��������������

BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 2BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 280 80 DINARADINARA

3. Ševval 1432. 3. Ševval 1432. •• 1. septembar 2011. 1. septembar 2011. • • Broj 221 Broj 221 • • Godina XVGodina XV

Zeri islamZeri islam

GlasGlasislamaislamawww.glas-islam

a.info

S T O P S E G R E G A C I J I � ���� � �� �� ��� �� �� ��� � ��� ������� � ����� �� �� �� ���� ��� ���� �

��� ���! � �� �� �� � "�#�$� �A ko govori ljepše od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela �ini i koji govori:

'Ja sam doista musliman!' (Kur'an)

MU

SLIMAN

MU

SLIM

NO�NI NAMAZ NA TRGU "GAZI ISA-BEGA" U NOVOM PAZARU

Ispra�amo prvi Ramazan poslije petnaest godina bez neposrednog ataka na Islamsku zajednicu. To razumi-jemo kao po�etak pobjede istine, prava i pravde. U ibadetu posta, namaza, Kur'ana i pune predanosti Stvoritelju provedosmo mjesec Ramazan oja�ani na putu emaneta uspostave reda na Zemlji. Festival islama sa masovnim iftarima na otvorenom širom Sandžaka potvrdio je snagu jedinstva i odlu�nosti muslimana ovog prostora, oživljavaju�i tradiciju solidarnosti i natjecanja u gostoljubivosti i dobro�instvu. U punom sjaju plemenitih duša, sa izoštrenom voljom i jasnim ciljem muslimani do�ekuju ovaj Bajram. Radosni zbog uspješnog ramazanskog uspona, ipak sa dozom tuge zbog ispra�aja najdražega gosta. Pravi posta�i imaju pravo na punu radost Bajrama. I neka se raduju kako im dolikuje, sa porodicama i pri-jateljima svojim. Pravi musliman ne�e obilježiti Bajram uz alkohol i druge harame, �ime bi uprljao �istotu Ramazana i Bajrama. Plemenitost duše muslimana potvrdit �e se kvalitetom njegovog ponašanja do sljede�eg Ramazana. Musliman je dobar koliko su mu dobra djela. U tom svjetlu, BAJRAM MUBAREK OLSUN svim posta�ima i njihovim porodicama.

Glavni muftijaMuamer-ef. Zukorli�

BAJRAMSKA PORUKA

ORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I ORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM

AMBIJENTU RESTORANA "SAZ"AMBIJENTU RESTORANA "SAZ"

Restoran SAZ posjeduje Restoran SAZ posjeduje • • dvije sale dvije sale • • terasuterasu• • baštu i letnjikovac baštu i letnjikovac

pored vodepored vode• • igralište za djecuigralište za djecu• • širok parking prostorširok parking prostor• • abdesthanu i mesdžidabdesthanu i mesdžid

TRGOKEMOt r a d e t r a n s p o r t a n d m o r e

adressDubrova�ka bbNovi PazarSerbia

phone/fax: + 381 20.360.181phone/fax: + 381 20.360.182email: office@trgokemo.comweb: www.trgokemo.com

Posjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJUPosjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJU u centru grada (pored hotela Kan) u centru grada (pored hotela Kan)

Kapacitet restorana Kapacitet restorana

700700 mjesta mjesta

TRTRHidžabHidžabkod Nazire

Adresa: ul. 1. maj 56, Novi Pazar Telefon: 063/17-17-866

Prodaja robe Prodaja robe

iz Turske iz Turske

i Sirije za i Sirije za

pokrivene žene pokrivene žene

i djevojke, i djevojke,

mla�e i mla�e i

starije...starije...

Svake nedjelje nova roba...

Svake nedjelje nova roba...

Uvijek novi modeli...

Uvijek novi modeli...

Adre

����������������� �������������������������PUTUJTE SA TURISTI�KOM AGENCIJOM

ODLAZAK NEDJELJOM U 9hODLAZAK NEDJELJOM U 9hPOVRATAK UTORKOM U 10h

REDOVNE LINIJE

NOVI PAZAR - ISTANUL - NOVI PAZAR

TELEFONI:TELEFONI:TURSKA: +90.535.893.3234TURSKA: +90.535.893.3234

SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662

NOVI P AZAR

Bestattungsdienst „Džankovi�“Mi Vam nudimo: Prijevoz dženaza iz svih Evropskih zemalja za BiH,

Sandžak, Crnu Goru, Kosovo i druga odredišta, sre�ivanje dokumentacije, prijevoz specijalnim pogrebnim vozilom, najpovoljnije usluge

Opremanje i prijevoz obavlja Suljo ef. Džankovi�.Kontakt telefoni: +49/4065033854, +381/20315800,

+381/644434312Suljo ef. Džankovi�: +49/17649016539

BROJ 221/XV 5

NA

ŠE

VI�

EN

JE

Muslimani sa �ežnjom ispra-�aju mjesec Ramazan, a sa

radoš�u do�ekuju Bajram. Rama-zan je u�vrstio vjerni�ka srca, post osvježio razum, namaz oja�ao po-božnost, zekat i sadekatu-l-fitr o�istili imetak, itikaf smirio nefs, bajram namaz ujedinio vjerni�ke safove, a bajramski ru�ak spojio porodice, pa sve na islam miriše. Hori atmosfera u imanskom za-nosu i ljepoti. Vjernici su i ovog Ramazana postili, klanjali teravi-je i no�ne namaze, slušali u�enje mukabele i spremali iftare za svoje porodice, ro�ake i prijatelje pona-šaju�i se u duhu hadisa: „Ko nahra-ni posta�a, ima nagradu kao i onaj koga je nahranio (nagradu posta-�a), a da se njemu ništa ne umanji od nagrade.“

Ono što je obilježilo ovogodiš-nji Ramazan jesu zajedni�ki iftari širom Sandžaka u okviru manife-stacije „Festival islama“ u organi-zaciji Mešihata Islamske zajednice. U danima posta hiljade vjernika se imalo prilike iftariti na zajedni�-koj sofri, uz bratski osmjeh, iskre-ne dove, u�enje Kur’ana, obavlja-nje namaza i slušanje velikih rije-�i Glavnog muftije koji na jednom od iftara re�e: „Ljudskost se mjeri po tome kakvi smo prema drugi-ma, prema roditeljima, djeci, poro-dici, rodbini, prijateljima, komši-jama i svima onima sa kojima smo u kontaktu. I ovaj naš ramazanski post i namazi, a prije toga naš šeha-det, kao i sve što je propisano i dio je naše vjere islama, ima za cilj da probudi, oživi i baštini ljudske vri-jednosti. Vidite i sami, kada posti-te kako se bolje osje�ate. Osje�ate milosr�e i potrebu da drugima po-mognete.“

Zaista, Islamska zajednica pred-nja�i u �injenju dobra. Od omo-gu�ivanja školovanja naše omladi-ne u svom rodnom mjestu po�ev

od islamskih predškolskih usta-nova, medresa, Škole Kur’ana �a-snog, Fakulteta za islamske studi-je, Internacionalnog univerziteta, te krune svih naših institucija Boš-nja�ke akademije nauka i umjetno-sti, do osnivanja Centra za huma-nitarni rad koji hrani preko dvije hiljade porodica, te drugih vidova pomaganja u Sandžaku i šire, evo u mjesecu Ramazanu organizova-nja iftara za hiljade vjernika koji sa ponosom dolaze na „Festival isla-ma“ da svijetu pokažu ko su i kakvi su sandža�ki muslimani. Kruna za-jedni�kih iftara je Centralna mani-festacija „Festival islama“ održana na Trgu „Gazi Isa-bega Ishakovi-�a“ u Novom Pazaru uz prisustvo više hiljada vjernika i vrhovnog po-glavara Islamske zajednice dr. Mu-satafe-ef. Ceri�a. Reislulema je i ovu posjetu Sandžaku iskoristio da iskaže brigu za stanje Bošnjaka i da par smjernica kako da Bošnjaci sa-�uvaju, odbrane i zaštite svoj vjer-ski i nacionalni identitet. Tijekom posjete Sandžaku on poru�i Boš-njacima, ali i svima drugima: „Mi, ovdje na Balkanu, imamo pravo da imamo kao svi drugi narodi - drža-vu, slobodu, sigurnost, vjeru, na-ciju i dom u kome �e živjeti niz generacija, a ne kao do sada da se svaka generacija morala seliti bar dva puta.“ U panbošnja�koj poruci je rekao: „...da je svaki Bošnjak od-govoran za drugog Bošnjaka i da se za njega mora boriti.“

Mnogi islamofobi i bošnjako-fobi pohitaše da još jedanput na-padnu Reisulemu i Glavnog mufti-ju optužuju�i ih za destabilizaciju prilika na podru�ju propale Jugo-slavije, namjerno zaboravljaju�i da aktivnosti i izjave srpskih politi�-kih krugova sa obje strane Drine, Memorandum 2 SANU-a i još mnogo šta iz beogradske politi�ke kuhinje okarekterišu destabilizaci-

jom regiona.Još jedanput je na sceni satani-

zacija Bošnjaka muslimana, te ne-gacija njihovih legitimnih prava uz nastojanje da se ospori i najmanji pokušaj o�uvanja bošnja�kog naci-onalnog korpusa proglašavanjem svakog koraka u ovom pravcu kao huška�ku retoriku i vra�anje u de-vedesete godine, pritom namjerno zaboravljaju�i �injenicu da Bošnja-ci nisu zapo�eli rat, niti su �inili zlo�ine, ve� je nad njima izvršen stravi�an genocid, najve�i poslije Holokausta.

Ipak, utisak ovogodišnjeg Ra-mazana ostaje na masovnosti vjer-nika koji su prisustvovali iftarima u sandža�kim gradovima, te sjaj-noj organizaciji istih, kao i mogu�-nosti Glavnog muftije da regrutu-je ljude okupljaju�i ih na jednom mjestu bez ikakvog interesa za bilo koga, a uz osje�aj da su svi ujed-no i doma�ini i gosti. Mnogobroj-no prisustvo vjernika na iftarima i no�nim namazima, demonstracija znanja, prefinjenosti, kulture i du-hovnosti, zapravo su najve�a fru-stracija islamofoba i bošnjakofoba, te se kroz tu njihovu zabrinutost tuma�e svi njihovi o�ajni�ki kriko-vi za Reisulemom i Glavnim muf-tijom, koji svoj legitimitet crpe baš iz onolikog broja ljudi što pono-sno idu za njima.

Stoga, Ramazan jeste najbolja prilika za op�ekoristan rad i dru-ženje sa narodom. Islamska zajed-nica sa svim svojim kapacitetima, u Ramazanu i van njega, �ini veliko dobro i radi na opštu korist musli-mana Bošnjaka. Na kraju �e svako vidjeti svoja djela: „Onaj koji bude uradio koliko trun dobra – vidjet �e ga, a onaj koji bude uradio koli-ko trun zla – vidjet �e ga.“ (El-Zil-zal - Zemljotres, 7-8)

Utisak ovogodišnjeg Ramazana ostaje na masovnosti vjernika koji su prisustvovali iftarima u sandža�kim gradovima, te sjajnoj organizaciji istih i mogu�nosti Glavnog muftije da regrutuje ljude okupljaju�i ih na jednom mjestu bez ikakvog interesa za bilo koga, a uz osje�aj da su svi ujedno i doma�ini i gosti. Mnogobrojno prisustvo vjernika na iftarima i no�nim namazima, kao i demonstracija znanja, prefinjenosti, kulture i duhovnosti, zapravo su najve�a frustracija islamofoba i bošnjakofoba, te se kroz tu njihovu zabrinutost tuma�e svi njihovi o�ajni�ki krikovi za Reisulemom i Glavnim muf-

tijom koji svoj legitimitet crpe baš iz onolikog broja ljudi što ponosno idu za njima.

L J U D S K O S T S E M J E R I P O T O M E K A K V I S M O P R E M A D R U G I M A

Kad dobro nadvlada

6 1. SEPTEMBAR 2011.

SAOPŠTENJE

USVOJEN PROGRAM ZAŠTITE ISLAMSKE VJERONAUKE

Glavni muftija Muamer-ef. Zukorli� je, u �etvrtak 18. avgusta, uprili�io sastanak sa koordinatorima

islamske vjeronauke u školama i rukovodstvom Udruže-nja vjerou�itelja.

Na sastanku je razmatrano pitanje realizacije zakonom garantovane islamske vjeronauke u školama u sjenci ugro-žavanja ovog prava muslimana od strane Ministarstva vjera i Ministarstva prosvjete.

Tom prilikom istaknuto je da Bogoljub Šijakovi� u svoj-stvu državnog sekretara Ministarstva vjera i dalje predvo-di hajku režima na prava Islamske zajednice i muslimana.

U�esnici sastanka usvojili su program mjera zaštite od nepravde koju vlast �ini prema polaznicima, njihovim ro-diteljima i vjerou�iteljima islamske vjeronauke. Tako�e su se saglasili da diskriminatorsko ponašanje režima prema Islamskoj zajednici i muslimanima može izazvati ozbiljnu destabilizaciju ovog prostora.

Na sastanku je zaklju�eno da Islamska zajednica uputi poziv najvišim predstavnicima vlasti da Islamskoj zajednici vrate nezakonito uzurpirano pravo na islamsku vjeronau-ku u skladu sa Ustavom i Zakonom o crkvama i vjerskim zajednicama.

INFORMATIVNA SLUŽBA MEŠIHATA

SAOPŠTENJE

ZLONAMJERAN I NEODGOVORAN POSTUPAK SRE�KOVI�A

Bošnja�ka demokratska zajednica odbacuje ponašanje i izjavu mini-stra Sr�ana Sre�kovi�a povodom posjete reisuleme Mustafe-ef. Ce-

ri�a Novom Pazaru, ocjenjuju�i ovaj postupak zlonamjernim i neodgovor-nim.

Ministar Sre�kovi� govori o navodnoj zapaljivoj retorici, a da nijednog momenta nije naveo, niti citirao šta je zapravo bilo zapaljivo u govoru re-isuleme Ceri�a. O�igledno je najviše zasmetao poziv Reisuleme na jedin-stvo Bošnjaka, daju�i u obavezu svakom Bošnjaku da se zauzme za drugog Bošnjaka, a što je suprotno principu režima u Beogradu koji se konstantno zalaže da na�e Bošnjake koji �e se boriti protiv drugih Bošnjaka.

Sam iftar na prepunom Trgu „Gazi Isa-bega Ishakovi�a“, kao i posjeta vrhovnog vo�e Reisuleme, bila su najljepša prezentacija naše vjere, nacije, kulture i tradicije, iskazane kroz vrijednosti �istote, strpljivosti, moralno-sti, organizovanosti i jedinstva.

Ovim se još jednom pokazalo, a našta smo i ranije ukazivali, da vlast u Beogradu ugrožavanjem prava Bošnjaka, kao i destabilizacijom prilika u Sandžaku, želi javnosti pokazati svoj lažni patriotizam, nadaju�i se da �e time nadoknaditi gubitak politi�ke podrške zbog neuspjele politike koju sprovodi u ovom mandatu.

INFORMATIVNA SLUŽBA BDZ

SLUŽBENI RETROVIZOR

IZ SANDŽAKA ZA SOMALIJU 31.000 EURA

Glavni muftija Islamske zajednice Muamer-ef. Zukorli� uru�io je pomo� u iznosu od 31.100 eura za gladnu djecu Somalije.

Pod pokroviteljstvom Mešihata, posredstvom džamija i aktivno u�eš�e Mu-slimanskog omladinskog kluba (MOK) i omladine Bošnja�ke kulturne zajednice (OBKZ) organizovana je petodnevna akcija prikupljanja pomo�i stanovništvu So-malije koju je pogodila suša, izazivaju�i humanitarnu katastrofu od više miliona gladnih.

Najugroženija kategorija su djeca Somalije gdje je do sada od gladi umrlo više desetina hiljada djece.

„Ovo je odgovor pripadnika Islamske zajednice na vapaj djece Somalije. Rama-zanski post je prilika u kojoj vjernici imaju poja�an osje�aj za ugrožene, što nemi-novno dovodi do humanosti i dobro�instva“ – istakao je Glavni muftija prilikom uru�enja pomo�i.

Muftija se tom prilikom zahvalio svim u�esnicima ove akcije, upu�uju�i dovu Uzvišenom Stvoritelju da im podari svako dobro ovog i budu�eg svijeta, iznose�i posebno pohvale omladini Sandžaka koja je pokazala visoku svijest, odgovornost i spremnost na akciju u prilici kada je to neophodno.

„Ovaj skromni doprinos dokaz je da za pomo� potrebnima nije neophodno po-sebno bogatstvo, ve� stanje duha i moralni kvalitet �ovjeka“ – naglasio je tom pri-likom muftija Zukorli�, upu�uju�i poziv i drugim organizacijama i institucijama na ovom prostoru da se uklju�e u akciju pomo�i gladnoj djeci Somalije.

INFORMATIVNA SLUŽBA MEŠIHATA

SAOPŠTENJE

OSUDA NASILNOG PONAŠANJA �ELNIKA NOVOPAZARSKE LOKALNE SAMOUPRAVE

BDZ najoštrije osu�uje brutalno i nasilno ponašanje �elnika lokalne samouprave prema radnicima TK „Raška“ koji na potpu-no demokratski na�in, protestom, žele da ostvare svoja uskra�ena prava.

Radnici TK „Raška“ imaju sudsku presudu za nadoknadu li�nih dohodaka, traže�i od lokalne samouprave da im da podršku u ubrzavanju procedure pred Ministarstvom ekonomije, a umjesto pomo�i dobili su brutalan odgovor sile, vrije�anja i ponižavanja. Ova vlast zaboravlja da su radnici, koje danas guraju niz stepenice Gradske uprave, isti oni koji su ih birali na prethodnim izborima.

Broj nezaposlenih sve više raste, radnici starih državnih firmi ne mogu da ostvare svoja prava, tako da je sve ve�i broj onih koji su dovedeni na ivicu egzistencije, što ima za posljedicu u�estale proteste gra�ana i štrajkove radnika.

Loša strana demokratije je u tome da kad pogriješite u izboru vlasti morate da �ekate da pro�u �etiri godine, a dobra strana je da ipak te �etiri godine pro�u tako da gra�ani mogu da isprave grešku koju su na�inili.

INFORMATIVNA SLUŽBA BDZ

BROJ 221/XV 7

�ESTITKE

�ESTITKE

�ESTITKE

BAJRAMSKA �ESTITKA REISU-L-ULEME

Draga bra�o i sestre,Nakon jednomjese�nog posta, najuzvišenijeg ibadeta u islamu, nakon iftara i sehura, nakon teravija i ramazanskih sijela, nakon Lej-

letu-l-Bedra i Lejletu-l-Kadra, nakon što se duša napunila vjerom i srce nakon što se ispunilo željom da dosegne Allahov rizaluk, dolazi nam Bajram, sutra 1. ševvala 1432., odnosno 30. avgusta 2011. po Miladu.

Ovogodišnji Ramazan ostat �e upam�en po dugim i vru�im danima, po punim džamijama na teravih-namazima i po velikom prisustvu omla-dine na no�nom kijam-namazu u blagoslovljenoj no�i Lejletu-l-Kadra.

Ramazan ove godine pamtit �emo i po dobrom srcu naših ljudi, koji su za gladnu Somaliju ukupili oko �etiristo hiljada maraka, kao i po mnogim doma�im humanim akcijama da se gladni nahrane, da se nezbrinuti zbrinu, te da se ne zaboravi komšija za kojeg se moramo brinu-ti kao uvjet valjanosti naše vjere.

U ovom Ramazanu �etvrti šart islama – zekat bolje je shva�en nego ikad ranije i Bejtu-l-mal je prihva�en kao briga svih vjernika. Stoga, Allahu Milostivi blagoslovi svakog onog koji je ve� izdvojio ili �e izdvojiti iz svog imetka zekat za potrebe naše zajednice. Bože, o�isti njegovo srce i ruke od harama, uve�aj njegov imetak, obraduj ga, Bože, željenim uspjesima i podari njemu i njegovoj porodici zdravlje i sre�u u životu.

U�im dovu Uzvišenom Allahu da primi post posta�ima i da blagoslovi sadekatu-l-fitr svima koji su ve� dali i koji �e to dati prije sutrašnjeg bajram namaza.

Sa tim mislima, svima vam od srca želim sretan Bajram, mole�i dragog Allaha dž.š. za vaše zdravlje i uspjeh u životu i radu. Posebno želim Bajram �estitati prognanim, bolesnim i nemo�nim s dovom Stvoritelju Uzvišenom da im bude na pomo�i!

S osobitim željama Bajram �estitam našoj bra�i u Hrvatskoj, Sloveniji, Sandžaku, Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji, te bošnja�koj di-jaspori i svim muslimanima u svijetu s rije�ima Bajram šerif mubarek olsun!

Glavnom muftiji Muamer ef. Zukorli�u

BAJRAMSKA �ESTITKA BNV-a

U ime Bošnja�kog nacionalnog vije�a i u svoje li�no ime, Vama uvaženi Glavni muftija, Vašim saradnicima i službenicinma, imamima i muderissima, te svim vjernicima u domovini i dijaspori, povodom predstoje�ih bajramskih blagdana, želim puno sre�e, zdravlja i uspje-

ha, uz dovu da u ovim teškim vremenima, kao i do sada, bdijete na braniku odbrane �asti i dostojanstva pripadnika islama u Sandžaku i Srbiji. Bajram šerif mubarek olsun!

Predsjednik Prof. dr. Mevlud Dudi�

BAJRAMSKA �ESTITKA BDZ-a

Proteklih dvadeset i devet dana provedenih u postu i ibadetu akumulirali smo novu energiju, nadja�avali svoje strasti i u�vrš�ivali svoj moral, tako da još ja�i i spremniji možemo odgovoriti na sve izazove koji su pred nama.

Bajram predstavlja simbol mira, radosti, solidarnosti, sre�e, razumijevanja, praštanja, kao i simbol �asti i dostojanstva.

U tom smislu, u ime Bošnja�ke demokratske zajednice svim pripadnicima islamske vjere upu�ujem najsrda�nije �estitke povodom predsto-je�eg bajramskog blagdana, u želji da ga provedu u blagostanju i rahatluku, zajedno sa svojim najmilijima.

BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN!

Predsjednik, Emir Elfi�

�ESTITKE

Glavnom muftiji Muamer ef. Zukorli�u

BAJRAMSKA �ESTITKA IO BNV-a

Vama, imamima, muderisima, �lanovima Mešihata i Sabora, kao i svim vjernicima, najsrda�nije želim BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN, da ga provedete u zdravlju, rahatluku i bereketu.

Predsjednik Izvršnog odbora Samir Tandir

8 1. SEPTEMBAR 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Božji rahmet na Trgu „Gazi Isa-bega Ishakovi�a“

NERMIN GICI�

Ovaj iftar je poseban, jer su srca posta�a usmjerena prema Stvoritelju, zahvaljuju�i Mu što postojimo, pri-padamo islamu, što nam je ukazao na pravi put i pomogao da Trg, grad i cjelokupan prostor zra�e slobodom. Uprkos željama nekih da Allahovo svjetlo na ovim prostorima utihnu, Stvoritelj je htio da Njegovo svjetlo blistavo sija, pomaže nam da kora�amo pravim putem i �ine�i sedždu Allahu Uzvišenom samo Njega za

Gospodara priznajemo, a nikakve druge kvazi gospodare.

C E N T R A L N A M A N I F E S T A C I J A „ F E S T I V A L I S L A M A 2 0 1 1 . “ U N O V O M P A Z A R U

Zajedni�ki iftar i Cen-tralna manifestacija

„Festival islama 2011.“ odr-žana je u petak 19. avgu-sta 2011. godine na Trgu „Gazi Isa-bega Ishakovi�a“ u Novom Pazaru. Nakon Priboja, Nove Varoši, Pri-jepolja, Sjenice, Tutina, Ro-žaja i Petnjice, ova manife-stacija i karavana pod po-kroviteljstvom Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, IKC „Altun Alem“, CHR „Hajrat“ i BKZ-a stigla je i u Novi Pazar.

Posebno zadovoljstvo prisutnim vjernicima na Trgu „Gazi Isa-bega Isha-kovi�a“ pri�injavalo je pri-sustvo vrhovnog vjerskog poglavara Bošnjaka, reisu-leme akademika prof. dr. Mustafe-ef. Ceri�a, koji je došao sa brojnom delega-cijom iz Bosne i Hercego-vine, kao i predstavnicima Mešihata IZ-e u Hrvatskoj, da iftari zajedno sa Bošnja-cima Sandžaka.

Pored delegacije iz Bosne i Hercegovine na if-taru je bila i delegacija usta-nova Mešihata Islamske zajednice u Srbiji na �elu sa glavnim muftijom Mua-mer-ef. Zukorli�em, pred-stavnici Muftijstva prešev-skog i Muftijstva beograd-sko-novosadskog, kao i de-legacije BNV, BDZ, BKZ i

brojni predstavnici politi�-kog, kulturnog i javnog ži-vota Sandžaka.

Manifestaciju je otvorio, u�enjem ajeta iz Kur'ana �asnog, direktor Škole Kur'ana hafiz Irfan-ef. Mali�, nakon kojeg su srca prisutnih posta�a razgali-li �lanovi hora „Sandžak“ u�enjem ilahija, kao i po-laznici predškolskih usta-nova „Reuda“ i „Vildan“, te hor „Firdeus“ iz Sjenice. Posebnu pažnju i odušev-ljenje na licima prisutnih izazvali su najmla�i u�eni-ci Škole Kur'ana �asnog, me�u kojima je bila i �etvo-rogodišnja djevoj�ica Sara, koji su prou�ili nekoliko sura.

Glavni muftija: „Veza sa Bosnom je

neraskidiva“

Nekoliko minuta prije akšamskog namaza predif-tarske trenutke prisutnima je upotpunio Glavni mufti-ja Islamske zajednice Mua-mer-ef. Zukorli�.

Nakon dobrodošli-ce i selama upu�enih vr-hovnom poglavaru Islam-ske zajednice reisulemi dr. Mustafi-ef. Ceri�u i gosti-

ma iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Irana i sandža�ke dijaspore, Glavni muftija je govorio o Božjoj milosti (rahmetu) koja se u iftarski vakat spu-šta na posta�e:

„Osje�ate li kako se Božja milost spušta. Po-slušajte srcem i osjetit �ete kako Allahova mi-lost ovoga trenutka silazi. Nebo se otvorilo, kao da se uklonilo i Allah dž.š., Gos-podar svih svjetova, neo-grani�eno spušta milost na sve vas, vaše porodice, na sve posta�e, a uz posta�e i sve one druge. Jer Allah je Milostiv i obuhvata sve.

To je tako svakoga Ra-mazana i iftara, u minutama kada Allah dž.š. ne odbija dovu posta�a. Tako je to i ovoga Ramazana. Ali, to je ve�eras tako posebno ovih prediftarskih trenutaka. Zašto? Zato što su ljudi iz razli�itih gradova: Tutina, Sjenice, Prijepolja, Priboja, Nove Varoši, Pljevalja, Bi-jeloga Polja, Rožaja, Plava, Gusinja, Petnjice, Vojvodi-ne, Preševske doline, Beo-grada, a posebno brojna de-legacija musafira iz Bosne i Hercegovine, ovaj sun�ani dan, kada nije bilo ni malo prijatno putovati, putovali bez ijednog ovodunjalu�-kog interesa i motiva, kako

bi bili sa nama na ovom �a-snom Trgu „Gazi Isa-be-ga“, gdje je uspostavljen te-melj ovoga grada i uspo-stavljena prva medresa na Balkanu, u okrilju �asnih munara, zajedno dovu upu-tili za dobro na ovom i bu-du�em svijetu.“

Poruka koju je Mufti-ja poslao sa Trga bila je da Bošnjaci samo Allaha za Gospodara prihvataju, a negiraju svu idolatriju i pa-tvorena božanstva, te ni-kome osim Bogu sedždu ne �ine.

„Ovaj iftar je poseban, jer su srca posta�a ovoga trenutka usmjerena prema Stvoritelju, zahvaljuju�i Mu što postojimo, pripa-damo islamu, što nam je ukazao na pravi put i po-mogao da ovaj Trg, grad i cjelokupan prostor zra�e slobodom. Uprkos željama nekih da Allahovo svjetlo na ovim prostorima utihnu, Stvoritelj je htio da Nje-govo svjetlo blistavo sija, pomaže nam da kora�a-mo pravim putem i �ine�i sedždu Allahu Uzvišenom samo Njega za Gospoda-ra priznajemo, a nikakve druge kvazi gospodare.

Ustežu�i se od jela i pi�a od zore do zalaska sunca potvr�ujemo i demon-

striramo da smo Allaho-va stvorenja – ljudi, Nje-govi namjesnici na Zem-lji, da prihvatamo tevhid (jedno�u Stvoritelja) za put svoj, negiramo svu idolatri-ju i patvorena božanstva, priznajemo Allaha, a ne fir'auna i da želimo posve-titi sav život Allahu i Nje-govoj istini. To je naša po-ruka sa ovoga mjesta koja je u dubini svakog Boš-njaka. Ovo je naš odgovor na svo nasilje, zulum, ne-pravde i diskriminacije koje nam se �ine. Iako su nas pokušavali pokoriti silom, pendrekom, kršenjem za-kona i Ustava i svim sred-stvima tiranije, mi im ne uzvra�amo osvetom, nasi-ljem i mržnjom, jer nam še-hadet to ne dozvoljava, ve� zajedni�kim ifatrom, me-�usobnim uvažavanjem i dobrodošlicom svima. �ak i onima koji su zalutali – bujrum, vratite se, ima vre-mena do kraja života, Alla-hova milost je neograni�e-na, otpo�et �emo novi bijeli list kao da se ništa nije desi-lo. U�inite tevbu, mi �emo dovu, pa �e Allah oprostiti ono što je bilo.“

Muftija je podsjetio na pet nepravdi koje Bošnjaci nisu zaboravili i za �ije ot-klanjanje �e se boriti.

„Iako se osje�amo tri-

BROJ 221/XV 9

jumfalno mirnim, kao mir iftara u Novom Pazaru, nismo zaboravili ono što nam duguju.

Ne�emo se pomiriti sa agresijom na Islamsku za-jednicu. Islamska zajednica jeste i bit �e, ako Bog da, je-dinstvena ma šta oni druga-�ije željeli i planirali.

Ne�emo se pomiriti sa nepravdom nad islam-skom vjeronaukom. Nasta-vak ugrožavanja vjeronau-ke ne�e donijeti stabilnosti ovom prostoru. Zlo, ne-pravda i bezakonje ne do-nose dobro ovoj državi i njenim gra�anima, bez ob-zira na vjeru i naciju.

Ne�emo prihvatiti op-strukciju Bošnja�kog na-cionalnog vije�a kojom se omalovažava volja naroda pokazana na izborima.

Ne�emo prihvatiti op-strukciju akreditacije In-ternacionalnog univerziteta – najboljeg i najuspješnijeg univerziteta na ovim pro-storima.

I ne�emo prihvatiti oti-manje vakufske imovine. To je naša svetinja.

Tih pet nepravdi �emo otkloniti. Našu borbu �emo bazirati na duhovnoj i moralnoj strani. Iz Ra-mazana �emo iza�i još ja�i, odlu�niji, ali istovremeno mirniji. Jer svi njihovi pla-novi i spletke su propale.“

Muftija je naglasio da je iftar u Novom Pazaru poseban jer je prisustvom samog vrha Islamske zajed-nice iz Bosne i Hercegovi-ne dokazano i pokazano da je veza sa Bosnom neraski-diva.

„Sva agresija na islam i muslimane nije nas poko-lebala u vezi sa našim je-dinstvom preko Drine, ma koliko puta ona bila krva-va, valovita, hladna i dubo-ka. Sva je sitna za naše naci-onalno jedinstvo. Bošnjaci Sandžaka, Crne Gore, Ko-sova, Makedonije, Turske, dijaspore su jedan narod.“

Nakon što su prisutni iftarili i osjetili bereket if-tara i milosti koje je Allah dž.š. spustio na posta�e i na cijeli Isa-begov trg i grad Novi Pazar, prisutni-ma su se izvo�enjem ilahi-ja predstavili i �lanov hora „Sebtejn“ koji su specijalno za ovu priliku doputovali iz Irana.

Reisulema: „Dolazim u Novi Pazar da napunim

baterije“

A na kraju se obratio i reisulema dr. Mustafa-ef. Ceri�. Reisulema je sa trga u Novom Pazaru posela-mio sve Bošnjake diljem

planete Zemlje.„Selamimo vas iz lije-

pog, a ve�eras najljepšeg grada na svijetu - Novog Pazara“ - rekao je Reisu-lema i nastavio: „Vi koji nas gledate preko interne-ta i koji niste imali priliku da budete sa nama ve�e-ras, želim da vam poru�im i da vas pozovem da nam se idu�e godine pridruži-te na iftaru u Novom Pa-zaru. Bujrum, jer svako je dobro došao u Novi Pazar. Ja ovo kažem jer se ovdje ne osje�am strancem, ve� se osje�am kao da sam u svom gradu me�u svojim narodom. Osje�am se li-jepo kada sam sa vašim i mojim muftijom Muamer-ef. Zukorli�em, koji me in-spiriše.“

Reisulema je poimenice nabrojao sve �lanove de-legacije koji su doputovali sa njim i rekao je da bi još mogao nabrojati ljudi koji su došli u Novi Pazar da se nadišu �istog vazduha i da napune baterije.

„Prije se išlo u Saraje-vo da se napune baterije, a sada ljudi dolaze iz Sara-jeva da ovdje napune ba-terije. Vidite kako je svijet �udan. Ali ne treba se �u-diti, pobjeda jednom pripa-da nama, a jednom njima. A mi smo navikli da ne�e-mo više bilježiti poraze, ve� samo pobjede. Znate zašto vjerujem da nema više po-raza. Zato što ova mala Sara od �etri godine zna prou�i-ti sure Gašije. Kada bih sad vas pitao ko zna sure Gašije prou�iti, a svi imamo dosta godina, ne biste znali. Ne biste znali zato što niste imali priliku da to nau�i-te u �etvrtoj godini, kao što sada Sara ima priliku da

nau�i u Novom Pazaru. To je razlika izme�u slobode i ropstva, jer mi nismo imali pravo da nau�imo. A sada u Novom Pazaru imamo Školu Kur'ana gdje Sara moja može nau�iti suretu-l-Gašije i ne bi se zastidjela da u�i pred sultanom Fati-hom. To je ono što su nam uskra�ivali i �ega su se oni bojali. Bojali su se da �emo mi po�eti da u�imo našu djecu da budu ono što jesu. Nas su sto godina u�ili da svoje mrzimo, a da tu�e volimo. Sada smo shvatili da moramo svoje voljeti, a tu�e poštovati. Zato �esti-tam ovim mualimima koji su nau�ili ovu djecu da nam ovdje naprave takav ugo-�aj, kako se po tedžvidu, punog srca, bez greške, u�i Kur'an.“

Reisulema je objasnio da su Bošnjaci muslimani od „kalu bela“, od prije nego što su se rodili.

„Mi smo muslimani od iskona, od onoga trena kada su Adem a.s. i potom-stvo njegovo položili zavjet Allahu dž.š. umjesto nas da je On naš Gospodar i da �emo se samo Njemu kla-njati. To je naš Ramazan, to je razlog da budemo sretni i zadovoljni, što znamo ko smo i šta smo“ – rekao je Reisulema

Reisulema je je govorio o zna�aju posljednjih deset dana Ramazana i o zna�aju no�i Kadr, kada je po�elo objavljivanje Kur'ana.

„Zato od sutra nave�er ibadetite no�ne namaze, sa-latul-kijam. Kur'an je Božja rije� i ne treba o tome ra-spravljati. Dvadeset i �e-tiri sahata dnevno musli-mani tavafe oko �abe, a ovih zadnjih deset dana ne

možeš pri�i �abi jer musli-mani idu da se tamo napi-ju ruha, da napune baterije svoje i da �itavom svijetu svedo�imo da nema dru-gog Boga osim Allaha i da je Muhamed Allahov Posla-nik. Zato ovih deset dana u�ite Kur'an i gledajte da ne propustite no� u kojoj je Kur'an objavljen i koja je bolja od hiljadu mjeseci.“

Reisulema je sa prisutni-ma podijelio i jednu uspo-menu iz svog života za koju kaže da ne zna da li bi mu život bio ispunjen da nema te uspomene.

„To je moja posjeta Kini i susret sa kineskim musli-manima koji se zovu Huji muslimani. To su autenti�ni Kinezi koji su primili islam u sedmom vijeku i njih ima oko deset miliona. Ono što nosim sa sobom i što govo-rim ljudima koji imaju dile-mu da li je Kur'an mudžiza i nešto što se ne može pono-viti, jeste: 'Oti�ite u Kinu i poslušajte kako kineski muslimani u�e Kur'an. Tada �ete shvatiti da je Kur'an mudžiza kada �ujete kine-ske žene kako u�e na kine-ski na�in.' Mi ovdje u�imo na bosanski na�in. Nekada su nas u�ili Turci, sada malo više Arapi, a evo i Iranci, i od njih slušamo i u�imo kao se u�i Kur'an. Ali Kine-zi nisu imali prilike, nego su u�ili sami od sebe, a na kineski na�in slušati Kur'an dokazuje se da je Kur'an Allahova dž.š. rije�. Sad mi nije �udno zašto je Alejhi-selam rekao: 'Traži nauku pa makar i u Kini.' A ja sada vama kažem, ako vam nije šta jasno o islamu, oti�ite u Kinu i tamo �e vam biti sve jasno.“

Na kraju je Reisulema

zahvalio Sandžaklijama na iftaru i gostoprimstvu i za-molio ih da se brinu o svo-joj djeci i svojoj zajednici.

„Ramazanom su šejtani svezani, zato što je mogu-�e više prikupite energije, kada do�e Bajram i šejtani se puste da te ne komadaju odmah. Neka makar pro�e malo vremena da se ta ener-gija produži da ostanete na nogama da vas šejtan ne sa-vlada. Šejtan je najve�i naš neprijatelj. Zato �u vam re�i jednu poruku koja važi za sve Bošnjake svijeta. Ne dajte da vam uzmu vjeru iz duše. Ne dajte djecu da vam oni u�e osim onako kako vi ho�ete da ih u�ite. Vidite da su nahrlili da nam izbace vjerou�itelje iz škole da ne idu me�u one u�itelje da bi oni mogli malo druga-�ije i komotnije da se pona-šaju. Bra�o i sestre, ne dajte da vam djecu drugi u�e, osim oni u�itelji za koje ste vi sigurni da �e ih nau�i-ti vašoj vjeri i vašoj kultu-ri. To je naše pravo i mi to pravo moramo �uvati, štiti-ti i boriti se za njega. Pita-nje vjeronauke je za nas za-vršeno, nemojte nam to di-rati! Ako to dirnete dirnuli ste u našu dušu, u naše srce, a mi to ne damo. Dozvolite nam da se prirodno pou�a-vamo, razvijamo i da uživa-mo slobodu kao svi narodi ovoga svijeta“ – rekao je na kraju Reisulema.

Nakon govora Reisule-ma je prou�io dovu za ha-irli skup, za bereket i za Allahov dž.š. blagoslov, a prisutni gra�ani su ami-novali i zajedno sa Reisu-lemom u�ili na glas sure Ihlas, Felek, Nas i Fatihu.

10 1. SEPTEMBAR 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI

Zajedni�ka dova za oprost od grijeha

NERMIN GICI�

Džamije koje imamo su male da bi primile sav ovaj džemat, ali je zato Allahova milost velika i Zemlja na kojoj živimo ima prostora za sve nas, kao što ovaj Trg dožive ovo da ponovno bude musala, da

bude mjesto obožavanja Svevišnjeg Allaha dž.š.

N E K O L I K O H I L J A D A V J E R N I K A N A T R G U „ G A Z I I S A - B E G A I S H A K O V I � A “U N O V O M P A Z A R U K L A N J A L O N O � N I N A M A Z

Nekoliko hiljada vjernika se okupi-

lo na Trgu „Gazi Isa-bega Ishakovi�a“ u Novom Pa-zaru u no�i izme�u petka i subote da u dvadeset sed-moj no�i Ramazana potra-že No� kadarsku i obave no�ni namaz. Ogroman novopazarski trg bio je pre-tijesan da primi sve kla-nja�e koji su na ovaj na�in htjeli da pokažu svoju po-kornost Allahu dž.š. i da Ga zamole za oprost grije-ha. Namaz je po�eo u 1:30 sati, a predvodio ga je hafiz Irfan-ef. Mali�.

Nakon osam rekata na-maza prisutnima se obratio Nedžad-ef. Hasanovi�. On je kazao da je presretan što je doživio da Trg „Isa-bega“ bude mjesto gdje �e u iba-detu provesti 27. no� Ra-mazana. Potom je najavio obra�anje glavnog muftije Muamer-ef. Zukorli�a.

Muftija tako�er nije krio radost zbog prelijepog am-bijenta na Trgu i zahvalio je Allahu dž.š. na svim blago-datima i bereketima kojima

je po�astio ummet Muha-meda a.s. Glavni muftija je zahvalio i na blagodati da cijela Zemlja bude �ista i da se na njoj može �initi sedž-da Uzvišenom Gospodaru.

„Evo nas ovdje sa nadom da baš ova no� bude kadar-ska, odabrana no� koju je Allah dž.š. izdvojio od svih no�i time što ju je oda-brao da bude no� kada se je nebo otvorilo i Allahove ri-je�i uzvišene krenule prema Zemlji i od tog trenutka ni-kada niti je bilo, niti �e biti isto kao prije jer su po�e-le silaziti rije�i Uzvišenog Allaha dž.š., rije�i Objave, rije�i Kur'ana koji vrijedi za sva vremena i sve prostore. Evo nas danas nakon više od 14. vijekova, daleko od središta Objave, daleko od �asne Kabe, daleko pro-storno, ali okrenuti prema Kibli, u ravnim safovima kao pripadnici ummeta koji su u ovoj no�i okrenuti prema Kibli svojim grudi-ma, ali i svojom dušom, i svojim srcem i svojim cije-lim bi�em okrenuti prema

Allahu dž.š. Stvoritelju, Kome evo ve�eras i na ovaj na�in zahvaljujemo, Kome nastojimo zahvaliti od srca i iskreno, onako kako to On zaslužuje. Ma koliko se trudili nikada ne�emo mo�i zahvaliti onako kako On to zaslužuje“ – rekao je Glav-ni muftija.

Muftija je govorio o bla-godatima zdravlja i života kojima smo po�aš�eni i da kada bi cijeli život posve-tili zahvali ne bismo mogli da se zahvalimo Stvoritelju.

„Džamije koje imamo su male da bi primile sav ovaj džemat, ali je zato Allaho-va milost velika i Zemlja na kojoj živimo ima prosto-ra za sve nas, kao što ovaj Trg dožive ovo da ponov-no bude musala, da bude mjesto obožavanja Sveviš-njeg Allaha dž.š. i mjesto ibadeta. Zapravo, ovo je, Gospodaru, simbol i po-kazatelj Tvoje mo�i. Tamo gdje se niko nije nadao i tako kako se možda niko nije nadao. I u vremenu u kome je bilo mnogo crnih

oblaka nadvijenih nad ovim narodom, ali se ispostavlja, Gospodaru, ono što si Ti Uzvišeni nama rekao: '...I oni prave razne spletke, ali Allah pravi njima zamke, a Njegove su zamke bolje i ja�e...' I evo sija svjetlo imana, koje je najja�e svje-tlo, ja�e od bilo kog ovo-svjetskog svjetla, i to je naš put. To je naša prilika i to je naša budu�nost. Kada vjerom, istinom, ibadetom osvijetlimo naša srca onda �emo lako odagnati sve mrakove oko nas. Danas smo tu sa tom porukom, ali no�as ne šaljemo poruke drugima - šaljemo poruke sebi jer smo ovdje sa iba-detom no�nog namaza koji nije poruka drugima. Ovo je poruka nama. Ovo je komunikacija naših srca sa Svevišnjim Gospodarom. Naše predanosti, smjerno-sti, odre�enosti i okrenuto-sti prema Svevišnjem Gos-podaru. Zato smo danas ovdje. Simbol ovih safova, ovih redova, ove odlu�nosti jeste, zapravo, simbol naše

snage, naše energije, koju crpimo sa izvora Kur'ana i Sunneta. I evo vidite, u trenucima kada tijelo ho�e da spava, kada naše biološ-ko bi�e ho�e da se odmara i kada je po zakonitostima toga bi�a i te materije nor-malno da se spava i odmara, evo nas ovdje da pokažemo sebi, prije svega, a da time u�emo u krug Allahove mi-losti, da je snaga razuma, snaga plemenitoga duha i plemenite duše, snaga unu-tarnje pozitivne energije ja�a od zahtjeva biološko-ga bi�a. To je mogu�e samo ako se stalno trenira, a evo smo bili u ozbiljnom tre-ningu ovih proteklih dana mubarek Ramazana. Po-stom, ustezanjem od pi�a, jela i drugih užitaka, �uva-njem jezika koji ima želju da hoda tamo gdje on ho�e. I baš je pravi posta� taj koji je to trenirao ovoga Ra-mazana i svakog ramazan-skog dana, i svakog Rama-zana i nafile posta. I kada se tom programu predate, onda no�ni namaz, onaj ju-

BROJ 221/XV 11

�erašnji ili prethodni, i ovaj danas posebni, ne predstav-ljaju teret i muku, ve� pred-stavljaju užitak i dominaci-ju duše, dominaciju morala, dominaciju snage ljudsko-sti. Eto nas Allah dž.š. po-�asti Kadarskom no�i. Eto nam dade šansu da je potra-žimo u ovom Ramazanu. Da je posebno potražimo u ovoj posljednjoj tre�ini Ramazana. I da je poseb-no potražimo baš u ovoj no�i. Iskreni �e je, ako Bog da, sigurno na�i dlanovima okrenutim prema nebu“ – rekao je Glavni muftija.

