Žena je polovina ummeta, a još kada je izuzetno uporna,

hrabra, plemenita – musliman-ka, Bošnjakinja, vjerou�iteljica, profesor islamske teologije, doktor islamskih nauka, roditelj, supruga, doma�ica, kaligraf,

slikar, grafi�ar, p�elar...

MU

SLIMAN

MU

SLIM

��������������

BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 2BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 280 80 DINARADINARA

12. džumade-l-ula 1432. 12. džumade-l-ula 1432. •• 15. april 2011. 15. april 2011. • • Broj 212 Broj 212 • • Godina XVGodina XV

Zeri islamZeri islam

GlasGlasislamaislamawww.glas-islam

a.info

S T O P S E G R E G A C I J I � ���� � �� ����� �� �� ��� � ��� ������� � ����� �� �� �� ���� ��� ���� �

��� ���! � ���� �� � "�#�$� �A ko govori ljepše od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela �ini i koji govori:

'Ja sam doista musliman!' (Kur'an)

OBILJEŽENA GODIŠNJICA ŠKOLE KUR'ANA �ASNOG

Povodom godišnjice rada Škole Kur'ana �asnog u Koncertnoj dvorani Kulturnog centra u Novom Pazaru uprili�ena sve�anost pred velikim brojem vjernika i

prijatelja ove Škole.

KNJIGA UZ GLAS ISLAMA

600 RSD, 6 EURA

IZABRANO NOVO RUKOVODSTVO SABORA ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI I HERCEGOVINI

IZBORNA SKUPŠTINA ZAJEDNICE SANDŽA�KE DIJAPORE

DEVET GODINA UNIVERZITETA U NOVOM PAZARU

SLUŽBENI RETROVIZOR

SLUŽBENI RETROVIZOR

AKTUELNOSTI

INTERVJU: MERSADA AGOVI�

ORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I ORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM

AMBIJENTU RESTORANA "SAZ"AMBIJENTU RESTORANA "SAZ"

Restoran SAZ posjeduje Restoran SAZ posjeduje • • dvije sale dvije sale • • terasuterasu• • baštu i letnjikovac baštu i letnjikovac

pored vodepored vode• • igralište za djecuigralište za djecu• • širok parking prostorširok parking prostor• • abdesthanu i mesdžidabdesthanu i mesdžid

TRGOKEMOt r a d e t r a n s p o r t a n d m o r e

adressDubrova�ka bbNovi PazarSerbia

phone/fax: + 381 20.360.181phone/fax: + 381 20.360.182email: office@trgokemo.comweb: www.trgokemo.com

Posjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJUPosjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJU u centru grada (pored hotela Kan) u centru grada (pored hotela Kan)

Kapacitet restorana Kapacitet restorana

700700 mjesta mjesta

TRTRHidžabHidžabkod Nazire

Adresa: ul. 1. maj 56, Novi Pazar Telefon: 063/17-17-866

Prodaja robe Prodaja robe

iz Turske iz Turske

i Sirije za i Sirije za

pokrivene žene pokrivene žene

i djevojke, i djevojke,

mla�e i mla�e i

starije...starije...

Svake n

edjelje n

ova roba

...

Svake n

edjelje n

ova roba

...

Uvijek n

ovi mod

eli...

Uvijek n

ovi mod

eli...

Adre

������������������������������������������PUTUJTE SA TURISTI�KOM AGENCIJOM

ODLAZAK NEDJELJOM U 9hODLAZAK NEDJELJOM U 9hPOVRATAK UTORKOM U 10h

REDOVNE LINIJE

NOVI PAZAR - ISTANUL - NOVI PAZAR

TELEFONI:TELEFONI:TURSKA: +90.535.893.3234TURSKA: +90.535.893.3234

SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662

NOVI P AZAR

Bestattungsdienst „Džankovi�“Mi Vam nudimo: Prijevoz dženaza iz svih Evropskih zemalja za BiH,

Sandžak, Crnu Goru, Kosovo i druga odredišta, sre�ivanje dokumentacije, prijevoz specijalnim pogrebnim vozilom, najpovoljnije usluge

Opremanje i prijevoz obavlja Suljo ef. Džankovi�.Kontakt telefoni: +49/4065033854, +381/20315800,

+381/644434312Suljo ef. Džankovi�: +49/17649016539

BROJ 212/XV 5

NA

ŠE

VI�

EN

JE

R A S I M L J A J I � J E U S A N D Ž A K U P R I S U T A N I S K L J U � I V O K R O Z I N C I D E N T E I I Z A Z I V A N J E P R O B L E M A

Rasimovanje

Obi�no se za nekoga ko srlja iz greške u grešku, pravi probleme, izaziva incidente, ponaša se neartikuli-sano i neobjašnjivo, �ak i za nje-gove bližnje prijatelje i saradni-ke, kaže da je u bunilu ili zanosu. Naš narod voli za ovakve re�i da su omatufili i pobenavili. Tako ovi dana u politi�koj mantri Rasim Ljaji� juri po Srbiji kao rasklima-na prazna kolica, sve prosipaju-�i iz praznog u šuplje. Obe�ava, nalazi rješenja, nudi, propagira, pametuje, izigravaju�i dobrona-mjernika i dušebrižnika. Ko ga ne zna, skupo bi ga platio. Pun lije-pe pri�e, oki�ene šarenim laža-ma, pokušava obezbijediti glasa�e kako bi osigurao politi�ku budu�-nost koja mu nikada nije bila kli-mavija i truhlija, bar što se San-džaka ti�e. Kažu dobro upu�eni u beogradska zbivanja da ga jako pogodila i razljutila posjeta mini-stra Markovi�a Sandžaku i Glav-nom muftiji, te najava promjena politike Vlade prema Sandžaku, Bošnjacima i Islamskoj zajednici.

Rasim, izbezumljen ovakvim razvojem doga�aja, izgubi kom-pas i po�e obijati beogradske pra-gove, pa tako do�e Dušanu Pe-trovi�u mole�i ga da mu udesi prijem kod Tadi�a, a sve u cilju zaustavljanja ministra Markovi-�a, njegovog dobrog puta i na�ina rješavanja nagomilanih problema u Sandžaku. Pošto mu ne udovo-ljiše, ve� mu jasno rekoše da �e imati „ve�u daru no mjeru“, te da Markovi� nije isto što i podvod-ljivi i naivni �ipli�, Ljaji� po�e �initi ono što najbolje zna - iza-zivanje incidenata i sukoba. Go-dinama unazad on je u Sandžaku prisutan isklju�ivo kroz incidente i izazivanje problema, �ime sop-

stveni narod koristi kao gorivo za obra�un sa svojim neistomišljeni-cima. Tako ljut i razjaren zbog gu-bljenja uticaja, vidjevši da je ko-na�no pro�itan od strane zvani�-nog Beograda, a pro�itana knjiga nikom nije zanimljiva, on posla svoje slijepe poslušnike, prezime-nom svi Ljaji�i, da nasr�u na akti-viste Islamske zajednice na terasi restorana „Gazija“ na Trgu „Gazi Isa-bega“ u centru Novog Pazara. Ljaji�ev cilj bijaše da aktivistima Islamske zajednice izmami reak-ciju, a onda da ih stalno spremna policija, koja je i toga dana ek-spresno i u velikom broju odmah došla, hapsi i procesuira sudu, a ovi za pripadnike Islamske zajed-nice uvijek imaju dovoljno monti-ranih procesa na kojima ih osu�u-ju i šalju, opet ekspresno, na izdr-žavanje zatvorskih kazni. Namje-ra Ljaji�a je da izazivanjem incide-nata skrene pažnju sa prvih kora-ka normalizacije odnosa izme�u zvani�nog Beograda i Islamske zajednice u Srbiji. Ali nije sve po njegovoj želji i htijenju. Posto-ji svjetlo da razgoni tamu. Tu je i um da caruje, a mudrost da pobje-�uje. Što bi narod rekao: „Psi laju, karavana prolazi.“

Rasimovanju nije tu kraj. Dok on po Sandžaku širi zlo, a po Sr-biji prosipa tafru, lijepu pri�u i lažna obe�anja, te ugovara mini-malnu cijenu rada varaju�i napa-�eni i osiromašeni narod, dotle njegovi najbliži prijatelji i sarad-nici M.LJ. i S.B. mešetare i kama-tare širom Sandžaka i Srbije fi-nansiraju�i na taj na�in njegove kampanje i politi�ko putešestvi-je. Zelenašenje je omiljeni hobi Ljaji�evih prijatelja, a oni koji su imali „sre�e“ da sa njima u�u u mešetarenje dobro znaju kako su

nemilosrdni i koliko zara�uju na nesre�i pojedinih biznismena, a bogami i obi�nog svijeta. Uz to, svako ko se želi sa�uvati od Ra-sovih i Kasovih finansijskih in-spekcija ima ta�no odrezanu tari-fu koju mora uplatiti na ra�un FK Novi Pazar. Za aktiviste Islamske zajednice koje ne može rasimo-vanje potkupiti niti uplašiti, po-menute inspekcije imaju pose-ban režim rada i tarifiranja, pa po petnaest dana ne izlaze iz njiho-vih kompanija traže�i „iglu u sije-nu“ kako bi im odrezali enormne kazne samo zato što vole i cijene islam i svoju Islamsku zajednicu.

Dobrota i poštenje se ne mogu odglumiti. Svakom smutljivcu i prevrtljivcu trag zaudara i daleko se �uje. Tako i rasimovanju dolazi politi�ki kraj, bar što se Sandžaka ti�e. U takvoj konstalaciji stvari on se sve više okre�e Beogradu u kom je o�igledno našao svoje gni-jezdo, ali njegovo ponašanje je ot-kriveno i zvani�ni Beograd je ko-na�no shvatio da ga je Rasim svo-jim obmanama i lažima godinama tjerao u sukob sa Bošnjacima, što je za rezultat imalo loše ekonom-sko, vjersko-politi�ko i bezbjed-nosno stanje u Sandžaku. Prave�i greške i paranoi�ne poteze Rasim je predstavio sebe u pravom svje-tlu, tako da se u vazduhu �uje njegova re�enica kojom tjeraše Ugljanina sa vlasti u Novom Pa-zaru: „Alahemanet, tetka Nafo“, samo što ovaj put ta re�enica važi za njega samog i narod je isti-ha izgovara sa željom i �ežnjom, �ekaju�i dan izbora kada �e rasi-movanju do�i kraj i biti stavljena ta�ka na sva zlodjela i bijedu što je u�inio Bošnjacima.

Pešterski vjetar je po�eo da puha i fiju�e!

Namjera Ljaji�a je da izazivanjem incidenata skrene pažnju sa prvih koraka normalizacije odnosa izme�u zvani�nog Beograda i Islamske zajednice u Srbiji. Ali nije sve po njegovoj želji i htijenju.

Postoji svjetlo da razgoni tamu. Tu je i um da caruje, a mudrost da pobje�uje. Što bi narod rekao: „Psi laju, karavana prolazi.“

6 15. APRIL 2011.

NOVI SABOR - NOVO RUKOVODSTVO

Safet Softi� novi predsjednik, dr. Mevlud Dudi� potpredsjednik Sabora Islamske zajednice u BiH

SLUŽBENI RETROVIZOR

Na konstituiraju�oj sjednici Sabora Islamske zajednice u Bosni i Her-cegovini, održanoj u subo-tu 2. aprila u Sarajevu, za predsjednika Sabora u na-rednom �etvorogodišnjem periodu izabran je Safet Softi�.

Softi�, koji je ro�en 1965. godine, profesor je arapskog jezika i bivši je predsjedavaju�i Predstav-ni�kog doma u Parlamentu Federacije BiH.

Nakon izbora na ovu funkciju, Softi� je sabor-nicima zahvalio na uka-zanom povjerenju i obe-�ao svoj i angažman sa-bornika u narednom �e-tvorogodišnjem periodu u službi Allahu dž.š., islamu, muslimanima i Islamskoj zajednici, dodaju�i: „Da budem iskren, o�ekivao sam izbor. Tuzlansko muf-tijstvo, koje me stavilo u proceduru kao kandidata, ubijedilo me je da posto-ji ve�ina koja je spremna to podržati, tako da nisam pretjerano iznena�en izbo-rom, ali sam bio spreman i na sasvim druga�iji ishod“, rekao je Softi� novinarima po okon�anju glasanja za predsjednika Sabora IZ-e u BiH.

Softi� je izabran u pri-sustvu reisu-l-uleme Islamske zajednice dr. Mu-stafe-ef. Ceri�a, zamjenika i muftija.

Za potpredsjedni-ke Sabora izabrani su dr. Mevlud Dudi� - predsjed-nik Bošnja�kog nacional-nog vije�a u Srbiji i rektor Internacionalnog univerzi-teta u Novom Pazaru, kao i Edhem Bi�ak�i� - dosa-dašnji predsjednik Sabora IZ-e u BiH.

Sabor Islamske zajedni-ce je izabrao i �etiri �lana Rijaseta iz reda muftija. To su Husein-ef. Kavazovi� - muftija tuzlanski, Edhem-ef. �amdži� - muftija ba-njalu�ki, Ismail-ef. Smajlo-vi� - muftija vojni i Ejub-ef. Dautovi� - muftija ze-ni�ki.

