan Hajdarevi�, predsjednik Pokreta za Kraljevo Ljubiša Jovaševi�, potpredsjednik Bošnja�ke stranke u Crnoj Gori Hazbija Kala�, predsjed-nik Narodnog pokreta Sandžaka Džemail Su-ljevi�, predsjednik Sandža�ke narodne partije Mirsad �erlek, predsjednik udruženja gra�ana „Dosta je“ iz Sjenice Mensur Gi�evi�, predsjed-nik SABA-e Hako Duljevi�, predsjednik Mati-ce Bošnjaka prof. dr. Šefket Krci�, potpredsjed-nik Sandža�ke alternative Esad Lotinac, kao i mnogi drugi ugledni gosti iz javnog, kulturnog i društveno-politi�kog života u zemlji i ino-starnstvu.

UGLEDNI GOSTI

PERSPEKTIVNI I USPJEŠNI EKONOMISTA EMIR ELF I� PORU�IO JE : „O�EKUJEM POBJEDU NA

NAREDNIM IZBORIMA“FOTO

GLAS ISLAMA

NOVA POBJEDNI�KA POL IT I�KA SNAGA U SANDŽAKUPREDSJEDNIK BDZ-a EMIR ELF I�FOTO

GLAS ISLAMA

12 1. JANUAR 2011.A

NA

LIZ

E

PROF. DR. ADMIR-EF. MURATOVI�

Svoj na svome, o svome, po svomeUvijek smo mi oni koji se trebamo dodvoravati, prilago�avati, pravdati, ispravljati. Ne�u! Ne pristajem! Odbijam! Pristajem samo na ravnopravnost i jednak tretman po

svim pitanjima. Sve drugo je neprihvatljivo!

B O R B A Z A S A N D Ž A K I B O Š N J A K E

Borba za autonomnost sandža5ke regije, kao i za posebnost bošnja5kog 5o-vjeka, bila je „lajt motiv“ mnogih generacija, ali i po-jedinaca koji na tom putu nisu žalili utrošene ener-gije.

O mnogima smo do sada pisali, dok ulogu mno-gih 5iji je zna5aj namjerno minimiziran tek kanimo ra-svijetliti. U prošlih nekoli-ko brojeva svjedo5ili smo o historijskoj ulozi istaknu-tih pojedinaca iz ovog na-roda, koja je trag vremena i doga<aja izme<u dva svjet-ska rata. Nije bilo jedno-stavno pisati o ovoj temi, a dva su osnovna razlo-ga za to. Prvi, nedostatak pouzdanih izvora, ili bolje re5eno nemogu&nost da se do njih do<e. Bošnja5-kim politi5arima u posljed-njih 20-ak godina nije ni na um padalo da u preraspo-djelama politi5kih funkci-ja (pa ni onda kada su sami imali ve&inu) imaju kontro-lu nad Muzejom i Historij-skim arhivom, jer „važnije je“ kontrolisati Fudbalski klub. Ovako imamo pri-stup ovim važnim institu-cijama „na kaši5icu“. No, i to što smo imali na raspola-ganju bilo je sasvim dovolj-no da se napravi jasna slika i baci svjetlo na nemjerljiv doprinos u službi vlastitom domu i rodu svih pregalaca za slobodom.

I dalje &emo o tome pi-sati, no ovog puta &emo na-praviti kratak osvrt na re-akcije onih kojima je milo i onih koji su „povrije<eni“ našim 5itanjem historije!

Ne vode&i ra5una o me-todologiji pisanja, u daljem tekstu &u stavove saopšta-vati u prvom licu jednine.

Tršo i A�if-efendija su mi bliski u mjeri

u kojoj su Ugljanin i Ljaji� daleko

Možda sam i ranije mogao ovo kazati, ali nije kasno ni sada, u izvjesnoj mjeri isprovociran odre<e-nim komentarima da nije korektno dovoditi u istu ravan A&if-efendiju i Trša. Svojim pisanjem o temi

koja nikada nije gubila na aktuelnosti, želio sam „na-tjerati“ one koji o ovoj temi znaju više da i oni pišu. Za-mjerili su mi da nije u redu stavljati znak jednakosti iz-me<u partizanskog pokre-ta i muslimanske milicije, Trša i A&if-efendije. Jedan je, kažu, bio komunista, a drugi „balista“.

Problem je o5igledno iz kog ugla na ovu pojavu gle-damo ja i moji kriti5ari. Ja svoje vi<enje datih historij-skih 5injenica tabirim i poi-mam iz ugla nekoga ko živi

i preživljava sve ono što trvi i što je trvilo Sandžak i Bošnjake u njemu, dok su oni, o5igledno, i dalje pod uticajem naru5enih histo-rijskih „istina“.

Borba za Sandžak i Boš-njake, nemirenje sa stanjem svog naroda, nepristaja-njem na „vje5itu krivnju“, u kona5nosti i njihova še-hidska smrt na tome putu, ono je što u mojim o5ima, shvatanjima pravi znak jed-nakosti izme<u ova dva ve-lika sandža5ka sina. Tek ka-snije konstatujem historij-sku spoznaju da su se kre-tali razli5itim putevima ka

istom cilju. Isto kao što danas znam

da Ugljanin i Ljaji& pred-stavljaju drugu stranu naše zbilje, da postoje i oni, neki bi rekli, izrodi, a ja još nisam lingvisti5ki pou-5en da na adekvatan na5in determinišem ovu pojavu, koji su naizgled razli5iti, „nacionalista“ i „demokra-ta“, ali na istom zadatku rušenja Sandžaka i omalo-važavanja Bošnjaka.

Zato su meni, ali ne samo meni, Tršo i A&if-efendija bliski u mjeri u

kojoj su Ugljanin i Lja-ji& daleko. Neuporedivo! Djela su, a ne odijela, limu-zine, fotelje, to što 5ovje-ka smješta u historiju. Od toga kakve su posljedice 5i-njenja, dobrog ili lošeg, za-visi i kakve &e pozicije zau-zimati u historiji svog na-roda.

Rifata Burdžovi&a su mu5ki ubili u 29. godini ži-vota i bacili u Gruji&a jamu, A&ifa Hadžiahmetovi&a komunisti zatrpali u „pasja groblja“ (komunisti5ki naziv za stratište Bošnjaka na Hadžetu), ali su ih nji-hova velika djela nadživje-

la i sje&anje na njih je jako, veliko! Slijedom toga je i njihovo mjesto u historiji Sandžaka i svijesti svakog Bošnjaka posebno.

Iz suprotnih razloga &e Ugljanin i Ljaji& uskoro na smetlište historije. Zato što su udruženim snagama udarili na obraz Sandžaka i dostojanstvo ovog naroda. Znam i to da ne&e pocrve-niti zbog ove iznova kazane istine, ali ja ovo i ne pišem zbog njih. A i zašto bih!? Dok ovo pišem Ljaji& nam se javlja iz Strazbura. Po-mislih da nije tamo možda zbog kršenja prava Bošnja-ka, kad ono jok! Poslao ga Tadi& kao „li5nog Bošnja-ka“ da se žali na Ta5ija. Val-jda ga je preporu5ilo to što u Srebrenicu više ne može da ode od srama ili stra-ha, svejedno, on ionako „ne zna gdje je Mladi&“.

Ne�u se nikom izvinjavati za svoj islam, bošnjaštvo i

SandžakPišem zbog moje i do-

laze&ih generacija koje iz svoje historije u5e da je put do Beograda za Bošnjake ipak dvosmjeran i da Bat-njik nije granica izme<u „li-jepog i lepog“, kao i to da „do Batnjika duva, a odatle puha“. Raduje me spozna-ja da je sve više mladih ljudi koji su svjesni da nije po-trebno odre&i se svog iden-titeta da bi bio prihvatljiv za Beograd.

Zašto bi meni bilo bitno da li me Beograd prihva-ta ili ne!? Briga mene šta o postojanosti mog nacio-nalnog identiteta misli Be-ograd ili Zagreb, ili recimo Tirana. To je njihov, a ne moj problem.

Ako zvani5ni Beograd misli da mu je bolje bez mene, Bošnjaka, onda OK! Samo, ima jedan problem. Ja sam svoj na svome, ne namjeravam nigdje sa ze-mlje mojih djedova. Zemlje 5iju su historiju pisali Gazi Isa-beg Ishakovi&, Huse-in-kapetan Gradaš5evi& i muftija Šemsikadi&, Jusuf Mehonji& i Džemail Ko-ni5anin, Murad-ef Še&era-

gi&, Rifat Burdžovi& i Mu-hamed Abdagi&, A&if-ef. Hadžiahmetovi&, Ahmet Daca, Ramiz-ef. Paljevac i Smail-ef. Filibali&, Faruk-ef. Demi&, Hajro-ef. Tuti& i muftija Muamer-ef Zukor-li&. Od Pazara puhaju neki novi vjetrovi!

Sjetih se sada, dok ovo pišem, jednog doga<aja iz medresantskih dana koji &e kasnije ostaviti snažan uti-sak na mene. Naime, za vri-jeme jednog od velikih od-mora, ispred škole, pored nas nekolicine pro<e jedan postariji 5ovjek. Nosio je šajka5u, pa smo znali da se radi o Srbinu pravoslavcu. Obrati nam se sa: „Dobar dan.“ Nesvjesno ili pod-svjesno, kako kod, odgovo-rih sa: „Merhaba, amidža.“ Re5e: „To je isto.“ „Kad je isto“ - rekoh mu – „reci ti jednom merhaba, što ja stalno moram dobar dan.“

Vrlo 5esto razmišljam o tom doga<aju, u njemu se, nevezano za aktere, reflek-tuje mjera dresure koju Be-ograd pokušava sprovesti prema Sandžaku i Bošnja-cima. Odeš u prodavnicu - promijeniš govor, odeš u bolnicu - promijeniš navi-ke, odeš da studiraš - go-tovo da promijeniš vjeru. Uvijek smo mi oni koji se trebamo dodvoravati, pri-lago<avati, pravdati, isprav-ljati. Ne&u! Ne pristajem! Odbijam! Pristajem samo na ravnopravnost i jednak tretman po svim pitanjima. Sve drugo je neprihvatljivo!

Istine radi, nemam pro-blema sa „dobar dan“, niti se to odnosi na one 5iji je to pozdrav, samo ne do-zvoljavam da mi se name&e kao moj!

ovjek sam, musliman, Bošnjak, gra<anin, ho&u svoj selam, ne dam svoje, poštujem tu<e dostojan-stvo. Poštovat &u ovu dr-žavu koliko moram i koli-ko zasluži, voljeti i 5uvati Sandžak bez obzira kolika je cijena te ljubavi! Takav je moj ugao 5itanja histori-je Sandžaka i mog naroda. Možda je slika tmurna, na momente i jako mra5na, ali sam više nego siguran da je realna, i ako Bog da, plodo-nosna!

BROJ 205/XV 13

AN

AL

IZEBilo nekad u nekom Džak-Sanu

VAŠ NAN-AD DŽAK-SANLIJA

Pismo svim ljudima dobre volje, patriotama, kojima niko iz srca njihova ne može oteti domovinu njihovu, oganj pored kojeg su se grijali, njivu koju su orali, niti mahalu u kojoj su odrasli...

L J O - S U , S I M - R A , B O D A N - S L O . . .

Pišem ovo pismo, svje-stan da sam ništa ne mogu promijeniti, ali sa nadom da &u kod mnogih probuditi emocije koje ja sada osje-&am, emocije koje &e ih na-tjerati da se u svojim moli-tvama bar na trenutak sjete svoje daleke domovine.

Osim molitvi, pisanja i pisama svojoj domovini, ništa više za nju i ne mogu u5initi. Pretpostavljate da sam i ja, kao i mnogi od vas, kao i mnogi prije nas, a vjerovatno i mnogi poslije nas, morao napustiti svoju domovinu ne samo „idu&i trbuhom za kruhom“, ve& da bih sa5uvao svoje dosto-janstvo, svoj identitet i lju-bav prema svojoj domovini, svome Džak-Sanu, jer to u njemu od dušmanske ruke i nije bilo mogu&e.

Vjerovatno je svakome od vas vaš ku&ni prag naj-ljepši i najdraži, ali da vidite vi samo moj Džak-San. Da vi samo vidite te planine, pa rijeke i jezera, doline, paš-njake... Da se samo jednom zagubite u tom Džak-Sanu, pa da vas muka nanese da no& preno&ite kod nekog Džak-Sanlije, vidjeli bi vi šta je gostoljubivost i šta je prava doma&inska ku&a. Ihhh. Poslije Zar-Paskih mantija i &evapa, Ica-Sjen-skog sira, Šter-Peske pršute i sudžuka i hladne vode sa Paša-Aliskih izvora svaka druga hrana i voda vam više ne bi imala ukusa...

Ma takvu ljepotu više na dunjaluku sresti ne možete. Zna to i dušmanin, zavidan i pun mržnje što mi imamo, a on nema, pa se navelanio na nas evo ve& stota godina, nikako nam mira ne da.

Mijenjale se vlade i vla-dari, kraljevi i maršali, ali nama manje-više uvijek isto.

Klali nas i silovali ne-kakvi nici-5eti (eh takvih divljaka i krvoloka kod vas sigurno nema) u Drugom svjetskom ratu, zani-par-ti nam ukinuli autonomiju, iako se dosta Džak-Sanlija borilo u njihovim redovi-ma upravo zbog te autono-mije. Pa ni to im dovoljno bilo nije nego su nas i ni-sti-komu (to su zani-parti u civilu) i nekakav njihov

ministar Kovi&-Ran toliko „gazili“ da nas je i tada otiš-lo iz Džak-Sana skoro kao u vrijeme do Drugog svjet-skog rata, kada su ovi ni-sti-komu i došli na vlast na 5elu sa maršalom Sip-Jom.

A onda nam se na glavu popeo jedan krvolo5ni dik-tator Bodan-Slo. Ne znam da li ste 5uli za njega, ali njegov vakat sam i ja za-pamtio. E taj nas je i tukao i protjerivao, ali i njemu doš'o kraj.

Skinuše ga sa vlasti ne-kakve „demokrate“ koji u Džak-San donesoše neka-kvu „demokratiju“. Ja ne znam šta je to ta5no „de-mokratija“, ali znam dobro da se to tako zove. Nisam vidio nekakvu razliku iz-me<u tih crnih „demokra-ta“ i ovog diktatora kojeg oni s vlasti skidoše, osim što ovi umjesto pendreka koriste „demokratske“ me-tode kako bi Džak-San o5i-stili kona5no od nas Džak-Sanlija. I za sada im vrlo dobro ide.

Doduše ove „demokra-te“, za razliku od ostalih koji su bili prije njih, koji se nisu toliko trudili da u tajnosti sprovedu svoju an-ti-džak-sanlijsku politiku, svojim „demokratskim“ metodama vrlo vješto ob-manjuju kako nas Džak-Sanlije, tako i svjetsku jav-nost.

Pomutili mozak dvojici naših džak-sanlijskih prva-ka, pa šta god treba prlja-vog posla u5initi po Džak-Sanu „demokrate“ naviju ovu dvojicu, a oni se jadni utrkuju koji &e prije da ih posluša.

Ovaj jedan Ljo-Su bio je pravi 5ovjek iz naroda. Mi ga glasali, on nam obe&ao autonomiju, 5ak ga dikta-tor Bodan-Slo i protjerao, jer nije mogao iz njego-ve glave da izbije ideju o autonomiji Džak-Sana. Ne znam kako i 5ime mu po-mutiše mozak, pa on zabo-ravi i autonomiju i onoli-ki narod koji zbog njegove ideje dobi batine. Okrenu se Ljo-Su da ga ni ro<ena majka prepoznati ne može.

Ovaj drugi Sim-Ra, hmmm. Njega nekako i da razumiješ. Odavno se od-

metnuo od Džak-Sana, oti-šao u dušmanske ruke, one ga hrane, 5ak je i njihov jezik prihvatio kao svoj, a zaboravio da mu je babo pri5ao džak-sanlijskim je-zikom. Do<e samo kad mu treba naših glasova. Kuka, pla5e, jada se, rek'o bi 5o-vjek Kijametski dan &e na-stupiti ako mu mi Džak-Sanlije glasova ne damo. I kad mu Džak-Sanlije svo-jom naivnom merhametli dušom opet pre<u preko svih njegovih laži i preva-ra, te mu dadnu koji glas, on opet ode u dušmane i zajedno sa njima cereka se i krevelji nad našom naiv-noš&u.

Slao sam ja redovno pisma i pisao našim Džak-Sanlijama, posebno mojim sugra<anima u Ica-Sjeni, i pokušavao im ukazati na pomu&enu pamet Ljo-Su-ovu i Sim-Raovu. Ta pisma i upozorenja po5ela su piti vode, ali je džak-san-ski narod toliko bio žedan informacija da se toj že<i još dugo nije moglo stati u kraj.

No, vidjeli to Ljo-Su i Sim-Ra, vidjeli da im se bliži kraj politi5ke karije-re, pa pohitali da što brže i bolje za5epe taj izvor 5iste vode (5itaj informacija), pa da onda zovnu narod na njihove izvore, a tamo osim gorkih i mutnih po-toka ništa drugo popit' i ne možeš.

Zvao neko „iz vrha“ ovih crnih „demokrata“ moje prijatelje koji su moja pisma nosili i zaprijetili im

njihovim „demokratskim“ metodama ukoliko još koje pismo moje, ili bilo 5ije, ponesu u Ica-Sjenu i Džak-San. Mogu se nositi u Ica-Sjenu samo Ljo-Suova i Sim-Raova pisma. Druga ne dolaze u obzir.

A da samo vidite i 5uje-te Ljo-Sua i Sim-Raa. Ako ste 5uli da se nekad i negdje prodavala magla, onda vje-rujte u to. Ljo-Su i Sim-Ra to rade ve& dugi niz godina u Džak-Sanu.

Tako sada, recimo, ako otvorite sajt kojeg ure<u-ju Ljo-Suovi simpatize-ri prona&i &ete video pro-jekciju „Industrijsko-stam-bene zone“ u džak-sanlij-skom selu Kova-Ljes, koja se planira izgraditi u tom selu na Šter-Peskoj visorav-ni uz donacije države Ske-Tur, koja je nekada vladala Džak-Sanom.

Gledaju&i tu projekci-ju, a ne poznaju&i stanje u Džak-Sanu, ste&i &ete uti-sak da se radi o vrlo bogatoj maloj zemlji poput Luxem-burga, koja sebi može dati za pravo tako bogat i jak projekat. Veleljepna džami-ja sa prostranim haremom i fontanom ispred, najvi-še nalik na Plavu džami-ju u Istanbulu, industrijska zona odvojena od stambe-ne, parkovi, zelene površi-ne, moderni parkinzi i pu-tevi, bazeni, tereni za sport i rekreaciju, skupi automo-bili..., zaista fascinantno. Daj Bože da ovo nije samo još jedan u nizu predizbor-nih Ljo-Suovih i Sim-Rao-vih jeftinih trikova, nalik na

šargarepu i štap.Nažalost, trenutna i re-

alna slika u mojoj domo-vini Džak-Sanu je mnogo druga5ija. Pisao sam ja, a i mnogi drugi, o teškim vremenima koja su obavila moj Džak-San.

U Džak-Sanu ima više nezaposlenih ljudi nego onih koji rade , ima gladnih i bosih , a ima i onih kojima je elektri5na energija strani pojam , koji bi dali sve na svijetu da u njihovim do-movima zasija samo jedna sijalica .

Ima i onih koji, da bi skrenuli pažnju Ljo-Sua i Sim-Raa na tešku situaci-ju u kojoj se nalaze, zaku-cavaju sebi eksere u ruke , pa i onih koji sijeku svoje prste .

Hvala Bogu pa ovakvi nemaju niti novca, a niti vremena gledati Ljo-Suo-ve i Sim-Raove šarene laže o tamo nekakvim nadrea-listi5kim modernim indu-strijskim gradovima kakvih samo u Džennetu ima, jer bi im pored njihovih sva-kodnevnih muka to možda bila i najteža za podnijeti.

Eto, to vam je tako u mome Džak-Sanu. Daleko bilo i nigdje se ne ponovilo.

P.S. Znam ja da ovo pismo ne&e 5itati niti goli i bosi, ni gladni u Džak-Sa-nu, ali znam da &e ga, izme-<u ostalih, 5itati oni koji obraza nikako nemaju.

Pa neka se postide bar svoje zadnjice kada obraza nemaju.

14 1. JANUAR 2011.

Svjetska dešavanja vezana za proces prakti5ne demokratizacije modernog društva ovih dana se ogleda kroz svježe tajne informacije „curenjem podataka“ na Wikileaks-u, kao i nemuštim mahanjem glavom velesilnih predsjednika demokrat-skih država u strahu da se ne pomene isti-na o njima na takvom mjestu. Takvo hao-ti5no stanje oslikava se i ovdje kod nas na Balkanu, u Srbiji i Sandžaku, istom silinom i potresima u vlastodrže&im strukturama. Svakako da je teško pretpostaviti sa mar-gina obi5nog društva šta je to što najviše muke zadaje vlastodršcima, ali dakako se valja podsjetiti na jednu od njima najžeš&ih trka – izbori.

Naime, svijet je još krajem 20. vije-ka postao nalik jednom velikom selu. Doba brze komunikacije skratilo je na5in „upravljanja“ državom. Nekada je treba-lo mjesec dana da se depešama i pismima obavijesti narod i živalj o državnoj odlu-ci, dok nam se danas informacija širi „jed-nim klikom“. Neosporno je primijetiti po-kušaje „daljinskog vladanja državom“ iz nama glavnogradske beogradske nahije, kroz novi „internet program“ koji se zove „Duo ministar daljinski upravlja5“.

No, doju5erašnja prelijepa besjeda na sada starom gradskom trgu ispred Hote-la „Vrbak“ danas nam se obija o glavu, što podržasmo pusta obe&anja ljudi koji nas danas pokušavaju izbaciti iz tekovina mo-derne demokratije, ostavljaju&i nas u teš-kim ekonomskim mukama kao da je nama teško udovoljiti. Nije Bošnjacima stalo do nestvarnih želja ili pustih obe&enja mini-stara i Predsjednika države. Doskora smo samo sanjali o slobodnoj, „narodu pot5i-njenoj“ Gradskoj upravi, o razumijevanju na iznesene probleme, stru5nosti i manjoj halapljivosti državnih 5inovnika, ali nam se obe&anja ispred „Vrbaka“ od prije neku godinu izjalovila, a nama pamet pomjerila kada 5usmo da se u Gradskoj upravi i dalje ne smije izvještavati slobodonovinarski. Psovka i vrije<anje sa „tre&eg sprata“ ko-lega novinara, kao da se ama baš ništa pro-mijenilo nije.

Tražismo (mi, narod bošnja5ki) ljetos, kroz besjedu muftije nam Muamer-ef. Zu-korli&a, da nam se vrati ono što je naše oduvijek bilo – autonomija sandža5ka. Dadosmo (mi, narod bošnja5ki) nepre-glednu podršku Muftiji na legalnim izbo-rima za Bošnja5ko nacionalno vije&e, na-daju&i se ispunjenju makar dijela obe&anja koja smo dobili pred izbore „ispred Vrba-ka“. Ne&emo mi puno. Ne više od onoga što nam pripada. Nit manje od onoga što smo imali.

Navikao je zvani5ni Beograd da sve ri-ješi o5as, putem ovog programa „Duo mi-nistar…“, nego im se ove rede pomrsili

konci ili su, moderno re5eno, izgubili ko-nekciju, s’ ovijem narodom. Nije Bošnjak miš, pa da ga klikneš u glavu i da on radi kao internet. Ovaj narod je skoro sklonio sa vlasti neke koji mu neposlušni bijahu, pa i ubudu&e &e sklanjati. Sve dok ne shva-te da se sloboda ne daje. Sloboda se uzima!

Dobri moj Bošnjanine, nimalo beza-zlena predizborna trka je po5ela. Sa puno pažnje je centrala smislila kako da ovom dobro napa&enom narodu baci pijesak u o5i, i da nam, do ju5er šoderom, a danas asfaltom, ubrizga još jednu turu aneste-zije, kako ne bi osje&ali dok nam rade o glavi. A rade. Itekako. Pa nam prave ra-znorazne tribine o razbijanju predrasuda o diskriminaciji Bošnjaka u Sandžaku. To-bože, nismo dorasli za autonomiju, a ujed-no nam žele i „vje5no dobro“. Ho&e da „razbiju“ stereotipe u bošnja5kom narodu kako je loša majka Srbija, kao da taj ders nismo doskora slušali do sabaha, u mrkloj no&i, putem radio-amatera?!

No, ko se sje&a više toga. Diskrimina-cije, kažu, nema, i ne&e je ni biti. Djeca nam se, nakon završenih fakulteta, upisuju na „post-diplomske studije“, i to na šalte-ru Službe zapošljavanja. Tol’ko da se zna kol’ko nas ima.

Tek dobri Bošnjo treba skinut' kapu i na koleno je metnut’. Valja njemu razbi-strit' poteze za nove izbore i za budu&nost svojeg evlada.

Dok ovo pišem, stari midžo ulazi na ikindiju u džamiju. Oslonivši se na svoju ma5ugu, drhti. Dohvati se za džamijsku kapiju i re5e: „Ja Rabbi!“

Kroz glavu mi misao pro<e: Ta, samo nas On Uzvišeni može spasit’.

Doskora smo samo sanjali o slobodnoj, „narodu pot�injenoj“ Gradskoj upravi, o razumijevanju na iznesene probleme, stru�nosti i manjoj halapljivosti državnih �inovnika, ali nam se obe�anja ispred „Vrbaka“ od prije neku godinu izjalovila, a nama pamet pomjerila kada �usmo da se u Gradskoj upravi i dalje ne smije izvještavati slobodonovi-narski. Psovka i vrije�anje sa „tre�eg sprata“ kolega novi-

nara, kao da se ama baš ništa promijenilo nije.

IzborijadaS L O B O D A S E N E D A J E , S L O B O D A S E U Z I M A

AN

AL

IZE

ENES KORA�

INFO POLITIKA

SDP i SDA formirale koaliciju i promijenile vlast u Sjenici

Novu vladaju&u ve&inu od posljednjeg zasjedanja 17.12.2010. u Sjenici 5ine Stranka demokratske akci-je Sandžaka (14 odbornika), Sandža5ka demokratska partija (8 odbornika), Liberalno demokratska parti-ja (2), Demokratska partija (2) i Socijalisti5ka partija Srbije (1).

Opoziciju &e sada u ovoj opštini 5initi Demokr-taska stranka Srbije, Nova Srbija, Srpska radikalna stranka, koje su do skoro bile na vlasti, kao i Narodni pokret Sandžaka i Grupa gra<ana Mensura Gi5evi&a.

Dužnosti su razriješeni Momir Kova5evi& (NS) - dosadašnji zamjenik predsjednika SO i Veroslav Kar-li5i& (DSS) - dosadašnji zamjenik predsjednika Opšti-ne, a na njihova mjesta su imenovani Dijana Šiljkovi& (DS) i Hazbo Mujovi& (SDA).

SDA je dobila i dva mjesta pomo&nika predsjedni-ka, na koja su imenovani Muhedin Fijuljanin i Senad Mahmutovi&.