Muftija je govorio i o tome ko je iskreno postio i ko je iskreno padao na sed-ždu da �e njegovo srce biti meko i poslije Ramazana i da ne�e ogrubjeti.

„Svi ibadeti u Ramaza-nu trebaju biti akumulaci-ja snage koja �e zra�iti svih narednih jedanaest mjeseci. To je potvrda da je srce pri-milo Allahovu milost, da se toliko natopilo Allaho-ve milosti koja ne�e pre-stati poslije Bajrama. To je pravi Ramazan. To je pravi post. To je pravi namaz. To je prava dova, prava nafi-la, pravi iman. To je pravi mu'min i pravi musliman. I to su on za koje Allah dž.š. kaže: '...Nemoj da se brinu i nemoj da se žaloste...', jer Allah dž.š. im garantuje da za njih nema straha i razlo-ga za žalost. Zapravo, to je no�ašnja, mjese�na i dese-todnevna šansa. Allah dž.š. ne podari No� kadarsku da bismo je lovili, pa u njoj nešto prigrabili i kazali: 'Evo sam bio u ibadetu kao 1000 mjeseci.' Ne. Allah darova Ramazan i No� ka-darsku da bismo u njoj do-živjeli kulminaciju. Doži-vjeli potpunu završnicu �i-š�enja duše, �iš�enja našega cijeloga bi�a. To je kao fi-nale, kao kada se u toj za-vršnici predajete potpuno. Dajete sve od sebe da po-sljednji atomi ne�isti, mo-ralne i duhovne, koja na-žalost obavija ovaj svijet sa svih strana, otpadne. Samo šehadetom. Samo nama-zom. Samo postom. Samo zekatom. Zekatom imetka, ali i zekatom duše. Samo hadžom, oni koji su u mo-gu�nosti, možemo se za-štititi od nasrtaja tih ne�i-stih i ne�asnih �estica koje lebde oko nas. Zato takav doživljaj Kadarske no�i tre-bamo imati. Po�aš�eni, oni koje je Allah dž.š. primio u okrilje Svoje milosti, a pri-mio je sve koji to ho�e, sve koji iskreno dovu �ine, oni �e biti odabrani. Njegovom miloš�u i Njegovom upu-tom i oni �e biti sretni i imati dobro i na ovome i budu�em svijetu“ - rekao je na kraju Glavni muftija i

uputio dovu Allahu dž.š. da podari uputu i snagu mu-slimanima da budu samo Allahu dž.š. pokorni.

Nakon obra�anja pri-sutnima, Glavni muftija je u ovoj mubarek no�i uru-�io nagradu, putovanje na hadž, džematlijki sa no�nih namaza Sajmi Kurbaševi�.

Put na hadž, kako proš-le tako i ove godine, doni-rala je Škola Kur'ana �a-snog onim džematlijkama koje su posje�ivale no�ne namaze u posljednjoj tre�i-ni Ramazana.

Nakon dodjele nagra-de džematlijki Sajmi, vitr namaz je predvodio i dovu prou�io rukovodilac Me-arifske službe Nedžad-ef. Hasanovi�.

ZOOM

„Gospodaru naš, podari nam uputu ovoga svijeta. Podari nam sre�u ovoga svijeta. Gospodaru naš, Tvojom mi-loš�u podari nam snagu da budemo Tebi samo pokorni. Podari nam snagu da sve što �inimo bude u skladu sa Tvo-jom voljom i Tvojim propisima, za Tvoju ljubav i za Tvoje zadovoljstvo. Gospodaru naš, podari nam da sebe, svoje porodice, svoju djecu i sve one na koje možemo da uti�emo odgojimo onako kako �eš Ti sa nama svima biti zadovoljan. Gospodaru, podari nam snage da emanete kojima si nas zadužio, emanet nas samih kod sebe, emanet naših porodica, emanet naših džemata, emanet naše zajednice, emanet cijeloga ummeta i emanet �ovje�anstva, po-nesemo uspješno i u skladu sa Tvojim zadovoljstvom. Gospodaru, pomozi nam da ovom Zemljom hodamo i živi-mo slobodno. Da budemo uspravni, dostojni Tvojih namjesnika na Zemlji. Da hodamo dostojanstveno zbog toga što pripadamo ummetu Poslanika a.s. i ne dozvoli nikome da nam nasilje u�ini, da nam nepravdu �ini. Ne dozvoli nikome da nam na putu pokornosti Tebi Uzvišenom bude. Gospodaru naš, pomozi nam da još ovih nekoliko dana mubarek Ramazana ispostimo i u ibadetu provedemo. Po�asti nas doživljajem Kadarske no�i i pomozi nam da je provedemo u ibadetu potpuno predani Tebi. Gospodaru naš, obaspi ovaj skup bereketom, Tvojom miloš�u, kao što obasipaš kišom žednu zemlju poslije koje daješ plemenite plodove. Obaspi ovaj skup oprostom. Primi teobu sva-kog �ovjeka koji Ti je uputi i najmanju dovu da mu teoba bude primljena. Gospodaru naš, Tvoja milost je velika, a mi smo mali. Tvoja snaga je neograni�ena, a mi smo slabi. Samo u okrilju Tvoje milosti i sa Tvojom snagom mi možemo biti veliki i jaki. I mi želimo da takvi budemo kako bismo na Zemlji pomogli da se red uspostavi, a pro-tiv nereda i haosa koji je suprotan Tvojoj volji i koji šteti svim ljudima. Gospodaru, pomozi da ovim prostorom zavlada spas, mir, blagostanje i pravda za sve pripadnike islama i za sve ljude i pomozi da Tvoja rije� bude gor-nja, a da rije�i nevjernika budu donje. Molim Uzvišenog Gospodara svjetova da nam podari sre�u i uputu ovoga svijeta. Molim Njega Svevišnjega da nam na Sudnjeme danu podari milost, spas od džehenemske vatre i da nas ovako, kao ve�eras u predivnom ovom džematu, sastavi u Džennetu. Molim Njega Svevišnjeg da nam ukabuli ve-�erašnji ibadet. Da nam ukabuli naše dove. Da nam da sve što pripada Njegovim nimetima i ono što smo tražili, i da nam da ono što vrijedi, a nismo tražili. Molim Svevišnjeg Gospodara da nas obaspe Svojom miloš�u i pomogne da do kraja života Mu budemo pokorni, zahvalni i dio Njegove milosti. Amin.“

DOVA GLAVNOG MUFTIJE NA NO�NOM NAMAZU

12 1. SEPTEMBAR 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Islam je drvo koje daje plodove

NERMIN GICI�

�ovjek treba da poštuje sebe kao uspravno bi�e. Da ne dozvoli da bude ponižen. Da se ne spušta nikome osim Stvoritelju. Da hoda zemljom dostojanstveno i da svoju �ast �uva. Dio te uloge je da poštuje drugog �ovjeka. Da mu zlo nikada ne �ini. Da ga uvažava. Da zna da mu je brat ili po vjeri, ili po ljudskoj vrsti. Da ne smije da mrzi niti jednog �ovjeka. Ne smije da mrzi pripadnika svoje vjerske zajednice, ali ne smije da mrzi ni pripadnika druge vjerske zajednice. Niti pripadnika svoje nacije, niti pripadnike druge nacije. Niti ljude za koje misli da su u pravoj vjeri, niti ljude za koje misli da su u

krivoj vjeri. Niti ljude za koje misli da nikako nisu u vjeri. �ovjek se ne smije mrziti.

C E N T R A L N A B A J R A M S K A S V E � A N O S T U A L T U N A L E M D Ž A M I J I

Centralna bajramska sve�anost povo-

dom Ramazanskog bajra-ma hidžretske 1432. godi-ne održana je u utorak 30. avgusta 2011. god. u Altun Alem džamiji u Novom Pa-zaru. Ova sandža�ka lje-potica i simbol odbrane Islamske zajednice primila je na bajram namaz veliki broj vjernika koji su klanja-li i u džamijskom haremu.

Bajram namaz je pred-vodio i bajramsku hutbu održao glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer-ef. Zukorli�, a na bajram namazu je bio veliki broj uleme i �elnika Islam-ske zajednice. Nakon sabah namaza, kojeg je predvo-dio imam Altun Alem dža-mije hafiz Irfan-ef. Mali�, prire�en je prigodan vjer-ski program u kojem su Kur’an u�ili hafizi Almir-ef. Pramenkovi� i Irfan-ef. Mali�, a hor „Sandžak“ je u�io ilahije. Srca vjernika su tako�er razgalili najmla�i polaznici dje�ijih ustanova „Reuda“ i „Wildan“ i Škole Kur'ana �asnog u�enjem sura iz Kur’ana i ilahija.

Kada je nastupilo vrije-me bajram namaza Glavni muftija je stao u mihrab i predvodio namaz, a potom

je uz tekbire sa mimbera održao bajramsku hutbu.

Na po�etku hutbe Glav-ni muftija je zahvalio Uzvi-šenom Allahu dž.š. na bla-godatima Ramazana kojima je po�astio muslimane i na svim ibadetima koje su mu-slimani obavili u toku mu-barek mjeseca.

„Allah dž.š. je za Svog zstupnika na Zemlji odre-dio �ovjeka. Suština tog po-retka je da �ovjek bude �o-vjek. Da Zemljom usprav-no hoda kao po�aš�eno Allahovo bi�e - bi�e kojem je Zemlja podre�ena i sve što Zemljom hoda. �ovjek je dužan da o Zemlji na kojoj živi vodi ra�una, da njene blagodati koristi, ali samo onoliko koliko mu je neophodno, jer je Ze-mlja dio �ovjekove odgo-vornosti. Suština tog po-retka je da �ovjek poštu-je sebe kao uspravno bi�e. Da ne dozvoli da bude po-nižen. Da se ne spušta ni-kome osim Stvoritelju. Da hoda Zemljom dostojan-stveno i da svoju �ast �uva. Dio te uloge je da poštu-je drugog �ovjeka. Da mu zlo nikada ne �ini. Da ga uvažava. Da zna da mu je brat ili po vjeri, ili po ljud-skoj vrsti. Da ne smije da

mrzi niti jednog �ovjeka. Ne smije da mrzi pripad-nika svoje vjerske zajed-nice, ali ne smije da mrzi ni pripadnika druge vjerske zajednice. Niti pripadnika svoje nacije, niti pripadni-ke druge nacije. Niti ljude za koje misli da su u pra-voj vjeri, niti ljude za koje misli da su u krivoj vjeri. Niti ljude za koje misli da nikako nisu u vjeri. �ovjek se ne smije mrziti. Prezir se može osje�ati samo prema ružnom djelu, a onaj ko ih �ini predmet je našeg inte-resovanja da mu ukažemo na pravi put. Da ga nastoji-mo ubijediti da prestane �i-niti zlo. To je dio emaneta. Stvoritelj nas duži time što nam je dao ulogu namjesni-ka na Zemlji. Dio tog ema-neta je odgovornost prema svojoj porodici, osnovnom temelju ljudske sre�e. �o-vjek ima pravo na sre�u i na ovome i na budu�em svije-tu. Vjera sadrži trasu kre-tanja prema sre�i ovoga i budu�eg svijeta. Ali sre�a se ne može ostvariti poje-dina�no. Sre�u �ovjek ne može osjetiti kad je sam, jer sre�a je vrijednost koja se osje�a samo ako si u zajednici sa drugim ljudi-ma. U porodi�noj zajedni-

ci najprije, te je zato poro-dica naš emanet. Djeca su ukras ovoga svijeta, jedan od izvora sre�e na ovome svijetu. Ali djeca su i ve�i dio našeg emaneta i naše odgovornosti. Imati djecu zna�i obezbijediti im ono što im je potrebno za život. Ali to nije dovoljno. To su samo njihove spoljašnje potrebe. Suštinska potre-ba djeteta je da ga odgoji-mo u vjeri. Da ga nau�imo da bude dobar �ovjek. Da ga nau�imo njegovoj odgo-vornosti na ovome svijetu. Da ga nau�imo njegovom odnosu prema Stvoritelju i odnosu prema roditelju. Da ga nau�imo njegovom odnosu prema porodici i prema užoj i široj ljudskoj zajednici. Ako to uradi-mo, pa ih još prema pozi-vu prvog kur’anskog ajeta školujemo, onda smo is-punili naše emanete prema djeci. Onda �e nam zai-sta djeca biti ukras ovoga svijeta“ – rekao je Glavni muftija

Muftija je istakao da je dio emaneta muslima-na i prema široj zajednici i prema komšijama, te da je musliman dužan da bude faktor koji �e doprinositi razvoju zajednice.

„Sve ono �ime smo se napajali u džamiji, i svi naši ibadeti i ono što smo �ini-li u toku Ramazana pola-že svoj ispit kvaliteta izvan džamije u našem svakod-nevnom životu i svim ob-licima društvenog ponaša-nja. Pravi vjernik ne može biti sretan ukoliko su ljudi oko njega nesretni. Pravni vjernik na to nema pravo �ak i kada nije izazvao da drugima bude loše. Ni pa-sivno nema pravo posma-trati loše stvari oko sebe. Kod jednog �ovjeka se ne mogu susresti namaz i loša djela. Namaz i loše ponaša-nje. Namaz i ružni govor. Namaz i neistina. Namaz i potvora. To su nespojive stvari. Tokom cijele godi-ne, a posebno tokom mje-seca Ramazana, muslimani se moraju natopiti energi-jom koja �e zra�iti i nakon Ramazana. Ako želite da znate kakav vam je bio post i ibadeti i da li su primljeni kod Gospodara, ne morate nikoga pitati za to. Posma-trajte sebe poslije Rama-zana i ukoliko vam snaga vjere traje i sprje�ava vas da �inite neko ružno djelo, ili imate snage da prekinete sa nekom ružnom navikom, onda budite zadovoljni i

BROJ 221/XV 13

znajte da su vaši ibadeti bili dobri. Onaj ko se nakon Ramazana, u prvom danu, vrati nekim lošim navika-ma, ili ne daj Bože po�e da Bajram slavi alkoholom, ili na mjestima gdje se to�i alkohol, Ili u programima koji su po svojoj sadržini haram, na na�in kako mu-slimani ne slave ništa, onda je njegov Ramazan upitan. Sve mu je upitno jer islam i Ramazan nisu ukrasne bilj-ke, ve� plodna drve�a koja vo�e daju i njihov kvali-tet se mjeri po koli�ini i kvalitetu plodova koje ra-�aju. Zato vjernik osje�a blagu tugu zbog odlaska takve prilike koja ne posto-ji izvan Ramazana. Zato, bra�o moja draga, skupi-mo snage. Ne dozvolimo da nam se ofleka post. Da nam se oflekaju ramazanski ibadeti, a posebno oni divni no�ni namazi po kojima su ovaj grad i Sandžak postali prepoznatljivi. Ne dozvo-limo da sva oprost Kadar-ske no�i, da sva oprost po-sljednje tre�ine Ramazana, sva oprost i sve divne dove ovoga Ramazana propadnu zbog slabosti našega bi�a“ – rekao je Muftija.

Muftija je dalje govorio o tome da je jedini na�in da se muslimani sa�uvaju od harama da ne idu na mje-sta gdje ima harama i da oni koji pozivaju na slavlja baj-ramskih ve�eri nisu prijate-lji muslimana, bošnja�kog naroda i svojih porodica.

„Oni su obi�ni profiteri koji ra�unaju da zarade na emocijama muslimana. A muslimani imaju pravo biti radosni na Bajram, imaju pravo iza�i sa svojim po-rodicama bajramske ve�eri, ali na mjesta koja su lišena harama. Pozivamo i njih da otvore o�i svoje, da otvo-re srca svoja. Ne znam da li su postili ili nisu. Ako jesu, onda nešto nije u redu sa njihovim postom. Ako nisu, neka barem na ovaj današnji dan teobu u�ine i neka svoje hotele i svoje lo-kale pretvore u �ista mjesta gdje �e se ljudi lijepo osje-�ati bez rizika da neka pija-na osoba nasrne na njiho-vo dostojanstvo i �ast. Ne smijemo re�i da se to nas ne ti�e. Možda naše dijete ne�e no�as oti�i, ali �e dije-te nekoga drugoga oti�i, pa �e možda nekog narednog Bajrama ne�ije dijete po-vesti i naše dijete. U pro-teklim godinama je Novi Pazar bio pred velikom kušnjom gdje je narkoma-nija uzimala veliki komad naše mladosti. Ali ovo zlo smo skoro pobijedili i s po-nosom vas obavještavam da je glavno oružje protiv nar-komanije vjera. Ta djeca idu krivim putem zato što su

njihove grudi prazne. Zato što je njihovo bi�e nena-pojeno pravom snagom i pravom energijom. Ponu-da vjere, ponuda džamije, ponuda ezana toj djeci je bila izlaz. Ali �emo vjerom pobjediti i narko-dilere, i narko-bosove, i kriminal i kriminalce, jer ne može se jedna bolest pobijediti dok postoji izvor te bole-sti. Mora se presje�i dotok bolesti. I to ne može biti samo pojava koja se ti�e nekih struktura naše-ga društva. Obavezna je vlast, obavezna je polici-ja, obavezno je pravosu-�e, ali smo obavezni i mi. Mi ovdje u džamiji, mi na ulici, mi na svakome mje-stu moramo raditi i svo-jim djelovanjem im u�initi ambijent neodrživim. Oni se moraju loše osje�ati u našem društvu. Mi ih mo-ramo prozivati, i u njih prstom ukazivati i u�initi sve da oni na kraju kažu: 'Ovo je neplodna zemlja za mene.' Samo takvim od-nosom možemo zaštititi svoju djecu i naše poro-dice mogu biti bezbjedne. Bez toga ne možeš re�i: 'Ja sam musliman.' Onaj koga se ne ti�u pitanja muslima-na - ne pripada muslimani-ma. Onaj ko okrene glavu od �ovjeka koji je u nevolji - ne pripada muslimanima, kaže Resulullah a.s. Vjernik ne smije šutjeti. Sa pravim safom u džamiji, sa pravim safom na ulici, sa dobrom organizacijom na poslu, sa pozitivnim odnosima i ini-cijativama u svojoj zajedni-ci, u komšiluku, možemo kazati da smo dobro razu-mjeli i prihvatili emanet. Kruna našeg ibadeta jeste ovaj Bajram. I onda naše

srce i cijelo naše bi�e imaju pravo na punu radost, ali znajte da je radost nepot-puna osim u zahvalnosti Svevišnjem Gospodaru. U tom svjetlu, sa dovom Sve-višnjem Gospodaru da uka-buli naše ibadete, naš post, namaz, naše farz namaze, naše nafile namaze, i dnev-ne i no�ne, naše u�enje i slušanje Kur’ana i sve što smo �inili, a da manjka-vosti u Ramazanu oprosti,

jer On je Svemogu�, moli-mo Ga da nam da snage da ovim Bajramom upotpuni naš Ramazan. U tom svje-tlu, Bajram mubarek olsun svima vama i da bajram-ske zijarete iskoristimo za naše zbližavanje, da onaj ko ima loše odnose sa pri-jateljem, ro�akom i komši-jom ne dopusti da ovaj Baj-ram pro�e, a da te odnose ne popravi. I nemoj da �eka da ih neko miri, nego sam

neka mu prvi ode od Baj-rama. Onaj ko ode prvi od Bajrama taj je bolji. Isko-ristite tu priliku i nemoj-te da misite da �ete se po-niziti. Molim Allaha dž.š. da vaš dolazak na ovaj Baj-ram, kao i svim pripadnici-ma islama u Sandžaku, Bal-kanu i cijelom svijetu, uka-buli i u sevap upiše“ – rekao je Glavni muftija.

A L T U N A L E M D Ž A M I J A

14 1. SEPTEMBAR 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Nemojte podcjenjivati bošnja�ki narod

SALAHUDIN FETI�

Nismo mogli opstati, a da ne posegnemo za svim rezervoarima naših kapaciteta. U svijetu ne postoji primjer naroda koji je tako bio ugrožen, a da je toliko o�uvao svoje dostojanstvo i identitet kao što

su Bošnjaci. Budite ponosni na tu �injenicu.

B A J R A M S K I P R I J E M K O D G L A V N O G M U F T I J E

Tradicionalni bajram-ski prijem kod glav-

nog muftije Muamer-ef. Zukorli�a, koji se održava prvog dana Bajrama, upri-li�en je 30.08.2011. godi-ne u Velikoj sali Mešihata, nakon akšam namaza. Sala je bila prepuna vjernika koji su željeli da dio bajram-skih trenutaka provedu u društvu Glavnog muftije i njegovih saradnika - ruko-vodioca ustanova i službi Islamske zajednice.

Kako adet nalaže, prijem je otpo�et ajetima Kur'ana �asnog koje je prou�io dr. hfz. Almir-ef. Pramenko-vi�.

Potom je uslijedilo obra�anje Glavnog mufti-je. Nakon selama i zahva-le prisutnima za dolazak i trud koji su uložili, Mufti-ja je govorio o proteklom Ramazanu koji je nakon 15 godina po prvi put prošao bez napada na Islamsku za-jednicu i vakufsku imovi-nu.

Nakon 15 godina provedosmo Ramazan bez ataka na Islamsku

zajednicuIako je predvi�eno da

Bajram provodimo u krugu svoje porodice, o�ito je da mi pored svoje uže porodi-ce imamo svoju širu poro-dicu koja se zove Islamska zajednica.

U bajramskoj poruci koju sam uputio naglasio sam da je ovo prvi Ramazan poslije 15 godina koji nije obilježen nekim neposred-nim atakom na Islamsku zajednicu. Ovo sam primi-jetio putuju�i po Sandžaku, u�estvuju�i na manifestaciji „Festival islama“, na neza-boravnim zajedni�kim ifta-rima na otvorenom, gdje su mi ljudi u posljednjoj tre�i-ni Ramazana prilazili i go-vorili: „Da li je mogu�e da �e ovaj Ramazan pro�i bez problema?“ Ja sam uzvra-�ao: „Sa�ekajte do Bajra-ma“, u nevjerici da nam se to može desiti. Evo, desilo se i to smo razumjeli kao predznake ili znake kona�-ne pobjede.

Bošnjaci su dostojni nosioci civilizacijskih

vrijednosti

Vrijeme je da Bošnja-ci ovog prostora otvore novu stranicu u svojim ži-votima i po�nu živjeti kao ostali narodi i nacije. Mi-slim da je prošlo vrijeme u kojem smo morali tro-šiti ogromnu energiju na odbranu. To nisu normal-ne okolnosti. O�ito nai�e vrijeme kad to mora tako. Nije ono slu�ajno naišlo, ve� je posljedica dekaden-ce i propadanja cijelog sto-lje�a. A ovo što se deša-valo proteklih 15 godina

je neka vrsta provjere naše nacije, da li zaslužujemo da ponovo glavu podignemo i budemo ono što je naša vjerska i nacionalna uloga – nosioci civilizacijskih vri-jednosti od kojih imaju ko-risti svi: i oni koji pripadaju i ne pripadaju nama, i oni koji jesu i nisu naše vjere i nacije. O�ito smo morali pro�i ta iskušenja i ja sada mogu posvjedo�iti da mi Bošnjaci zaslužujemo biti lu�onoše civilizacijskih vri-jednosti. Zato jedva �ekam kada �emo našu energiju koju smo trošili na odbra-nu Islamske zajednice, va-kufske imovine, Internaci-onalnog univerziteta, Boš-nja�kog nacionalnog vije�a, vjeronauke i drugih linija gdje su naša pojedina�na i kolektivna prava bila ugro-žena, a mnogo je energi-je potrošeno na tom polju, afirmativno trošiti u razvoj ovih institucija, a ne na nji-hovu odbranu. Zamislite kako bi tek tada izgleda-la Islamska zajednica, Uni-verzitet i druge institucije koje sam spomenuo.

Naša tradicija je dobro�instvo -

poštovanje sebe i drugoga

Naša prednost je to što smo toliko bili napada-ni da smo mnogo oja�a-li. Islam nas u�i optimiz-

mu. Zato sam ja veliki op-timista. Moram naglasiti, poslije pohoda, od Pribo-ja, Nove Varoši, Prijepolja, Sjenice, Tutina, Novog Pa-zara, Rožaja, Petnjice, De-lime�a i Pljevalja, gdje smo imali manifestaciju „Festi-val islama“, naš narod nika-da nije bio svjesniji i odlu�-niji. To mi je mnogo drago, jer ponekad upitam sebe da nisam previsoko stavio crtu za preskakanje. Zna�i mi što sam dobio ovjeru od naroda da ho�e ovaj kurs. Desilo se ono što je tradi-cija našeg sandža�kog na-roda, a to je ponos, viteš-tvo, obraz, gostoprimstvo, dobro�instvo. Jednom ri-je�ju - dobro djelo i pošto-vanje sebe i drugoga. Gdje su one bile proteklih dece-nija? Bile su potisnute pod pritiskom nasilja koje nam je �injeno. Potisnuli smo ih dolje da bi ih zaštitili, kao neko blago koje je ugrože-no, pa se zakopa u zemlju i �eka se pogodan trenutak da se otkopa. I kada smo ih raskopali? Onda kada su nas pritisnuli, pa smo morali posegnuti za tim �upom. Nismo mogli op-stati, a da ne posegnemo za svim rezervoarima naših kapaciteta. U svijetu ne po-stoji primjer naroda koji je tako bio ugrožen, a da je toliko o�uvao svoje dosto-janstvo i identitet kao što su Bošnjaci. Budite pono-sni na tu �injenicu.

Naš uspjeh je u našem kvalitetu, a ne u

njihovom propadanju

Neko �e re�i: „Zašto to-liko optimizma kada ništa od naših zahtjeva koje smo isturili prema vlastima nije prihva�eno?“ Dajte mi za pravo da osje�am kada ono što treba propasti je toli-ko nagriženo da samo što nije propalo. Još važnije od toga je to što mi naš uspjeh ne o�ekujemo kroz njiho-vu propast, ve� kroz naš kvalitet. Ne želimo da naš uspjeh bude posljedica nji-hove propasti, ve� kao re-zultat našeg kvaliteta. To je ogromna razlika. Ako svoju slobodu i prava ve-zujete za propast drugo-ga, onda se vaša sudbina ne ti�e mnogo vaših ruku, ve� tih drugih, a to je pozicija slabosti. Ali ako vezujete sve te vrijednosti i prava za sopstveni kvalitet, onda bili oni potpuno, manje ili više slabi, nama je svejedno.

Naši problemi nisu unutarbošnja�ki i

vjerskiJedan veliki put jeste

prošao. Ali moram ista�i da problemi jedinstva Islam-ske zajednice, vjeronauke koja je ovih dana pono-vo na testu i vidjet �emo kako �e se okon�ati, vakuf-

BROJ 221/XV 15

ska imovina koja je i dalje ugrožena, Internacionalni univerzitet koji se i dalje ugrožava, Bošnja�ko nacio-nalno vije�e koje se, kao, ne priznaje, nisu naši vjerski i unutarbošnja�ki proble-mi. Sve su ovo posljedice negativnog odnosa režima iz Beograda. Njihova vizi-ja je bila da nametnu pro-bleme, a onda da nam kažu: „Nemojte se sva�ati.“ Pa mi onda me�u se o�i da va-dimo, a da zaboravimo ko nam je požar zapalio. Naš problem su oni, jer su nam zapalili požar, a ovo u San-džaku je posljedica tog po-žara koji nestaje onoga tre-nutka kada prestaje podrš-ka iz Beograda.

Politi�ki problemi su samo politi�ki rješivi

Sve ovo nisu naši unu-tarbošnja�ki i vjerski pro-blemi. To su politi�ki pro-blemi. Oni su politi�ki in-struirani. Evo, to polako sada izlazi u javnost. Šta se desilo kada je Vikiliks obja-vio sve te tajne dokumen-te. U našem slu�aju se po-tvrdilo samo ono što smo govorili pune �etiri godine. Zato problemi koji su poli-ti�ki ne mogu se riješiti ne-politi�ki. Oni se samo po-liti�ki mogu riješiti. Prvo poluvrijeme su bili izbo-ri za Bošnja�ko nacionalno vije�e, drugo poluvrijeme su izbori na prolje�e. Oni �e biti jedinstveni za boš-nja�ki narod. Oni ne�e biti obi�ni izbori. To �e zasi-gurno biti referendum gdje �e se Bošnjaci izjasniti šta ho�e, izabrati izme�u dva kursa: jedan oli�en u �eka-nju pred beogradskim šal-terima i prevaspitavanju da je zadovoljan što može da stoji pred njima jer ga ne biju kad stoji na tim šalte-rima, iako nikada ništa ne dobije; i drugi sandža�ki, bošnja�ki, dostojanstveni kurs, pravac i put gdje že-limo podizati ovaj narod, prostor i državu, jednako kao i drugi gra�ani, gdje

ne�emo stajati pred šalteri-ma gdje �e nam neko preko veze kod nekog ministra dogovoriti još 10 km asfal-ta. Jer je sve to naše pravo. I ono što danas asfaltiraju i grade u panici jeste naše pravo još iz '60-ih godi-na. U civiliziranom svije-tu je to napravljeno '60-ih godina. Gdje se to danas u civiliziranom svijetu neko hvali što je poplo�ao uži centar grada, i to plo�a-ma koje se skidaju svug-dje u svijetu. Naša vlast se time hvali, a to je sramota. To je isto kao da se �ovjek od 40 godina hvali da ide u školu i da je završio drugi razred osnovne škole. U redu je, stari, što završa-vaš školu, ali nemoj se hva-liti, jer si to trebao davno završiti. A oni kontali da ne�e nikad završiti, pa uzeli to jedno svjedo�anstvo, na-u�ili tablicu množenja do pola, pa mašu cijelom svije-tu. To je, nažalost, mental-ni sklop ljudi koji trenutno vlada opštinama i organima uprave u Sandžaku.

Naravno da podržava-mo to što rade. I za to se ne govori hvala, jer nam oni samo vra�aju dugove. Ako vam neko vra�a dug sa zakašnjenjem od 40 go-dina, taman posla da �emo mu re�i hvala. Treba oni vama da kažu hvala što ste ih �ekali. A nema sumnje, da nije bilo ovog našeg po-kreta, ne bi bilo ni metar asfalta. Sada svi moraju da rade kako treba. Jer mi smo nametnuli standarde. Zato jedva �ekam izbore, ne zbog izbora, ve� zbog onog vremena pred izbore jer �e narod dahnuti malo i nešto �e mu se dati. I da je Bog dao da imamo izbore svake godine jer bi oni stal-no nešto ulagali u nadi da prevare ovaj narod.

Ne mogu zamisliti Bošnjaka koji �e

glasati „dva ministra“ i njihovog šefa Tadi�a

Stalno podvla�im da

ovaj narod jeste siromašan, jeste potla�en, jeste ugro-žen, jeste preplašen, ali ovaj narod nije glup i zato ga nemojte podcjenjivati. Oni misle za malo asfalta i fud-bala sa nulama neko �e ih glasati. Evo sada, neovi-sno o poziciji i ahmediji, da sjednem u �etiri zida i probam zamisliti našeg �o-vjeka koji �e glasati za ova dva „naša“ ministra i njiho-vog šefa Tadi�a. Ja ne mogu zamisliti takvog Bošnjaka i ne znam kako on izgleda. Ne mogu zamisliti moralni sklop koji �e re�i: „Ja gla-sam za Borisa Tadi�a“, koji je dva puta pobijedio za-hvaljuju�i glasovima Boš-njaka i ništa nije ispunio od javno datih obe�anja. Na-protiv, u posljednjem man-datu se udružio sa svima koji su razbijali Islamsku zajednicu. I ne znam šta to on može sada da kaže da nas ubijedi da nije ono što jeste. A za ovu dvoji-cu nema šta ni da se pri�a. Želim da podvu�em da oni nakon 20 godina vladavine nemaju više pravo da pri�a-ju šta �e da rade, ve� šta su uradili. A to šta �e da rade �u ja da vam kažem. Do prolje�a sve što bude mo-gu�e, a od prolje�a ništa, jer ne�e biti u prilici.

Nemam gr�, jer vjerujem u pobjeduKažu mi prijatelji da,

kako se približavaju izbo-ri, imaju gr�. Ja nemam ni-kakav gr�. Prvo: vjerujem da �e sandža�ko-bošnja�ka opcija pobijediti, uz Božju pomo�. Drugo: želim da narod kaže svoju rije�. Ako narod na poštenim izbori-ma kaže da je ovo naše pre-jako i da ne�e, ve� ho�e da stoje u redu beogradskih šaltera, rekao bih: „Izvoli-te narode.“ Sa mene, mojih saradnika i svih vas bi se skinuo teret. Tako to treba narodu pojasniti. Ne radi se o tome ko �e kome šta uzeti, ve� o referendum-skom izjašnjavanju kojim putem �emo i�i, u �emu je

i vjersko pitanje, i nacio-nalno pitanje i status San-džaka.

U Sandžaku �emo napraviti �udo

List „Ekonomist“ obja-vio je moju izjavu da �emo, kada preuzmemo vlast, obezbijediti život kao u Monaku i dali su ozbiljan prostor toj tezi koju su ra-zradili i potkrijepili argu-mentima. Ovi ovdje to nisu razumjeli, ali to je veoma mogu�e. To njima izgleda kao �udo. Možda i nama izgleda kao �udo. Ali mi smo po svemu �udo. �udo smo po svom opstanku. Po svim pravilima hemi-je i fizike nas je trebalo da nema. Svaki Bošnjak koji živi na Pešteri, od Priboja do Piloreta, od Gusinja do Kladnice, �udo je za sebe. Jer živi u okolnostima gdje niko drugi ne bi mogao da pretekne. E pošto smo mi sklop svih tih �uda, napra-vit �emo i to �udo. I ne�e biti: „Dajte nam autonomi-ju“, nego �emo uzeti auto-nomiju.

Autonimija Sandžaka je stub stabilnosti Srbije i

Crne GoreOni ne znaju šta mi ho-

�emo autonomijom. Oni su pravili neke autonomije koje su imale cilj razbijanje država. I sada oni misle da �emo i mi ko oni. E mi ne-�emo ko oni, pa i da valja, a kamoli što ne valja. Jer kada bi mi radili kao oni, onda bi mi bili oni. A mi ne�emo da smo oni. I sav problem je u tome što oni ho�e da mi budemo oni, a mi ne�emo da budemo oni. Nemaju razloga da brinu. Ja im se ne�u pravdati. Au-tonomija Sandžaka je jedan od stubova stabilnosti, ra-zvoja i prosperiteta Srbi-je i Crne Gore i ovog pro-stora. Kako? Vrlo jedno-stavno. Našem �ovjeku ne treba pomo�. On je navi-kao da sve mora sam i treba

mu samo da se oslobodi tih lanaca koji ga sputavaju.

Što se ekonomije ti�e, imam prilike boraviti na fo-rumima i kongresima. Ljudi ho�e da ulažu, ali traže po-štene politi�are. Pitaju me ima li ih. Ja im kažem da je u ovoj kompoziciji nemo-gu�a misija da na�ete po-štenog politi�ara na vlasti. „Zato pri�ekajte jer �e do�i pošteni politi�ari“ – kažem im. Ovaj narod �e iznjedri-ti poštene predstavnike, jer ih ima.

Pohod na HadžetU nedjelju se, ako Bog

da, vidimo na našem slav-nom Hažetu. �etvrti sep-tembar se približio. Brzo je prošla godina kao što nam život brzo prolazi.

�etvrtog septem-bra prošle godine desio se sudar vjernika i žandarme-rije. Slika koju �emo teško zaboraviti i ne treba da je zaboravimo, koju nismo željeli, ali se je ne stidimo. Tada je Mešihat dobio od-luku da 4. septembar pro-glasi Danom šehida.

Hadžet je svojevrsna sandža�ka Srebrenica

Ako Bog da, u nedjelju u 11 �asova sakupit �emo se na Trgu „Gazi Isa-bega“ i zajedno, pješice, u pohodu oti�i na Hadžet gdje �emo prou�iti dovu šehidima.

Vjerujem da su žandar-merija i druge specijalne snage Srbije shvatili da su pogriješili i da im nije mje-sto tu, a to zna�i da ih, ako Bog da, tamo nikada više ne�emo vidjeti.

Hadžet je obaveza sva-kog muslimana. Zato ne-djelju rezervišite za to. Do-�ite da prou�imo dovu žr-tvama i šehidima Hadžeta.

Jedini na�in da se ti zlo-�ini ne ponove jeste da ih nikada ne zaboravimo.

16 1. SEPTEMBAR 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Afirmacija duhovnih i vjerskih vrijednosti

SALAHUDIN FETI�

Islam od nas traži da budemo uspravni i dostojanstveni, da se ne saginjemo ni pred kime osim Njemu Uzvišenom. Ko se spusti na sedždu Allahu Uzvišenom, on se ne�e pokoravati Njegovim stvorenjima,

dok onaj koji se ne pokorava Uzvišenom, svakodnevno �e imati potencijalnih 'gospodara' kojima �e se morati saginjati.

F E S T I V A L I S L A M A

16. avgust 2011.

Šesta ve�er manifestacije „Festival islama“ odr-

žana je sino� u Rožajama, na Gradskome trgu, gdje je više od šest stotina posta�a zajed-no do�ekalo iftar.

Program je otpo�eo pola sata prije iftara, ilahijama i ka-sidama u izvedbi hora Boš-nja�ke kulturne zajednice „Sandžak“. Ersan Muhovi�, �lan literalne sekcije BKZ, re-citovao je stihove „Ukorih dušu“.

Potom je nastupilo iftar-sko vrijeme i prou�en je ezan. Tokom iftara na video prezen-taciji prikazivan je Ramazan-ski program.

Tokom programa, rožajska omladina je u jednom dijelu Trga organizovala sakupljanje sredstava za pomo� Somaliji, gdje su na video projekciji pri-kazivali fotografije somalijske djece koja umiru od gladi.

Nakon iftara, izvedbom još par ilahija i kasida, pono-vo je nastupio pomenuti hor, a potom su uslijedila obra�a-nja predsjednika BKZ za Crnu Goru Hazbije Kala�a i muftije sandža�kog Muamer-ef. Zu-korli�a.

U obra�anju g. Kala� se osvrnuo na važnost o�uva-nja vjerske i nacionalne tra-dicije Bošnjaka, te istakao ulogu koju imaju manifestaci-je poput „Festivala islama“ na tom putu:

„Festival islama je i u našem gradu. Esselamu alej-kum svima koji ste došli ve-�eras na ovaj prelijepi skup i u�inili korak ka islamskom adetu safa, džemata i zajed-ni�ke sofre kojoj se mu'mini raduju na poseban na�in. Ovaj festival nije politi�ka demon-stracija, kako to neki s podo-zrenjem prikazuju, ve� nešto mnogo ve�e i zna�ajnije, nešto što nosi mjeru naše tradici-je, ljepotu vjere i nadu u naše sutra. ''Nije politika, ali poli-tika je pomalo svuda'' – kaže se u politi�kom žargonu, lo-gikom koja se o�ito ne umije uzdi�i iznad horizonta po-dozrenja, sumnji, uho�enja, podvala i konflikata. I to je opet, reklo bi se našim oporim rje�nikom, naša realnost. Iz tog razloga, kao inteligentnim bi�ima kojima je Gospodar podario iz Svoje beskona�ne milosti, dužnost nam je da na prizemnost politi�kih igrari-ja odgovorimo vizijom uzdi-gnu�a i otrgnu�a od netole-rancije, porobljavanja, mržnje i progonstva, vizijom života u kojem se samo Gospodaru

svjetova robuje i u miru živi.Uvaženi sugra�ani, bra�o i

sestre, Bošnjaci na ovom par-�etu zemlje vjekovima nose emanet da nad ljudskom Božja rije� bude. Taj emanet je sama osnova naše kulture i istovremeno najve�i nam iza-zov. I ovaj ramazanski post, kao dio našeg ibadeta u ime Allaha dž.š., naše duhovno-sti koju baštinimo ne samo kao vjersku i kulturnu vrijed-nost, ve� kao snažno sredstvo osloba�anja od ovodunjalu�-kih strahova i mo�no sred-stvo osvajanja slobode. Festi-val islama koji se ovih dana kre�e kroz sandža�ke grado-ve manifestacija je kojom se u ovom posebnom ibadetu Alla-hu dž.š. želimo podsjetiti da je naša duhovnost vjekovima stara i utkana u ovaj prostor, te da nije strana, niti tu�a, ve� svoja na svome.“

Uz zahvalnost Allahu dž.š. što je omogu�io da se iftar u Rožajama realizuje, Hazbija je najavio obra�anje muftije sandža�kog Muamer-ef. Zu-korli�a:

„Moram ista�i posebno zadovoljstvo što vam ve�eras mogu predstaviti nama dragog musafira, muftiju sandža�kog Muamera Zukorli�a, kojeg pozivam da nam se obrati. Bujrum.“

Nakon selama upu�enih Rožajcima, Muftija je sa pri-sutnima podijelio utiske koji su ga dojmili tokom iftara:

„Ve�eras smo ovdje Alla-hovom miloš�u da uz u�enje Kur'ana, ilahija, kasida, saleva-

ta, slušanje nasihata i iftarski zalogaj pokažemo drugima da je mogu�e biti zajedno bez li�-nog interesa, na vrijednostima ljudskosti, me�usobnog po-štovanja, uvažavanja i širenja poruke dobro�instva za sve ljude bez obzira na njihove li�ne i druge razlike.“

Muftija je govorio o �ovje-ku kao bi�u koje je iznad bi-ološkog organizma, koje ima dušu, razum i moralne vrijed-nosti:

„�ovjek je, izme�u osta-log, i biološko bi�e i on ima potrebu da se bori za biološki opstanak. Me�utim, taj nagon ne predstavlja ljudsku vrlinu i nešto �ime se �ovjek može pohvaliti. Jer i neka druga živa bi�a imaju taj nagon. Poput životinja, recimo. A �ovjek, �ovjek je nešto više od biološ-kog organizma. On ima svoju dušu, razum i moralne vrijed-nosti. I zato se ljudskost ne dokazuje na snazi da zaradiš za sebe, ve� na snazi da u�iniš dobro djelo za sebe, porodicu, rodbinu, komšije i sve ljude. To je, zapravo, i svrha objave Kur'ana - podizanje �ovjeka iznad biološkog nivoa. Zato smo ve�eras u ovom gradu, na Gradskome trgu, ovdje na iftaru kojeg ste priredili sa vašim donatorima, sa poru-kom dobrog djela i me�uljud-skog povezivanja u dobru.“

Muftija je, potom, naglasio da je Ramazan posebna prilika koju na Bog daje da nau�imo biti dostojanstveni.