Dekan Fakulteta islam-skih nauka iz Sarajeva i di-rektor Behrambegove me-drese iz Tuzle tako�er su izabrani za �lanove Rija-seta, a iz reda istaknutih pripadnika Islamske zajed-nice koji nisu zaposleni u njoj, u Rijaset su izabra-ni Fikret Kar�i� i Husein Smajlovi�.

Sjednica Na sjednici Sabora je

razmotren i usvojen Izvje-štaj o radu Rijaseta Islam-ske zajednice i njegovih ustanova u 2010. godini i Finansijski izvještaj Rija-seta u prošloj godini. Ta-ko�er je usvojen Prijedlog budžeta Rijaseta i njegovih

ustanova u 2011. godini i data saglasnost na obje-dinjavane Medžlisa Trebi-nje i Bile�a pod imenom Medžlis Islamske zajed-nice Trebinje-Bile�a. Na sjednici Sabora je uru�eno priznanje „Salem Šabi�“ za najboljeg muteveliju Fi-kretu Muhi�u, muteveliji iz Sanskog Mosta.

Zasjedanje je prote-klo u sve�anom duhu. Reisu-l-ulema dr. Musta-fa Ceri� zahvalio se dosa-dašnjem predsjedniku Sa-bora Edhemu Bi�ak�i�u na njegovom nesebi�nom rukovo�enju Saborom u

POLAGANJE ZAKLETVE NOVOG PREDSJEDNIKA SABORA SAFETA SOFTI�A I POTPREDSJEDNIKA DR. MEVLUDA DUDI�A

SANDŽA�KI SABORNICI U DRUŠTVU MIRZE ŠABI�A, SABORNIKA IZ ZAGREBA

ZOOM

Pored glavnog muftije Muamer-ef. Zu-korli�a sjednici Sabora Islamske zajednice u BiH prisustvovali su i pet sabornika iz San-džaka: Dr. Mevlud Dudi�, Samir-ef. Tandir, Sead-ef. Ša�irovi�, Fadil Nikši� i Šefkija Ša-bovi�.

SANDŽA�KI SABORNICI

ZOOM

Predsjednik Bošnja�kog nacionalnog vije�a i rektor Internacionalnog univerzi-teta prof. dr. Mevlud Dudi�, nakon izbora za potpred-sjednika Sabora Islamske zajednice u Bosni i Herce-govini, za „Glas islama“ je izjavio:

„Izuzetno sam po�aš�en i zahvalan Bogu da sam na izborima na za-sjedanju Sabora izabran za potpredsjednika Sabora. Uz po�asti idu i velike odgovornosti. Za mene je velika �ast i zadovoljstvo da sam u društvu sa predsjednikom Safetom Softi-�em i potpresjednikom Edhemom Bi�ak�i�em i da �u sa njima u narednom periodu voditi Sabor Islamske zajednice, imaju�i u vidu da je Sabor najviši zakonodavni organ u Islam-skoj zajednici. Pred nama je donošenje novog Ustava, kao i izbor reisuleme u narednoj go-dini i �ini me sretnim da �u biti dio predsjed-ništva koje �e dati svoj doprinos u tim pro-cesima. Ovo je po prvi put da mi Bošnjaci iz Sandžaka imamo potpredsjedni�ko mjesto i zaista sam po�aš�en da sam ja prvi biran na ovu funkciju.“

PO�AST I ODGOVORNOST

BROJ 212/XV 7

MUFTIJA POSJETIO DŽEMAT „GAZI ISA-BEG“ U FRANKFURTU

IZABRANO NOVO RUKOVODSTVO ZAJEDNICE SANDŽA�KE DIJASPORE

SLUŽBENI RETROVIZOR

SLUŽBENI RETROVIZOR

U nedjelju 10. aprila 2011. godine glavni muftija Muamer-ef. Zukorli� je posjetio džemat „Gazi Isa-beg“ u Frankfurtu u Njema�koj. Tom prilikom je razgovarao sa imamom u ovom džematu Kemal-ef. Sejdovi�em i džematlijama, a obišao je i djecu koja su došla na mektebsku na-stavu kod vrijednog Kemal-efen-

dije. Džemat „Gazi Isa-beg“ po-

stoji ve� tri godine, a od samog po�etka u njemu je imam Kemal-efendija koji je sin našeg pozna-tog pešterskog doma�ina, vakifa i muslihuna hadži Ša�ira Sejdo-vi�a.

Naši Sandžaklije u Frankfur-tu se rado okupljaju u prostori-

jama džemata gdje obavljaju na-maze, džumu i teravije, a dovo-de i svoju djecu da u�e o našoj krasnoj vjeri islamu. Prostorija džamije je uredna i lijepo sre�e-na, dosta velika i potpuno odaje osje�aj vjerni�ke sigurnosti i pri-sustva imana na licima džematli-ja, posebno djece koju smo za-tekli kako sa efendijom utvr�u-ju osnovna znanja o vjeri. Ina�e, vjerska pouka u ovom džema-tu se obavlja nedjeljom u dvije grupe, a poha�a je preko pede-setoro djece. Ovo je brojka na kojoj mogu da pozavide mnogi imami u novopazarskim ili tu-tinskim džamijama. Za veliku je pohvalu našim Sandžaklijama i Kemal-efendiju što vode brigu o vjerskom obrazovanju svoje djece šalju�i ih u ovolikom broju u džamiju. Sve dok bude ovako izražene brige za o�uvanje vjere i tradicije, za Sandžak i muslimane

postoji dobra podloga sigurnosti i o�uvanja osnovnih njihovih vri-jednosti.

Ovaj džemat ima nešto više od stotinu �lanova od kojih njih pedesetak redovno dolazi na džumu. Interesantno je re�i da ve�ina djece koja poha�aju mek-teb obavljaju i džumu namaz. Da stvari u ovom džematu funkci-onišu kako treba potvr�uje i �i-njenica da sva djeca nakon vjer-ske pouke imaju spremljen ru�ak u džamijskoj trpezariji, koja je veoma uredna i velika tako da se u toku Ramazana u njoj prire�u-ju zajedni�ki iftari i ve�ernja ra-mazanska sijela.

Džematlije, njihov imam i djeca iz mekteba su se na kraju posjete slikala sa Glavnim mufti-jom i svi zajedno visokom gostu poželjeli hairli povratak u San-džak.

Glavni muftija Muamer-ef. Zukorli� i direktor Media centra Islamske zajednice Sead-ef. Ša�i-rovi� u subotu 09.04.2011. god. posjetili su Zajednicu sandža�-ke dijaspore u Frankfurtu i tom prilikom prisustvovali izbornoj skupštini ove organizacije.

Na skupštini je za novog predsjednika Zajednice sandža�-ke dijaspore izabran Mithat-ef. Mujovi�, za potpredsjednike Ahmet Ahmatovi�, Izet-ef. Bibi� i Šefadil Li�ina, a za generalnog sekretara Muzafer Hadži�.

Na skupštini je izvršena ana-liza osmogodišnjeg postojanja i rada jedine sandža�ke organizaci-je ovog tipa u dijaspori i tom pri-

likom postignuta je puna saglasnost o zna�aju i ulozi ZSD za sandža�ke Bošnjake u dijaspori, kao i afirma-ciju saradnje izme�u Sandžaka i di-jaspore.

Obra�aju�i se na skupštini, Glavni muftija je istakao da je di-jaspora najbrojniji i najvitalniji dio Bošnjaka Sandžaka sa izuzetno vi-sokim stepenom patriotske svijesti koju baštine u ambijentu pune slo-bode, lišeni raznih pritisaka i ucjena od strane režima.

Tom prilikom, Muftija je nagla-sio da je saradnja izme�u matice i dijaspore od strateškog zna�aja za opstanak i o�uvanje identiteta boš-nja�kog naroda.MITHAT-EF. MUJOVI� IZABRAN ZA NOVOG PREDSJEDNIKA ZSD-e

GLAVNI MUFTIJA U DRUŠTVU KEMAL-EF. SEJDOVI�A I BOŠNJA�KE DJECE U FRANKFURTU

MEDIJA CENTAR

INFORMATIVNA SLUŽBA MEŠIHATA

proteklom �etverogodiš-njem periodu i izvanred-noj saradnji sa svim orga-nima Islamske zajednice. Isto tako Reisu-l-ulema je �estitao Safetu Softi�u na izboru za predsjednika Sa-bora naglasivši da je izbor za sabornika i predsjedni-ka Sabora „velika �ast za svakog Bošnjaka i veliko javno priznanje“. On je podsjetio na odgovornost koju Sabor ima u strukturi Islamske zajednice i nagla-sio da �e Rijaset i njegove ustanove biti na raspola-

ganju sabornicima i sabor-skim komisijama u svim pitanjima.

U nastavku svog obra-�anja Reisu-l-ulema je uka-zao na neke od karakteri-stika u radu Islamske za-jednice od kojih su neke prednosti, neke nedosta-ci. Prema rije�ima Reisu-l-uleme, prednosti Islam-ske zajednice su: jedin-stvo vjere i ideje, bratstvo u vjeri koje treba rezultira-ti ve�im me�usobnim po-štovanjem, zatim sloboda Islamske zajednice koja se

stalno mora širiti, zajedniš-tvo u akciji u cilju brige za interese muslimana i Boš-njaka, tradicija Bošnjaka, zatim organizacija i insti-tucija, odnosno organizo-vano i institucionalno dje-lovanje Islamske zajednice, potom osje�aj pripadnosti Islamskoj zajednici, zatim nesumnjiv me�unarod-ni ugled Islamske zajedni-ce koji se ogleda u njenoj uklju�enosti u mnoge me-�unarodne procese i u�e-š�e u zna�ajnim globalnim inicijativama, disciplina i

povjerenje unutar Islam-ske zajednice i, na kraju, požrtvovanost muslimana na temelju njihove slobo-de, svjesnosti i dobrovolj-nog angažmana na ja�anju, razvoju i �uvanju Islamske zajednice.

Reisu-l-ulema je ukazao na deset štetnosti ili nedo-stataka koji imaju negati-van uticaj na funkcionisa-nje Islamske zajednice. Iz-me�u ostalog, to su: resti-tucija koja nije sprovedena, pritom posebno naglašava-ju�i posljednje tendencije

otimanja vakufske imovi-ne, zatim manjak držav-ne brige, sprovo�enje bru-talne medijske hajke, isla-mofobija kao svjetski fe-nomen, nezadovoljavaju�e moralno stanje u društvu, potom nedostatak idejno-sti i kreativnosti u bošnja�-kom korpusu za rješavanje klju�nih društvenih i naci-onalnih pitanja, pristajanje na istrošene ideologije, te tendencija sve ve�e sebi�-nosti i zatvorenosti kod Bošnjaka.

MEDIJA CENTAR

8 15. APRIL 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Kur'an - ostvarenje sre�e na dunjaluku i Ahiretu

NERMIN GICI�

Škola Kur'ana �asnog za nekoliko mjeseci rada uspješno je iznjedrila preko stotinu polaznika koji su savladali ispravno u�enje Kur'ana, te više desetina onih koji su nau�ili po nekoliko džuzeva Kur'ana napamet. Polaznici Škole pripadaju svim uzrastima, a nastava se odvija u �etiri kategorije: u�enje

harfova, u�enje tedžvida, u�enje Ame džuza napamet i u�enje cijelog Kur'ana napamet.

O B I L J E Ž E N A G O D I Š N J I C A Š K O L E K U R ' A N A � A S N O G

Povodom godišnjice rada Škole Kur'ana �asnog u petak 8. aprila u Kon-certnoj dvorani Kulturnog centra u Novom Pazaru uprili�ena je sve�anost pred velikim brojem vjernika i prijatelja ove Škole.

Sve�anosti su pored ve-likog broja vjernika pri-sustvovali i glavni muftija Muamer-ef. Zukorli�, pred-sjednik Sabora Hajro-ef. Tuti�, predsjednik BNV-a i rektor IUNP-a prof. dr. Mevlud Dudi�, potpred-sjednik Mešihata i direktor Medrese Rešad-ef. Plojo-vi�, dekan FIS-a dr. hfz. Al-mir-ef. Pramenkovi�, pred-sjednik Udruženja uleme Bekir-ef. Maki�, koordina-tor Savjeta za da'vu i po-mo�nik Glavnog mufti-je Nedžad-ef. Hasanovi�, rukovodioci ustanova koje rade pri Islamskoj zajedni-ci, kao i veliki broj imama, muderisa i vjerou�itelja. Doma�in sve�anosti bio je direktor Škole Kur'ana �a-snog hafiz Irfan-ef. Mali�.

Sve�anost je po�ela u�e-njem ajeta iz Kur'ana �a-snog, a nakon toga su po-sjetioci mogli vidjeti kratki film o Školi Kur'ana. Kroz projekciju su se prisut-ni mogli upoznati sa zna-�ajem Škole za muslimane Sandžaka, kao i sa histori-jatom Škole.

