stop segregaciji glasislama 226 januar 2012.pdf · 2016. 8. 17. · va izdaja da bi im zasmetale...

صوت الإسلام

BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 280 dinara

21. Saffer 1433. • 15. januar 2012. • Broj 226 • Godina XVI

Zeri islamGlasislamawww.glas-islam

a.info

S T O P S E G R E G A C I J Iدعا ن م م قولا أحسن ومن وقال صالحا وعمل الله إلى

إنني من المسلمينA ko govori ljepše od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela čini i koji govori:

'Ja sam doista musliman!' (Kur'an)

MUSLIM

AN MUSLIM

otvoreno predstavništvo sandžakau njujorku i sarajevuKRiMinAl jE nEMoGUćE EliMiniRATi,

Ali GA TREBA izoliRATiBoRBA zA inTERESE SAnDžAčKiH BošnjAKA

nA TRiBini poD nAzivoM „izolACijA KRiMinAlA - TEMElj

opSTAnKA zAjEDniCE“, KojU jE oRGAniziRAlA REvijA

„SAnDžAK“, GlAvni MUFTijA iSlAMSKE zAjEDniCE U SRBiji MUAMER-EF. zUKoRlić REKAo DA jE oRGAniziRAni KRiMinAl UvijEK U SpREzi SA DRžAvoM i DRžAvniM inSTiTUCijAMA i DA jE KRiMinAlCE i KRiMinAl

nEMoGUćE UKinUTi i EliMiniRATi, Ali DA iM SE nE TREBA pREDATi.

pREDSTAvnišTvo U njUjoRKU oTvoREno U SARADnji SA BKz U AMERiCi. zA pREDSTAvniKA

iMEnovAn SMAiljE SRDAnović. pREDSTAvnišTvo U SARAjEvU jE

oTvoREno U SARADnji SA liGoM zA SAnDžAK. zA pREDSTAvniKA

SAnDžAKA U SARAjEvU iMEnovAn EnvER zoRnić.

Mevlud - dAN rođeNjA poslanika s.a.w.s.

VakUF - sasTaVni Dio islaMskE DokTRinE

plodNi vrt bošNjAčkih iNstitucijA

svečanosti kojima se obilježava poslanikovo a.s. rođenje utemeljene islamom, poželjne su i preporučene.

Na temelju vakufa u sandžaku su osnovane medrese, mek-tebi, džamije. kroz ove instituci-je, kroz vakuf, muslimani naših krajeva uspjeli su sačuvati svoj

vjerski identitet.

kraj je dvadesetom stoljeću kada smo morali pognuti glavu i kada su roditelji šaptali djeci: „Nemoj se miješati u ovo ili ono, ne tiče te se, gledaj svoga posla.“ Nema više toga. o sine i kćeri sandžaka, o sine i kćeri bošnjački, umiješajte se u sve što vas se tiče. i u vjeru, i u politiku, i u kulturu, i u nauku, u sve ono što predstavlja vašu vrijednost, u sve centre gdje se odlučuje o vama. jer ako vi ne budete

odlučivali o sebi, oni će odlučivati o vama.

poKlon

čiTAoCiMA

ORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM

AMBIJENTU RESTORANA "SAZ"

Restoran SAZ posjeduje • dvije sale • terasu• baštu i letnjikovac

pored vode• igralište za djecu• širok parking prostor• abdesthanu i mesdžid

trGokeMot r a d e t r a n s p o r t a n d m o r e

adressDubrovačka bbNovi PazarSerbia

phone/fax: + 381 20.360.181phone/fax: + 381 20.360.182email: [email protected]: www.trgokemo.com

Posjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJU u centru grada (pored hotela Kan)

Kapacitet restorana

700 mjesta

REDOVNE LINIJE

NOVI PAZAR - ISTANBUL - NOVI PAZAR

ŽELITE DA PUTUJETE SIGURNO, BRZO I UDOBNO... Putujte sa turističkom agencijom

oDLaZak neDjeLjom u 9hPoVratak utorkom u 10h

REDOVNE LINIJE

NOVI PAZAR - ISTANBUL - NOVI PAZAR

TELEfONI:turska: +90.535.893.3234

srBija: +381.63.609.160 +381.63.661.662

NOVI PAZAR

Bestattungsdienst „Džanković“Mi Vam nudimo: Prijevoz dženaza iz svih Evropskih zemalja za BiH,