„Islam od nas traži da bu-demo uspravni i dostojanstve-

ni, da se ne saginjemo ni pred kime osim Njemu Uzviše-nom. Ko se spusti na sedždu Allahu Uzvišenom, on se ne�e pokoravati Njegovim stvore-njima, dok onaj koji se ne po-korava Uzvišenom, svakod-nevno �e imati potencijalnih 'gospodara' kojima �e se mo-rati saginjati, jer �e mu uzi-mati imetak i dostojanstvo i na kraju �e mu uzeti dušu. To su, zapravo, dva puta. Rama-zanski dani su posebna volja duha i morala kojom u�imo dostojanstvo i našu usprav-nost, jer kontrolišemo svoj biološki sistem, demonstrira-mo snagu duha i razuma nad elementarnim porivima. Ne treba Gospodaru naš post. To treba nama. On je Uzvišen, pokoravali mu se ili ne. Ali to treba nama, da nau�imo biti �vrsti, uspravni i da naš karak-ter bude ispravan. Naš šeha-det, namaz, post, zekat, hadž i sva lepeza ibadeta nema za cilj da nama oteža. Naprotiv! Oni nam pomažu da naša duša i ljudskost u nama oja�aju. Zato se kvalitet muslimana ne mjeri u tome koliko dugo boravi u džamiji, iako je obavezan oba-viti pet dnevnih namaza, ve� kvalitet s kojim izlazi iz dža-mije u sopstvenom ponaša-nju. Može imati sedamneaset puta obavljen hadž, ali ako se na njegovom jeziku nalazi ogovaranje, laž ili ružan govor koji mu ne prili�i, nema ništa od njegovog hadža. To su po-ruke islama i misija muslima-na.“

Na kraju, Muftija je uputio

poruku prisutnima da Bošnja-ci mogu opstati �vrstim drža-njem za uže vjere i bošnja�ko-muslimanske tradicije:

„Nama ovdje u Sandžaku, koji smo žrtva raznih podje-la, jedini na�in da opstanemo je da prihvatimo poruku isla-ma i naše bošnja�ke musli-manske tradicije. Ona je više od svake podjele. Sa istinom u grudima i svim spomenutim vrijednostima �emo pobijedi-ti svake podjele, granice i po-kušaje da se vrše destrukcije u vjerskom i nacionalnom bi�u. Na sve takve programe koji idu u pravcu razaranja vjer-skog i nacionalnog bi�a ne-�emo odgovoriti istom mje-rom. Naprotiv! Naši progra-mi su afirmacija duhovnih i vjerskih vrijednosti. Pokazalo se u prošlosti da kada su nam oduzimali sve, opstao je boš-nja�ki �ovjek, uspravan i sa o�uvanim vlastitim identite-tom. Ima onih koji su pokle-kli. Evo Ramazan je nada za takve. Ima nade, pokaj se �o-vje�e Allahovoj vjeri, Onome koji �e ti oprostiti taj grijeh i o�istiti te. Doduše, ove stari-je generacije se ne mogu puno popraviti i na njih se ne treba trošiti vrijeme. Glavnu ener-giju �emo usmjeriti na omla-dinu. Ona je naša snaga i naj-zdravije tkivo našega naroda.“

Na kraju je dovu za iftar i skup prou�io direktor „Gazi Isa-beg“ medrese Rešad-ef. Plojovi�, �ime je završena ma-nifestacija.

BROJ 221/XV 17

AK

TU

EL

NO

ST

ISkup odabranih ljudi

SALAHUDIN FETI�

Vi ovdje na Bihoru znate šta ste prošli i koliko ste propatili. Bihor je simbol patnje i stradanja bošnja�kog naroda. Ali ste vi, uprkos svim tim žrtvama, ostali i opstali i vama treba odati priznanje što ste pretekli, preživjeli i što ve�erašnjim skupom, postom, džumom, imenima pokazujete da,

uprkos svemu što se dešavalo, niste zaboravili ko ste.

F E S T I V A L I S L A M A U P E T N J I C I

17. avgust 2011.„Festival islama“ ju�er je

bio u Petnjici. Iako je odr-žavanje skupa bilo najavljeno na otvorenom u Divan baš�i, zbog kiše skup je održan u restoranu preko puta džami-je, koji je bio premali da primi sve one koji su željeli prisu-stvovati manifestaciji.

Pored velikog broja Pet-nji�ana skupu je prisustvovala delegacija ustanova Islamske zajednice na �elu sa muftijom sandža�kim Muamer-ef. Zu-korli�em, delegacija Bošnja�-kog nacionalnog vije�a i Boš-nja�ke kulturne zajednice u Srbiji i Crnoj Gori.

Vjerski program, u�enjem ilahija i kasida, izveo je hor „Sandžak“ koji djeluje u okvi-ru Bošnja�ke kulturne zajed-nice.

U ime Petnji�ana obratio se Almir Muratovi�, koji se zahvalio svima koji su u�e-stvovali u pripremanju iftara i ostalim gostima koji su došli na zajedni�ki iftar.

Tako�er, u ime doma�i-na se obratio Hazbija Kala�, predsjednik Bošnja�ke kultur-ne zajednice za Crnu Goru. U svom obra�anju g. Kala� je podijelio radost zvanu Boš-nja�ka kulturna zajednica u Crnoj Gori i osvrnuo se na glasine zlonamjernih koji u startu žele uprljati �isto ime BKZ-a.

„Želim se osvrnuti na gla-sine koje kruže ovih dana u Rožajama, Beranama, Bijelom Polju, Podgorici i dr. da je Bošnja�ka kulturna zajednica osnovana kako bi se pocijepao i ponovo podijelio bošnja�ki narod. To je, kratko re�eno, neistina. Oni koji je plasiraju treba da preispitaju svoj nijet, moralni i svaki drugi odnos prema svom narodu.

Radost koju želim da ve�e-ras podijelim sa Vama je upra-vo Bošnja�ka kulturna zajed-nica koja je osnovana suprot-no od onoga što nam se pri-pisuje, a to je da pokušamo ujediniti pocijepani bošnja�ki narod oko naših temeljnih in-stitucija. BKZ �e na prosto-ru Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i šire postati nacionalna organizacija koja �e, imaju�i u vidu ljude koji je vode, biti važna bošnja�ka institucija koja �e uspjeti da okupi svoj narod, uspraviti ga na noge, što �e nam omogu-�iti da se prebrojimo u smislu našeg kvaliteta i istinskih vri-jednosti, te da tu našu energi-ju akumuliramo i usmjerimo u pozitivnom pravcu. Želio sam Vas obavijestiti o ovoj

�injenici i nadam se da se ra-dujete tome. Ovo je ve�e iba-deta. Ovo je skup odabranih ljudi na jednom prostoru. Ža-losno je da se ovakav skup može dovesti u pitanje i oka-rakterisati �udnim i neprimje-renim. Upravo je suprotno. Ovo je skup odabranih ljudi koji vjeruju u Boga i znaju da je naša vjera temelj naše naci-onalne samobitnosti i poseb-nosti. Zato je ovaj skup zaista veli�anstven.“

Po završetku obra�anja, g. Kala� je najavio obra�anje muftije Muamer-ef. Zukorli-�a. Muftija je, nakon zahvale Allahu i selama prisutnima, kazao da se osje�a sretnim što se nalazi na skupu ljudi koji nisu okupljeni bilo kakvim in-teresom, ve� samo radi Allaha, ibadeta i zajedni�kog druženja u ime Njega.

„Ne postoji �asniji povod za okupljanje od ovog ve�e-rašnjeg povoda. Ako je mogu-�e zamisliti, da nije ove �asne vjere i šehadeta mi se nika-da ne bi sreli i ne bi se upo-znali. Pogotovu ne bi imali priliku zajedno podijeliti za-logaj. Jer, sjesti sa nekim za-jedno na sofru zna�i bliskost. Za sofru se sa svakim ne si-jeda, ve� samo sa onim kojeg smatraš rodbinski, prijateljski i bratski bliskim. Zato je ve-�erašnja iftarska sofra naj�a-snija i najljepša sofra, kada u trenucima Allahove milosti iš�ekujemo iftar, u trenucima kada se Allahova milost spu-šta baš onako kako se malo-�as spuštala kiša po livadama. I vjerujte, kako je livadama potrebna kiša, našim srcima je mnogo potrebnija Allaho-va milost. Jer zemlja bez kiše

izumire, puca i postaje ne-plodna. Isto tako naše duše, srca i cjelokupno bi�e se suši i odumire. Iako se i dalje �o-vjek zove �ovjekom, zemlja zemljom. Ali zemlja bez kiše ne ra�a i nema plodova. I dalje se ona zove zemljom, niko je druga�ije ne zove, ali od nje nema koristi i fajde. Isto je tako sa �ovjekom koji je ostao bez Allahove milosti, ibede-ta, šehadeta, namaza, zekata, posta i hadža, ako je dužan i u mogu�nosti. On je isto kao suha zemlja beskoristan. Bez energije vjere �ovjek gubi na ljudskosti i snazi. Tada �ovjek, kao i druga živa bi�a, živi bio-loškim životom. Takav na�in života nije predvi�en za nas, ve� za životinje i druga živa bi�a. Jer je Allah �ovjeka uzdi-gao, dao mu da hoda dvonoš-ke, a ne �etvoronoške, da se ne saginje ni pred kim, osim pred Stvoriteljem. Zašto? Zato što jedino On zaslužuje da Mu se sagnemo na ruku' i na sedždu i zato što nam je dao zdrav-lje i što bez Njega ne bismo postojali. Sve što imamo On nam je dao: o�i, sluh, porodi-cu, nafaku... Pa ko Mu se ne�e zahvaliti? Samo onaj koji ima o�i a ne vidi, ima uši a ne �uje, ima srce a ne osje�a... Samo takav se ne�e zahvaliti Uzviše-nom. Nekulturan je onaj koji se ne zahvali ako mu ustupiš stolicu da sjedne ili mu bilo što pružiš ili pomogneš, jer je elementarni bonton da kažeš hvala. A kako zvati onoga koji se ne zahvaljuje Onome koji mu je dao sve. Nema za njega imena.“

Muftija je u svom obra�a-nju osvrnuo se na stradanja Bošnjaka Bihora, koji su, kako

re�e, simbol stradanja i patnji, te da to što se dogodilo bi-horskim Bošnjacima mora biti poruka i snaga da Bošnjaci ho-daju uzdignute glave.

„Vi ovdje na Bihoru znate šta ste prošli i koliko ste pro-patili. Bihor je simbol patnje i stradanja bošnja�kog naro-da. Ali ste vi, uprkos svim tim žrtvama, ostali i opsta-li i vama treba odati prizna-nje što ste pretekli, preživje-li i što ve�erašnjim skupom, postom, džumom, imenima pokazujete da, uprkos svemu što se dešavalo, niste zabo-ravili ko ste. Naravno, ima onih koji su mislili druga�i-je – ako prodaš vjeru da �e ti biti bolje. Vi ste svjedoci da im nije bolje. Kratkotrajno izgleda da je bolje, ali izdajni-ka niko ne voli. Izdaja nikada nije donijela sre�u. I kada su stradanja u pitanju, stradali su uvijek oni koji su bili bliže ne-prijatelju. Oni koji su bili da-leko neprijatelju nije odmah mogao da ih doku�i. Zato na ovaj mubarek dan i ovu mu-barek ve�er trebamo tu po-ruku poslati jedni drugima. Prekosutra je Dan Bedra i tre-bamo se podsjetiti na poruku Bedra, kada je 314 siromašnih nenaoružanih vjernika, koji su proganjani punih 15 godina, pobijedilo vojsku od preko 1000 naoružanih, uvježbanih i tehni�ki opremljenih vojni-ka mušrika. Kako je to mo-gu�e kada je bio 17. ramazan, da su postili i dok je bitka tra-jala niko se nije iftario. To je, zapravo, poruka i dokaz da se sve pobjede oko nas mo-raju desiti u našim grudima. Ako svoje srce pripremiš za poraz - gotov si prije bitke.

Ali ti, muslimanu, nemaš na to pravo, jer imaš vjeru koja te u�i vrlinama, historiju i tra-diciju kojom se samo možeš ponositi, nemaš u historiji niti jednu ta�ku zbog koje bi se stidio. Tebi su �inili zlo�ine, ti nisi �inio zlo�ine. Nad tobom su izvršeni genocidi, ti nisi �inio genocide. Pa zašto da se saginješ? I opet pokušava-ju da ti pripišu terorizam. Ko islamu može pripisati terori-zam. Gdje se rodilo svo zlo svijeta od nacizma, komuniz-ma, fašizma i šovinizma. Da nisu došli iz okrilja islamske civilizacije. Svi znaju da nisu, ve� da su islamske civilizacije od Andaluzije do Perzije i ki-neskih granica bili zaštitnici. Zašto onda da se pravdamo? Podignimo glavu.“

Na kraju obra�anja Muftija je u amanet Bihorcima ostavio da podu�e svoju djecu vjeri i da ih školuju kako bi bilo dobri ljudi koji ne�e robovati nikome osim Allahu dž.š.

„Ono što niste uspjeli ispraviti na sebi, ispravite na svojoj djeci. Nemojte dozvo-liti da djeca pro�u golgote koje ste vi prošli. Djecu mo-žete zaštititi samo vjerom i školom. U amanet Vam ostav-ljam vjeru i školu. Dajte im vjersko obrazovanje i kultu-ru i dajte im najve�e škole. Jer kada ih vjerski odgojite djeca �e vam biti dobri ljudi, a kada ih školujete ne�e biti robovi drugima kao što ste vi morali biti da biste preživjeli.“

Na kraju programa dovu je prou�io direktor „Gazi Isa-beg“ medrese Rešad-ef. Plojo-vi�, nakon �ega su prisutni u džamiji obavili akšam namaz kojeg je predvodio Muftija.

18 1. SEPTEMBAR 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Bošnjak je ponosan i uspravan kao munare

NERMIN GICI�

Munare potvr�uju naše opredjeljenje, da ne�emo smetati vjetrovima da pušu. Njihov je posao da pušu, ali naše je da se ne saginjemo pred vjetrovima, zato što se saginjemo pred Gospodarom vjetrova. Neka vjetar puše i neka nastavi dalje, ali neka zna da ovdje živi sandža�ki, pešterski Bošnjak koji, uprkos svim silnim vjetrovima, nije zaboravio da mu je Bog Allah dž.š., Jedan Jedini i da pripada šehadetu, i da je pripadnik

ummeta Muhameda a.s. i da prihvata namaz, post, zekat, hadž i da to nikada ne�e zaboraviti.

F E S T I V A L I S L A M A U I S L A M S K O M C E N T R U U D E L I M E � U

Manifestacija „Festi-val Islama“ nastav-

ljena je u utorak 23. avgu-sta u Islamskom centru u Delime�u. Ova manifesta-cija pod pokroviteljstvom Mešihata Islamske zajed-nice i u organizaciji IKC „Altun Alem“, CHR „Haj-rat“ i BKZ-a obišla je osam sandža�kih gradova, a pred kraj Ramazana posjetila je i najljepši Islamski centar na Balkanu.

U prelijepom haremu još ljepšeg Islamskog cen-tra okupilo se nekoliko sto-tina mještana iz Delime�a i okolnih sela da se na za-jedni�kom iftaru me�usob-no druže, te da se druže sa ulemom i �elnicima Islam-ske zajednice �iju je de-legaciju predvodio glavni muftija Muamer-ef. Zukor-li�. Pored delegacije usta-nova islamske zajednice, na ovom iftaru su bile i dele-gacije BNV-a, Internacio-nalnog univerziteta, BKZ-a, kao i brojni politi�ki, kulturni i društveni radnici Sandžaka.

Poslije akšamskog ezana i nakon što su iftarili, srca prisutnih je zagrijao hor „Firdeus“ iz Sjenice izvo-�enjem ilahija, a potom se prisutnima obratio glavni muftija Muamer-ef. Zukor-li�. Glavni muftija je izrazio veliko zadovoljstvo i radost što se na Pešteri u Delime-�u okupio veliki broj mu-slimana da u svjetlu Kur'ana i Sunneta zajedni�ki iftare i da za istom sofrom budu. Glavni muftija je ponovio re�enicu koju je rekao u Priboju na prvom iftaru, a u kojoj kaže da je imao pri-like iftariti kod raznih kra-ljeva, prin�eva i predsjedni-ka, ali da mu je na iftaru u Priboju bilo ljepše.

„Sve je od po�etka bilo jako lijepo i prelijepo, ali nekako ovaj ovdje iftar danas izgleda kao slatko. Slatko uvijek ide na kraju i ovaj iftar je zato poseban. Kada su kazali iftar u De-lime�u ra�unao sam pede-setak, stotinak ljudi, ob-zirom da je u pitanju selo, rasijano, naselja nisu tako zgusnuta. No, gledam, ovaj se iftar ne bi zastidio da je bio na bilo kom našeme

gradskom trgu. Zato vam �estitam, bra�o Pešterci i sestre Pešterke. Komotno možete da se takmi�ite sa svim sandža�kim gradovi-ma. A što se i ne bi takmi-�ili kada ste na Koštanpo-lju. Ono je simbol takmi-�enja, prema tome, imate za to snage koju ste po-kazali i ve�eras. Evo zbog �ega smo izabrali da prvi ovakav Islamski centar na-pravimo baš ovdje. Mogli smo ga zapo�eti graditi bilo gdje. Pravit �emo ih, ako Bog da još. Zaslužuju ova-kve centre i drugi kraje-vi Sandžaka, poput Ribari-�a, Ljeskove, Duge Poljane, Brodareva, Petnjice... Svi ve�i seoski centri zaslužu-ju ovakav Islamski centar, ali smo tada odlu�ili da kre-nemo odavde. Znali smo, ako Bog da, da �e to zna�iti svima optimizam“ – rekao je Glavni muftija.

Muftija je uporedio san-dža�kog �ovjeka sa visokim i vitkim munarama Islam-skog centra koji, uprkos svemu što mu se doga�a, opstaje isto kao i munare koje šibaju vjetrovi.

„Munare potvr�uju naše opredeljenje da ne�emo smetati vjetrovima da pušu. Njihov je posao da pušu, ali naše je da se ne saginjemo pred vjetrovima, zato što

se saginjemo pred Gospo-darom vjetrova. Neka vje-tar puše i neka nastavi dalje, ali neka zna da ovdje živi sandža�ki, pešterski Boš-njak, koji uprkos svim sil-nim vjetrovima, nije zabo-ravio da mu je Bog Allah dž.š., Jedan Jedini, i da pri-pada šehadetu, i da je pri-padnik ummeta Muhame-da a.s. i da prihvata namaz, post, zekat, hadž, i da to nikada ne�e zaboraviti. Da zna kako mu je ime. Da zna da je Bošnjak. Da zna da ima svoju kulturu kojom se ponosi, koje se ne stidi. Da zna da je ono što ga je u�ila majka najbolje. Tu kultu-ru ne trebamo i�i da u�imo u neke posebne ustanove. I�i �emo u škole i na uni-verzitete da u�imo znanje, a kulturu zahvatamo iz dva bunara: iz naše porodice sa tradicijom i naše dža-mije. I ne trebaju nama ni-kakve NGO koje �e nam donijeti kulturu, jer se oni stide kulture svoga naroda i pokušavaju našoj omla-dini da pokažu da je neka kultura koja treba da se uveze prava, a da ovo što mi imamo nije kultura. Ne, to što uvoze je kvazi kultu-ra. To što nam donose i sa Istoka i sa Zapada je kvazi kultura. To nije kvazi kul-tura za one na Istoku i na

BROJ 221/XV 19

Zapadu, to je njima kul-tura, ali ako njihovu kul-turu nama donesete, onda je to za nas kvazi kultura. Mi imamo našu kulturu sa kojom živimo vjekovima i koja nas je u�inila ovakvi-ma kakvi jesmo, da uprkos svemu što nam se dešava-lo i dalje smo nacija koja ne mrzi, i dalje smo nacija koja nema fašizam, i dalje smo nacija koja nema osve-te. Ima li bolja kultura od te kulture“ – upitao je Muf-tija i nastavio: „Namjera tih njihovih radionica je da nam djecu odvedu na krivi put kao što su to nekada ra-dili kroz ideologiju komu-nizma. Sada nam prodaju neku šuplju pri�u koju niko ne razumije. A samo je cilj da nas odvoje od našega. Pri�aju tamo da je porodi-ca rezultat zaostalosti i da urbani ljudi ne treba da se vezuju za porodicu. Pri�aju da je vjera nešto što je za-ostalo. To im tamo pri�aju i prodaju kao napredno ci-vilno društvo koje je iznad naše tradicije. To je najo-bi�nija podvala i najobi�nija prevara. Da biste znali kako vam neki u�itelj u�i djecu, samo pogledajte u�itelja i sve �e vam biti jasno. U�i-telj treba da je uzor, kada ga vidiš da poželiš da ti sin ili �erka budu kao on. E takvi kakve nam instaliraju ovdje po Sandžaku, da li bi neko poželio da mu sim ili �erka budu kao oni? Bože sa�u-vaj.“

Muftija je rekao da je Islamski centar u Delime-�u simbol uspjeha Bošnja-ka i izrazio nadu da �e kao visoke minare u Delime�u uskoro biti i cio Sandžak.

„I mi smo fleksibilni kao ove munare, njišemo se, ali se ne savijamo uprkos svim

njihovim vjetrovima. Zai-sta su nas podcijenili i sada su u slijepoj ulici, ne znaju kako da se izvuku. Da im je vratiti ne bi nam dirali Islamsku zajednicu, ne bi nam dirali vjerou�itelje, ne bi nam dirali BNV. Kažu ne priznaju Vije�e. Ako ne pri-znaju Vije�e što ne raspišu izbore? Ako ne priznaješ trebao si po Zakonu odmah da raspišeš izbore, ali ne, oni su sada u takvom halu - šta god da urade njima ne valja. Ja im samo poru�u-jem: što kasnije, to gore za njih. Do�i ministre Mar-kovi�u i ostali i reci: 'Hala-li Muftija, pogriješili smo, nemojte nam zamjeriti, ne-�emo više nikad', neka se zakunu u to što vjeruju. Mi �emo re�i: 'Dobro, nemoj-te više' i pomilovat �emo ih po glavi i da idemo dalje, ne�emo se svetiti, svako neka nosi svoju bruku. Oni kažu: 'Vi ste sve u pravu, hajde da se dogovorimo.' Da se dogovorimo: 'Da mi vratiš što si mi oteo', pa kaže: 'Jeste.' 'Vratite i dogovorili smo se.' Kažu: 'Hajde da podijelimo.' E pa, stvarno bruka. Priznaje da ti je ukrao, a ho�e popola. Lopovska posla - uhar mu šta god da odnese. Ja sam im kazao ovako: 'Vratite šta ste oteli, a možemo da pregovaramo o kazni vašoj. Pregovarat �emo kolika �e da vam bude kazna, ne is-klju�ujem ni amnestiju, da vam oprostimo, ali da pre-govaramo šta od ukradenog da vam ostane - stvarno nema smisla. Ne zato što nam je žao da vam nešto damo, nego zato što time omalovažavate našu inteli-genciju.' Prema tome, kada je u pitanju onih pet zu-luma: Islamska zajednica,

Univerzitet, BNV, vjerona-uka i vakufska imovina - nema pregovora o tome. To su preduslovi za pregovo-re. Da bi došli do normal-nih odnosa to treba odmah da se riješi. Oni su to ve� shvatili“ – rekao je Glavni muftija.

Glavni muftija se osvr-nuo i na opre�na pisanja beogradskih medija koji su optužili Reisulemu i Muf-tiju da traže državu, a su-tradan su pisali da od toga nema ništa i da Muftiju niko ne sluša.

„Super, ne sluša nas narod, nema od toga ništa, mirno spavaj Srbijo. No, jedan dan ima nešto, drugi dan nema ništa. Ne znaju kako im je bolje, to jest, kako im je gore. Ima nešto. Ima svašta. A šta, ima ne�u da im kažem. Šta ho�emo ovdje napraviti? Napravit �emo, ako Bog da, uslove da nijedan jedini milimetar prava ispod ostalih gra�a-na Srbije ne�emo prihvatiti. Dobit �emo jednako prava koja imaju u po Beogra-da. A kada dobijemo prava kao u sred Beograda, onda �emo napraviti i da živimo kao u sred Beograda, samo �e nam biti ljepše, vazduh je zdraviji, komotnije �e nam biti, ne moramo pra-viti mnogo mostova. Ovo nije pri�a koja vrijedi go-dinu, dvije ili do nekih iz-bora, ovo je pri�a koja vri-jedi od sad pa dok se to ne dogodi. Mogu oni radi-ti što ho�e, mu�kati, pra-viti razne malverzacije, ali ovo je nešto što upija svako bošnja�ko dijete. Nešto sa �ime �e izrastati nove boš-nja�ke generacije i nešto što �e se, ako Bog da, de-siti. U to nemam nikakvu sumnju. Tu je naša snaga.

Od svakog Bošnjaka �emo napraviti državu. Kada tu svijest budemo podigli, ne�e biti nikakvog proble-ma. Materijal imamo u na-šeme narodu, samo treba taj materijal da se oslobo-di. Moramo da prekinemo sa strahovima. Moramo da prekinemo da sebe ne po-štujemo. Ne smijemo do-zvoliti da nas neko kupi za radno mjesto ili tanki sloj asfalta. Ne vrijedi to. Sve �e to morati. Evo, tri mosta se pravi na Jošanici. Ma-šala. Gospodine ministre, pa kako se sjeti u desetoj godini mandata da praviš most? Gdje bi do sad, juna-�e? Sad se sjeti i stadiona, i mosta, i hale... Naravno da se sjetio jer smo mi došli, zato se mi radujemo tome što grade, jer je to naš re-zultat. Jer da nismo podi-gli ove bajrake ni mosta, ni mosti�a, ni stadiona, ni vr-ti�a, ni�ega ne bi bilo. Zato samo još oštrije, samo još tvr�e i odlu�nije, još �e pra-viti i pitat �e treba li još? Ali nema hvala, jer hvala se kaže kada mi daš tvoje, a kada mi daš moje što hvala? Allah dž.š. daje da proce-si idu i to je ono zašta smo se borili. Mi se nismo borili da možemo sve mi uraditi. Mi smo se borili da popra-vimo kantar da pravo mjeri i da nametnemo standarde da se svi utrkuju ko �e više uraditi. Zar to nije najve�a pobjeda, a evo smo je po-stigli. Ovo je glavna trka i upravo smo ih mi pobije-dili zato što smo ih natje-rali da se utrkuju u dobru. Naša borba nije da mi pobi-jedimo, zasjednemo, druge uništimo i da mi samo kao nešto radimo. Naša borba je da napravimo standarde po kojima �e se svi utrki-

vati u dobru. Sve moraju da asfaltiraju do prolje�a. Nemoj da nam ostavljaju ništa neasfaltirano jer naši kada do�u oni �e se bavi-ti visokim kulturnim stva-rima, tehnologijama, zna-njem, univerzitetima. Koji asfalt i infrastruktura? To je posao koji treba da je za-vršen prije 50 godina. Zato nadoknadite na kaza' to što niste radili i što ste krali. De sad, na brzinu, imate još šest mjeseci. Van vakufskog sve neka asfaltiraju i imaju našu podršku. Kada urade dobro mi �emo uvijek re�i istinu i ovo je dobro, a to je bereket islama. Bereket ove naše borbe. E sad zamislite, prije �etiri godine da smo pustili kada su navalili da nam raš�ejre�e Zajednicu. Šta bi sad bilo? Ma, ekser vam zaboli ne bi ovdje. Ali nismo pali, a kada kažem mi govorim o svima vama i svima onima koji su stali na branik istine i branik Islamske zajednice. E zato oni taj fenomen ne mogu da shvate i kažu: 'Moramo uložiti sto miliona da po-bijedimo Muftiju.' Za po-bjedu moraju bar milijardu. Milijardu neka ulože u San-džak mi �emo ih pustiti da vladaju do prolje�a. Molim Allaha dž.š. da ovaj skup obaspe bereketom. Molim Njega Svevišnjega da vam da svako dobro, za vas, vaše porodice, da vam po-dari sre�u na ovome svijetu i, ako Bog da, Džennet na budu�em svijetu“ – završio je obra�anje Muftija.

Na kraju je doma�in iftara i imam džamije u Islamskom centru, Hasim-ef. Bilalovi�, prou�io dovu za hairli skup.

20 1. SEPTEMBAR 2011.

Ovogodišnju ka-ravanu „Festi-

val islama“, u organizaci-ji Muftijstva sandža�kog, BKZ, CHR „Hajrat“ i IKC „Altun Alem“, �ast da ugo-sti imao je i šeher Pljevlja. Sve�anost je održana 26. ramazanske no�i u Husein-pašinoj džamiji nakon ifta-ra kojeg su Pljevljaci pri-premili za musafire u obli-žnjem restoranu.

Husein-pašina džamijaDelegaciju ustanova

Islamske zajednice, koju je predvodio potpredsjednik Mešihata Islamske zajedni-ce i direktor „Gazi Isa-beg“ medrese Rešad-ef. Plojovi�, �inili su: rukovodilac Me-arifske službe Nedžad-ef. Hasanovi� i direktor IKC „Altun alem“ dr. Hajrudin-ef. Bali�, a delegaciju Boš-nja�kog nacionalnog vije�a: potpredsjednik Emir Elfi� i predsjednik IO Samir Tan-dir. Manifestaciji su prisu-stvovali i predstavnici Boš-nja�ke kulturne zajednice: predsjednik za Crnu Goru Hazbija Kala� i njegov kolega Jahja Fehratovi� - predsjednik BKZ za Srbiju.

U svojstvu doma�i-na prisutne su poselamili pljevaljski glavni imam Sa-mir-ef. Kadribaši� i Hazbija Kala� - predsjednik BKZ-a za Crnu Goru.

Festival islamaPrisutnima se obratio

Rešad-ef. Plojovi�, koji je u svojstvu organizatora Ma-nifestacije „Festival islama“ prenio selame od glavnog muftije Muamer-ef. Zukor-li�a, koji je trebao biti na iftaru, ali je objektivnim ra-zlozima bio sprije�en, te da �e, ako Bog da, u što skori-je vrijeme posjetiti Pljevlja.

„Mi smo ove godine or-ganizovali iftare na otvo-renom širom Sandžaka, gdje su doma�ini ujedno bili i musafiri. Manifesta-ciju nazvasmo Festival isla-ma. Tako smo se družili u Priboju u prekrasnom am-bijentu harema džamije, potom Novoj Varoši, Pri-jepolju, Sjenici, Tutinu, Ro-žaju, Petnjici, Novom Pa-zaru, Delime�u, a ve�eras

smo ovdje kod vas.Kako na svim prethod-

nim iftarima, neupitno je bilo da �e ve�eras vaš gost biti glavni muftija Mua-mer-ef. Zukorli�. Me�utim, kada smo danas dogovarali polazak, rekao mi je: 'Re-šad-efendija, moraš no�as umjesto mene putovati za Pljevlja.“

Potpredsjednik Plojo-vi� je kazao da je sve to dio Božjeg odre�enja, te da iako je planirao ve�eras biti negdje drugdje, ipak je bo-ravio u Pljevljima.

Sve�ani dio je nastav-ljen u džamiji Husein-paše, gdje je nakon teravije va-zu-nasihat održao tako�er Rešad efendija

„U toku ve�erašnjeg druženja na iftaru sa našom bra�om iz Pljevalja, a po-sebno u toku ve�erašnje te-ravije, svo vrijeme sam bio radostan. Osje�aj mog srca ne mogu opisati rije�ima. I da nisam ve�eras ovdje, propustio bih nešto vrlo važno.

Ve�erašnja teravija mi je bila najsla�a ovog Rama-zana. Ambijent ove dža-mije podsje�a na Istanbul, posebno njena arhitektura. Ali kada su se za�ula zvona sa sahat kule koja su ozna-�ila 10 sati, podsjetio sam se Sarajeva i tog ambijenta.

Prelijepo u�enje hafiza koji je ve�eras predvodio namaz odvelo me je mnogo dale-ko. Otišao sam do Meke i Medine gdje sam mnogo puta boravio, do Kaira gdje sam studirao i imao prili-ke slušati prelijepa u�enja Kur'ana.“

U drugom dijelu preda-vanja efendija Plojovi� se osvrnuo na vrijednosti no�i Kadra.

„Nalazimo se u 26. no�i mubarek Ramazana. Tema se sama name�e, a to je Lej-letu-l-Kadr. Kada je Allah dž.š., žele�i da ukaže na vri-jednost ove no�i, objavio suru Kadr i upitao Poslani-ka: 'Znaš li ti šta je to no� Kadr', u sljede�em ajetu je odgovorio: 'No� Kadr je vrjednija od 1000 mjeseci.' Dakle, �ovjek 100 mjeseci da �ini ibadet ne može do-sti�i nagradu ibadeta u ovoj mubarek no�i. A 1000 mje-seci je više od 83 godine. Allah dž.š. ti daje priliku da se oslobodiš grijeha koje si po�inio. E to je Kaderska no�.“

Nakon obra�anja Re-šad-ef. Plojovi�a, glavni imam Samir-ef. Kadribaši� se zahvalio gostu, te kazao da o�ekuju ubrzo posjetu i glavnog muftije Muamer-ef. Zukorli�a.

Ve�erašnja teravija mi je bila najsla�a ovog Ramazana. Ambijent ove džamije podsje�a na Istanbul, posebno njena arhitektura. Ali kada su se za�ula zvona sa Sahat kule koja su ozna�ila 10 sati, podsje-tio sam se Sarajeva i tog ambijenta. Prelijepo u�enje hafiza koji je ve�eras predvodio namaz odvelo me je mnogo daleko. Otišao sam do Meke i Medine, gdje sam mnogo puta boravio, do Kaira gdje sam

studirao i imao prilike slušati prelijepa u�enja Kur'ana.

Iftar pod munarom Husein-pašine džamijeF E S T I V A L I S L A M A U T A S L I D Ž I

AK

TU

EL

NO

ST

I

SALAHUDIN FETI�

H U S E I N - P A Š I N A D Ž A M I J A

BROJ 221/XV 21

Podjela paketa u SandžakuPodijeljeno 300 paketa stanovništvu u regionu koje živi u veoma teškim uslovima

Centar za humanitarni rad „Hajrat“ u saradnji sa nje-

ma�kom Humanitarnom organi-zacijom „Hasene“, koja djeluje u okviru organizacije „Mili Goruš“ iz Kelna, posjetio je najugroženi-je porodice u Sandžaku i podijelio im pakete.

Predstavnike organizacije ”Ha-sene” primio je direktor „Hajrata“ Mirsad-ef. Be�irovi� i razgovarao s njima o stanju ugroženog stanov-ništva u Sandžaku.

Zajedno su donijeli odluku o sprovo�enju humanitarne akcije u cijelom regionu, to jest, da podijele 300 paketa stanovništvu koje živi u veoma teškim životnim uslovima, a koje nije u stanju do�i u vakuf-ske kuhinje preuzeti iftar u danima mubarek mjeseca Ramazana.

Prva podjela paketa bila je u Novom Pazaru. Aktivisti obje hu-manitarne organizacije posjetili su mještane u naseljima Šutenovac, Svojbor i Novopazarska Banja.

Akcija je nastavljena u Dugoj Poljani, te u sjeni�koj op�ini. U selu Trijebine, nedaleko od Sjeni-ce, predstavnici pomenutih huma-nitarnih organizacija posjetili su dvo�lanu porodicu Džigal. Naime, Rešad Džigal i njegova bolesna majka žive u staroj, drvenoj ko-libi. Neimaština i bolest nisu za-vidna kombinacija u životu ovog momka koji je svoju mladost po-svetio brizi o roditeljima. Iako živi s majkom, potpuno je sam, utoliko jer je ona toliko bolesna da nije u stanju komunicirati sa njim, kretati se i uop�e prepoznavati svijet oko sebe. (O ovakvim životnim uslovi-

ma imali ste priliku gledati na emi-siji „Hajrat TV“) Predstavnici hu-manitarne organizacije „Hasene“ razgovarali su s Džigalom daju�i poseban zna�aj njegovom žrtvova-nju radi svojih roditelja. Džennet je pod maj�inim nogama, rekao je Edin Salkovi� u razgovoru s Re-šadom, žele�i time obuhvatiti sav trud koji je Rešad do sada ulo-žio. Zaista, Rešad je veliki borac i ne odustaje. Iako se u ovom selu teško zara�uje i preživljava, on na sve mogu�e na�ine pokušava osi-gurati egzisteniciju sebi i svojoj bo-lesnoj majci.

Nakon ove posjete aktivisti su

se uputili dalje, ka Novoj Varo-ši. Posjetili su Vakufsku kuhinju u ovoj op�ini, gdje ih je primio imam Ismet-ef. Bihorac. On je gostima predo�io situaciju u kojoj se na-laze Novovarošani, pa je izrazio duboku zabrinutost zbog rastu-�e neimaštine u narodu. Tako�er je istakao i zna�aj narodne kuhi-nje u Novoj Varoši, koja svakod-nevno ima sve više korisnika. Ova kuhinja, naravno, Novovarošanima mnogo zna�i, a najviše zbog toga što im se putem nje može pružiti najpotrebnija pomo�. Trenutno se u kuhinji hrani 140 mještana i to je jedan od pokazatelja alarmantnog

stanja u ovom gradu.Nakon podjele paketa aktivisti

su posjetili i Vakufsku kuhinju u Prijepolju i Priboju. Uslijed veli-ke ekonomske krize, sve vakufske kuhinje u Sandžaku svakodnevno snabdijevaju hranom mnoge kori-snike, a to iziskuje i veliku potre-bu za aganžmanom svih humanih ljudi, ako se želi da ove ustanove nastave osiguravati obroke onima koji nemaju šta jesti.

Ispred humanitarne organizaci-je „Hasene“, aktivista Šaban Mal-ko� izrazio je zadovoljstvo podje-lom paketa na Balkanu, a posebno u Sandžaku.

C H R „ H A J R A T “ I H O „ H A S E N E “

U P R O D A J I S U N O V I B R O J E V I � A S O P I S A " S A N D Ž A K " , " T A L I B " I " S O F T A "

HU

MA

NO

ST

NEJRA RAKOVI�

22 1. SEPTEMBAR 2011.IN

TE

RV

JU Bošnjaci trebaju �uvati �ast i ugled Islamske zajednice

kao sigurni bedem u odbrani naše duhovnosti i slobode...

FARUK VELE

Povodom Ramazanskog baj-rama, reisu-l-ulema Islam-

ske zajednice u BiH dr. Mustafa ef. Ceri� dao je za "Dnevni avaz" ek-skluzivni intervju, u kojem otvo-reno govori o aktuelnim prilikama me�u Bošnjacima i o njihovoj bu-du�nosti. Tako�er, reis Ceri� od-govara na škakljiva pitanja je li spreman prihvatiti doživotni man-dat reisu-l-uleme i ho�e li sjedište Rijaseta IZBiH i dalje nositi ime Muamera Gadafija, a osvr�e se i na poteze SDA i SDP-a...

Poseban odnosUvaženi Reisu-l-ulema, Ra-

mazan u svojoj svetosti nosi sa sobom mnogo iskustava. Odrica-nje od hrane i drugih blagodati u ime Boga uistinu na najiskreniji na�in otkriva ljude, ogoljava i po-kazuje ih u istinskom svjetlu, ono najbolje, pa, usudio bih se re�i, i najgore u njima. Sli�no je i s na-rodima. Šta ste iz iskustva ovogo-dišnjeg Ramazana, a ponovo ste obišli cijelu BiH, shvatili o Boš-njacima?

- Ramazan okuplja ljude, ispu-njava njihove duše i olakšava njiho-ve brige kroz zajedni�ka druženja u džamiji i ramazanska sijela. Ništa kao u ramazanu nije tako blisko i tako zajedni�ko ljudima kao što su ibadet posta, mukabele, teravih-na-mazi i ramazanska sijela. Gdje god sam bio, i na selu i u gradu, i u ku�i i na ulici, osjetio sam miris ramaza-na, koji je, zaista, jedinstven ovdje kod nas.

Pred iftar su ulice, jednostavno, puste, a kad nastupi jacija, vrijeme za teriviju-namaz, ulice i sokaci su puni posta�a koji žure na namaz. Ove godine primjetno je veliko prisustvo omladine u džamijama,

mnogo više nego prijašnjih godi-na. Me�utim, uz ramazanske rado-sti bile su primjetne i zabrinutosti ljudi zbog odugovla�enja i neizvje-snosti oko formiranja vlasti na dr-žavnom nivou, oko sve ve�e neza-poslenosti, oko nebrige o gladnima i siromašnima, oko zaostajanja i marginalizacije BiH na putu evrop-skih integracija.

Ramazan je ove godine došao u ljetno vrijeme. To je još jedno iskušenje od Milostivog na putu našeg duhovnog pro�iš�avanja. Jeste li zadovoljni brojem posta�a i džematlija? Pojedinci su, istina, primijetili da je ove godine bilo nešto manje posta�a.

- Naprotiv, mislim da je bilo više posta�a ove godine ili ništa manje nego lani. Posebno me�u omladinom. Nemojte zaboraviti da Bošnjaci imaju poseban odnos prema ramazanu. Ima Bošnjaka koji nisu baš redovni u izvršavanju svih vjerskih obaveza, ali uz rama-zan se svim bi�em posvete postu i drugim ramazanskim ibadetima. Neko je lijepo primijetio: "Da nije ramazana, vjerovatno ne bi bilo ni islama." Dakle, ramazan naprosto oživi ljudsku dušu i osvježi srce, kao što kiša u prolje�e oživi ze-mlju i osvježi naš pogled na zelenu šumu i raznovrsno cvije�e. Tako se i ljudska duša ozeleni u ramaznu i omiriše raznim cvjetnim mirisima.

U tre�oj ramazanskoj hutbi istakli ste da su pred nama „teška iskušenja i veliki izazovi za o�u-vanje i razvijanje našeg vjerskog, moralnog, kulturnog i nacional-nog integriteta“, kao i to da je „Islamska zajednica emanet naših predaka koji ne smijemo iznevje-riti“ i da je ona „sigurni bedem u odbrani naše duhovnosti i naše

slobode“. Što ti izazovi sve mogu donijeti i kako bi Bošnjaci na njih morali reagirati?

- Da, tako je. Pred nama su "teška iskušenja i veliki izazovi za o�uvanje i razvijanje našeg vjer-skog, moralnog, kulturnog i nacio-nalnog integriteta" zato što smo u pasivnom stanju i zato što je slaba naša politi�ka organiziranost. Pita-nje naše slobode je vrlo bolno pita-nje zato što, i prije nego smo pali u podani�ki položaj kao narod, mi ne samo da smo izgubili slobodu ve� smo izgubili i pravo da na bilo koji na�in odlu�ujemo o bilo kojem našem doma�em pitanju. Stolje�i-ma smo živjeli pod totalnom vla-š�u nekog dalekog centra koji je u odnosu na nas bio neprikosnoven.

I kao što to obi�no biva, volja despota je vrhovni zakon koji pro-vode inferiorni poslušnici u orga-niziranoj represiji, kroz koju des-potska vlast želi da vidi da su poda-nici poslušni i bezopasni. Ti inferi-orni poslušnici bivaju zaduženi za sva pitanja gra�anskog, politi�kog, vojnog i vjerskog života. I dok su, naprimjer, satrapi Perzije bili Per-zijanci i dok je Kina imala svoje mandarine i za vrijeme Džingis-kana, Dobrim Bošnjanima, Boš-njacima, odnosno Bosancima se na neki na�in uvijek oduzimalo pravo da budu doma�ini u vlastitoj zem-lji, da sami o sebi odlu�uju i da slo-bodno i nezavisno ure�uju svoju državu.

Negacijom tih prava onespo-sobili su nas da razumijemo važ-nost javnih poslova i konzekven-tno tome izgubili smo samopošto-vanje i poštovanje naroda, koji o�e-kuje da ga vode dosljedni, uvjer-ljivi i sposobni ljudi. Prema tome, upregnuti u tri jarma, a to su ne-znanje, tiranija i korupcija, nismo bili u stanju da u�imo kako se osva-ja i održava vlast kao sredstvo za promicanje moralnih vrijednosti i ljudskih vrlina s ciljem promicanja društvene pravde i op�enarodne si-gurnosti.

Bošnja�ka renesansaŽelite re�i da su Bošnjaci pri-

premani za stanje u kojem se ve� dugo, pa i danas, nalaze?

- Ve�ina naših u�itelja nije nas u�ila onome što je nama potreb-no, ve� ono što je njima poželjno da nas drže u stalnoj neizvjesnosti i sigurnom podaništvu. A podaniš-tvo je sestra sljepo�e. Neobrazo-van i neinformiran narod je slijepo sredstvo za vlastitu samodestruk-ciju. Bolesne ambicije i intrige po-

jedinaca zloupotrebljavaju neupu-�ene i neiskusne ljudi, koji nema-ju politi�ko, pravno i ekonomsko znanje. Oni umjesto realnog stanja nude iluzije; oni misle da je slobo-da njihova dozvola za ostvarivanje osnovnih ljudskih prava; oni svoju izdaju proglašavaju patriotizmom; oni li�ne sujete i osvete objašnjava-ju kao pravdu i disciplinu.

Gdje je, onda, tu Islamska zajednica u BiH

- Islamska zajednica jeste naš sveti emanet koji moramo �uva-ti i razvijati u pravcu ostvarivanja slobode i sigurnosti za naš narod i našu zemlju. Islamska zajedni-ca nije jedina, ali jeste jedna od najvažnijih okvira našeg duhov-nog, intelektualnog, kulturnog, na-cionalnog, pa i politi�kog živo-ta, ako se zna da Austro-Ugarska nije imala namjeru da od Islamske zajednice pravi isklju�ivo vjersku, ve�, svakako, i politi�ku instituciju s ciljem da disciplinira muslimane Bošnjake za njenu politiku.