Inicijativa za otvara-njem Škole potekla je još od nastanka prvih odgojno-obrazovnih ustanova Meši-hata Islamske zajednice. U aprilu 2010. godine Škola Kur'ana �asnog sve�ano je otvorena i za nekoliko mje-seci rada uspješno je iznje-drila preko stotinu polazni-ka koji su savladali isprav-no u�enje Kur'ana, te više desetina onih koji su na-u�ili po nekoliko džuzeva Kur'ana napamet.

Polaznici Škole pripada-ju svim uzrastima, a nasta-va se odvija u �etiri kate-gorije: u�enje harfova, u�e-nje tedžvida, u�enje Ame džuza napamet i u�enje ci-jelog Kur'ana napamet.

Direktor Škole hfz. Ir-fan-ef. Mali� je u svom obra�anju istakao da Škola ima visokostru�ni kadar me�u kojima su jedan dok-

tor nauka i �etiri hafiza, kao i veliki broj saradni-ka sa dugogodišnjim isku-stvom predava�a u Medresi i na mjestima imama i mu-alima.

„Ovakav tim može da podmiri potrebe Škole, a naš kona�ni cilj je da po-dignemo svijest o vrijed-nosti prou�avanja i u�enja Allahove dž.š. Knjige i da pove�amo broj porodica u kojima �e se Kur'an �asni neprestano u�iti“, rekao je hafiz Irfan.

Pored direktora Škole prisutnima su se obratili i direktor Medrese i dekan FIS-a, dvije obrazovne in-stitucije koje su baza i os-nova iz koje Škola Kur'ana �asnog crpi svoje pola-znike, kao i predsjednik BNV-a dr. Dudi�. Svi su oni istakli zna�aj Škole i poželjeli joj dalji uspješan rad i da što prije po�ne da daje plodove.

Direktor Medrese Re-šad-ef. Plojovi� se prisje-tio otvaranja Škole Kur'ana �asnog i radosti tog pro-ljetnog dana prošle godine:

„Mi se radujemo što �e onih koji u�e Kur'an i njime podu�avaju druge biti sve više i što �e naše porodice, naše mahale i naš grad imati sve više onih koji su dobri i �ija �e dobrota uzrokovati i donijeti bolju budu�nost ovom kraju i ovom naro-du. Zamolit �u Gospodara da ova Škola, isto kao i Me-dresa, odoli raznim vreme-nima i raznim neprijatelji-ma, te da ih nadživi“, rekao je efendija Plojovi�.

Dr. hfz. Almir-ef. Pra-menkovi� je, izme�u osta-log, rekao:

„Škola Kur'ana �asnog predstavlja svojevrsnu du-hovnu krunu cjelokupne infrastrukture Islamske za-jednice. Imati danas ovakvu Školu predstavlja neizmjer-nu blagodat i vrijednost i tih blagodati �emo vremenom sve više biti svjesni jer �e svjetlost Allahove dž.š. ri-je�i sve ja�e obasjavati naša srca, naše porodice i zajed-nicu u kojoj živimo. Narod koji u�i Kur'an osje�a slast slobode i svrhe svojeg po-stojanja, zato što živjeti u hladu Kur'ana zna�i osje�ati

u sebi Allahov dž.š. govor. Zna�i osje�ati Njegovu pri-sutnost u svim aspektima �ovjekovog života. U�e�i Kur'an �ovjek postaje svje-stan da je kur'anski sadržaj jedino dostojan da zaoku-pira �ovjekovu pažnju i da osvoji njegov razum i nje-govo srce.“

Rektor IUNP i pred-sjednik BNV-a prof. dr. Mevlud Dudi� je prisut-ne podsjetio da su, u go-dišnjici kada se obilježava 550 godina od utemelje-

nja Novog Pazara, vakufi i obrazovno-odgojne insti-tucije Islamske zajednice, ustvari, temelji na kojima po�iva ovaj grad i da je Isa-beg Isakovi� sagradio prvi sibijan mekteb u isto vrije-me kada je i postavio teme-lje gradu.

„Institucija hifza je bila vezana za džamijski pro-stor i gotovo da nema broj-nije porodice ili plemena, a da nisu imali iz svojih redo-va po nekoga ko je pomno �uvao Kur'an. U jednom

trenutku su u Sandžaku ne-stali hafizi i pobojali smo se da više nikada ne�emo imati �uvara Kur'ana. Zahvaljuju-�i Allahu dž.š. i visokoj svi-jesti ljudi koji vode Islam-sku zajednicu po prvi put u povijesti obilježavamo godišnjicu Škole Kur'ana. Ovo je jedina Škola Kur'ana koja djeluje u okviru Islam-ske zajednice u svim drža-vama u okruženju. Onaj ko Kur'an �uva i u�i ga napa-met garant je opstanka mu-slimana na ovim prostori-

BROJ 212/XV 9

ma. Sa ovom Školom imat �emo prilike da svaka ulica, svaka mahala ima po neko-ga ko zna Allahovu Knjigu napamet.“

Posebnu pažnju prisut-nih je izazvalo obra�anja hfz. Bajrama Ajetija iz Ma-kedonije koji je istakao da prije osam godina, kada je po�eo da radi kao predava� na FIS-u, u Sandžaku nije bilo hafiza, a da ih sada ima ve� nekoliko i da �e ih kroz godinu-dvije biti još.

Nakon ovih obra�anja rukovodstvo Škole je podi-jelilo priznanja svojim po-laznicima u raznim katego-rijama, od najstarijeg koji ima 71 godinu, do najmla-

�eg koji ima 6 godina, kao i onima koji su nau�ili naj-više džuzeva, te u�esnicima takmi�enja u�a�a Kur'ana u Zagrebu od 9-12 godina.

Nakon dodjele prizna-nja prisutnima se obratio Glavni muftija koji je na-glasio da je radostan što je prisutan na ovakvoj sve�a-nosti na kojoj ima prilike ubirati plodove rada Škole. Glavni muftija je rekao dok u Sandžaku nije bilo hafiza da se brinuo za Sandžak i njegov narod jer je prostor bez hafiza kao jetim.

„Sandžak bez hafiza je izgledao nekako jetim-ski“, rekao je Glavni muf-

tija i nastavio: „A sada vi-dite kako bereket silazi sa svih strana. Nema sre�e, uspjeha i slobode ukoliko se srca ne napoje u�enjem Kur'ana, ukoliko se razum ne napoji razumijevanjem Kur'ana i ukoliko se ljudska djela ne napoje primjenom Kur'ana.“

On je dalje istakao da Škola Kur'ana �asnog po-laže pravo na tradiciju od 550 godina koju polaže i Medresa „Gazi Isa-beg“ jer je ta Medresa tada bila i medresa, i škola Kur'ana, i mekteb, i univerzitet i sve što je mogla da ima ljudska civilizacija u tom trenutku.

Muftija je istakao zna�aj Škole za cjelokupni San-džak i rekao je da je Škola Kur'ana najvrjednije dijete koje Sandžak u ovom tre-nutku ima.

„Ovim smo zaokružili sistem Islamske zajednice zato što je Islamska zajed-nica servis ljudima. Ona je tu da olakša pripadnicima Islamske zajednice da budu ono što od njih traži Sve-višnji Allah dž.š. i Islamska zajednica mora biti servis dobra svim ljudima, pripad-nicima islama i onima koji to nisu. Zato Islamska za-jednica ima ovoliku vital-nost. Zato Islamska zajed-nica može sve ovo da izdr-

ži. Zato Islamska zajednica uprkos svemu što se deša-valo stotinu godina, upr-kos svim udarima koji su se desili, izgleda tako svježe. Kako i ne bi kada iz dana u dan imamo prilike kuša-ti i uživati sve ove plodove. Hafizi su �uvari Allahove dž.š. rije�i, a Allahova rije� je �uvar svih nas“, rekao je Glavni muftija.

Muftija je dalje govorio o tome da se ništa ne može desiti bez Allahove dž.š. odluke i da se �ovjek najbo-lje štiti ako svoju dušu hrani Kur'anom, te da se negativ-na energija iz domova i po-rodica �isti svakodnevnim u�enjem Kur'ana u ku�ama. Glavni muftija je posavje-tovao prisutne da se upišu u Školu Kur'ana i da nau�e da u�e Kur'an, a ukoliko su u tome sprije�eni da onda upišu svoju djecu i poru�io:

„Draga bra�o i sestre, ukoliko nemate snage da se upišete u Školu Kur'ana nadoknadite to na svojoj djeci. Allah dž.š. je toli-ko Milostiv prema �ovje-ku da mu je dao šansu da neke svoje propuste u ži-votu nadoknadi na svojoj djeci. Ako vi niste imali u svoje vrijeme ovako savre-menu Školu Kur'ana, upi-šite sada svoju djecu. Ne �ekajte da mnogo odrastu. Ne �ekajte da na tom �i-stom papiru neko iškraba neke stvari koje nije lako izbrisati. Dajte neka se prvo napišu kur'anske rije-�i. Zato pohitajte ka Školi Kur'ana. Natopite to malo �isto bi�e imunitetom duše kojem ne�e mo�i nijedna vrsta prokletnika da naško-di. Kada dijete u�i Kur'an to je natapanje svakog atoma tijela. Zato nemojte biti dušmani svojoj djeci, bu-dite im prijatelji i dajte im ono što je najbolje za njih. U prilici sam da se borim na jako širokom frontu, ali kada znam da postoji Škola Kur'ana, kada vidim šta ona daje, nekako osje�am da mi je iza le�a jako mo�na snaga. Vidim da to poput klasja pšenice ide geome-trijskom proporcijom.“

Glavni muftija je iska-zao svoj ponos na ruko-vodstvo Škole Kur'ana koje je danono�no bdjelo nad ovom Školom, mubarekli-sao svim pripadnicima isla-ma njeno postojanje i pože-lio im da još dugo uživaju u plodovima i bereketu kojim ih Allah dž.š. �asti.

Na kraju je Nedžad-ef. Hasanovi� prou�io dovu za nastavak hairli rada Škole Kur'ana �asnog.

10 15. APRIL 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Devet godina Univerziteta u Novom Pazaru

NERMIN GICI�

„Po prvi put u državi Srbiji i u regionu mi smo ovlašteni predstavnici da možemo izdavati ameri�ke diplome“, rekao je rektor Dudi�.

O D R Ž A N A S V E � A N O S T „ D A N U N I V E R Z I T E T A “

Na Internacionalnom univer-zitetu u Novom Pazaru 30. marta obilježena deveta godina od osni-vanja Univerziteta manifestaci-jom „Dan Univerziteta“ i sve�a-nom dodjelom diploma studenti-ma koji su diplomirali u periodu od 30. marta prošle do 30. marta ove godine.

Diplome je dobilo ukupno 585 diplomanata Internacionalnog univerziteta koji su diplomirali na odjeljenjima ovog Univerziteta u Novom Pazaru, Beogradu, Nišu, Pan�evu i Subotici.

U okviru manifestacije „Dan Univerziteta“ prire�en je bogat kulturno-umjetni�ki program, a Univerzitet su, pored studenata i njihovih roditelja, posjetile broj-ne delegacije i predstavnici univer-ziteta iz okruženja. Na sve�anosti su bili prisutni predstavnici Uni-verziteta iz Tuzle i Zenice - Bosna i Hercegovina, zatim predstavni-ci Internacionalnog univerziteta iz Struge i Univerziteta FON iz Sko-plja - Makedonija, kao i predstav-nici Univerziteta Trakija i pred-stavnici fondacije „Mehmet Akif Ersoj“ iz Turske. Pored musafira sa univerziteta u okruženju sve-�anosti su prisustvovale i brojne delegacije iz vjerskog, kulturnog i politi�kog života Sandžaka, dele-gacija Islamske zajednice u Srbiji i predstavnici politi�kih partija koje okupljaju Bošnjake Sandžaka.

Posebno je zna�ajna posjeta koju su uprili�ili šef misije OEBS-a u Srbiji, Dimitrios Kipreos, am-basador Austrije Klemens Koja, ambasador Holandije Lau-rent Stokvis i Vilijam In-fante, koordinator Ujedi-njenih Nacija i predstav-nik UNDP-a, koji su obiš-li Univerzitet i u dugom i prijateljskom razgovoru sa rektorom prof. dr. Mevlu-dom Dudi�em dali podrš-ku Internacionalnom uni-verzitetu i �estitali diplo-mantima. Prilikom posjete ove visoke delegacije rek-tor IUNP je izjavio:

„Ovo je još jedna potvr-da da je ambasador OSCE-a zainteresiran za rad ovog Univerziteta, a kada god boravi na našem Univerzi-tetu daje nam punu podrš-ku da ustrajemo u radu. To nas ohrabruje i �ini nas po-nosnim.“

Ambasador Kipreos je ovom prilikom rekao:

„Jako sam sretan što sam danas ovdje na ovaj

poseban dan. Godinu i po dana koliko sam u Srbiji imao sam veoma konstruktivnu i blisku sa-radnju i sa Univerzitetom i sa rek-torom. Svaki put kada sam zatra-žio da do�em u posjetu naišao sam na otvorena vrata i imali smo konstruktivne razgovore o pitanji-ma vezanim za ovaj Univerzitet. Ja sam na raspolaganju gospodinu rektoru kada se radi o rješavanju pitanja sa kojima se ovaj Univer-zitet suo�ava u okviru OEBS-ove stalne podrške visokom obrazova-nju etni�kih manjina u Srbiji.“

Specijalni gost sve�anosti bio je pjesnik Abdulah Sidran koji je u svojoj besjedi, koja se odnosila na pojam apsurda, istakao da se ap-surd života može prevazi�i samo pobjedom.