Odbornici Skupštine su, u skladu sa formiranjem nove vladaju&e ve&ine, smijenili i dosadašnje direkto-re svih javnih preduze&a i ustanova koja su pod inge-rencijiom Opštine.

Novi direktor Turisti5ke organizacije je Murat Garibovi&, Ustanove za sport Mirsad Hodži&, Usta-nove za kulturu Ermedin Kolašinac, Gradske biblio-teke Mustafa Balti&, dok &e direktori JKP Vrela, JKP Seoski vodovodi i Direkcije za urbanizam biti na-knadno imenovani.

Veroslav Karli5i&, smijenjeni zamjenik predsjedni-ka Opštine, smatra da je ova promjena vlasti u Sjenici „štetna za kadrove sa srpske liste“, dok je Momir Ko-va5evi&, smijenjeni zamjenik predsjednika SO, za go-vornicom rekao da je rije5 o „diskriminaciji nad Srbi-ma i da su smjene na nacionalnoj osnovi“.

Muriz Turkovi&, predsjednik Opštine Sjenica, de-mantuje takve tvrdnje navode&i da je do promjena došlo „da bi se izbjegao preveliki uticaj malih partija i zarad interesa svih gra<ana“.

Ovo je 5etvrti put, od izbora 2008. godine, da se mijenja struktura vladaju&e ve&ine u sjeni5koj skup-štini.

Kako Sandžak PRESS nezvani5no saznaje, razlog zbog kojeg opštinski ogranak LDP-a u Sjenici u5e-stvuje u vlasti je taj što SDP posjeduje mandate dvo-jice LDP-ovih odbornika.

�ukanovi� podnio ostavkuCrnogorski premijer Milo {ukanovi& podnio je

ostavku na mjesto predsjednika Vlade. On je tu svoju odluku saopštio javnosti na godišnjoj konferenciji za novinare.

{ukanovi& je kazao da je njegova odluka li5ni izbor, a ne plod pritiska me<unarodne zajednice, kako se to ovih dana špekulisalo u medijima.

Gotovo je izvjesno da &e ga na toj funkciji zamije-niti dosadašnji potpredsjednik Vlade i ministar finan-sija Igor Lukši&.

Podsje&amo da je na izborima održanim 10. sep-tembra 2006. godine Koalicija za evropsku Crnu Goru osvojila apsolutnu pobjedu, a {ukanovi& je po-5etkom oktobra te godine donio odluku da se povu5e sa najviših državnih funkcija i da se posveti biznisu.

Bio je poslanik u Skupštini Crne Gore od oktobra 2006. godine do 28. februara 2008. godine.

Za predsjednika Vlade ponovo je izabran 29. fe-bruara 2008. godine.

U vrijeme pisanja teksta crnogorski predsjednik Filip Vujanovi& otpo5eo je konsultacije sa predsjed-nicima parlamentarnih partija u vezi sa predlaganjem mandatara za sastav nove vlade.

Ustavom je odre<eno da predsjednik države pred-laže Skupštini mandatara, nakon razgovora sa pred-stavnicima parlamentarnih stranaka. Demokratska partija socijalista predložila je da novi mandatar bude Igor Lukši&.

Iz Vujanovi&evog kabineta saopšteno je da je crno-gorski predsjednik održao sastanke sa predsjednicima Demokratske unije Albanaca „Force“, Albanskom koalicijom „Perspektiva“, Demokratskim savezom u Crnoj Gori i Albanskom alternativom, kao i sa pred-sjednicima Bošnja5ke stranke i Hrvatske gra<anske inicijative.

IZVORI : SANDZAKPRESS.NET, BICENT.COM

BROJ 205/XV 15

IZ M

OG

BE

OG

RA

DS

KO

G U

GL

A

ANA MILEUSNI�

Mesec decembar &e u Beogradu ostati upam&en ne samo po problemima, ve& i jednom lepom do-ga<aju. Naime, mislim na dolazak u prestonicu zve-zda turske serije „1001 no&“, Berguzar Korel i Halida Ergen5a, 5uvenih Šeherezade i Onura. Ar-mija fanova ih je do5eka-la, svi su bili ushi&eni, sve u svemu, poseta je bila, što bi se žargonski reklo, „bingo“.

Me<utim, ono što je ta-ko<e interesantno jeste da smo napokon saznali 5ime se bavi i o 5emu razmišlja ministar bez portfelja Su-lejman Ugljanin. Ako je neko pomislio da su to problemi Bošnjaka, e taj se grdno prevario.

Beogradski mediji su objavili na naslovnicama kako se ministar raduje do-lasku turskog gluma5kog para i kako je ushi&en zbog toga. Ugljanin je izrazio i želju da ih upozna, a pogo-tovo Šeherezadu, jer redov-no prati seriju i upu&en je u radnju!

Lepo, bogami, umesto da bude upu&en u bošnja5-ke probleme i da se njima ve& jednom ozbiljno poza-bavi, on je upu&en u radnju turske serije!

Na njegovu žalost, zbog „previše sastanaka“ nije uspeo da se sastane

sa njima, ali je rekao da smatra kako je njihov do-lazak važan jer &e uticati na bolju saradnju Srbije i Tur-ske (?!), a samim tim i na odnose bošnja5kog i srp-skog naroda?!

Svi koji su pro5itali Su-ljine konstatacije ostali su bez teksta.

Pod jedan, Srbija i Tur-ska imaju veoma dobre od-nose i lepo je što su turske gluma5ke zvezde posetile Beograd i obradovale veli-ki broj njihovih fanova, ali kakve to veze ima sa od-nosom i saradnjom dve dr-žave?

Da&u sebi slobodu da odgovorim: Ama baš ni-kakve!

Ve&a nebuloza od ove pod jedan je ona konsta-tacija o boljim odnosima Bošnjaka i Srba. Berguzar Korel i Halid Ergen5 su turski glumci, a ne bošnja5-ki, tako da ostaje nejasno šta je „ingeniozni“ ministar hteo da kaže.

Mada to nije toliko bitno koliko naše sazna-nje 5ime se on kao ministar bavi - gleda serije i to mu je izgleda osnovni posao!

Tako sada i Bošnjaci de-finitivno znaju da od Sulje ne treba da o5ekuju baš ništa. ovek koji je pred-sednik SDA, koji se deve-desetih zalagao za speci-jalni status Sandžaka, sada pri5a o serijama i mašta da

upozna Šeherezadu. Alal vera!

Što se ti5e Ljaji&a, on se nije preterano izletao i komentarisao posetu tur-skih glumaca. Imao je puno obaveza i nije stigao da se sastane sa njima, a preko svoje službe za informisa-nje je izrazio žaljenje. Do-duše, ruku na srce, nije davao nikakve druge izjave niti konstatacije kao njegov kolega Suljo.

Šta re&i na sve ovo osim da je tužno, ma pretužno, to što bošnja5ki Rahman Morina, tj Sulejman Uglja-nin, sedi i dalje u Beogra-du, ministruje, prima mini-starsku platu, dok Bošnjaci na Sandžaku jedva sastav-

ljaju kraj sa krajem. Što bi narod rekao: „Mlati praznu slamu“, umesto da se bori za prava svog naroda, zbog 5ega je i poslat u Beograd.

Mada, fino društvo se okupilo u glavnom gradu: Rasim Ljaji&, koji se u po-slednje vreme uglavnom bavi svojom novom parti-jom; Suljo Ugljanin, koji gleda serije; a ne treba za-boraviti ni muftiju srbijan-skog Muhameda Jusufspa-hi&a, koji prati rijaliti šou „Farma“.

Sve te sporedne stvari su bitne, a prava Bošnjaka? Ona su se, izgleda, utopila u moru nevažnih stvari.

Sada i Bošnjaci definitivno znaju da od Sulje ne treba da o�ekuju baš ništa. �ovek koji je predsednik SDA, koji se devedesetih zalagao za specijalni status Sandžaka,

sada pri�a o serijama i mašta da upozna Šeherezadu. Alal vera!

Suljo iz 1001. no�iO � E M U R A Z M I Š L J A M I N I S T A R B E Z P O R T F E L J A

INFO POLITIKA

Kacin i Jovanovi� o Sandžaku

Predsjednik LDP �edomir Jovanovi� razgo-varao je sa Jelkom Kacinom, izaslanikom Evrop-skog parlamenta za Srbiju.

Jovanovi& je u razgovoru sa Kacinom po-sebno insistirao na ubrzanju evropskih in-tegracija i pomo&i Evropskog parlamenta u sprovo<enju reformi u Srbiji koje su, zbog slabosti i neodlu5nosti sadašnje vlade, uspo-rene ili se uporno odlažu. Predsjednik LDP je zatražio podršku za dobijanje statusa kandi-data za EU tokom 2011. godine, što bi stvori-lo uslove da budu održani izbori poslije kojih bi bila formirana mnogo odlu5nija i efikasni-ja vlada.

Drugo veliko pitanje, u kojem Vlada bez

ikakve potrebe pokazuje tvrdoglavost, veza-no je za probleme koje je izazvala u Sandžaku. Zbog propusta i opstrukcije ministra ipli-&a, koji sjedi u Vladi sa dvojicom ministara iz Sandžaka, koji su izgubili izbore za Bošnja5ko nacionalno vije&e, šest mjeseci se diže tenzija, provociraju konflikti i diskredituje evropska orijentacija Srbije. Za takvo ponašanje Evropa nema razumijevanja i ovaj razgovor je pokušaj da zajedno prona<emo izlaz iz situacije.

Ministarstvo je prekršilo obavezu koju je na sebe preuzelo pred predstavnicima sve tri izborne liste Bošnjaka i Misijom OEBS, a sada pokušava da isprovocira nepotrebne iz-bore. Što se LDP ti5e, apsolutni prioritet jeste ukidanje kompromitovanih propisa i sankcio-nisanje svih iz državnog aparata koji su odgo-vorni za haos. Oni moraju biti sankcionisani zbog niza zloupotreba u postupcima koji su

bili dužni da sprovede u skladu sa zakonom, ali to nisu u5inili zbog sebi5nih strana5kih in-teresa“ – istakao je Jovanovi&.

IZVOR: LDP.RS

16 1. JANUAR 2011.

ME

�U

NA

RO

DN

I S

IMP

OZ

IJ

Islamska zajednica,temelj identiteta Bošnjaka

Sandžaka (II)DOC. DR. HFZ. ALMIR-EF. PRAMENKOVI�

„ K U L T U R N I I H I S T O R I J S K I P R O C E S I U S A N D Ž A K U / S T A R O J R A Š K O J “

Pisati o Islamskoj za-jednici kao duhovnoj i na-cionalnoj instituciji Boš-njaka Sandžaka predstav-lja veliki izaazov i napor u smislu obuhvatanja histo-rijskih 5injenica ili fakata u njihovoj povijesti. Ovim radom ne&u ulaziti u de-taljnije analize i sinteti5-ka razmatranja, ali ono što namjeravam jeste pokaza-ti da je Islamska zajednica temelj identiteta Bošnjaka Sandžaka. Zapravo, želim pokazati da smo intelektu-alci koje je iznjedrila Islam-ska zajednica, da imamo ki5mu i da smo svijest svog naroda. Cilj ovog referata nije ulaženje u širu elabora-ciju što bi zahtijevalo više vremena i intelektualnog napora. Naprotiv, ovdje &e biti primarni cilj davanje kratkih, interesantnih i sa-držajnih informacija o na-stanku, razvoju i profilira-nju Islamske zajednice koja je u stogodišnjem egzistira-nju pomogla Bošnjacima u borbi za svoja vjerska i na-cionalna prava.

Formiranje Mešihata – najzna�ajniji doga�aj u modernoj povijesti Bošnjaka SandžakaUsljed teških povijesnih

prilika, Bošnjaci Sandža-ka 1993. godine formira-ju Sabor, kao zakonodav-ni organ, i Mešihat Islam-ske zajednice Sandžaka, kao izvršni organ, koji &e na sastanku svih nasljedni-ca Islamske zajednice Ju-goslavije u Istanbulu, okto-bra 1994. godine, biti pro-glašen legitimnim vjerskim predstavnikom Bošnjaka u Srbiji i Crnoj Gori i u&i u sastav Rijaseta Islamske za-jednice u BiH. Za relativ-no kratak period Islamska zajednica je izgradila veli-ki broj ustanova, formira-la vlastiti kadar i pove&ala broj džamija. Program od-goja i obrazovanja mladih generacija Mešihat nastoji razviti kroz osnivanje ade-kvatnih ustanova. Godine 1991. formirano je istureno odjeljenje Alaudin medrese iz Prištine, koja 1994. godi-ne postaje samostalna sred-

nja islamska vjerska škola i dobija naziv po osniva-5u Novog Pazara Medresa „Gazi Isa-beg“. Uz odre-<ene prekide, ona više od stolje&a doprinosi o5uva-nju identiteta, bogate&i Islamsku zajednicu mude-risima, profesorima i osta-lim vjerskim službenicima. Otvoreni su islamski vrti&i „Reuda“ i „Wildan“ 1998. i 2001. godine sa ovjektima u Novom Pazaru, Tutinu i Sjenici, kroz koji je do sada prošlo preko 8 000 djece. Godine 2001. Mešihat osniva Islamsku pedagošku akademiju, koja 2005. go-dine prerasta u Fakultet za islamske studije. Zaklju5no sa 12.05.2010. Fakultet je završilo 45 studenata. Usli-jedilo je otvaranje Škole Kur’ana 2009. godine. Od strateške važnosti za Boš-njake u Sandžaku bilo je osnivanje Intternacional-nog univerziteta u Novom Pazaru koji je pravno odre-<en kao vakuf Islamske za-jednice. U okviru svojih institucija Mešihat osniva Izdava5ku djelatnost „El-Kelimeh“, potom Media centar pod 5ijim okvirom je službeno glasilo „Glas islama“. U okviru Media centra Islamske zajednice djeluje Islamski radio „Re-fref“, a u sastavu Internaci-onalnog univerziteta Tele-vizija „Universa“. Tako<er, u okrilju institucija Islam-

ske zajednice otvoren je Centar za humanitarni rad „Hajrat“, koji ima narod-ne kuhinje u Novom Paza-ru, Tutinu, Sjenici, Novoj Varoši, Priboju, Prijepolju i Brodarevu. Od osniva-nja Mešihata Islamske za-jednice Sandžaka do danas napravljeno je preko šez-deset džamija i mesdžida, od kojih su strateški naj-zna5ajnije Islamski centar u Delime<u s najviso5ijim minaretima u Evropi i dža-mija u Subotici.

Objediniteljski Sabor Islamske zajednice i agre-sija na jedinstvo Bošnjaka

Na Objediniteljskom Saboru 2007. godine u Novom Pazaru oformljena je Islamska zajednica u Sr-biji, sa Sandža5kim, Prešev-skim i Beogradskim i No-vosadskim muftijstvom, te glavnim muftijom na 5elu. Jedan od zaklju5aka Obje-diniteljskog Sabora bio je da &e Islamska zajed-nica u Srbiji funkcionisa-ti u duhovnom i organi-zacionom smislu sa Rija-setom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, te kao takva legitimitet tradi-cionalne vjerske zajednice crpi još iz 19. vijeka, odno-sno Menšure koju je 1882. godine istanbulski šejhul-islam predao prvom reis-ul-ulemi Hilmi-ef. Omero-vi&u. Zaokružuju&i sistem svojih ustanova, Islamska

INFO TORTURA

Policija u Rožajama provocira i otpušta Bošnjake

Crna Gora: Nesporazumi izme�u Rožajaca i pripadnika Uprave policije podižu temperaturu na tom podru�ju. Lokalni lideri tvrde da policija provocira mještane i da nepravedno otpušta njihove ljude

ROŽAJE - Gra<ani mjesta na granici Crne Gore sa Srbijom i Kosmetom sve 5eš&e su u klin5u sa pripadnicima Uprave policije Crne Gore. U po-sljednje vrijeme zabilježeno je nekoliko incidenata koji su, bez obzira na šutnju odgovornih, u ledenim decembarskim danima znatno podigli temperaturu. I to dotle da bi situacija u gradu mogla da se otme kontroli.

Prošle nedjelje, posljednji u nizu incidenata zbio se pred ku&om Daci&a, gdje je policijska pa-trola željela da uhapsi bjegunca iz zatvora u Spužu, Asmira Daci&a (35), koji je uprkos tome i sedmo-godišnjoj zatvorskoj kazni, mirno šetao gradom. U pometnji koja je tada nastala, on je ranjen hicem iz pištolja kojeg je ispalio policajac Dejan Radevi&, koji se sa kolegom Adnanom Bibi&em nalazi na lije-5enju u Beranama, dok se Asmir lije5i u Podgorici.

Radevi&u je odre<en jednomjese5ni pritvor zbog sumnje da je po5inio krivi5no djelo ubistva u pokušaju, dok se u bjelopoljskom zatvoru nalaze Asmirov brat Almir (33) zbog napada na službeno lice i šurak Aldin Škrijelj (19), zbog ometanja po-licajaca.

Porodica Daci& tvrdi da je Radevi& pucao bez povoda na Daci&a, dok Uprava policije Crne Gore tvrdi da je u pitanju bio pokušaj lin5a policajaca, koji su prema tom navodu tu5eni palicama i cjepa-nicama...

Nekoliko dana prije ovog, u Jablanici, nadomak Srbije, zabilježen je tako<e težak incident u kome su ponovo akteri bili pripadnici Grani5ne jedinice Crne Gore i mještani sela.

„Mislili smo da se zaratilo. Policija je jurila dži-povima, lomila nam ograde, umalo pogazila i nas i djecu. Oni se osiono ponašaju, uznemiravaju naše žene, majke i sestre. Bojimo se da krv ne padne“, pri5aju poslije incidenta mještani Jablanice, gdje je policija jurila za traktorom 5ija je korpa bila nato-varena ve&om koli5inom cigareta.

„Jurili smo za švercerima, a prilikom intervenci-je povrije<ena su dvojica naših policajaca“, odgovo-reno je iz Grani5ne jedinice policije.

Dok se pri5e o ta dva incidenta ne stišavaju, u Rožajama i dalje potenciraju nedavnu prijetnju koju je, možda nesmotreno, zagovornicima ideje o autonomiji Sandžaka izrekao direktor Uprave poli-cije Crne Gore, Veselin Veljovi&.

Prije incidenata u Jablanici i Rožajama, dese-tak bivših pripadnika Grani5ne policije iz Rožaja, koji su u posljednjih dvadesetak mjeseci ostali bez posla, ustvrdili su da se u tom odsjeku policije vrši sistematsko otpuštanje Bošnjaka i Albanaca.

„Za to vrijeme u službu su primani mahom pra-voslavci koji nisu dobijali otkaze“, tvrdili su u ime svojih kolega Hamdo Muri&, Rešad Kala5, Enver Daci&, Nedžad Ku5 i Irfan Daci&.

„Kada smo u Bogajama spuštali trobojku i sa ponosom podizali crnogorsku zastavu, u Grani5-noj policiji je radilo oko 70 muslimana Bošnjaka, a oko 20 pravoslavaca. Danas brojke govore u prilog našim tvrdnjama, pa u jedinici koja broji oko 130 policajaca ima preko 100 pravoslavaca, a oko dva-desetak Bošnjaka i jedan Albanac“, izjavili su oni u ime svojih kolega.

Iz Bošnja5ke stranke Crne Gore, koja je dio vla-daju&e crnogorske koalicije, najavljeno je da &e od nadležnih biti zatraženo „da se preispitaju“ slu5aje-vi otpuštanja radnika Grani5ne policije.

„Insistirat &emo da se ovaj slu5aj ispita, jer je rije5 o veoma osjetljivom pitanju, posebno zbog toga što se radi o instituciji u kojoj je i do sada bila jasno uo5ljiva nesrazmjerna zastupljenost pripad-nika manjinskih naroda“, saopšteno je iz Bošnja5-ke stranke.

„Nema govora da se u Upravu policije prima-ju ili izbacuju ljudi na osnovu politi5ke, vjerske i nacionalne pripadnosti“, odgovorila je portparolka Uprave policije Tamara Ralevi&.

IZVOR: SANDZAKPRESS.NET

Država je zakonski bila obavezna sprije�iti napad na jedinstvo Islamske zajednice. To decidno definiše Zakon o crkvama i vjerskim zajednicama u kojem se kaže da su državni organi obavezni pružiti asistenciju legalnim organima Islamske

zajednice u prilici kada je to potrebno.

BROJ 205/XV 17

zajednica u Srbiji je posta-la glavni problem srbijan-skih vlasti u pogledu spro-vo<enja stogodišnje poli-tike diskriminisanja, pro-gona, etni5kog 5iš&enja i asimiliranja Bošnjaka, te je ista cjelokupni državni5ki aparat, uz pomo& probe-ogradskih politi5ara iz re-dova bošnja5koga naroda, usmjerila na njeno uništa-vanje.

Još 1993. godine, kada je formiran Mešihat IZ-e Sandžaka, kandidat Sulej-mana Ugljanina za pred-sjednika Mešihata bio je Adem Zilki&. Ta tenden-cija nije uspjela legalno da se instalira, ve& se pokuša-lo ilegalno. Me<utim, on nije imao kapaciteta, sve dok nije procirkulisao nje-gov odnos sa Beogradom i dok nije dobio podršku od Vlade, odnosno od Mi-nistarstva vjera. Jer, svaki pokušaj paralelizma bio bi osu<en, da nije država, od-nosno Vlada, dala legalitet. Zbog toga se radi o projek-tu vlasti, iako je nosilac na terenu bio Ugljanin. Na-stoje&i realizovati plan raz-bijanja Islamske zajednice vlasti šalju policiju koja je u Prijepolju, Tutinu, a naj-brutalnije u Sjenici ušla u 5izmama i tukla funkcione-re Islamske zajednice koji su bili u uniformama i na svom radnom mjestu. U avliji Altun-alem džamije ranjen je pripadnik Islam-ske zajednice branivši va-kufsku imovinu. U Tutinu, tako<er, ranjen je službenik Islamske zajednice Enver Škrijelj, a samo dva dana kasnije policija je brutalno napala imame i vjernike na vakufskoj parceli. Država je zakonski bila obavezna sprije5iti napad na jedin-stvo Islamske zajednice. To decidno definiše Zakon o crkvama i vjerskim zajed-nicama u kojem se kaže da su državni organi obave-zni pružiti asistenciju le-galnim organima Islamske zajednice u prilici kada je to potrebno. Kulminaciju u nizu napada predstavlja napad na projekat vjerske nastave u školama gdje 39 vjerou5itelja biva izba5e-no sa posla, a na njihovo mjesto se postavlja nekva-lifikovan i nekompetentan kadar. Kako je to ranije po-kušao Sulejman Ugljanin, to sada pokušava nastaviti Rasim Ljaji&, nastoje&i da ostvare isti cilj. To najbo-lje ilustruje primjer suda-ra žandarmerije sa vjerni-cima na vakufskoj parceli na Hadžetu, kao i poku-šaj oduzimanja zgrade Fa-kulteta za islamske studi-je. U ostvarivanju svojih ciljeva napad na Islamsku zajednicu je motivisan nje-

nim opredjeljenjem da prati svoj duhovni centar u Sara-jevu, svog vjerskog pogla-vara reisu-l-ulemu dr. Mu-stafu-ef. Ceri&a, jer Bosna i Sandžak su jedan orga-nizam s dva bubrega, koji jedan bez drugog ne mogu opstati. On je motivisan i time što je islam izašao iz džamije u društveni život, to što je Islamska zajedni-ca povratila svoju primar-nu ulogu – temelj identi-teta Bošnjaka u Sandžaku. S druge strane, protivni-cima je smetala Islamska zajednica jer je ona pokre-nula kulturni, obrazovni i društveni preporod Boš-njaka Sandžaka, a samim tim postala je faktor koji 5uva temeljne interese Boš-njaka u Sandžaku. Nakon što je pu5 osuje&en, Vlada Srbije dodatno otežava po-ziciju muslimana priznaju&i lagalitet paravjerskoj tvore-vini, umanjuju&i zna5aj tra-dicionalnoj Islamskoj za-jednici u Srbiji. Ovdje se primje&uju dvostruki stan-dardi: dok vlasti u Beogra-du dozvoljavaju formiranje paralelne Islamske zajedni-ce, pokušaj formiranja pa-ralelne Pravoslavne crkve je u istom trenutku ugu-šen i sprije5en uz pomo& državnih organa. Jedan od esencijalnih i fundamental-nih razloga agresije jeste i opstrukcija prava Bošnjaka. S ciljem osporavanja vakuf-ske imovine vlasti su insta-lirale paralelnu „islamsku zajednicu“ da bi vlast pret-hodno morala utvrditi koja od dvije islamske zajednice je vlasnik.

Zaklju�ne misli Islamska zajednica je

ostala jedina organizovana institucija koja se brinu-la o problemima Bošnjaka na ovim prostorima. Ona nije bila samo vjerska insti-tucija, ona je tako<er bila i stub odbrane fizi5kog op-stanka Bošnjaka i njihovog identiteta. Ulogu koju je imala Islamska zajednica u o5uvanju identiteta Bošnja-ka Sandžaka sli5na je ulozi Pravoslavne crkve za vri-jeme osmanlijske vlasti ili Katoli5ke crkve u Poljskoj za vrijeme komunisti5ke vlasti.

Glavni nosioci intelek-tualnog, javnog i kulturnog života Bošnjaka sve do 20. vijeka bili su imami. Poslije odlaska Osmanlija, Bošnja-ci ostaju nezašti&eni te jedi-ni oblik kakvog-takvog au-tonomnog samoorganizo-vanja imali su u okviru in-stitucije Islamske zajedni-ce. Snaga i sveobuhvatnost islamskog u5enja uticali su na sve oblike življenja Boš-njaka, njihovu autenti5nu

tradiciju i obi5aje. I upr-kos teškim uslovima Islam-ska zajednica je sa5uvala sve stubove identiteta Boš-njaka: ime, pozdrave, obi-5aje, vjeru, jezik, kulturu, tradiciju… Naime, identi-tet jeste ono po 5emu neko jeste to što jeste. Druga5ije re5eno, identitet je osobi-na kojom odre<ujemo stav prema sebi, ali i snalaženje u odnosu prema drugom. Gubitak identiteta je ve-lika nesre&a, jer on zna5i pripadati nekome ili ne5e-mu. Gubitak identiteta mu-slimana Sandžaka vodio bi nesumnjivo u asimilaciju u tu<i identitet. Slobodno mogu re&i, da nije Islamske zajednice mi Bošnjaci San-džaka ne bismo imali svoj identitet, ve& bi bili asimili-rani u neki drugi identitet. Ako znamo ko smo i šta želimo lakše &emo braniti to što jesmo i to što ho&e-mo. Ali ne možemo odbra-niti to što jesmo ukoliko ne posjedujemo instituciju, 5vrstu i stabilnu.

Danas, okupljaju&i vjer-nike kroz ustanove i udru-ženja Islamska zajednica 5uva i razvija u njima sve vrijednosti vjerskog i na-cionalnog identiteta. Ona kao duhovni embrion pred-stavlja simbol opstanka i ostanka Bošnjaka u San-džaku. Koliko samo djece, <aka, u5enika i studenata iza<e iz institucija Islamske zajednice sa znanjem o isla-mu, koliku važnost pred-stavljaju mektebi, islamski vrti&i, medrese, Fakultet za islamske studije i Interna-cionalni univerzitet. Ove instutucije imaju odgojno-obrazovni karakter, dakle, Islamska zajednica, odgaja, obrazuje i afirmiše kadar koji &e sutra raditi u dže-matima, vrti&ima, medresa-ma, srednjim školama, fa-kultetima, univerzitetima, kulturnim ustanovama, ali i u državnim institucijama u kojima &e svojim primje-rom i znanjem promovisati islamske vrijednosti i svi-jest o identitetu Bošnjaka Sandžaka.