I tako su se svi režimi nakon Austro-Ugarske odnosili prema Islamskoj zajednici, o�ekuju�i, a ponekad i zahtijevaju�i, da ona bude bespogovorno u službi reži-ma tako što �e disciplinirati slobo-doumne muslimane i staviti ih pod svoju kontrolu. Jedan od glavnih razloga ovako teških i bezobzir-nih napada na Islamsku zajednicu i njene �elnike u posljednje vrije-me, posebno iz Beograda, jeste u tome što je današnja IZ slobodna i što je izvan dominacije bilo kojeg režima, napose beogradskog, koji, treba naglasiti, još nije odustao od namjere da i IZ stavi pod svoju kontrolu. Ovo je moja glavna po-ruka muslimanima Bošnjacima - �uvajte �ast i ugled Islamske zajed-nice kao "sigurni bedem u odbrani naše duhovnosti i naše slobode".

Spomenuli smo to pro�iš�a-vanje. Koliko Bošnjacima uop�e treba jedan istinski preporod, preodgoj, kako bi se naše stanje popravilo? Allah dž.š., veli se u Kur'anu, ne�e izmijeniti stanje jednog naroda dok se on sam ne izmijeni.

- Renesansa Bošnjaka je po�e-la �injenicom da je sve više nacio-nalno samosvjesnih Bošnjaka, koji sve više u�e o sebi i svojim pravi-ma, kojima sve više raste želja za slobodom i koji se sve snažnije bore protiv korupcije i podani�ke svijesti. Isto tako, važno je kaza-ti da Bošnjaci sve više prihvataju panbošnja�ku ideju, koja je kom-

BROJ 221/XV 23

patibilna s idejom paneuropeiz-ma. Dakle, od devedesetih godina prošlog stolje�a, posebno nakon genocida, na Balkanu se ra�a jedan stari novi narod koji, uz Allaho-vu milost, piše svoju vlastitu povi-jest. Bošnjaci su platili previsoku cijenu za svoju slobodu da bi je se sada odrekli i da bi svoju i sudbinu svoje djece prepustili nekome ko ih je decenijima proganjao, njiho-ve majke i sestre silovao, njihove domove rušio, njihova imanja pri-svajao i nad njima genocid po�inio.

Ovih dana me jedan Bošnjak koji živi u Njujorku podsjetio na vrlo važne istine o kojima svaki Bošnjak, ma gdje bio, mora dobro razmisliti, a to je istina o našoj bi-ološkoj ugroženosti, istina o našoj kulturnoj i intelektualnoj neure�e-nosti i istina o neuvezanosti naše intergeneracijske imovine. Naime, nama se otvoreno prijeti ako se pri-mijeti da se biološki množimo više nego je našim susjedima prihvat-ljivo i zato je naša obaveza, to je nama farz, da se biološki zaštitimo, odnosno da se izborimo za pravo na prirodni i slobodni biološki rast.

Drugo, nama se konstantno uništava kulturna i intelektualna zaliha iz generacije u generaciju i zato je naša obaveza, to je nama farz, da zaštitimo svoju kulturnu baštinu i svoju inteligenciju, kako duhovnu tako i svjetovnu. I, tre�e, nama se iz generacije u generaciju oduzima, naprosto otima, privat-na imovina tako da ono što otac i majka za svog života steknu njiho-va djeca nisu u stanju to naslijediti, jer ih se goni da napuste svoj dom, da ostave svoju nasljednu imovinu i da tamo negdje drugdje zapo�-nu život iz po�etka, bez išta. Zbog toga je naša obaveza, to nam je farz, da zaštitimo intergeneracijsku imovinu i da olakšamo život svojoj djeci i svojim unucima, ako Bog da.

U službi islamaPosljedice ekonomske krize

možda su se ovog Ramazana naj-više vidjele. Mnogo je ljudi osta-lo bez posla, cijene života rastu, a primanja su ispod svih standarda. Istovremeno, pojedine bošnja�ke elite uživaju, dok njihove komši-je gladuju. Jesu li se u našoj stvar-nosti desile nepremostive klasne razlike kojih me�u muslimanima ne bi smjelo biti?

- Ono što ovdje želim podvu�i jeste naš poziv da se svi udružimo da u našoj domovini zavlada "zero (eng. nula) gladi i siromaštva". Vje-rujem da je to mogu�e, jer ima me�u nama mnogo dobrih i pleme-nitih ljudi koji su spremni pomo�i da nijedna familija nije bez krova nad glavom, da nijedno dijete ne ostane bez naobrazbe te da nijedan �ovjek ne bude gladan. Sramota je i veliki je grijeh da u ovoj zemlji bilo ko gladuje i živi ispod granice siro-maštva. Zbog toga nas Alejhisse-lam upozorava da zbog gladi kom-šije možemo izgubiti vjeru.

U toku Ramazana u „Oslo-bo�enju“ se pojavila i inicijativa Patriotske lige Kantona Sarajevo da se Vi proglasite doživotnim reisu-l-ulemom, što je izazvalo

komentare predsjednika Sabora IZ-e u BiH, pojedinih profeso-ra... Šta Vi mislite o toj inicijativi i biste li prihvatili mandat doži-votnog reisu-l-uleme?

- Postoje normativni akti i po-stoje institucije i ustanove IZ koje o tome brinu, pa nema potrebe da se ja o tome izjašnjavam. Vjerujem u pamet i zrelost IZBiH, koja �e, ako Bog da, uvijek biti snažna, je-dinstvena i efikasna u službi isla-ma i muslimana. Nekima je posao da pri�aju, a drugima je zadatak da rade. Moje je da radim kako najbo-lje znam i mogu, a Allah, Njegov Poslanik i iskreni vjernici �e ocije-niti moj rad.

Da, naš uvaženi alim, rahmetli Mehmed-ef. Handži�, �iju Vi fo-tografiju, evo, �uvate na zidu, na-pisao je na jednom mjestu da „sve što je iskreno u ovoj gomili stra-da“. Koliko danas ima te iskreno-sti i spremnosti da se me�u Boš-njacima �ini op�e dobro?

- Vjerujem u dobrotu i iskre-nost Bošnjaka. Njima nedosta-je pravo i iskreno vodstvo, njima treba putokaz iskrenih i praved-nih ljudi koji su spremni na žrtvu za op�e dobro. Uzdam se u mladu generaciju, koja nema ideoloških i drugih optere�enja, da �e biti bolje organizirana i da �e se bolje snala-ziti u ovom za nas, muslimane Boš-njake, vrlo turbulentnom svijetu s mnogo nepoznanica. Neka nam dragi Allah pomogne!

Pobjede i poraziReis-efendija, svakodnevno

nam pristižu informacije o napre-dovanju snaga libijskog naroda na putu oslobo�enja od diktatora Muamara Gadafija. S tim u vezi, a posebno zbog �injenice da se Ga-dafi okrenuo protiv svog naroda, ho�ete li razmotriti mogu�nost da se zgrada Rijaseta IZ-e u BiH ne nazove imenom Muamera Ga-dafija, kako je to ranije planira-no? Ve� je bilo dilema u javnosti u vezi s tim.

- Pri�a o Gadafiju se, o�ito, za-vršava. U�im dovu Allahu Uzviše-nom da se libijskom narodu vrati mir i sigurnost i da postignu jedin-stvo oko svoje budu�nosti. Libija je nama prijateljska zemlja i zato joj želimo svako dobro i sre�u na putu istinske slobode i nezavisno-sti.

Na iftaru u Novom Pazaru ka-zali ste da „Bošnjacima na cijelom bivšem jugoslavenskom prosto-ru trebaju pobjede, a ne porazi“. Gdje da tražimo te pobjede? Gdje je u svemu tome mjesto Bošnjaka u Sandžaku i Bosni?

- Pa, nije li tako?! Kome trebaju porazi? Do sada se smatralo nor-malnim da se Bošnjake napada, a da se oni brane, da Bošnjaci nema-ju inicijativu, dok ih drugi zasipa-ju svojim provokativnim inicijati-vama. Sad, kad su Bošnjaci prešli u ofanzivu, ovi, koji su navikli da nas samo napadaju i rugaju nam se, izgubili su se, jer ne znaju kako da se brane od legitimnih zahtjeva Bošnjaka.

Naša najve�a pobjeda je što smo kod sebe razbili strah od tiranije i

što smo se drznuli da kažemo ono što mislimo, a to je da je naše pravo da, kao narod, imamo na Balka-nu sve što drugi narodi imaju. Mi nismo ništa manji ni po broju ni po važnosti od bilo kojeg naroda na Balkanu i zato je naš zahtjev za jednakopravnost sa svim ostalim narodima na Balkanu legitiman i neupitan. Želim, recimo, ista�i da sam vrlo zadovoljan što su Bošnja-ci, posebno u dijaspori, Bošnja�-ku akademiju nauka i umjetnosti (BANU) prihvatili svim srcem i što su u njoj našli sebe.

Hošgeldiniz, ministre Davutolu

Kako komentirate aktuelnu politiku Turske prema BiH? Pri-mjetan je ve�i angažman te ze-mlje ovdje na ekonomskom i po-liti�kom polju, no primije�ena su odre�ena uplitanja u vezi sa Islamskom zajednicom kroz pita-nje budu�eg reisu-l-uleme i sli�-no. Vi ste imali odre�ene zamjer-ke u vezi s pitanjem odnosa Srbije i Turske, a u kontekstu BiH. Kako na sve ovo gledate?

- Turska je nama više od prije-telja i zato nas raduje svaki turski uspjeh na me�unarodnoj sceni, po-sebno na Balkanu. Drago mi je što �e, ako Bog da, ministar vanjskih poslova Turske Ahmet Davutolu (Davutoglu), ina�e moj poznanik i prijatelj još iz Kuala Lumpura, gdje smo zajedno radili na Islamskom me�unarodnom univerzitetu, kla-njati bajram-namaz u Sarajevu i na taj na�in još jednom potvrditi svoju ljubav prema BiH. Koristim se ovom prilikom da mu iskažem rije�i dobrodošlice: Hošgeldiniz!

Došlo vrijeme za istinsko pomirenje me�u Krajišnicima

Uo�i Ramazana bili ste u Ve-likoj Kladuši. Taj doga�aj ocije-njen je prekretnicom u uspostavi bošnja�kog jedinstva u tom dije-lu BiH. Tako�er, glavnim imami-ma ste ukazali da ovog Ramazana posebno govore o potrebi ja�a-nja bošnja�kog jedinstva. Koliko je to jedinstvo u ovom trenutku, zaista, nasušna potreba i kako ga uspostaviti?

- Sretan sam što nam se ukaza-la prilika da posjetimo Veliku Kla-dušu prije ramazana i da se tamo na licu mjesta uvjerimo u spoznaju svih razumnih ljudi da je došlo vri-jeme za istinsko pomirenje me�u našim Krajišnicima, poznatih po hrabrosti i borbenosti za državu BiH. Koristim se ovom prilikom da poselamim sve Krajišnike, ma gdje bili, i da im kažem da sam po-nosan na njih i sretan sam što im pripadam u svakom pogledu.

O�ekujem da ugostitelji poštuju našu fetvu

Mnogo pažnje izazvala je fetva o zabrani „u�estvovanja u tzv. bajramskim sijelima i dernecima

koje organiziraju ugostiteljske radnje uz Šerijatom zabranjene sadržaje“. Vi ste i ranije ukaziva-li na problem alkohola i droge u našem društvu. Je li i ovo put da se po�nu ispravljati te greške?

- Podržavam fetvu fetv-i-emina dr. Enesa Ljevakovi�a i o�ekujem da �e vlasnici restorana u Sarajevu i širom BiH tu fetvu ozbiljno shva-titi i primijeniti, jer smo imali puno prigovora što se ta fetva nije ranije izdala zato što su pijanka i razvrat po kafanama za vrijeme Bajrama, zaista, prave vjernike duboko vri-je�ali.

Zašto Bošnjaci moraju dati svoj zekat u Bejtu-l-mal

- Islam se sastoji od tri stuba, a to su 'Aqidet, Šer'iat i Khilafet. 'Aqidet je osobno o�itovanje vjere i osobni odnos prema Bogu, Šer'iat je sistem pravnih i moralnih vrijed-nosti kojima se reguliraju odno-si u zajednici, to jest, u Islamskoj zajednici, a Khilafet je povijesna institucija kao organizacija musli-manske zajednice u okviru povije-snih okolnosti i zahtjeva vremena i prostora.

Bosanski muslimani su svjesni sva tri stuba i zato je važno da se stub Khilafeta, koja je u našem slu�aju prevedena u instituciju Menšure, iz koje reisu-l-ulema i vrhovni muftija u Bošnjaka izvodi svoj legitimitet i legalitet da može, odnosno da je dužan, "savjesno i odgovorno" obnašati prerogative tre�eg stuba islama i time propisuje gdje treba dati zekat i sadeqatu-l-fitr. Shodno tome, moja je obaveza da objavim i da uputim muslimane da svoj zekat i sadeqatu-l-fitr daju u Betu-l-mal Islamske zajednice zato što je IZ jedina zadužena i ovlaštena da brine o islamu i musli-manima u našoj zemlji i šire. Svako drugo tuma�enje je potkopavanje tre�eg stuba islama i kršenje prin-cipa 'Aqideta i Šer'iata.

SDA i SDP su na strani onih koji se „iftare �varcima“

Izvještaj o islamofobiji i dis-kriminaciji Rijaseta IZ-e u BiH izazvao je dosta pažnje. Uz ostale, žestoko su reagirali SDA i SDP. Kako to komentirate?

- Izvještaj nam je donio to da se skinu maske i da se vidi pravo lice svakoga, kao što naš narod kaže: "Ne pada snijeg da pokrije brijeg, nego da svako pokaže svoj trag." Umjesto da podrže izvještaj i da ponude svoju pomo� u zaštiti ljudskih prava koja se muslimani-ma krše kroz širenje islamofobije, o �emu postoje izvještaji od rele-vantnih globalnih institucija, kao i izjava doma�ih �imbenika, oni se (SDA i SDP) stavljaju na stranu onih koji se "iftare �varcima", koji klanjaju dženazu "krmetu", koji te-roriziraju vjernike po džamijama u lovu na "vještice", prema nalogu onih koji mrze i preziru sve što je muslimansko.

Avaz.ba

24 1. SEPTEMBAR 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Panbošnja�ko bu�enje

REISULEMA DR. MUSTAFA-EF. CERI�

Upamtite, Islamska zajednica je emanet naših predaka, pa nemojmo da ga iznevjerimo; Islamska zajednica je naš sigurni bedem u odbrani naše duhovnosti i naše slobode; Islamska zajednica ne smije

izdati, ne smije se predati i ne smije se udaljiti od svog naroda.

H U T B A R E I S U L E M E U I S L A M S K O M C E N T R U U D E L I M E � U

Hvala Allahu Uzviše-nom na daru imana,

na blagodati islama i na ni'metu džemata.

Samo od Allaha Svemo�-nog tražimo uputu, tražimo pomo�, tražimo oprost, tra-žimo zaštitu od zla koje je u nama samima i od zla koje je u drugim ljudima, jer vjeru-jemo i znamo da onaj kojeg Allah uputi na pravi put, niko ga s tog puta ne može odvrati-ti, a onaj kojeg Allah ne naputi na pravi put, niko drugi ga ne može naputiti.

Onaj kojeg Allah prosvi-jetli Svojim nurom, uvijek �e nurom zra�iti, a onaj kojeg Allah ne prosvjetli Svojim nurom, ostat �e u mraku svo-jih zabluda.

Mi svjedo�imo da nema boga osim Allaha, Koji je objavio da je islam vjera Nje-govog zadovoljstva:

������ ��� ��� � ��� �����) (�� ����� ��� ����� ����� ��� �

Danas Sam vam upotpunio vašu vjeru, i blagodat Svoju Sam vam usavršio, pa, stoga, neka znate da Sam zadovoljan da vam islam bude vaša vjera! (Kur'an, 5:3)

Tako�er, mi svjedo�imo da je Muhammed a.s. posljednji Allahov poslanik. On je naš uzor, naš miljenik, naš u�itelj i naš vodi� na dunjaluku do našeg uspjeha i na Ahiretu do našeg spasa, neka su Allahovi blagoslovi i mir na njega, nje-govu �asnu porodicu i sve nje-gove vjerne ashabe, koji su ga slijedili i podržavali na putu istine i pravde i koji su se s njim borili za mir i sre�u sva-kog �ovjeka.

Neka je Allahova milo-sti i zadovoljstvo na sve koji su se odazvali Alejhisselamo-vom pozivu da prihvate vjeru islam, kao mir i sre�u za sebe, svoju porodicu i svoju zajed-nicu.

Draga bra�o i sestre. Lijepe i drage blagodati

kratko traju, ali u nama ostav-ljaju dubok i trajan osje�aj za-dovoljstva. Ramazan je za sva-kog muslimana i muslimanku i lijepa i draga blagodat, koja kratko traje, ali se nikad ne zaboravlja. Tako je i sa ovogo-dišnjim Ramazanom: taman kad smo se navikli na rama-zanske sehure, iftare, teravije i bratska druženja, Ramazan odlazi. Ali, ostavlja u nama �vrstu vjeru od ibadeta posta i prosvijetljen razum od mu-barek no�i, koja je bolja od hiljadu mjeseci, jer nas iznova podsje�a na najljepši Allahov dar kojim je darovan ovaj svi-jet, a to je Kur'an �asni, kao

milost i radost svjetovima. Za-dnjih deset dana Ramazana najavljuju da je Bajram blizu, pa stoga treba sve ramazanske obaveze ispuniti prije Bajrama kako bi nam post bio kabul i kako bi Allah bio zadovoljan našim slobodnim izborom da nam islam bude vjera.

A islam se, draga bra�o i sestre, sastoji od tri glavna stuba: od 'Aqideta, od Šeri'ata i od Khilafeta

'Aqidet ili 'akai'd je skup vjerskih na�ela koje nosimo u srcu sa ro�enjem, u�imo od majke u bešici, te pamtimo i �uvamo u duši još iz mekte-

ba. Skup tih na�ela su: vjero-vanje u Jednoga Boga, u Božje meleke, u Božje poslanike, u Božje kitabe, u Sudnji dan i vjerovanje da sve što se doga-�a, doga�a se po Božjoj volji i Božjem odre�enju.

Ovaj skup vjerskih na�e-la u Kur'anu se spominju pod imenom el-'urwetu-l-wuska, ( �� �!"# $�"�� %& �� "' $�"��)to jeste „neraski-divi �vor“, u kojeg su kao jedri konci uvezani svi ljudi koji svjedo�e da je Bog Jedan, da Bog nije rodio, da Bog nije ro�en, da Bogu ništa i niko nije ravan te da �e svi ljudi od-govarati pred Bogom za svoja djela na Sudnjemu danu:

�*%+ $, "- .'�� �*/� �0 /� , �1 %* 2,�� �%3 �4� �' "�%5 �6) %, �! �3 %7 8 ��%9 *%+ ": $ �� %;� $<� /=��%9 "' $> "�� "* �� �3 2� �?"�� . � �A�� ��� �B%>�� �6 �� �!"# $�"�� %& �� "' $�"��%9 �C �D "��� "��

(. E��% �� EF� %� �� $7 8 �� ��Nema prisile u vjeri – pravi

put se jasno razlikuje od krivog puta! Onaj koji se ne povjeri šejtanu, ve� istinski vjeruje u Allaha – uvezan je u neraski-divi �vor, kojeg se ne može ra-sukati. A Allah sve �uje i sve zna. (Kur'an, 2:256).

Tako�er, Uzvišeni Allah kaže: Onaj koji se istinski okrene Allahu i povjeri Mu se tako što je spreman da se žr-tvuje za dobrobit drugoga, on se, doista, �vrsto uvezao u ne-raskidivi �vor, jer se na koncu

sve Allahu vra�a. (Kur'an, 31:22).

E* %D "G $+ �� $H �� %7 / �� ���%5 $7 �A "I �� "�% "D$ * �+ ��) %7 / �� ���%5 �� � �!"# $�"�� %& �� "' $�"��%9 �C �D "��� "�� %, �! �3

.( %�� $+ $ "J� $K�0%1� ��Dakle, prvi stub islama

'aqidet (�vrsto vjerovanje) je stvar svakog pojedinca i nje-govog li�nog odnosa prema Stvoritelju, Koji ga je stvorio i Koji mu je dao mo� da osje�a srcem i da misli umom o sebi i svojoj sudbini na ovom svi-jetu i svojoj odgovornosti za svoj život na drugome svijetu – Ahiretu.

Ibadet posta je najbo-lji na�in da osjetimo tu slast vjere u našem srcu i da okusi-mo tu blagodat neraskidivog �vora u našoj duši i prihvati-mo ga u našem umu, kao dar Božji i kao osje�aj uspjeha na ovome i nade u spas na drugo-me svijetu.

Naravno, kada postanemo duboko samosvjesni samih sebe kroz svijest o našoj ovi-snosti o Stvoritelju i našoj vjeri i pouzdanju u Allahovu milost, postane nam jasno da nismo sami na ovome svije-tu, ve� da je naš individualni uspjeh i sre�a uvjetovan uspje-hom i sre�om ljudi sa kojima dijelimo vrijeme i prostor na ovome svijetu.

Naša individualna uvje-renja treba prevesti u stvar-ni život u zajednici, koja se temelji na sistemu moralnih vrijednosti kojeg nazivamo Šeri'at, kao drugi stub islama, koji nam se nudi u Kur'anu �asnom kao skup božanskih zapovijedi sa ciljem da se us-postave norme ponašanja u zajednici od kojih su najvaž-nije poštivanje prava svakom �ovjeku na život (el-nafs), na vjeru (ed-din), na slobodu (el-'aql), na imetak (el-mal) i na �ast (el-'ird).

Dakle, Šeri'at, su božanske norme koje ure�uju odnose

unutar zajednice, �iji �lanovi bez prisile i pri punoj svijesti prihvataju 'akai'd, skup vjero-vanja, i shodno tome uzima-ju Šeri'at, kao skup božanskih normi, koje važe od iskona �ovje�anstva, kao što Uzviše-ni Allah kaže:

� LM�$� %7%9 � /N �� � �+ %* 2,�� �* 2+ � $��� �O �' �- ��� %H� �'"9%5 %7%9 � � "� /N �� � �+ �� �C"� ��%5 � � "� �M "��� P %Q/�� �� �� $1 /' �>�� �� �6 �� �* 2,�� �� $��%1�� "R�� � �D� %� �� � ��� $+ �� $7 / �� . %7"� ��%5 "� $H� $� ",�� � �+ �*� %� %' "S $�"�� � � �� �' $0 �� %7�%3

. $T�% $ * �+ %7"� ��%5 P %, "A� �� U� �S� * �+ %7"� ��%5 �%0 �� "V� � ��2� � L1 2, �B $+ 2W �G"��%9 �X��� %�"�� �C"� ��%5 � � "� �Y��� �� � $� "M� �3 %7"� � �� �L %�"� �A $+ �� %X��� %�"�� �*%+ %7" �,� �*"��9 � /� �� "� $HU� �� "H�� "F%0 /� �� �6 �� $7 8 �� �Z �Y��� � ��%9 � $A� "� �9 LK �� "' %- "� $� %+ �� " �� �I [\ $�%� 2W �G"�� �*%+ �]U� �I L& �, %M� �� LK /+ $� "� $� � �� �V�� $7 8 �� U� �- "��� �� � LI� �A" %+ �� �� $!%0 �� "�� �3 � $����^ _ �+ �%3 "� $� �� $ "0 �� 2� * %�`�� �� � $�$a 20 � $� �3 � L�� %� �I "� $� $� %I "' �+ 7 �� ���%5 %;� �'"� �b��

. �R� $>% �� "b�� %7�%3 "� $� $� � ��%9Allah vam propisuje, kao

Šeri'at, u vjeri isto ono što je propisao Nuhu i ono što objav-ljujemo tebi, i ono što smo propisali Ibrahimu i Musau i Isau. Prema tome: „Isprav-no svjedo�ite vjeru i nemojte se oko vjere dijeliti i razilazi-ti!“ Teško onima koji Allahu druge ravnim smatraju i odbi-jaju da se tvome pozivu oda-zovu. Allah odabire za Svoju vjeru onoga koga ho�e i upu�u-je u nju onoga ko Mu se iskreno obrati. (Kur'an, 42:13).

Muhammede, tebi objav-ljujemo Knjigu, samu istinu, da potvrdi knjige prije objav-ljene i da im bude definitiv-ni korektor. I ti im sudi prema onome što Allah objavljuje i ne povodi se strastima njiho-vim, i ne odstupaj od Istine koja ti dolazi; svima vama smo zakon (%� & �� '� ) i odre�e-ni put propisali (� # (� �)� �). A da je Allah htio On bi vas sljed-benicima jedne vjere u�inio. Ali, On ho�e da vas iskuša u onome što vam propisuje, zato se natje�ite ko �e više dobra u�initi; Allahu �ete se svi vra-titi, pa �e vas On onome u �emu ste se razilazili obavije-stiti. (Kur'an, 5:48).

Iz ovih kur'anskih ajeta se jasno razumije da Šeri'at, kao skup božanskih univerzalnih normi, kojima se propisuje ljudsko ponašanje radi mira i sigurnosti u svijetu, nije pri-vilegija muslimana, ve� je to obaveza svih ljudi dobre volje, koji tvrde da vjeruju u Božju rije�, kao moralni zakon.

No, muslimani, bez ob-zira na odnos drugih prema Šeri'atu, kao božanskom kon-ceptu za ljudski život, imaju posebnu obavezu da podsje�a-ju �ovje�anstvo na univerzal-ne moralne vrijednosti koje su božanske, a božanske su zato

što su univerzalne. Ako nam je jasno da se

islam sastoji od 'Aqideta i Šeri'ata, kao dva osnovna stuba, onda je nužno da shva-timo da se ta dva stuba ne mogu ustanoviti i održati u povijesti bez tre�eg stuba, a to je Khilafet, kao kontinuitet slobodnog, savjesnog i odgo-vornog organiziranja i vo�e-nja zajednice na principima 'Aqideta i Šeri'ata, ali i na mo-delima koje zahtjeva odre�e-no vrijeme i mjesto.

Buharija i Muslim prenose hadis od ashaba Huzejfa bin el-Jemanija, koji kaže: Ljudi su obi�no pitali Alejhisselama o mogu�em dobru, a ja sam ga pitao o mogu�em zlu za nas. „Božji Poslani�e, u dža-hilijjetu smo imali zlo, pa nam Allah darova ovo dobro. Da li poslije ovog dobra ima kakvo zlo?!“ „Da, bit �e zla poslije ovog dobra“ – odgovorio je Alejhisselam. „A ho�e li u tom zlu biti kakvog dobra“ – upi-tah. „Ho�e, ali i oko tog dobra bit �e zabune.“ „O kakvoj za-buni je rije�“ – pitao sam. „Po-javit �e se ljudi koji �e pozi-vati na pravi put, ali to ne�e biti moj put. Nešto od onog što �e govoriti ispravno je, ali mnogo toga �e biti pogrešno“ – re�e Allahov Poslanik. „Da li u tome ima kakvog zla“ – upitah. „Da, pojavit �e se ljudi koji �e kao džehennemski vra-tari pozivati ljude, pa ko im se odazove oni �e ih tamo gur-nuti“ - re�e Allahov Poslanik. „Opišite nam te ljude, Božji Poslani�e“ – rekoh. „Oni su naše krvi i govorit �e našim jezikom“ – re�e Alejhisselam. „Božji Poslani�e, šta nam pre-poru�uješ ako nas to zadesi!?“ – upitah. „Držite se džemata i imama (duhovnog i moralnog autoriteta)!“... – kazao je Alla-hov Poslanik.

�3 � D+� c��b0�� R�+�+�� d'e� R����� *9 K>QM f,M *+ ��A�G�GN �R�$� �g "D� $h�/�� �R� �� :Z�1 7� 7 �� ��� %'"� �b"�� "* �� �� / �� �� %7"� � �� $7 �� � / �N %7 �� �Z� $� �� �% �� %� ", $ "R�� �K �3� �b �+ 2' /S�� "* �� $7 $� �g "��� $�" $� �� [' �- �� jK /�% %H� �I �%3 � / $� �/�%5 %7 �� �Z� $� �� �� : $�" $! �3 %'"� �b"�� � �Q �H �, "��9 "\ �A �3 %'"� �b"�� � �Q �A%9 $7 �� ��� �U� �V �3 �C%� �k �, "��9 "\ �H �� : $�" $1 " "� ����" : �Z� �1 l [' �- "*%+ : $�" $1 " E* �e �� %7�%3 �� "� ����" : �Z� �1 l j'"� �e "*%+ 2' /S�� m�% ", �H %'"� �?%9 �R� $, "A� E� "� �1" : �Z� �1 l $7 $ �e �� � �+ �� �C%� �k �, "��9 "\ �A �3 : $�" $1 " $' %�" $� �� "� $A" %+ $n%' "��� %X� ��"9 �� � � �� E&� �� $� "� ����" : �Z� �1 l [' �- "*%+ %'"� �b"�� � � : $�" $1 "� �A�%3 $4� $3 �Q �1 � �A"� ��%5 "� $A�9� �I�� "* �+ ��/ �A �I ��%� �, " %I "*%+ "� $H" : �Z� �1 m�� �� "� $A "> %N %7 / �� �Z� $� �� "R%5 �%� $' $+ "g �� � �� �3 : $�" $1 "��%� � %D"� �g%9 �R� $� / ���� � �� �*� %�% "D $�"�� �K ��� �� �I $� �Y " ��" : �Z� �1 l �C%� �k �% �� �� "��� m opoq) c��b0�� :7� � W>�+]..." "� $A �+� �+%5 ��.(stuv) � D+� m(tups

Iz ovog hadisa je jasno da nema islama bez džemata, a

BROJ 221/XV 25

džemata nema bez imama, to jest, duhovnog i moralnog au-toriteta, koji je svjestan, savje-stan i odgovoran za Islamsku zajednicu. Stoga je važno da �ujemo i ovaj hadis Allaho-vog poslanika kojeg, tako�er, prenosi Huzejfa bin el-Jeman: Imat �ete blagodat nubuvve-ta (vjerovjesništva) koliko Allah bude htio da imate, pa �e vam to prestati i umje-sto toga imat �ete khilafet na principu nubuvveta (vjerovje-sništva) onoliko koliko Allah htjedne da imate, pa �e vam to biti ukinuto da biste dobi-li kraljevsku nasljednu vlast, onoliko koliko Allah htjedne, pa �ete onda imati despostsku vlast, onoliko koliko Allah htjedne, a onda �ete ponovo imati khilafet kao nubuvvet – i tu je Alejhisselam zašutio.

�Z� �1 – wqwsv ,�M� ��+�� $,� "D $+ %7"� � �� $7 �� � / �N %7 �� $Z� $� �� �Z� �1 : $K �>" �Q $M "R�� $7 �� �U� �- � �+ "� $��%3 $& /� $0 .�� $R� $���" : �� / �� �� $R� $��� /� $# � �A �� �3 "'� "R�� �U� �- � �k%5 � �A $� �3 "'� /� $# �R� $��� $7 �� �U� �- � �+ $R� $��� �3 %& /� $0 .�� %d� �A" %+ � � �� EK �3� %e � �A �� �3 "'� "R�� $7 �� �U� �- � �k%5 � �A $� �3 "'� /� $# �R� $��� "R�� "R�� $7 �� �U� �- � �+ $R� $��� �3 � x�� �� � L� " $+ $R� $��� /� $# $R� $��� /� $# � �A �� �3 "'� "R�� �U� �- � �k%5 � �A $� �3 "'� /� $# �R� $�� /� $# �R� $��� "R�� $7 �� �U� �- � �+ $R� $��� �3 LK / %'"0 �I � L� " $+ LK �3� %e $R� $��� /� $# � �A �� �3 "'� "R�� �U� �- � �k%5 � �A $� �3 "'� $7 �G /G �N) ." �� �� �� /� $# %& /� $0 .�� %d� �A" %+ � � ��.(���0�J�

Draga bra�o i sestre, ovi mubarek dani Ramazana su jedinstvena prilika da o svemu gore re�enom savjesno i od-govorno razmislimo i zaklju-�imo kao muslimani koji su istinski svjesni svoje 'Aqide, to jest, svoje vjere islama, koji se ne odri�u svoga Šeri'ata, to jest, svog sistema moral-nih vrijednosti u odnosu na Boga i �ovjeka, i koji su od-lu�ni da imaju džemat sa vr-hovnim duhovnim i moralnim autoritetom, koji je zadužen da bdije nad interesima Islam-ske zajednice kao zajedni�kim dobrom svih muslimana, da nam nema drugog puta ve� da snažimo svoje zajedništvo u vjeri, moralu i djelovanju kroz Hilafet ili Imamet, kao tre�i stub islama, kojeg mi ovdje održavamo kroz slovo i duh Menšure, koja daje pravo i obavezu reisu-l-ulemi i vrhov-nom muftiji u Bosni i Herce-govini da podsjeti muslimane Bošnjake u domovini i dijas-pori da je zekat farz isto kao i namaz i post, te da je davanje sadekatu-l-fitra obaveza sva-kog muslimana i muslimanke.

Stoga, a na temelju mojih ovlasti iz Menšure i mojih službenih obaveza iz zakle-tve da �u dužnost reisu-l-ule-me obavljati „savjesno i od-govorno“ pred Bogom i pred ljudima, objavljujem i obave-zujem sve muftije, muderri-se, imame, hatibe, muallime i muallime, koji imaju našu id-žazu (ovlaš�enje) da tuma�e islam i predstavljaju interese Islamske zajednice u domovi-ni i dijaspori, da u svakoj prili-ci, a posebno imami iz mihra-ba i hatibi petkom sa minbera, jasno i nedvosmisleno prene-su našu fetvu da su blokovi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini jedino ispravni dokaz za uplatu zekata i sade-

katu-l-fitra, te da je zajedni�-ki fond Bejtu-l-mala Islamske zajednice jedino ispravno mje-sto za izdvajanje zekata i da-vanje sadekatu-l-fitra. Svjesno kršenje re�ene fetve o zekatu i sadekatu-l-fitru od bilo koga, koju ovim putem objavljuje-mo, ravno je svjesnom kršenju tre�eg stuba islama, to jeste Khilafeta, Imameta i Menšure, a to zna�i nepoštivanje zna�e-nja i zna�aja 'Aqideta i Šeri'ata.

Bra�o i sestre, pred nama su teška iskušenja i veliki iza-zovi za o�uvanje i razvijanje našeg vjerskog, moralnog, kulturnog i nacionalnog inte-

griteta i zato je farz da svaki musliman i muslimanka su-djeluje u skupljanju naših du-hovnih i materijalnih vrijed-nosti na jedno mjesto, koje �e biti uvijek spremno i sposob-no da pomogne onome kome pomo� zatreba, za siromašne, za nemo�ne, za nezbrinute, za medresu, za fakultet, za školu, za povratak, za oporavak, za napredak naših džemata i za obnovu naših džamija.

Zajedno smo ja�i i otpor-niji, zajedno smo uspješniji i sretniji, zajedno smo pobjed-nici u svim bitkama za naš op-stanak u našoj vjeri i na našoj

zemlji. Stoga, bra�o i sestre, bu-

dimo jedno tijelo i jedna duša u Islamskoj zajednici i ne do-zvolimo da nam se dragocjena energija rasipa.

Upamtite, Islamska zajed-nica je emanet naših predaka, pa nemojmo da ga iznevje-rimo; Islamska zajednica je naš sigurni bedem u odbrani naše duhovnosti i naše slo-bode; Islamska zajednica ne smije izdati, ne smije se pre-dati i ne smije se udaljiti od svog naroda.

Islamska zajednica mora biti sa svojim narodom snaž-

na i odlu�na da brani njegove interese.

Allahu Svemogu�i, osna-ži nas da ovdje i sada �uva-mo i o�uvamo stubove islama: 'Aqidet, Šeri'at i Khilafet.

Allahu Sveznaju�i, pou�i nas da budemo složni i jedin-stveni u svim našim akcijama kojima se snaži naš napredak, sre�a, te uspjeh na ovome i spas na drugome svijetu!

Allahu Milostivi, omili nam zajedništvo u vjeri i u�ini našu zajednicu snažnom i otpornom na sve izazove, koje znamo i koje ne znamo! Amin!

ZOOM

Nakon što je pro�itao hutbu koja je bila jedninstvena za sve hatibe u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Hrvat-skoj, Sloveniji i dijaspori, reisulema dr. Mustafa-ef. Ceri� je u Islamskom centru u Delime�u, gdje je u petak 19. avgusta predvodio džumu namaz, nastavio svoju hutbu rije�ima:

„Sa ovom hutbom htio sam odaslati poruku svim muslimanima Bošnjacima, ma gdje bili, da su ovo za nas pre-sudna vremena u osiguravanju bolje budu�nosti za našu djecu. Mi smo jedan narod, mi smo Bošnjaci. Naši pradje-dovi su primili islam iz osje�aja da mi koji �emo do�i poslije njih budemo i uspješni i sretni. Naši pradjedovi su bili hrabri i odlu�ni kada su primili islam, jer kada im je došao to je bilo vrijeme kada je trebalo biti u projektu ili programu jedne civilizacije koja je ovdje na Balkanu širila nauku, znanje, napredak i svako dobro. Mi smo po-tomci tih naših pradjedova koji su nam ostavili islam na Balkanu da ga �uvamo kao onu žigu. Ako je držimo na dlanu pe�e nas, ali ako je pustimo ugasit �e se i zato je mi moramo držati, pa makar nas i pekla. El-hamdulilah da smo to sa�uvali. Ja sam presretan što se danas nalazim ovdje na Pešteri u ovoj jedinstvenoj džamiji na Balkanu i ovome, ja bih rekao, jedinstvenom džematu. Došao sam danas da podijelim sa vama radost Ramazana. Da podi-jelim sa vama sve uspjehe koje ste do sada imali i da vam kažem da vam nosim poruku iz Sarajeva da ste vi i mi i svi Bošnjaci, na Kosovu, u Makedoniji, u Turskoj, u Albaniji, svi oni Bošnjaci koji su raseljeni po Australiji, Ame-rici, Kanadi, Evropi. Kada bi nas se izbrojalo ima nas sigurno oko deset miliona. Mi smo, stoga, veliki narod, nismo mali narod, ali su nas svaki puta smanjivali i umanjivali naš zna�aj, zato što smo mi pristali da nas umanjuju. Mi smo došli u jednu fazu kada više ne pristajemo ni da nas smanjuju, ni da nas umanjuju, ve� da kao jedan narod na Balkanu i u svijetu, uz našu vjeru i kulturu, uz našu ljubomoru i našu veliku ljubav za slobodom, osiguramo našoj djeci bolju budu�nost tako što im se više ne�e dogoditi genocid kao što se doga�ao zadnji puta nama. Zato svi vi Bošnjaci koji me sada slušate i gledate širom svijeta, ovo je poruka panbošnja�kog bu�enja. Mi imamo pravo na Balkanu kao što svi drugi narodi imaju pravo da imaju. I sve što drugi narodi imaju na Balkanu i mi �emo, ako Bog da, imati. Nemojte zaboraviti, Ibrahim a.s. je imao u programu dvije hiljade godina prije da �e Muhamed a.s. biti Božji Poslanik. I mi moramo imati u planu da naša djeca i naši unuci imaju sve ono što imaju drugi narodi: i državu, i kulturu, i vjeru, i naciju, i slobodu, i sigurnost, i dom i pravo da žive u svojoj ku�i generacijama, a ne da se svaka generacija mora dva puta seliti i dva puta ku�u praviti. To �e nam osigurati ako budemo jedinstveni i kao što rekoh da se uhvatimo svi za jedno uže i da radimo svi u korist jedni drugih. I dobro upamtite: ja Reisu-lema u ovom vremenu u Bošnjaka izdajem fetvu da je svaki Bošnjak odgovoran za drugog Bošnjaka, ma gdje bio. I ne smije ga ostaviti samoga, mora se za njega pobrinuti. To je farz, obaveza svakom Bošnjaku. To je obaveza i to nikada ne smijemo zaboraviti, to moramo nositi u srcu, to moramo prenositi na svoju djecu i to moramo kaza-ti našim komšijama, da se mi nikoga ne bojimo, osim Dragog Allaha. Mi nemamo ništa izgubiti više. Sve što nam se dogodilo - dogodilo nam se i mi nemao straha ni od koga samo od Dragog Allaha. Imamo strah od naše djece i naših unuka da li �emo ih osigurati i da li �emo im ostaviti dugove koje �e oni pla�ati kada nas ne bude bilo. To ne smijemo uraditi. Moramo završiti sve naše poslove i da ne ostavljamo ni jednoga duga našoj djeci. A moram kazati da u nekim vremenima jedna generacija ostavlja mnogo duga onoj sljede�oj generaciji jer nisu odradili ono što je bilo u njihovoj mogu�nosti. Ja sam došao ovdje i iz jednog drugog razloga. Ovo je tre�a džuma Ramazana. Sino� sam bio u Banjaluci, evo sad sam ovdje na Pešteri, zajedno sa mojim i vašim muftijom Muamer-ef. Zukor-li�om, sa tuzlanskim muftijom Husein-ef. Kavazovi�em i sa vojnim muftijom Husein-ef. Smailovi�em, i naravno, od prevelike je važnosti da vam posebno naglasim, sa predsjednikom Sabora Islamske zajednice u Bosni i Herce-govini, a to zna�i i u Sandžaku, i u Hrvatskoj i u Sloveniji, Safetom Softi�em. Mi smo došli danas da podijelimo radost vašeg uspjeha i vašeg uspravljanja. Vi Bošnjaci u Sandžaku ste za nas inspiracija. Vaš muftija Muamer Zu-korli� je za mene osobno inspiracija i zato vas molim nastavite ovim putem kako ste krenuli. Allah �e se i nama smilovati, ako Bog da, i pružit �e Svoju milost da na ovom prostoru živimo u miru, sre�i i zadovoljstvu. Mi niko-me zlo ne mislimo i mi ne mislimo biti zajedno jedinstveni na štetu drugoga, ali mislimo biti zajedno jedinstveni u našu korist. I kona�no je vrijeme da po�nemo jednom misliti za sebe i za svoju korist, i da imamo svoj program i da imamo tim za koga �emo navijati. Svoj tim, a ne da uvijek navijamo za nekoga drugoga. To je vrijeme koje moramo upamtiti. Ja sam došao da vam �estitam i da znate da smo s vama u vašem dobru i kada vam je teško i kada vam je lahko. I u radosti i u žalosti mi smo jedan narod i tako �e biti, ako Bog da, do Sudnjega dana - niko nas više ne može rastaviti. Mogu praviti granice kakve ho�e, mogu stavljati rampe, ali u našim srcima nema ni-kakvih granica. Mi smo jedan narod i mi jedni druge volimo. I da vam kažem nešto, u zadnje vrijeme, posebno u Ramazanu, mnogo sam razmišljao o našoj prošlosti, sadašnjosti i budu�nosti i onda sam došao do jednog zaklju�ka. Mi smo opstali samo Allahovom miloš�u. Prepoznajmo tu Allahovu milost i mi još malo truda uradimo i vjerujte nema nam kraja. A to zna�i stisnimo jedni drugima ruku, da budemo zajedno i da znamo koga �emo gledati, koga �emo slijediti, koga �emo pratiti i da znamo �iju �emo rije� slušati. To nam je jako važno. Zato Milostivi Allahu ti dobro znaš naš hal i naše stanje. Daj nam snage da �uvamo i o�uvamo našu vjeru. Daj nam snage da se jedni dru-gima približimo, da se ujedinimo. Daj nam snage da budemo iskreni jedni prema drugima. Daj nam snage da niko me�u nama ne bude gladan i siromašan i da nijedno dijete ne zapla�e zato što ne može u školu i zato što ne može imati lap-topa i kompjutera. Dragi Premilosni Bože, smiluj se na Bošnjake muslimane koji su pokazali u zadnjih sto godina da su bili spremni da �uvaju Tvoj din. Allahu Milostivi, ovu milost koju nam daješ, a posebno ovih za-dnjih deset dana Ramazana, neka i do nas do�e, u svaku našu ku�u, u svaku našu avliju, u svaku našu dušu. Onaj koji se udaljio od vjere, Bože, neka se vrati vjeri. Oni koji su se udaljili jedni od drugih, Allahu, neka se približe. Bože, u�ini i da u svijetu muslimani žive u slobodi, žive u miru i da im Allah dž.š. dadne pameti i mudrosti da u ovim teškim vremenima na iskušenjima kojim prolaze budu pobjednici. Pobjednici onako kako su bili oni pobjed-nici na Bedru. Bože Milostivi, primi ovu našu dovu, a mi znamo da si Ti Milostiv i da primaš.“

SVAKI BOŠNJAK JE ODGOVORAN ZA SVAKOG BOŠNJAKA, MA GDJE BIO

26 1. SEPTEMBAR 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Svjetla džamija sijaju Sandžakom

NERMIN GICI�

Gospodar nas �asti ovom džamijom u kojoj �e našu djecu podu�avati da budu ljudi. Da znaju da vjera, obraz, �ast, dostojanstvo nisu na prodaju. To se ne može prodati, jer se ne može kupiti. U ovoj džamiji

�e djecu u�iti da ma kakve pritiske imali ne pokleknu, a da poslije tegobe dolazi olakšanje.