Rektor Univerziteta prof. dr. Mevlud Dudi� je u svom obra�anju �estitao studentima i diplomanti-ma i istakao da �e se Univerzitet i dalje razvijati u pravcu poboljša-nja uslova studiranja i pove�anju znanja koje �e studenti dobijati. Tako�er je istakao da su vrata In-ternacionalnog univerziteta otvo-rena za sve ljude željne sticanja znanja i sve�ano objavio da je od ovog dana Internacionalni univer-zitet u Novom Pazaru ovlašten od ameri�kog Univerziteta „Heritej-dž“ da može izdavati i ameri�ke di-plome za sve studente u narednom periodu.

„Po prvi put u državi Srbiji i u regionu mi smo ovlašteni predstav-nici da možemo izdavati ameri�ke diplome“, rekao je rektor Dudi�.

Na kraju sve�anosti diploman-tima i svim prisutnima se obratio predsjednik Univerziteta, glavni muftija Muamer-ef. Zukorli�, koji je rekao da u njegovoj duši danas stanuje sre�a, koja je u prvom planu. Muftija je govorio i o uni-verzalnosti znanja koje studenti sti�u na Univerzitetu i, izme�u ostalog, je rekao:

„Samo skladno znanje izme�u svoje snage, mo�i i kvaliteta, ali i svoje produhovljenosti i svoje humanosti, a to se mjeri na vagi podre�enosti �ovjeku, jeste pravo znanje i to je bio i ostao ideal na-stanka i razvoja ovoga Univerzi-teta. Najbolje znanje, najkvalitet-nije znanje, univerzalno znanje, ekspertsko znanje, ali podre�eno �ovjeku, njegovim vrijednostima u pojedina�nom, porodi�nom i ko-lektivnom smislu. Danas vam sa

ovoga mjesta svjedo�im da je In-ternacionalni univerzitet u Novom Pazaru stožer sre�e, slobode i hu-manosti. Svim diplomantima, nji-hovim roditeljima, profesorima, ci-jeloj univerzitetskoj porodici koja se danas izlila iz korita Univerzi-teta, porodici u kojoj danas sudje-luje Novi Pazar i cijela balkanska regija, od srca �estitam sa željom i uvjerenjem da su diplome simboli u njihovim rukama koji ih moral-no, duhovno i akademski obavezu-ju da budu dobri i korisni ljudi koji �e donositi dobro za sebe, svoje porodice i svoju zajednicu.“

Nakon govora Glavnog muftije diplomantima su dekani departma-na na kojima su studirali uru�ili di-plome i poželjeli im da znanje ste-�eno na Internacionalnom univer-zitetu koriste na dobrobit �ovje-�anstva i ljudske civilizacije.

NJEGOVANJE LJUBAVI PREMA KNJIZI

III SAJAM KNJIGA

U ponjedeljak 4. aprila u Velikoj sali Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru o

tvoren je Tre�i sajam knji-

ga u organizaciji Univerzitetske biblioteke. Sajam je otvoren u okviru manifestacije D

ani univerzitetskog prolje�a

koja se svake godine tradicionalno organizuje na ovom Univerzitetu.

Sajam je sve�ano otvorio rektor Univerziteta prof. dr. Mevlud Dudi� koji je tom prili

kom rekao:

„Po�aš�en sam da danas mogu proglasiti otvorenim Tre�i sajam knjiga na Internaciona

lnom univerzitetu. Nama

su svi naši projekti dobri i lijepi, a takvi su nam i studenti, saradnici i naši profesori. Z

adovoljstvo mi je da je Uni-

verzitetska biblioteka uspjela da realizira ovaj projekat i tako �emo �initi i u naredno

m periodu.“

Na Sajmu je u�eš�e uzelo preko 40 izdava�a iz Republike Srbije, Bosne i Hercegovin

e, Hrvatske, Crne Gore,

kao i zemalja iz šireg regiona.Sajam je trajao do petka 8. aprila, a pored

izloženih knjiga organizatori su se potrudili da svaki sajamski dan

obogate razli�itim promocijama na kojima su se predstavili razni izdava�i i autori kn

jiga.

Studenti pedagoško-psihološkog fakulteta su 6. aprila priredili lutkarsku predstavu z

a najmla�e, a ovaj dan je i

zvani�no u kalendaru Sajma bio predvi�en za najmla�e posjetioce Sajma kod kojih je

na ovaj na�in razvijena lju-

bav prema knjizi i �itanju. Cilj ovogodišnjeg Sajma knjiga jeste da se

djeca, u�enici, studenti, prosvjetni i nau�ni radnici izmjeste sa popri-

šta svakodnevnog medijskog ataka na njihova �ula, svijest i ukus, te da im se pruži m

ogu�nost da na jednostavan

na�in do�u do kvalitetnog štiva.

BROJ 212/XV 11A

NA

LIZ

E

Motiv za izvršenje genocida su želje za plja�kom i porobljavanjem, rasna, nacionalna i vjer-ska mržnja i predrasude. Svi ti motivi su opjevani u „Gorskom vijencu“, a vjersku mržnju prema muslimanima Njegoš izri�e rije�ima „odža ri�e na Cetinju“ i tvdnjom o isklju�ivosti

izme�u Lune (Mjeseca) i krsta. SEAD-EF. ŠA�IROVI�

Trista godina od genocida nad Bošnjacima stare Crne Gore

G O D I N E 1 7 1 1 . U O � I B A D N J E V E � E R I P O B I J E N O O K O 1 0 0 0 M U S L I M A N A

Genocid nad Bošnjacima muslimanima stare Crne Gore doga�a se na prijelazu iz 17. u 18. stolje�e, ta�nije 1711. godine, uo�i Badnje ve�eri. Te no�i je izvršena takozvana „istraga poturica“, kada je pobijeno približ-no 1000 muslimana, koliko ih je, prema mje-rodavnim dokazima, tada živjelo na podru�-ju stare Crne Gore koja se sastojala od svega �etri nahije sa sjedištem na Cetinju. Ono što nije pobijeno izbjeglo je u Nikši� i selo Tu�e-mile kod Bara.

Strateg, idejni promotor i agens tog geno-cida, kojeg histori�ari nazivaju Drugi geno-cid nad muslimanima na tlu Crne Gore, bila je Pravoslavna crkva. Za ovu tvrdnju postoje dva nepobitna svjedo�anstva: prvo – „istraga poturica“, ustvari genocid nad muslimanima se doga�a uo�i Badnje ve�eri, dakle najve�eg i najsvetijeg krš�anskog praznika, i drugo - taj doga�aj, „istragu poturica“, opjevao je vladi-ka, najve�i crkveni dostojanstvenik i pjesnik Petar II Petrovi� Njegoš u „Gorskom vijen-cu“. On je time pružio ideologiziranu epsku podlogu i paradigmu za sve kasnije genoci-de nad muslimanima Srbije, Sandžaka, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Tako je Njegoš kao najve�i srpsko-crno-gorski pjesnik i vladika, odnosno nosilac naj-više vjerske i svjetovne vlasti, opjevao, po-

svetio i u najuzvišenije djelo pretvorio genocid ili me�unarodni zlo�in pod kojim se podrazu-mjeva svjesno, namjerno i plansko potpuno ili djelimi�no uništavanje nacionalnih, etni�kih, rasnih ili religijskih grupa. Motiv za izvršenje genocida su želje za plja�kom i porobljavanjem, rasna, nacionalna i vjerska mržnja i predrasude. Svi ti motivi su opjevani u „Gorskom vijencu“, a vjersku mržnju prema muslimanima Njegoš izri�e rije�ima „odža ri�e na Cetinju“ i tvdnjom o isklju�ivosti izme�u Lune (Mjeseca) i krsta. (Izvor: Rizah Gruda, Hutba - Husejn �ajlako-vi� i dr.)

Tako u jednom pjevanju, na primjer, Nje-goš opjevava izvještaj vojvode Batri�a podnesen episkopu Danilu i igumanu Stefanu o jednom pokolju Bošnjaka:

I šta �u ti duljiti pri�anje,koliko je ravnoga Cetinja,ne ute�e oka ni svjedoka,ni da kaže kako im je bilo,te pod svoju sablju ne metnusmokoji ni se ne k�e pokrstiti,koji li se pokloni Boži�u,prekrsti se krstom hristjanksijem...Ku�e turske ognjem izgorjesmo,da se ne zna ni stana ni tragaod nevjerna doma�ega vraga.Iz Cetinja u �ekli� po�osmo,

�ekli�ki se razbježaše Turci,malo koga od njih posjekosmo,ma njihove ku�e popalismo,od me�eta i turske džamijenapravismo prokletu gomilu,neka stoji na uklin narodu.

(Gorski vijenac, stihovi 441-498)

Episkop grli junake, a iguman kolja�e razr-ješava grijeha, pretvaraju�i njihove zlo�ine u „Bogu ugodna djela“. A s kakvom je nakanom i kakvom porukom Njegoš pisao svoje djelo, bje-lodano govori i sljede�i zastrašuju�i stih:

"Borbi našoj kraja biti ne�edo istrage turske ali naše."

(Ibid, stihovi 131-132; „Prilozi izu�avanju genocida nad Bošnjacima (1992-1995)“, Izdava�: Rijaset IZ-e u BiH, Izdava�ka djelatnost „El-Kalem“, Sarajevo 1996. god.)

Crnogorce je u ovom strašnom pokolju nad Bošnjacima muslimanima predvodio vladika Danilo Š�ep�evi� Petrovi�. U stravi�nim masa-krima od muslimana je potpuno o�iš�ena stara Crna Gora, porušene su sve džamije, uništena sva muslimanska groblja, kao i svi ostali spome-nici koji su svjedo�ili autohtonost bošnja�kog naroda na tom prostoru.

IZ M

OG

BE

OG

RA

DS

KO

G U

GL

A

ANA MILEUSNI�

Pojava Muhameda Jusufspa-hi�a ne prestaje da iznena�u-je vaskoliku srpsku javnost. Ovaj gospodin se opet pojavio u žutoj štampi, što nije ništa novo, jer smo navikli da ga vi-�amo uglavnom u takvim gla-silima.

Šta �e �ovek, posle toliko godina �utanja o�ita je njegova potreba da se prikazuje i ogla-šava.

Sada smo imali priliku da sa-znamo da je efendija Muhamed Jusufspahi� u srodstvu sa Zvez-danom Terzi�em, bivšim pred-sednikom Fudbalskog saveza Srbije i OFK Beograda, optu-ženim za malverzacije sa tran-

sferima fudbalera.Ovu informaciju su beograd-

ski mediji otkrili kada je Ju-sufspahi� sa suprugom i sinom došao na su�enje gore pomenu-tom gospodinu u Palatu pravde.

Novinarima je, na pitanje ot-kuda na su�enju muftija srbi-janski, objasnio da je njego-va supruga Terzi�eva sestra od tetke.

To što se ovaj našao na su-�enju svome šuri i nije neka senzacija, ali to što je u sudni-cu došao u verskoj odori sa sve ahmedijom na glavi izazvalo je pažnju i komentare svih prisut-nih.

Naravno, Jusufspahi� je i

za to imao objašnjenje: Versku odoru stalno nosi!

Veoma interesantno i origi-nalno! Samo ova pri�a može da pro�e kod potpuno neupu�enih ljudi jer u islamu nošenje verske odore non-stop nije obavezno, a pogotovo ne po sudnicama.

Nego, ono što se prosto na-me�e kao pitanje jeste da li se muftija srbijanski pojavio ovako obu�en da bi na indi-rektan na�in sugerisao sudu da je njegov šura verovatno zabu-nom optužen, jer kako neko ko je u srodstvu sa verskim licem uopšte može biti pod znakom pitanja.

Ne mogu da tvrdim da je to

bila namera, ali indikativno je to što je efendija Jusufspahi� bio u verskoj odori. Zašto nije došao obu�en kao civil? Ah da, zabo-ravila sam, on odoru ne skida. Bi�e da je to razlog!

Možda grešim dušu, možda je efendija Muhamed zaista po-sve�en svojoj odori…, ko to zna?

Bilo kako bilo, ovaj gospo-din umesto da se bavi proble-mima pripadnika islamske vere i ve� jednom pokaže neki rezul-tat, uglavnom popunjava strani-ce žute štampe. Mada, tako mu je i babo radio - malo se bavio konkretnim stvarima, a više po-javljivanjem po medijima.

Znamo da je efendija Muhamed Jusufspahi� u srodstvu sa Zvezdanom Terzi�em, bivšim predsednikom Fudbalskog saveza Srbije i OFK Beograda, optuženim za malverzacije sa transferima fudbalera. Ovu informaciju su beogradski mediji otkrili kada je Jusufspahi� sa suprugom i sinom došao na su�enje gore pomenutom gos-podinu u Palatu pravde. Novinarima je, na pitanje otkuda na su�enju muftija srbi-

janski, objasnio da je njegova supruga Terzi�eva sestra od tetke.