Udarom na Islamsku zajednicu, srbijanska vlast je udarila na najsuptilni-ja i najintimnija osje&a-nja muslimana, udarila je u samu bit njihovog iden-titeta. Ako nemaju politi5-ke mo&i, ako nemaju eko-nomske mo&i, ako je njihov identitet pod stalnim uda-rom i erozijom, ako im dr-žava nametne svoju Islam-sku zajednicu, postavi sebi odane i režimu odgovorne funkcionere, fizi5ki opsta-nak i opstanak identiteta bošnja5kog naroda u San-džaku je nezamisliv i ne-mogu&.

INFO SAOPŠTENJE

Pretu�en borac za ljudska prava

Društvo za ugrožene narode upozorava na “ruske prilike” u Srbiji

Nakon brutalnog prepada na saradnika Helsinškog odbora za ljudska prava u Sr-biji, koji je zadužen za distribuiranje infor-macija medijima i za kontakte s javnoš&u, Društvo za ugrožene narode upozorava na „ruske prilike“ u Srbiji.

„Zabrinuti smo za zdravlje Branka Živ-kovi&a kojeg su nepoznata lica pretukla na ulici“, izjavio je u srijedu u Göttingenu predsjednik Društva za ugrožene narode Internacional Tilman Zülch. „Trazimo od srpske Vlade da zaštiti tog hrabrog borca za slobodu šampe i mišljenja, te da pokre-ne potragu za po5initeljima i adekvatno ih kazni. Jer, ne smije se desiti da borci za ljudska prava u Srbiji postanu žrtve napa-da, kao što je to slu5aj u Rusiji. Tamo je od 1999. ubijeno više od 200 novinara. Samo 2009. godine umrlo je nasilnom smr&u osam boraca za ljudska i gra<anska prava u e5eniji, Rusiji i u egzilu u Austriji.“

Branko Živkovi&, koji neustrašivo širi informacije o stanju ljudskih prava na Bal-kanu, napadnut je podmuklo s le<a u 5e-tvrtak nave5er prilikom šetnje u blizini svog stana u Beogradu i izudaran šakama po glavi i licu. I danas ima jaku glavobolju i ne može rekonstruisati pojedinosti napa-da. To je bio drugi napad na tog borca za ljudska prava i novinara. Mjesec dana prije toga napadnut je verbalno i fizi5ki. Policija je povela istragu i uhapsila po5initelje. Slu-5aj je predat državnom tužilastvu.

Živkovi& je napadnut zbog kriti5kog iz-vještavanja Helsinškog komiteta, posebno u vezi s situacijom u multietni5kom San-džaku, koji se nalazi izme<u Srbije i Crne Gore. Od ukupno 800.000 stanovnika te regije 500.000 su Bošnjaci. Oni su u San-džaku izloženi diskriminaciji i represijama. Srpski mediji o tome jedva da izvještavaju. Kriti5ko izvještavanje Helsinškog odbo-ra o lošem stanju ljudskih prava Bošnjaka u Sandžaku srpskoj je Vladi, prema navo-dima te organizacije za ljudska prava, „trn u oku“.

Tilman Zülch, Tel. 0151 153 09 888

18 1. JANUAR 2011.

Pripadnici islama imaju svoje blagdane

Sramota je i grijeh da roditelji svoju djecu ne nau�e koji su nji-hovi blagdani kojima se trebaju radovati i veseliti u skladu sa propisima vjere, ve� ih prepustiti drugom da ih vaspitava i u�i o tu�im praznicima, kao što je slu�aj sa Svetim Savom, Novom

godinom, Djeda Mrazom, tj. Svetim Nikolom

„ K O O P O N A Š A J E D A N N A R O D , N J E M U P R I P A D A “

PITANJE: Obzirom da se bliži kraj 2010., to jest sve ono što prati obilježavanje po5etka nove godine, zani-ma me kakav je stav Šerijata u pogledu u5eš&a muslima-na u svemu tome: igranke, veselja, zabave itd.?

ODGOVOR: Svaki narod ima svoje praznike i dane koje na poseban na5in obi-lježava, koji ga 5ine prepo-znatljivim, koji su dio nje-govog identiteta, tako da je i Nova godina jedan od tih dana.

Pripadnici islama imaju svoje blagdane, dane koje obilježavaju, tako da nisu uskra&eni u odnosu na druge narode sa kojima žive. Me<u tim danima su najve&i blagdani: dva bajra-ma i Nova hidžretska go-dina.

Ono što se desilo jeste da je sredina u kojoj žive muslimani ostvarila veliki uticaj na njih, tako da oni u velikom broju obilježa-vaju i raduju se tu<im pra-znicima jednako kao i svo-jim, u5estvuju u njihovom obilježavanju, vrlo 5esto na na5in koji je islamom stro-go zabranjen, uz alkohol, muziku, igru i sl., koji vrlo 5esto uzrokuju: blud, ra-njavanja, ubistva, jednom rije5ju - velike nesre&e.

Ovo samo pokazuje sta-nje i svijest pripadnika isla-ma kod nas i u našem okru-ženju, koji su, ne poznaju&i svoju vjeru i svoju tradiciju, podlegli uticaju raznih fak-tora, kojima je cilj potpuna asimilacija muslimana.

Pripadnik islama mora biti svjestan da obilježa-vanjem praznika koji nisu njegovi, to jest nisu dio njegove vjere, ve& ne5ije druge, 5ini nešto 5ime po-staje sli5an sljedbenicima te vjere, a razlikuje se od pri-padnika svoje vjere, a Po-slanik a.s. kaže: „Ko opo-naša jedan narod, njemu pripada.“

Sramota je i grijeh ne znati kada je muslimanska, Hidžretska nova godina, a obilježavati tu<u; sramota je ne znati poruku Bajra-ma i ne obilježiti ga onako kako mu prili5i, a sluša-

ti, govoriti i u5estvovati u raznim drugim praznicima koji nisu islamski.

Sramota je i grijeh da roditelji svoju djecu ne nau5e koji su njihovi blag-dani kojima se trebaju ra-dovati i veseliti u skladu sa propisima vjere, ve& ih pre-pustiti drugom da ih vas-pitava i u5i o tu<im pra-znicima, kao što je slu5aj sa Svetim Savom, Novom godinom, Djeda Mrazom, tj. Svetim Nikolom, i dru-gim vjerskim praznicima, koji pripadaju našim kom-šijama krš&anima, o kojima se muslimanskoj djeci go-vori u školama, o kojima naša djeca pišu radove, u5e-stvuju na priredbama koje se organizuju u cilju obi-

lježavanja istih, raduju se i vesele ne5emu što nije dio njihove vjere, niti njihove tradicije.

Islam i muslimani ne ne-giraju, niti smiju osporava-ti drugima pravo da obilje-žavaju svoje praznike. Na-protiv, islam u5i svoje pri-padnike da budu tolerantni i u5tivi prema svojim kom-šijama, dozvoljava im da im 5estitaju praznike i, u skla-du sa propisima svoje vjere, 5estitaju im iste, odgovo-re na eventualni poziv, ili prihvate poklon, ukoliko u svemu tome nema ništa što naša vjera zabranjuje i što omalovažava muslimana.

Stoga je krajnje vrije-me da se osvijestimo i pro-budimo iz dugogodišnjeg sna i u5inimo nešto, onoli-ko koliko je u našoj mo&i, 5ime &emo pomo&i sebi, svojoj porodici i svojoj za-

jednici da prepoznamo vri-jednosti svoje vjere, da se tim vrijednostima vratimo, a samim tim spasimo sebe i porodicu od udaljavanja od vjere i asimilacije, što je neminovni rezultat koji je posljedica udaljavanja od svoje vjere, nepoznavanja i neizu5avanja vlastite kul-ture i tradicije, te gubljenja svog sopstvenog identiteta.

To ni u kom slu5aju ne zna5i da musliman treba da mrzi sve što nije nje-govo. Naprotiv, musliman mora poštovati svog ko-mšiju, kolegu na poslu i sl., ali tako<e, tom istom treba pokazati šta je nje-gova vjera islam u prakti5-nom smislu, objasniti mu da i muslimani imaju svoje

blagdane koje obilježavaju i kojima se raduju zajedno sa svojim porodicama i žele da se o njima jednako go-vori i sluša, bilo da je rije5 o javnim skupovima njiho-vim povodom, školi, medi-jima i sl., kao što se to 5ini sa drugima.

Umjesto veselja i ra-dosti u znak Nove 2011., koja nije muslimanski pra-znik, muslimani su se tre-bali radovati svojoj Novoj hidžretskoj 1432. godini koja je nastupila 7. decem-bra, u znak koje su tre-bali obradovati i razvese-liti svoje uku&ane, poseb-no djecu, što bi bio na5in da djeca saznaju da i ona kao svi drugi imaju svoju novu godinu, da se upozna-ju sa zna5enjem i porukama Hidžre, da joj se raduju i sa nestrpljenjem je o5ekuju, o njoj drugima govore upo-

znaju&i ih sa svojom vje-rom i tradicijom.

Ono što svaki musli-man i svaki 5ovjek mora znati jeste da gubljenjem svog sopstvenog identite-ta postaje neko drugi, jer ne može postojati osoba bez identiteta, tako da je to veoma ozbiljna i opasna stvar koju razuman 5ovjek ne&e dopustiti sebi, a po-sebno ne svojoj porodici.

Najbolji na5in da sa5u-vamo svoj identitet jeste da sebe i svoje porodice upo-znamo sa onim što pred-stavlja njegov temelj; da se upoznajemo sa svojom vjerom, kulturom i tradi-cijom; da svoju djecu, još od najranijih dana njiho-vog djetinjstva, usmjerimo ka vjeri i odgajamo ih u duhu vjere; da ih redov-no šaljemo u mekteb, to jest džamiju, kako ne bi od nje osje&ala strah niti gr5, kako je to slu5aj ne-kada bio sa pripadnicima islama; da zajedno sa njima i ostatkom porodice u5e-stvujemo u obilježavanju blagdana, posebno na sve-5anostima u džamijama; da u svojim ku&ama govorimo o onome što je dio naše biti, a ako to nismo u sta-nju li5no, da sebi i svojoj porodici priuštimo litera-turu, koja je svima dostup-na, makar to bio i jedan 5a-sopis poput „Glasa islama“, koji je sasvim dovoljan da putem njega saznate vrije-me, zna5enje i poruke svih naših zna5ajnih datuma, da se putem njega informišete o najvažnijim zbivanjima u društvu, koja se ti5u musli-mana i uopšte svih ljudi, a samim tim i svakoga od nas ponaosob. Jednom rije5ju, da se upoznate sa onim što je dio vašeg identiteta i na-5inom kako da ga zaštitite, to jest da ostane dio vas, da ne biste njegovim gublje-njem vi postali neko drugi.

PIT

AN

JA

I O

DG

OV

OR

I

REŠAD-EF. PLOJOVI�

INFO FETVE

Islamski stav o liku Djeda

MrazaSarajevo, 24. decem-

bar 2010. (MINA) - Ve&i broj muslimana posta-vio je pitanje Fetva-emi-nu u vezi islamskog stava o tzv. Djeda Mrazu, kao jednom od simbola svet-kovine kojom se obilje-žava po5etak nove kalen-darske godine, te kako se musliman treba postaviti spram tog fenomena. Po-štuju&i pravo izbora sva-kog pojedinca i porodice da u konkretnoj situaciji postupi u skladu s vlasti-tom savješ&u i opredjelje-njem, fetva-emin dr. Enes Ljevakovi& želi ukazati na sljede&e:

1. Djeda Mraz je di-rektno povezan s krš&an-skom tradicijom i zapra-vo samo je drugo ime za li5nost iz te tradicije po-znatu kao Sveti Nikola. Oni koji prešu&uju ovu 5injenicu i pokušavaju da predstave, ustvari namet-nu, Djeda Mraza kao op-šteprihva&eni simbol da-rovanja djece povodom nove kalendarske godi-ne, 5ije je obilježavanje, tako<er, povezano s kr-š&anskim vjerovanjem u datum ro<enja Isaa a.s., zamagljuju istinu i obma-njuju javnost, posebno muslimansku djecu, na-stoje&i im poturiti krš&an-ski simbol kao neutralan i kao opšteprihva&en i po-željan obrazac ponašanja.

2. Pomenuta svetkovi-na i njen simbol nisu po-znat, priznat i prihva&en element u islamskoj tra-diciji Bošnjaka. Oni su pod(na)metnuti i promo-visani muslimanima i nji-hovoj djeci u vrijeme jed-noumlja i neslobode i mu-slimani bi ih, kao svojevr-sne zaštitne znakove tog vremena i politike i kao simbole strane islamskom u5enju i tradiciji, trebali ignorisati.

3. Pravo je svakog po-jedinca i porodice da po vlastitoj savjesti i izbo-ru prihvate ili ne prihva-te pomenute simbole, ali je prema islamskom u5e-nju svako i odgovaran za vlastiti izbor i postupke. Uzvišeni u Kur'anu kaže: „Svaki je 5ovjek odgovo-ran za ono što je uradio.“ (El-Muddessir, 38) Posla-nik a.s. u jednom hadisu naglašava: „Svako od vas je 5uvar/pastir i bit &e od-govoran za ono što mu je povjereno.“

IZVOR: RIJASET IZ-e U BIH

Vaša pisma šaljite na: Islamska zajednica u Srbiji (Vjersko-prosvjetna služba) Gradska 1, 36300 Novi Pazare-mail: vps@verat.net

BROJ 205/XV 19

TE

FS

IR

Najnovija nau�na otkri�a ukazuju na opasnost i štetnost duhana po zdravlje puša�a, ukazuju�i da su puša�i 50% više izloženi sr�anim udarima nego nepuša�i. Tako�er, medicina ukazuje da su �elije sr�anih miši�a puša�a ošte�ene zbog štetnih gasova

oksid-karbona i nikotina. PROF. DR. MEHMED MEŠI�

Duhan oduzima po jedan život svake šeste sekunde (II)

T A J N E K U R ` A N S K E N A U � N E N A D N A R A V N O S T I

Iako u glavnim islam-skim izvorima ne postoji izri5ita zabrana pušenja, to ne mora zna5iti da se islam prema tom zlu odnosi tole-rantno.

Mnogo je ajeta i ha-disa koji govore o zlu, a u to zlo možemo uvrsti-ti i duhan. Da li uzimamo pouku petkom dok imam u5e sa hutbe sljede&e ajete:

� ������� ��� ���� ���� ��} ������� �� ���� � � ���� �! ��"��

{�#$��� �%�&���„Allah vam nare�uje pravednost, �injenje dobra i potpomaganje bližnjih, a zabranjuje vam bestidna djela, sve što je zlo i nasilje.“ (An-Nahl, 90)

Arapska rije5 ma`ruf je protivno rije5i munker. Ma`ruf zna5i: dobro djelo, lijep posao, ono što je dobro, nare<ivanje dobra. Dok rije5 munker ima sa-svim suprotno zna5enje. Možemo rije5 munker pre-vesti sa : zlo, zlo djelo, ono što ne predstavlja dobro, ve& zlo.

Rije5 munker je spome-nuta kao zabrana na petna-est mjesta u Kur`anu.

Kaže Uzvišeni Allah dž.š:

{�'��( �) �'��� �'�$"( *+}„Zato ne slijedite strasti,

kako ne biste bili nepraved-ni“. (An-Nisa, 135)

U ovom ajetu se decid-no zabranjuje slije<enje strasti. Zar pušenje duha-na ne predstavlja slije<enje strasti?

Božji Poslanik a.s. je za-branio sve što opija i sve što oslabljuje.

„Neha an kulli muskirin ve mufettirin“, što u pri-jevodu zna5i: „Poslanik je zabranio sve što opija i sve što oslabljuje.“

Pušenje duhana itekako dovodi do slabljenja orga-nizma.

Ponašanje mnogih puša-5a prilikom ostavljanja du-hana, kako oni kažu, po-sljedica je debljanja i onda se opet vra&aju da bi osla-bili. Pa zar ovo nije jasan dokaz da duhan oslabljuje organizam?

Ovo je sasvim jasan

dokaz da zaklju5imo da je duhan škodi i kao takav haram je.

Poslanik a.s. je jedne prilike rekao: „La darere ve la dirare“, što bi zna5ilo: „Nikako se ne smije 5ini-ti šteta.“

Pušenjem duhana 5o-vjek 5ini sebi štetu jer uni-štava svoje zdravlje i uni-štava imetak izdvajanjem za cigarete. U zatvorenim prostorijama puša5 škodi nepuša5ima više nego pu-ša5ima.

Me<u islamske u5enjake koji su se bavili pitanjem dozvoljenosti i štetnosti, kao i nedozvoljenosti du-

hana, bio je rektor Univer-ziteta „El-Azhar“ u Kairu, šejh Mahmud Šeltut (1893-1963).

U svom djelu „El-fetva“ (Fetve, Šerijatsko-pravna rješenja, Kairo, 1958.) ovaj islamski u5enjak je pisao svoje 5lanke o duhanu: „Še-rijat prezire duhan. To što nema izri5ite zabrane du-hana, ništa ne smeta islamu da o tome donese svoj sud, pa, prema tome, i o puše-nju duhana, drže&i se prin-cipa: gdje postoji šteta, tu je i zabrana, a gdje je ko-rist, makar i pretežna, tu je i dopustivost. U slu5aju da se korist i šteta izjedna5e, bolje se takvog djela kloni-ti, nego kasnije i lijek traži-ti. Prema tome, obzirom na njegovu pretežnu štetnost, pušenje duhana je musli-manima zabranjeno.“

Dužnost mi je pomenu-ti našeg zna5ajnog alima, Kasima Hadži&a, koji je bio profesor Gazi Husrev-be-gove medrese u Sarajevu. Predavao je predmete akaid i ahlak i dao veliki dopri-

nos dokazivanju štetnosti pušenja duhana. Tako<er je bio vrlo zapažen u poma-ganju u5enika iz Sandžaka. Ko god bude pro5itao ovaj 5lanak neka mu prou5i Fa-tihu!

Najnovija nau5na otkri-&a ukazuju na opasnost i štetnost duhana po zdrav-lje puša5a, ukazuju&i da su puša5i 50% više izloženi sr5anim udarima nego ne-puša5i. Tako<er, medicina ukazuje da su &elije sr5a-nih miši&a puša5a ošte&ene zbog štetnih gasova oksid-karbona i nikotina.

U5enjaci prilikom istra-živanja opominju puša5e da

postoje hromozoni koji su osjetljivi na nikotin i da iza-zivaju rak krvi (leukemiju), što se može dovesti u vezu sa 5injenicom da kod trud-nica koje puše duhan 5esto dolazi do oboljenja ploda od leukemije.

Kaže dr. David De Mar-tini, predstavnik Svjet-ske zdravstvene organiza-cije: „Ova istraživanja su nas dovela do rezultata da zaklju5imo da duhan ima štetne genske posljedice, što može da prouzrokuje zna5ajne zdravstvene pro-bleme i nakon ro<enja dje-teta, pa sve dok je u živo-tu.“

Dalja istraživanja ukazu-ju da ko konzumira dnevno od jedne do tri cigarete po-ve&ana mu je opasnost tri puta više nego nepuša5u da se razboli od sr5ane bole-sti i raka plu&a, a žene lakše obolijevaju od raka plu&a nego muškarci. Tako, žena koja puši ima pet puta ve&u šansu da oboli od raka na plu&ima nego ona koja ne puši.

Specijalna studija pred-vo<ena ameri5kim stru5-njacima, koja je trajala pet-naest godina, izvo<ena na 4.572 pacijenta, ukazuje na štetnost duhana i opasnost dobijanja še&erne bole-sti. Jedna britanska studija ukazuje na opasnost niko-tina i svih otrovnih gasova koji se nalaze u duhanu po pankreas, 5ija je funkcija da proizvodi insulin i koji ga ravnomjerno raspore<u-je u krvi.

(http://smokingtreatments.net/smokers-cough-bronchitis-and-smoking)

Ameri5ki u5enjaci Me-dicinskog centra „Dixons-Boston“ ukazuju na opa-snost svake cigare koju 5o-vjek ispuši jer može da mu prouzrokuje sr5ani udar (infrakt)! Poznata je 5inje-nica da stalno pušenje iza-ziva odre<ene sr5ane pro-bleme koji se nagomilavaju. Najnovija istraživanja uka-zuju na opasnost pušenja u vrlo kratkom roku, tako<er mogu&nost sr5anih ošte&e-nja, a sve se vra&a na cigaru i njenu veliku štetnost po rad srca.

Kaže poznati borac i predvodnica tima protiv upotrebe duhana, Eman-da Stanford: „Istraživanja su više nego zabrinjavaju&a. Stoga treba pokušati izbavi-ti svakoga ko se može izba-viti, a pogotovo osobe koje imaju sr5anih problema.“ Kako ona kaže, duhan je kao kocka: što ga više kori-stite, postoji ve&a opasnost od bolesti. A svi znamo da su puša5i podložni i po ne-koliko puta više bolestima nego nepuša5i.

Najnovija istraživa-nja obavljena u britanskoj bolnici „Santa Maria hea-ling Liverpool“ ukazuju da pušenje dvadeset cigareta dnevno ili više, i to duži pe-riod, 5ini puša5a podložnim da dobije upalu zglobova i reumu. Ovo istraživanje nastavlja dalje, pa upozo-rava, da puša5i sa preko 5e-trdeset do pedeset godina staža pušenja trinaest puta više podložniji su reumi u odnosu na nepuša5e!

Pušenje ubija moždane &elije. U5enjaci kažu da su

otkrili da pušenje uzrokuje izumiranje moždanih &elija i da ne dozvoljava formira-nje istih. (asopis koji se bavi izu5avanjem nerava)

Svjetska zdravstvena or-ganizacija ukazuje da &e na Zemlji broj puša5a 2020. god. premašiti milijardu i sedamsto miliona. Sadašnja cifra se kre&e oko milijardu i tristo miliona puša5a.

Istraživanja na teritori-ji Engleske ukazuju da pu-ša5i manje žive u odnosu na nepuša5e u prosjeku za deset godina. Podaci engle-skog zdravstvenog 5asopi-sa „Statistika“ ukazuje na podatak da osobe koje su pušile i prešle pedeset go-dina, a u me<uvremenu su ostavile duhan, imaju 50% šanse da budu pogo<ene rakom.

Najnovija ameri5ka stu-dija ukazuje da se sinop-sis bolesti uzrokovane du-hanom enormno uve&ao. Tako se ameri5ki dr. Ri5ard Džerman bavio problema-tikom dobijanja novih bo-lesti uzrokovanih pušenjem duhana, na prvom mjestu: leukemije, raka grli&a mate-rice, raka bubrega, pankre-asa i želuca, kao i pojedinih bolesti o5iju i malokrvno-sti, te raka grla, plu&a i usta, uklju5uju&i tradicionalne bolesti poput: bolesti srca, plu&a, kao i specifi5ne bole-sti vezane za ra<anje.

Najnovija istraživanja ameri5kih stru5njaka uka-zuju da puša5i koji imaju pritisak podložni su da budu impotentni dvadeset i šest puta više nego nepu-ša5i. Grupa ljekara sa Uni-vesity „Oksford“, poslije istraživanja na puša5ima, zaklju5ili su da njima rane slabo zarastaju i da taj pro-ces traje mnogo duže nego kod nepuša5a.

Svjetska zdravstvena or-ganizacija za borbu protiv raka (IARK) upozorava na 5injenicu da svi puša5i na Zemlji, a njih je milijar-du i trista miliona, mogu biti potencijalne žrtve raka u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju.(http://brain-train-train.co.uk/

problem_stop_smoking.htm)

Nastavit �e se...