P O S T A V L J E N K A M E N T E M E L J A C Z A I Z G R A D N J U D Ž A M I J E U J E Z G R O V I � U

U selu Jezgrovi�e, na lijevoj obali Riba-

ri�kog jezera, u Medžlisu Islamske zajednice Tutin u srijedu 17. avgusta postav-ljen je kamen temeljac za izgradnju džamije.

Na parceli koju je uva-kufio vakif Šefkija Demi� okupio se veliki broj mje-štana, kao i delegacija Islamske zajednice na �elu sa glavnim muftijom Mua-mer-ef. Zukorli�em. Pored Glavnog muftije sve�ano-sti polaganja kamena te-meljca prisustvovali su i direktor Medrese i potpre-sjednik Mešihata Rešad-ef. Plojovi�, pomo�nik Glav-nog muftije i rukovodilac Mearifske službe Nedžad-ef. Hasanovi�, predsjednik Medžlisa IZ-e Tutin Fa-hrudin-ef. �osovi�, kao i veliki broj imama susjed-nih Medžlisa, te delegacija iz dijaspore i iz kulturnog i politi�kog života Sndžaka.

Program je otpo�eo u�enjem Kur'ana �asnog i ilahija, a prisutnima su se obratili Glavni mufti-ja i predsjednik Medžlisa IZ-e Tutin. Dobrodošlicu

prisutnima na ovu sve�a-nost i radost za cjelokupni kraj poželio je predsjed-nik Medžlisa IZ-e Tutin Fahrudin-ef. �osovi� koji je istakao da mu je �ast i veliko zadovoljstvo da se ovoga dana nalazi na ovako lijepom mjestu na kojem �e, uz Božju pomo�, biti izgra�ena džamija.

„�ast i zadovoljstvo je utoliko ve�e što je u ovom mubarek danu - Danu po-bjede na Bedru, ovaj sebet - sebet po�etka radova na džamiji. Prije svega bih za-molio Allaha dž.š. da uka-buli našeme vakifu koji je odvojio par�e zemlje da bi se na njemu gradila džami-ja i zamolio Ga da svima koji �e pomo�i izgradnju ove džamije ukabuli“ – rekao je, izme�u ostalog, efendija �osovi�.

Glavni muftija je u svom obra�anju istakao simbo-liku pobjede na Bedru i dana kada se u Jezgrovi�u postavlja kamen temeljac za džamiju, te da je svaka nova džamija, ustvari, nova pobjeda i poruka slobode kojom se kre�u muslimani

Sandžaka.„Od danas ovaj prostor

ne�e izgledati kao prije. Od danas ovaj prostor dobit �e svjetiljku vjere. Svjetiljku znanja. Svjetilj-ku upute i odgoja. Dobit �e mjesto u kome �e se ljudi sastajati sa jednim ci-ljem - da stanu u safove, da se okrenu prema kibli i da zajedni�ki u namazu potvrde da pripadaju vjeri šehadeta i safovima jedin-stvenog džemata i jedin-stvene Islamske zajednice. Zato ovaj mubarek rama-zanski dan je poseban dan radosti za sve ljude koji žive u ovome mjestu, ali i za sve nas u Sandžaku jer dobijamo još jedan objekat iz koga �e zra�iti vjera, do-bro�instvo, znanje i slobo-da. Posebna je �ar što smo u sedamnaestom danu Ra-mazana kada je mala sku-pina muslimana okupljenih oko Poslanika a.s., napad-nuta od trostruko ve�eg broja mušrika sa namje-rom da ova mala islamska zajednica bude uništena i da se zaustavi istina koja je smetala tadašnjim mo�-

BROJ 221/XV 27

nicima Meke, jer je širenje istine ugrožavalo njihove privilegije i interese, shod-no ajetu pobijedila i tada se desio prelomni trenutak u historiji. Od tada su islam i Medinska država nasta-vili da se razvijaju izuzet-no brzo “ – rekao je Glavni muftija.

Muftija je istakao da muslimani ne treba da uzi-maju sje�anje na Bedr da bi ga slavili i svetkovali, ve� da je sje�anje na Bedr po-trebno danas svim musli-manima širom svijeta kao poruka da biti malobrojan i nemati politi�ku i eko-nomsku mo� ne zna�i da se treba predati i odustati.

„Kada slabiji ne bi po-bijedio ja�ega onda se pro-mjena nikada ne bi desi-la“ - rekao je Muftija i na-stavio: „Kada bi pobijedili oni koji se odreknu vjere i istine, koji se odreknu dobroga djela i slobode i koji prihvate da se neko-me drugome klanjaju osim Gospodaru svjetova, onda bi izbio op�i nered na Ze-mlji. I zato oni, ma koliko izgledali mo�nima, ma ko-liko izgledali snažnima, ma koliko se ujedinjavali, evo pogledajte ih, u svemu su razjedinjeni, u svemu razli-�ito misle, u svemu razli-�ito djeluju. Samo kada su protiv nas su jedinstveni. Samo kada su protiv isti-ne onda zaboravljaju svoje razlike. I onda misle da ako su povezali sve mo�i koje su mogle da se pove-žu, kao i onu otpadni�ku, da je to dovoljno za pobje-du. Zaboravili su da glavnu mo� nisu povezali, glav-nu mo� ovoga svijeta i ko-smosa nisu povezali - Gos-podara i Stvoritelja nebesa i Zemlje i svih nas.“

Glavni muftija je aktu-elne korumpirane mo�ni-ke, koji ljude navode da im budu podanici, uporedio sa faraonom koji je za vrije-me Musa a.s. okon�ao na dnu mora.

„�ak i takvima Allah dž.š. daje šansu ako se po-kaju i evo mi danas sa ovog mubarek mjesta pozivamo da se pokaju. I one kapi-tene koji su poveli druge u zabludu, koji su vara-li, prijetili drugima, neka se pokaju dok ima vakta, jer pokajanje važi dok ne padnu na dno mora. Kada padnu na dno onda se više ne važi. Mubarek je Rama-zan i za to je prilika. Mi ih pozivamo, uprkos svemu što su uradili ovome naro-du, uprkos toliko zla koje su mu nanijeli, razaraju�i njegovo duhovno, nacio-nalno i kulturno bi�e. �i-ne�i nešto što se niko nika-da usudio nije da �ini. I za njih ima šanse ako teobu u�ine, ali što prije jer vre-mena je sve manje. Mi ih za to pozivamo jer naša uloga nije da sudimo i da prijeti-mo. Naša uloga je da istinu govorimo i da na pravi put ukazujemo i mi to evo �i-nimo. Kao što naša uloga nije da mrzimo i da se sve-timo, jer ovo nije bio spor oko privatnog interesa, ovo je bio spor oko istine i oko neistine. Ma koliko im se �inilo da su mo�ni, uje-dinili se i beogradski fakto-ri, i sandža�ki politi�ki fak-tori, i razni javni i tajni fak-tori - i opet ništa. Poraženi su baš onako kako su po-raženi oni silni mekanski mušrici. Mi znamo da su ovi jadnici koji su krenuli protiv nas krenuli zato što im je iz Beograda obe�ano da �e sigurno pobijediti,

jer oni nikada nisu ulazili u borbu koja je rizi�na. Bili su sigurni da pobje�uju i htjeli su samo da prošetaju pistom, a da im ovi aplau-diraju“ – rekao je Muftija.

Muftija je pozvao pri-sutne da budu ponosni na svoj islam, svoj Ramazan i svoj Bedr jer su prihvatili prave vrijednosti i pokor-nost Allahu dž.š. od kojih nema ve�e sre�e.

„Zato nas Gospodar i �asti ovom džamijom u kojoj �e našu djecu podu-�avati da budu ljudi. Da znaju da vjera, obraz, �ast, dostojanstvo nisu na pro-daju. To se ne može pro-dati, jer se ne može ku-piti. I da ma kakve priti-ske imali ne pokleknu, a poslije tegobe dolazi olak-šanje. Molim Allaha dž.š. da budemo onakvi kako �e On sa nama biti za-dovoljan. Molim Allaha dž.š. da, prije svega, na-gradi vakifa koji je uva-kufio ovo zemljište i koji je na taj na�in obezbijedio sebi plac u Džennetu. A iz-gradnjom ove džamije, svi oni koji budu u�estvovali, obijezbedit �e sebi ku�u u Džennetu. To je još jedan veliki razlog za našu ra-dost, jer imati ljude i sva-kog dana ih imati sve više jeste samo dokaz zašto je nas Allah dž.š. sa�uvao u Sandžaku ovdje. Propalo je sve okolo, a nas sa�uvao. Ono najbolje se ostavlja za sjeme. I nas je Allah sa-�uvao za neko sjeme val-jda. Treba osvježenje ovom okruženju, ovom Balkanu i onda od najboljeg materi-jala treba sa�uvati za sjeme. To smo mi, da ne budem mnogo neskroman, ali ja se tako osje�am i zahvaljujem Allahu dž.š. Sama �injeni-

ca da smo preživjeli ovih sto godina potvr�uje da je to tako. Naravno, tu ulogu emaneta mi tebamo oprav-dati i izdržati. Nije uvijek lako, ali je evo mogu�e. Kao što je bilo mogu�e da 314 slabo naoružanih bo-raca Bedra pobijedi vojsku od preko hiljadu dobro na-oružanih mušri�kih vojni-ka. I mogu�e je još puno štošta i to �emo dokaza-ti. Dokazat �emo da tamo gdje je islam dominantan u srcima ljudi, u djelima ljudi, u porodicama, u po-našanju ljudi, u opho�enju ljudi, tamo je svima dobro. Jer od ruke muslimana ni-kome ne može biti nažao u�injeno. Ruka muslimana ne može zlo da �ini, ona samo �ini dobro. Zato je pravi musliman poželjan i za komšiju, i za prijatelja, i za kolegu i za ortaka, jer od njega možeš samo da imaš haira, jer ako nemaš haira, ne možeš imati šera. Ta vrijednost se mora pro-movisati i tom vrijedno-š�u �emo zaustaviti ove hajke gdje se islam pred-stavlja kao neka opasnost, terorizam, zlo. To govo-re oni što vide opasnost u svojoj praznini. Što su ne-sretni zbog svoje zablude, mraka i nemorala u kojem žive. Nažalost, i ovi im naši pomognu. Mi se mo-ramo ponositi i našim isla-mom, i našim selamom, i našim namazom i našom kulturom, jer u tome nema ništa �ega bi se trebali sti-djeti. Zato nastojmo naše nedostatke nadoknaditi kod naše djece“ – rekao je Glavni muftija.

Muftija je ponovio da svojoj djeci, koja su izvor radosti, trebamo dati vjeru i školu jer �e tada djeca biti

ljudi i ne�e obrukati svoje roditelje ni na ovom, ni na budu�em svijetu.

„Spasite svoju djecu time što �ete ih vezati za džamiju, jer tu �e biti spa-šena i od droge, i od kri-minala i od svih negativnih izazova ovoga svijeta. Ško-lujte djecu i ne dozvolite da vam djeca ostanu neuka, ma kakvo vrijeme bilo. Bit �e posla, ne�e biti posla. Ne ostavite ih bez škole i ne vezujte školu za posao. Posao je pitanje nafake, a škola je pitanje slobode i dostojanstva. Nepismeni-ma se lako vlada. Sva tla-�enja koja su �injena pro-teklih stotinu godina nad našim narodom �injena su zahvaljuju�i nepismenim ljudima koje je bilo lako prevariti, lako zavesti, lako okrenuti na krivi put i lako zloupotrijebiti. Zato ško-lujte svoju djecu da bi vam bili slobodni ljudi, da ne budu robovi drugim ljudi-ma. Sa ta dva emaneta i na ovom i na budu�em svijetu bit �ete sretni i zadovolj-ni, a i Allah dž.š. �e biti sa vama zadovoljan“ – završio je svoje obra�anje Glavni muftija.

Nakon Muftijinog obra�anja uz u�enje tekbi-ra od strane hora „San-džak“ i prisutnih gra�ana simboli�no je sipan beton u temelje i na taj na�in ozvani�ena izgradnja dža-mije.

Nakon polaganja kame-na temeljca glavni imam Medžlisa IZ-e Tutin Dža-vid-ef. Preljevi� je prou-�io dovu za hairli po�etak radova.

28 1. SEPTEMBAR 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Odlu�nost i mudrost protiv sile

NERMIN GICI�

Gradske vlasti Novog Pazara su na parceli Vakufa „Mearif“ zapo�ele izgradnju dje�jeg vrti�a i pored upozorenja iz Islamske zajednice da to ne �ine. Vjernici su sprije�ili radnike gra�evinskog preduze�a iz Leskovca da nastave sa radovima i odmah narednog dana, oko sabaha, žandarmerija je došla i opkolila gradilište. Imovinsko-pravni spor izme�u Islamske zajednice i gradskih vlasti oko vlasništva

nad parcelom vlasti su željele da riješe silom.

G O D I N U D A N A O D N A P A D A N A V A K U F S K U I M O V I N U , U L E M U I V J E R N I K E

Prošla je godina dana od kako su musli-

mani Sandžaka, 4. septem-bra, održali na Hadžetu u Novom Pazaru mirni pro-test i na taj na�in pokazali da se na slažu sa diskrimi-natorskom politikom i po-litikom dvojnih standarda, te konstantnim nasrtajem i otima�inom vakufske imo-vine koju režim u Beogra-du, u saradnji sa pojedinim politi�arima iz redova Boš-njaka, te Gradskom upra-vom Novog Pazara provodi nad muslimanima Bošnjaci-ma u Sandžaku.

Tog 4. septembra neko-liko hiljada vjernika, pred-vo�enih sandža�kom ule-mom u mubarek Ramaza-nu, krenuli su da prou�e dovu šehidima Hadžeta i da sprije�e otimanje par�e-ta zemlje sa tog šehidluka, a na Hadžetu ih je do�ekalo preko hiljadu do zuba nao-ružanih policajaca i žanda-ra, krvožednih i spremnih da se sukobe. Samo priseb-noš�u uleme i ljudi koji su bili na �elu kolone vjerni-ka, sprije�en je sukob širih razmjera.

A sve je po�elo nekoliko dana ranije kada su �elnici Gradske uprave u Novom Pazaru, isfrustrirani ubjed-ljivim porazom njihove op-cije na izborima za Boš-nja�ko nacionalno vije�e, po nalogu svojih gazda iz Beograda, a po ustaljenom receptu koji se provodio decenijama unazad, krenu-li u napad na Islamsku za-jednicu. Metoda je pozna-ta: napad na vakufsku imo-vinu, napad na vjeronauku, napad na sve što je musli-mansko i islamsko. Sprega politike, policije i medija trebala je da da o�ekivani rezultat i pošalje poruku Bošnjacima da kada god se okrenu vjeri i zaštiti svojih prava, svog identiteta i kul-ture, kada god podignu glas protiv nepravde i zuluma na njih �e biti poslata krvo-lo�na armada.

Gradske vlasti Novog Pazara su na parceli Vakufa „Mearif“ zapo�ele izgrad-nju dje�jeg vrti�a i pored upozorenja iz Islamske za-jednice da to ne �ine. Vjer-nici su sprije�ili radnike

gra�evinskog preduze�a iz Leskovca da nastave sa ra-dovima i odmah narednog dana, oko sabaha, žandar-merija je došla i opkolila gradilište. Imovinsko-prav-ni spor izme�u Islamske zajednice i gradskih vlasti oko vlasništva nad parce-lom vlasti su željele da ri-ješe silom. Takvo ponaša-nje vlasti je navelo �elni-ke Islamske zajednice da održe vanredno zasjedanje Sveopšteg Sabora na kojoj su donijeti zaklju�ci povo-dom ovog doga�aja, a prvi od zaklju�aka je: „Otima-nje Vakufa na Hadžetu, na-topljenog krvlju šehida u genocidu 1945. godine, od strane lokalnog i beograd-skog režima, predstavlja kulminaciju nasilja, diskri-minacije i gaženja elemen-tarnih prava muslimana.“

Hajro-ef. Tuti�, pred-sjednik Sabora Islamske za-jednice u Srbiji i jedan od u�esnika mirnih protesta vjernika na Hadžetu, godi-nu dana nakon ovog doga-�aja pri�a:

„�etvrti septembar dvije hiljade desete godine je datum koji �e zapisati hi-

storija i koji �e se pamtiti dugo. To je momenat ko-jega se moramo uvijek sje-�ati iz razloga što je tada dokazano i pokazano da je za nas u Islamskoj zajedni-ci, odnosno za muslimane, vakuf svetinja. Svaka sve-tinja se mora braniti sred-stvima kojima �e se naj-bolje odbraniti. Toga dana su muslimani pokazali vi-soku vjerni�ku svijest kada su bili spremni da vakuf na Hadžetu svojim životima brane i odbrane. Za mene je poseban doživaljaj bio da budem u toj masi i da po-smatram narod koji nas je nosio. Susret sa žandarme-rijom koja je došla da spri-je�i naš prilazak placu, gdje smo trebali da prou�imo dovu šehidima koji su tu poginuli i damo do znanja da mi taj vakuf ne damo, bio je poseban. Oni su upo-trijebili silu, ali je sa druge strane bila ve�a sila podr-žana vjerom u Allaha dž.š. i razum je nadvladao emoci-je te se se desilo ono najgo-re što je moglo da se desi, upravo zahvaljuju�i ulemi koja je bila na �elu kolone vjernika“ – rekao je Hajro-

efendija.Predsjednik Sabora sa

posebnim emocijama pri�a o ovom doga�aju jer su gradski �elnici iznosili niz neistina u povodu ovog va-kufa u kojima su njega di-rektno prozivali i o tim prozivkama iz Gradske uprave kaže:

„To zemljište, taj slu-�aj izbacio je na površi-nu prljavštinu ljudi koji vode lokalnu samoupravu u Novom Pazaru. Njiho-va pravna služba, pravnici i �elnici su se utrkivali ko �e više da baci laži i ljage na mene, govore�i da sam ja prodao taj vakuf, toli-ko drsko i bez argumenta-cije. Ljudi koji su do ju�e bili moji „prijatelji“ izjav-ljivali su na televiziji toliko drske laži, a znali su da to nije istina i samo su htje-li da pred narodom oprav-daju svoje neljudsko, ne-�asno i nemoralno djelo, a to je otima�ina vakufske imovine“ – rekao je efendi-ja Tuti�.

Na Hadžetu su se toga dana sudarile bijele imam-ske ahmedije, koje su pred-vodile vjernike, i policij-

ski šljemovi, koji su došli da zaštite propalu politiku ucjena, otima�ine, tla�enja i progona Bošnjaka. Atmos-fera je bila naelektrisana do usijanja i falila je najmanja iskra da se situacija zapa-li. Vjernici nisu pokazali ni djeli� straha, ve� odlu�nost da stanu na kraj toj propa-loj politici i da joj se su-protstave. Samo smireno-š�u i mudroš�u uleme nije došlo do sukoba.

Govore�i o ovom doga-�aju, nekoliko dana pošto se desio, Glavni muftija je rekao:

„Dok sam posmatrao onaj �udan susret i sudar šljema i ahmedije nisam mogao da se otrgnem te slike i osje�aja trijumfa, gdje je naša ulema, iza njih muslimani, ispred tolike ar-made elitnih jedinica poli-cije... Niko ne trep�e, niko nije pognuo glavu. Svi go-loruki, ali odlu�ni. Tu je bio vrhunac demonstracije dvije vrijednosti: hrabrost koja je pokazana, a onda mudrost uleme koja uspi-jeva da održi kontrolu da sukob ne eskalira.“

BROJ 221/XV 29

Bošnjaci u Srbiji, a po-gotovo na Sandžaku,

nemaju mira ni za trajanja ramazanskog posta. Ne da im mira zvani�ni Beograd zajedno sa svojim vazalima i nadni�arima, a kao šlag na tortu uklju�uje se i pred-sednik oblasti zvane Repu-blika Srpska.

Umesto da puste verni-ke da u miru do�ekaju naj-ve�i islamski praznik Baj-ram, oni dižu tenziju i pot-paljuju vatru.

Povod za reakcije be-ogradskih najviših zvani�-nika bila je poseta Reisul-uleme Islamske zajednice u BiH Novom Pazaru gde je on izložio neke veoma logi�ne stavove, koji niko-me, ko imalo ima u glavi, ne smetaju.

Recimo, zasmetalo je to što je reisul-ulema Ceri� izdao fetvu, iliti naredbu, da je svaki Bošnjak odgo-voran za drugog Bošnjaka,

da ga nikada ne sme ostavi-ti, kao i da se za njega mora boriti.

Ne vidim šta je loše u ovoj izjavi, �ak smatram da bi trebalo da dopre do mozga bošnja�kih izdaj-nika i beogradskih vazala Rasima Ljaji�a, Sulejmana Ugljanina, kao i ostalih koji ne zavre�uju da im se spo-mene ime. Lepo bi bilo da se isti osveste i ve� jednom pomognu svom narodu zbog koga su u Beogradu.

Me�utim, kao i do sada, re�i su izvrnute i stavljene u kontekst stvaranja islam-ske države i još kojekakvih nebuloza.

Prvi koji je prokomenta-risao bio je ministar Sr�an Sre�kovi�, koji je kazao da izjave verskih vo�a u Novom Pazaru predstavlja-ju destabilizaciju prilika na prostoru bivše Jugoslavije i u Srbiji. Me�utim, ogra-dio se time što je rekao da

smatra da je to izdvojeni incident, ali se nadovezao nekom pri�om o podrš-ci srpskom narodu kojeg, ruku na srce, reisul-ulema Ceri� i ne pomenu, a pogo-tovu u Republici Srpskoj.

E, tu ve� ne mogu a da ne odreagujem. Kakva Republika Srpska? Kada �e više ljudi da shvate da je to Bosna i Hercegovina i da je samo ime za oblast u kojoj je ve�insko stanovništvo srpsko. Dovoljno je vide-ti pod kojom zastavom se predstavljaju u svetu - pod zastavom Bosne i Herce-govine. Doduše, imaju oni i svog, nazovi, predsednika Dodika, koji je jedva do�e-kao zabrinutog Tadi�a da mu saopšti da se �uva Zu-korli�a!

Ovo stvarno prevazilazi sve obzire. Uostalom, što se visoki �inovnik druge države meša u srpsku po-litiku?

Naravno, da ne zabo-ravimo, pod udarom kriti-ke zvani�nika Beograda je i glavni muftija Zukorli�, koji je poru�io da se Boš-njaci Sandžaka nikada ne�e pomiriti sa agresijom na Islamsku zajednicu u Srbiji, opstrukcijom Bošnja�kog nacionalnog ve�a i neakre-ditacijom Internacionalnog univerziteta.

Tek u ovoj izjavi ne vidim ama baš ništa sporno.

Me�utim, da bi sve do-bilo na zna�aju, poznata beogradska nadni�arka, di-rektorka NVO „Urban-in“ Aida �orovi�, umešala se u celu pri�u, verovatno po nalogu zvani�nog Beogra-da, i visokoumno rekla da su „izjave verskih vo�a ne-dopustive i protivne evrop-skim principima, te da predstavljaju samo isprazna trucanja za bošnja�ke naci-onaliste“.

Gospode Bože, šta je

ova izrekla. Ne znam da li uopšte zna šta zna�e re�i nacionalizam, nacionalista i da nemaju negativnu ko-notaciju.

Ali razumem je, nju vlast honorarno angažuje da s vremena na vreme pljuje po Bošnjacima, a pošto se izjašnjava kao ateista, još joj je, valjda, milije da plju-je po muslimanima. Me�u-tim, kako bi rekao narod: „Pas laje, vetar nosi“, tako da njene izjave nemaju ni-kakvu težinu.

Cela ova pri�a je samo provokacija da se Bošnja-cima pokvari Bajram, samo što zvani�ni Beograd ne zna da ne�e poremetiti ver-nike u do�eku najve�eg praznika.

BAJRAM ŠERIF MU-BAREK OLSUN!

IZ M

OG

BE

OG

RA

DS

KO

G U

GL

A

ANA MILEUSNI�

E, tu ve� ne mogu a da ne odreagujem. Kakva Republika Srpska? Kada �e više ljudi da shvate da je to Bosna i Hercegovina i da je samo ime za oblast u kojoj je ve�insko stanovništvo srpsko. Dovoljno je videti pod kojom zastavom se predstavljaju u svetu - pod zastavom Bosne i Hercegovine. Doduše, imaju oni i svog, nazovi, predsednika Dodika, koji je jedva do�ekao zabrinutog Tadi�a da mu saopšti da se �uva Zukorli�a!

Honorarni pljuva�i

SAOPŠTENJE

BNV OŠTRO OSU�UJE GRADSKU UPRAVU U NOVOM PAZARU ZBOG PRITISKA NA PRIPADNIKE IZ-e

Odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda BNV-a najoštrije osu-�uje zloupotrebu sudskih i policijskih organa od strane Grad-

ske uprave u Novom Pazaru, nasilni�ko ponašanje �elnih ljudi Gradske uprave, kao i sve u�estaliju pojavu islamofobije.

Naime, po ve� ustaljenom obi�aju, neposredno pred po�etak naj-svetijih mubarek dana za muslimane u Sandžaku, vlast u Novom Paza-ru uz pomo� svojih korumpiranih veza u sudstvu, policiji i inspekciji vrši pritisak na pripadnike islama i simpatizere Islamske zajednice ko-riste�i metode zastrašivanja i omalovažavanja, raznih oblika pritisaka.

U ponedjeljak, 29. avgusta 2011. godine, u 13 sati, uo�i samog Ra-mazanskog bajrama, zakazan je po�etak politi�ki motiviranog sudskog procesa protiv sedam vjernika i simpatizera Islamske zajednice u Srbiji za doga�aje koji su se desili prošle godine na Hadžetu, u vezi sa po-kušajem otimanja vakufske imovine od strane režima Rasima Ljaji�a.

Me�u optuženima se nalaze i �lan Sabora Islamske zajednice u Sr-biji i Rijaseta Islamske zajednice u BiH.

Na osnovu povjerljivih informacija iz vrha vlasti, optužnica pro-tiv ove sedmorice muslimana pisana je u kancelariji gradona�elnika Novog Pazara, a Savjetu za bezbjednost u Gradskoj upravi održanom prije 20-tak dana, a po nalogu njihovih beogradskih mentora. Na osno-vu „službeno“ dobijenih fotografija vršili su odabir ljudi koje žele vi-djeti uo�i Bajrama na sudu, po mogu�nosti i u zatvoru, samo zato što su muslimani i samo zato što, za razliku od njih, znaju da postoje sve-tinje koje se trebaju braniti.

Svakako da ne �udi ovakvo ponašanje ljudi iz vlasti u Novom Paza-ru, jer oni su odavno izgubili osje�aj za sramotu i grehotu, što su poka-zali i današnjim brutalnim napadom na bolesne i izgladnjele štrajka�e TK „Raška“. Nisu našli za shodno da reaguju kada su na utakmici iz-me�u FK Novog Pazara i Rada, koju su oni organizirali, u sred Novog Pazara, gdje ve�inom žive pripadnici naroda žrtve genocida u Srebre-nici, gostuju�i navija�i skandirali ratnom zlo�incu Ratku Mladi�u, ali

su u svakom trenutku spremni na surovi obra�un sa pripadnicima vla-stitog naroda.

U montiranim sudskim procesima protiv funkcionera i vjernika Islamske zajednice u Srbiji pred Osnovnim sudom u Novom Paza-ru, po nepisanom pravilu, kao postupaju�i sudija se pojavljuje Dragan Dimitrijevi� koji na tendenciozan na�in, zakazuju�i ro�išta za vrije-me džume namaza, uo�i samog Bajrama, krajnje drskim opho�enjem tokom trajanja su�enja iskazuje svoju netrpeljivost prema muslimani-ma.

Ovaj i sli�ni procesi koji se vode protiv pripadnika islama i simpa-tizera Islamske zajednice imaju za cilj da zaplaše vjernike, kako bi ih pokolebali u njihovoj namjeri da brane svoje i dostojanstvo svoje vjere.

Ono što zabrinjava, ali ujedno i ohrabruje jeste i �injenica da je sve više onih koji dolaze u prostorije Odbora koji su spremni da posvje-do�e protiv korumpiranih sudija i advokata koji im, kako kažu, bez ustru�avanja traže novac.

Odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda �e i dalje nastaviti priku-pljati podatke o sve u�estalijem progonu i montiranim sudskim proce-sima, kao i prikupljati dokaze o korupciji u vlasti, sudstvu i policiji, te o tome obavijestiti me�unarodne faktore zadužene za ovo podru�je.

Ovo je 21. vijek - vijek zaštite ljudskih prava i sloboda za sve ljude, bez obzira na njihovu naciju i vjeru, i trebamo se zajedni�kim snagama boriti protiv svih oblika diskriminacije i zloupotrebe službenog polo-žaja, kako bi sprije�ili da se nanese šteta drugom, pogotovo zbog toga što je druga�iji.

S poštovanjem,

Informativna službaOdbora za zaštitu ljudskih prava i sloboda BNV-a

30 1. SEPTEMBAR 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Objavljen prvi izvještaj o islamofobiji u BIH

RIJASET.BA

Stvaranju ambijenta netolerancije i predrasuda doprinose neodgovorne izjave nekih politi�kih pred-stavnika i državnih funkcionera. Propusti i slabosti unutar rada državnih organa su posebno zna�ajan

izvor kreiranju ambijenta netolerancije, širenju predrasuda, straha i sumnji prema muslimanima.

R E G I S T R I R A N J E , U P O Z N A V A N J E I I N F O R M I R A N J E O S L U � A J E V I M A I S L A M O F O B I J E

Prvi Izvještaj o islamofo-biji, diskriminaciji i ne-

toleranciji na podru�ju Islam-ske zajednice u Bosni i Her-cegovini predstavljen je javno-sti 18.08.2011. godine, na pres konferenciji koja je održana u Sarajevu. Izvještaj su predstavili muftija vojni Ismail-ef. Smajlo-vi� i Ekrem Tucakovi�, rukovo-dilac Službe za odnose s javno-š�u Rijaseta.

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na sjed-nici održanoj 28. aprila 2011. godine, na prijedlog Službe za odnose s javnoš�u, usvojio je Izvještaj o islamofobiji, diskri-minaciji i netoleranciji. Ovo je prvi izvještaj ovakve vrste na-stao u okviru Islamske zajedni-ce i obuhvata vremenski period od 2004. do 2011. god. Izvješta-jem su obuhva�eni primjeri koji pokazuju raznolike vrste diskri-minacije i netolerancije koje do-laze od razli�itih osoba i druš-tvenih grupa. Premda postoji mnogo ve�i broj slu�ajeva nego što je prezentirano, u Izvještaj su uvršteni najizrazitiji, ili oni koji pomažu da se stekne što cjelovitiji uvid u frekventnost i raznovrsnost diskriminacije i netolerancije.

Izvještaj se sastoji od šest po-dru�ja koja su bila u fokusu pra-�enja i analize: izjave državnih i politi�kih dužnosnika u koji-ma se manifestira diskrimina-cija, vrije�anje i širenje predra-suda; li�na i kolektivna dimen-zija slobode vjere u medijima; sektor zapošljavanja; sektor ob-razovanja; zatim diskriminaci-ja i netolerancija u umjetni�kim djelima, i na kraju zlo�in iz mr-žnje kroz napade na muslimane, službenike i imovinu Islamske zajednice. Sastavni dio Izvješta-ja su preporuke organima i in-stitucijama Bosne i Hercegovi-ne i me�unarodnim politi�kim organizacijama i organizacijama za zaštitu ljudskih prava. Izvje-štaj, tako�er, donosi kra�i pre-gled temeljnih instrumenata o zaštiti ljudskih prava i sloboda koji se naj�eš�e krše, izjave ista-knutih bivših i sadašnjih zvani�-nika o islamofobiji, te ukazuje na stanovite teško�e oko defini-ranja termina islamofobija i di-

leme koje oko toga postoje.Cilj Izvještaja je registrira-

nje, upoznavanje i informiranje o slu�ajevima islamofobije, dis-kriminacije i netolerancije na osnovu vjere, ohrabrivanje žrta-va netolerancije i diskriminacije da ispri�aju svoja iskustva, podi-zanje svijesti da se slu�ajevi isla-mofobije, netolerancije i diskri-minacije trebaju ozbiljno uzeti i da je potreban zajedni�ki odgo-vor društva.

Sažetak Izvještaja

Islamofobija, diskriminacija i netolerancija prema muslima-nima i islamskim vrijednostima je stvarnost i ozbiljan problem društva u Bosni i Hercegovini. Širenje predrasuda, netrpeljivo-sti, sijanje straha, vrije�anje i izrugivanje vjerskim obredima i osje�anjima, zatim fizi�ki na-padi na džamije i mezarja, po-kušaji diskriminacije u obrazo-vanju, diskriminacija u zapošlja-vanju, stavljanje u neprimjeren kontekst islamske terminologi-je, simbola i imamske profesije, predstavljaju pojave kojima se ugrožavaju i krše ljudska prava muslimana i bitno utje�e na nji-hov li�ni i društveni život.

Stvaranju ambijenta netole-rancije i predrasuda doprinose neodgovorne izjave nekih po-liti�kih predstavnika i državnih funkcionera. Propusti i slabosti unutar rada državnih organa su posebno zna�ajan izvor kreira-nju ambijenta netolerancije, ši-renju predrasuda, straha i sum-nji prema muslimanima.

Pojedini mediji postali su važan kanal javnog plasiranja sadržaja uvredljivog i netole-rantnog karaktera. Primjena za-konskih normi i profesionalnih novinarskih standarda u cilju ja�anja društvene odgovornosti medija, njegovanje kulture di-jaloga, poštivanje ljudskog do-stojanstva u javnom prostoru pokazalo se da su slabe ta�ke društva.

Predrasude i diskriminacija u sektoru traženja posla i zapo-šljavanja ostavljaju teške poslje-dice po ljudsku li�nost i dosto-janstvo, a posebno su ovim po-

go�ene muslimanke koje nose maramu.

Muslimanke sa maramom suo�ene su sa diskriminacijom prilikom zapošljavanja ili tokom obavljanja posla u javnom i pri-vatnom sektoru.

Pružanje vjerskog odgoja i obrazovanja u javnim ustanova-ma u više navrata bilo je pred-met oštrih rasprava, pri �emu je korišten neprimjeren i uvred-ljiv jezik i upu�ivani su zahtje-vi za izgon vjeronauke iz jav-nih škola, zatim je dovo�eno vjersko podu�avanje u korela-ciju sa fašizmom, a naro�ito je bila intenzivna negativna medij-ska kampanja, u nekim periodi-ma potpuno iracionalna, protiv islamske vjeronauke u Javnoj ustanovi „Djeca Sarajeva“.

Posljednjih godina zapaža se sve �eš�a upotreba umjetni�kih sadržaja i izraza u cilju širenja direktne ili indirektne netole-rancije ili vrije�anja vrijedno-sti islama i islamskih autorite-ta. Naro�ito je to izraženo kroz objavljivanje uvredljivih karika-tura, fotomontaža, putem mu-zi�kih i kvazipoetskih sadržaja. Garantirana sloboda umjetni�-kog izražavanja ne smije kršiti garantiranu slobodu savjesti, re-ligije i uvjerenja.

Zlo�in iz mržnje, napadi na vjernike, službenike i imovinu Islamske zajednice, registriran

je u mnogim dijelovima Bosne i Hercegovine. Zlo�in iz mr-žnje se relativno �esto deša-va, a naro�ito je ovom vrstom zlo�ina pogo�ena povratni�ka, obi�no je to i manjinska popu-lacija. Napadi na pojedine dža-mije su registrirani više deseti-na puta. Mete zlo�ina iz mržnje su imami i muslimani prilikom odlaska u džamiju radi obavlja-nja vjerskog obreda, ili prilikom povratka ku�i iz džamije, kroz presretanje i upu�ivanje verbal-nih prijetnji i psovki, a u više navrata su registrirani napadi na džamije i razbijanje prozora na džamijama dok su vjernici bili unutar džamije i obavljali mo-litvu.

Posebno izražen vid netole-rancije i ispoljavanja mržnje u BiH jeste omalovažavanje i vri-je�anje najviših vjerskih autori-teta i zvani�nih organa Islamske zajednice. Naro�ita meta takvih postupaka bio je reisu-l-ulema Islamske zajednice dr. Mustafa Ceri�, na �ijoj su javnoj kom-promitaciji duži vremenski pe-riod radili pojedini mediji. Pro-vo�enje tako sistemati�ne i du-gotrajne negativne medijske kampanje protiv Reisu-l-uleme teško je zamislivo bez podrške ili odobravanja odre�enih poli-ti�kih i ideoloških grupacija u društvu i predstavlja svojevrsni presedan.

BROJ 221/XV 31

Bošnjaci, kao rijetko koji svjetski narod,

imaju tu zlu kob da im se historija ponavlja. Kao i svi drugi koji su osu�eni na tu kaznu s neizvjesnim epilo-gom, za takvo stanje su, da-kako, prije svega sami krivi, sa svim svojim manama, a nije ih malo. To je i Božji usud, koji su zaradili svo-jim zaboravom i ve� tradi-cionalnim nemarom.

Milost i oprostNo, spoznaja da se u

bošnja�kom bivstvovanju, posebno u stanju duha, skoro ništa nije promije-nilo u posljednjih 67 godi-na, izaziva zebnju. Na sve bošnja�ke boljke, koje se manje-više i danas mogu konstatirati, upozoravao je jedan od najve�ih boš-nja�kih alima u 20. stolje-�u, predsjednik „El-Hida-je“, rahmetli Mehmed-ef. Handži�.

Kako ilustrativan pri-mjer može se uzeti njegov tekst pod naslovom „Božji Pejgambere“, objavljen u �asopisu „El-Hidaje“ od 7. marta 1944. godine. Han-dži�, inicijator �uvene Sa-rajevske deklaracije protiv zlo�ina u NDH, ovo svo-jevrsno pismo, neku vrstu ispovijesti Poslaniku Mu-

hammedu a.s. objavio je samo �etiri mjeseca prije svoje misteriozne smrti u 38. godini u Sarajevu.

Ovaj tekst može se sma-trati nekom vrstom opo-ruke i vasijeta Bošnjacima da isprave svoje zablude. Efendija Handži� podsje�a da su sljedbenici poslanika Muhammeda a.s. za „pola stolje�a osvojili polovinu tadašnjeg kulturnog svijeta, preporodili ljude u njemu i donijeli im �ovje�nost, kri-jepost i sve duhovne vrli-ne koje trebaju �ovjeka da krase da bi se mogao nadati u trajan napredak i uspjeh“.

„Povijest nam je posvje-do�ila tu istinu ne jedanput, nego stotinu puta. Prema tome, za nas je posve jasno riješiti problem slabosti i nazatka današnjih musli-mana, iako stojimo na sta-novištu da se trenutnim na-pretkom ne može dokazi-vati ispravnost i vrijednost, kao ni trenutnim nazatkom slabost, ništavost i manjka-vost nekog poretka i ure�e-nja. Odstupanje od pravog i stvarnog islamskog u�e-nja, od duha i srži islama, makar se i pridržavali nekih formi, stvarni je uzrok sla-bljenja i nazadovanja musli-mana“ - piše Handži�.

Kao što je, nastavlja on, prvi pokus primjene islam-skih propisa pokazao po-

zitivan rezultat i u najte-žim prilikama, tako bi, bez sumnje, „pokazao pozitiv-ne rezultate i prvi pokus vra�anja duhu i stvarnosti islama, pa makar to bilo u najtežim prilikama i u našoj napa�enoj Islamskoj zajed-nici“.

„Mi smo, Božji Pejgam-bere, krivi za svoju tešku sudbinu. Iznevjerili smo se tvome u�enju, nismo pošli stopama tvojim, niti stopa-ma tvojih drugova, niti sto-pama ostalih pravih musli-mana. Ne�u se upuštati da govorim o svim islamskim zajednicama, koje skupa sa-�injavaju veliki organizam svjetske islamske zajednice, nego �u preda te, Božji Pej-gambere, iznijeti samo sta-nje naše muslimanske za-jednice u BiH. Evo, dvije godine stradamo kao niko i podnosimo na pravdi Boga najve�e muke. U ovim stra-danjima kroz ove dvije go-dine našem golorukom i nezašti�enom ispravnom življu u�injeno je ono što papir od stida ne može no-siti“ - navodi Handži�.

Goloruki svijet, bilježi Handži�, žene i djeca, kao ovce su klani, nedoklani ostavljani, na mijeh gulje-ni, svim mukama mu�eni, u vodu svezani bacani, na loma�i spaljivani, u potpa-ljenoj ku�i dimom i vatrom uništavani, na kolje nabija-ni, vješani i svakim zvjer-skim metodama, koje samo zlodusi u svojoj zaneseno-sti mogu zamisliti, s živo-tom rastavljani.

„Za ova naša stradanja mnogo je uzroka. Brojni su nas neprijatelji okruži-li. Ali, s islamskog stano-višta, najteži je onaj uzrok koji je pri nama, jer se vanj-ski uzroci lako nakupe, ali se lako i ometu i otklone kada je organizam zdrav, pa reagira protiv svega što ga s vana ugrožava. Mi me�u sobom možemo o tom uzroku razgovarati, jedni ga drugima iznositi, tražiti mu lijeka i nastojati ga ot-kloniti, znaju�i da sve to ne može nikada ispri�ati div-ljeg neprijatelja pred povi-ješ�u i kulturnim svijetom“ - konstatira Handži�.

Kao da slušamo muke

naših današnjih islamskih pregalaca ili ono malo pre-ostalih moralnih i nepot-kupljenih bošnja�kih inte-lektualaca, efendija Han-dži� isti�e da smo „posta-li intereždžije i materijali-sti“. Ideal mnogih trgovaca, piše on, „jeste nagomilava-nje imetka za koji i ne zna kome �e služiti, dok mnogi seljak gleda kroz svoju kra-vicu i njivicu, njivica osta-je pusta, a kravici se nalazi drugi nepozvani gost“.

„Predmet rada nazovi-politi�ara, koji su se na-metali nesvjesnoj skupini, osobna je karijera i sitni in-teres njihove partijice, koja je otrovnim plodom ra�a-la. Karakterna pokvarenost vlada sitnim dušama. I u ovako teškim danima obo-ga�eni novi bogataši misle samo na svoj akšamluk i pi-jan�evanje. Kockanje truje organizam naše zajednice. Pokusi da se pristupi lije-�enju ovih strašnih bolesti teško uspijevaju, jer se uvi-jek na�e pokvarenjaka koji ko�e svaki konstruktivan i pošten rad“ - oštro skenira stanje tadašnjeg bosanskog društva efendija Handži�.

Radikalni poteziPosebno kritizira odsu-

stvo spremnosti da se radi za interese op�eg dobra, što je i danas bošnja�ka rak-rana. Jer, „sve što je iskreno i što je u ime Boga za op�i naš preporod, u ovakvoj gomili propada i strada“.

„Intereždžije, pokva-renjaci, licemjeri i lašci u vjeri imaju zadatak da u po�etku utru svako nasto-janje za op�e dobro i ide-alnu borbu. U tome se oni brzo organiziraju i ujedi-ne, a organizacija u pošte-nim stvarima strašno zapi-nje. Pored smetnja s vana, velika je smetnja u nama samima. Stvarno su ovdje potrebni radikalni potezi i novo islamsko zagrijavanje i oduševljenje. Mora se je-danput re�i �estitim dobro-željiteljima našeg vjerskog života: "Vemtazul-jevme, ejjuhel-mudžrimun" ("A vi, o grješnici, danas se odvoji-

te"; Sura Ja'sin)“ - zaklju�u-je Handži�.

Prema njemu, bošnja�-kom preporodu treba pri�i promišljeno, ali juna�ki od-važno. Trebamo „sami pred sobom dobro kontrolirati svoje namjere i pregledati da li se mi prvi odazivamo onome �emu druge pozi-vamo“.

„Ovim putem samo vidim tra�ak svjetla i nade. I ovim putem moramo po�i“ - napisao je, na kraju, Handži�.