Jusufspahi� pomaže Zvezdanu Terzi�u

12 15. APRIL 2011.

NAMAZ U SVIJETU ASHABA

IZ ŽIVOTA ASHABA

Cijenjeni ashabi našeg Poslanika s.a.v.s. pridavali su veliki zna�aj namazu, zarad njeg

a nisu poznavali nikakvu

prepreku, �ak se nisu osvrtali na borbu, ranjavanje i smrt. Hazreti Omer r.a., jedan o

d onih koji su još za života

obradovani Džennetom, doživio je krvavi atentat. Dok mu je iz rane tekla krv klanjao

je sabah namaz, ni pomišljao

nije da ga ostavi. Za Sa'd ibn Rebiu r.a., ranjenog u Bitki na Hendeku, razapet je šator

unutar mesdžida i on je tu,

prolivaju�i krv, klanjao namaz i u tom stanju je preselio na Ahiret.

Pogledajte ovaj veli�anstven doga�aj: Resulullah s.a.v.s. zajedno sa ashabima krenuo

je u bitku Zatu-r-rika. U

jednom mjestu data je pauza i Poslanik s.a.v.s. Abbada ibn Bišra r.a. i Ammara ibn Jas

ira r.a. postavi u jednom pro-

lazu kao stražare. Kada ove dvije osobe do�oše na ulaz u klanac, Ammar najprije zat

raži da prijatelj prvi stražari

i leže da spava. Kada vidje da je okolina mirna, hazreti Abbad r.a. stade na namaz. M

ušrik koji ih je pratio primi-

jeti sjenku ovog ashaba pa odmah odasla strijelu koja, kao da je rukom zabodena, pr

ona�e cilj. Me�utim, hazreti

Abbad r.a. rukom izvadi strijelu i nastavi klanjati. Kada mušrik vidje da je ashab nasta

vio s namazom, pomisli da je

promašio, ponovo odape strijelu. Abbad r.a. je, ne kvare�i namaz, nastavio sa ibadeto

m. U me�uvremenu bacio je

i tre�u strijelu. Nakon izvjesnog vremena, njegov prijatelj se probudio, a mušrik pobj

eže kada vidje da su dvojica.

Ammar r.a. ugleda krv koja je tekla sa njegovog prijatelja, pa re�e: „Subhanallah, zašto

me nisi probudio još poslije

prve strijele?!“ Bra�o moja, obratite pažnju na hazreti Abbadov odgovor: „Takvu sa

m suru u�io da je ne htjedoh

prekidati!“ (Kutubi-sitte) Po jednom drugom rivajetu, rekao je: „Da se nisam plašio d

a ne�u ispuniti dužnost stra-

žara koju mi je dodijelio Resulullah, ne bih se odvojio od namaza sve do smrti.“ Kaka

v je ovo iman, koliko je ovo

veli�anstvena predanost, da na strijele u svome tijelu gleda kao na igle! U svijetu ashab

a od namaza nije bilo važni-

jeg ibadeta i vrjednijeg ponašanja. Nisu se ustru�avali da zarad njega žrtvuju svoje duše

, imetke i sve ostalo. Dakle,

namaz je ibadet vrjedniji, važniji i umilniji �ak i od duše, najvrjednijeg što �ovjek pos

jeduje. Ne zaboravimo i ovo:

hazreti Abbad r.a. u ovom primjeru nije klanjao farz namaz ve� nafilu. Kada bi ashab

i mogli �uti izgovore današ-

njih muslimana, vjerovatno bi se bolno nasmijali.

Izvor: „Kako ustati na sabah namaz“, str. 43., 44., Autor: Džemil To

kpinar

Bit �ete pitani za svoj namazNamaz je jedan od temeljnih pet stubova na kojima po�iva vjera islam. Pored šehadeta, zekata, posta i hadža on je osnova na kojoj po�iva i na kojoj se o�ituje i potvr�uje stepen vjerovanja svakog muslimana, to jest, namaz je znak imana koji raz-dvaja muslimana od nemuslimana, vjernika od nevjernika, ali je istovremeno namaz i

brana koja �ovjeka štiti od grijeha i neiscrpna energija koja ga tjera na dobro.

„ O B I L A L E , I K A M E T I Z A N A M A Z I O D M O R I N A S N J I M E . “

PITANJE: �uo sam na jednom predavanju o na-mazu hadis da je namaz stub vjere, te da onaj koji ne vodi brigu o njemu ruši svoju vjeru, kao i to da �e namaz biti prva stvar za koju �e �ovjek biti pitan prilikom polaganja ra�una na Sudnjem danu. Zanima me kakav je status osoba koje uopšte ne obavljaju namaz, ili to �ine samo po-vremeno?

ODGOVOR: Puno je hadi-sa Poslanika a.s. u kojima se isti�e vrijednost namaza, posebno u njegovom pro-pisanom vremenu. Jedan od tih jeste i prethodno spomenuti, to jest: „Namaz je stub vjere, ko ga sa�uva - sa�uvao je vjeru, a ko ga poruši - porušio je vjeru.“ Poslanik a.s. tako�e kaže: „Glava svih stvari je islam, njegov stub je namaz, a nje-govo vrhunsko upotpunje-nje jeste borba na Božjem putu.“ (Ahmed, Turmizi...) „Doista je izme�u �ovjeka i mnogoboštva i nevjerovanja ostavljanje namaza.“ (Mu-slim).

Shodno citiranim hadi-sima može se zaklju�iti da je namaz jedan od temelj-nih pet stubova na kojima po�iva vjera islam. Pored šehadeta, zekata, posta i hadža on je osnova na kojoj po�iva i na kojoj se o�ituje i potvr�uje stepen vjerova-nja svakog muslimana, to jest, namaz je znak imana koji razdvaja muslimana od nemuslimana, vjernika od nevjernika, ali je istovre-meno namaz i brana koja �ovjeka štiti od grijeha i neiscrpna energija koja ga tjera na dobro, to jest uvi-jek iznova pokre�e da �ini dobra djela. Uzvišeni Allah kaže: „Namaz doista odva-ra�a od razvrata i svega što je ružno; obavljanje nama-za je najve�a poslušnost, a Allah zna šta radite.“ (El-Ankebut, 45)

Obavljanje namaza jeste ujedno i prilika da se �o-vjek oslobodi bremena grijeha koje je �inio, jer namaz koji se obavlja iskre-no radi Allaha dž.š. briše grijehe, kako kaže Poslanik a.s.: „Pet dnevnih namaza i džuma do džume brišu grije-he koji su po�injeni izme�u njih.“ Pojašnjavaju�i ovaj hadis islamska ulema kaže da se misli na male grijehe

koje �ovjek �ini, a ne veli-ke, kojih se osoba treba po-sebno �uvati. Njih ne smije �initi niko od muslimana, a posebno ne onaj koji obav-lja namaz. Potvrdu za ovaj stav nalaze u hadisu Posla-nika a.s. kojeg prenosi Ebu Hurejre: „Pet dnevnih na-maza brišu grijehe koji se izme�u njih po�ine, uko-liko se izbjegnu veliki gri-jesi.“

Imaju�i u vidu sve pret-hodne �injenice o nama-zu, jasno je zašto su Po-slanik a.s. i njegovi ashabi vodili toliku brigu o nama-zu, jasno je zašto je Posla-nik a.s. poru�io roditeljima da svoju djecu navikavaju na namaz još od najranijih dana njihovog djetinjstva, kako bi dobio odgovaraju-�e mjesto u njihovim srci-ma i životima, kako bi ih �uvao od grijeha i posrnu�a u raznim iskušenjima kojih je puno na ovome svijetu.

Ono što je još važno na-pomenuti kada se govori o namazu jeste da je on naj-bolji lijek za razna duševna oboljenja: brigu, strah i ne-mire koji obuzimaju savre-menog �ovjeka, a koja su posljedica na�ina življenja.

Poslanik a.s. je vrlo �esto govorio, obra�aju-�i se Bilalu, svom mujezi-nu, �iji je glas ezana pozi-

vao na namaz: „O Bilale, ikameti za namaz i odmori nas njime.“ (Ebu Davud), iz �ega se jasno vidi da je i sam Poslanik a.s. u nama-zu uživao, odnosno nala-zio na�in da se odmori, to jest ostavi iza sebe razne brige i iskušenja sa kojima se suo�avao i u potpuno-sti se preda, cijelim svojim bi�em, tijelom, dušom i ra-zumom, Uzvišenom Alla-hu.

Iz svega prethodno na-vedenog jasno je da namaz ne smije biti zapostavljen od strane vjernika, ne smije biti zaboravljen, ve� mora biti dio njegove svakod-nevnice, prije svega zbog snage i energije koju daje �ovjeku, koja ga održava na putu pokornosti Gos-podaru, koja je izvor sre�e, radosti i zadovoljstva, ali i znak pokornosti Uzviše-nom Allahu.

Ostavljanje namaza je grijeh i u tome je saglasna islamska ulema. O veli�ini i ozbiljnosti grijeha ne želim ovom prilikom govoriti de-taljno, ali �u re�i da se i sama ulema razilazi po tom pitanju. Ima onih koji sma-traju da ostavljanje nama-za nije kao ostavljanje bilo kojeg drugog propisa, ve� su posljedice mnogo ve�e, tako da ostavljanje namaza

tretiraju grijehom ravnim nevjerstvu, te da je potreb-na tevba, to jest pokajanje osobe, kako bi se ona vrati-la vjeri i zapo�ela novi, nor-malan život, uskla�en sa propisima Uzvišenog Alla-ha.

Drugi dio uleme smatra da je negiranje obavezno-sti namaza grijeh koji izvo-di iz vjere, a nemarnost u pogledu njegovog izvršava-nja tretiraju velikim grije-hom, �ija posljedica može biti nesre�a na ovom i pat-nja, to jest kazna, na budu-�em svijetu.

Bilo kako bilo, �injeni-ca je da namaz ima poseb-no mjesto u vjeri, a samim tim i u životu svakog vjer-nika, a to je svakom ra-zumnom bi�u dovoljno da analizira svoj odnos prema namazu i revidira ga uko-liko ne valja. Musliman ne može osjetiti sigurnost i zaštitu, ne može osjeti-ti sre�u i zadovoljstvo, ne može osjetiti mir, radost i spokoj, ne može o�ekiva-ti Allahovu dž.š. zaštitu i pomo� ukoliko je nema-ran prema namazu, Allaho-voj naredbi, koja je uslov svemu prethodno spome-nutom. Dakle, musliman �e osje�ati strah, prazni-nu u duši, samo�u, tugu, u�malost, beskorisnost,

zapostavljenost, hladno-�u drugih u odnosu prema njemu i razne druge pro-bleme i iskušenja, jer je sve to posljedica neobavljanja namaza, ili negativnog od-nosa prema njemu.

Sve pomenuto nije jedi-na kazna i posljedica ostav-ljanja namaza, ve� samo neke od dunjalu�kih po-sljedica koje ne umanju-ju ahiretsku kaznu, koja je pripremljena nemarnima i zaboravnima po pitanju na-maza. Ovom prilikom se nisam detaljno bavio mi-šljenjima islamske uleme u pogledu statusa osobe koja ne obavlja namaz, ve� sam samo napomenuo da one postoje, smatraju�i da su iznijeti hadisi, kratki ko-mentari i konstatacije do-voljne svakome da do�e do zaklju�ka da po pitanju na-maza ne smije biti nemaran i zaboravan, jer je u njemu klju� sre�e, spasa, uspjeha, dobitka ili gubitka svakog od nas pojedina�no.

PIT

AN

JA

I O

DG

OV

OR

I

REŠAD-EF. PLOJOVI�

Vaša pisma šaljite na: Islamska zajednica u Srbiji (Vjersko-prosvjetna služba) Gradska 1, 36300 Novi Pazare-mail: vps@verat.net

BROJ 212/XV 13

TE

FS

IR

�ozo kaže: “Dosta je zabluda, dosta je lutanja! Ho�emo da shvatimo islam i da nas povede onamo gdje je vodio i one koji su ga razumjeli i postupali po njemu.“

PROF. DR. MEHMED MEŠI�

�ozin doprinos u razumijevanju savremene islamske misli (III dio)

U � E N J A K K O J I J E D A O N E M J E R L J I V D O P R I N O S R A Z V O J U I S L A M A

Drugi projekat po-nosnog alima Huseina �oze bio je transliteracija Kur`ana. Ovaj projekat je vjerovatno bio veliki zalo-gaj, kao i projekat tuma�e-nja (komentara) Kur`ana, te je Božjom voljom uspio onoliko koliko je uspio, ali ni jedan ni drugi nije za-vršen.

Raspravljaju�i o proble-mu obnove u islamu i po-grešnom shvatanju pojma reforme od strane mno-gih muslimana, �ozo kaže: „Ne znam kako se i odakle udomilo me�u muslima-nima posve pogrešno mi-šljenje da reforma u isla-mu zna�i izmjenu i dopu-nu njegovih principa. Tra-ženje i zagovaranje refor-me zna�i, prema njihovom mišljenju, isto što i zahti-jevanje da se islam ukloni sa pozornice života, jer je isti proživio svoje vrijeme i više ne može biti regulator ljudskih odnosa.