20 1. JANUAR 2011.IS

LA

MS

KE

TE

ME „Gdje god se vi nalazili – Allah je s vama“

SEAD EF. JASAVI�

„ A K O T E R O B O V I M O J I U P I T A J U O M E N I – P A J A S A M D O I S T A B L I Z U “

Imam el-Taberi u komentaru ajeta: „Gdje god se vi nalazili – Allah je s vama“ - kaže: „Allah je svjedok protiv vas, o ljudi; gdje god se vi nalazili – Allah dž.š. vas zna i dobro poznaje vaša djela, i to gdje se kre&ete i gdje vam je stanište, iako je On iznad Arša, poviše Svojih sedam nebesa!“ (Pogledaj: Tefsirul-Taberi, 22/387)

Hafiz Ibnu Kesir u komentaru ajeta: „Gdje god se vi nalazili – Allah je s vama“ - kaže: „El-Me'ijja, Allahovo dž.š. svojstvo kojim je uvijek uz Svoja stvorenja, jeste svojstvo sluha, vida i znanja.“ (Pogledaj: Tefsir Ibnu Kesir, 4/615)

Imam Ebul-Muzaffer el-San'ani u komen-taru ajeta: „Gdje god se vi nalazili – Allah je s vama“ - kaže: „On je s vama Svojim znanjem i Svojim kudretom, što se bilježi od Ibnu Abbasa i ostalih. Bilježi se da je Hasan el-Basri rekao: On je s vama – bi la kejf, tj. bez zalaženja u ka-kvo&u tog Allahovog dž.š. svojstva!“ (Pogledaj: Tefsir el-Sem'ani, 5/365)

Imam el-Taberani u komentaru ajeta: „Gdje god se vi nalazili – Allah je s vama“ - kaže: „Allah dž.š. je najupoznatiji sa vašim rije5ima, vašim djelima i vašim namjerama, bez obzira na to gdje se vi nalazili; niko ne može izbje&i Alla-hovo dž.š. znanje i Allahovu dž.š. mo&, nebitno da li je na zemlji ili je na nebu, ili je na kopnu, ili je na moru!“ (Pogledaj: Tefsirul-Kur'anil-'Azim)

Imam Muhammed Džemaluddin el-Kasi-mi u komentaru ajeta: „Gdje god se vi nalazi-li – Allah je s vama“ - kaže: „Ovaj ajet ne zna5i to da je Allah dž.š. sjedinjen sa Svojim stvore-njima, jer takvo razumijevanje ne iziskuje arap-ski jezik i to je u suprotnosti sa onim na 5emu je bio Selef ovoga ummeta i u suprotnosti je sa fitrom i prirodom koju je Allah dž.š. usadio u Svoja stvorenja. Mjesec je jedan od Allahovih dž.š. znakova, jedno je od manjih stvorenja i na-lazi se u nebesima, pa se za njega kaže da „prati putnika gdje god se putnik kre&e“. Allah dž.š. je iznad Arša, nadgleda Svoja stvorenja, ima pot-punu vlast nad njima i ima potpuni uvid u nji-hovo stanje, uz sva ostala zna5enja Allahovog dž.š. rububijjeta. Sav ovaj zbor kojeg potvr<uje Allah dž.š., poput toga da je On iznad Arša i da je On s nama – sve je to hakk, istina, u punom i pravom zna5enju tih rije5i (hakika), koje nisu u potrebi za krivim tuma5enjem (tahrif) i koje &e se 5uvati od lažnih sumnji5enja. U navedeno &e spadati i iman i vjerovanje u to da je Allah dž.š. blizu Svojih stvorenja, kao što Allah dž.š. kaže: „Ako te robovi Moji upitaju o Meni – pa Ja sam doista blizu!“ (El-Bekara) U Sahihu stoji da je Poslanik s.a.w.s. rekao: „Onaj koga doziva-te vam je bliži od vrata vaše jahalice!“ Ono što se spominje u Kur'anu i Sunnetu, poput Allaho-ve dž.š. blizine Njegovim stvorenjima (el-kurb vel-me'ijja), nikako nije u suprotnosti sa onim što se spominje u vezi Allahove dž.š. uzvišeno-sti nad Njegovim stvorenjima (el-'uluwwu vel-fevkijja). Allahu dž.š. ništa ne sli5i po pitanju i jednog od Njegovih svojstava, pa je On dž.š. Uzvišen i pored Svoje blizine Svojim stvore-

njima i On dž.š. je blizu, iako je veoma visoko iznad svega stvorenog!“ (Pogledaj: Tefsir el-Ka-simi, Mehasinul-Te'vil)

Imam Muhammed Džemaluddin el-Kasimi u komentaru ajeta: „Gdje god se vi nalazili – Allah je s vama“ - kaže: „Potvr<eno je od Selefa da su rekli to da ovaj ajet zna5i da je Allah dž.š. uvijek sa Svojim stvorenjima Svojim znanjem i pored toga što je Uzvišen nad Svojim Aršom. Ibnu Abdul-Berr i ostali u5enjaci tvrde da je na ovome idžma' - konsenzus ashaba i tabi'ina i da im se po ovom pitanju niko od meritorne uleme nije suprotstavljao! Ovaj stav se bilježi od Ibnu Abbasa, Dahhaka, Mukatila, Sevrija, Ahmeda itd.. Ibnu Ebi Hatim bilježi da je Ibnu Abbas r.a., povodom ovoga ajeta, rekao: „On je iznad Arša, a Svojim znanjem je uz Svoja stvorenja!“ (Pogledaj: Tefsir el-Kasimi, Mehasinul-Te'vil)

Imam Fahruddin el-Razi u komentaru ajeta: „Gdje god se vi nalazili – Allah je s vama“ - kaže: „Muslimani su oduvijek govorili to da je Allah dž.š. na svakom mjestu Svojim planerstvom (el-tedbir), Svojim 5uvanjem (el-hifz) i Svojim nadgledanjem (el-hirasa).“ (Pogledaj: Mefati-hul-Gajb, 5/262)

Imam Ebu Hajjan el-Endelusi u komentaru ajeta: „Gdje god se vi nalazili – Allah je s vama“ - kaže: „Allah dž.š. je s vama Svojim znanjem i Svojom mo&i. Imam el-Sevri je rekao: Allah je s vama Svojim znanjem. Islamski ummet je

na idžma'u po pitanju ovakvog razumijevanja ovog ajeta i ovaj ajet se ne razumije na taj na5in da je Allah dž.š. Svojim Zatom/Bi&em sa Svo-jim stvorenjima!“ (Pogledaj: Tefsir el-Bahr el-Muhit, 10/101)

Imam el-Alusi u komentaru ajeta: „Gdje god se vi nalazili – Allah je s vama“ - kaže: „Ovo je jedan od primjera tome kako Allah dž.š. Svojim znanjem obuhvata sva stvorenja, i kako stvo-renja ni na koji na5in ne mogu izbje&i Njego-vo znanje. Selef je protuma5io ovaj ajet na isti ovakav na5in. Imam Bejheki bilježi u djelu El-Esma' vel-Sifat predaju od Ibnu Abbasa r.a. da je povodom ovoga ajeta rekao: „Allah dž.š. je vrlo dobro upoznat s vama bez obzira gdje ste!“ Ta-ko<er bilježi i to da je Sufjan el-Sevri bio upi-tan o ovom ajetu, pa je rekao: „Njegovo znanje je s vama!“

U tefsiru El-Bahr el-Muhit, 8/164, stoji: „Islamski ummet je na idžma'u po pitanju ova-kvog razumijevanja ovog ajeta i ovaj ajet se ne razumije na taj na5in da je Allah dž.š. Svojim Zatom/Bi&em sa Svojim stvorenjima! Ajeti koji se, poput ovoga, ne razumijevaju bukvalno, ta-ko<er se ne smiju tuma5iti bukvalno. Ovaj ajet ima posebno tuma5enje, kao što se posebno tu-ma5i i shvata Hadžerul-Esved koji je Allahova desnica na Zemlji, a kad bi razum dozvoljavao protuma5ilo bi se i sve ostalo što je u takvom zna5enju.

Allahu dž.š. ništa ne sli�i po pitanju ijednog od Njegovih svojstava, pa je On dž.š. Uzvišen i pored Svoje blizine Svojim stvorenjima i On dž.š. je blizu, iako je veoma visoko iznad svega stvorenog

BROJ 205/XV 21

ISLAMSKE TEME

Sjedenje za stolom za kojim se pije alkoholAbdullah b. Omer r.a. kaže da je Poslanik s.a.w.s. rekao: „Allah dž.š. je prokleo alkohol, i

onoga ko ga pije, i onoga ko ga to5i, i onoga ko ga prodaje, i onoga ko ga kupuje, i onoga ko ga pravi i onoga kome se pravi, i onoga ko ga nosi i onoga kome se donosi!“ (Hadis je sahih, a bilježi ga Ebu Davud, br. 3674; Tirmizi, br. 1295; Ibnu Madždžeh, br. 3380)

Džabir r.a. prenosi da je Poslanik s.a.w.s. rekao: „Ko vjeruje u Allaha i u Sudnji dan – neka ne sjeda za sto za kojim se pije alkohol!“ (Šejh Albani ovaj hadis ocjenjuje ocjenom: hasen-sahih. Pogledaj: Tirmizi, br. 2801; Darimi, br. 2092; Medžme'ul-Zeva'id, br. 1515; Muste-drek, br. 7779; Kenzul-'Ummal, br. 26642)

Ibnu Abbas r.a. kaže da je Poslanik s.a.w.s. rekao: „Klonite se alkohola; on je klju5 svakog zla!“ (Imam Zehebi ovaj hadis ocjenjuje sahihom. Bilježi ga Hakim u Mustedreku, br. 7231)

Salim prenosi od svoga oca da je Poslanik a.s. „zabranio da se sjedi za stolom za kojim se pije alkohol“. (Šu'abul-Iman, br. 5595)

Haram b. Mu'avija kaže: „Omer b. el-Hattab r.a. nam je naredio: Ne dozvolite da su vam u blizini svinje; ne dozvolite da se me<u vama dižu krstovi; ne sjedite za stolom za kojim se to5i alkohol; dresirajte konje i hodite umjereno!“ (Musannef 'Abdurrezzak, br. 10003)

Šejhul-islam Ibnu Tejmijje kaže: „Nikome nije dozvoljeno da dobrovoljno prisustvuje sijelima/skupovima munkera/zla, bez ikakve nužde, jer nam je to potvr<eno hadisom: 'Ko vjeruje u Allaha i u Sudnji dan – neka ne sjeda za sto za kojim se pije alkohol!...' Osoba koja dobrovoljno prisustvuje sjelima/skupovima na kojima se to5i i pije alkohol, ne bore&i se pro-tiv tog zla onako kako mu je Allah dž.š. naredio, u5esnik je s tim grješnicima u njihovom grijehu, a njima &e se i pridružiti!“ (Medžmu'ul-Fetava, 28/222)

U djelu „Fethul-Bari“, 9/250., stoji slijede&e:Ibnu Bettal kaže: „Nije dozvoljeno odazvati se na poziv onome ko na svome skupu/sije-

lu ima munkera – djela koja je Allah dž.š. i Njegov Poslanik s.a.w.s. zabranio, zbog toga što &e se to smatrati jednim vidom zadovoljstva tim munkerom/zlom!“

Ibnu Hadžer el-Askelani kaže: „Ako se na skupu na<e nešto što je haram, a 5ovjek bude u stanju otkloniti taj haram, pa ga i otkloni – nema ni5eg lošeg u tome da prisustvuje takvom skupu, a ako ne bude u stanju otkloniti taj haram – neka se vrati nazad.“

„U5enjaci kažu: Ako je izvjesno djelo ono oko 5ega se islamski u5enjaci razilaze, dozvo-ljeno je prisustvovati takvom skupu/sijelu, mada je ljepše ne prisustvovati mu, a ako je u pi-tanju djelo oko kojeg nema razilaženja, poput pijenja alkohola – stvar &e se sagledati dublje: Ako je pozvana osoba zbog koje, ako do<e na pomenuti skup, &e se ukloniti haram, takva osoba neka prisustvuje, a ako zvanica nije takva – šafijski u5enjaci imaju dva mišljenja po tom pitanju:

1. Prisustvovat &e, negirati i zabranjivati shodno svojim mogu&nostima, mada je pre5e da ne prisustvuje tome. Ovo spominje imam Bejheki i vanjsko je zna5enje rije5i imama Šafije i na ovome su ira5ke šafije. Autor hanefijskog djela „El-Hidaja“ kaže: „Nema smetnje u tome da prisustvuje takvom skupu i da tamo jede osoba koja nije uzor i primjer drugima, ali ako je u pitanju osoba za kojom se drugi povode, a nije u stanju sprije5iti ih od 5injenja harama, neka napusti taj skup, jer &e se to smatrati ponižavanjem vjere i otvaranjem vrata grijesima. Od Ebu Hanife se bilježi da je on prisustvovao takvim skupovima, ali se to da protuma5iti time da je on to 5inio prije nego li je postao uzorom i imamom ostalom svijetu. Ovo su sve naznake kako postupati nakon što se do<e na takav skup, a ako se u startu bude znalo da je skup propra&en tim haramima - nije mu obaveza odazvati se na taj poziv.

2. Zabranjeno je prisustvovati takvim sijelima jer &e se na njega gledati kao na jedan vid zadovoljstva lošim djelom i El-Muraveza smatra ovaj stav najispravnijim. Ako 5ovjek ne bude znao za to sve dok se nije našao na sijelu – neka im zabrani to djelo, a ako ga ne htjed-nu poslušati – neka napusti to sijelo, izuzev ako se poboji po sebe i svoj život zbog toga. Na ovome su i hanbelije.

Malikije su stava da je 5ovjeku obaveza da se odazove na poziv – pod uslovom da izvjesni skup/sijelo ne bude propra&eno lošim dijelom, a ako je u pitanju ugledni 5ovjek ne dolikuje njemu da prisustvuje mjestima propra&enim lehvom i zabranjenim djelima. Ovo nam navodi imam Ibnu Bettal i ostali u5enjaci od imama Malika.

Zabranjenost prisustvovanja takvim skupovima/sijelima nam potvr<uje i hadis kojeg nam prenosi Džabir r.a., u kojem Poslanik s.a.w.s., kaže: „Ko vjeruje u Allaha i u Sudnji Dan neka ne sjeda za sto na kojem se to5i alkohol!“ (Musned imama Ahmeda, br. 14692)

Šejhul-islam Ibnu Tejmijje kaže: „Ako se ne&eš odazvati na svadbeno veselje zbog toga što na njemu ima munkera i zla, a znaš da je pravo i obaveza odazvati se na takav poziv, pa šta tek da kažemo za prisustvovanje sijelu/skupu na kojem ima munkera i zla na kojeg nam nije obaveza odazvati se.“ (Medžmu'ul-Fetava, 32/238)

Šejh Ebul-'Ala el-Mubarekfuri kaže: „Neka ne sjeda za sto na kojem se to5i alkohol!“ – pa i ako ne pije alkohol s njima, na takvo postupanje &e se gledati kao na potvr<ivanje mun-kera i zla. (Pogledaj: Tuhfetul-Ahvezi, 8/69)

Abdullah b. Omer r.a. kaže da je Poslanik s.a.w.s. rekao: „Allah dž.š. je prokleo alkohol, i onoga ko ga pije, i onoga ko ga to5i, i onoga ko ga prodaje, i onoga ko ga kupuje, i onoga ko ga pravi i onoga kome se pravi, i onoga ko ga nosi i onoga kome se donosi!“ (Hadis je sahih, a bilježi ga Ebu Davud, br. 3674; Tirmizi, br. 1295; Ibnu Madždžeh, br. 3380)

U klasi5noj kafani možemo na&i gotovo sve pobrojane vrste ljudi:• Alkohol sa svim svojim vrstama – piva, vina, rakije, viski...• Alkoholi5are i uživaoce opojnih pi&a.• Šanker – koji to5i i spravlja alkohol.• Gazda radnje – koji prodaje alkohol.• Mušterije – koji kupuju, kojima se spravlja i kojima se donosi.• Konobar – koji dostavlja i raznosi alkohol itd..Molimo Allaha dž.š. za hidajet i tevfik...

PRIREDIO : SEAD-EF. JASAVI�

Tebi je odve& poznato da je najsigurni-je pro&i se Te'evila – proizvoljnog tuma5e-nja tekstova, jer je to govor o Allahu dž.š. bez znanja. Tuma5it &emo samo ono što nam je ve& protuma5io Selef i slijedit &emo ih u onome na 5emu su bili oni. Kada oni nešto protuma5e i mi &emo tako te tekstove tu-ma5iti (te'vil), a kada oni o nekim zna5enji-ma ne prozbore ne&emo o tome ni mi zbo-riti (tefvid)

��,'+ �','+ ��� ��� -�) �'� -�) �.+ -– ne&emo njihovom te'vilu i tuma5enju

pretpostavljati ni5ije tuma5enje!“ (Pogle-daj: Ruhul-Me'ani, 14/168, Tefsir el-Munir, 27/293)

Imam Ibnul-Džezzi el-Granadi el-Mali-ki u komentaru ajeta: „Gdje god se vi nalazi-li – Allah je s vama“ - kaže: „Allah dž.š. je sa svakim stvorenjem Svojim znanjem (el-'ilm), sa Svojom sveobuhvatnoš&u (el-ihata) i svi islamski u5enjaci su složni na tome da se ovaj ajet razumijeva na ovaj na5in.“ (Pogledaj: el-Teshil li-'Ulumil-Tenzil, 1/2315)

Imam el-Bejdavi u komentaru ajeta: „Gdje god se vi nalazili – Allah je s vama“ - kaže: „Njegovo znanje i mo& se ni na koji na5in ne odvajaju od Njegovih stvorenja!“ (Pogledaj: Tefsirul-Bejdavi, 5/296)

Imam Ebul-Hasen el-Maverdi el-Basri u komentaru ajeta: „Gdje god se vi nalazili – Allah je s vama“ - kaže: „Ovaj ajet se razumije na dva na5ina: 1) Allah dž.š. je s vama Svojim znanjem gdje god vi bili i ništa Mu od vaših djela skriveno nije, što nam potvr<uje imam Mukatil. 2) Allah dž.š. je s vama Svojom mo&i i kudretom, gdje god vi bili, ne možete Mu se suprotstaviti ni sa jednim vašim djelom!“ (Pogledaj: Tefsirul-Maverdi, 5/470)

Imam el-Nesefi u komentaru ajeta: „Gdje god se vi nalazili – Allah je s vama“ - kaže: „Allah dž.š. je uopšteno sa Svojim stvorenji-ma Svojim znanjem i kudretom, a posebno je sa odre<enim stvorenjima Svojom milo-š&u i nagradama!“ (Pogledaj: Tefsirul-Nese-fi, 3/397)

Dr. Vehbi el-Zuhajli, u komentaru ajeta: „Gdje god se vi nalazili – Allah je s vama“ - kaže: „Allah dž.š. je s vama znanjem Svojim i kudretom Svojim i ni u kakvoj situaciji se Njegovo znanje i Njegova mo& ne odvajaju od vas. Ovaj ajet se ne odnosi na Allahovo dž.š. Bi&e/Zat!“ (Pogledaj: El-Tefsir el-Mu-nir, 27/290)

Šejh Muhammed el-Emin el-Šenkiti u ko-mentaru ajeta: „Gdje god se vi nalazili – Allah je s vama“ - kaže: „Sekta Džehmijja tvrdi da je Allah dž.š. na svakom mjestu na zemlji, dokazuju&i tu svoju tvrdnju ovim ajetom, što je o5ita zabluda i pravo neznanje kada je Allah dž.š. u pitanju. Sva mogu&a mjesta koja postoje su toliko prezrena i sitna da bi se u njima utjelovio Gospodar Nebesa i Zemlje, koji je od svega postoje&eg Ve&i, koji je od svega postoje&eg Uzvišeniji, koji sve obuhva-ta, a Njega ništa ne može obuhvatiti. Nebe-sa i zemlja su u Njegovoj ruci, dželle ve 'ala, i ona su u Njegovoj ruci mnogo manja nego što je obi5na sjemenka u našoj ruci, a Allahu dž.š. pripada najljepši primjer! Kada bi sje-menka bila u ruci nekog 5ovjeka da li bi bilo dozvoljeno re&i da se taj 5ovjek utjelovio u toj sjemenci i da je on u svakom njenom di-jelu stao!? Nipošto! Sjemenka je enormno manja od navedenog, pa ako to znamo onda znaj i to da je Gospodar Nebesa i Zemlje Naj-ve&i i Najveli5anstveniji, sve obuhvata, a ništa Ga ne obuhvata, niti iznad Njega išta ima!“ (Pogledaj: Adva'ul-Bejan, 1/471)

22 1. JANUAR 2011.

Nema ve&e obaveze za svaku zajednicu od brige o duhovnom odgoju omladi-ne. Nema 5asnijeg zadat-ka, niti zna5ajnije uloge od maj5ine spremnosti i spret-nosti da uti5e na razvoj mi-saonih procesa kako bi po-tomstvo shvatilo zna5aj Božje prisutnosti na sva-kom mjestu i u svim ži-votnim situacijama, nema ve&e odgovornosti od kva-litetnog odgoja musliman-ske djece u duhu prisutno-sti Allaha dž.š. koji upravlja svim našim akcijama.

Ako majka, u najrani-jem dobu dje5jeg razvoja, uspije da u svijest djeteta ugradi osje&aj za veli5inu Božje volje, te Božje sve-mo&i, ako to djeca shvate i prihvate, onda društvu, tokom daljeg odgoja, ne&e biti teško da sve aktivnosti mladih usmjeri ka dobru. Majka od malih nogu mora u5iti djecu da odole ma-terijalnom izazovu, te da tako idu sigurnim putevima spasa s ciljem zadobijanja milosti Božje.

Samo ovako &emo ih na-u5iti da ne robuju materijal-nom svijetu, da se oslobode sebi5nosti, te da umjesto kratkotrajnog bljeska na zemlji razmišljaju o ljepoti vje5nosti. Islam ne prizna-je grubost i tiraniju, on je protiv bilo koje vrste po-niženja, pa u tom smislu potrebno je blago i bira-nim rije5ima pozivati mlade na put Gospodara svoga. Islam je protiv neznanja i neobrazovanosti, on ove obaveze ne oslobada ni muško ni žensko. U našim uslovima obrazovanje žen-ske omladine je imperativ. Neobrazovana majka - ne-obrazovano društvo, neod-gojena majka - neodgojeno potomstvo.

Moderna metodika i psihologija, bez obzira na razvoj savremenih metoda i tehnike, nisu uspjele dosti-&i univerzalnost kur'anske metodi5nosti kada je odgoj omladine u pitanju. Budu&-nost muslimanskog naroda zavisi od kvalitetnog islam-skog odgoja žene. Obrazo-vanje muslimanke nije in-vesticija u sadašnjost koli-

ko u budu&nost. Mi danas beremo gorke plodove ne-brige i inertnosti kada je u pitanju kvalitetno obra-zovanje žene. Ako misli-mo o budu&nosti ummeta, onda ovom zna5ajnom pi-tanju moramo pri&i planski i postaviti ovaj zadatak kao dugoro5nu društvenu stra-tegiju. Preobražaj odgoja mora biti usmjeren na pod-sticanje pravilnog razvoja li5nosti, na snaženje duha i ja5anje strpljenja. Da li smo kao ummet dovoljno stasali da shvatimo da obrazuju&i ženu uti5emo posredno na odgoj budu&ih 5lanova naše zajednice?

Kur'an asni o ovome ima jasan stav. Dužnost majke je da odgaja i štiti potomstvo, da mu ulijeva stabilnost, sigurnost, samo-poštovanje, odgovornost prema zajednici, ponos i dostojanstvo. Poslanik a.s. kaže: „Džennet je pod maj-5inim nogama.“ Može li

neobrazovana i neodgojena žena, sa niskim stupnjem znanja, svake vrste, odga-jati potomstvo za vremena koja dolaze, može li se su-protstaviti inertnosti, pora-stu narkomanije i eviden-tnoj dezorijentaciji mladih u društvu? Možemo li ovo pitanje zanemariti, prepu-stiti stihiji vremena, ili ovaj zna5ajan segment povjeriti isklju5ivo poluateiziranom sistemu obrazovanja!?

Mlakost, neodlu5nost, neprecizna definisanost ci-ljeva islamskog odgoja ima višestruke negativne poslje-dice. U islamskom druš-tvu moraju se efikasnije i brže otklanjati smetnje u odgojno-obrazovnom pro-cesu. Mi se moramo boriti protiv konzervacije posto-je&eg stanja, moramo ani-mirati potisnute vrijedno-sti i svjetlu islamske istine dati prednost. Pogubno je ustrajavati na starim navi-kama i shvatanjima, jer nas

Kur’an na to upozorava: „...stanje jednog naroda ne&e biti promijenjeno dok taj narod ne promijeni sebe.“ Obrazovanje žene je druš-tvena obaveza, a njegov kvalitet zavisi od onoga što društvo pruža kao sredstvo akcije. Akcija pravilnog od-goja žene mogla bi po5iva-ti na modalitetima iz pozi-tivnih aktivnosti naprednih islamskih društava u koji-ma se maksimalno ulaže u obrazovanje žene, što još više oplemenjuje i ukorje-njuje njeno 5vrsto islam-sko opredjeljenje. Jedan od takvih primjera je i obra-zovni sistem Islamske Re-publike Iran koji posebnu pažnju posve&uje obrazo-vanju žene.

Svojom prirodom dje-lovanja, žena sa 5vrstim islamskim opredjeljenjem i uvjerenjem, te sa solidnom obrazovnom osnovom, kadra je da uti5e na moral-nu regulaciju svijesti kom-

pletne porodice, da ih svo-jom inspirativnoš&u i au-tenti5noš&u informiše, ali i formira kao 5asne i 5estite 5lanove islamskog društva. Zar nemamo u našoj histo-riji svijetle primjere ova-kvih žena? Zar nije hazre-ti Fatima zra5ila dobrotom i mudroš&u, zar nije bila i podsticaj i oslonac svo-joj porodici, a i svojevrsno edukaciono vrelo. Ona je primjer tim 5asnim musli-mankama kako treba razvi-jati sklad i harmoniju u po-rodici, kako treba njegovati i razvijati ljubav, poštovanje i me<usobno uvažavanje.

„Ako ho&eš na vrijeme po5eti odgajati dijete, onda to moraš po5eti dvadeset godina prije njegovog ro<e-nja, odgajaju&i mu majku“, podu5ava nas islam.

Kur'an asni dao je ženi visoko mjesto u društvu, Allah dž.š. joj je dao uzvi-šeno osje&anje materinstva koje sa sobom nosi emo-cionalnost i brižnost, dušu veliku i plemenitu kako bi bila u stanju odgajati uzor-no potomstvo. Božji Po-slanik, mir neka je na njega i njegovu 5asnu porodicu, izme<u zemaljskih vrijed-nosti izdvajao je plemeni-tu ženu kao najve&e blago: „Zemaljski život je blago, a najve&e blago ovoga svijeta je dobra žena.“

Svako društvo koje ho&e da ima formativnu ulogu mora voditi ra5una o od-goju mladih. Kada je u pi-tanju islamski odgoj, onaj koji dijete ponese iz ku&e, a 5iji je temelj udarila majka, nemogu&e je govoriti o od-goju, a zanemariti vjeru - to ide jedno s drugim. Name-&e se, dakle, još jedno pita-nje: kako mladu ženu, bu-du&u majku, educirati za odgovoran zadatak koji je 5eka, jer od pravilnog od-goja mladih zavisi i naša budu&nost i niko razuman ni jedan segment odgoja mladih ne bi prepustio slu-5aju. Uzvišeni Gospodar u asnom Kur’anu veli: „Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju.“

Ako majka, u najranijem dobu dje�jeg razvoja, uspije da u svijest djeteta ugradi osje�aj za veli�inu Božje volje, te Božje svemo�i, ako to djeca shvate i prihvate, onda društvu, tokom daljeg odgoja, ne�e biti teško da sve aktivnosti mladih usmjeri ka dobru. Majka od malih nogu mora u�iti djecu da odole materijalnom izazovu, te da

tako idu sigurnim putevima spasa s ciljem zadobijanja milosti Božje.

Majka - nezamjenjiva karika u odgojnom sistemu

S A V R E M E N A S H V A T A N J A I S L A M S K E P E D A G O Š K E M I S L I

PE

DA

GO

GIJ

A

MR. MUSTAFA-EF. FETI�

BROJ 205/XV 23

Uvakufio vozilo za potrebe "Hajrata"

Haži Mehdija Neziro-vi&, rodom iz Sandžaka, tr-buhom za kruhom, kao i mnogobrojni Sandžaklije, primoran je bio da napusti rodnu grudu. Otišao je za Austriju, gdje je proveo ci-jeli radni vijek. No, bez ob-zira na tu<inu, nikada nije zaboravio rodni Sandžak. Kada god bi se povela neka akcija, hadži Mehdija bi se uklju5io.

Tako je bilo i ovaj put. Kada je 5uo da Centar za humanitarni rad „Hajrat“ otvara vakufske kuhinje, odmah se odazvao. Obzi-

rom na prirodu posla kojim se bavi ovaj centar, bilo je od izuzetne važnosti na&i adekvatno vozilo za nabav-ku i transport hrane. Hadži Mehdija je to znao i uvaku-fio je vozilo za te potrebe.

Koristimo priliku da

se javno zahvalimo našem haži Mehdiji, uz dovu Uzvišenom da mu oprosti grijehe i podari njemu i nje-govoj porodici sve najbolje na ovom i budu&em svijetu.

Muslimanima iz Novog Sada dvije tone mesa

Centar za humanitarni rad „Hajrat“, u ponedjeljak 27. decembra 2010. godine, uputio je Medžlisu Islam-ske zajednice Novi Sad pomo& od oko dvije tone kurbanskog mesa. Ovogo-dišnja kurbanska akcija re-kordna je do sad i zahva-ljuju&i kurbanima koje su vjernici donirali za potrebe

u5enika Medrese i vakuf-skih kuhinja prikupljene su velike koli5ine mesa koje &e Centar za humanitarni rad „Hajrat“ donirati svima ko-jima je ono potrebno.