Omladina koja vjeru ljubi

„Iskrena i ozbiljna omladina s iskrenim po-bornicima za naš duhovni preporod na ovom polju može i treba mnogo u�i-niti. U nju se u tom po-gledu mnogo nade polaže. Ali, samo iskrena omladina koja vjeru ljubi, koja je da-leko od bolesnih ambicija i nepromišljenog trenutnog zagrijavanja“ - upozorio je Handži�.

Velika djelaMehmed Handži� ro�en

je 16. decembra 1906. godi-ne u Sarajevu. Po završetku mekteba i ruždije, upisao se u novoosnovanu Šerijatsku gimnaziju, gdje je i maturi-rao 1926. godine. U jesen te godine otišao je u Kairo i upisao se na �uveni Univer-zitet „El-Azhar“. Diplomi-rao je 1931. godine.

Po povratku u Saraje-vo iste godine odslužio je vojni rok u sarajevskoj Voj-noj bolnici. Uskoro nakon toga postavljen je i za na-stavnika i prefekta „Gazi Husrev-begove“ medrese. Pokraj 1939. godine postao je nastavnik u Višoj šerijat-sko-teološkoj školi, gdje je predavao tefsir Kur'ana, te filozofiju šerijatskog prava (usuli fikh).

Iza njega je ostao veliki broj djela, a bio je izuzetno aktivan u društvenom živo-tu tadašnjeg Sarajeva.

(dnevniavazba)

Za ova naša stradanja mnogo je uzroka. Brojni su nas neprijatelji okružili. Ali, s islamskog stanovišta, najteži je onaj uzrok koji je pri nama, jer se vanjski uzroci lako nakupe, ali se lako i ometu i otklone

kada je organizam zdrav, pa reagira protiv svega što ga s vana ugrožava.

Odstupanje od pravog i stvarnog islamskog u�enja, stvarni je uzrok slabljenja i nazadovanja

K A K O J E M I S L I O , R A D I O I P I S A O M E H M E D - E F . H A N D Ž I �

PO

DS

JE

�A

NJ

A

MEHMED-EF. HANDŽI�

32 1. SEPTEMBAR 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Da li je kritika islamofobija

EKREM TUCAKOVI�

Sljede�a suštinska podvala Izvještaju ti�e se izmišljene tvrdnje da se u Izvještaju neko proglašava islamofobom. U autorskom dijelu Izvještaja nijednom nije korištena rije� islamofob, a u cijelom Izvještaju samo se jednom pojavljuje i to samo kao citat. Tako�er, u Izvještaju ne postoje nikakvi

spiskovi osoba kojie se optužuju za islamofobiju.

Da li je kritika Reisu-l-ule-me, Islamske zajednice,

rada ustanova i organa Islamske zajednice islamofobija? Naravno da nije, niti to može biti! Da li je neslaganje sa radom, konceptom rada i odlukama Reisu-l-uleme i Islamske zajednice islamofobija? Naravno da nije, niti to može biti! Da li se omalovažavanje, ponižava-nje, kompromitacija, širenje pre-drasuda o muslimanima, Islamskoj zajednici i Reisu-l-ulemi može na-zvati kritikom? Naravno da to ne može biti kritika u demokratskom društvu gdje je vladavina pravednih zakona i poštivanje ljudskog inte-griteta princip po kojem se odvija-ju društveni procesi i ure�uje javni prostor!

Unutarnja sloboda Islamske zajednice

Ako kritika Islamske zajedni-ce i Reisu-l-uleme nije islamofobi-ja, zašto se onda „satraše“ mnogi komentatori, uklju�uju�i i politi�-ke stranke, što se oglasiše povo-dom objavljivanja Prvog izvještaja o islamofobiji, diskriminaciji i ne-toleranciji na podru�ju Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, da ubijede, ta�nije obmanu, javnost kako Islamska zajednica svaku kri-tiku proglašava islamofobijom? Zaista, odakle oni za to crpe argu-mente? Ipak, sve dok ne ponude valjane argumente preostaje nam da vjerujemo kako je ponovo na sceni izvrtanje �injenica, zamaglji-vanje i izvitoperivanje osnovne po-ruke i svrhe ovog Izvještaja. To je, ustvari, dobrim dijelom ono što je i dovelo do pojavljivanja Izvještaja o islamofobiji.

Pošten i objektivan analiti�ar društvene i vjerske scene u Bosni i Hercegovini teško može ospori-ti �injenicu da je Islamska zajedni-ca najotvorenija vjerska zajednica na ovim prostorima i sa najve�im i suštinskim u�eš�em širokih slojeva �lanstva, vjernika u njenom radu. Unato� toj otvorenosti, ili možda upravo zbog toga, u pore�enju sa bilo kojom drugom vjerskom zajednicom, Islamska zajednica je bila i danas jeste u daleko najve-�em fokusu propitivanja, davanja o njoj najrazli�itijih mišljenja, sta-vova i sudova. Širok dijapazon su-protstavljenih, katkad ekstremno oštrih i neutemeljenih mišljenja o radu Islamske zajednice dolazi izvana od politi�ara, medija i in-telektualaca, ali i iznutra, od upo-slenika organa i ustanova Islamske zajednice.

Unutar Islamske zajednice nije trpio niko posljedica zbog toga što je kritikovao, ili se nije slagao, ili je iznosio �ak i neprimjerene i proizvoljne stavove o aktivnosti-ma Islamske zajednice i njenih au-

toriteta. Javnost je svjedok da neki uposlenici organa i ustanova Islam-ske zajednice iznose vrlo oštre kri-tike o samoj Islamskoj zajedni-ci, pa i dezinformacije, me�utim niko od njih nije zbog toga ostao bez posla, nije pretrpio posljedice zbog mišljenja. U drugim segmen-tima našeg društva, uglavnom, nije tako. Daju se otkazi zbog i najma-njeg neslaganja s nadre�enim, a ka-moli oštre kritike. Stoga, Islamska zajednica ima puno pravo da bude ponosna na svoju unutarnju slo-bodu i slobodu svojih uposlenika. U tome može biti primjer drugi-ma. Jer samo slobodna institucija i slobodni ljudi mogu iskazati svoju li�nu sposobnost, kreativnost i hrabrost. U neslobodi do izražaja dolaze licemjeri i kukavice, pod-vojene i frustrirane li�nosti. Prema tome, prigovor da se objektivna, konstruktivna, dobronamjerna kri-tika Islamske zajednice naziva isla-mofobijom nema uporišta i spada u domen paušalnih tvrdnji ili poku-šaja opravdavanja postupaka poje-dinaca i grupa za koje je dokumen-tirano da njihovi postupci i izjave krše temeljne postulate slobode, ljudskih prava i uljudne javne ko-munikacije.

Uvrede umjesto kritikeNadalje, tvrdnjama da se svaka

kritika proglašava islamofobijom pokušava se Islamskoj zajednici oduzeti pravo protesta i primje�i-vanja negativnih pojava, onemogu-�iti reakcija i unaprijed se diskre-ditirati i zastrašiti. U više navrata Islamska zajednica je isticala da se ne boji kriti�ke valorizacije njenog rada i koncepta djelovanja, da se ne boji zdrave diskusije o svim aspek-tima njenih aktivnosti. Nažalost, u bujici glasova o Islamskoj zajedni-ci i Reisu-l-ulemi najmanje je bilo dobre i stvarne kritike, principijel-nog su�eljavanja argumenta i ute-meljenih oštrih polemika koje tre-baju ponuditi rješenje, kvalitetniji pristup ili ispraviti grešku. Uglav-nom se radilo o pokušajima kom-promitacije, ponižavanja, ali i ten-dencijama progona iz javnosti i kr-šenja slobode i autonomije Islam-ske zajednice.

S druge strane, oni koji tvrde da se kritika Islamske zajednice i Reisu-l-uleme proglašava islmofo-bijom, ako zaista govore iz svoga dubokog uvjerenja, trebali bi poja-sniti da li oni smatraju da vrije�a-nje, omalovažavanje, ponižavanje i klevete onih s kojima se ne slažu predstavlja poželjnu i konstruktiv-nu kritiku. Ako je to istina, ako je to, po njima, prihvatljiva kritika, onda bi trebali javno obznaniti te svoje kriterije i razumijevanje kri-tike, jer njihova sadašnja pozicija je neprincipijelna, suprotstavljena

shvatanju zdravog razuma i za njih same diskreditiraju�a.

Podvala o islamofobimaSljede�a suštinska podvala Iz-

vještaju ti�e se izmišljene tvrdnje da se u Izvještaju neko proglašava islamofobom. U autorskom dijelu Izvještaja nijednom nije korištena rije� islamofob, a u cijelom Izvje-štaju samo se jednom pojavljuje i to samo kao citat. Tako�er, u Iz-vještaju ne postoje nikakvi spisko-vi osoba koji se optužuju za isla-mofobiju. Štaviše, u rezimeu Izvje-štaja, kao klju�nom dijelu u kojem su iznešeni nalazi i mišljenje, nema imena nijedne osobe, institucije ili medija. U Izvještaju se ukazuje na islamofobi�ne pojave, a ne fokusira na ljude i institucije, ukazuje se na diskriminiraju�u praksu i ambijent netrpeljivosti.

Treba re�i da Izvještaj uop�e nije koncipiran tako da se neko proglasi islamofobom, niti su izvo-�eni statisti�ki podaci radi dobi-janja pokazatelja o koli�ini takvih pojava koje dolaze od jedne osobe ili grupe. Kao što je i navedeno, cilj je bio da se ukaže na postoja-nje problema i nakon dijagnoze poduzmu koraci u cilju eliminaci-je uzroka i praksi, a ne stigmatizi-ranje bilo koga. Nije namjera da se stvaraju novi jazovi i dalje podsti�u suprotstavljenosti, nego poduzi-maju zajedni�ki produktivni napo-ri i odgovori svih aktera društvene scene i ja�anja društvene kohezije gdje �e svaki gra�anin osjetiti da se poštuje njegovo ljudsko dostojan-stvo i da u punini svoga identiteta pripada ovom društvu.

Dakako, da bi se ukazalo na po-stojanje problema bilo je neophod-no taj nalaz potkrijepiti odre�e-nim primjerima. Da nije bilo pot-krepe, vjerovatno bi se reklo kako su tvrdnje proizvoljne i nedostaju dokazi. No, ako neko, �itaju�i Iz-

vještaj, sada sam sebe vidi islamo-fobom, ili se tako osje�a i izjašnja-va onda je to stvar njegovog prava, duboke intime i privatnosti. Ipak javno izgovorene rije�i i postupci se ne mogu ignorirati, izgovorena rije� se ne može povu�i, ali se može mišljenje korigirati. Pravo i obave-za Islamske zajednice je da regi-strira te pojave, da zabilježi imena, vrijeme i mjesto, dakako bez do-davanja i neka to ostane trajan trag i �injenica kao opomena i pouka nama sadašnjim i onima koji dola-ze. Ako je neko, u me�uvremenu, promijenio svoje mišljenje, ili uvi-dio pogrešne premise, taj aspekt izlazi izvan okvira ovog Izvještaja.

Isto tako je i �injenica da se Izvještaj ne bavi ni�ijim likom i djelom, procjenom doprinosa bilo koga u bilo kojem segmen-tu. Naime, prigovor da se u istu ravan stavljaju oni koji su (bili) konstruktivni i doprinijeli državi i društvu i oni koji su (bili) destruk-tivni, nije relevantan, jednostavno nije na mjestu. Izvještaj registrira pojave u domenu širenja predra-suda, kreiranja ambijenta netole-rancije i diskriminacije na temelju vjere, a ne procjenjuje doprino-se bilo koga u drugim aspektima. Neko može biti konstruktivan u svim aspektima, ali destruktivan u segmentu prava vjernika. Njego-va konstruktivnost ne daje mu za pravo da vrije�a muslimane i krši njihova prava.

�injenica da su registrirani pri-mjeri bivših i sadašnjih dužnosni-ka, kao i osoba koje više nisu me�u živima, govori o drugoj bitnoj zna-�ajki Izvještaja, tj. da on nije fri-ziran, nije primjenjivana selektiv-nost. Ponovljivost, sistemati�nost, efekti izjava i ponašanja koji dovo-de do islamofobije, diskriminacije i netolerancije bili su važni parame-tri, važniji od imena i prezimena, naziva institucije i medija.

BROJ 221/XV 33

Zašto je Izvještaj objavljen u Ramazanu, jedno je od pitanja koje se u javnosti postavlja. Ako bi bili cini�ni, mogli bi kratko odgovori-ti zato što nije objavljen prije Ra-mazana. I to je istina. Nikakvih drugih razloga ni skrivenih moti-va nema. Samo da podsjetimo da je u saop�enju sa sjednice Rijaseta krajem aprila najavljeno objavljiva-nje Izvještaja. Ipak, �udi ovo du-šebrižništvo nad Ramazanom, ali tim istim ne smeta kršenje prava i diskriminacija živih ljudi, kreiranje ambijenta njihovog lin�a i progona vjerskih vrijednosti u Ramazanu i mimo Ramazana.

Oglašavanje politi�kih stranaka

Oglašavanje politi�kih stranaka o Izvještaju je znakovito iznena�e-nje. Ve� su se u javnosti mogli �uti komentari o licemjerju ovih reak-cija. Zaista, obadvije politi�ke par-tije, i SDA i SDP, ne mogu pobje�i od svoga dijela odgovornosti zbog toga što se u našoj državi ukorje-njuje ambijent islamofobije i ne-tolerancije. Islamska zajednica je prethodnih godina u više navrata ukazivala na tu �injenicu i tražila da institucije države, parlamenti i nad-

ležna tijela rade svoj posao i sprije-�e vo�enje ideoloških i medijskih hajki. Obadva politi�ka subjekta su mogla vrlo efikasno djelovati kroz parlamente, vlade, ministar-stva, odbore i komisije. Obadvije su bile parlamentarne stranke, neke i cijelo vrijeme vladaju�e. Naravno, tim vladaju�im ne ide na �ast što �e ostati zabilježeno da se za njihovog mandata, bez posebnih ograda, ra-splo�avala i cvjetala klima islamo-fobije i ponižavanje institucionalne Islamske zajednice i muslimanskih vrijednosti.

Me�utim, iz ova dva strana�ka saop�enja isplivalo je na površinu više pokazatelja nego što je i bilo za o�ekivati. Saop�enja su pokazala koja stranka se u kojem segmentu Izvještaja pronašla, gdje ima svoje „pipke“, koga štiti, odnosno oda-kle su koji udari na Islamsku za-jednicu imali politi�ku naklonost. Zato im muslimanska javnost treba biti zahvalna na ovim saop�enjima. Maske padaju, možda ne sve odjed-nom, ali ipak padaju.

Izvještaj kao prijetnja državiMe�utim, najšokantniji kome-

nar bio je Sadika Ahmetovi�a, mi-nistra sigurnosti Bosne i Herce-

govine. Po ministru Ahmetovi�u („Oslobo�enje“ 20.08.2011.) Iz-vještaj �e nanijeti štetu državi i unutrašnjim odnosima u njoj. Iz-vještaj o diskriminaciji i netole-ranciji, kršenju ljudskih prava i sloboda jedino se u dikatatorskim režimima i totalitarnim državama može proglasiti štetnim po drža-vu i ugrožavati njenu stabilnost i sigurnost. Da li Bosna i Hercego-vina treba biti država u kojoj �e se protest protiv kršenja prava musli-mana, islamofobija i druge pojave netolerancije i diskriminacije mu-slimana smatrati uvredom i prijet-njom za državu? Mogao bi se po ovoj izjavi ste�i dojam da, po mi-nistru sigurnosti Sadiku Ahmeto-vi�u, ukoliko musliman ne prista-ne da se vrije�a po osnovu vjere i ne šuti na te uvrede, on je državni neprijatelj? Ipak, ho�u da vjerujem da je izjava ministra Ahmetovi�a nespretno data i loše formulirana, a ne odraz njegovog uvjerenja ili profesionalne odgovornosti. Valjda �e to nekada muslimanskoj javno-sti objasniti!

Vjerujem da nijednoj društve-noj zajednici i odgovornoj vlasti nije stalo da tolerira diskriminaci-ju, širenje predrasuda i stereotipa

o svojim gra�anima. Zato izvješta-ji koji ukazuju na kršenje ljudskih prava i sloboda za svaku demokrat-sku vladu i vlast mogu biti samo dobrodošli i od pomo�i. Stoga je za o�ekivati da država Bosna i Her-cegovina u izradi i objavljivanju Prvog izvještaja o islamofobiji pre-pozna dobru volju i važan dopri-nos Islamske zajednice u borbi protiv netolerancije, diskriminaci-je i islamofobije. Islamska zajedni-ca je uradila svoj dio posla, ukazala na postojanje problema, ponudila svoj doprinos u dijagnosticiranju, a za o�ekivati je da državni orga-ni urade svoj dio posla i poduzmu konkretne akcije u borbi protiv na-vedenih pojava.

Nakon objavljivanja, Prvi izvje-štaj o islamofobiji i diskriminaciji nastavlja svoj drugi, javni život. U tom životu bit �e predmet �itanja, analiziranja, osporavanja i svega drugog što javni život sa sobom nosi. Prolazak Izvještaja kroz sito i rešeto javnosti i javne kritike treba istinski da raduje. Nadati se da �e javna debata polu�iti konkretnim prijedlozima da se u narednom iz-vještaju otklone manjkavosti i una-prijede dostignuti standardi. Jer je to javni interes!

Nakon okupacije Sandžaka dolazi do dugog talasa iseljavanja Bošnjaka koje

ide u dva pravca prema Turskoj. Prvi pravac je išao kopnom, dugim karavanima preko Koso-va, Makedonije i Bugarske, gdje su mnogi na putu oplja�kani i stradali. Drugi pravac je išao brodovima od Bara i Ulcinja Jandranskim, Sre-dozemnim i Egejskim morem do Turske, gdje i danas postoje brojna naselja gdje se govori te�no i lijepo, konzerviranim iz onog vakta, bo-sanskim jezikom.

Genocid nad Bošnjacima u Šahovi�ima 10. i 11. novembra 1924.

Taj zlo�in se desio za vrijeme bajramskih blagdana. Režiran je nakon drugih priprema nekoliko dana prije, a povod je ubistvo Boška Boškovi�a - na�elnika kolašinske policije, koje su, prema svjedo�enju �ilasevog oca, režira-le crnogorske vlasti samo da bi imale povod na pretres bošnja�kih ku�a i oduzimanje oružja, a zatim su izvšili zlo�in gdje su za dva dana ubili preko 2.500 nedužnih Bošnjaka. O zlo�inu su tada izvještavale novine beogradska „Politika“ i sarajevska „Sloboda“. Dalji pokolj Bošnjaka u bjelopoljskom kraju sprije�io je predsjednik Vlade Nikola Paši�, nakon obra�anja intelek-tualaca i bogataša, koji su mu donijeli zlato za otkup slobode. O tim procesima postoje pisani dokumenti. Ovom mjestu nakon Drugog svjet-skog rata crnogorske vlasti su promijenile ime u Tomaševo.

Drugi veliki talas iseljavanja BošnjakaOvaj proces je istraživan od strane bošnja�-

kih znanstvenika, ali nikada te velike kolone nisu opisane i registrovane. Imovina muhadži-ra je ostala nezašti�ena, a oni koji su uspjeli da prodaju dio imovine pravoslavnim komšijama, nakon probijenih rokova, potražnjom sredstava od strane prodavaca, kupci su odgovarali uobi-�ajeno: „Bit �e, bit �e komšija, još nisam pro-dao jajca!“

Pojava komitskog pokreta u SandžakuTragedija i zlo�ini nad Bošnjacima u Šahovi-

�ima i drugim mjestima Sandžaka bili su povod da se formiraju komitske grupe za zaštitu Boš-njaka sa Jusufom Mehonji�em na �elu.

Posebno kršenje ljudskih prava nad Bošnja-cima je bilo izraženo za vrijeme Sedmojanuar-ske diktature, kada je ovaj narod imao status ispod svakog nivoa. Tada je režim Kraljevine SHS vršio žestoke procese zaplašivanja, protje-rivanja i ubijanja zna�ajnih Bošnjaka i konfisko-vanje njihove imovine.

U takvim uvjetima nedoli�nim za ljudski rod, Bošnjaci su se i dalje iseljavali. U takvim okolnostima bošnja�ka elita Sandžaka je tražila izlaz iz takve nedoli�ne situacije. Takvo stanje je prezentirano na �uvenoj Sjeni�koj koferen-ciji 1917. god.

Sjeni�ka koferencijaSjeni�ka koferencija istaknutih bošnja�kih

prvaka Sandžaka održana je avgusta mjeseca 1917. god, uz prisustvo 200 delegata iz svih san-dža�kih opština (a bilo ih je tri puta više nego danas) i trajala je heftu dana. Na ovom velikom skupu prvaka pretresena su brojna pitanja i do-

nijeti zna�ajni dokumenti. Najzna�ajniji doku-ment, po kojem je upam�ena ova konferenci-ja, jeste Sjeni�ka rezolucija. Tekst ove rezolu-cije, prema svjedo�enju istaknutih savremeni-ka ovog doga�aja, napisan je jezgrovitim poli-ti�kim i znanstvenim jezikom, što upu�uje na �injenicu o intelektualnom profilu i potenciji tadašnje bošnja�ke gospode Sandžaka, koja je odlu�ivala o daljoj sudbini bošnja�kog naroda, pred stvaranje nove jugoslovenske zajednice - Kraljevine SHS.

Bez obzira što je ovaj skup održan u stro-goj tajnosti i za vrijeme trajanja Prvog svjet-skog rata, upravo zbog podani�ke svijesti poje-dinaca, koja se nažalost održala i do današnjih dana, tadašnje ratne vlasti i kasnije sve do 1929. god. proganjale su sudionike ove Konferencije. Mnogi sudionici su se �vrsto držali i pod žesto-kim mu�enjima su podlegli tako da su brojne stavove i principe ove Konferencije odnijeli sa sobom u mezare.

Me�utim, Sjeni�ka rezolucija živi u sje�a-nju tog velikog skupa i sam se ponosim što sam unuk jednog od u�esnika ovog povijesnog do-ga�aja. U tom smislu podsjetio bih na jednu islamsku poslovicu, �ija poruka ima dalekosež-no zna�enje: „Kada umre stariji �ovjek, a ne ostavi trag napisanog sje�anja, isto je kao da iz-gori biblioteka.“ Zacijelo, takvu sudbinu imala je i imat �e Sjeni�ka rezolucija. Vrijeme je da ovom povijesnom dokumentu i njegovim klju�-nim sadržajima, kao sljedbenici tih ideja, obra-timo dužnu pažnju, naro�ito prema stavu Sje-ni�ke konferencije i Rezolucije koja govori o povratku autonomije Sandžaka, koja je ukinuta i uništena 1912. god., a to bi bio put da Sandžak bude nedjeljiv i vje�an.

Posebno kršenje ljudskih prava nad Bošnjacima je bilo izraženo za vrijeme Sedmojanuarske diktat-ure, kada je ovaj narod imao status ispod svakog nivoa. Tada je režim Kraljevine SHS vršio žestoke

procese zaplašivanja, protjerivanja i ubijanja zna�ajnih Bošnjaka i konfiskovanja njihove imovine.

Iseljavanja Bošnjaka izme�u dva svjetska rata i Sjeni�ka rezolucija 1917.

P O L I T I � K I P R O C E S I U S A N D Ž A K U

AN

AL

IZE

PROF. DR. ŠEFKET KRCI�

34 1. SEPTEMBAR 2011.

Haram je proslavljati Bajram uz muziku i alkohol

Šerijatski je zabranjeno (haram) organiziranje i u�estvovanje u gore spomenutim tzv. bajramskim sijelima, dernecima, partyima, feštama..., na koje pozivaju pojedine ugostiteljske radnje i kafi�i dovode�i najve�i islamski blagdan Bajram u vezu s kafanskim ambijentom pijanki, terevenki i Šerijatom zabranjenih oblika zabave, �esto uz u�eš�e pjeva�a i pjeva�ica iz drugih kultura koji ne osje�aju i ne razumiju duh i smisao Bajrama. Bajram je blagdan radosti u kojemu se vjernici na primjeren, Šerijatom dozvoljen na�in raduju i vesele nakon skrušeno obavljenog ibadeta posta i iskazane ljubavi, predanosti i

odanosti Uzvišenom Allahu i vrijednostima Njegove vjere.

PITANJE: Nekoliko naših �italaca se intereso-valo za stav islama po pi-tanju „bajramskih ve�eri“ koje organizuju ugostitelj-ski objekti: hoteli, restora-ni, diskoteke i sl., te kakve su posljedice odlaska i pri-sustva na njima.

ODGOVOR: Svakog Ra-mazana, ta�nije u njegovoj zadnjoj tre�ini, pojave se razli�iti oglasi koji poziva-ju muslimane da do�ekaju Bajram i isprate Ramazan uz ludi provod, muziku i igru, a vrlo �esto i alkohol do zore. Ovo je potvrda da šejtanu-l-ins - ljudi šejta-ni ne miruju, ve� odra�u-ju posao šejtanu-l-džinima, koji su povezani u Rama-zanu i nisu u stanju obav-ljati svoj posao zavo�e-nja i upropaštavanja ljudi. Ovom prilikom, obzirom da smo i ranijih godina pi-sali o ovom fenomenu, ne bih ponavljao svoj li�ni stav o zabrani i opasnosti istog, ve� �u prenijeti fetvu Vije-�a za fetve Rijaseta u BIH, koja je izdata krajem prote-klog Ramazana, a koju pot-pisuje fetvai-emin dr. Enes Ljevakovi�.

Fetva broj 4/11Fetva o šerijatskoj za-

branjenosti organiziranja i u�estvovanja u tzv. bajram-skim sijelima i dernecima koje organiziraju ugosti-teljske radnje uz Šerijatom zabranjene sadržaje.

Na brojna pitanja koja su uputili �lanovi Islam-ske zajednice u vezi poja-ve oglasa u kojima pojedine ugostiteljske radnje i kafi-�i oglašavaju organiziranje tzv. bajramskih sijela, der-neka, partya, fešti..., uz Še-rijatom zabranjene sadrža-je, po službenoj dužnosti donosim sljede�u

FETVUŠerijatski je zabranje-

no (haram) organiziranje i u�estvovanje u gore spo-menutim tzv. bajramskim sijelima, dernecima, partyi-ma, feštama..., na koje po-zivaju pojedine ugostitelj-ske radnje i kafi�i dovode-�i najve�i islamski blagdan

Bajram u vezu s kafanskim ambijentom pijanki, tere-venki i Šerijatom zabranje-nih oblika zabave, �esto uz u�eš�e pjeva�a i pjeva�ica iz drugih kultura koji ne osje�aju i ne razumiju duh i smisao Bajrama. Bajram je blagdan radosti u koje-mu se vjernici na primje-ren, Šerijatom dozvoljen na�in raduju i vesele nakon skrušeno obavljenog ibade-ta posta i iskazane ljubavi, predanosti i odanosti Uzvi-šenom Allahu i vrijednosti-ma Njegove vjere. Postom i drugim ibadetima tokom mjeseca Ramazana vjernici pokazuju zavidan nivo sa-modiscipline i samosavla�i-vanja na putu približavanja idealu takvaluka - suzdrža-vanja od svega �ime Allah, dželle še'nuhu, nije zado-voljan. U�estvovanjem u gore spomenutom grijehu (m'asijet), koji je u potpu-noj opre�nosti s duhom, zna�enjem i ciljem blagda-na Bajrama, musliman se udaljava s puta istine i ta-kvaluka i priklanja se šej-tanskom društvu, a o šej-tanu i njegovom zavo�e-nju Kur'an kazuje: „...šejtan je, doista, �ovjeku otvoreni neprijatelj.“ (Jusuf, 5) „Šej-tan je, uistinu, vaš neprija-telj, pa ga takvim i smatraj-te!“ (Fatir, 6) „Šejtan im je lijepim postupke njiho-ve predo�io, pa ih od pra-vog puta odvratio.“ (Mu-hammed, 38)

Konzumiranje alkohola je, kao što je op�epoznato, strogo zabranjeno u isla-mu, pa bi obilježavanje Baj-rama u neislamskom am-bijentu, uz konzumiranje, slušanje i gledanje onoga što je haram, predstavljalo veliki grijeh koji dovodi u pitanje sve duhovne vrijed-nosti Ramazana i posta, te je samim tim u suprotno-sti s duhom i ciljem ovog velikog islamskog blagda-na. Zato pozivamo musli-mane da se ne odazivaju šejtanskom pozivu i da ne u�estvuju u spomenutim haram sijelima i dernecima, a vlasnicima ugostiteljskih objekata savjetujemo da se okanu skrnavljenja blagda-na Bajrama.

„To je savjet za onoga

koji u Allaha i onaj svi-jet vjeruje, - a onome koji se Allaha boji, On �e izlaz na�i i opskrbit �e ga oda-kle se i ne nada; onome koji se u Allaha uzda, On mu je dosta“ - kaže Uzvi-šeni Allah u suri Et-Talak, 2-3. ajet.

PITANJE: Kakav je sta-tus zekata i sadekatu-l-fitra kojeg osoba daje mimo in-stutucija Islamske zajedni-ce neovlaštenim sakuplja-�ima?

ODGOVOR: Imaju�i u vidu da je Ramazan mjesec u kojem vjernici pored iba-deta posta obavljaju i druge ibadete, prije svega vrše iz-dvajanje zekata i sadekatu-l-fitra, ovaj mjesec se, vrlo �esto, od strane nesavje-snih i zlonamjernih pojedi-naca i grupa doživljava kao prilika da ova �isto vjerska davanja iskoriste za svoje li�ne potrebe.

S tim u vezi, a imaju�i u vidu da je i Sandžak prostor koji nije pošte�en ovakvih

dešavanja, smatram se od-govornim, kao fetvai-emin Islamske zajednice u Srbi-ji, prenijeti stav islama po ovom pitanju svima onima koje on zanima, a prije svih davaocima zekata i sadeka-tu-l-fitra.

Vrhovni poglavar, re-isu-l-ulema dr. Mustafa-ef. Ceri�, je na temelju svojih ovlasti iz Menš�re i služ-benih obaveza iz zakletve da �e dužnost reisu-l-uleme obavljati „savjesno i odgo-vorno“ pred Bogom i pred ljudima, izdao fetvu da su blokovi Islamske zajedni-ce jedino ispravni dokaz za uplatu zekata i sadekatu-l-fitra, te da je zajedni�ki fond Bejtu-l-mala Islamske zajednice jedino ispravno mjesto za izdvajanje zeka-ta i davanje sadekatu-l-fi-tra. Svjesno kršenje izda-te fetve o zekatu i sade-katu-l-fitru od bilo koga, koju ovim putem objavlju-jemo, ravno je svjesnom kr-šenju tre�eg stuba islama, to jeste Khil�feta, Im�meta

i Menšure, a to zna�i nepo-štivanje zna�enja i zna�aja 'Aqideta i Šera'ata.

Stoga, svako kršenje po-menute fetve, to jest izdva-janje zekata i sadekatu-l-fi-tra u neku drugu namjenu ili njegovo prikupljanje na neki drugi na�in, suprot-no prethodno navedenom, dovodi u pitanje ispravnost ovoga ibadeta.

Nov�ano u�eš�e u po-mo�i siromašnim musli-manima Somalije, ili neke druge države, kao ni ma-terijalna pomo� za lije�e-nje bolesnika, nemaju sta-tus sadekatu-l-fitra, ve� se ra�una dobrovoljnim pri-logom (obi�na sadaka) koji ne može zamijeniti zekat niti sadekatu-l-fitr.

PIT

AN

JA

I O

DG

OV

OR

I

REŠAD-EF. PLOJOVI�

Vaša pisma šaljite na: Islamska zajednica u Srbiji (Vjersko-prosvjetna služba) Gradska 1, 36300 Novi Pazare-mail: vps@verat.net

BROJ 221/XV 35

Kome Bajram da mubareklišemoA oni koji nisu iskoristili Ramazan, nisu se pokajali, nisu se harama �uvali, neka ih je sram, ponovo neka ih je sram, zaista su lišeni, nisu priliku koju im je Allah dao iskoristili, ve� su šansu propustili da im Milostivi grijehe oprosti, da ih Njemu približi i u Njegov Džennet uvede. Kako njima da Bajram �estitamo, kakav uspjeh njima da mubareklišemo? Zar na lišenost da zahvalimo, zar na nemarnost da šutimo? Nema

njima Bajrama, nema njima radovanja...

Hvala Allahu koji nas po�a-sti da mjesec Ramazan živi

i zdravi do�ekamo i olakša da ga u ibadetu i rahatluku ispostimo.

Bajram šerif mubarek olsun svim vjernicima, svim Allahovim iskrenim robovima.

Bajram šerif mubarek olsun tebi vjerni�e na pokazanom strpljenju. Mjesec dana si postio, te si se hrane i pi�a klonio. Dug dan si postio na ovim vru�inama, a možda težak posao radio. Znaj da je ono što je Allah pripremio od pi�a, jela i džennetskog hlada od Gospodara Plemenitog tebi nagrada.

Bajram šerif mubarek olsun tebi vjerni�e na pokazanom strpljenju. Mjesec dana si postio i svoj jezik si �uvao, te si ga zikrom vlažio, a nisi ga psovkama, lažima i ogovaranjem prljao. Time si sebe sa�uvao i svoj post odbranio. Takve samo nagrada od Plemenitog �eka i radosna vijest su Rejjan - vrata džennetska.

Bajram šerif mubarek olsun tebi vjerni�e na pokazanom strpljenju. Mjesec dana si postio, te si Kur'an u�io, tekbire donosio i salavate ponavljao. Time si pokazao da si ispravno post shvatio, te si cije-lim tijelom postio, baš onako kako je tvoj Poslanik naredio i svom ummetu u emanet ostavio.

Bajram šerif mubarek olsun tebi vjerni�e na pokazanom strpljenju. Mjesec dana si postio i no�ne na-maze pored farza klanjao, pred Mi-lostivim si stajao, Njemu sedždu �inio i time sebe uzdigao i najljepši užitak na dunjaluku osjetio, ali ono što te od Gospodara �eka je Nje-gova nagrada velika.

Bajram šerif mubarek olsun tebi vjerni�e na pokazanom strpljenju. Mjesec dana si postio i dovu Alla-hu upu�ivao da ti grijehe opro-sti, Njemu približi i vatre zašti-ti. Ispravan je postupak to bio, a Allah je takvima obe�ao da �e im oprostiti, od stanovnika Dženneta ih u�initi i vatre ih sa�uvati.

Bajram šerif mubarek olsun tebi vjerni�e na pokazanom strpljenju. Mjesec dana si postio i darežljiv i plemenit bio, te si na Allahovom putu udjeljivao. Time si sebe i ime-tak o�istio i nafaku sebi uve�ao, a Plemeniti je obe�ao da �e beri�eta takvima dati i imetak im sa�uvati.

Svima vama Bajram šerif muba-rek olsun jer ste ispravno postupi-li i svome se Gospodaru odazva-li. Zato za Bajram najljepša odijela obucite i mirise stavite, tekbire do-nosite kako bi Milostivom zahvalni bili na uputi i Njegovoj neizmjer-noj blagodati.

A oni koji nisu iskoristili Ra-mazan, nisu se pokajali, nisu se ha-rama �uvali, neka ih je sram, po-novo neka ih je sram, zaista su li-šeni, nisu priliku koju im je Allah dao iskoristili, ve� su šansu propu-stili da im Milostivi grijehe opro-

sti, da ih Njemu približi i u Nje-gov Džennet uvede. Kako njima da Bajram �estitamo, kakav uspjeh njima da mubareklišemo? Zar na li-šenost da zahvalimo, zar na nemar-nost da šutimo? Nema njima Baj-rama, nema njima radovanja...

IZ DŽEMATA

NA NAJLJEPŠI NA�IN ISPRATILI RAMAZAN

U posljednjoj no�i mjeseca Ramazana vri-jedni polaznici mekteba džemata Kuri

�ešme, njih deset, na najljepši na�in su isprati-li njima najdražeg gosta - mjesec Ramazan, tako što su pružili džematlijama priliku da prisustvuju hatme dovi, i to ne onoj na uobi�ajen na�in, kao što smo do sada navikli, ve� je to ovaj put izgle-dalo mnogo druga�ije.

Naime, vrijedni polaznici su pred svojim imamom Ihsan-ef. Eminovi�em u toku mjese-ca Ramazana svakog dana nakon ikindije nama-za u�ili džuz iz Kur'ana �asnog, i to po principu svako po dvije stranice, tako da je njih deset u toku mjeseca Ramazana prou�ilo hatmu.

Sve�anosti je prisustvovao glavni imam mr. Enver-ef. Omerovi� koji je pohvalio rad imama rekavši da su nam potrebni ovakvi i sli�ni rezul-tati da bi uspjeli i doveli džemat na zavidan nivo.

Glavni imam je polaznicima uru�io diplome o završnom ispitu �etvrtog stupnja, kojeg su oni položili, kao i po primjerak Kur'ana sa prijevo-dom kojeg je obezbijedila Škola Kur'ana �asnog.

Na kraju, nakon prou�ene hatme dove, mogao se vidjeti osmjeh džemata koji govori o zadovolj-stvu postignutim rezultatom njihovog imama.

ISL

AM

SK

E T

EM

E

MR. ENVER-EF. OMEROVI�

36 1. SEPTEMBAR 2011.IS

LA

MS

KE

TE

ME Ramazanski bajram

ISLAMSKI KULTURNI CENTAR BOŠNJAKA U BERLINU

Bajram produkuje dvije vrste ljubavi: ljubav prema Allahu i ljubav u ime Allaha. Bajramska se radost ne može zamijeniti nijednom drugom vrstom radosti. Bajram ruši sve barijere i približava muslimane

jedne drugima, zato ga sve duše s tolikom radoš�u do�ekuju.

I Z S E H A R E I S L A M A

Svaki vjernik Rama-zanom, mjesecom

posta, u prilici je okušati snagu svoje volje i pobije-diti svoj nefs - strasti, koje ga bezgrani�no vode po-žudi za jelom, pi�em, inti-mnim odnosima i materi-jalnim uživanjem. I svakog takvog vjernika, koji se je uspio kontrolisati i tijelu pokazati da je duša i razum ono što njime upravlja, a ne strast i stomak, nakon tih tridesetak dana vježbanja snage volje �eka pravo ve-selje, praznik i radost jer je pokazao sebi da je makar u tom jednom mjesecu u go-dini uspio uspostaviti rav-notežu izme�u duhovnog i materijalnog, izme�u proh-tjeva duše i tijela i iza�i kao pobjednik nad onim što ga vu�e prizemnosti i uniže-nju.

Ramazan je bio prili-ka da o�istimo svoje srce i vratimo se korijenu, kako bismo razmislili o svojoj srži, kako bismo u dubina-ma duše potražili dobro-tu. Allah dž.š. u Ramazanu svima prašta i nudi pokaja-nje i povratak Njemu.

Bajrami su naro�ita pri-lika da ja�amo vezu sa Gos-podarom, da razmišljamo, da postajemo bolji i da širi-mo ljubav u zajednici, kao i me�u svim ljudima s ko-jima sara�ujemo i komuni-ciramo.

Bajram produkuje dvije vrste ljubavi: ljubav prema Allahu i ljubav u ime Alla-ha. Bajramska se radost ne može zamijeniti ni jednom drugom vrstom radosti. Bajram ruši sve barijere i približava muslimane jedne drugima, zato ga sve duše s tolikom radoš�u do�eku-ju. Ujedinimo se, pružimo ruku jedni drugima, podije-limo radost Bajrama izme-�u sebe, s rodbinom, pri-jateljima i komšijama. U�i-nimo da nam ovi muba-rek dani budu prekretnica u našem životu i da budu uzrok našeg jedinstva i na-pretka.

Mubarek dani i no�i predstavljaju odabrane vremenske periode koji, prema islamskom u�enju, imaju zna�ajniju vrijednost od drugih vremena.

Ramazanski bajram je islamski blagdan koji se obilježava nakon Ramaza-na. Ramazan je jedan od posebnih mjeseci u isla-mu. Jedna od pet temelj-nih dužnosti svakog mu-slimana je i post koji se provodi u ovom mjesecu. Tokom trideset dana Ra-mazana muslimani se mo-raju uzdržavati od hrane, pi�a i spolnog kontakta sa svojim suprugama, i to od zore pa do zalaska sunca. Po isteku ovog mjeseca sli-jedi mjesec ševal i prva tri dana tog mjeseca je jedan od dva blagdana u islamu - Ramazanski bajram (1., 2. i 3. dan u mjesecu). Njime se obilježava kraj posta. Prvi dani (oba) Bajrama su dani kada post nije pohvalan.

Za neke dane i no�i i njihove izuzetne vrijedno-sti postoji izravna potvrda u Kur'anu i vjerodostojnim Poslanikovim a.s. hadisima. Vrata Božje milosti su uvi-jek otvorena, a posebno u tim danima i no�ima. U ve-�ini mubarek dana i no�i preporu�uje se dobrovoljni ibadet (namazi, post, dove, zikr, u�enje Kur'ana).

Allahov poslanik Mu-hammed a.s. kada je došao u Medinu njeni stanovnici su imali dva dana u kojima bi se u džahilijjetu zabav-ljali i veselili pa je rekao: „Uzvišeni Allah dž.š. vam je ta dva dana zamijenio sa dva bolja od njih: Rama-zanski i Kurban bajram.“ (Bejheki)

Važan element Bajrama je i njegova javna manife-stacija: obavljanje skupnog namaza, poja�ana porodi�-na i li�na higijena (kupa-nje, abdest, uljepšavanje ku�a i avlija), lijepo obla�e-nje, posjeta rodbini i prija-teljima, �estitanje usmeno ili pismeno, te ugoš�avanje jedni drugih.

Socijalna strana Rama-zanskog bajrama je o�ita, jer obuhvata sve kategorije džemata: stare i mlade, bo-gate i siromašne, muškar-ce i žene, pojedince i insti-tucije.

Bajramski dani pred-stavljaju i odmor od fizi�-kog napora i pripremu za novi rad. Islamski propis

sadekatu-l-fitra je svojevr-sna materijalna pomo� svih za sve što još više u�vrš�u-je džematsku solidarnost. Davanjem sadekatu-l-fitra �istimo post, a zekatom šti-timo našu imovinu i mate-rijalna sredstva koja posje-dujemo od propasti, te na taj na�in vjernikova duhov-no-materijalna komponen-ta penje se na ve�e deredže, što i jeste put ka potpunoj bogobojaznosti.

Adabi (bonton) Bajrama

Na dan oba Bajrama pre-poru�ene su izvjesne stvari, a koje doprinose obilježa-vanju posebnosti ovih dana kao praznika. Lijepo je:

• prije odlaska na Baj-ram namaz okupati se,

• jesti prije ramazan-skog bajram namaza (ne-paran broj hurmi, ili nešto drugo ako hurmi nema-mo), a na Kurban bajram jesti tek poslije namaza (i lijepo je da to bude kurban-sko meso),

• u�enje tekbira na putu u džamiju i u njoj,

• �estitanje,• obla�enje najljepše

odje�e, mirisanje i ukraša-vanje,

• odlazak u džamiju jednim putem, a povratak drugim,

• posjeta rodbini i prija-teljima (zijaret).

„Kada bi izašao na dan Bajrama (da klanja bajram namaz) Poslanik s.a.w.s. bi išao jednim putem, a vratio se drugim.“ (Tirmizi)

„Poslanik s.a.w.s. ne bi izlazio (iz ku�e) na dan Ra-mazanskog bajrama dok ne bi nešto pojeo.“ (Tirmizi, Ahmed)

Vrijeme i na�in klanjanja bajram

namaza

Vrijeme bajramskog na-maza po�inje kada Sunce odsko�i koliko za koplje ili dva, tj. otprilike oko �e-trdeset pet minuta po izla-sku Sunca i traje do zevala - podnevskog vremena.

Bajram namaz se klanja

shodno hadisima Allaho-vog Poslanika a.s., bez u�e-nja ezana i ikameta. Klanja se dva rekata prije u�enja hutbe. Na prvom rekatu donesu se tri tekbira sa po-dizanjem ruku prije kirae-ta (u�enja Fatihe i sure), a na drugom rekatu poslije kiraeta. Nakon dva rekata sasluša se bajramska hutba koja je sastavni dio bajram namaza.

Ko je dužan klanjati bajram namaz

Bajram-namaz je oba-veza klanjati onoj osobi kojoj je obaveza klanjati i džumu namaz (muškarci-ma). Dokaz obaveznosti klanjanja bajram namaza je redovita praksa Allahovog vjerovjesnika Muhamme-da a.s.