A je li tako? Odgova-ram: i jest i nije. Jest, jer ono što mi danas radimo i ono na �emu smo nema ništa zajedni�kog sa pra-vim islamom, nego je, na-protiv, u najja�oj opre�no-sti sa njegovim u�enjem. Zar propovijedanje nerada, letargije, u�enje da su vjera i nauka dva nepomirljiva neprijatelja i da je neznanje temelj ibadeta, apstinencija od svakog javnog djelova-nja, povla�enje sa svih polja ljudske djelatnosti, može-mo nazvati islamom i zar to ne treba izmijeniti.

Nije, jer �ista nauka islama i njegovo pravo u�e-nje ne trpe promjene i ne podliježu zakonu izmjene. Što je savršeno to ostaje kao takvo uvijek, jer nema razloga njegovoj promjeni. Principi i u�enje islama, u �iju savršenost ne sumnja nijedan iole pametan �o-vjek, ne mogu biti predmet izmjene i dopune, jer bi to demantovalo njihovu apso-lutnu savršenost ili bi zna-�ilo svjesno i voljno vra�a-nje natrag, što opet dolazi u sukob sa svim zakonima socijalnog razvoja.“

Kaže Husein �ozo: “Sasvim je jasno da se Božja Rije� ne može pra-vilno shvatiti ni primijeniti bez najdubljeg poznavanja života. Pod racionalnom

metodom treba podrazu-mijevati korištenje nau�-nih sredstava, dostignu�a i otkri�a u svrhu upozna-vanja života, razrade i pri-mjene savremene islamske misli. Ovaj metod ne zna�i potpuno negiranje metode tradicionalizma. On zna�i samo kriti�ki prilaz u ocje-ni tradicije, a ne njeno od-bacivanje. Proces tuma�e-nja kur’anske misli razvijao se u kontinuiranom kre-tanju, koje nije smjelo biti prekinuto ni zaustavljeno.“

Smatram da su �ozini odgovori na ovakva pitanja od vitalnog i krucialnog in-teresa za �itaoce ovog tek-sta, jer �e na ovaj na�in uvi-djeti kako i na koji na�in je �ozo tuma�io Kur`an i samim time dao svoj veliki doprinos razumijevanju sa-vremene islamske misli.

Osje�am potrebu da obradim još jedno vrlo važno pitanje i dam �ozin komentar, te samim tim dokažem njegovo shvata-nje smisla reforme u isla-mu.

Kaže �ozo: „Name�e nam se pitanje: Pa šta je smisao reforme u islamu? Veliki islamski u�enjak šejh Muhammed Abduhu, ra-spravljaju�i o ovom pro-blemu u svom poznatom djelu Islam i krš�anstvo, veli: - Cijela moja muko-trpna borba i težnja svih mojih nastojanja kretale su se oko dvije stvari: oslo-bo�enje ljudske misli od okova taklida i poimanje islama u duhu prvog, dru-gog i tre�eg stolje�a. Iz toga slijedi smisao refor-me �iš�enja islama od svega onoga što se tokom vre-mena pod raznim uticaji-ma unijelo u njega i po-stalo njegovom sadržinom, a ustvari stoji u opreci s njegovom �istom naukom, i drugo: samostalno i di-rektno prou�avanje vjere.“ Smisao prvoj ta�ki nam po-menuti u�enjak odre�uje rije�ima: „Najsvetija duž-nost svakog alima je stati u odbranu pravog islama i najenergeni�nije povesti borbu protiv bidata koji su ve� dobili oblik dogme.“

Husein �ozo dalje kaže: „I zbilja je islam u velikoj potrebi �iš�enja. Ljudi i pojedine frakcije koji su islam uzimali samo

kao sredstvo za postizanje svojih li�nih ciljeva unijeli su u njega bezbroj �udnih stvari i htjeli od te božan-ske mudrosti napraviti Hi-ljadu i jednu no�. Derviš-ki redovi, a naro�ito onaj ekstremno-misti�ki pra-vac me�u njima, sa svojim budisti�kim gledanjem na život i zagovaranjem ni-rvane, zamalo da ljudsku misao uprave stazom koja ne harmonizira sa naukom islama. Zahvaljuju�i silnoj snazi njegovih uzvišenih na�ela, a ne njegovim sljed-benicima, svi ti negativni i razorno djeluju�i elementi ne mogaše od njega na�i-niti ono što su na�inili od krš�anstva i drugih religi-ja. No, to ipak ne zna�i da nisu u njegovu �istu nauku ubacili trunja koje treba �i-stiti.“

Poznati islamski filozof Sejjid Džemaludin Afgani, upitan šta je smisao njego-vog reformisti�kog pokre-ta kada je islam sa Božje strane zašti�en od promje-ne, kaže: “Cilj našeg vjer-skog pokreta je predstavi-ti islam onakav kakav jest, a eliminisati ono što su mu ljudi imputirali i što ga predstavlja u krivoj slici. Trudimo se da dokažemo da kada i kadar ne zna�i ostaviti svako nastojanje za bolju budu�nost i spašava-nje iz ovog opasnog sta-nja. Isto tako ho�emo da upozorimo muslimane da je njihovo tuma�enje ha-disa koji govore o pokva-renosti zadnjih vremena sa sugestijom za povla�enjem iz života i apsolutnim dis-tanciranjem od tih tokova, posve pogrešno.“

U daljem objašnjenju o zna�aju reforme i shvata-nju i razumijevanju savre-mene islamske misli �ozo dodaje: „Reforma u isla-mu zna�i vra�anje islamu, a ne odstupanje od njego-vih velikih ideja. Ogromna je greška pojedine današnje omladine i pojedine uleme što smatra idžtihad u da-našnje vrijeme udaljava-njem od vjere, a ne pribli-žavanjem istoj. To je sva-kako velika greška i uža-san grijeh, a dolazi otud što smo ve� odavno pot-puno zamijenili Božje ri-je�i - Kur`an i Pejgambe-rove izreke - Hadis za ri-

je�i i izreke obi�nih ljudi i na taj na�in nesh (dero-girali) u�inili ta dva glav-na vrela islama. I idžtihad, koji traži od muslimana da su u stalnoj i direktnoj vezi sa Kur`anom i Hadisom, kod onih koji su se slijepo i objeru�ke prihvatili tu�eg mišljenja i to smatraju vje-rom, zna�i odstupanje od vjere. Idžtihad nas upu�uje na dvije vrlo važne stvari: prvo - principi Kur’ana sa-drže vje�ite i apsolutne isti-ne, koje su podesne za sva vremena i sve strane svije-ta, kako je to javno potvr-dio kongres pravnika odr-žan u Lahaju 2-6. septem-bra 1932. godine, ustvr-divši da islamskom pravu ne manjka ništa što bi ga moglo u�initi nepodesnim da ostane vrelom svjetskog prava i drugo - Svemogu-�i je Svojom pravednoš�u obdario i nas i one poslije nas tom najve�om po�aš�u, naime, da možemo direk-tno iz Kur`ana crpiti nje-gove velike ideje i propise.”

Na kraju �ozo kaže: “Dosta je zabluda, dosta je lutanja! Ho�emo da shva-timo islam i da nas povede onamo gdje je vodio i one koji su ga razumjeli i po-stupali po njemu.“

Upravo su ovo bili na-�ini kako razumjeti dvije vrlo važne stvari u islamu: taklid (slijepo slije�enje) i problem reforme u islamu.

Kao što vidimo, dopri-nos Huseina �oze na svim poljima je bio ogroman i od neprocjenjljive važno-sti i vrijednosti. Svako ko je poznavao �ozu bio je uvjeren da �e njegovim do-laskom na sve važne funk-cije dati neprocjenljive re-zultate i da �e do�i do in-telektualne obnove rada Islamske zajednice, kao i oživljavanja islamske misli na ovim prostorima. Hu-sein �ozo je izrastao, du-hovno i inteketualno, u atmosferi epohalno oglaše-nih napora vode�ih li�no-sti islamskog svijeta na po-novnoj aktualizaciji i afir-maciji izvorne nauke isla-ma. Još kao u�enik Šerijat-sko-suda�ke škole u Sara-jevu po�eo je ispoljavati sa-mostalni i buntovni odnos prema postoje�oj stvarno-sti muslimanskog svijeta i njenom drasti�nom oduda-

ranju od islamskog ideala života. Nadahnut idejama Afganija, Abduhua, Rešada Ridaa istinski se uklju�uje u rad na putu prosvjetitelj-stva, daju�i sve od sebe.

�ozo je znao da su di-namika života, viši nivo obrazovanja, ekonomski napredak, te razni ideološ-ki trendovi sve više zaoku-pljali i optere�ivali ovdaš-njeg muslimanskog vjer-nika. Želio je da novona-stale situacije i nagomila-ne potrebe vjernika, ade-kvatno vremenu i prosto-ru, a u skladu s islamskim u�enjem, riješi upravo na najjednostavniji i najbliži na�in. Tako Husein �ozo 1965. godine u broju 3-4, na strani 104., uvodi novu rubriku „Pitanja �italaca i naši odgovori“.

Husein �ozo �e na ovaj na�in dati svoj veliki dopri-nos, a ta pitanja su obuhva-tala domen cjelokuonog �ovjekovog života, pogo-tovo iz oblasti šerijatskog prava. �ozo je odgovorio na više od 876 postavljenih pitanja. Pitanja su svrstana po oblastima i najve�i broj ih je iz oblasti ibadeta i to:

- 224 pitanja odnosi se na namaz i sve što je veza-no za njega.

- 16 pitanja tretiraju problematiku posta.

- 28 pitanja postavljeno je iz oblasti zekata i sade-katu-l-fitra.

- 30 pitanja vezano za propise obavljanja hadža.

Zaklju�akHusein-ef. �ozo, kao

velikan, kao �ovjek koji je znao da tuma�i živu kur`ansku misao, koja važi za sva vremena, sva mjesta i prilike, dokazao je da savremena kur`anska misao živi i obuhvata sve prostore. Znao je da svaki povijesni trenutak uzima iz Božje Rije�i koliko mu u datom trenutku, prema nivou razvoja i shvatanju života treba. Stoga je ne-sumnjivo �ozo, kao refor-mator i živi u�esnik recep-cije tih ideja na Zemlji, dao svoj veliki doprinos razradi savremene kur`anske misli i pomogao afirmaciji nje-nih ideja i rješenja kod ljudi naših prostora.

14 15. APRIL 2011.

Iman je savršenstvo roba i putem njega se po-dižu njegovi stepeni na du-njaluku i Ahiretu. To je ra-zlog i put svakog dobra, ubrzanog i odgo�enog. Ne može se posti�i, oja�ati i usavršiti osim spoznajom šta se od njega uzima. Po-stiže se, oja�ava i pove�a-va mnogim stvarima, a od njih su:

Prvo: Poznavanje Alla-hovih uzvišenih lijepih imena koja se navode u Kur’anu i Sunnetu, nasto-janje da se shvate njihova zna�enja, da se putem njih �ini ibadet Allahu. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u pri-jevodu zna�enja ajeta:

„Allah ima najljep-ša imena i vi Ga zovite njima, a klonite se onih koji iskre�u Njegova imena – kako budu radi-li onako �e biti kažnjeni!“ (El-Araf,180)

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Allah ima devedeset devet imena, stotinu manje jedno. Ko ih nau�i, u�i �e u Džennet.“ (Buhari, Muslim)

Tj. ko ih memori-še, shvati njihova zna�e-nja i bude uvjeren u njih. Ko putem njih bude �inio Allahu ibadete u�i �e u Džennet. Tako se zna da je to najve�i izvor imana, sredstvo njegovog posti-zanja, oja�avanja i �vrsti-ne. Spoznaja Allahovih, Azze ve Dželle, imena je osnova imana, a obuhvata tri vrste tevhida: rububij-jet, uluhijjet i el-esmaus-siffat. Ove vrste su okosni-ca, temelj i vrhunac imana. Kada god rob pove�a spo-znaju o Allahovim uzviše-nim imenima i svojstvima, pove�a se i njegov iman. Njegovo uvjerenje postane ja�e. Vjernik treba uložiti krajnji trud i potencijale u spoznaji Allahovih imena i svojstava, bez upore�ivanja Allaha sa nekim, negiranja nekih Njegovih imena ili svojstava, njihovog prilago-�avanja ili iskrivljivanja.

Drugo: Razmišljanje o Kur’anu uopšte. Onaj koji razmišlja o Kur’anu ne-prestano �e se okorištava-ti kur’anskim znanostima i spoznajama, �ime �e uve�a-

ti svoj iman.Tako�er, isto �e doživje-

ti kada pogleda njegov po-redak i �vrstinu i da Kur’an sam sebe potvr�uje, da je sa sobom u saglasnosti i da u njemu nema opre�nosti i razilaženja. Kada to u�ini uvjerit �e se da je od Allaha, a ovo je jedna od najve�ih stvari koje oja�avaju iman.