Predsjednik Medžlisa IZ-e Novi Sad, Samir Ta-

tari, prilikom preuzimanja ove vrijedne donacije, izja-vio je:

„Ovo meso &emo po-dijeliti u pet reona na po-dru5ju Novog Sada. Meso &e dobiti muslimani u Ve-terniku, Adicama, Velikom Ritu, Feketi&u i u samom gradu Novom Sadu. Za-hvalni smo Mešihatu i bra&i u Sandžaku koji nam po-mažu kad god su u situa-ciji i kada mogu. Donacije koje dobijamo osim mesa su i drugi prehrambeni ar-tikli, kao i odje&a i obu&a. Posebno ove godine situ-acija muslimana u Novom Sadu jako je teška. Ljudi su bez posla, teško se za-pošljavaju, muslimani se uglavnom bave otpadom i kada drugi Novosa<ani 5uju naša imena još teže dolazimo do posla.“

Direktor Centra za hu-manitarni rad „Hajrat“ Mirsad-ef. Be&irovi&, pre-daju&i meso muslimanima iz Novog Sada, rekao je:

„U saradnji sa Medžli-som Islamske zajednice iz Novog Sada pripremili smo oko dvije tone kurbanskog mesa koje &e se podijeliti najugroženijim muslimani-ma sa tog podru5ja. Situaci-ja muslimana u Vojvodini je mnogo teška. Na njihov za-htjev danas smo prioritetno isporu5ili meso, a nadam se kasnije da &emo poslati

garderobu i ostale namir-nice koje su im potrebne. Kada smo god u prilici po-mažemo muslimane u Voj-vodini.“

Da podsjetimo da je pored ove donacije Centar za humanitarni rad do sada imao velike isporuke mesa muslimanima u Priboju, za-tvoru u Užicu, kao i narod-noj kuhinji u zemljotresom postradalom Kraljevu.

"Hajrat" pomaže Priboju

Centar za humanitar-ni rad „Hajrat“ je Medžli-su Islamske zajednice Pri-boj donirao 1.200 kilogra-ma kurbanskog mesa koje je prikupljeno za vrijeme Kurban bajrama.

Direktor CHR „Hajrat“ Mirsad-ef. Be&irovi& ovom prilikom je izjavio:

„Ovo nije prvi put da šaljemo meso Medžlisu u Priboju. To radimo svaki 5etvrti mjesec, a predsjed-nik Medžlisa i aktivisti u Priboju to meso dalje dije-le onima kojima je potreb-no. Medžlis nam se obratio zahtjevom i danas u Priboj upu&ujemo tonu i dvjesto kilograma mesa. Priboju je potrebna svaka pomo& jer borave&i u tom gradu vidio sam da je dosta teško stanje

i da je siromaštvo jako za-stupljeno. Planiramo da u narednim danima otvorimo Vakufsku kuhinju u Priboju i od ovog gurbanskog mesa bit &e velika korist. Može-mo sa zadovoljstvom ista&i da je ovo bila najuspešni-ja godina u akciji kurbana. I pored toga što dijelimo kurbansko meso svima koji nam se obrate, njega pre-vashodno koriste u5enici Medrese, vakufske kuhinje i naši vrti&i, te svake sedmi-ce idemo na teren i dijelimo kurbansko meso i namirni-ce siromašnima. Cilj ovih donacija je da se pomogne ljudima, jer prije nekog vre-mena kada sam bio u Pribo-ju ljudi su mi rekli da samo kada do<e kurbansko meso ono je jedino meso koje jedu u cijeloj godini dana.“

Pored toga što se šalje medžlisima, kurbansko meso se donira i bolnica-ma, socijalnim ustanovama u sandža5kim gradovima, a nedavno je pomo& upu&ena i narodnoj kuhinji u Kralje-vu. Pored ovih institucija meso se donira i zatvorima u Novom Pazaru i Užicu, jer u njima svoje kazne iz-državaju pripadnici islama. Tako je u 5etvrtak 9. de-cembra Okružnom zatvoru u Užicu donirana zna5ajna koli5ina kurbanskog mesa.

Da podsjetimo da je pored ove donacije Centar za humanitarni rad do sada imao velike isporuke mesa muslimanima u Priboju, zatvoru u Užicu, kao i narodnoj kuhinji u zemljotresom postradalom Kraljevu.

Radi za dobro svih ljudiH U M A N O S T B E Z G R A N I C A

HU

MA

NO

ST

MERSAD-EF. BE�IROVI�

INFO DONATORI

Petoro unu�adi u Medresi

Hadži Ša&ir Sejdovi& sa sinovi-ma ozijaretio je dana 27.12.2010. godine odgojno-obrazovne usta-nove koje djeluju u okviru Me-šihata Islamske zajednice u Srbi-ji. U društvu rektora Internaci-onalnog univerziteta u Novom Pazaru dr. Mevluda Dudi&a hadži Sa&ir je sa svoja 5etiri sina prvo posjetio "Gazi Isa-beg" medre-su, gdje ih je primio direktor ove obrazovne ustanove mr. Mustafa ef. Feti&. U ovoj, kako oni sami kazaše, najboljoj srednjoj školi u Sandžaku školuje se petoro unu-5adi ponosnog hadži Ša&ira. On je tom prilikom donirao 500 eura

za Medresu, i to ne prvi put. Hadžija i njegovi sinovi koji rade u inostranstvu veliki su prijate-lji Islamske zajednice i pomagali su kada je god to bilo potrebno. Direktor Feti& je tom prilikom upoznao goste sa radom i aktiv-nostima Medrese, te im se za-

hvalio za pomo& i podršku koju pružaju Islamskoj zajednici i tom prilikom hadži Ša&iru uru5io za-hvalnicu ispred Medrese kao znak pažnje.

Ovi neobi5ni i plemeniti mu-safiri i prijatelji Islamske zajed-nice potom su posjetili Fakultet

za islamske studije, Internacinalni univerzitet gdje su tako<e doni-rali za potrebe ovih visoko-obra-zovnih institucija po 500 eura. Na kraju nisu zaboravili ni CHR "Hajrat" gdje su tako<e darovali 500 eura za njihove potrebe.

Porodica Sejdovi& na 5elu sa vrijednim hadži Ša&irom i njego-vim sinovima predstavlja svije-tli primjer kako treba pomagati svoju zajednicu, islamske obra-zovne ustanove, a time i svoju uzvišenu vjeru islam. Neka im Uzvišeni Allah nadoknadi svakim dobrom za hajir koji 5ine i neka njih i njihovu porodicu nagradi džennetskom nagradom.

PRIREDIO : S. F.

24 1. JANUAR 2011.

Vrhunski kulinar iz Sandžaka

Vrhunski kulinar iz Sandžaka

INT

ER

VJ

U

Murad

in R

ebro

nja

Murad

in Re

bron

ja, k

od s

tarij

ih Pa

zara

ca p

ozna

t kao

Mad

o ko

noba

r,

ro�e

n je

u No

vom P

azar

u 19

44. g

odine

, od

oca

Mehmed

a (M

eha)

i

majke

Hamide

Reb

ronja

. On

je pr

vi šk

olova

ni ug

ostit

elj k

oji je

kao

„Lipi

n“ st

ipend

ista z

avrš

io Ug

ostit

eljsk

u ško

lu u V

rnja�

koj B

anji 1

962.

godin

e. Za

tim s

e sa

m ško

lovao

u B

eogr

adu

gde

je za

vršio

ško

lu za

VKV k

onob

are 1

965.

godin

e. Na

kon r

ada u

mno

gim na

jboljim

hote

lima i

resto

ranim

a bivš

e Jug

oslav

ije, o

d Hva

ra, D

ubro

vnika

, Sve

tog S

tefa

na,

hote

la „J

ugos

lavija

“ i be

ogra

dsko

g res

tora

na „R

oman

i Tar

“, Mur

adin

se 19

73. g

odine

sa p

orod

icom is

elio

u Ka

nadu

, gdje

je za

po�e

o ra

d i

izu�a

vanje

amer

i�kog

na�

ina r

ada

u ho

telim

a i r

esto

ranim

a. Po

red

prak

ti�no

g ra

da i

iskus

tva

u ta

da n

ajbolj

em „

Sher

aton

“ ho

telu

u

Sjeve

rnoj

Amer

ici, u

gra

du T

oron

to, i

„Hi

lton“

hot

elu u

Van

kuve

ru,

Murad

in je

zavr

šio i j

ednu

od na

jpozn

atijih

amer

i�kih

škola

karij

erno

g

obra

zova

nja z

a ho

telsk

i i re

stora

nski

menad

žmen

t, ka

o i I

nstit

ut z

a

usav

ršav

anje

engle

skog

jezik

a. Na

kon p

ovra

tka i

z Kan

ade,

1979

. god

i-

ne, o

n je

otvo

rio p

rvi a

meri�k

i res

tora

n u

tada

šnjoj

SFR

J, loc

iran

na

Novo

m Beog

radu

. Res

tora

n je r

adio

izuze

tno u

spješ

no do

k su b

ila no

r-

malna v

remen

a, sv

e do

sred

ine de

vede

setih

godin

a. Na

kon b

ankr

ota,

umjes

to da

se vr

ati u

Kana

du, g

dje ga

je �e

kao p

osao

u „S

hera

tonu

“ i

gdje

su m

u ve�

bili d

jeca i

tada

šnja

supr

uga,

Murad

in se

povu

kao k

u�i

u selo

Nov

i Ban

ovci,

na ob

ali D

unav

a, u b

lizini

Beog

rada

, i po

svet

io se

,

uz su

gesti

ju i p

omo�

nov

e su

prug

e, pis

anju

stru�

nih kn

jiga

iz ob

lasti

kulin

arstv

a, us

luživa

nja,

kuhin

jskog

i r

esto

rans

kog

menad

žmen

ta.

Kao

rezu

ltat t

oga

nasta

o je

jedins

tven

pro

gram

kar

ijern

og o

braz

o-

vanja

u o

blasti

ugo

stite

ljstv

a. U

me�uv

remen

u je

steka

o us

love

za ka

nads

ku pe

nziju

, a us

koro

po�in

je da

mu s

tiže i

naša

. Sad

a

se p

ripre

ma da

za

po�n

e no

vu s

tranic

u sv

oje k

arije

re s

a

namjer

om d

a na

m pom

ogne

da

se k

roz

karij

erno

obr

a-

zova

nje o

stvar

i ubr

zani

razv

oj po

ljopr

ivred

e, ug

o-

stite

ljstv

a i t

urizm

a, na

prv

om m

jestu

San

džak

a,

ali i

Srbij

e i s

vih d

rugih

zem

alja

zapa

dnog

Balka

na. U

tom ci

lju, o

n je n

edav

no up

utio

�elni

cima

Inter

nacio

nalno

g un

iverz

ite-

ta in

icijat

ivu d

a se

pri

Unive

rzite

tu

osnu

je In

stitu

t za

am

eri�k

o

ugos

titelj

stvo

, ku

hinjsk

i i

resto

rans

ki men

džmen

t.

„Glas

isl

ama“

va

m

pren

osi e

ksklu

ziv-

ni ra

zgov

or s

a

Murad

inom

o tom

e.

BROJ 205/XV 25

Glas islama: Gospodi-ne Rebronja, kada ste kod sebe prepoznali talenat i ljubav prema ugostiteljstvu i kako je krenulo vaše ško-lovanje u tom pravcu?

M. Rebronja: Talenat sam prepoznao još kao osno-vac kada sam, u namjeri da zaradim za džeparac da bih mogao svakodnevno da gledam kaubojske filmo-ve i u poslasti5arnici jedem šampite i baklave, preko ljeta svakog utorka po5eo da prodajem vodu na meni obližnjoj sto5noj pijaci na arda5etu, a kasnije tamo gdje je sada Kvantaška pi-jaca. Kasnije sam „avanzo-vao“ na preprodaji klakera i kabeza, koje sam kupo-vao kod porodice �ur5i& iz Varoš mahale, da bi u još „višoj fazi“ nastavio sa kupovinom suhih kola5a u poslasti5arnici „na vrh 5ar-šije“, pakovao u kutiju od cipela, a onda „za duplo“ prodavao vojsci preko ograde. A pored tog pri-rodnog talenta za ugosti-teljstvo, darovan sam ideal-nom visinom, zašta nemam nikakvih zasluga, koju sam dopunio idealnom teži-nom, što je moja odgovor-nost. Amerikanci to dvoje zovu personality, 5emu po-klanjaju najve&u mogu&u pažnju, jer takvo osoblje u lijepim uniformama sma-traju za ukras restorana i hotela.

Školovanje je krenu-lo sasvim slu5ajno kada je 1960. godine Ugostitelj-sko preduze&e „Lipa“ od-lu5ilo da stipendira i ško-luje kadrove u Ugosti-teljskoj školi u Vrnja5koj Banji. Kao ne baš najbolji u5enik (stalno sam kubu-rio sa popravnim ispitima, a „uspio“ sam i da ponav-ljam dva puta), nisam uspio da se upišem u Gimnazi-ju. Slu5ajno me je sreo na ulici moj razredni starje-šina, profesor matematike {oko, i obavijestio da se traže kandidati za Vrnja5-ku Banju. Traženo je više polaznika, ali sam jedino ja otišao jer je to za druge, vjerovatno, bilo neprihvat-ljivo. Tako sam fakti5ki ja prvi školovani ugostitelj u Novom Pazaru.

Glas islama: Možete li nam re&i najzna5ajnije gra-dove i objekte u kojima ste radili?

M. Rebronja: Nakon go-dinu dana rada u hotelu „Beograd“ napustio sam „Lipu“ i otišao da preko ljeta radim kao konobar na ostrvu Hvar. Tamo sam zaradio i uštedio dovolj-no novca da platim inter-

nat u Beogradu na jedno-godišnje usavršavanje za vi-sokokvalifikovanog kono-bara, što je bila moja prva investicija u sebe, a što je osnova i suština karijernog obrazovanja, koju i dan-danas praktikujem. Poslije toga sam radio preko ljeta u Dubrovniku (1995., '97. i '98.), a zime provodio u Pa-zaru studiraju&i preko knji-ga i magnetofonskih traka strane jezike (engleski, nje-ma5ki, francuski i italijan-ski). To mi je bila najbolja odluka koju sam donio jer sam postao najbolji pozna-valac stranih jezika me<u ugostiteljima, što mi je otvorilo sva vrata, najprije zaposlenje u novootvore-nom hotelu „Jugoslavija“ u Beogradu 1969., na viso-koj poziciji šefa konoba-ra. „Jugoslaviju“ sam na-pustio nakon dvije godine jer sam se posva<ao sa di-rektorom zato što nisam htio da špijuniram za njega (što je ispalo dobro). Ljeto '71. sam proveo rade&i na Svetom Stefanu u Crnoj Gori, a onda dvije godine u restoranu „Romani Tar“, na Terazijama, gdje je sada „McDonalds“ restoran. Tu sam upoznao naše stalne goste, visoke funkcionere Kanadske ambasade, koji su mi omogu&ili da se 1973. godine, uz pismeno spon-zorstvo Pazarca Meha Škri-jelja, iselim sa porodicom u Kanadu, u grad Toronto. Uz pomo& drugog Pazar-ca, Ahma Trtovca, u Paza-ru zvanog Šumar, a u Ka-nadi Edi, dobio sam posao u novootvorenom najbo-ljem i najve&em „Sherato-nu“ Sjeverne Amerike, gdje sam po5eo kao konobarski u5enik u francuskom re-storanu. Sve ono što sam u5io u Jugoslaviji morao sam da zaboravim i po5nem sa u5enjem korektnog na5i-na rada. Tek u „Sheratornu“ sam shvatio da je rad u ho-telu „Jugoslavija“ bio škol-ski primjer kako ne treba raditi, dok je „Sheraton“ bio, i ostao, školski primjer kako treba raditi. Brzo sam napredovao, do pomo&nog konobara, onda do kono-bara, a od konobara do šefa konobara. To je najvažnija pozicija u restoranu (kao golgeter u fudbalu) jer smo mi najbliži gostu, a pošto je gost najvažnija osoba, proizilazi da je onaj ko je najbliži gostu ujedno i naj-važniji. Svi ostali su naša logistika: kuhari da nam pripremaju najbolja jela, da se ne brukamo pred gosti-ma; menadžeri da obezbi-jede najbolje uslove rada i trening, kao i odgova-raju&u nov5anu motivaciju od nekih 15% od proda-je za nas. Mi komunicira-

mo sa gostima i ne bavimo se samo prodajom hrane i pi&a, ve& prire<ujemo go-stima nezaboravan doživ-ljaj. Ako nekim slu5ajem gost ode nezadovoljan, on je izgubljen i prouzrokova-na je velika šteta. A da bih bio što bolji u tome, u me-<uvremenu sam završio i Ameri5ku školu za hotelski i restoranski menadžment i školu korektnog engleskog jezika na njihovom Institu-tu za engleski jezik, kako ne bih govorio engleski kao Tarzan, što bi kod nas rekli, „da se ne ga<am s padeži“.

Dok sam još radio u ho-telu „Jugoslavija“, bio sam u kontaktu sa „Lipom“. Bio sam predvi<en za direktora hotela „Vrbak“. Imao sam i kopiju projekta i poku-šao sam da uti5em na neka rješenja (arhitekta Tomo umjesto da locira recepci-ju u prizemlju, smjestio je na spratu, što je van pame-ti, uz „objašnjenje“ da mu to lijepo izgleda). Radovi se odužili i ja se iselio za Kanadu. Kada su '74. godi-ne gra<evinski radovi bili okon5ani, procijenio sam da je vrijeme da se uklju5im i vratio sam se zbog toga iz Kanade. Kad oni kažu: „Jok, mi &emo sve da za-vršimo, pa kad bude goto-vo, ti bujrum.“ Ja pitam: „Kako vi možete da radite bez mene? Valjda ja treba da po5nem sa regrutova-njem, selekcijom i obukom zaposlenih. Valjda ja treba da kreiram jelovnike i iza-berem odgovaraju&u teh-nologiju da bih mogao da radim?“ Oni kažu: „Bogo-mi, tako ti je to.“ Ja se onda ponovo vratim u Kanadu. A kada su završili hotel iz „Lipe“ su slali pismo u Ka-nadu i zvali me, a ja sam im odgovorio da sada sami rade kako znaju i umiju i da me to više ne interesuje.

Kada se otvarao hotel „Intercontinental“ u Beo-gradu, 1979. godine, pro-cijenio sam da mi je vri-jeme da se vratim i po5-nem sa prenošenjem znanja i iskustva iz „Sheratona“, kad ono, ne leži vraže, di-rektor tog hotela u izgrad-nji i glavna osoba za izbor kadrova, bivši generalni di-rektor HTP „Metropol“, u 5ijem sastavu je bila „Ju-goslavija“, koga sam rani-je u nekom pismu nazvao „špricerašem“, zato što su sve odluke donosili uz špri-cer. Tražio je od mene da mu se izvinim, ali sam mu rekao da ne&u jer ja „nikada ne ližem ono što pljunem“. On mi onemugu&i poziciju direktora hrane i pi&a pod izgovorom „da sam mo-ralno politi5ki nepodoban“ jer nisam 5lan Partije (i on mi time u5ini uslugu). Da

se ne bih ponovo vra&ao u Kanadu, ja uložim svu ušte-<evinu i ule&em u veliku avanturu zapo5injanja bav-ljenjem privatnim resto-ranskim biznisom, u vrije-me Tita, i prvim koracima „male privrede“, kada im je glavna briga bila da im se nekim slu5ajem neko ne obogati. Izvanredna i jedin-stvena škola restoranskog biznisa, na osnovu koje, pored ostalog, je nastao i sadašnji program ameri5kih škola restoranskog biznisa.

Glas islama: Vi ugosti-teljstvo doživljavate kao umjetnost. Možete li nam nešto više kazati o Vašem doprinosu kulinarstvu i ugostiteljstvu?

M. Rebronja: To i jeste umjetnost, ali i veliki bi-znis. Umjetnost je kreirati i proizvoditi najfiniju hranu, po najnižim cijenama, a pri-tom ostvarivati profit i stal-no se razvijati na tim osno-vama, po sistemu: „Ako je jedan dobar, dva takva su dvostruko dobra.“ Tako su nastale i narasle kompani-je kao što su „McDonalds“ sa više od 30.000 restorana širom svijeta, „Pizza Hut“ sa picama, KFC sa pileti-nom, „Sudway“ sa sendvi-5ima i sl. sa desetinama hi-ljada restorana. A svi oni pripadaju kategoriji „hrane koja se jede prstima“ i si-stemu brze usluge ili kafe-terijske samousluge.

U tom prvom ameri5-kom restoranu u bivšoj Ju-goslaviji, ja sam, kao taze vlasnik, ušao u kulinara-stvo, kuhunjski i resto-ranski menadžment. Uz pomo& obimne stru5ne bi-blioteke koju sam donio iz Kanade, izabrao sam da po5nem sa hamburge-rima (nekih osam godina prije „McDonaldsa“ u Be-ogradu) i picama, prvim na Novom Beogradu, za koje sada znam da nisu valjale ništa, ali ja tada bolje nisam znao, a vala ni gosti. Nakon sedam godina ('86.), oti-šao sam ponovo u „She-raton“ gdje sam tri mjese-ca u njihovim kuhinjama u5io klasi5no kulinarstvo. Kupio sam i najbolje knjige iz te oblasti i video-filmove o profesionalnom kulinar-stvu sa Ameri5kog kulinar-skog Istituta, ali i iz Švicar-ske, te zapo5eo temeljno studiranje kulinarstva.

Moj doprinos &e biti da kao osnovu u kafete-rijama i restoranima brze usluge obuhvatim sve po-menute ameri5ke bestsele-re na jednom mjestu, da kreiram i neke nove origi-nalne proizvode, a da ove ameri5ke u5inim još bo-ljim proizvodima, te da ih

onda sve zajedno lansiram na tržište zemalja zapad-nog Balkana. Za formira-nje tako složenih kafeteri-ja, koje u Americi nazivaju Foodcourts – prehrambena 5etvrt, potrebno je udruži-vanje desetak razli5itih re-storanskih brendova (do-duše, oni uklju5uju i ki-nesku, japansku, meksi5ku hranu, koju za sada ne&u uvoditi). Ovih desetak pro-izvoda koje budem osvojio i usavršio u složenoj kafe-teriji, više ne&e biti ameri5-ki nego naši, ro<eni u Paza-ru, i širit &e se na sve strane i prodavati pod brendom. Pazarski, kao sada mantije i &evapi. Onaj ko treba da zna ko stoji iza njih – znat &e, a ostali neka jedu i uži-vaju.

Doprinos &e biti i Bal-kan grill restorani „hrane koja se jede viljuškom“, sa konobarskom uslugom i koriš&enjem takozvanog ameri5kog, ruskog ili fran-cuskog na5ina usluživanja. Svaki hotel u zemljama za-padnog Balkana bi trebao da ima po jedan ovakav re-storan „doma&e hrane“ 5ime se oboga&uje evrop-ska kuhinja, pored francu-ske i italijanske. Ujedno, ovakvi restorani &e biti os-tvarenje mog sna iz dje-tinjstva. Naime, kao dijete iz vrlo siromašne porodice radovao sam se Bajramu, jer se tada, naravno, kao i sada, dobro jelo. Ako i nisam jedini koji je poželio da svaki dan bude Bajram, vjerovatno sam jedini koji je uspio u tome, jer &e sva hrana u takvim restoranima biti bajramska i apsolutno najbolja koja se može dobi-ti. Na taj na5in &e svi gosti svih tih i takvih restorana svaki put imati Bajram.

Glavna atrakcija restora-na Balkan grilla, ali i mno-gih proizvoda iz kafeterije, bit &e kulinarstvo 21. vije-ka, koje u osnovi mijenja sve što smo do sada radi-li. To je kuhanje na pari, u klanici vakuum upakovanih komada mesa (june&e, tele-&e, jagnje&e i pile&e), zatim marinirane u vrelom mlije-ku ili jogurtu i na kraju za-pe5ene par minuta u pe&ni-ci, na grilu ili na vreloj vul-kanskoj lavi ispred gostiju. O kakvom se kvalitetu radi, morat &ete da vidite i pro-bate, da bi vjerovali. Ispada da sam za badihava prou5a-vao najfiniju francusku ku-hinju za koju se ispostavilo da je nezdrava zbog njiho-vog sosa holandez koji se pravi od topljenog pute-ra i žumanceta, dvije izu-zetno nezdrave namirnice. Ne mari. Kulinarstvo 21. vijeka je ionako i meni i studentima jednostavnije, brže, lakše i profitabilnije,

26 1. JANUAR 2011.

što je u tržišnoj privredi i najvažnije.

Ovo &e biti to kulinar-stvo, vrste restorana i me-tode kuhanja koje &e In-stitut izu5avati i usavrša-vati, pored usluživanja, ku-hinjskog i menadžmenta, i uvjeravam vas da za sada ništa ne postoji bolje i da ameri5ki restorani masov-no prelaze na tu i za njih najnoviju metodu kuha-nja. Podrazumijeva se da &e ugostitelji zemalja zapad-nog Balkana to objeru5ke prihvatiti, ako znaju šta je dobro za njih.

Glas islama: Napisali ste

knjigu „HACCP u ugosti-teljstvu“. Objasnite malo bliže 5ime se knjiga bavi i kakvu korist ugostitelji mogu imati od te knjige?

M. Rebronja: Priredio sam i napisao nekih dvana-est stru5nih priru5nika iz oblasti kulinarstva, usluži-vanja, kuhinjskog i resto-ranskog menadžmenta. Po ameri5kim „adetima“ ti pri-ru5nici „pokrivaju“ odre<e-ne radne pozicije za svako radno mjesto u timu, sa ja-snim opisom šta svako od njih treba da uradi da bi cio tim bio uspješan. Cilj tog tima je da ostvare pro-fit. „HACCP u ugostitelj-stvu“ je jedan od najvaž-nijih priru5nika, 5ak uslov za upis, i pismeni i usmeni, jer niko ne može da u<e u kuhinju ako ne zna kako se sprje5ava razvoj bakterija, kako se one drže pod kon-trolom, uništavaju i hrana 5ini jestivom. Ti standar-di su nešto najnormalni-je u Americi i Kanadi, a kod nas stupaju na snagu sredinom 2011. godine. U tom priru5niku su obuhva-&ene samo osnovne obave-ze za kuhare i konobare, a mnogo više za menadžere kuhinja i restorana. Ono što oni moraju da znaju i praktikuju. Me<utim, po-seban dio sam ostavio za sebe jer moram te standar-de da ugradim u dizajn ku-hinja i restorana. Moram da im obezbijedim svu po-trebnu tehnologiju sa pre-ciznim pokazateljima ta5ne temperature, frižidera sa spoljnim pokazateljima, ali i ure<aje za 5uvanje tople hrane sa preciznim poka-zateljima unutrašnje tem-perature hrane. Ako je, na-primjer, temperatura unu-trašnje hrane niža od 57� C stepeni po5inje razvoj bak-terija; a ako je viša od 60� C nastavlja se kuhanje, a time i uništavanje nama tako važnih zaštitinih materija - vitamina i minerala. Druga stvar je da polazim od uz-gajiva5a organskog mesa stoke i živine koja se kre&e

i pase zdravu travu. Kreta-nje i ispaša zdravom hra-nom eliminiše masne na-slage jer to za nas nije meso (gradivne materije - bje-lan5evine), ve& nepoželjne trans masno&e (masno&a u tvrdom stanju). Nakon toga idem direktno u kla-nice, koje i same moraju da imaju HACCP standar-de, i dogovaram specijalni na5in sje5enja mesa i nji-hovo momentalno vakuum pakovanje. Time postižem dvije stvari: jedno je da vi-šestruko produžujem rok trajanja mesa, a drugo da zarobim njegove priridne aromate. Onda nemam po-trebe da petljam sa raznim za5inima (osim soli), koji su ustvari neka vrsta parfe-ma i mirisa, a nema boljeg mirisa od prirodnog mirisa svježeg mesa. Pored toga, ja kao kanadski državljanin i ugostitelj, dužan sam da sprovodim i kanadske stan-darde zdrave hrane u resto-ranima (jedina zemlja koja ima takav zakon), po kome uklanjamo svu vidljivu ma-sno&u i nezdrave metode kuhanja, koja se smatra-ju za „tihe ubice“, suprot-no od nebezbjedne hrane koja je „brzi ubica“, i može u roku od par sati da otru-je ljude.