Na�in �estitanja Bajrama

Lijepo je �estitati Baj-ram. Od Džubejr ibn Nu-fejra se prenosi da je rekao: „Ashabi Allahovog Posla-nika a.s. kada bi se sreli na dan Bajrama jedni dru-gima bi �estitali rije�i-ma TEKABBELELLA-HU MINNA VE MINKE (Neka Allah ukabuli/primi od nas i od vas). (El-Aska-

lani) Dozvoljeno je na neki

drugi na�in �estitati Baj-ram kao što je npr. kod nas uobi�ajeno rije�ima BAJ-RAM ŠERIF MUBAREK OLSUN (Neka vam je mu-barek Bajram).

Lijepo je u dane Bajra-ma obveseliti svoju porodi-cu (davanjem poklona, po-sve�ivanjem ve�e pažnje…) više nego u drugim danima.

Za dane Bajrama treba se veselo držati pri susre-tu sa rodbinom i prijatelji-ma iskazuju�i svoju pažnju i ljubav prema njima. Treba nastojati posjetiti što više rodbine i prijatelja.

Bajrami su dani igre, ve-selja i pjevanja pobožnih pjesama. Sve ovo treba biti u skladu sa propisima vjere, ne zanemaruju�i islamske dužnosti koje muslimani trebaju izvršavati u svom životu.

U znak sje�anja musli-mani �e tokom bajramskih blagdana obilaziti mezarja svojih najdražih. Molimo Allaha dž.š. da nam primi ovaj post i oprosti grijehe, da nam vrati me�usobno povjerenje i spusti ljubav u naša srca, vezu koja se ne�e nikada prekinuti.

�estitamo vama i vaši-ma nastupaju�e bajramske dane: Bajram šerif mubarek olsun!

BROJ 221/XV 37

Pitanje nasljedstva u Kur’anu

�asni Kur’an daje specifi�ne i detaljne upute koji se ti�u

raspodjele zaostavštine me�u za-konskim nasljednicima.

Kur’anski ajeti koji govore o nasljedstvu su sljede�i: El-Bekara 180; El-Bekara 240; En-Nisa’ 7-9; En-Nisa’ 19; En-Nisa’ 33; El-Mai-da 106-108.

Specifi�na podjela nasljedstva me�u rodbinom

U Kur’anu se nalaze tri ajeta koji detaljno objašnjavaju na�in podjele nasljedstva me�u rodbi-nom:

„Allah vam nalaže u vezi sa dje-com vašom da muškom pripadne koliko dvome ženske djece. A ako bude ženskih više od dvije, njima pripadaju dvije tre�ine onoga što je ostavio, a ako je samo jedna, pripa-da joj polovina. A roditeljima, sva-kome posebno, pripada šesti¬na od onoga što je ostavio, ako ima dijete. A ako ne bude imao djece, i naslijede ga rodi¬telji, onda nje-govoj majci pripada tre�ina. A ako ima bra�e, onda njegovoj majci pri-pada šestina pošto se izvrši opo-ruka koju je osta¬vio, ili podmiri dug. Vi ne znate ko vam je bliži po koristi, roditelji vaši ili sinovi vaši. To je Allahova zapovijed, a Allah, doista, sve zna i Mudar je!

Vama pripada polovina od onoga što ostave žene vaše, ako ne budu imale djeteta; a ako budu imale dijete, vama pripada �etvr-tina onoga što one ostave, pošto se izvrši oporuka koju ostave, ili podmiri dug; njima pripada �etvr-tina onoga što vi ostavite ukoliko ne budete imali dijete, a ako bude-te imali dijete, njima pripada osmi-na onoga što vi ostavite nakon što se izvrši oporuka koju ostavite, ili podmiri dug. A ako se muškarac ili žena budu naslje�ivali od dalje rodbine i budu imali brata ili se-stru, onda �e svako od njih dvoje dobiti šestinu; ako ih bude više, oni onda za¬jedni�ki u�estvuju u tre-�ini, pošto se izvrši oporuka koja je ostavljena, ili podmiri dug, ne ošte-�uju�i time bilo koga. To je oporu-ka od Allaha, a Allah sve zna i Blag je.“ (En-Nisa, 11-12)

„Oni traže od tebe tuma�enje. Reci: "Allah �e vam kazati propis o kelali: ako neko umre i ne bude imao djeteta, a ima sestru, njoj - polovina njegove ostavštine pripa-

da, a on �e naslijediti nju ako ona ne bude imala dijete; a ako su dvije sestre, njima pripadaju dvije tre-�ine njegove ostavštine. A ako su oni bra�a i sestre, onda �e muškar-cu pripasti koliko dvjema ženski-ma. To vam Allah objašnjava, da ne zalutate. A Allah zna sve.“ (En-Nisa, 176)

Ženski nasljednici ponekad naslje�uju isto ili više od

muških nasljednika

Žena naj�eš�e naslje�uje polovi-nu od onoga što naslje�uje muška-rac na istom rodbinskom stupnju. Me�utim, ovo nije uvijek slu�aj. Ako umrli iza sebe ne ostavi na-sljednika ni po uzlaznoj ni po si-laznoj liniji, a ima brata i sestru po majci – oboje dobijaju po jednu še-stinu nasljedstva. Ako umrli osta-vi iza sebe djecu i oba roditelja – majku i oca, njih dvoje naslje�uju po jednu šestinu. U nekim slu�aje-vima žena može naslijediti duplo više od muškarca. Ako preseli ne-rotkinja bez bra�e i sestara, a iza sebe ostavi samo muža, majku i oca, njen muž naslje�uje polovi-nu, majka tre�inu, a otac šestinu. U ovom slu�aju majka naslje�uje duplo više od oca.

Žensko naj�eš�e naslje�uje polovinu od onoga što

naslje�uje muškarac

Istina je da, u ve�ini slu�aje-va, žensko naslje�uje polovinu od onoga što naslje�uje muškarac. To su, na primjer, sljede�i slu�a-

jevi:- �erka naslje�uje polovinu

onoga što sin naslijedi,- supruga naslje�uje 1/8, a su-

prug 1/4 u slu�aju da je umrli imao djece,

- supruga naslje�uje 1/4, a su-prug 1/2 ukoliko umrli nije imao djece,

- ukoliko umrli nije ostavio na-sljednike po ulaznoj i silaznoj li-niji, sestra naslje�uje polovinu od onoga što naslijedi brat.

Muškarac naslje�uje više, jer snosi finansijsku odgovornost

prema porodici

U islamu žena nema nikakvih fi-nansijskih obaveza prema porodici. Sve obaveze te vrste snosi muška-rac. Prije nego se žena uda, obave-za njenog oca ili brata je da se brine o njenoj odje�i, hrani, smještaju i drugim potrebama. Nakon udaje, ta obaveza prelazi na teret muža

ili sina. Islam muškarca smatra od-govornim za ispunjavanje svih fi-nansijskih obaveza prema poro-dici. Da bi mogao ispuniti sve te obaveze, muškarac izme�u ostalog dobija i dvostruko ve�u koli�inu nasljedstva. Na primjer, ako umre otac i ostavi sinu i �erki u nasljed-stvo 15.000 dolara, sin naslje�u-je 10.000, a �erka samo 5.000. Od ovih 10.000 koje je naslijedio sin �e morati na svoju porodicu potrošiti skoro sav novac ili ogromnu ve�i-nu, recimo 8.000. Nakon podmi-renja obaveza, njemu li�no ostat �e samo 2.000. S druge strane, �erka, koja je naslijedila 5.000 nema ni-kakve obaveze ni prema kome, ni-kome ne mora dati ni jedan cent. Sve što naslijedi ona može zadrža-ti samo za sebe. Šta biste vi željeli: naslijedite 10.000 pa da vam, nakon podmirenja obaveza prema porodi-ci, ostanu samo 2.000 ili da naslije-dite 5.000 i sve zadržite za sebe?

Preveo: Senad Redžepovi�

U islamu žena nema nikakvih finansijskih obaveza prema porodici. Sve obaveze te vrste snosi muškarac. Prije nego se žena uda, obaveza njenog oca ili brata je da se brine o njenoj odje�i, hrani, smještaju i drugim potrebama. Nakon udaje, ta obaveza prelazi na teret muža ili sina. Islam muškarca smatra odgovornim za ispunjavanje svih finansijskih obaveza prema porodici. Da bi mogao ispuniti

sve te obaveze, muškarac izme�u ostalog dobija i dvostruko ve�u koli�inu nasljedstva.

Zašto po islamskom zakonu žena naslje�uje duplo manje imovine od muškaraca

O D G O V O R I N A Z A B L U D E O I S L A M U

ISL

AM

SK

E T

EM

E

DR. ZAKIR NAIK

38 1. SEPTEMBAR 2011.IS

LA

MS

KE

TE

ME Huzejfe ibn Jeman r.a.

DR. ABDURRAHMAN RA’FAT EL-BAŠA

Kada je islam svojim svjetlom obasjao Arapski poluotok, Jeman, otac Huzejfin, bijaše jedan od dese-torice pripadnika plemena Benu 'Abs koji do�oše Allahovom Poslaniku s.a.v.s. i obznaniše pred njim

svoj prelazak na islam, a to je bilo prije Hidžre u Medinu.

I Z Ž I V O T A � A S N I H A S H A B A

„Ako želiš možeš biti od muhadžira, a ako želiš budi od ensarija. Dakle, izabe-ri šta ti je draže od toga!“ Ovim rije�ima razgovarao je Vjerovjesnik s.a.v.s. sa Huzejfom ibn Jemanom kada ga je prvi put susreo u Mekki. A za taj izbor Hu-zejfe ibn Jemana kojoj od �asnih i dragih skupina mu-slimana da pristupi postoji pri�a: Jeman, otac Huzej-fin, je Mekkelija iz pleme-na Benu 'Abs, ali je on ubio nekog �ovjeka od svog na-roda, pa je bio prisiljen na selidbu iz Mekke u Jesrib. Tamo posta šti�enik pleme-na Abdu-l-Ešhel, od njih se i oženi, pa mu se rodi sin Huzejfe. Iza toga su se produžile zapreke koje su ga sprje�avale da ode u Mekku, te je on �esto pu-tovao izme�u nje i Jesriba, ali je ve�inom ipak boravio u Medini.

Kada je islam svojim svjetlom obasjao Arapski poluotok, Jeman, otac Hu-zejfin, bijaše jedan od de-setorice pripadnika ple-mena Benu 'Abs koji do-�oše Allahovom Poslani-ku s.a.v.s. i obznaniše pred njim svoj prelazak na islam, a to je bilo prije Hidžre u Medinu. Zbog svega ovoga može se re�i da je Huzejfe bio Mekkelija po porijeklu iako je odrastao u Medini. Huzejfe ibn Jeman odra-ste u muslimanskoj poro-dici odgajan pod nadzorom roditelja koji me�u prvima prihvatiše Allahovu vjeru. Tako i on posta musliman prije nego je i vidio svo-jim o�ima Poslanika s.a.v.s. Žudnja Huzejfe da susret-ne Poslanika je ispunila sva njegova �ula. Otkako je postao musliman stalno je osluškivao vijesti o njemu, raspitivao se o njegovom izgledu, što je još više po-ja�avalo �ežnju i želju za susretom s njim. Jedanput otputova u Mekku da ga vidi i samo što se susrete s njim upita ga: „Jesam li ja muhadžir ili sam ensarija, o Allahov Poslani�e?“ On mu odgovori: „Ako ho�eš budi muhadžir, a ako ho�eš budi ensarija. Ti sam iza-beri šta više želiš!“ Na to on re�e: „Ja sam ensarija, o

Allahov Poslani�e!“Kada je Poslanik s.a.v.s.

u�inio Hidžru u Medinu, Huzejfe je od tada stalno bio uz njega, kao što je oko stalno uz drugo oko. S njim je u�estvovao u svim bitka-ma, osim Bitke na Bedru. Za taj njegov izostanak sa Bedra vezuje se ova pri�a koju on li�no ovako kazu-je: - Od u�eš�a na Bedru sprije�ilo me to da sam ja sa svojim ocem bio van Me-dine. Kurejšijski nevjerni-ci nas uhvatiše i upitaše: „Gdje ste se uputili?“ Mi rekosmo: „U Medinu.“ Oni rekoše: „Vi ho�ete da se pridružite Muhammedu.“ Mi rekosmo: „Jedino želi-mo da odemo u Medinu.“ Oni odbiše da nas puste, a uradiše to tek nakon što su od nas uzeli zavjet i obe�a-nje da ne�emo pomo�i Mu-hammedu i da se ne�emo boriti na njegovoj strani. Tek nakon našeg obe�anja nas pustiše. Kada stigosmo u Medinu, obavijestismo Poslanika s.a.v.s. o zavjetu koji dadosmo Kurejšijama i upitasmo ga šta da radimo. Aeljhisselam re�e: „Ispunit �emo zavjete koje smo im dali, a Allaha molimo da nas pomogne protiv njih!“

Kada do�e Bitka na Uhudu u njoj u�estvova-še i Huzejfe i njegov otac Jeman. Što se Huzejfe ti�e, on pokaza veliko junaš-tvo i dade velike zasluge u borbi, a iz bitke se vrati živ i zdrav. Njegov otac, me-�utim, poginu kao šehid, s tim što njegova pogibija bi od strane muslimanskih sablji, a ne mušri�kih. I taj slu�aj �emo vam prepri�a-ti: Kada zapo�e Bitka na Uhudu, Muhammed s.a.v.s. postavi Jemana i Sabita ibn Wakša u zaklone gdje su bila djeca i žene, jer njih dvojica bijahu ve� veoma stari ljudi. Kada se bitka najviše razbuktala, Jeman re�e svome drugu: „Oca nemao, pa šta mi �ekamo? Tako mi Allaha, nijednom od nas nije preostalo života ni koliko treba magarcu da ožedni (a to je izraz kojim se ozna�ava veoma kratak vremenski period), pa sve-jedno je ho�emo li umri-jeti danas ili sutra. Zašto

ne uzmemo naše sablje pa se priklju�imo Vjero-vjesniku s.a.v.s. pa možda nas Allah po�asti šehade-tom (pogibijom na Njego-vom putu)!“ Njih dvojica onda uzeše sablje i u�oše u gužvu, u samo popri-šte bitke. Što se Sabita ibn Wakša ti�e, Allah ga po-�asti šehadetom i on po-ginu od ruku mušrika. Za Jemanom, ocem Huzejfi-nim, se sjuriše sablje mu-slimana koji ga ne prepo-znaše. Huzejfe, koji je sve to primijetio, o�ajno povi-ka: „To je moj otac!“ – ali ga u op�em metežu niko nije �uo. Tako starac pade od sablji svojih drugova, a Huzejfe im re�e samo kratko: „Neka vam Allah oprosti, jer On je Najmi-lostiviji Oprašta�!“ Nakon bitke Vjerovjesnik s.a.v.s. je htio da sinu da otkup za ubistvo oca, a Huzejfe na to re�e: „On je tražio še-hadet i to je postigao. Moj Allahu, Ti si mi svjedok da ja otkup za smrt svoga oca poklanjam kao sadaku za doborbit muslimana.“

Taj postupak je još više uzdigao njegov ugled kod Poslanika s.a.v.s. Allahov Poslanik s.a.v.s. je duboko prodro u osobine Huzej-fe ibn Jemana, te se nakon kra�eg vremena istakoše njegove tri odlike: oštrou-mnost, koja ga je dovodila do rješenja svakog proble-ma; pravovremeno i brzo shvatanje, što je mnogo puta dokazao; te �uvanje tajne, tako da do njegovih tajni nije mogao niko do-spjeti. Poslanikova taktika je, ina�e, bila da razaznaje odlike svojih ashaba, koje su i kakve njihove mogu�-nosti, da bi zatim postav-ljao odgovaraju�eg �ovjeka na odgovaraju�i položaj.

Najve�i problem s kojim su se susreli muslimani u Medini bijahu munafici od Jevreja i njihovi pomaga-�i i sve ono što su u�inili Vjerovjesniku s.a.v.s. i nje-govim drugovima u vidu spletki i zavjera. Vjerovje-snik s.a.v.s. koji je znao sve munafike poimenice, po-vjeri Huzejfi ibn Jemanu njihova imena, a to bijaše tajna koju nikom od svo-

jih drugova nije povjerio. Upozori ga da ih dobro motri i prati njihova kreta-nja, te na taj na�in da od-bija njihovo zlo od islama i muslimana. Od toga dana Huzejfe ibn Jeman bio pro-zvan „vlasnikom Resululla-hove tajne“.

Vjerovjesnik s.a.v.s. je iskoristio vrline Huzejfe, a naro�ito se to iskazalo u jednom od najopasnijih momenata kada se najvi-še istakla potreba za oš-troumnoš�u i snalažljivo-š�u. To bijaše na dan Bitke na Hendeku kada je ne-prijatelj opkolio muslima-ne sa svih strana. Ta opsada se stegla i stanje je posta-lo veoma teško i skoro da se više nije moglo izdržati. Mnogima je postalo svega dosta, snage su bile na iz-maku, a neki muslimani po-misliše da je Allah odlu�io da ih uništi. Me�utim, Ku-rejšije i njihovi saveznici u ovim presudnim trenucima ne bijahu u boljoj situaciji

od muslimana. Allah im je pokazao Svoju srdžbu tako da je slomio njihovu snagu i uzdrmao njihovu veli�i-nu. Poslao je na njih straš-ni vjetar koji je isprevrtao njihove šatore i kazane za kuhanje, a pogasio njihove vatre. Njihova lica je zasuo pijeskom, a o�i i uši im je napunio prašinom.

U tim odlu�uju�im tre-nucima, koje historija ra-tova bilježi, poražena stra-na je bivala ona koja se prva pojavi, a pobjednik je onaj koji bi samo za tren ostao duže miran od svog protivnika. U tim �asovi-ma kada se odlu�uju ishodi bitaka, špijuniranje protiv-ni�ke vojske bila je ogro-mna prednost od koje je zavisio dalji plan i dogo-vor komandanata. Zato je Poslanik s.a.v.s. iskoristio sposobnost i iskustvo Hu-zejfe ibn Jemana, te odlu�i da ga pošalje pod okriljem no�i u samu protivni�ku vojsku kako bi mu donio

BROJ 221/XV 39

vijesti o njima, prije nego što on donese ikakvu odlu-ku. Pa dajmo rije� Huzejfi li�no, neka nam on prepri�a to svoje putovanje u smrt.

Kaže Huzejfe: - Te no�i bijasmo poredani u redove i sjedili smo u tišini. Ebu Sufjan sa ostalim mušrici-ma iz Mekke bijaše iznad nas, a Jevreji Benu Kurej-za bijahu niže nas, tako da smo se plašili za svoje žene i djecu. Nikad nismo do-živjeli tamniju no� sa tako žestokim vjetrom. Udarci vjetra bijahu poput udaraca munje, a mrak je bio takav da �ovjek nije vidio vlastiti prst pred sobom. Prisutni munafici su tražili dozvo-lu od Resulullaha da ih po-štedi bitke, pa bi govorili da su njihove ku�e nezašti-�ene od neprijatelja, iako to nije bilo tako, samo da ih Vjerovjesnik pusti. Koji god ga je upitao, on ga je i pustio i on bi odlazio, tako da je nas ostalo svega tri stotine ili približno toliko. Tada Vjerovjesnik ustade i po�e prolaziti mimo nas, pored jednog po jednog sve dok ne do�e do mene. Na meni ne bijaše ništa što bi me zaštitilo od hladno�e osim nekog ogrta�a moje žene koji mi je dopirao do koljena. Dok sam sjedio na zemlji, Vjerovjesnik mi

pri�e i upita: „Ko je ovo?“ Ja rekoh: „Huzejfe.“ On upita: „Je li Huzejfe ibn Jeman?“ Ja odgovorih ne ustaju�i zbog hladno�e i gladi: „Da, Vjerovjesni�e.“ On re�e: „Me�u neprijate-ljem se sigurno nešto de-šava, pa idi uvuci se u nji-hov logor i donesi mi vi-jesti o njima.“ Ja krenuh, a bijah jedan od onih koji su se najviše smrzli i umorili, pa Resulullah s.a.v.s. re�e: „Moj Allahu! �uvaj ga i sprijeda i straga, i sa nje-gove desne i sa lijeve stra-ne, i iznad i ispred njega!“ Tako mi Allaha, samo što Vjerovjesnik završi svoju dovu, Allah od mene ot-kloni strah, glad i hladno-�u koji su me bili zadesili. Kada sam krenuo, Alejhi-sselam me pozva i re�e mi: „O Huzejfe, nemoj da u�i-niš ništa na svoju ruku prije nego se vratiš!“ „Dobro“ – rekoh ja i krenuh šunjaju-�i se kroz tamu sve dok ne do�oh me�u mušri�ku voj-sku i postavih se tako kao da sam jedan od njih.

Malo iza toga Ebu Sufjan ustade i po�e go-voriti: „O Kurejšije, re�i �u vam nešto, ali se bojim da to ne doprije do Mu-hammeda, pa zato svaki od vas neka pogleda ko sjedi do njega.“ Ja nemadoh dru-

gog izbora nego na brzinu uzeh �ovjeka koji je sje-dio do mene za ruku i upi-tah ga: „Ko si ti?“ „Taj i taj“ – odgovori on, ne upi-tavši me ništa. Onda Ebu Sufjan nastavi: „O skupino Kurejšija, više niste u do-broj situaciji. Naša stoka je upropaštena, Benu Kurej-ze su nas napustili, a ovaj strašni vjetar nam je na�i-nio ovo što vidite. Pa kre-nite sa mnom nazad, jer ja odoh!“ Onda ode do svoje deve i odveza je, pa sjede na nju, a zatim je udari da i ona ustade. Samo da mi Poslanik s.a.v.s. nije nare-dio da ništa ne �inim prije nego mu do�em, lako sam ga mogao ubiti strijelom. Onda se ja vratih Vjero-vjesniku s.a.v.s. i na�oh ga kako klanja na ogrta�u jedne od svojih žena. Kada me primijeti, prima�e me do svojih nogu i nabaci na mene jedan kraj ogrta�a. Ja mu tada prenesoh vijesti o neprijatelju, našta se on mnogo obradova i zahvali Allahu onako kako to do-likuje.

Huzejfe ibn Jeman osta dosljedan �uvanju tajne o imenima munafika do kraja života. Halife, vladari mu-slimana, nakon smrti Po-slanika s.a.v.s. stalno su gledali na njega u mnogim

stvarima. Omer ibn Hattab r.a. bi, kada bi umro neki od muslimana, pitao: „Je li Huzejfe došao na džena-zu?“ Ako bi mu odgovori-li da jeste i on bi tu džena-zu klanjao, a ako bi rekli da nije i Omer bi posumnjao i ne bi htio klanjati džena-zu tom �ovjeku. Jednom ga je Omer upitao: „Ima li me�u mojim namjesnicima neki od munafika?“ „Ima jedan“ - odgovorio mu je Huzejfe. „Pa, reci mi koji je“ – re�e Omer. „Ne�u to u�initi“ - završi razgo-vor Huzejfe. Malo iza toga, pri�ao je kasnije Huzejfe, Omer otpusti baš onog �o-vjeka kao da je upu�en da to u�ini. Možda samo mali broj ljudi zna da je Huzej-fe ibn Jeman sa muslima-nima osvojio mnoge per-zijske gradove: Nehewend, Dejnewer, Hemezan i Rejj, te da je on posredovao da se muslimani slože oko jed-noga Mushafa, nakon što su se umalo razišli po pita-nju Allahove knjige.

I pored svega toga Hu-zejfe ibn Jeman bijaše bo-gobojazan, stalno je straho-vao od Allaha s.v.t., boje�i se Njegove kazne na dru-gome svijetu. Kada je ve� uveliko obolio smrtnom boleš�u, do�oše mu kasno u no� neki drugovi, pa on

upita: „Koje je ovo doba?“ Oni mu odgovoriše: „Blizu smo sabahskog vremena.“ Tada on re�e: „Tražim za-štitu kod Allaha od saba-ha koji bi me odveo u dže-hennemsku vatru! Neka me Allah sa�uva od dana koji bi me odveo u džehennem-sku vatru.“ Onda ih upita: „Jeste li donijeli �efine?“ Rekoše mu: „Jesmo.“ On re�e: „Nemojte me umo-tavati u skupocjene �efine, jer ako sam kod Allaha za-radio dobro, bit �e mi za-mijenjeni ne�im boljim, a ako je nešto drugo i ovo �e mi biti oduzeto.“ Tada na-stavi govoriti: „Moj Allahu, Ti znaš da sam ja više volio siromaštvo od bogatstva, volio sam skromnost više od veli�ine, a smrt više od života!“ I dok je ispuštao dušu, govorio je: „Ono za �im sam žudio stiglo je, ko se ne kaje ne�e se spasiti…“

Neka se Allah smiluje Huzejfi ibn Jemanu, jer za-ista je on bio jedinstvena li�nost me�u ostalim lju-dima.

Izvor: „Iz života ashaba“

Priredio: Adnan E. �olo

JA�ANJE IMANA

ONI KOJI �EKAJU NAMAZ POD ABDESTOM

Imam Muslim bilježi od Ebu Hurejre r.a. da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Kada neko od vas

sjedne �ekaju�i namaz u džamiji, broji mu se da je u namazu sve dok je pod abdestom, a meleki se mole za njega: - Allahu, oprosti mu! Allahu, smiluj mu se!“ (Sa-hihu Muslim, knjiga „Džamije i mjesta obavljanja nama-za“, poglavlje „Vrijednost namaza u džematu i �ekanje namaza“, hadis br. 276, 1/460)

Imam Ibn Huzejma je u svome Sahihu zabilježio hadis sli�an ovome i naslovio je poglavlje „Vrijednost sjedenja u mesdžidu radi namaza“. Tu je naveo da mele-ki na takvog �ovjeka donose salavat i za njega �ine dovu pod uvjetom da nikome ne smeta i da ne izgubi abdest. (Sahihu Ibn Huzejma, knjiga „Imamet (predvodništvo) u namazu“, 2/379). To mu se još broji kao da je u na-mazu.

Dobri ljudi iz prvih generacija nastojali su prakticira-ti ovo vrijedno djelo, a i danas postoje ljudi koji ga prak-ticiraju. Imam Ibnul-Mubarek zabilježio je sljede�u izja-vu od Ataa ibn es-Saiba: „Došli smo kod Ebu Abdurrahmana es-Sulemija (Abdullah ibn Hubejb), dok je boravio u džamiji, pa mu rekosmo: 'Mogao si le�i u postelju, ona je mekša (udobnija)!' On odgovori: 'Jedan mi je �ovjek ispri�ao da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: - �ovjek je u namazu sve dok u džamiji �eka namaz.'“

(Kitabuz-Zuhd, poglavlje „Vrijednost odlaska na namaz, sjedenja u džamiji i dr.“, br. predanja je 420, str. 141, 142) I Ebu Abdurrahman es-Sulemi dodade: „Zato bih volio umrijeti u džamiji.“ (Et-Tabekatul-kubra, 6/174-175)

Osim toga, postoji i jedna druga jako vrijedna stvar koju onaj koji sjedi �ekaju�i namaz može vrlo lako posti�i. Naime, Allahov Poslanik s.a.v.s. obavijestio nas je da se dova upu�ena Allahu izme�u ezana i ikameta ne odbija. Ahmed, Ibn Huzejma, Ibn Hibban i Dijauddin el-Makdi-si zabilježili su da je Enes r.a. prenio sljede�i Poslanikov s.a.v.s. hadis: „Dova izme�u ezana i ikameta ne odbija se, pa upu�ujte dove Allahu!“ (El-Musned, br. hadisa 13668, 21/247 i ovo je njegova verzija, Sahihu Ibn Huzejma, knjiga „Namaz“, br. hadisa 427)

Imam Ibn Huzejma naslovio je poglavlje „Pohvalno je u�iti dovu izme�u ezana i ikameta, jer se dova upu�ena u tom periodu, po svemu su-de�i, ne odbija.“

Izvor: „Za koga meleki mole, a koga proklinju“

Autor: Prof. Fadl Ilahi

40 1. SEPTEMBAR 2011.IS

LA

MS

KE

TE

ME Zna�aj hurmi u našem životu

PRIREDIO: SEAD ŠA�IROVI�

Hurme su jedna od najhranljivijih vrsta vo�a i ponekad ih zovu „hljeb pustinje“, jer više od dvije tre�ine hurmine težine �ini prirodni še�er. U drevnim civilizacijama, koje su postojale prije više od

5000 godina, hurme su bile jako cijenjene.

K U L T U R A I S H R A N E U I S L A M U

Muslimani se uglavnom ifta-re hurmama. Poslanik, sa-

llallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Ako neko od vas posti, neka se if-tari hurmama. Ako ih nema, onda sa vodom. Voda je zaista �ista.“

Poslanik, sallallahu alejhi ve se-llem, je uobi�avao iftariti se sa ne-koliko hurmi, i to prije akšam na-maza.

Ako nije imao sazrele hurme, onda ih je mijenjao suhim grož-�em. Kada ih uopšte nije bilo, onda je uobi�avao iftariti se sa nekoliko gutljaja vode.

Moderna nauka je dokazala da su hurme dio zdrave hrane. One sadrže še�er, masno�e, proteine i neke veoma važne vitamine. Zato je Poslanik, sallallahu alejhi ve se-llem, naglasio njihovu vrijednost. Hurme su tako�er bogate prirod-nim sastojcima. Savremena medici-na pokazuje da one sprje�avaju ab-domenalni kancer. One su dakako bolje od drugog vo�a ako se uzme u obzir njihov sastav.

One sadržre ulje, kalcijum, sumpor, gvož�e, potazijum, fos-for, magnezijum, mangan i bakar. Drugim rije�ima, jedna hurma je minimum za jednu zdravu i balan-siranu hranu. Arapi obi�no kom-binuju hurmu sa mlijekom, jogur-tom, hljebom, maslacem i ribom. Takva kombinacija zaista �ini do-voljnu i ugodnu hranu za psihu i tijelo. Zbog važnosti i vrijednosti hurme i hurmine palme, hurma je u Kur'anu spomenuta �ak dvade-set puta. Poslanik, alejhi selam, je poistovijetio dobrog muslima-na sa hurminom palmom, rekavši: „Me�u drve�em postoji drvo sli�-no muslimanu. Njegovo liš�e ne opada.“

Kada je �asna Merjema, majka Isaova, alejihselam, bila trudna i imala trudni�ke bolove, hranila se hurmama. Hurma je definitivno „kruna slatkiša“, idealna hrana koja se lako vari i za samo pola sata nakon konzumiranja umorno ti-jelo dobija novu snagu, a psiha mentalno rastere�enje. Razlog leži u tome što je manjak še�era u krvi glavni faktor da ljudi osje�aju glad. Kada tijelo apsorbira sastojke hurmi, osje�aj gladi nestaje. Kada neko prekida post hurmama, uzi-maju�i nakon toga drugu hranu, on ne može mnogo jesti.

Prekidanje posta hurmama po-maže u izbjegavanju pretjeranog uzimanja hrane. Eksperimenti su tako�er pokazali da hurme sadrže neke stimulanse koji ja�aju miši�e uterusa u posljednjim mjesecima trudno�e. To pomaže širenju ute-

rusa i smanjenju krvarenja u vrije-me poro�aja.

Eksperti za hranu smatraju hurme najboljom hranom za žene koje su na poro�aju i one koje su dojilje. Razlog tome je što hurme sadrže elemente koji pomažu sma-njenju depresije kod majki i oboga-�ivanju mlijeka, što je potrebno da dijete bude zdravo i imuno na bo-lesti. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je naglasio važnost hurmi i njihov efekat u rastu fetusa.

Savremeni institut za hranu sa-vjetuje da se djeci koja pate od pri-rodne nervoze ili hiperaktivnosti daju hurme. Prema nekim predaja-ma, Poslanik, alejhiselam, savjetuje uzimanje hurmi kao preparat za sr-�ane probleme. Moderna nauka je tako�er dokazala da utjecaj hurmi preventivno djeluje na bolesti res-piratornog sistema.

Žena Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Aiša r.a. je preporu�ivala hurme onima koji pate od vrtogla-vice. Sada je dobro poznato da pad nivoa še�era u krvi i slab krvni pri-tisak uzrokuju vrtoglavicu.

Tako�er se bilježi da je ona obi-�avala jesti hurme sa krastavcima da bi popravila svoju tjelesnu te-žinu. Ona kaže: „Pokušavali su da me udebljaju daju�i mi sve. Ali ja se nisam popravila. Onda su me udebljali sa krastavcima i zrelim hurmama i onda sam uspjela.“ Aiša

r.a. je bila u pravu. Mi sada znamo da jedan kilogram hurmi sadrži blizu 3.000 kalorija koje su dovolj-ne obezbijediti minimum dnevnih potražnji �ovjeka koji je aktivan cio dan.

Hurme su bogate sa nekoliko vitamina i minerala. Hurme su ta-ko�er važne za zdravlje o�iju. One �uvaju vid. U ranim godinama isla-ma hurme su služene musliman-skim ratnicima. Oni su ih nosili u specijalne torbe oka�ene na njiho-vim ramenima. One su najbolji sti-mulans za miši�e i najbolja hrana za ratnike koji su htjeli u�estvova-ti u borbi.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je obi�avao kombinovati hurme sa hljebom, a ponekad bi zrele datule miješao sa krastavci-ma ili maslacem. On je obi�avao jesti razne vrste hurmi, ali je najvi-še volio vrstu zvanu adžva.

Tajne lije�enja hurmama

Poslanik Muhammed, sallala-hu alejhi we sellem, je hurmama kao hrani vjernika pridavao po-sebnu pažnju, naro�ito za vrijeme mjeseca Ramazana. Allah Svemo-gu�i palmu i hurmu spominje na mnogo mjesta u Kur'anu i obavje-štava nas da su hurme hrana sta-

novnika Dženneta. U �emu je onda tajna ove veoma

hranljive vo�ke? Je li mogu�e kori-stiti hurme kao lijek za neke bole-sti? Šta o hurmama kažu današnji nau�nici?

Hurme su jedna od najhranlji-vijih vrsta vo�a i ponekad ih zovu „hljeb pustinje“, jer više od dvije tre�ine hurmine težine �ini pri-rodni še�er. U drevnim civilizaci-jama, koje su postojale prije više od 5000 godina, hurme su bile jako cijenjene. Stari Egip�ani su ih smatrali simbolom plodnosti, dok su ih Grci i Rimljani koristili za ukrašavanje svojih proslava. Danas je uzgoj hurmi veoma rasprostra-njen na Arabijskom poluostrvu, u Iranu, Egiptu, Iraku, Španiji, Itali-ji i SAD. Postoji više od 600 vrsta hurmi.

Sad �emo razmotriti koristi koje ljudi imaju od hurmi tokom razli�itih faza svog života.

Hurme i period prije ro�enja

Hurme stimulišu matericu trud-nice regulisanjem i pospješivanjem kontrakcija, što olakšava porod. Materica je relativno veliki miši�ni organ i za vrijeme poroda potreb-na joj je odgovaraju�a koli�ina pri-rodnog še�era. Hurme su od velike važnosti za trudnice neposredno pred porod, obzirom da su laksati-vi - sredstvo za �iš�enje, kako bi se pro�istilo debelo crijevo i olakšao porod. O�igledno kur'ansko �udo je ajet u kojem Allah, subhanehu we te'ala, kaže Merjemi: „Zatresi palmino stablo, posut �e po tebi datule svježe.“ (Merjem, 25)

Hrana i lijek za djecu

Hurme sadrže prirodni še�er koji se lako apsorbuje i probav-lja, pa je zato prikladan i siguran za dje�ji stomak i crijeva. I sok od hurmi je koristan, naro�ito ako se izmiješa s mlijekom. To je veoma hranljiv i okrepljuju�i napitak za djecu i odrasle. Kaša od hurmi i meda se korsti za lije�enje proljeva i dizenterije kod djece i u tom slu-�aju se uzima triput dnevno. Ova kaša tako�er ublažava bolove desni za vrijeme nicanja zubi i olakšava taj proces.

Preporu�uje se kupovina kvali-tetnih vrsta hurmi koje se dobro operu prije upotrebe, naro�ito ako se koriste kao hrana ili lijek za djecu. Ovdje �emo spomenuti Po-

BROJ 221/XV 41

slanikov, sallalahu alejhi we sellem, obi�aj da usta novoro�en�eta pro-trlja dobro usitnjenom hurmom i nahrani ga njome. Nauka je doka-zala da davanje novoro�enom dje-tetu malo še�era otopljenog u vodi ima dobar u�inak i da pospješuje djetetovu otpornost na bolesti.

A ako znamo da je še�er iz hurmi vrsta še�era koja se najlakše otapa i probavlja, onda je on pri-kladan za novoro�en�ad, s tim da hurme treba da budu isitnjene ili namo�ene u vodi prije davanja dje-tetu kako bi ih ono lakše pojelo. Ovo je dokaz da je Poslanik Mu-hammed, sallalahu alejhi we sellem, bio ispred današnjih ljekara kada je u pitanju ovaj na�in ishrane. I to ne treba da nas �udi, jer on je Božji Poslanik.

U�inkovito lije�enje tvrde stolice

Hurme se mogu koristiti za li-je�enje crijevnih smetnji, pospje-šuju crijevne funkcije i pomažu ra-zvoj korisnih bakterija u crijevima. Hurme su veoma korisne i u lije�e-nju tvrde stolice jer materije koje se nalaze u hurmama stimulišu lije-na crijeva. Trebalo bi ih preko no�i pokiseliti u vodu i ujutro ih izva-diti nakon što se od njih napravio fini sirup, kako bi imale laksativno djejstvo.

Lijek za seksualne smetnje

Sirup od hurmi se može koristi-ti za lije�enje slabog srca. Može se koristiti i za lije�enje seksualne sla-bosti. Kad se pomiješaju s medom i mlijekom od hurmi se napravi tonik koji se koristi za lije�enje seksualnih smetnji kod oba spola i taj sirup ja�a tijelo i pove�ava nivo energije. Sirup je od koristi i stari-jim osobama. Poboljšava izdržlji-vost i �isti tijelo od otrova koji se u �elijama nakupljaju s vremenom.

Idealna hrana za posta�e

Zanimljivo je da ljekari Zapad-njaci savjetuju pacijentima koje li-je�e postom da post prekidaju pri-rodnim še�erom iz vo�a i vodom. A pošto znamo da hurme sadrže visok procenat še�era koji se lako apsorbuje, onda nam je jasno da su hurme i voda najbolja hrana za posta�e.

Ovdje �emo pomenuti i hadis Poslanika Muhammeda, sallalahu alejhi we sellem: „Kad bilo ko od vas ho�e da prekine post, neka po-jede hurmu jer u hurmi je bereket, a ako ne na�e hurmu neka se napije vode jer voda �isti.“ (hadis preno-si Ebu Davud). Iz ovog vidimo da nas je Poslanik, sallalahu alejhi we sellem, uputio na principe efektiv-nog posta konzumiranjem hurmi i vode i to mnogo stolje�a prije Za-padnjaka.

Poslanikova, sallalahu alejhi we sellem, mudrost u savjetovanju da se hurme jedu za doru�ak sasto-ji se u tome da one utoljuju glad i tako smanjuju potrebu za uno-som druge hrane, pa je i post stoga efektivniji i korisniji. Iako imamo na umu da je post najbolji na�in da se otklone štetne materije iz tijela, onda je konzumiranje hurmi prili-kom prekidanja posta u�inkovito kad je u pitanju slabost i umor koji nastaju uslijed nakupljanja štetnih tvari i teških metala u �elijama or-ganizma.

Lije�enje gojaznosti

Hurme sadrže veliki broj ra-zli�itih hranljivih tvari i stoga su veoma sita hrana. A pošto znamo da je uzrok gojaznosti nemogu�-nost da se savlada osje�aj gladi i apetit za hranom, što �ovjeka na-vodi da uzima velike koli�ine ma-sno�a i še�era, onda lije�enje uzi-manjem nekoliko hurmi kad se

osjeti glad pomaže u tom slu�aju. Hurme �e organizmu dati potreb-ni še�er i stimulisati rad crijeva, što �e smanjiti osje�aj gladi i eventu-alno smanjiti potrebu za unosom hrane. �udo koje nalazimo u ha-disu: „U doma�instvu u kojem ima hurmi, nema gladi.“ (prenosi Mu-slim) Iz ovog zaklju�ujemo da se hurme mogu koristiti u lije�enju gojaznosti.

Lijek protiv upala

Hurme su dobre za lije�enje jetre i �iš�enje od otrovnih tvari. Prekidanje posta hurmama je jedan od najboljih prirodnih lijekova za održavanje zdravlja i �iš�enje jetre od štetnih tvari. I uzimanje soka od hurmi pomaže u lije�enju gr-lobolje, razli�itih vrsta groznice i prehlade.

Lijek protiv opijenosti

Hurme su odli�an lijek protiv opijanja alkoholom. U tom slu�aju dobro pomaže pijenje vode u kojoj su se kiselile svježe hurme. Ovdje �emo pomenuti jedan Poslanikov, sallalahu alejhi we sellem, hadis u kojem se govori o hurmama kao o lijeku protiv opijenosti. Poslanik, sallalahu alejhi we sellem, kaže: „Ko ujutro pojede sedam osušenih hurmi, toga dana mu ne mogu na-štetiti sihr i otrov.“ (prenosi Ebu Davud)

Hurma u brojevima

Obzirom na njihovu veliku me-dicinsku i hranljivu vrijednost, smatra se da su hurme najbolja hrana budu�nosti. Hurme sadr-že visoki procenat karbohidrata (skroba) do 88%, masno�a 2,5-5%, bjelan�evina 2,3-5,6%, vitamina 6,4-11,5% i drugih vlakana. Meso hurme sadrži 0,2-5% ulja, dok je

udio ulja u sjemenki 7,7-9,7%. Te-žina sjemenke iznosi 6,6-14,2% od ukupne težine hurme.

Hurme sadrže vitamine A, B1 i B2, kao i florin koji sprje�ava pro-padanje zuba. Ostali minerali koji se nalaze u hurmama su: bor, kalcij, kobalt, bakar, željezo, magnezij, mangan, kalij, fosfor, natrij i cink. Osim toga, sjemenke sadrže alumi-nij, kadmij, hlorid, olovo i sumpor u razli�itim koli�inama. Selen, ele-ment za koji se vjeruje da sprje�a-va nastajanje raka i koji ima važnu imunološku funkciju, tako�er se nalazi u hurmama.

Zbog svih prethodno pomenu-tih osobina može se re�i da su hurme idealna hrana budu�nosti. U zadnjih 40 godina proizvodnja ovog vo�a se pove�ala triput, dok se svjetsko stanovništvo pove�alo dvaput, a to govori da proizvod-nja ovog idealnog vo�a brzo na-preduje.

I kona�no...Dragi vjernici, ako se osje�a-

te slabo, ne oklijevajte da uzmete sedam hurmi ujutro, kao što je to Poslanik a.s. preporu�io.

Sedam hurmi je teško oko 70 gr i ako ih pojedete vi ste, zapravo, pojeli 70 mg kalcija, što je veoma korisno za kosti, zglobove i živce, 35 mg fosfora koji je koristan za mozak i 7 mg željeza što ja�a or-ganizam op�enito, a posebno srce. Hurme su tako�er prikladne za smanjenje tjelesne težine i sadr-že samo 0,25 mg masno�e. Zato, ako patite od gojaznosti, onda je to pravo jelo za vas. Ovo Poslani-kovo a.s. jelo reguliše i stimulira crijeva sa 10 mg hranljivih vlakana koje sadrži.

Pa, želite li re�i DA Poslaniko-vom, sallalahu alejhi we sellem, sa-vjetu?!

Preuzeto sa: www.dzemat-sabah.com

JA�ANJE IMANA

OSNOVNA PRAVILA O SRE�I1. Znaj, ako ne budeš živio u granicama jednog dana, tvoj �e razum

biti u nemiru i o�aju. Sve stvari bit �e ti nejasne. Brige i strahovi nepre-stano �e se gomilati. Upravo u ovome leži poruka izreke: „Kada osva-neš - ne o�ekuj no�i, a kada omrkneš - ne o�ekuj jutro.“

2. Zaboravi prošlost i sve što je ona donijela, jer �e te to dovesti do velikog nemira i ludila.

3. Nemoj se previše brinuti i zanimati za budu�nost. Ona pripada svijetu nepoznatog, alemul-gajb. Stoga se pro�i prekomjernog razmi-šljanja i zanosa onim što tek treba do�i.

4. Neka te kritike ne uznemire. Budi pristojan jer kritika govori samo o tvojoj veli�ini i važnosti.

5. Ugodan i sretan život �ine �vrsta vjera i pouzdanje u Allaha dž.š., kao i dobra djela.

6. Ko želi spokoj, mir i rahatluk neka Allaha dž.š. spominje.7. Iskreni rob treba znati da se sve zbiva s Božjim znanjem i odre-

�enjem.8. Ne o�ekuj zahvalu ni od koga.9. Pripremi se za najteže uvrede.10. Vjerovatno je ono što ti se desilo dobro za tebe.11. Svaka Allahova odredba dobra je za muslimana.12. Razmišljaj o blagodatima i Gospodaru zahvalan budi.13. Ono što ti imaš ve�ini ljudi nedostaje.