Tre�e: Poznavanje Vje-rovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, hadisa koji pozivaju na znanje o vjero-vanju i djelovanju. Sve su to stvari kojima se postiže i oja�ava iman. Što je ve�a spoznaja roba o Allahovoj Knjizi i Sunnetu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ve�i je njegov iman i uvjerenje.

�etvrto: Poznavanje Vje-rovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovih viso-kih moralnih osobina i sa-vršenih epiteta. Ko ga uisti-nu spozna ne�e posumnja-ti u njegovu istinoljubivost i istinitost onoga s �ime je došao u vidu Kur’ana i ispravne vjere.

Peto: Razmišljanje o ko-smosu, tj. razmišljanje o stvaranju nebesa i Zemlje i razli�itih stvorenja koja se nalaze na njima. Gledanje u samog �ovjeka i njegove osobine. To je veoma jak motiv za vjerovanje, jer se u ovim postoje�im stvarima pokazuje veli�ina stvaranja koja ukazuje na mo� Stvo-ritelja i Njegovu veli�inu, te ljepote, ure�enost i �vrsti-nu koja zbunjuje razume.

Tako�er, treba gledati u ovisnost svih stvorenja i njihovu potrebu za Gos-podarom u svim domenima njihovog života. Ta stvore-nja ne mogu biti neovisna od Njega koliko je trep-taj oka. To kod roba izi-skuje potpunu poniznost, mnoštvo dova, predanost i pokornost Allahu, Azze ve Dželle, u pridobijanju onoga za �ime je potreban u vidu koristi svoje vjere i dunjaluka i odvra�anjem štete u pogledu njegove vjere i dunjaluka. To tako-�er uzrokuje �vrsto pouz-danje u Gospodara, pot-puno povjerenje u Njego-vo obe�anje i veoma veli-ku želju za Njegovim do-brima.

Na ovaj na�in se ostva-ruje i ja�a iman. Tako�er, treba da razmišlja o mnoš-tvu Allahovih opštih i po-sebnih blagodati bez kojih nijedno stvorenje ne može ni koliko je treptaj oka.

Šesto: Mnogo spominja-nje Allaha, Azze ve Dželle, u svakom vremenu i upu-�ivanje dove koja je ibadet. Spominjanje Allaha zasa-�uje drvo vjerovanja u srcu, napaja ga i ja�a. Što više rob spominje Allaha, pove�a se i njegov iman. Spominjanje Allaha biva u svim okol-nostima, jezikom, srcem, djelom, stanjem. �ovjek �e imati udio u imanu prema veli�ini njegovog udjela u ovom spomenu.

Sedmo: Poznavanje pre-finjenosti islama. Vjera

islam je �itava prefinjena. Njegovo vjerovanje je naji-spravnije, najistinitije i naj-korisnije, sistem ponašanja je najljepši, a djela i pro-pisi su tako�er najljepši i najpravedniji. Ovim pogle-dom Allah uljepšava vjero-vanje u srcu roba i �ini mu ga voljenim. Tako �e prona-�i slast imana, a njegova nu-trina �e se uljepšati teme-ljima vjerovanja, njegovom suštinom, a njegova vanj-ština djelima imana.

Osmo: Ulaganje truda za lijepo izvršavanje ibade-ta Allahu, Azze ve Dželle, i �injenje dobra Njegovim stvorenjima. �ovjek �e se truditi u ibadetu Allahu kao da Ga gleda. Ako to nije kadar u�initi predo�it

�e sebi da ga Allah gleda. Trudit �e se da upotpuni i usavrši djela, a isto je i sa �injenjem dobra prema ljudima: govorom, djelom, imetkom, ugledom, razli-�itim koristima. Kada se bude lijepo odnosio prema ibedetu Stvoritelju �init �e dobro i prema Njegovim stvorenjima i ustrajat �e u tome snažnim vjerovanjem i uvjerenjem. To ga dovodi na stepen istinskog uvje-renja koji je najve�i stepen uvjerenja. Osjetit �e slast pokornosti, na�i plod lije-pog opho�enja, a to je pot-puni iman.

Deveto: Da se �ovjek okiti osobinama vjerni-ka kao što je skrušenost u namazu i prisutnost srca u njemu, davanje zekata,

udaljavanje od besposlica, a to je govor u kome nema dobra kao i svako djelo u kome nema dobra. Zapra-vo, musliman �e govoriti i �initi dobro, a ostavljati zlo i u govoru i u djelu. Nema sumnje da sve to pove�ava iman i oja�ava ga. Tako�er, sustezat �e se od razvrata, nastojati ispuniti emane-te i ugovore. �uvanje ovih stvari je jedan od znakova imana.

Deseto: Poziv ka Alla-hu i Njegovoj vjeri, me�u-sobno savjetovanje istinom i strpljivoš�u. Poziv u te-melje vjere i pridržavanje njegovih pravila, nare�iva-njem dobra i odvra�anjem od zla. Tako �e rob upot-puniti sebe i upotpunjava-ti druge.

Jedanaesto: Udaljava-nje od ogranaka nevjerstva i licemjerstva, o�itog griješ-ništva i nepokornosti. Da bi se iman ostvario neop-hodno je �initi sve povo-de koji ga oja�avaju i uve-�avaju, ali je i pored toga neophodno odstraniti za-preke i prepreke, a one su ostavljanje nepokornosti i pokajanje za one koje su se ve� desile. �uvanje svih tjelesnih udova od zabra-njenih stvari. Borba protiv smutnji, sumnji koja na-stoji opovrgnuti i oslabi-ti znanje o vjerovanju, kao i borba protiv strasti koje slabe htijenja i vjerovanja.

Dvanaesto: Približavanje Allahu dobrovoljnim djeli-ma nakon obaveznih i da-vanje prednosti onome što Allah voli nad svim onim što je mimo Njega prilikom naleta strasti.

Trinaesto: Osamljivanje sa Allahom, �itanje Nje-govog govora, prisustvo srcem, ponašanje u skladu sa adabima ispravnog obo-žavanja pred Njim, a zatim završetak toga traženjem oprosta i pokajanjem.

�etrnaesto: Druženje sa istinoljubivim i iskrenim u�enjacima, te uzimanje najljepših plodova njihovog govora, kao što se uzimaju najljepše vo�ke.

Preuzeto iz knjige „Svjetlost imana i tame nifaka“ - dr. Seid el-Kahtani

ISL

AM

SK

E T

EM

E Putevi postizanja i pove�anja imana

PRIREDIO: SEAD-EF. ŠA�IROVI�

Poznavanje Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovih visokih moralnih osobina i savršenih epiteta. Ko ga uistinu spozna ne�e posumnjati u njegovu istinoljubivost i istinitost onoga s �ime je

došao u vidu Kur’ana i ispravne vjere.

BROJ 212/XV 15

HU

TB

A�isto�a je pola vjere

IZET-EF. �AMDŽI�

Koliko islam insistira na �isto�i i tijela i duše jasno je i iz hadisa kojeg prenosi Aiša r.a. u kojem Poslanik veli: „Desetoro je od fitreta (�ovjeku priro�eno): potkresivanje brkova, puštanje brade, upotreba misvaka, ispiranje nosa, podrezivanje noktiju, pranje zglobova, uklanjanje dlaka ispod pazuha, uklanjanje dlaka oko stidnih mjesta i �iš�enje

vodom poslije male i velike nužde.“ (Muslim)

„ A L L A H Z A I S T A V O L I O N E K O J I S E � E S T O K A J U I V O L I O N E K O J I S E M N O G O � I S T E . “ ( B E K A R E , 2 2 2 )

Prema rije�ima Poslani-kovim ra�amo se �isti, u fi-tretu, kako veli. A znamo da kad ovaj svijet ugledamo okupaju nas. Tako i duše i tijela �istog na dunjaluk stupimo. Stupaju�i na du-njaluk prljanju se izloži-mo. Islam rješava problem. Kada dušu i savjest upr-ljaš, o�istiti je možeš. Tom �iš�enju Objava nas pod-sti�e kad veli: „Uspjet �e onaj ko je o�isti, a pro-paš�e onaj ko je na stran-puticu odvodi.“ (Eš-Šems, 9-10) Stranputica je prlja-nje duše i košmar savjesti. Grijeh dušu prlja. Tevbom se �isti. Allah dž.š. voli one koji se �iste.

On kaže: „Allah zaista voli one koji se �esto kaju i voli one koji se mnogo �iste.“ (Bekare, 222) Za-jedno su spomenuti oni koji se kaju i koji se �iste jer i jedni i drugi se �iste. Ako te progoni savjest, ako te pritiska grijeh, o�i-sti se, tj. pokaj se! Bog Uzvišeni kaže: „Posti�i �e što želi onaj koji se o�isti i spomene ime Gospodara, pa namaz obavi.“ (Al-A’la, 14-15) Dunjaluk ne prlja samo našu dušu. On prlja i naše tijelo. Kako Allah voli one koji se �iste On nam i nare�uje da �isti bu-demo kako bismo u okri-lju Njegove ljubavi bili: „O vjernici, kad ho�ete da klanjate, lica svoja ope-rite i ruke do iza lakata i dio glave potarite i noge do iza �lanaka. A ako ste džunubi (ne�isti) okupaj-te se.“ (Maide, 6) Abdest, ovim ajetom nare�en, �isti naše tijelo, ali on istovre-meno �isti �ovjeka kao cjelinu. Evo potvrde tome.

Od Ebu Umamea r.a. prenosi se da je Poslanik rekao: „Koji god �ovjek ab-desti s namjerom da klanja, pa opere ruke, s tih ruku po�nu spadati grijesi s prvom kapi vode, kada ispere usta i nos sa jezika i usana spada-ju grijesi s prvom kapi vode, kada umije lice s njegovih ušiju i o�iju po�nu spada-ti grijesi s prvom kapi vode, kada opere ruke do iza laka-ta i noge do iza �lanaka on �e biti �ist i spašen od grije-ha kao da je tek ro�en.“ Pa

je dodao Allahov Poslanik: „Ako takav ode da obavi namaz Allah �e mu dati ve�i stepen u Džennetu, a izvan namaza bit �e zašti�en od grijeha.“ (Ahmed u „Mu-snedu“)

Koliko islam insistira na �isto�i i tijela i duše jasno je i iz hadisa kojeg preno-si Aiša r.a. u kojem Posla-nik veli: „Desetoro je od fi-treta (�ovjeku priro�eno): potkresivanje brkova, pu-štanje brade, upotreba mi-svaka, ispiranje nosa, po-drezivanje noktiju, pranje zglobova, uklanjanje dlaka ispod pazuha, uklanjanje dlaka oko stidnih mjesta i �iš�enje vodom poslije male i velike nužde.“ (Muslim) Abdest je, dakle, više od ot-klanjanja fizi�ke ne�isto�e, kao što je to i drugi temelj-ni obred u našoj vjeri, a zove se gusul. Allah dž.š. na-re�uje: „Ako ste džunubi, okupajte se.“ (Maide, 6) Džunub je osoba kod koje je došlo do ejakulacije na bilo koji na�in. Zapanji-li bismo se, bra�o, koliko ljudi, ne samo mladih, ne zna za obavezu kupanja, tj. ne zna za propis gusu-la u spomenutim situaci-jama. Vjernik treba uvijek biti �ist. On i kad umre nužan mu je gusul. Pred Boga mora �ist. Vjernik se, dakle, s gusulom ra�a, s gusulom živi i s gusulom s ovog svijeta seli. Kao što

fizi�ka ne�isto�a ugroža-va tijelo, tako nepraktiko-vanje abdesta i gusula kao obreda u naše ku�e sprje-�ava ulazak sre�i i beri�e-tu, jer Poslanik veli da je gusul emanet – dat nam na povjerenje, jer te niko ne može kontrolisati jesi li sa ili bez gusula. Gusul nije, dakle, samo puko tu-širanje.

On je od Boga nare�a-no kupanje sa svojim šarti-ma: usta i grlo isprati, nos isprati i cijelo tijelo opra-ti. Kao što grijeh zatam-njuje dušu i pomra�uje sa-vjest, džunupluk pomra-�uje naše dunjalu�ke pu-teve i ne donosi sre�u. U nekim izvorima naše vjere se u�i sa džunub osoba ni za sofru ne bi trebala sje-sti. Hod dunjalukom prlja dušu i pogani savjest. O�i-stimo ih tevbom, zikrom, namazom.