Glas islama: U

Vašem dugogodiš-njem radu bilo je i nagrada, pohvala i priznanja. Upo-znajte naše 5itao-ce sa tim dijelom Vaše karijere?

M. Rebronja: Kao jedan od osniva5a SACEN Internatio-nala, me<unarodnog centra za razvoj ugo-stiteljstva i turizma, mi smo oni koji dajemo drugi-ma nagrade, pohvale i pri-znanja. esto smo i u žiriju za izbor najbolje riblje 5orbe, pasulja, srne-&eg gulaša..., a držimo i mnoge s e -

minare i predavlja u mno-gim zemljama zapadnog Balkana, od Slovenije do Makedonije, Bosne i Crne Gore. Mnogi nas poziva-ju da im budemo gosti, 5ak nam i put pla&aju, ali mi zbog zauzetosti rijetko pri-hvatamo te pozive. Daju nam i razna priznanja, ali nama je najviše priznanje kada imamo priliku da ši-rimo realnu nadu u bolje sutra.

Glas islama: Vu5e li Vas nostalgija i želja da se vra-tite u Sandžak?

M. Rebronja: Ja sam odavno otišao iz Pazara i ne osje&am nikakvu nostal-giju. I to što povremeno do<em je po sistemu: „Sva-kog gosta, tri dana dosta“ i jedva 5ekam da se vratim ku&i u mirno selo na obali Dunava, autoputem svega 15 minuta od Beograda i pola sata od Novog Sada. Ne bih se mijenjao ni za Dedinje. Ipak, ja se pono-sim što sam iz Sandžaka, jer nije dovoljno dokle ste stigli, nego odakle ste po-5eli. Moj mentalni sklop je tipi5no sjevernoameri5ki, o v j e - ren da-

v a -

njem privilegije kanad-skog državljanstva, koje se ne dobija „na lijepe o5i“. Mogu&e je da &u povrati-ti osje&aj pripadnosti Pa-zaru kada se budem anga-žovao na poslovima eko-nomskog razvoja Sandžaka i poduže boravio u svojoj ku&i. Ipak, mene vu5e ve-lika želja da pomognem i da vratim dug, jer, pravo re5eno, da nije bilo „Lipi-ne“ stipendije ne bih bio tu gdje jesam. Dug je dug, pa je ovo prava prilika u pravo vrijeme i pravo mjesto da se razdužujem dok sam živ.

Glas islama: Kakvi su

Vaši planovi vezani za San-džak i, konkretno, Novi Pazar?

M. Rebronja: Meni se sve nešto 5ini da je Paza-ru sudbina da se veže za nešto ameri5ko. Godinama je Pazar živio od farmerica, a sada ima jedinstvenu pri-liku da živi od ameri5kog ugostiteljstva. Ta5nije re5e-no, od ameri5kog obrazov-nog sistema, takozvanog karijernog obrazovanja, što je, po mom mišljenju, jako dobro za Pazar, jer je izabrao pobjednika. A ko god izabere da mu Ame-rika bude neprijatelj, taj je odlu5io da izvrši samou-bistvo. Jer, koliko god su dobri kao prijatelji, mnogo su gori kao neprijatelji. Ja se ponosim što sam dio njih i njihovog sistema ka-

rijernog obrazovanja, ob-razovanja 21. vijeka bez koga nema pove&anja za-poslenosti, unapre<enja ljudskog kapitala, rasta

zasnovanog na izvozu i racionalne upotrebe ener-

gije i smanjenja siromaš-tva. A sve ovo navedeno

je i zvani5na strategi-ja Demokratske parti-

je razvoja Srbije do 2020. go-

dine. Sa

sli5nim strategijama &e sada morati da se pozabave sve partije, uklju5uju&i i ove u Sandžaku. Sa borbom za fotelje i vlast je gotovo. Umjesto toga - borba za ekonomski razvoj sa jasnim ciljem: Šta žele da posti-gnu? Kako? Sa kojim ljudi-ma? Koliko to košta? Ko &e to da plati?...

Konkretno za Novi Pazar, pored širenja kafete-rija i restorana u vlasništvu vakufa, bit &emo na uslu-zi svim ugostiteljima, kao i neprofitnim institucijama (vrti&i, škole, bolnice, do-movi za stare osobe...), za sve ono što im treba, bilo da žele da nau5e od nas ili da nabave nešto od tehno-logije. Ako žele da uvedu HACCP standarde, ili da poboljšaju kvalitet proi-zvoda i usluga, ili organiza-ciju rada, bilo šta, mi smo im na usluzi. To sam ja i ranije radio. Mnogi vlasni-ci picerija su dolazili kod mene na Novi Beograd i u5ili, šta god ih je zanima-lo. Ako se ne varam, i prva picerija u Pazaru „Car“ na-stala je uz moju stru5nu pomo&. Mnogi studenti, 5ak i doma&ice, koji su ra-dili kod mene nau5ili su da rade, pa su 5ak otvarali i svoje picerije ili radili kao menadžeri. U Beogradu se znalo, ko god je radio kod Muradina, znao je da radi i nije mu trebala nikakva diploma i odmah je dobi-jao posao. Isto tako, jedna „arsus“ žena, koju sam ot-pustio, nije mogla nig-dje da se zaposli. Svuda su joj govorili: „Kad nisi bila dobra za Muradina, ne&eš biti dobra ni za mene.“ A za one koji &e nesumnjivo osjetiti našu konkurenciju, treba da primijene ameri5ki sistem koji kaže: „Ako ne možete da ih pobijedite, vi im se pridružite.“

Glas islama: Na kojim principima bi radio Institut ameri5kog ugostiteljstva?

M. Rebronja: Ja sam u inicijativi dao ponu-du koju niko normalan ne bi odbio. Obzirom da su i Internacional-ni univerzitet i Islam-ska zajednica u Srbiji na usluzi i u funkciji pomo&i narodu, ne pada mi na pamet da gledam tu nešto da uši&arim. Želio bih da koristim posto-je&e potencijale u funkciji karijernog obrazovanja, ali i uve&anja vakufske imovine, na otvo-renom i slobod-nom tržištu, ne samo Sandžaka. Moj dio profita

bi ilj o-

j

j-ž-j

ovni,

u sea,n-nar-i-a

gu Ug

a-e-a

re no

i o-zar-u-m o-e-nesaali lea-

m-a-u-Ck-C

meko

- gaz-g

sa&e

koja je „brzi ubica“, i možeu roku od par sati da otru-

j jj

je ljude.

Glas islama: U Vašem dugogodiš-njem radu bilo je i

g gg g

nagrada, pohvala j jj

i priznanja. Upo-znajte naše 5itao-ce sa tim dijelom

j

Vaše karijere?j

M. Rebronja: Kaojedan od osniva5a SACEN Internatio-nala, me<unarodnog centra za razvoj ugo-stiteljstva i turizma, mi

j g

smo oni koji dajemo drugi-j

ma nagrade, pohvale i pri-j j gj j

znanja. esto smo i u žirijug , p p

za izbor najbolje ribljej

5orbe, pasulja, srne-j j

&eg gulaša...,p j

a držimo ig gg

mnoge s e -

o v j e - ren da-v a -

izabrao pobjednika. A kogod izabere da mu Ame-

p jp j

rika bude neprijatelj, taj jeg

odlu5io da izvrši samou-p j j j j

bistvo. Jer, koliko god su dobri kao prijatelji, mnogo

J g

su gori kao neprijatelji. Jap j j gp j j

se ponosim što sam dio g p j j J

njih i njihovog sistema ka-p

rijernog obrazovanja, ob-j gg

razovanja 21. vijeka bezj g jj

koga nema pove&anja za-j j

poslenosti, unapre<enja g p jj

ljudskog kapitala, rasta p p jp p

zasnovanog na izvozu iracionalne upotrebe ener-

gg

gije i smanjenja siromaš-tva. A sve ovo navedenog j j j

je i zvani5na strategi-ja Demokratske parti-

g

je razvoja Srbijep

do 2020. go-j j

dine. Sa g

dili kod mda rade, pa i svoje picer

p

menadžeri.j p

znalo, ko goMuradina, z

g

i nije mu tdiploma i o

j

jao posao. Ip

„arsus“ ženaj p

pustio, nijdje da se zap jp

joj govorili:j

dobra za Mj j gj

biti dobra nza one koji osjetiti našu

j

treba da primj

sistem koji p

možete da ij

im se pridru

Glas islaprincipima bameri5kog up pp

M. Rebu iniccijatdu koju

j

ne bi oj

da su ini univska zana uslpomopadap

gledap

uši&ag

da kje&efunkobruveimorennosaM

BROJ 205/XV 27

od svega toga želio bih da ulažem u izgradnju ugo-stiteljskih škola za prakti5-nu obuku u5enika i stude-nata, naravno, u vlasništvu Vakufa.

A kako neko ne bi po-mislio da sam neki „kan-didat za sveca“, uvjeravam vas da je to izvanredan po-slovni potez. Naime, kada privrednici širom zapadnog Balkana budu vidjeli o 5emu se radi, poželjet &e da i oni imaju bar nešto od toga. E, onda je to biznis. Za njih investicija, a za mene za-rada. Pored toga, naša po-rodi5na kanadska firma &e se baviti uvozom talenata iz zemalja zapadnog Bal-kana, naravno, onih najbo-ljih koji su završili naš pro-gram. Kanadski elitni ho-teli pla&aju izuzetno dobro univerzalne stru5njake koji mogu da rade sa uspjehom na mnogim radnim pozici-jama (kuhare i konobare 20 dolara na sat, a šefove kuhi-nja i menadžere 30).

Grad Novi Pazar i In-stitut za amer5ko ugosti-teljstvo, kuhinjski i resto-ranski menadžment &e mi biti samo model za mnoge druge gradove i turisti5ke opštine, sa kojima &u pra-viti strateško partnerstvo po principu podjele profita. Taj program &u ostvarivati u saradnji sa SACEN-om. Ve& smo u pregovorima sa Vrnja5kom Banjom kojoj &e pripasti hotel „Izvor“ na Go5u, sa Kraljevom, kome &e biti data Mata-ruška Banja na koriš&enje, u funkciji ekonomskog ra-zvoja i obnove, i sa op-štinom Golubac, kojoj je Evropska Unija dodijelila 6,5 miliona eura za revita-lizaciju tvr<ave na Dunavu u funkciji razvoja turizma.

Glas islama: Kada o5e-kujete realizaciju projekta i ima li razumijevanja u San-džaku za Vašu inicijativu?

M. Rebronja: O5ekujem da u toku januara napra-vimo sve potrebne dogo-vore i ugovore kako bih po5eo sa izradom projek-ta za prvu tipi5no ame-ri5ku javnu kafateriju, sa nekih desetak najpopular-nijih proizvoda, od kojih bi svaki za sebe mogao da bude lokal, ali i 5itav lanac takvih restorana, na mje-stu sadašnje Centromarket posluge, u prizemlju FIS-a. Veoma simboli5no, baš sa tog mjesta sam pošao u osvajanje svijeta i tu se vra-&am i donosim vam Ameri-ku na dlanu.

U toku februara treba izvršiti regrutovanje, selek-ciju i ubrzani trening nekih 12-16 mladih za ugostitelj-stvo talentovanih, sa zavr-šenim fakultetom, da rade kao majstori – instrukto-ri. Majstori – instruktori koji zajedno sa studenti-ma i u5enicima proizvode i prodaju hranu, a ne drže beskorisna profesorska predavanja. U toku marta treba izvršiti regrutovanje, testiranje i selekciju 40 po-laznika sa srednjom ško-lom za budu&e diplomira-ne majstore ugostiteljstva i 20 polaznika sa završenim fakultetom za budu&e di-plomirane menadžere ugo-stiteljstva. A 1. aprila (nije šala), svi oni ulaze u svijet najbolje profesije na svi-jetu, a Pazar sa svojim In-stitutom, centar ugostitelj-stva zapadnog Balkana.

Što se razumijevanja ti5e, to &emo da vidimo. Nešto sli5no sam pokušao prošle godine sa aktuelnom vlaš&u u Pazaru. Nisam nai-

šao ni na kakvo razumijeva-nje. Ni hvala mi nisu rekli. Kako su radili, i još uvijek rade, tako &e im i biti. Vlast je, na veliku sre&u, smjenji-va. Živo me interesuje ko je i zašto stopirao emitovanje ve& snimljenog intervjua na Regionalnoj TV prošle go-dine u trajanju od 43 mi-nuta, u kome sam predsta-vio Elaborat i program eko-nomskog razvoja Sandža-ka. Kako to može na ne-vi<eno? Šta sam ja to loše izjavio što bi štetilo bilo kome? Ako program nije bio dovoljno dobar, da 5u-jemo alternativu. Mogu da kažem da su mi time „ište-tili hatar“ i da sam jako ljut na njih. Ubije<en sam da &e snositi posljedice toga i da &e se „rahat kajati“. Nadam se da &e Pazar ko-na5no dobiti gradsku vlast kojoj je ekonomski razvoj Pazara i Sandžaka na prvom mjestu. Oni &e imati goto-vu strategiju i infrastruktu-ru da razvijaju poljoprivre-du, ugostiteljstvo i turizam. Kao što je ve& pomenu-to, SACEN international je zapo5eo inicijativu da se u Srbiji osnuje Pokret po-ljoprivrede, ugostiteljstva i turizma (PPUT), koji mi 5itamo „Pravi put“, i po-godite ko &e voditi ugosti-teljstvo?

Sa moje ta5ke gledišta, ja sve zemlje zapadnog Bal-kana vidim kao neuzoranu njivu. Po sistemu da je pot-košulja bliža od košulje, a košulja od palte, zamislio sam da Sandžak kod mene ima prvenstvo i da ga, za-jedno sa svima vama, razvi-jamo po uzoru na Švicar-sku. Na drugom mi je mje-stu Srbija koju &emo, za-jedno sa Sacen-om, razvi-jati po ugledu na Francu-sku gdje &emo preko ovog

PPUT-a razvijati poljopri-vredu, ugostiteljstvo i turi-zam. Na tre&e mjesto su mi ostale zemlje koje &emo ra-zvijati kao Ameriku. Pored znanja i tehnologije, poseb-nu pažnju &emo pridavati razvoju tolerancije i uvaža-vanja jedni drugih, bez ob-zira na nacionalnu, vjersku ili bilo koju drugu razli-ku. Takva je naša profesija. Mi radimo sa svim ljudima, kuhamo i na usluzi smo svima. Na poslu, naravno, postoji hijerarhija. Zna se ko kosi, a ko vodu nosi. Zna se šta radi pera5 su<a, a šta radi šef kuhinje. A zna se da je i šef kuhinje po5eo kao pera5 su<a i da pera5 su<a može jednoga dana da bude šef kuhinje. A može i šef kuhinje da „avanzuje“ u pera5a su<a ako se bude odao nepoštenju, alkoholu, drogama...

Sve ove zemlje prolaze kroz tranziciju iz komu-nizma u kapitalizam. Ko-munizam smo vidjeli kakav je, a kapitalizam tek treba da upoznamo. U njemu opstaju samo najbolji i tu nema za nikoga milosti. O tome naši „samoupravlja5i“ tek u5e prve korake. Njima treba neko mjesto gdje &e mo&i da vide: Kako biti brži (produktivniji), bolji, jefti-niji i profitabilniji od dru-gih, da bi opstali na tržištu. Novi Pazar sa ovim Insti-tutom bi bio idealno mje-sto. Idealan sam i ja jer sam do sada osam puta bankro-tirao (2 puta u Beogradu, 3 puta u Pazaru, po jednom u Kraljevu, Novom Sadu i Staroj Pazovi). Uglavnom zbog nedostatka kapitala, nesolidnih partnera i od-govaraju&e podrške. Svaki put sam izlazio materijalno siromašniji, ali iskustvom i duhom bogatiji. Tako pre-kaljen, a uz pomo& svih za-interesovanih, vjerujem da ne&e biti devetog puta. A i znam za jednog Amerikan-ca koji je „uspio“ da ban-krotira 16 puta i tek u 17. pokušaju je uspio. Ovo ne zna5i da ja sada jurim da oborim njegov rekord, jer sam sa njegovom polo-vinom sasvim zadovoljan. Zadovoljavam se time što sam, najvjerovatnije, re-korder zapadnog Balkana. Ipak, mi (još uvijek) nismo Amerika.

I na kraju, želio bih da 5estitam svim 5itaocima „Glasa islama“ i svim mu-slimanima Sandžaka sretnu Novu 1432. hidžretsku go-dinu. Da im poželim puno zdravlja i sre&e, te da svi zajedno krenemo u ubrza-ni ekonomski razvoj San-džaka, prvenstveno po onoj narodnoj: „Uzdajte se u se i u svoje kljuse.“

INFO OBRAZOVANJE

Još jedan diplomirani

master islamske teologije

Dana 18.12.2010. god. na Internacional-nom univerzitetu u Novom Pazaru, Izudin-ef. Eminovi& uspješno je odbranio master rad na temu „Stav islama o pra-vima manjina i nemusli-mana u islamskoj drža-vi“ i dobio naziv diplo-mirani master islamske teologije

Izudin-ef. Eminovi& ro<en je 18.03.1977. u selu Raduhovce, opšti-na Tutin. Osnovnu školu završio je u Crkvinama, a Medresu „Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru 1996. godine. Diplomi-rao je šerijatsko pravo na Univerzitetu „Al-Az-har“ u Kairu, Egipat.

Od 2003. godine radi kao vjerou5itelj u novopazarskoj Tehni5-koj školi. Master studi-je upisao je na Interna-cionalnom niverzitetu u Novom Pazaru 2007. godine. Radio je kao imam u džematu No-vopazarska Banja. Tre-nutno radi kao vjerou-5itelj u pomenutoj Teh-ni5koj školi i osnovnoj školi „Rifat Burdževi& Tršo“. Oženjen je i otac je dvoje djece.

Ova tema je vrlo važna i za naše podne-blje i zato smatramo da bi najbolje bilo da se obradi u nekoliko ma-gistarskih ili doktorskih teza na našim visoko-obrazovnim institucija-ma i to kroz upored-ne studije sa pozitivnim pravima.

PRIREDIO : FERID NOVALI�

28 1. JANUAR 2011.

Razgovori u BNVS-uNe može majka da bude sestra. Islamska zajednica je majka svih institucija muslimana. Ona je prva nastala i majka se mora poštivati. Ko je digao ruku na majku njemu se ta ruka

osušila. Da raš�istimo: Islamska zajednica nije sestrica u sedamnaestoro bra�e.

I S L A M S K A Z A J E D N I C A J E P R E Ž I V L J A V A L A S T R A Š N E N A P A D E

Devedesete godine proš-loga vijeka bit &e zapam&e-ne po tome što je Islam-ska zajednica proživljavala tešku krizu, i u duhovnom i u organizacionom smislu. U organizacionom jer se raspala Islamska zajednica u onoj formi kakva je bila u SFRJ, a u duhovnom jer nije bilo osvježenja unutar Islamske zajednice po pita-nju kadrova. Ljudi su radili svoj posao ustaljeno, rutin-ski, bez ikakve živosti i di-namike. Radili su bez želje za ne5im boljim, jer kad nema kadrovskog osvježe-nja, nema ni novih inicija-tiva. Nastupila je letargija, u5malost, kao ustajala bara koju je trebao neko da raz-buca.

Sve me je ovo podsje&a-lo na jedan slu5aj kojeg sam 5itao u nekim novinama. U Engleskoj je postojao neki rezervat, veliki zooološki vrt na otvorenom prosto-ru od nekoliko stotina hek-tara. U tom vrtu su živjeli jeleni i srne. Nakon neko-liko godina srne i jeleni su se razboljeli od šuge. Svi pokušaji veterinara da ih izlije5e bili su bezuspješni. Javio se jedan Amerikanac i rekao da &e ih on izlije5iti. Rekao je vlasniku tog veli-kog krda jelena i košuta da mu obezbijedi oko 50 vu-kova i ubacio ih me<u srne i jelene. Vukovi ko vuko-vi: kada su ušli, šta su sti-gli - pojeli, a šta nisu stigli - pobjeglo. Ono što je bilo kvalitetno borilo se i spasi-lo se, a ono što je bilo zakr-žljalo vuci su pojeli. Nakon nekog vremena srne i jeleni su ozdravili od šuge. Pitali su ovog Amerikanca da im objasni kako je došao na ovu ideju, a on je rekao da su se srne uležale i od 5iste dosade i neaktivnosti opao im je imunološki sistem. Organizam je oslabio, šuga ih je napala i trebali su im vukovi da ih natjeraju da se bore za život i opstanak.

Mi zaposleni u Islam-skoj zajednici u to vrijeme bili smo kao ove srne i je-leni - svi smo se uljuljka-li u svoj posao. Samo smo pratili i pravili nekakav od-brambeni sistem od no-voformiranih partija i više

smo gledali šta drugi rade nego šta mi treba da radi-mo. Formiranjem Mešiha-ta i dolaskom nove garni-ture mladih kadrova, koja je stala na 5elo Mešihata, situacija se promijenila i u pore<enju sa prethodnom pri5om, simboli5ki može-mo re&i da su oni bili ti vu-kovi koji su nas probudili iz letargije. Desio se preokret.

Nova organizacija. Novi na5in rada. Borba za formi-ranje ne5ega što nam je tre-balo i što je narod tražio i o5ekivao.

Prvo što je Mešihat po5eo da radi jeste izgrad-nja novih objekata, jer je bio smješten u dvije kan-celarije u zgradi Odbora. Neki od imama su tražili da nam Mešihat pla&a kiri-ju za to što koristi te pro-storije. Trebalo je formirati nove ustanove: obrazovne, kulturne, vjerske, ali nije bilo prostora. Ta želja za izgradnjom novih objeka-ta pravila je i nove proble-me. Izgradnja novih obje-kata za Islamsku zajednicu uvijek je predstavljala pro-blem. Nizašta nismo mogli da dobijemo gra<evinsku dozvolu. Bilo da je džamija, bilo da su poslovne prosto-rije, bilo da su obrazovne prostorije. To je u to vrije-me bio problem broj jedan za Mešihat.

Pošto Mešihat zvani5no nije bio priznat od strane državnih organa, sve je išlo preko Odbora. Sve što se po5elo raditi u organizaci-ji Mešihata, mi iz Odbora smo pozivani na odgovor-nost. Koordinacija me<u nama je bila izvanredna. Ja sam te poslove za potrebe Mešihata odra<ivao i preu-zimao na sebe odgovornost koja je bila dosta riskantna zbog bespravne gradnje.

Bilo je dosta interesan-tnih situacija. Teških i zate-gnutih odnosa izme<u nas i opštinskih inspekcija. Kada je provo<ena nadogradnja sprata na vakufskoj zgra-di, gra<evinska dozvola nije mogla da se dobije. Zida-lo se, a Opština je donije-la rješenje za rušenje. Po-licija je dovela zatvorenike da ruše sprat. Puna marica policajaca je došla da obe-

zbje<uje rušenje sprata. U moju kancelariju upalo je 6-7 policajaca i pomalo ba-hato rekli da imaju nalog za rušenje. Ja sam ih pri-mio i zamolio ih da sjed-nu, da popiju kahvu, a oni su odbili i rekli da nemaju vremena za ispijanje kahve i da &e da ruše. U tom tre-nutku sam pozvao mini-stra vjera. Sre&a je da se na-lazio u kabinetu, a ja sam mu nakon kurtoazne uvod-ne pri5e rekao: „Kancela-rija mi je puna policajaca koji su došli vjerovatno da me hapse zbog, kako kažu, bespravne dogradnje spra-ta na našoj upravnoj zgra-di. Gospodine ministre, mi ne uzimamo ni5ije i ne gra-dimo na ni5ijem, mi smo Božji ljudi i idemo u Božji prostor, idemo u visinu. To nama pripada, to je naš hak i niko nema pravo da nam brani da zidamo jer ne idemo ni lijevo ni desno. Molim Vas da svojim auto-ritetom uti5ete na ovu op-štinsku gospodu u Pazaru da se hajka na nas hitno za-ustavi i da ovi momci, kad popiju kahvu, idu otkud su došli.“

Pošto su prisutni po-licajci vidjeli da razgova-ram direktno sa ministrom, malo su se opustili, jer su dobili nalog da ruše, a znaju da to može imati odre<enih problema i da je jako nepri-

jatno to što oni trebaju da urade. Vidjeli su da &e sve lijepo da se završi, sa5ekali su i nakon desetak minu-ta zvali su iz Ministarstva, a vjerovatno su prethodno stupili u kontakt sa pred-sjednikom Opštine, i ka-zali mi da &e se ta akcija obustaviti, ali da pokuša-mo da u narednom periodu dobijemo gra<evinske do-zvole. Rekao sam ministru: „Mnogo Vam hvala gospo-dine ministre, ali mi nika-da ne možemo dobiti gra-<evinsku dozvolu, takvo je prokletstvo ovdje. Islamska zajednica ne može da dobi-je gra<evinsku dozvolu ni od jedne vlasti.“

Dakle, to je samo jedan od problema sa kojim se Mešihat u startu suo5io. Trebale su nam prostorije, a nisu nam dali da gradimo. Osim ovog objekta i iz-gradnja Mekteba u dvorištu Altun-Alem džamije tako-<er je bila problemati5na. Pa onda izgradnja objekta na ulazu u dvorište Meših-ata. Ali mi smo za sve ove probleme iznalazili na5ine da ih preguramo.

Drugi momenat koji je u to vrijeme bio težak za sami Mešihat jeste sudara-nje interesa bošnja5kih po-liti5kih stranaka i Islamske zajednice. Pokušali su pot-puno preuzimanje Islamske zajednice, a ona je trebala

da bude marioneta u njiho-vim rukama. Nama je poru-5ivano da &e se u prostori-jama BNVS-a odlu5ivati ko &e u Islamskoj zajednici biti 5ista5ica.

Ozbiljan problem koji karakteriše te devedesete godine jeste i pokušaj ru-šenja institucije Medrese. Podignut je štrajk u5enika Medrese. To je za nas, koji nismo bili baš dobro kon-solidovani, bio jak udarac. U5enici su digli štrajk, a mi smo donijeli 5vrstu odluku ko je god od u5enika ini-cijator i u5esnik štrajka da bude istjeran iz Medrese. Ova odluka je bila poslje-dica toga što smo mi do-bili informacije da je štrajk iniciran spolja, iz tadašnjeg BNVS-a. Jedan tadašnji po-tr5ko u BNVS-u, a danas je kod Rasima Ljaji&a, dolazio je u dvorište Medrese i u5e-nicima govorio da sve ljude iz Mešihata treba pošutati. Mi smo dobijali te infor-macije i znali smo da sve polazi odatle, zato smo bili tako rigorozni u kažnjava-nju u5enika.