14. Spas se može desiti svakog trena.15. Kada nastupe neda�e, ra�aju se najiskrenije dove.16. Možda su tegobe gorke, ali ja�aju srce.17. Poslije svake muke olakšanje do�e.18. Ne provodi vrijeme u nekim bezna�ajnim stvarima.19. Gospodar tvoj neizmjerno prašta.20. Ne srdi se, ne srdi se, ne srdi se.21. Život �ine hljeb, voda i malo hladovine, stoga ne pretjeruj u ma-

terijalnim stvarima.22. „A na nebu je opskrba vaša i ono što vam se obe�ava.“ (Ez-Za-

rijat, 22)23. Ve�ina strahova pokaže se lažnim24. Neka ti uzor budu oni koji su najviše iskušani i koji su prošli

kroz najve�e neda�e.25. Kada Allah nekoga zavoli, iskušava ga.26. �esto u�i dove koje se u�e u teškim trenucima.27. Kloni se besposlice i predaj se ozbiljnom i produktivnom radu.28. Pro�i se lažnih uzbuna i ne vjeruj pesimisti�nim ljudima.29. Ako se želiš osvetiti i ako zavidiš, to �e uticati loše samo na

tvoje zdravlje.30. Svaka nesre�a – musibet oprost je grijeha - kefaret.

Izvor: „Ne tuguj“

Autor: Šejh Aid El-Karni

42 1. SEPTEMBAR 2011.

Kaže Imam Ibnul-Kajjim: „Tajna i srž namaza jeste

posve�enost srca Allahu u njemu i njegova prisutnost u potpunosti pred Njim. Ako Mu se srce ne po-sveti, ve� bude zauzeto ne�im dru-gim i pažnju mu odvra�aju razne misli, li�i na �ovjeka koji je došao na vrata Vladara ispri�avaju�i se za svoje greške i propuste, mole�i za Njegovu obilnu dobrotu, plemeni-tost i milost, traže�i hranu koja �e mu zasititi srce i oja�ati ga u slu-ženju Njemu, a zatim kada stigne do vrata Vladara i kada mu je osta-lo još samo da sa Njim razgovara, okrene se od Njega i gleda lijevo-desno, ili se vrati nazad i posveti se ne�emu drugom što je Vladaru mrsko i bezvrijedno. Me�utim, �o-vjek tome da prednost nad Vlada-rem, u�inivši ga kiblom svog srca i mjestom ka kojem je srce okrenuo i koje ga raduje. On je poslao svoje sluge da se pokoravaju Vladaru i traže oprost umjesto njega, kako bi ga zamijenili u služenju. Vladar to posmatra i vidi njegovo stanje, pa zbog Svoje obilne dobrote, do-bro�instva i plemenitosti ne odbija te sluge, ve� �ovjeku daruje Svoju milost i �ini mu dobro, ali je raz-dvojio izme�u darovanja onih koji su sami u�estvovali i malih poklona za one koji to nisu. „Za sve �e biti posebni stepeni, prema tome kako su radili; da im isplati djela njiho-va – a nepravda im se ne�e u�initi.“ (El-Ahkaf, 19) Uzvišeni Allah je stvorio ljudsku vrstu za Sebe, da bi se Njemu posvetili, a sve ostalo je stvorio za ljude i zbog njih, kao što je došlo u hadisi kudsiju: „O sine Ademov, stvorio sam te za Sebe, a sve ostalo sam stvorio za tebe, pa ispoštuj Moje pravo kod tebe tako što te ono što Sam za tebe stvo-rio ne�e odvratiti od onoga zašta sam tebe stvorio.“ U drugoj pre-daji stoji: „Sine Ademov, stvorio sam te za Sebe, pa se ne igraj. Na Sebe sam preuzeo obavezu tvog opskrbljivanja, pa se ne umaraj. Sine Ademov, traži Me – na�i �eš Me, a kada Mene na�eš – na�i �eš i sve drugo, ali ako ti Ja promaknem – promaknut �e ti sve ostalo, a Ja Sam ti od svega drugog pre�i da me voliš.“ Uzvišeni Allah je namaz u�inio putem koji �ovjeka dovodi do Njegove blizine, razgovora sa Njim, ljubavi prema Njemu i pri-snosti sa Njim .

Izme�u namaza �ovjek zapa-da u nemar, otu�enje i osorost srca, okretanje od Allaha, posr-taje i greške, �ime se udaljava od svog Gospodara i prestaje biti u Njegovoj blizini. Tako �ovjek po-

staje stranac u odnosu na robova-nje Allahu i prestaje biti od istin-skih robova, možda �ak sebe baci u zarobljeništvo svog neprijatelja koji �e ga svezati u zatvor njegove duše i prohtjeva. Posljedice toga su tjeskoba u prsima, briga, žaljenje, tuga i gorko kajanje, a da on ne zna uzrok svemu tome. Zato mi-lost njegovog Milostivog i Volje-nog Gospodara iziskuje da za roba na�ini sveobuhvatni na�in robova-nja sastavljen od razli�itih dijelova i stanja, kao što se razlikuju i prljav-štine u koje rob upadne i shodno veli�ini njegove potrebe za svojim udjelom u dobru koje se nalazi u raznim dijelovima tog robovanja.“ (Vidjeti: Ibnul-Kajjim, Tajne na-maza, 8., valorizacija: Ebu Abdu-llah ibn Hemmam el-Džeza'iri.)

Okretanje u namazuKaže Imam Ibnul-Kajjim: „Za-

branjeno okretanje u namazu se di-jeli na dvije vrste:

1. Okretanje srca od Allaha, azze we dželle;

2. Okretanje pogleda.Obje vrste su zabranjene. Allah

je posve�en Svom robu dok je rob posve�en svom namazu, pa kada se okrene srcem ili pogledom, Allah se okrene od njega. Upitan je Alla-hov Poslanik s.a.w.s. o okretanju �ovjeka u namazu, pa je rekao: „To šejtan krade od �ovjekovog nama-za.“ U jednoj predaji se prenosi da je Allah rekao: „Zar se okre�eš ka nekom ko je bolji od Mene?“ Pri-mjer onoga ko se okre�e u namazu, bilo srcem ili pogledom, je poput primjera �ovjeka kojeg je pozvao vladar i doveo pred sebe, dozi-va ga i obra�a mu se, ali se on svo vrijeme okre�e od vladara lijevo i desno. Njegovo srce se okrenulo od vladara i ne razumije ono �ime mu se obra�a, jer njegovo srce nije prisutno sa njim. Šta misli ovaj �o-vjek da �e sa njim uraditi vladar? Zar u najmanju ruku ne zaslužuje da kod vladara postane omražen i od njega udaljen, padnuvši u nje-govim o�ima? Nije isti ovakav kla-nja� i onaj �ije je srce prisutno i Allahu posve�eno u toku namaza i koje je svjesno veli�anstva Onog pred Kim stoji, te se ispunilo stra-hopoštovanjem i poniznoš�u, pa ga je stid od Uzvišenog Gospoda-ra da se posveti ne�emu drugom i okrene od Njega. Razlika izme-�u namaza njih dvojice je kao što kaže Hassan Atijje: „Dva �ovjeka mogu biti u istom namazu, ali da se ti namazi po vrijednosti razliku-ju poput neba i Zemlje. To je u slu-

�aju da je jedan posve�en Allahu, a drugi nepažljiv i nemaran.“

Kada se rob želi posvetiti obi�-nom stvorenju koje je poput njega, ali se me�u njima na�e zastor – ne�e mu se mo�i posvetiti i pri-bližiti, pa šta misliš kako je tek sa Uzvišenim Stvoriteljem? Kada se želi posvetiti svom Stvoritelju, ali se pred njega isprije�i zastor stra-sti i sumnji i duša mu njima zauze-ta i ispunjena, kako �e se onda po-svetiti kada su mu pažnju odvratile razne misli i odvele na razne stra-ne? Kada �ovjek ustane na namaz šejtan je ljubomoran na njega, jer je ustao za nešto najveli�anstvenije, što �e ga Allahu najviše približiti, a šejtana najviše rasrditi i najteže mu pasti. Zato šejtan nastoji i trudi se da ga nagovori da ne po�ne sa na-mazom, da mu neprestano obe�a-va i primamljuje ga lažnim nadama, tjera na njega svoju konjicu i pješa-diju, sve dok mu namaz ne omalo-važi u njegovim o�ima, sve dok ga on ne zanemari i ostavi. Ako to ne uspije, ve� mu se �ovjek ne pokori i ustane na namaz, Allahov nepri-jatelj mu pri�e i isprije�i se izme�u njega i njegove duše i izme�u njega i njegovog srca, pa �ini da se sjeti stvari kojih se nije sje�ao prije nego je ušao u namaz. Može se desiti da je zaboravio nešto što mu treba i izgubio svaku nadu da �e se sjeti-ti, ali ga šejtan podsjeti u namazu kako bi njegovo srce zauzeo i od-vratio od Allaha Uzvišenog. Tako on obavlja namaz bez prisutnosti srca i ne postiže Allahovu blizinu i po�ast kao što je postiže onaj ko Mu je posve�en i �ije je srce prisut-no u namazu. Tako �ovjek iza�e iz namaza isti onakav kakav je ušao, sa svim onim grijesima i teretima koje namaz nimalo nije olakšao.

Namaz briše loša djela onome ko ispoštuje pravo namaza, upot-puni skrušenost u njemu i stoji pred Uzvišenim Allahom i srcem i tijelom. Kada takav �ovjek završi sa namazom, osjeti olakšanje u duši i kako su tereti skinuti sa njega. On osje�a takav elan, spokoj i život-nu snagu da poželi da nikako nije prekidao sa namazom, jer je on ra-dost njegovog oka, užitak njegove duše, džennet i odmor njegovog srca. Zato se on osje�a kao da je u uskoj tamnici sve dok ne u�e u namaz i odmori se njime, a ne od njega. Oni koji istinski vole Alla-ha kažu: „Klanjamo i odmaramo se u našim namazima“, kao što je rekao njihov predvodnik, uzor i Vjerovjesnik s.a.w.s.: „O Bilale, od-mori nas namazom“, a nije rekao: „Odmori nas od njega.“ Tako�er

je rekao: „Moja istinska radost je u namazu.“ Pa kako da onaj ko na-lazi svoju istinsku radost u nama-zu na�e istinsku radost u ne�emu drugom i kako se može strpjeti bez njega? Namaz ovog �ovjeka �ije je srce prisutno i �ija je istinska ra-dost u namazu – to je namaz kojeg Allah prihvata i koji je svjetlost i dokaz. Kada sretne Svemilosnog sa tim namazom, namaz �e mu re�i: „Allah te sa�uvao kao što si ti mene �uvao.“ Što se ti�e namaza nemarnog koji je zapostavio njego-va prava i skrušenost u njemu, on �e biti smotan poput stare odje�e i njime �e biti udareno po �ovjeko-vom licu uz rije�i: „Allah te zapo-stavio kao što si ti mene zaposta-vio.“ (...) Namaz i dobro djelo bi-vaju primljeni kada ih �ovjek obavi onako kako to dolikuje njegovom Uzvišenom Gospodaru.

Dvije vrste primljenih djela1. Da rob klanja namaz i �ini

ostala djela pokornosti dok je nje-govo srce vezano za Uzvišenog Allaha i u neprestanom sje�anju na Njega. Djela ovog roba bivaju izlagana pred Allahom, sve dok ne stanu pred Njim i On u njih pogle-da i vidi ih kako su u�injena iskre-no radi Njega, onako kako je On zadovoljan, proizašla iz zdravog i iskrenog srca, koje istinski voli Uzvišenog Allaha. On ih tada pri-bliži Sebi, zavoli ih, bude njima za-dovoljan i prihvati ih.

2. Da rob nemarno �ini djela kao da su obi�aj. On ima nijet da to bude radi pokornosti i približa-vanja Allahu, ali samo su njegovi udovi zauzeti pokornoš�u, dok je njegovo srce zaboravilo na Alla-ha. Tako je sa svim njegovim djeli-

Namaz briše loša djela onome ko ispoštuje pravo namaza, upotpuni skrušenost u njemu i stoji pred Uzvišenim Allahom i srcem i tijelom. Kada takav �ovjek završi sa namazom, osjeti olakšanje u duši i kako su tereti skinuti sa njega. On osje�a takav elan, spokoj i životnu snagu da poželi da nikako nije prekidao sa namazom, jer je

on radost njegovog oka, užitak njegove duše, džennet i odmor njegovog srca.

Tajna namazaJ A � A N J E I M A N A

ISL

AM

SK

E T

EM

E

PRIREDIO: ERSAN GRAHOVAC

BROJ 221/XV 43

ma. Kada se njegova djela podignu Uzvišenom Allahu ne�e stati pred Njim, niti �e ih On pogledati, ve� �e biti stavljena tamo gdje se odla-žu registri sa djelima, kako bi robu bila prikazana na Sudnjem danu, kada �e ih razdvojiti i nagraditi za ona koja je iskreno radi Njega uradio, a odbiti ona koja nije radi Njegovog Lica �inio. Ovog �e �o-vjeka za njegova djela Allah nagra-diti nekim od Njegovih stvorenja, poput džennetskih dvoraca, jela, pi�a i hurija, dok �e prvog �ovjeka nagraditi time što �e biti zadovo-ljan njegovim djelom, zadovoljan njime, približiti ga Sebi, uzdignu-ti njegov stepen i njegovo mjesto i sve mu to dati bez polaganja ra�u-na. To su dvije razli�ite vrste ljudi.

Ljudi u svojim namazima na pet stepeni

1. Stepen onog ko je neprave-dan prema sebi, nemaran, krnja-vo uzima abdest, ne vodi brigu o obavljanju namaza u njegovo vri-

jeme, niti o njegovim granicama i stubovima;

2. Onaj ko vodi ra�una o nama-skim vremenima, granicama, vanj-skim ruknovima i abdestu, ali je zanemario borbu sa svojom dušom koja mu stalno šapu�e, pa su mu misli otišle sa njenim vesvesama.

3. Onaj ko vodi ra�una o njego-vim granicama i ruknovima, i bori se protiv svoje duše ne bi li otklo-nio njene vesvese. On je zauzet borbom protiv svog neprijatelja kako mu ne bi ukrao namaz, tako da se nalazi u namazu i u borbi.

4. Onaj koji kada ustane na namaz upotpuni njegova prava, ru-knove i granice, okupiravši srce vo-�enjem brige o namaskim granica-ma i pravima, da ne bi zapostavio nešto od toga. Sva njegova pažnja je usmjerena na obavljanje namaza onako kako treba i njegovo upot-punjavanje i usavršavanje. Srce je okupirano namazom i obožava-njem svog Uzvišenog Gospodara u njemu.

5. Onaj koji kada ustane na

namaz isto tako uradi, ali pored toga uzme svoje srce i stavi ga pred Uzvišenim Gospodarom, u Kojeg gleda srcem koje posjeduje potpu-nu svijest o Njegovom nadzoru i koje je ispunjeno ljubavlju prema Njemu i Njegovim veli�anjem kao da Ga vidi i posmatra. Sve vesvese i prohtjevi duše nestali su, a zastori izme�u njega i njegovog Gospoda-ra podignuti su. Izme�u ovog �o-vjeka i drugih ljudi razlika u vrijed-nosti namaza je ve�a nego razdalji-na izme�u neba i Zemlje. On je u svom namazu zauzet svojim Uzvi-šenim Gospodarom Koji je njegova istinska radost.

Prva skupina �e biti kažnjena, druga ogra�unavana, o tre�oj �e se razmatrati, a �etvrta nagra�e-na. Peta grupa �e biti u�injena od Gospodaru posebno bliskih robo-va, jer su našli istinsku radost u na-mazu, a ko na�e istinsku radost u svom namazu na ovom svijetu, na�i �e istinsku radost u blizini svom Gospodaru na Ahiretu. Tako�er, i na ovom svijetu �e na�i istinsku

radost uz svog Gospodara, a ko se istinski raduje Allahu, sve ostalo se raduje njemu, a ko ne na�e istin-sku radost uz Allaha, njegov život na ovom svijetu �e biti pun tuge. Prenosi se u jednoj predaji da kada rob ustane klanjati namaz, Uzvi-šeni Allah kaže: „Podignite zasto-re“, a kada se okrene kaže: „Spu-stite ih.“ Ovdje spomenuto okre-tanje se odnosi na okretanje srca od Uzvišenog Allaha ka ne�emu drugom. Kada se srce okrene ka ne�emu drugom biva spušten za-stor izme�u Allaha i roba, pa šej-tan u�e i predstavi mu stvari veza-ne za dunjaluk, prikazavši mu ih u liku ogledala. Kada posveti svoje srce Allahu i ne okre�e se, šejtan ne može da se umiješa izme�u tog srca i Uzvišenog Allaha, ve� samo kada se spusti zastor. Ako pobje-gne ka Allahu i svoje srce u�ini pri-sutnim i šejtan �e pobje�i, a ako se okrene – šejtan �e do�i. Dakle, ovo je situacija �ovjeka sa njegovim ne-prijateljem u namazu.“

Me�u lišenima je i onaj koji je lišen

slasti prijateljstva u ime Allaha i dobrog društva koje ga podsje�a na dobro i na dobru mu poma-že. Od dobrog sagovorni-ka možeš �uti samo kori-stan govor, iskrenu dovu ili zaštitu tvoje �asti. O, ti koji si lišen prijateljstva u ime Allaha! Najpotrebni-ji ti je dobar poziv i lijepa rije�; najpotrebniji ti je onaj kome �eš povjeriti svoje brige i žalosti; najpotreb-niji ti je povjerljiv prijatelj i iskren savjetnik; najpo-trebniji ti je prijatelj koga krase humanost i mudrost! Pa, zar �eš ove osobine na�i kod onog koji besposli�a-ri, koji se smije i razono-di i koji ružna djela �ini?! Dragi brate! Obrati pažnju na svoje društvo, preispitaj svoje prijatelje jednog po jednog, zapitaj se šta je ono što vas veže? Jesu li to du-njalu�ka dobra? Ili šejtan-ski prohtjevi? Ili je to iskre-no prijateljstvo u ime Alla-ha? Svako prijateljstvo koji je radi ne�eg drugog mimo Allaha je prašina, a na kraju jad i neprijateljstvo. Sigur-no su do tebe dospjele rije-�i Allaha Uzvišenog: „Tog

Dana �e oni koji su jedni drugima bili prijatelji po-stati neprijatelji, samo to ne�e biti oni koji su se Alla-ha bojali i grijeha klonili.“ (Ez-Zuhruf, 67)

O, ti koji si lišen sla-sti prijateljstva u ime Alla-ha! Preispitaj svoje prija-telje prije nego što na Sud-njem danu kažeš: „Kamo sre�e, teško meni, da toga i toga za prijatelja nisam uzeo; on me je od Kur'ana odvratio nakon što mi je priop�en bio“, a šejtan �o-vjeka uvijek ostavlja na cje-dilu.“ (El-Furkan, 28-29) Preispitaj svoje drugove i prisne prijatelje, sa njima �eš biti proživljen na Sud-njem danu jer Poslanik a.s. kaže: „�ovjek �e biti pro-življen sa onima koje voli.“ Pa kojoj skupini pripadaju oni koji ti voliš?

„Prijatelj na dunjaluku i na Sudnjem danu prijatelj �e ti biti,

Na svakom mjestu moj prijatelj si ti,

Pa ako te nesre�a zade-si i ja �u

Zajedno sa tobom pro-življavati taj jad i nesre�u.“

O, lišeni! Koliko si ste-

kao ružnih osobina, a koli-ko pohvaljenih izgubio za-hvaljuju�i svojim drugovi-ma? A reci mi, zašto? Pa zato što je karakter osla-bljen. „Reci mi sa kime se družiš, re�i �u ti ko si.“ Po-slanik a.s je rekao: „�ovjek je u vjeri svog prijatelja, zato neka svako od vas vidi sa kim se druži.“

U prijateljstvu u ime Allaha nalazi se divna i ne-obi�na slast kakvu mogu iskusiti samo oni koji su u njemu. Kako stoji u vjero-dostojnom hadisu, Posla-nik a.s. je kazao da kod koga se na�u tri stvari, osjetit �e slast imana, pa je me�u njima trima spome-nuo da �ovjek samo radi Allaha voli.

U jednoj poznatoj pre-daji od tabi'ina se kaže: „Tri su stvari zbog kojih se mili boravak na dunjaluku“, a me�u te tri se spominje sjedenje sa prijateljima od kojih se �uje samo najbo-lji govor koji je poput naj-ukusnijih hurmi. A koliko je samo onih koji su lišeni prijateljstva u ime Allaha.

Nastavit �e se

U prijateljstvu u ime Allaha nalazi se divna i neobi�na slast kakvu mogu iskusiti samo oni koji su u njemu. Kako stoji u vjerodostojnom hadisu, Poslanik a.s. je kazao da kod koga se na�u tri stvari,

osjetit �e slast imana, pa je me�u njima trima spomenuo da �ovjek samo radi Allaha voli.

Oni koji su lišeni slasti prijateljstva u ime AllahaI Z L A G A N J E P R O F E S O R A I B R A H I M A E D - D U V E J Š A

ISL

AM

SK

E T

EM

E

PREVELA I PRIREDILA: SELMA PLOJOVI�

44 1. SEPTEMBAR 2011.

SVIJET ISLAMA

Dubai: Najve�a knjiga o životu Poslanika s.a.v.s.

22. avgust 2011. IslamBosna.ba - U subotu, 20. avgusta, na

konferenciji za štampu koja je uprili�ena u luk-suznom hotelu „Burdžu-l-a'rab“ u Dubaiju, predstavljena je najve�a knjiga na svijetu koja govori o životopisu posljednjeg Božjeg Posla-nika s.a.v.s. pod nazivom „Ovo je Muhammed“.

Knjiga koja govori o posebnostima i karak-teru Poslanika s.a.v.s. teška je 1.500 kg, sadrži 420 stranica, �ija je dužina izme�u �etiri i pet metara i koja �e biti uvrštena u Ginisovu knji-gu rekorda.

Idejni pokreta� projekta, predsjednik Uprav-nog odbora za me�unarodne scene, dr. Muha-med Se'id el-Avleki, u prisustvu mnogobrojnih pisaca, intelektualaca i novinara, izjavio je da je autor ovog djela glavni tajnik Instituta za istra-živanja islamske jurisprudencije (fikha) u Rija-du, dr. Abdullah Abdulaziz Muslih.

U svom obra�anju dr. Muhamed Se'id je obrazložio ciljeve pokretanja projekta najve-�e knjige na svijetu o Poslaniku s.a.v.s. izme�u kojih je i kriza koja je pogodila islamski ummet s jedne strane, te brutalno vrije�anje Poslaniko-ve s.a.v.s. li�nosti.

Dr. El-Avleki je naglasio potrebu za širenjem zdrave svijesti o islamu i muslimanima preko knjiga koje govore o životu i karakteru Posla-nika s.a.v.s.

Završetak ove knjige o�ekuje se za nekih sedam do devet mjeseci.

Saudijska Arabija: Od po�etka Ramazana 113 konvertita

22. avgust 2011. IslamBosna.ba - „Filipinci su više zaintere-

sovani za prihvatanje islama od ostalih stranaca u Saudijskoj Arabiji i izra�unato je da oni �ine više od polovine onih koji su prešli na islam od po�etka Ramazana“ - izvješteno je u nedjelju.

El-Džezira navodi da je 113 doseljenika pri-milo islam u prvoj polovini Ramazana u isto�-noj provinciji Ihsa. Od tog broja 68 je Filipina-ca, 13 je porijeklom iz Šri Lanke, 10 Hindusa, a ostatak je iz Kenije, Nepala, kao i drugih nacio-nalnosti, navodi se u saopštenju.

„Filipinci su na vrhu onih koji prihvataju islam u Kraljevini. Oni, kao i ostali stranci, do-brovoljno prelaze na našu vjeru bez miješanja sa strane“ - navodi šejh Abdul Rahman el-Ga-gmayan, direktor Islamskog centra u Ihsau.

U Kini 11 posta�a umrlo od sir�eta zatrovanog

hemikalijama 22. avgust 2011.

IslamBosna - Najmanje 11 ljudi je umrlo, a 120 se otrovalo na krajnjem zapadu Kine, naj-vjerovatnije zato što su tokom iftara konzumi-rali sir�e zaga�eno hemikalijama. Žrtve su lo-kalni muslimani iz provincije Sin�iang koji su zajedno ve�erali nakon cjelodnevnog ramazan-skog posta.

Me�u mrtvima je šestoro djece, a jedan �o-vjek je u kriti�nom stanju.

Kako je jutros javila agencija „Sinhua“, sum-nja se da je uzrok tragedije sir�e, koje je postalo otrovno zato što je držano u plasti�nim buri�i-ma, prethodno korištenim za skladištenje anti-

friza. Masovno trovanje hranom dogodilo se u subotu uve�er, u jednom selu koje se nalazi na-domak grada Hotan u Sin�iangu.

Saudijska Arabija: Kralj pokrenuo kampanju za

Somaliju22. avgust 2011.

IslamBosna.ba - �uvar dvaju harema kralj Abdullah naredio je da se otpo�ne s nacional-nom kampanjom prikupljanja sredstava za ubla-žavanje patnji narodu Somalije, koji su pogo�e-ni sušom i gladi.

U saopštenju objavljenom u subotu, kralj Abdullah je pozvao Saudijce da velikodušno do-niraju sredstva bra�i u Somaliji. On je naveo ne-koliko kur’anskih ajeta koji poti�u muslimane da troše svoja sredstva u ime Allaha.

Inspirisan ovim kur’anskim ajetima i vo�en osje�ajem odgovornosti prema našoj bra�i u Somaliji, kralj Abdullah je objavio da prikuplja-nje sredstava po�inje u ponedjeljak 22. avgusta. Kralj Abdullah je podsjetio narod na sljede-�i kur’anski ajet: „Ko uradi trud dobra - vidjet �e ga“, navode�i i ajet u kojem se kaže da oni koji urade dobro djelo dobit �e ve�u nagradu za njega.

Kralj je tako�er naveo da zemlja dva sveta harema je najbolje mjesto za po�etak ove huma-nitarne akcije. Veliki je broj organizacija stacio-niranih u Saudiji, uklju�uju�i Islamsku razvojnu banku, Me�unarodnu organizaciju za islamsku pomo� Saudijske Arabije i Svjetsku skupštinu muslimanske omladine, koja je ve� poslala svoju pomo� Somaliji.

Turska: Islamska odje�a za turiste

22. avgust 2011. IslamBosna.ba - Odjel za vjerska pitanja

Turske, zajedno s brojnim gra�anskim druš-tvima, priprema novi projekat koji �e turisti-ma olakšati posjetu istanbulskoj Sultan Ahmed džamiji (Plava džamija) i tako�er im pružiti in-formacije o islamu.

Prema projektu, posjeta džamiji, što obu-hvata izme�u 4 i 5 miliona turista svake godine, sastojat �e se od pravilnog koda obla�enja.

Pošto su ulazi uobi�ajeno preplavljeni lju-dima, novi projekat uklju�uje „aparate za odje-�u“, ili „aparate za marame“ za turiste koji �e se postaviti ispred džamija, budu�i da su marame i duga odje�a za žene koja se nalazi u džamijama ve�inom nehigijenska, izjavio je zamjenik ista-nbulskog muftije Sabri Demir.

Prema Demiru, ispravna odje�a sa simbo-lom Sultan Ahmeda i marame koje predstavlja-ju tursku kulturu prodavat �e se. „Samim tim, turisti �e mo�i ponijeti ku�i ovu odje�u, narav-no kupljenu po nižim cijenama, kao suvenir iz Turske“, dodaje Demir. U uredima za informi-sanje turistima �e se pružati informacije o isla-mu i onome što im je potrebno da bi posjetili džamije. Tako�er, ispred džamije postavit �e se informativni TV, a uz sve to dijelit �e se i flajeri s informacijama.

Pakistan: Otkriven Kur'an star devet vjekova

23. avgust 2011. IslamBosna.ba - Arheolozi su u pakistan-

skom gradu Jhelum otkrili rukom pisan Kur'an star 900 godina. Ghulam Akbar Malik, arheolog koji je pronašao rukopis, izjavio je kako mu je jedan starac iz brdovitog podru�ja Jhelum daro-vao ovaj Kur'an.

Kur'anski rukopis star je 900 godina i pre-pisao ga je Sirajudeen Ebu Tahir Muhamed bin Muhmad bin Abdurašid u 12 vijeku. On je ta-ko�er dodao kako se rukopis sastoji od 1.200 stranica i da je težak 5 kg.

Jedini musliman Grenlanda posti 21 sat

IslamBosna.ba - Wassam Azaqeer, porije-kom iz Libana, živi u zemlji opkoljenoj ledenim brijegovima sa imenom Grenland i jedini je mu-sliman u njoj, koji punom odlu�noš�u posti 21 sat ramazanskog posta.

Grenland je najve�e ostrvo na svijetu. Leži izme�u Sjevernog Atlanskog i Arkti�kog oke-ana i dio je Kraljevine Danske sa sopstvenom upravom. Prema izvještaju „Arab TV“ Wassam, koji živi na Grenlandu posljednjih nekoliko go-dina i kojeg zovu Arapski Kolumbo, jedini je arapski musliman, koji ne samo da živi na Gren-landu uprkos svom dugom i teškom putovanju, ve� tako�er vodi i uspješan biznis u glavnom gradu Grenlanda - Nuuku. Wassam vodi vla-stiti restoran koji svakodnevno ugosti oko 200 gostiju.

Mjesec Ramazan ove godine pao je u ljet-ni period, tako da Wassam mora postiti 21 sat i nakon iftara on ima samo 2 sata da se pripre-mi za sehur i otpo�ne novi post. Tokom ova dva sata Wassam mora klanjati i akšam i jaci-ja namaz. Wassam kaže kako je veoma pono-san musliman jer živi u državi gdje je on jedi-ni koji posti i obavlja namaz u ime Allaha. On kaže kako ponekad razmišlja da ovaj sveti mje-sec provede u Libanu, ali se zaustavi pri pomisli da ukoliko napusti Grenland, niko u ovoj zemlji ne�e ni postiti ni klanjati.

U S. Arabiji otkriveni tragovi civlizacije stare 9000 godina

(fena) - Saudijska Arabija je na jugozapa-du zemlje otkrila tragove civlizacije stare 9000 godina koja je ve� znala pripitomljavati konje i balzamirati. „Ovo otkri�e govori o tome da su konji pripitomljavani prije više od 9000 godi-na, dok se u prethodnim studijama navodi da su konji u centralnoj Aziji pripitomljavani prije 5000 godina“ - izjavio je potpredsjednik Odjela za muzeje i antikvitete Ali el Gaban na konfe-renciji za štampu održanoj u Džedi.

Ostaci ove civilizacije prona�eni su blizu Abhe, u pokrajini Asir. Ova civilizacija, kojoj je dato ime El-Makar, znala je ve� „balzamirati mrtve na potpuno druga�iji na�in od postupaka poznatih“ do sada, izjavio je Gaban, prenio je AFP. Prona�ene su statue životinja, koza, pasa, jastrebova, ali i statua konja visoka jedan metar, izjavio je Gaban i dodao da „u svijetu nije pro-na�ena nijedna statua životinje takvih dimenzi-ja iz tog doba“.

Arheolozi su pronašli tako�er vrhove strije-la, kameni alat, instrumente za izradu tkanine, što svjedo�i o razvoju ove civilizacije. Ostaci su prona�eni u jednoj dolini kojom je nekada tekla rijeka, kada je arapski poluotok bio vlažan i zelen, objasnio je saudijski zvani�nik. U ra-dovima jedne me�unarodne ekipe objavljenim u januaru ocjenjuje se da je moderni �ovjek na Arapskom poluotoku prisutan od prije 125.000 godina.

SVIJET ISLAMASVIJET ISLAMASVIJET ISLAMA PRIREDIO : SEAD ŠA�IROVI�SVIJET ISLAMASVIJET ISLAMA

IZDAVA�KA KU�A EL-KELIMEH

A K C I J A

El-Kelimeh, izdava�ka ku�a Mešihata Islamske zajednice u SrbijiTel: 00381/20-334-020; 00381/64-16-222-84

e-mail: kelimeh@gmail.com; www.kelimeh.com

Jedinstvena ponuda do 15. septembra:

1) Kur’an s prijevodom (uporedo arapski i bo-

sanski tekst)

2) Bi�evi srca

3) 101 tevba

4) Sve�enikov put u islam

5) Jezik, ma� sa dvije oštrice

4.300 DIN.

2.500 DIN.za inostranstvo 30 €

ELEKTROTEHNAPRODAJA - SERVIS - PROJEKTOVANJE - INŽENJERING

| Ul. 1. maj 154 | Tel. +381 20 337 250 | Mob. +381 66 337 250 |

www.elektrotehna.net

ALARMNI SISTEMI

VIDEO NADZOR

INTERFONI

MOTORI ZA KAPIJE I RAMPE

RA�UNARI I LCDTV - PRODAJA I SERVIS

KLIMA URE�AJI - PRODAJA I UGRADNJA

SLABE STRUJE - PROJEKTOVANJE I IZVO�ENJE

GODIŠNJI ODMORI I LJETOVANJATurska, Tunis, Egipat, crnogorsko primorje

PUTOVANJA, EKSKURZIJE, IZLETI

PRODAJA AVIO-KARATASAJAMSKE I SPORTSKE MANIFESTACIJE

OBERHAUZEN - NOVI PAZAR BERLIN - NOVI PAZARAUTOBUSKI PRIJEVOZAUTOBUSKI PRIJEVOZPreko: LAJPCIGA, NIRNBERGA, REGENSBURGA,

BEČA Polazak petkom, povratak utorkom

Tel: 0172/311 36 29

Preko: ESENA, DUISBURGA, DISELDORFA, KELNA, FRANKFURTA,

MANHAJMA, ŠTUTGARTA, ULMA, MINHENA

Preko Slovenije: polazak subotom, povratak subotom

Preko Mađarske, Austrije (Beča): polazak utorkom, povratak srijedom

Tel: 0172/2774170

BESTATTUNGSDIENST "ŠUŠKO"BESTATTUNGSDIENST "ŠUŠKO" P O G R E B N E U S L U G E P O G R E B N E U S L U G E

PRIJEVOZ DŽENAZA IZ SVIH EVROPSKIH ZEMALJA PRIJEVOZ DŽENAZA IZ SVIH EVROPSKIH ZEMALJA ZA SANDŽAK, BIH I DRUGA ODREDIŠTAZA SANDŽAK, BIH I DRUGA ODREDIŠTA

MI VAM NUDIMO:- dugogodišnje iskustvo- sre�ivanje kompletne dokumentacije,- kvalitetno i potpuno islamsko opremanje dženaze- exhumacije- pristupa�nu cijenu- prisustvo pri transportu specijalnim pogrebnim autom imama Bekir-ef. ŠuškaS obzirom da smrt ne bira vrijeme slobodni steu svako doba obratiti se namaIZBJEGNITE KOMPLIKACIJE - NAZOVITE NAS!!!

0049 172 63 25 7620049 172 63 25 762BBekir-ef. ŠUŠKOekir-ef. ŠUŠKO

R E D A K C I J A :

Sead Ša�irovi�,glavni i odgovorni urednik

Samir TandirNermin Gici�

Senad Redžepovi�Salahudin Feti�

Ifet Ali�kovi�

S A R A D N I C I :

Rešad ef. Plojovi�Bekir ef. Maki�

Dr.hfz. Almir Pramenkovi�Dr. Admir Muratovi�Dr. Mehmed Meši�

Mr. Mustafa ef. Feti�Mr. Hajrudin Bali�

Mr. Senad ef. Halitovi�Mr. Misala Pramenkovi�

Nedžad ef. Hasanovi�Esad Kolašinac

D O P I S N I C I :

Omer ef. �ondi�, TutinMirfat Sadovi�, Sjenica

Hasan ef. Maki�, PrijepoljeEnes ef. Svraka, Priboj

Ismet ef. Bihorac, Nova VarošJakub Dorgut, Pljevlja

Nijaz ef. Mušovi�, Bijelo PoljeHfz. Abdurahman ef. Kujevi�,

Rožaje i BeraneSead ef. Jasavi�, Plav i Gusinje

Sevder ef. Bajrami, Bujanovac, Preševo, Medve�aDr. Smajo Serhatli�, Beograd

Mirza ef. Murati, Novi SadAjhan Be�iri, Gora

Ekrem Tucakovi�, SarajevoAbduselam ef. Feti�, Pariz

Safet Biberovi�, ZSD

I Z D A V A ^ :

Izdava�ka ustanovaEl-Kelimeh, Novi Pazar

D I S T R I B U C I J A :

Malik Nurovi�

L E K T U R A :

Samir Škrijelj

[ T A M P A :

GRAFOKARTON, Prijepolje

E - M A I L :

redakcija@glas-islama.comnermin@glas-islama.com

salahudin@glas-islama.comifet@glas-islama.com

A D R E S A :

Ul. Gradska 1., 36300 Novi Pazar, Srbija

tel/fax: (381) 20 337 270www.islamskazajednica.org

www.glas-islama.info

***Redakcija Glasa islama

odgovorna je samo za stavove iznesene u rubrici “Naše

vi�enje”. Za stavove u ostalim prilozima odgovorni su potpisani

autori.

Rukopisi, diskete i fotografije se ne vra�aju

Rješenjem od 12.12.1996. g. GLAS ISLAMA je re gistrovan

kod Ministarstva za informacije Republike Srbije pod

registarskim brojem 2281.Vaša p isma ša l j i te na adresu : U l . Gradska 1 , 36300

Nov i Pazar , Internet : p isma@glas- is lama.com

Vanjska stranica cijela: 150 EURUnutrašnja stranica cijela: 120 EURPola vanjske stranice: 75 EURPola unutrašnje stranice: 60 EUR�etvrtina vanjske stranice: 40 EUR�etvrtina unutrašnje stranice: 30 EUROsmina vanjske stranice: 25 EUROsmina unutrašnje stranice: 20 EUR

Oglašavanje u 6 brojeva Pla�anje unaprijed: popust od 25%Pla�anje po isteku: popust od 15%Oglašavanje u 12 brojevaPla�anje unaprijed: popust od 35%Pla�anje po isteku: popust od 25%Oglašavanje u više od 12 brojevaPopust od 40%

Poštovani �itaoci, budite i Vi pretplatnici Glasa islama!

Godišnja pretplata za �itaoce iz Srbije iznosi 1700 RSD.

Za informacije o pretplati za inostranstvo obratite se nakontakt telefon Izdava�ke

ustanove "El-Kelimeh"

Za pretplatu kontaktirajte nas na+381 (0) 20 334 020

ili na email: kelimeh@gmail.com

Adresa: Izdava�ka ustanova „El-Kelimeh“ Novi Pazar ul Gradska 1, 36300 Novi

Pazar, Srbija

OGLASNI PROSTOR

P R E T P L A T A

DOODOO

BEBI OPREMABEBI OPREMA tel: 0tel: 0220/386-385 Ul. Veljka Vlahovi�a 18b0/386-385 Ul. Veljka Vlahovi�a 18b020/386-280 Novi Pazar020/386-280 Novi Pazarmob: 063/404-139mob: 063/404-139

UJKANOVI� UJKANOVI� www.ujkanovic.comwww.ujkanovic.com

FLORIDA SHOES FLORIDA SHOES - PROIZVODNJA OBU�E - PROIZVODNJA OBU�E ISKLJU�IVO OD KOŽEISKLJU�IVO OD KOŽE- PRODAJA NA VELIKO I MALO - PRODAJA NA VELIKO I MALO - IZVOZ OBU�E ZA INOSTRANSTVO- IZVOZ OBU�E ZA INOSTRANSTVO

VELEPRODAJA:VELEPRODAJA:Ul. Kej skopskih žrtava 181Ul. Kej skopskih žrtava 181

MALOPRODAJA:MALOPRODAJA:ul. 1. maj 28ul. 1. maj 28ul. Rifata Burdževi�a 17. ul. Rifata Burdževi�a 17.

PROIZVODNJA:PROIZVODNJA:fax: 020/382-072fax: 020/382-072tel: 020/389-170tel: 020/389-170mob: 063/628-005mob: 063/628-005e-mail: e-mail: mecoflridamecoflrida nadlanu.com nadlanu.com

VLASNIK: MEHUDIN HAJROVI� - MECOVLASNIK: MEHUDIN HAJROVI� - MECO

@@

�� �������� ��� �������� �!"�#$%� ����&'�$%� ()'*+,-'*+-('*+-,'*+-)'*��� .!"&��� �!"�#$��� #/���%�$�� �&��!&%0$��� �!�1%�%� �� 2%!.$�� $�". ���� 0�!%� ����&'�$� ��"�.���.� %� ��0�+! �"$%����!.&� %�!.��'%!����.'%&� 3�"����(4�1'��0%�.��$��#���%�0%�.��%$&.�3�$��)+&�!�'��$���01�"&� ��%���"��&��" ��$%'�"&�+! �'�%��0��0�!�'���$��0.5!.����%��&��.�!��%�".��!&%0%�����$��&. ����#%0��!�'%$��"!%�!�".&��

�� ��� �������� "&�$�0%� �� �!"�#$��� #/���%� *('*+*6'*+,7'*+

-*'*+-8'*+),'*� �� %#/���$�%� "�� ��/ .��'� $�� �.!�.�1%�$%�1.$&�����"�.���.��9.5�'$%� %3&��9 %$��0��&���0%�.��$��#������+0�! �"$��!.��'%!������$��/�%��$�.��)+&�!�'��$���01�"&� ��%+���"��&��" ��$%'�"&�! �'�%��0��0�!�'���1.$&�� $��/�%��$�.�

�� ��� �������� 2% �� :�&. � "�� 9�#.$�'� �� ���0%�� �9�.!�&� %'�� *4� �!"�#$%:�����&'�$����0�5%$.����,-+(*4'*���'��(,�;�!�#%+����*�"��$.���.#.�0$��1%"&.�$��#��0����� %�.�����.;.$���0��%+5&.��9�#.$�"��"0�'����&.<�'����.'�'�%���. %�.�%'���/ .��'�$��'��.�� ,4����!%$/�'�."&���=�>.� #�'�.$�� #��$.!�.&$%$.�����0�'��#����� ����.0��������$"!�'���%'�����

�� �����.'��!�<�+0% �����*?4'*���1.$&���/������� �����.'�� �!� �*4'*���1.$&���/������� �����.'��� �1����(4���%�$��'�/%"&�� $�'���&������.�� &%/+���

=�>.�%�%#$��' �%0�$�.��� ���%'��0. %!%�%#9���!�<��$��"0%'� �!�1%��'����0�/��#������ ���%'��0. %!%�%#9���� �1.0��%�".�"!%:�%'�$���$��"0%'� �!�1%��+

'������0�'��#����%��!� $%'�'�."&%'����� ���%'��0. %!%� %#9����". �%0%:�"&�$�0���!��� %� %"&%:��� %#/���$�%�

$��"0%'� �!�1%��'������0�'��#������� ���%'�� 0. %!%� %#9��� !�<��� "&�$�0��� � �1.0�� $�� �����$"!�'�

'����� �����$%!��� �.�/����� %� ����.0��� !��� %� !�'�.$#�1%���%"&%:�#��$.!�.&$%$.�����0�'��#����

�� �&�.9$��"&����!�<��"��� �1.'���1.$&���/��������%�%#/���$�.�#/���.�� �<�$�.������/�0���������1.$&%'��

�� �����.'��"&����!�<����1.$&���/�������� �����.'��� �1����*+(4���%���1.$&���/������� �����.'��".�"!��%'�$������0%5.�:.!&����$��.5&.�%� %�". %'��

�!����0�/��#����

FLORIDA SHOES

DJ E� I J A KON F E KC I J A

ul. Rifata Burdževi�a br. 10., Novi Pazar

vodi� kroz djetinjstvo vašeg djeteta

mnogo je razloga da posjetite butik

• KOMPLETAN BEBI PROGRAM• GARDEROBA ZA DJECU DO 15 GODINA• FARMERKE, TRENERKE, DUKSERICE,

BADEN MANTILI�I, HALJINICE ZA CURICE...

kids

fash

ion

kids

fash

ion

Brunnenstr. 36Brunnenstr. 3644147 Dortmund44147 Dortmund

HAMZI� R. - LIMUNHAMZI� R. - LIMUN+4923147886748+4923147886748

+491722343418+491722343418

SAN

DŽAK GRILLS

ANDŽAK GRILL

DORTMUNDDORTMUND