Tijelo se tako�er prlja. O�istimo ga abdestom i gusulom. Imetak se prlja. O�istimo ga zekatom. �o-vjek, me�utim, prlja i uni-štava svoju životnu sredi-nu, sije�e granu na kojoj sjedi, prlja dunjaluk. �o-vjek, ovaj naš, baca sme�e gdje god stigne. Ovaj naš �ovjek je uneredio obale rijeka i rijeke, potoke i sve uvale i šumske pri-krajke. Ovo gdje mi ži-vimo zove se domovina. Poslanik je rekao: „Lju-

bav prema domovini je dio imana.“ Kakav je to kod nas iman kada bezbrižno prolazimo prljavim ulica-ma. Bezbrižno posmatra-mo one�iš�ene izvore i vode, bezbrižno gledamo unište-nje našeg staništa. Prljavoj duši islam rješava problem – tevba je rješenje. Prlja-vim rukama islam rješava problem – abdest je rješe-nje. Prljavom tijelu islam rješava problem – gusul je rješenje. Prljave ulice, une-re�ene obale rijeka i rijeke, te razbacano sme�e svuda uokolo o�iste ljudi i rije-še problem. Poslanik kaže: „Ukloniti smetnju s puta dio je imana.“ Šta je kesa sme�a ba�ena na nepredvi-�eno mjesto. To je ona kesa koju �e psi lutalice razderati ulicom, a vjetar na sve stra-ne raznijeti i tako pokaziva-ti sliku našeg imana. S ovog svijeta �emo oti�i �isti, �istog tijela. Okupat �e nas, ogasu-liti, jer bez gusula pred Boga ne možeš. Ni na dunjaluku ni Ahiretu ne možeš bez gu-sula pred Boga. Oti�i �emo, dakle, �isti, ali kakav �emo ostaviti ovaj svijet, ovu našu sredinu iza sebe. To je pita-nje koje, kada razmišljamo o �isto�i, a �isto�a je pola vjere, treba da nas progoni i priti-ska našu savjest.

Uzvišeni Bože, pomozi nam da budemo od onih koji se kaju i �iste! Amin.

INFO ISLAMOFOBIJA

Francuska: Policajci ne smiju javno „progoniti“ žene sa burkama

Policija u Francuskoj dobila je instrukcije da se uzdrži od javnog „progo-na“ burki, odnosno ukla-njanja vela sa lica žena, nakon što je zakon o za-brani stupio na snagu.

Francuska je, posli-je Belgije, druga evropska zemlja koja uvodi zabra-nu nošenja burki, po�ev od 11. aprila. Me�utim, u me-dije je procurila instrukci-ja MUP-a policajcima da zakon provode takti�no i na diplomatski na�in kako bi se izbjegle tenzije.

U dokumentu na devet strana, kojeg je potpisao ministar unutrašnjih po-slova Klod Gean, navodi se da žene koje budu pot-puno pokrivene ne mogu biti prisiljene da na javnom mjestu skinu maramu.

„Policajci koji zausta-ve ženu obu�enu u nedo-zvoljenu odje�u moraju da je pozovu da pokaže lice radi provjere identiteta i da ustanove kaznu“, navodi se u instrukcijama.

Ukoliko žena pruža otpor, policija može da je, kao posljednju opciju, od-vede u najbližu policijsku stanicu. U slu�aju da se žena i dalje opire, policija treba da kontaktira držav-nog tužioca.

Britanski dnevnik „Daily Telegraph“ navodi da je policiji preporu�eno da ne koristi silu, ve� mo� ubje�ivanja i da gdje god je mogu�e bude prisutna i žena policajac.

Od 11. aprila žene obu-�ene u nikab bi�e kažnjene sa 150 eura i morat �e da idu na predavanje o repu-blikanskim vrijednostima sekularne Francuske i jed-nakosti polova.

Svaka tre�a osoba koja bude primoravala ženu da nosi veo, na primjer, su-prug ili �lan porodice, rizi-kuje kaznu od 30.000 eura i godinu dana zatvora.

Od 11. aprila u Francu-skoj �e biti kažnjena svaka žena koja bude u javnosti nosila veo koji joj pokri-va lice.

To zna�i da žene obu-�ene u nikab ne�e mo�i da hodaju ulicom, ulaze u autobus, banke, bibliote-ke, prodavnice, muzeje, bi-oskope ili pozorišta.

Velovi preko lica zabra-njeni su prakti�no svuda, osim u ku�i, tokom moli-tve u vjerskom objektu ili kad žena putuje u privat-nom automobilu.

Saobra�ajna policija može da zaustavi ženu po-krivenu maramom ukoliko tokom vožnje nema jasno „vidno polje“.

IZVOR: 24SATA.INFO

16 15. APRIL 2011.

Pitanje: Zašto je muslimanu dozvolje-no imati više od jedne žene? Zašto islam podsti�e poligamiju?

Definicija poligamijePoligamija je brak u kome jedan �o-

vjek ima više od jedne žene. Za razliku od poligamije, poliandrija je tip braka u kome žena ima više supruga. U islamu poligamija je dozvoljena, a poliandrija ap-solutno zabranjena. Sada da pre�emo na postavljeno pitanje: Zašto jedan �ovjek može oženiti više žena?

Kur’an je jedina religijska knjiga na svijetu koja kaže: „Oženite se

samo jednom ženom!“Kur’an je jedina religijska knjiga na

kugli zemaljskoj koja sadrži frazu: „Ože-nite se samo jednom ženom!“ Nijedna re-ligijska knjiga na svijetu ne preporu�uje ljudima da se ožene samo jednom ženom. Ni u jednoj drugoj religijskoj knjizi (u Vedama, Ramajanama, Mahabharati, Giti, Talmudu i Bibliji) ne�ete na�i ograni�enje po pitanju broja žena u jednom braku. Po ovim knjigama, �ovjek može oženiti ne-ograni�eno mnogo žena. Mnogo kasni-je su hindu sveštenici i Krš�anska crkva ograni�ili broj žena na jednu.

Mnoge li�nosti iz hinduizma su imale više žena odjednom, kako stoji u njiho-vim vjerskim knjigama. Kralj Dašrat, Ra-main otac, imao je više od jedne žene. Krišna je imao nekoliko žena.

Nekada je krš�anima bilo dozvoljeno oženiti koliko god žele žena, jer im Biblija ni�im to ne ograni�ava. Tek prije nekoliko stolje�a je Krš�anska crkva posebnim aktom ograni�ila broj žena na jednu.

Višeženstvo je dozvoljeno kod Jevre-ja. U Talmudu �ete na�i da je Abraham imao tri, a Solomon na stotine žena. Ta praksa je nastavljena sve dok rabin Ger-šom bin Jehudah (960-1030) nije objavio poseban akt protiv višeženstva.

Jeste li �uli za izvještaj „Hindusi su naklonjeniji višeženstvu nego muslima-ni“? Komisija za utvr�ivanje položaja žene u islamu, u svom izvještaju objav-ljenom 1975. godine, na stranicama 66. i 67., navodi da je 1951-1961. godine u po-ligamnom braku živjelo 5.06% Hindusa i samo 4.31% muslimana u Indiji. Prema indijskom zakonu, svakom nemuslima-nu je zabranjeno višeženstvo. Uprkos tome, više Hindusa je živjelo u takvom braku nego muslimana. Nekada ni njima nije bio ograni�en broj žena. Tek je 1954. godine posebnim zakonom Hindusima zabranjeno višeženstvo. Dakle, indijski zakon Hindusima zabranjuje višežen-stvo, a ne njihove vjerske knjige.

Hajdemo sad vidjeti zašto islam do-zvoljava ženidbu sa više od jedne žene.

Kur’an je ograni�io višeženstvoKao što sam ve� pomenuo, Kur’an je

jedina vjerska knjiga na svijetu koja kaže: „Oženite samo jednu ženu.“ Citirana fraza se nalazi u sljede�em kur’anskom

ajetu iz sure En-Nisa: „Ženite se onim ženama koje su vam dopuštene, sa po dvije, sa po tri i sa po �etiri! A ako stra-hujete da ne�ete pravedni biti, onda samo jednom.“ (En-Nisa, 3)

Prije nego što je Kur’an objavljen, nije postojala gornja granica za broj žena u jednom braku. Mnogi Arapi su prosto skupljali žene, a neki su ih imali na sto-tine! Islam je postavio gornju granicu od �etiri žene. Islam je dozvolio muslima-nu da ima dvije, tri ili �etiri žene, ali pod uslovom da prema svima njima bude pra-vedan. Kur’an kaže u suri En-Nisa: „Vi ne�ete mo�i potpuno jednako postupati prema ženama svojim, ma koliko to že-ljeli.“ (En-Nisa, 129)

Zbog toga višeženstvo u islamu nije pravilo, ve� izuzetak! Mnogo ljudi misli da je višeženstvo jedna od obaveza u isla-mu. Uopšteno, u islamu postoji pet kate-gorija djela:

Farz – stroga obaveza;Mustehab – poželjno djelo;Mubah – dozvoljeno, niti nare�eno,

niti zabranjeno;Nekruh – ne preporu�uje se;Haram – strogo zabranjeno djelo.Višeženstvo spada u kategoriju do-

zvoljenog - mubah. To nikada ne može biti znak da je musliman koji ima dvije, tri ili �etiri žene bolji od muslimana koji ima samo jednu.

Prosje�an životni vijek žena je duži nego muškaraca

Odnos izme�u broja novore�ene muške i ženske djece je isti. Me�utim, ženska djeca imaju bolji imunitet od muške. Žensko dijete se lakše izbori sa bolestima. Zbog toga je, u pedijatrij-skom periodu, ve�i broj smrtnih slu�a-jeva me�u dje�acima, nego me�u djevoj-�icama.

Tokom ratova mnogo više muškara-ca bude ubijeno. Mnogo više muškaraca umre u raznim nesre�ama i od raznih bo-lesti. Prosje�an životni vijek žene je duži od prosje�nog životnog vijeka muškarca. Bilo gdje u svijetu �ete na�i više udovica nego udovaca.

U svijetu je broj žena ve�i nego broj muškaraca

U Sjedinjenim Ameri�kim Država-ma žene su brojnije od muškaraca za 7.8 miliona. Sam Njujork ima milion žena više nego muškaraca, a od ukupnog broja

muškaraca njih tre�ina su homoseksual-ci. U cijeloj SAD ima ukupno 25 miliona homoseksualaca! To zna�i da svi ti ljudi nemaju namjeru sklopiti brak sa ženom. U Velikoj Britaniji broj žena je ve�i od broja muškaraca za 4 miliona. Njema�ka ima 5 miliona žena više nego muškaraca. U Rusiji je broj žena ve�i za 9 miliona od broja muškaraca. Samo Allah zna koliko je u �itavom svijetu više žena nego muš-karaca!

Ograni�avanje muškaraca da se žene samo jednom ženom nije

prakti�no�ak i da se svaki muškarac oženi sa po

jednom ženom, opet bi samo u SAD bilo preko %& miliona žena koje ne bi mogle na�i muža (u obzir smo uzeli da u SAD ima '( miliona homoseksualaca). Ostalo bi ) miliona žena u Velikoj Britaniji, ( miliona žena u Njema�koj i * miliona žena u Rusiji koje bi bile neudate.

Pretpostavimo da je moja ili tvoja se-stra ostala me�u neudatima u Americi. Njoj preostaju samo dva mogu�a rješe-nja: ili se udati za �ovjeka koji je ve� ože-njen ili postati „javna svojina“. Ne postoji tre�a varijanta! Svaka �estita žena bi oda-brala prvo rješenje. Ve�ina muslimanki ne bi željela svog muža dijeliti sa drugom ženom. Ali, u islamu, bolje je da se pretr-pi manji li�ni gubitak, nego da se izazove ve�a šteta puštanjem sestre muslimanke da postane „javna svojina“.

Udati se za oženjenog �ovjeka bolje je nego postati „javna

svojina“U zapadnim društvima je uobi�ajeno

da muškarac ima ljubavnicu ili nekoliko vanbra�nih veza. Time se žena dovodi u nezašti�en i zapostavljen položaj. Ista ta društva, me�utim, ne mogu prihvatiti da �ovjek ima više od jedne supruge, �ime bi se ona zaštitila i živjela �astan i ure-dan život.

Napominjemo da pred ženom koja ostane neudata postoje samo dva izlaza: da se uda za oženjenog �ovjeka ili da po-stane „javna svojina“. Islam je spasio �ast žene dozvoljavaju�i joj udati se za ože-njenog �ovjeka, a zabranjuju�i joj ovu drugu opciju.

Preveo: Senad Redžepovi�

Prije nego što je Kur’an objavljen nije postojala gornja granica za broj žena u jednom braku. Mnogi Arapi su prosto skupljali žene, a neki su ih imali na stotine! Islam je postavio gornju granicu od �etiri žene. Islam je dozvolio muslimanu da ima dvije, tri

ili �etiri žene, ali pod uslovom da prema svima njima bude pravedan.

PoligamijaO D G O V O R I N A Z A B L U D E O I S L A M U

ISL

AM

SK

E T

EM

E

DR. ZAKIR NAIK

INFO MERHUMI

ENVER NIKŠI� (1949-2011)

Ro�en je 1949. go-dine u Ponorcu od oca Adema i majke Isme (Lemi�) u uglednoj sje-ni�koj porodici Nikši�. Osnovnu školu završio je u Kladnici, gimnaziju u Sjenici, Pravni fakultet u Sarajevu, gdje je duže vrijeme živio i radio.

Prije rata u BiH, vra-tio se u rodnu Kladni-cu po nalogu prvog predsjednika BiH Alije Izetbegovi�a. Prvi je u Sjenicu donio pristupni-ce za u�lanjenje u stran-ku SDA i postao prvi predsjednik SDA za Kladnicu.

Veliki je bio borac za prava Bošnjaka, ne-umorni radnik za svje-tl