U me<uvremenu je Su-lejman Ugljanin vra&en iz Turske. Nakon izvjesnog vremena potekla je inicija-tiva da se sastane rukovod-stvo Mešihata sa Sulejma-nom Ugljaninom, odnosno sa predstavnicima BNVS-a. Meni je Muftija rekao za

IZ X

X V

IJE

KA

HAJRO-EF. TUTI�

OPSTRUKCIJA PRIL IKOM GRADNJE NOVE MEDRESE

BROJ 205/XV 29

tu inicijativu i kazao mi: „Hajro, idemo kod Sulja da razgovaramo o svim ovim problemima. Ho&emo da pokušamo da se prekine ova haranga i ovi napadi na nas.“ A tada su „Sandža5ke novine“ mnogo toga ruž-nog pisale o Mešihatu, o Muftiji, pa ni mene nisu mimoilazili. Muftija je na-stavio: „Razmišljao sam da li da ti po<eš ili ne. U jednu ruku, bolje da ne po<eš, jer ako razgovori ne uspiju bit &e da si ti krivac i da si ti to sve razvalio. A opet, ako ne po<eš, možda &e se pokre-nuti pri5a o tvom ponaša-nju i tvom radu, a ne&eš biti u prilici da daš odgovore i da se braniš.“

Ja sam Muftiji rekao: „Mislim da nije fer da se ide bez mene. Molim te da i ja budem u toj delegaci-ji. Prilika je izvanredna, da u tvom prisustvu i u prisu-stvu ljudi koji su u BNVS-u raš5istimo neke stvari na relaciji Suljo i ja. Ako to može da doprinese po-boljšanju naših me<usob-nih odnosa, ja sam spreman da razgovaramo o svemu. A da se pitanja potežu bez mog prisustva, mislim da nije fer.“

Muftija je malo pošutio i potvrdio da sam u pravu, te me svrstao u sastav de-legacije Mešihata. Ispred Islamske zajednice bio je Muftija, profesor Dudi&, rahmetli Šefko Dragolov-5anin iz Sjenice, bio sam ja i da li je bio još neko ne sje&am se. Ispred BNVS-a bio je Sulejman Ugljanin, Harun Hadži&, Džemail Suljevi&, Fevzija Muri&, a možda je još neko bio, ne sje&am se. Posrednik je bio Umer Hadži& iz Rožaja.

Došli smo u BNVS i sa-stanak je trajao oko devet sati. Bilo je vrlo ružno. Mnogo neprijatnih scena, pokušaja niskih udaraca, ali je meni bilo jako drago kada sam dobio rije5. Za-hvalio sam se Muftiji što mi je omogu&io da budem na ovom sastanku i nasta-vio sam: „Ako treba da pre-tresemo cijelu prošlost da bismo raš5istili stvari i da bismo krenuli ka budu&no-sti, ja sam spreman. Vrije-me je da se prekine više sa ovim harangama, napadima i pisanjem.“

Suljo je odmah rakao da što je bilo - bilo je i da ne&emo o prošlosti ništa, nego da razgovaramo šta dalje da radimo. Meni je to bilo drago, da se ne prepri-5avaju neke prošle stvari, a sa druge strane vidjelo se da on nema hrabrosti da prizna da je u prošlosti po-griješio prema meni. Cilj je bio da do<e do izmire-nja i moje djelovanje je bilo

usmjereno u tom pravcu. Muftija je u svojoj uvod-noj besjedi izražavao veli-ko poštovanje prema Sulej-manu Ugljaninu. Oslovlja-vao ga je sa „Doktore“ i na po5etku je atmosfera bila prijatna, ali ubrzo su stva-ri krenule u drugom prav-cu. Sulejmanov nastup je bio vrlo arogantan i imao je prijete&u intonaciju. Rekao je: „Gospodo, da znate da vi u Islamskoj zajednici ne možete da se ponašate tako komotno. Za sve što se tamo radi ovdje mora da se dobije saglasnost. ista5ica se tamo ne može postaviti bez naše saglasnosti. Nig-dje ne možete putovati bez naše saglasnosti. Ovo što sa Medresom radite je greš-ka i mi to ne&emo dozvoli-ti. Ne dam ja da se Medresa zatvori. Vi ste Islamska za-

jednica kao sestra koja ima sedamnaestoro bra&e koja se nalaze u BNVS-u. Vi ste osamnaesta sestra i 5lan te porodice, pa se ta sestra malo uzbegenisala i malo zategla. Lakirala nokte, a našminkala se mnogo, obu-kla mini& i krenula po 5ar-šiji po kafi&ima. Ho&e da uzme obraz bra&i, a bra&a obrazli i ne daju da im se-stra uzme obraz, nego mo-raju da je šibaju.“

Tog momenta kod Muf-tije nastupa preokret. Ono prijašnje poštovanje se iz-gubilo. Muftija se malo ispravio i vidjelo se da mu je ta pri5a neprijatna, a malo nam je bilo i hatar da se usudi nama prijetiti, jer taj sastav ljudi koji je bio tu nije se mogao uplašiti prijetnjama. Nas nije bilo strah od te pri5e što &e on tu sestru da šiba, nego nam je bilo teško da ljudi koji predvode jedan narod, 5o-

vjek koji je na 5elu jedne politi5ke partije kojoj su Bošnjaci dali preko 90% povjerenja, da se tako po-naša i da ima takvo mi-šljenje o Islamskoj zajed-nici. Tada smo shvatili da mi sa ovim 5ovjekom i sa ovakvim odnosom prema nama nemamo šta da traži-mo. Tada je Muftija na ele-gantan na5in, ali sada bez oslovljavanja sa „Doktore“, nego sa „Suljo“, rekao: „Ne može majka da bude sestra. Islamska zajednica je majka svih institucija muslimana. Ona je prva nastala i majka se mora poštivati. Ko je digao ruku na majku njemu se ta ruka osušila. Da raš5i-stimo: mi smo Islamska za-jednica, a nismo sestrica u sedamnaestoro bra&e.“

Nakon ovog Muftijinog istupa došlo je do zateza-

nja pri5e, a Suljo je rekao da se svašta pri5a po ka-hvama. U tom momentu je rahmetli Šefko Dragolov-5anin kazao: „Doktore, ja sam bio u SDA. Po kahva-ma se svašta pri5a. Pri5a se i za nas i za vas. Pri5a se za tebe da si pokrao pare i da si pobjegao u Tursku. To ti se pri5a, ali mi to ne&emo da slušamo. Prema tome, nemoj ni ti slušati ove pri5e što se o nama pri5aju, a je li to istina ili nije - ti najbo-lje znaš.“

Sulejman Ugljanin ni-jednom nije promijenio boju u licu nakon ovih Šefkovih rije5i. Onda se za rije5 javio Mevlud Dudi&, tadašnji direktor Medrese. Njima je bilo jako stalo do toga šta &e Dudi& da kaže, jer su ga ra5unali u svoje, kao nekog ko &e da vu5e na njihovu stranu, a ne „kako to Muamer-efen-dija pri5a“. Ja mislim da

su oni od Dudi&a o5ekivali nekakvu pomirljiviju poli-tiku i odnos prema Sulej-manu Ugljaninu. Me<utim, Mevlud Dudi& je pokazao odlu5nost i 5vrstu privr-ženost interesima islama i muslimana i do kraja iskre-nost prema Muftiji, 5ovje-ku koji vodi Islamsku za-jednicu. Mevlud je kazao da Medresu ne smije niko dirati i da je to naš emanet, naša briga i da tu ne dozvo-ljavamo da nam se miješa bilo ko. Sulejman je tra-žio da se istjerani u5enici vrate u Medresu, a Dudi& je rekao: „Mi &emo uradi-ti onako kako mi smatra-mo da treba i da je najbolje i ne&emo dozvoliti da nam se u to neko miješa.“

Tada se Muftija nado-vezao: „Ti Suljo govoriš da je Medresa tvoja i da &eš ti

da je štitiš. Ti nikada nisi došao u Medresu. Nikada nisi došao da je obi<eš. Ni-kada nisi došao da vidiš šta ti rade ti tvoji navodni u5e-nici, a poslao si svoje sate-lite da tamo huškaju i buš-kaju i da prave štrajk u Me-dresi.“

Tog momenta je Suljo vidio, i svi ovi oko njega su-ljevi&i, da kod nas nema pu-kotina i da je Dudi& presje-kao, a onda je rekao: „Slu-šajte ljudi. Više ko mi po-mene Medresu ima rezil da ga u5inim. Ne interesuje me bre Medresa i neka rade oni kako ho&e.“

Istog momenta, deset minuta poslije re5eni-ce: „Ne dam ja moju Me-dresu“, kada se suo5io sa našim argumentima, rekao je da pet para ne da za Me-dresu.

Razgovor je trajao oko devet sati i na kraju smo se dogovorili da se prekine

sa napadima kroz štampu, a da se organizuje sljede&i sastanak na kojem bismo dogovorili još neke stva-ri i da to bude kraj naših sukobljavanja. Sastanak je bio, koliko se sje&am, u ne-djelju, a u utorak su izaš-le „Sandža5ke novine“ i na naslovnoj strani je otprili-ke pisalo: „Doktor Sulej-man Ugljanin pozvao 5el-nike Islamske zajednice u prostorije BNVS i održao im lekciju“. U tom tekstu ništa nije napisano ono šta smo se dogovorili, nego su oni i dalje nastavili sa napa-dima na nas iz Islamske za-jednice. Vidjeli smo tada da nema dogovora sa onima koji ne poštuju ni dogovore ni razgovore.

Kasnije sam malo dublje analizirao zašto su se stvari tako odvijale. Jedno se do-govaramo danas, a u utorak se u novinama piše drugo. Po meni, razlog svih suko-bljavanja i pokušaja stva-ranja razdora u Mešihatu jesu ljudi iz Tutina na 5ijem je 5elu bio Adem Zilki&. Tajno i iza kulisa. Mislim da je to tako, ne smijem da tvrdim, da je on zajedno sa tadašnjim urednikom „San-dža5kih novina“, koji je bio tako<er iz Tutina, pravio tu scenu i pokušavao da na-pravi što više razdora na relaciji muftija Muamer-ef. Zukorli& - Sulejman Uglja-nin. Pokušavali su da imaju u tome saradnika Mevlu-da Dudi&a, jer su mislili da sa njim mogu da rade šta ho&e. Dudi&, kao diplomac Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, nije mogao do-biti u Tutinu adekvatno radno mjesto, pa je Starje-šinstvo, iako po sistemati-zaciji nije postojalo takvo mjesto, omogu&ilo da do-bije posao vaiza u Tutinu, kako bi mu se dala prilika da radi i da se dokaže. Kada je profesor Dudi& dobio funkciju direktora Medre-se, koja odgovara njegovim moralnim i nau5nim kvali-tetima, onda su pokušava-li da ga preokrenu u borbi protiv nas ovdje. To im nije pošlo za rukom zahvaljuju-&i 5vrstini i iskrenom odno-su profesora Dudi&a prema instituciji Mešihata, prema Muftiji i prema nama koji smo bili tu.

Ali svi problemi su do-lazili iz Tutina, preko ured-nika „Sandža5kih novina“, koji je tako<e iz Tutina, a glavni krivac za sve unu-trašnje razdore, iako je bio 5lan Mešihata, bio je Adem Zilki&, što se i pokazalo 2007. godine kada se samo-proglasio za takozvanog re-isulemu.

Nastavit �e se...

IZGLED ZGRADE VAKUFA NAKON NADOGRADNJE

30 1. JANUAR 2011.U

PU

TA Antonia primila islam

MUHAMED-EF. CECUNJANIN

Za nju novi život je po�eo dolaskom u Plav, a sada još ljepše prihvatanjem islama. „Sa Njema�kom je završeno“, kratko nam je rekla. „Moje mjesto je me�u mojom novom

bra�om i sestrama i, ako Bog da, kraj mog Clausa.“

U S T A R O J D Ž A M I J I U P L A V U , N J E M I C A A N T O N I A R O S C H E L M A N P R O U � I L A Š E H A D E T

U Staroj džamiji u Plavu pred glavnim imamom Si-nan-ef. Lati&em i imami-ma Mersid-ef. Halilovi&em i Muhamed-ef. Cecunja-ninom, te velikim brojem vjernika, Njemica Antonia Roschelman je i zvani5no primila islam i promijenila ime u Amina.

Ljeta 2005. godine grad Plav je postao bogatiji za još dva stanovnika. Iz da-leke Njema5ke bra5ni par Claus i Antonia Roschel-man su došli da na oštrom planinskom nezaga<enom zraku na<u lijeka oboljeloj Antoniji. U Plav je došla u kolicima, a u džamiju prije dva dana ušla na svojim no-gama. Antonia nam je pri-znala da su i ona i muž po-malo bili uplašeni kada su došli u grad pun muslima-na jer se danas islam i mu-slimani povezuju samo sa nasiljem, bombaškim napa-dima, terorizmom.

Iznajmili su ku&u u Rudom Polju i vidjeli ko-liko su ljubazni i srda5ni njihovi komšije. Ali oni su muslimani!? Tek tada po5e-li su da upoznaju prvo mu-slimane ovog kraja i njiho-vu kulturu i obi5aje koje su zavoljeli, a potom su 5inili sve napore da do<u do lite-rature o islamu na njema5-kom jeziku. Jedino što su uspjeli na&i jeste prijevod dijelova Kur'ana na njema5-

ki jezik u audio formi. Sa ushi&enjem su slušali Božje rije5i, stalno podsje&aju-&i svoje komšije koliko su sretni što su se rodili u isla-mu.

Poput djece su se rado-vali bajramskim danima i kao i svi muslimani ukraša-vali svoju ku&u, pripremali hranu i pi&a i ono što ih je posebno veselilo - kupova-li bombone i 5okolade dije-le&i ih sretnoj i nasmijanoj djeci i veselili se zajedno s njima.

U potpunosti su se osje-&ali dijelom plavsko-gu-sinjskog naroda. Živjeli su sretnim životom sa svojim novim komšijama, u svom novom gradu kojeg su za-voljeli. Claus nije nikada pomislio da se vrati u Nje-ma5ku. Kupio je plac i na njemu izgradio vikendicu.

Nažalost, dana 18.12. 2010. godine melek smrti je došao do njegovog uzglav-lja. Njegov emanet je bio da se ukopa ondje gdje i svim srcem pripada - me<u svojom bra&om na musli-manskom mezarju. Njego-ve komšije su potvrdile da je za života o5itovao šeha-det i manifestovao islam. Dok je povorka polako ko-ra5ala za mejtom put me-zarja, Antonia je sjedila u autu i gledala. U jednom trenutku rekla je da je njen

muž tamo umro, na ukopu bi mu bilo svega 3-4 ljudi. A ovdje, u ovoj dalekoj ze-mlji toliko ljudi..., i suze su se prolile dok se tabut spu-štao u mokru zemlju.

Antonia i Claus imaju 5etvoro djece. Samo sa jed-nom k&erkom su bili u kon-taktu. Kada je svoju k&erku Antonia nazvala da je oba-vijesti o smrti njenog oca, ova je bila na poslu. Na vi-jest o smrti svoga oca k&er-ka je samo rekla: „Na poslu sam, ne mogu sad“ i preki-nula vezu. „To je posljednji poziv kojeg sam joj u živo-tu uputila“ – kaže nam An-tonia. Odnose u porodici na Zapadu opisala je jed-nom rije5ju - INTERES.

Antonia je ostala bez Clausa. Ali nije ostala sama. Ona ima novu po-rodicu, svoje komšije. I još ve&u - svoj ummet, svoju bra&u i sestre, Plavljane i Gusinjane.

Za nju novi život je po5eo dolaskom u Plav, a sada još ljepše prihvata-njem islama.

„Sa Njema5kom je zavr-šeno“, kratko nam je rekla. „Moje mjesto je me<u mojom novom bra&om i sestrama i, ako Bog da, kraj mog Clausa.“

Molimo Allaha da im se smiluje i upiše ih me<u dobre robove Svoje. Amin!

INFO JUBILEJ

100 godina „Muallima“ U povodu 100 godina od izlaska prvog

broja 5asopisa „Muallim“ održana je prigodna sve5anost na Fakultetu islamskih nauka u Sara-jevu na kojoj je, uz osvrt na klju5na razdoblja tokom stogodišnje povijesti, istaknut zna5aj ovog velikog jubileja za Islamsku zajednicu, imame i muallime.

Na sve5anosti, 24.12.2010. godine, u prisu-stvu imama, vjerou5itelja, dekana obrazovnih ustanova, direktora medresa, muftija i dru-gih zvani5nika Islamske zajednice, Muharem Hasanbegovi&, predsjednik Udruženja ilmijje IZ-e u BiH, iskazao je zahvalnost svima koji su svojim radom doprinijeli radu „Muallima“. On je naglasio da je ovaj jubilej istovremeno i sje-&anje na sve one pregaoce koji su sebe ugradili u misiju islama i da je njihov angažman dobar podsticaj za današnje generacije imama i mu-allima. Hasanbegovi& je istakao da su „odgoj i obrazovanje klju5ni zahtjevi današnjice i naš 5asopis ide ukorak sa tim vremenom“.

Meho Šljivo, glavni urednik „Muallima“, istakao je kako povijest izlaženja „Muallima“ predstavlja „nepobitno svjedo5anstvo i potvr-du višestoljetnog organizovanog i institucio-nalnog djelovanja Islamske zajednice i njenih odgojno-prosvjetnih ustanova“, naglašavaju&i da su „Muallim“ svojim tekstovima i ure<iva5-kom vizijom obilježili bosanski alimi 20. sto-lje&a.

„Konformizam intelektualaca i sklonost ka apstraktnom, kompilacijskom i deskriptivnom opisivanju postoje&eg i ve& objavljenog, bile su naše najve&e prepreke da Muallim u5inimo kvalitetnijim i zanimljivijim 5asopisom“, kazao je Šljivo.

Dr. Enes Kari& govorio je o kulturnom, od-gojnom i prosvjetnom zna5aju 5asopisa „Mu-allim“, te naglasio da je „ulema ili u5enja5-ki stalež islama 5uvao 5vrsto duhovno zdanje islama i njegove temelje“. Kari& je posebno potencirao važnost institucije vakufa, koja je omogu&ila nezavisnost uleme, a sa uplitanjem državnih struktura u institucije vakufa u mu-slimanskim zemljama došlo je do gubitka sa-mostalnosti uleme i stagnacije njenog uticaja.

Hafiz Mevludin Dizdarevi& se osvrnuo na po5etke i razvojni tok 5asopisa „Muallim“, iz-dvajaju&i pojedine njegove faze i karakteristi-ke, te li5nosti koje su uticale na njegovo profi-liranje. Mustafa Spahi& je iznio svoju percepci-ju povijesnog presjeka muslimanskog školstva u BiH, a dr. Edina Vejo, osvr&u&i se na savre-mene pedagoške teorije i pedagošku praksu u muslimanskom školstvu, naglasila je da posto-ji malo istraživa5kih radova na polju obrazova-nja, puno se piše, ali vrlo površno, isti5u&i da je aktuelni problem kod islamske vjeronauke adekvatan transfer teoloških sadržaja u nastav-ne sadržaje.

Prvi broj „Muallima“ izašao je u oktobru 1910. godine. Osniva5 „Muallima“ bilo je mu-allimsko-imamsko udruženje Islamske zajed-nice u Bosni i Hecegovini. Na po5etku svog izlaženja „Muallim“ je bio 5asopis za prosvje-tu i staleške interese muallima i imama u Bosni i Hercegovini. Jedan od pokreta5a lista i prvi njegov urednik bio je Muhamed Seid Serda-revi&. „Muallim“ je izlazio mjese5no. asopis je izlazio u nekoliko faza: od 1910. do 1913. god., od 1990. do 1998. god. i od 2000. god. do danas.

U periodu od 2000. godine „Novi Mu-allim“ definisan je kao 5asopis za odgoj i obra-zovanje, koji, naslanjaju&i se na tradiciju svog imena, tretira pitanja odgoja i obrazovanja u islamskom u5enju, u islamskoj tradiciji i suvre-menom svijetu, posebno u Islamskoj zajednici u BiH. asopis izlazi tromjese5no.

IZVOR: RIJASET.BA

BROJ 205/XV 31

Reis islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat-ef. Fejzi& i di-rektor Turske agencije za me<u-narodnu saradnju i razvoj, Kan-celarije u Podgorici, dr. Gok&en Kalkan, u Pljevljima su potpisa-li ugovor o restauraciji minare-ta od Hadži Hasan džamije na Jaliji.

Reis Fejzi& je zahvalio direk-toru Kalkanu na velikom broju projekata koje je TIKA realizo-vala u Crnoj Gori, posebno na završetku Medrese u Podgorici, bez 5ije pomo&i je okon5anje ra-dova na ovoj obrazovnoj usta-novi bio neizvjestan.

„Izvanredna saradnja koja je ostvarena izme<u Mešiha-ta Islamske zajednice u Crnoj Gori i TIKA-e rezultat je i ove naše današnje posjete Pljevlji-ma i potpisivanje ugovora koji se odnosi na o5uvanje i zaštitu kulturnih dobara naroda ovih prostora. Odnosi izme<u Crne Gore i Turske se svakim danom unapre<uju i mi se nadamo da &e se dobra saradnja nastaviti i sa Islamskom zajednicom u Crnoj Gori i da ovaj projekat otva-ra mogu&nost za realizaciju još nekih projekata u Pljevljima“, rekao je reis Fejzi&.

Direktor Turske agencije za me<unarodnu saradnju i ra-zvoj, Kancelarije u Podgorici dr. Gok&en Kalkan je rekao da je ovaj projekat rezultat dobre sa-radnje izme<u Turske i Crne Gore, kao i lokalne vlasti u Pljevljima sa kancelarijom TIKA u Podgorici.

„Mi smo nekoliko puta bora-vili u Pljevljima i uglavnom smo upoznati sa problemima i potre-bama ovoga grada. Tokom ove godine TIKA je realizovala pro-jekat grijanja u Osnovnoj školi u Odžaku kod Pljevalja, a ovim projektom nastavljamo saradnju i nadam se da &emo i u nared-nom periodu biti u prilici da po-mognemo vašem gradu“, rekao je dr. Kalkan.

U ime Islamske zajednice Pljevlja, reisu Fejzi&u i dr. Kal-kanu se zahvalio predsjednik Bahrija Brahi& i rekao da bez po-drške Mešihata i TIKA-e sanaci-ju minareta, koji je u vrlo lošem stanju, nije bilo mogu&e uraditi.

Hadži Hasan džamija se na-lazila na Jaliji i nema bližih po-

dataka o periodu njenog podiza-nja. Po stilu gradnje i o5uvanom minaretu gra<ena je vjerovatno po5etkom 16. vijeka.

Poznati putopisac iz tog vre-mena, Evlija elebija, prilikom posjete Taslidži (Pljevljima) 1664. godine zabilježio je da je „u Taslidži me<u deset džami-ja sa mihrabom, najstarija dža-mija pored rijeke Breznice“. Da li je mislio na ovu džamiju, nije poznato. Neki hroni5ari navode da je to bila prva džamija koju su Osmanlije sagradili u Pljevlji-ma, obzirom da je Hadži Hasan džamija uvijek bila u rangu Hu-sein-pašine i Rizvan-5auševe i da je najbliža rijeci Breznici. Svo-jevremeno je u haremu džami-je bilo groblje, kao i 5esma, za koju je voda dovedena drvenim cijevima.

Džamija je eksproprijacijom oduzeta 1963. godine i poruše-

na, kao i groblje u njenom ha-remu. Od nje je ostao jedino kameni minaret visok oko 30 metara u vrlo lošem stanju, kao svjedo5anstvo tog vremena.

Na temeljima džamije sagra-<ena je zgrada Elektrodistribu-cije, gdje se nalazi i danas.

U Islamskoj zajednici u Pljevljima se nadaju da &e u Crnoj Gori biti usvojen Zakon o restituciji i vra&anju imovine vjerskim zajednicama i da &e po-novo na ovom mjestu biti podi-gnuta džamija.

Projekat postoje&eg stanja minareta sa analizom i prijedlo-gom sanacije uradio je još 2003. godine Gra<evinski fakultet u Podgorici, ali zbog nedostatka finansijskih sredstava Islamska zajednica u Pljevljima do danas nije bila u mogu&nosti da izvrši sanaciju i zaštitu ovog objekta.

Evlija �elebija, prilikom posjete Taslidži (Pljevljima) 1664. godine, zabilježio je da je „u Taslidži me�u deset džamija sa mihrabom, najs-tarija džamija pored rijeke Breznice“. Da li je mislio na ovu džamiju, nije poznato. Neki hroni�ari navode da je to bila prva džamija koju su Osmanlije sagradili u Pljevljima, obzirom da je Hadži Hasan džamija uvijek bila u rangu Husein-pašine i Rizvan-�auševe i da je najbliža

rijeci Breznici.

Sanacija minareta Hadži Hasan džamije u Pljevljima

B R I G A O D Ž A M I J A M A

RE

ST

AU

RA

CIJ

A

JAKUB DURGUT

INFO

Na tablama uz srpski i bosanski jezik

Na novopazarskoj Palati pravde osvanule su nove table koje su ispi-sane dvojezi�no - na srpskom i bo-sanskom jeziku.

Na zgradi Višeg suda u Novom Pazaru, gde su smješteni Osnov-ni sud, Osnovno i Više tužilaštvo i druge pravosudne institucije ovoga kraja, od nedavno nazivi ovih usta-nova ispisani su dvojezi5no - na srpskom i bosanskom. Ovo je prva državna institucija u Novom Paza-ru na kojoj stoji tabla ispisana lati-nicom i na bosanskom.

Predsjednik Višeg suda u Novom Pazaru Miroljub Vujovi& kaže da nema šta da komentariše i da je samo ispoštovan zakon.

Postavlja se pitanje šta je sa dru-gim državnim institucijama? Da li i one poštuju zakon? Zašto i pravo-su<e do sada nije poštovalo zakon? Ko je odgovoran za diskriminaci-ju Bošnjaka po pitanju jezika u dr-žavnim institucijama i da li &e neko ikada odgovarati za to?

Po Zakonu o slobodama i pravi-ma nacionalnih manjina, u dijelovi-ma Srbije gde su ve&ina, kao što je slu5aj sa Bošnjacima u Sjevernom Sandžaku gdje su ve&ina, nazivi dr-žavnih i lokalnih institucija, ulica, trgova i naseljenih mjesta mora-ju se pisati i na maternjem jeziku, u ovom slu5aju maternjem jeziku Bošnjaka – bosanskom jeziku.

Požar u Osmanagi�a džamiji

Preksino&, ta5no u pono&, u dža-miji u Staroj varoši izbio je požar, na5inivši zna5ajnu materijalnu štetu. Sre&om, nije bilo povrije<e-nih, piše „Pobjeda“.

Požar je ugašen pravovremenom intervencijom ekipa Službe zaštite ve& nakon pola sata.

Podgori5ki imam Ismail Daci& kazao je da je istraga još u toku, ali da po njegovim prora5unima šteta iznosi 15.000 eura.

„Pretpostavljamo da nešto nije bilo u redu sa strujom. Usljed ne-vremena došlo je do požara u jed-noj od uti5nica i vjerovatno je sve krenulo od toga. Uništen je mim-ber, plafon, dva velika skupocjena tepiha, nekoliko klima i još par sit-nica“, kazao nam je Daci&.

Komandir vatrogasne jedinice Vidak {elevi& kazao je da je u ga-šenju požara u5estvovalo 11 vatro-gasaca sa 5etiri vatrogasna vozila. Nakon ugašenog požara došla je i policija da uradi uvi<aj.

„Odmah po primljenom pozi-vu, ta5no u pono&, uputili smo se ka mjestu u kojem je izbio požar.“

Akcija je ubrzo uspješno zavr-šena i osim materijalne štete drugih posljedica nije bilo.

IZVORI : SANDZAKPRESS.NET, BICENT.COM

32 1. JANUAR 2011.

Na osnovu Ustava Islamske zajednice u Srbiji, �lan 54, stav 10, a u skladu sa Statutom Medrese „Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru, �lan 15,

Mešihat Islamske zajednice u Srbiji raspisuje

K O N K U R S

za mjesto direktoraMedrese „Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru

U s l o v i :

- da je završio medresu i islamski fakultet,- da ispunjava uslove stalnog nastavnika u Medresi,- da ima najmanje pet godina radnog iskustva, od kojih tri godine u prosvjetno-

pedagoškoj struci,- da se odlikuje pedagoškim i organizacijskim sposobnostima,- da poznaje arapski jezik.

NAPOMENA: Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

Novi Pazar

01.01.2011.

Na osnovu Ustava Islamske zajednice u Srbiji �lan 54. stav 9., Mešihat Islamske zajednice u Srbiji raspisuje

K O N K U R S

za mjesto glavnog imamau Medžlisu Islamske zajednice Novi Pazar

Kandidati moraju ispunjavati sljede�e uslove:

- da imaju završen islamski fakultet,

- da su završili jednu od priznatih medresa,

- da imaju sposobnost za organizaciju vjerskog života,

- da imaju potrebno radno iskustvo u organizovanju vjerskih aktivnosti.

Kandidati su uz molbu dužni dostaviti:

- original ili ovjerene kopije diploma fakulteta i medrese,

- dokaz o nostrifikaciji diplome fakulteta ako je kandidat diplomirao u

inostranstvu,

- prijedlog godišnjeg plana rada glavnog imama.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

Molbe i dokumenta slati na adresu: Mešihat IZ-e u Srbiji, ul. Gradska 1, 36300

Novi Pazar.

Dodatne informacije mogu se dobiti na tel. 020 331 620.

Novi Pazar

01.01.2011.

INFO KNJIŽEVNOST

Održani jedanaesti književni susreti „Muhamed Abdagi�“

Sjenica – Kulturno-prosvjetna zajednica i udruženje gra<ana „Flores“ iz Sjenice jedana-esti put zaredom su organizovali književne su-srete „Muhamed Abdagi&“, posve&ene tom ve-likom sjeni5kom književniku.

Ovogodišnje književne susrete obilježila je promocija Abdagi&evog romana „Tatli džan“, koji je nedavno objavilo Ministarstvo za kul-turu BiH, a koji je samo dio bogate književne ostavštine jednog od najve&ih bošnja5kih pisa-ca dvadesetog vijeka.

Govore&i na promociji, Muhamedova se-stra Fatima je najavila objavljivanje još jednog romana pod nazivom „Sandžak“, koji &e, tako-<er, biti objavljen u Bosni.

Ona je izrazila nadu da &e i sjeni5ka opštin-ska vlast narednih godina pomo&i da neki od Muhamedovih neobjavljenih rukopisa ugleda-ju svjestlost dana.

Na promociji su još govorili i dr. Redžep Škrijelj i Adem Vrci&, poznavalac Abdagi&e-vog djela.

„Ove godine, poezijom i prozom, na ma-nifestaciji se predstavilo devet književnika, a opšti je utisak da ona, iz godine u godinu, privla5i sve ve&u pažnju javnosti“, ocijenio je Sedat Vrci&, jedan od organizatora.

Drugog dana susreta održan je okrugli sto na temu „Jesmo li na putu Muhameda Abda-gi&a“.

Susreti su organizovani pod pokrovitelj-stvom organizacije „Argument“, Grupe 484 i Opštine Sjenica.

IZVOR: SANDZAKPRESS.NET

P R E D S J E D N I K

Glavni muftija Muamer-ef. Zukorli�

P R E D S J E D N I K

Glavni muftija Muamer-ef. Zukorli�

BROJ 205/XV 33

GeografijaIndonezija se sastoji od

17.508 ostrva i ostrvaca, ra-štrkanih na velikoj površi-ni sa obje strane ekvato-ra. Udaljenost od najisto5-nijih do najzapadnijih ostr-va ovog arhipelaga iznosi 5.000 km. Pored južnih i jugoisto5nih obala Indone-zije postoje okeanske jame. Reljef ostrva je izuzetno ra-znovrstan. Ve&inu ravnice ima samo na Sumatri, Bor-neu i Novoj Gvineji, 5ija je obala mo5varna. Polovi-nu teritorije Indonezije za-uzimaju planine, od kojih su neke ugašeni ili aktivni vulkani. Indonezija je isto-vremeno i aktivni seizmi5ki region uzdrman mnoštvom zemljotresa. Stanovništvo uglavnom živi na ostrvima Java i Sumatra.

HistorijaPortugalci su prvi Evro-

pljani koji su došli u ove predjele 1511. godine, a na prijelazu iz 16. u 17. vijek ostrva Java i Sumatra nase-

lili su Holan<ani. Godine 1602. osnovana je Holan-dska isto5noindijska kom-panija koja je procvjetala za-hvaljuju&i prirodnim bogat-stvima indonežanskog ar-hipelaga. Organizovani po-kret za nezavisnost Indo-nezije zapo5eo je sa aktiv-nostima tek po5etkom 20. vijeka. Otpor stanovništva postao je intenzivniji za vri-jeme Drugog svjetskog rata, kada je zemlja bila pod ja-panskom okupacijom.

Indonezija je proglasi-la svoju nezavisnost 1945. godine, koju je Holandija zvani5no priznala tek 1949. Tokom polovine šezdesetih godina general Suharto je preuzeo vlast. On je uspo-stavio autoritarnu vladavinu, koju je podržavalo nekoli-ko vlada zaredom. Za vri-jeme njegove vladavine In-donezija je postala jedan od ekonomskih tigrova u regi-onu. Uprkos tome, u zem-lji se rodio otpor prema ne-potizmu kojeg je predsjed-nik Suharto podržao u svim oblicima vlasti, kao i prema široko rasprostranjenoj ko-

rupciji. Azijska ekonomska kriza 1997-1998. izazvala je duboke razmirice u zemlji. U martu 1998. god. Suharto je sedmi put zaredom iza-bran za predsjednika. Me-<utim, žestoki protesti sta-novništva primorali su ga da podnese ostavku 21. maja iste godine.

Nakon njegovog povla-5enja zemlja je polako pošla putem demokratije, ali su se razvile i separatisti5ke tendenacije. Godine 2002. Isto5ni Timor uspio je da se izbori za svoju nezavisnost. Unutrašnje razmirice proi-zvele su negativne konota-cije.

Ekonomija

- Rudna bogatstva: nafta, gas, ugalj, boksit, gvož<e, zlato

- Poljoprivreda – tropske biljke

- Industrija – laka, hemij-ska, prehramerena

- Turizam – primorski

Izme�u 13. i 16. vijeka lokalno stanovništvo zamijenilo je hin-duizam islamom.

IndonezijaN A J M N O G O L J U D N I J A M U S L I M A N S K A Z E M L J A

TR

AG

OM

UM

ME

TA

ESAD KOLAŠINAC

L I�NA KARTA

Površina - 1,9 mil. km2

Stanovništvo - 240 miliona (2009)Prijestolnica – Džakarta, 8,5 mil. st.Religija - 88% islamVulkani - više od 330, aktivnih 50Indonezija je istovremeno najmnogoljudnija i najguš�e naseljena zemlja na svijetu.

INDONEZIJA

INFO POLITIKA

Srbija odbila više od 100 deklaracija EU

Uvidom u dokumenta EU utvr�eno je da Srbi-ja nije potpisala veliki broj deklaracija koje joj je ponudila Evropska unija, a me�u njima najbrojni-ja su ona koja se ti�u zemalja kao što su Rusija, Kina, ili Balkan.

Srbija je 5esto svoje pragmati5ne intere-se stavljala iznad principa, kažu naši sago-vornici koji komentarišu podatak da Srbi-ja, odnosno prethodna državna zajednica Srbije i Cnre Gore, od 2004. do 2010. go-dine nije potpisala 124 deklaracije EU od 830 koje su joj ponu<ene.

Jelena Mili&, direktorka Centra za evro-atlanske integracije, kaže da male zemlje nemaju resurse kojima bi sebi omogu&i-li, kao što to 5ine veliki, neprincipijelnost radi trenutnih interesa. A Srbija upravo to 5ini.

„Srbija je pokazala vrhunac neprinci-pijelnosti, ignorišu&i 5injenicu da je dio mreža koje na nadnacionalnom nivou štite ljudska prava. A sada kada se pojavio izvje-štaj Savjeta Evrope u kome se veoma oz-biljno dovodi u pitanje kredibilitet kosov-skih lidera vrlo teškim insinuacijama o po-vredama ljudskih prava, onda je odjednom Srbija garant tog izveštaja, on je okosnica svega, on treba sve da promijeni... A kada je stalni Me<unarodni sud pravde donio jednu drugu odluku, pozivaju&i se na Re-zoluciju 1244 UN, kojom se Srbiji oduzi-ma suverenitet nad Kosovom zbog masov-nih kršenja ljudskih prava, mi smo, prije samo par meseci rekli da je to poraz me-<unarodnog prava i humanitarnog prava. Bojim se da tu vrstu nedosljednosti, ako ve& ne primje&uju prosje5ni bira5i u Srbiji, itekako primje&uje zapadna me<unarod-na zajednica. Uostalom, vidjeli smo to u komentarima nedavno objavljenih depeša preko Vikiliksa“, kaže Jelena Mili&.

Stavovi EU se moraju slijeditiJelena Mili&, me<utim, smatra da sadaš-

nja politika Srbije nije napravila iskorak u odnosu na raniji period u ovoj oblasti.

„Srbija nije samo bojkotovala odluke Savjeta Evrope, ve& i EU i UN u vezi sa apelom Iranu. Taj trend se intenzivirao za vrijeme mandata Vuka Jeremi&a i o5ito je da je bio u funkciji odbrane Kosova. Me-<utim, problem konfuzija u srpskoj spolj-noj politici, koji je eskalirao i sa dodjelom Nobelove nagrade za mir, je što Jeremi& ne shvata da Srbija nije samo geografski u Evropi, ve& je Srbija u Evropi koja je premrežena me<unarodnim organizacija-ma koje se bave zaštitom ljudskih prava i 5ije su rezolucije i akta postala obavezuju-&a za nju.“

Srbija, na primjer, u dva navrata, u junu i decembru prošle godine, nije podržala EU u zahtjevu Kini da se prekine progon disi-denta Liju Sjaoboa, ina5e ovogodišnjeg do-bitnika Nobelove nagrade za mir.

Srbija, u kojoj je smrtna kazna ukinu-ta, nije se pridružila nekoliko puta EU u osudi izvršenja smrtnih kazni u SAD, Ja-panu i još nekim zemljama, a nije podržala ni deklaraciju EU koja je izdata 2008. godi-ne povodom 10. oktobra, Me<unarodnog dana protiv smrtne kazne.

IZVOR: SLOBODNAEVROPA.ORG

34 1. JANUAR 2011.

SVIJET ISLAMA

Turska traži izvinjenje i obešte�enje od

IzraelaMinistar spoljnih poslova Tur-

ske Ahmet Davutolu izjavio je da Ankara želi da normalizuje odno-se sa Izraelom. Uslov za to je da se Izrael izvini i obešteti porodice žr-tava napada na konvoj brodova sa humanitarnom pomo&i za Palestin-ce, kada je poginulo devet Turaka.

„Imamo namjeru da se pomi-rimo sa Izraelom. Mi smo za mir

sa svim zemljama. Zašto bismo željeli loše odnose sa zemljom za koju pokušavamo da izdjejstvuje-mo mir“ – rekao je turski ministar, aludiraju&i na posredovanje Turske izme<u Izraela i Sirije 2008. godi-ne, što joj je donijlo me<unarodno priznanje.

Izrael i Turska su posljednjih 15 godina izgradile jake vojne i eko-nomske veze, a Turska postala naj-bliži saveznik Izraela u islamskom svijetu. Odnosi dviju zemalja po-5eli su da se kvare kada je Turska vlada sve žeš&e po5ela da kritiku-je ponašanje Izraela prema Pale-stincima. Na najnižu ta5ku su pali u maju ove godine, kada su izrael-ski komandosi ubili devet držav-ljana Turske, pri napadu na brod koji je pokušao da dostavi huma-nitarnu pomo& oblasti Gaze gdje živi napadnuti muslimanski narod - Palestinci. Tada je Turska povu-kla ambasadora iz Tel Aviva, a kao uslov za poboljšanje odnosa zatra-žila izvinjenje Izraela i isplatu od-štete porodicama žrtava.

„Turski gra<ani su ubijeni u me<unarodnim vodama, ništa ne može da prikrije tu istinu. Želimo i da o5uvamo odnose i da odbra-nimo naša prava. Na5in da se naše prijateljstvo sa Izraelom nastavi je da se (ta zemlja) izvini i ponudi kompenzaciju“, rekao je Davutolu.

Ministar je to rekao dan pred o5ekivani povratak napadnutog turskog broda „Mavi Marmara“.

Izvor: BETA

Ekvador priznao nezavisnu Palestinu Predsjednik Ekvadora, Rafael

Korea, zvani5no je priznao Pale-

stinu kao nezavisnu državu, idu&i stopama susjednih zemalja Bolivi-je, Brazila i Argentine, koje su to u5inile po5etkom ovog mjeseca i Urugvaja koji je najavio priznanje po5etkom sljede&e godine.

Korea je potpisao „zvani5no priznanje vlade Ekvadora za Pale-stinu kao slobodnu i nezavisnu dr-žavu u granicama iz 1967. godine“.

Ministarstvo vanjskih poslova u Kitu izdalo je saopštenje u kome se objašnjava da odluka te zemlje „opravdava valjanu i legitimnu želju palestinskog naroda za slo-bodnom i nezavisnom državom“.

Urugvaj je protekle nedjelje ta-ko<er potvrdio da planira da se pri-druži Argentini, Brazilu i Boliviji, kao i Venecueli u priznanju pale-stinske države.

Palestinci traže me<unarodno priznanje u vrijeme kada su mi-rovni pregovori sa Izraelom u &or-sokaku. Nakon što su prethodne tri latinoameri5ke zemlje priznale palestinsku državu, Izrael je upo-zorio da je takav potez kontrapro-duktivan i štetan.

Nezavisna Palestina proglašena je unilateralno još novembra 1988. godine i za protekle dvije decenije priznalo je više od 100 zemalja.

Izvor: Bicent.com

Atina �e dobiti džamiju

Gr5ki premijer Jorgos Papan-dreu obe&ao je da &e u Atini biti iz-gra<ena džamija, 25 godina nakon

istog obe&anja njegovog oca, u to vrijeme šefa Vlade Andreasa Pa-pandreua. On je dodao da &e do završetka džamije biti napravlje-no privremeno mjesto gdje &e mu-slimani mo&i da obavljaju vjersku službu.

„Sramota je da 25 godina, možda i više, nismo bili sposobni da sagradimo ovu zgradu“, rekao je Papandreu u parlamentu.

Hiljade muslimana porijeklom iz arapskih država, Afrike i indij-skog potkontinenta živi u Atini, a nemaju zvani5no mjesto za moli-tve ni groblje, uprkos ponavljanim

obe&anjima vlada koje su se smje-njivale iz godine u godinu.

Bogomolje su bile improvizova-ne u stanovima i skladištima koja su bila 5esto na meti rasisti5kih na-pada.

Izvor: Bir.ba

Najve�a džamija u Zapadnoj Evropi

U Roterdamu je u subotu (18.12.2010.) otvorena najve&a džamija u Zapadnoj Evropi. Preli-jepa džamija sa dva minareta viso-ka 50 metara može da primi 3.000 osoba.

ast da otvori roterdamski lje-poticu imao je Ahmed Abutaleb, gradona5elnik Roterdama, drugog po veli5ini grada u Holandiji.

„Nadamo se da &e ovo zdanje postati centar dobro5instva, uza-jamnog razumijevanja, gdje &e svi imati pristup“, naveo je Abdelra-zak Butaher, predsjednik Uprav-nog odbora džamije.

Prvi sprat džamije, koji se pro-stire na više od 2.000 kvadratnih metara i ima kupolu visoku 25 metara, namijenjen je za obavlja-nje namaza za muški dio džema-ta. Ženski dio džemata &e klanjati na drugom spratu, a imama mogu da 5uju i vide kroz otvore na podu.

U prizemlju i na tre&em spra-tu nalaze se školski centar i bibli-oteka.

Izgradnja džamije je po5ela 2003. godine i trajala je sedam go-dina umjesto dvije, koliko je prvo-bitno predvi<eno, zbog protivlje-nja lokalne ksenofobne stranke.

Izgradnju je uglavnom finansi-rala Fondacija „Al Maktum“ šejha Hamada El-Maktuma, ministra fi-nansija Ujedinjenih Arapskih Emi-rata.

Oko 20 odsto od 16,5 milio-na stanovnika Holandije su stran-ci, od kojih je ve&ina porijeklom iz muslimanskih zemalja, kao što su

BROJ 205/XV 35

Maroko, Turska i Indonezija.Gert Vilders, vo<a holandske

antiislamske partije PVV, napi-sao je na društvenom sajtu Tviter da „toj užasnoj stvari nije mjesto ovdje nego u Saudijskoj Arabiji“.

Izvor: ONASA

Halal sertifikat za hotelijere i bankare u

HrvatskojZagreba5ki Centar za certifici-

ranje halal kvalitete dobio je u sri-jedu (22.12.2010.) sertifikat kvali-tete prema zahtjevima me<unarod-ne norme ISO 9001:2008.

Centar djeluje u sklopu Meših-ata Islamske zajednice u Hrvatskoj kojim rukovodi dr. Aziz Hasano-vi&, a sertifikat halal kvalitete po-sjeduju 23 hrvatske firme za uku-pno 1.602 proizvoda.

Me<u njima su Vindijine firme Koka i Vindon, Gavrilovi&, Podrav-kina Danica, Kraš, Zve5evo, Puris, Perutnina Ptuj - Pipo akovec, Kalni5ke vode, Sladorana, še&erana Viro, ali i tri OPG-a koja se bave proizvodnjom melase i meda.

Prije mjesec dana halal sertifikat dobila je i hotelijerska ku&a s ostr-va Krk - Hoteli Baška. Hasanovi& isti5e daje to prvi hotel u regiji s halal sertifikatom, te da ih nema ni u Bosni i Hercegovini. O certifika-tu se raspituju i drugi hotelijeri, a

potencijalni klijenti su i banke koje bi radi lakšeg privla5enja investito-ra iz islamskog svijeta mogle biti zainteresovane za uvo<enje poseb-nog na5ina bankarskog poslovanja u skladu s halal normama.

Ina5e, nije uobi5ajeno da se ser-tifikat ISO kvalitete dodjeljuje in-stitucijama u sklopu vjerskih za-jednica, pa je zagreba5ki Centar za sertificiranje halal kvalitete me<u prvih pet u svijetu s tim sertifika-tom, isti5u u Islamskoj zajednici.

„ISO sertifikatom želimo po-kazati sistemsku ozbiljnost u radu kojim promovišemo i elitni turi-zam u RH, ali i konzumaciju hrvat-skih proizvoda jer hotel ne može dobiti halal sertifikat ako nema ozna5ene halal proizvode koji se proizvode u Hrvatskoj. Hrvatski proizvodi s našim halal sertifika-tom sada, uz me<unarodni ISO sertifikat, ne&e više u izvozu pod-lijegati resertificiranju bilo gdje u svijetu“, isti5e Hasanovi&.

Proces halal sertifikacije traje od tri do osam mjeseci, a troškovi najviše zavise od vrste proizvoda i iznose od pet hiljada kuna naviše, ali cijena proizvoda ne smije rasti dobijanjem halal certifikata, isti5e Hasanovi&.

U pripremi za halal još je de-setak firmi, me<u kojima su Belje, Zdenka, PIK Vrbovec, Franck, Eko Vrelo, Rotrade, Vindijina pe-karnica Latica i drugi, pa &e broj halal proizvoda uskoro prije&i dvije hiljade. Hasanovi& najavljuje i skoro otvaranje prve halal trgovi-ne u Zagrebu.

Izvor: Business.hr

Poništena kazna zbog vožnje pod nikabomSud u Francuskoj poništio je

kaznu izre5enu jednoj muslimanki koja je vozila automobil obu5ena u tradicionalni veo - nikab.

Policija u Nantu kaznila je San-drinu Muler sa 22 eura uz obra-zloženje da joj je veo ograni5avao pogled.

Njen advokat pozdravio je od-luku suda da poništi kaznu jer, kako se navodi u zaklju5ku presu-de, nikab ne prekriva o5i i zato nije bio opasan za vožnju.

„Živimo u slobodnoj zemlji i, kao rezultat, dozvoljeno je sve što nije zabranjeno. Sada možemo da vozimo sa nikabom“, rekao je ad-

vokat odbrane.Zabrana nošenja velova koji po-

krivaju lice na javnim mjestima u Francuskoj stupa na snagu sljede-&e godine.

Pristalice zabrane kažu da &e ona zaštititi francuske vrijedno-sti, a kriti5ari smatraju da bi zabra-na mogla da podstakne antimusli-manska osje&anja u zemlji u kojoj su muslimani druga najve&a vjerska zajednica.

Žene koje budu kršile zabranu

mo&i &e da budu kažnjene sa 150 eura, a osobe koje ih budu primo-ravale da nose velove preko lica bit &e suo5ene sa znatno oštrijim ka-znama.

U Francuskoj živi oko pet mi-liona muslimana, što je najve&a islamska manjinska zajednica u Evropi.

Izvor: Sarajevo-x.com

INFO VIKILIKS

Historija o WikiLeaksu i njegovom osniva�u Julianu Assangeu

WikiLeaks je neprofitna medijska organizacija. Cilj WikiLeaksa je infor-misati svijet o nezakonitim aktivnostima u državnim organima i firmama širom svijeta. Svojim obavještajcima pružaju potpunu anonimnost i sigur-nost. Jedna od najvažnijih aktivnosti ove neprofitne organizacije je objav-ljivanje originalnih materijala uz njihove vijesti tako da 5itaoci i histori5ari podjednako mogu vidjeti pravu istinu o odre<enom slu5aju.

Ovo je veoma mlada organizacija koja se brzo razvila, oslanjaju&i se na veliku mrežu volontera širom svijeta. Od 2007., kada je organizacija služ-beno osnovana, WikiLeaks je izviještala svjetsku javnost o raznim ilegalnim aktivnostima državnih vlasti širom svijeta, kao i velikih svjetskih giganata.

Ova neprofitna organizacija posjeduje najnoviju informacionu tehnolo-giju koja im omogu&ava da obavljaju ovaj posao na globalnoj sceni. Veliki broj svjetskih umova iz razli5itih oblasti radi dobrovoljno za ovu organi-zaciju žele&i da svijet dobije pravu informaciju o radu vladaju&ih krugova širom svijeta i njihovim ilegalnim postupcima.

Od samog osnivanja do sada WikiLeaks je pretrpjela i trijumfovala pro-tiv mnogih pravnih i politi5kih napada dizajniranih da unište ovu organiza-ciju; njihove novinare i njihove anonimne informativne izvore. Me<utim, dosad im to nije pošlo za rukom. Njihova odbrana je sloboda govora i me-dijskog izdavaštva kao i pravo javnosti da sazna pravu istinu. Baziraju svoj rad na Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima. Konkretno, 5lanak 19. podsti5e rad njihovih novinara i drugih volontera. Tu se navodi da svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. Ovo pravo uklju5uje slobodu zadržavanja mišljenja bez vanjskih pritisaka, te slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice.

Julian Assange je osniva5 WikiLeaksa. Poznat je pod nazivom „the Robin Hood of hacking“. Kao osniva5 i glasnogovornik WikiLeaks-a, web sajta koji objavljuje tajne dokumente država, kao i razli5itih firmi širom svi-jeta, on smatra da je objavljivanje ovih dokumenata za dobrobit svih ljudi. Malo se zna o njegovom privatnom životu, ali evo nekoliko informacija:

• Julian Assange je, navodno, ro<en 1971. u gradu Townsville, sje-veroisto5na Australija. Nije išao u školu nego su ga u5ili ku&i (homescho-oled) zbog njegovog stalnog preseljenja. U vrijeme kada je imao 14 godina on i njegova majka su se, navodno, preselili 37 puta.

• Nakon što je maj5ina veza sa muzi5arem koji je živio s njima po-stala veoma nasilna, Assange je bježao 5esto od ku&e u periodu izme<u nje-gove 11. i 16. godine.

• Kada je napunio 16 godina, po5eo je „hackiranje“ ra5unara pod imenom „mendax“ od latinske rije5i (neistinito).

• Godine 1991., u 20. godini, Assange i neke kolege hakeri prova-lili su u glavni terminal Nortel, kanadske telekomunikacijske firme. Bio je uhva&en i izjasnio se krivim po 25 optužbi, a šest drugih optužbi su odba-5ene. Platio je malu nov5anu kaznu i navodno njegova osuda je bila okarak-terisana kao „inteligentna radoznalost“.

• Assange je studirao matematiku i fiziku na Univerzitetu u Melbourneu, ali je to ubrzo napustio kad je primijetio da poslove u tom odjelu obavlja armija i drugi pla&enici iz razli5itih agencija.

• Tokom 2006. Assange je odlu5io da osnuje WikiLeaks u uvjerenju da &e slobodna razmjena informacija stati na kraj nelegitimnim upravljanji-ma i aktivnostima. Na web stranici objavljuje materijale iz izvora, a glavni server je Švedskoj, zemlji koja ima jake zakone za zaštitu njegovih obavje-štajaca.

Julian Assange je trenutno pod sudskom istragom u Stockholmu u Švedskoj zbog navodnog silovanja i seksualnog maltretiranja dvije švedske žene. Naravno, Julian Assange negira ove optužbe i podnio je žalbu protiv ovih „izmišljenih“ optužbi, ali sud je nije prihvatio. Istraga je još u toku.

Zbog objavljivanja ameri5kih tajnih dokumenata, SAD su podnijele tužbu protiv Assangea. Ina5e, prema pouzdanim izvorima, život Assangea je u velikoj opasnosti i on je izjavio da &e najvjerovatnije tražiti azil u Švi-carskoj.

Zamjenik ministra vanjskih poslove Ekvadora izjavio je jednom pri-likom: „Ako osniva5 WikiLeaksa Julian Assange traži smještaj i zaštitu, Ekvador &e mu to rado pružiti.“

PRIREDIO SALAHUDIN FETI�

IZVOR: MESIHAT.COM