Sandžak, Crnu Goru, Kosovo i druga odredišta, sređivanje dokumentacije, prijevoz specijalnim pogrebnim vozilom, najpovoljnije usluge

Opremanje i prijevoz obavlja Suljo ef. Džanković.Kontakt telefoni: +49/4065033854, +381/20315800,

+381/644434312Suljo ef. Džanković: +49/17649016539

R e d a k c i j a :

Sead Šaćirović, glavni i odgovorni urednik

Samir TandirNermin Gicić

Senad RedžepovićSalahudin Fetić

Ifet Aličković

s a R a d n i c i :

Rešad ef. PlojovićBekir ef. Makić

Dr.hfz. Almir PramenkovićDr. Admir MuratovićDr. Mehmed Mešić

Mr. Mustafa ef. FetićMr. Hajrudin Balić

Mr. Senad ef. HalitovićMr. Misala Pramenković

Nedžad ef. HasanovićEsad Kolašinac

d o p i s n i c i :

Omer ef. Đondić, TutinMirfat Sadović, Sjenica

Hasan ef. Makić, PrijepoljeEnes ef. Svraka, Priboj

Ismet ef. Bihorac, Nova VarošJakub Dorgut, Pljevlja

Nijaz ef. Mušović, Bijelo PoljeHfz. Abdurahman ef. Kujević,

Rožaje i BeraneSead ef. Jasavić, Plav i Gusinje

Sevder ef. Bajrami, Bujanovac, Preševo, MedveđaDr. Smajo Serhatlić, Beograd

Mirza ef. Murati, Novi SadAjhan Bećiri, Gora

Ekrem Tucaković, SarajevoAbduselam ef. Fetić, Pariz

Safet Biberović, ZSD

i z d a v a ^ :

Izdavačka ustanovaEl-Kelimeh, Novi Pazar

d i s t R i b u c i j a :

Malik Nurović

l e k t u R a :

Samir Škrijelj

[ t a m p a :

GRAFOKARTON, Prijepolje

e - m a i l :

[email protected]@glas-islama.com

[email protected]@glas-islama.com

a d R e s a :

Ul. Gradska 1., 36300 Novi Pazar, Srbija

tel/fax: (381) 20 337 270www.islamskazajednica.org

www.glas-islama.info

***Redakcija Glasa islama

odgovorna je samo za stavove iznesene u rubrici “Naše

viđenje”. Za stavove u ostalim prilozima odgovorni su potpisani

autori.

Rukopisi, diskete i fotografije se ne vraćaju

Rješenjem od 12.12.1996. g. GLAS ISLAMA je re gistrovan

kod Ministarstva za informacije Republike Srbije pod

registarskim brojem 2281.Vaša p isma ša l j i te na adresu : U l . Gradska 1 , 36300

Nov i Pazar , Internet : p isma@glas- is lama.com

Vanjska stranica cijela: 150 EURUnutrašnja stranica cijela: 120 EURPola vanjske stranice: 75 EURPola unutrašnje stranice: 60 EURČetvrtina vanjske stranice: 40 EURČetvrtina unutrašnje stranice: 30 EUROsmina vanjske stranice: 25 EUROsmina unutrašnje stranice: 20 EUR

Oglašavanje u 6 brojeva Plaćanje unaprijed: popust od 25%Plaćanje po isteku: popust od 15%Oglašavanje u 12 brojevaPlaćanje unaprijed: popust od 35%Plaćanje po isteku: popust od 25%Oglašavanje u više od 12 brojevaPopust od 40%

Poštovani čitaoci, budite i Vi pretplatnici Glasa islama!

Godišnja pretplata za čitaoce iz Srbije iznosi 1700 RSD.

Za informacije o pretplati za inostranstvo obratite se nakontakt telefon Izdavačke

ustanove "El-Kelimeh"

Za pretplatu kontaktirajte nas na+381 (0) 20 334 020

ili na email: [email protected]

Adresa: Izdavačka ustanova „El-Kelimeh“ Novi Pazar ul Gradska 1, 36300 Novi

Pazar, Srbija

OGLASNI PROSTOR

P R E T P L A T A

DIN-DUšMANI I MURTATI

Dok su sadašnji bošnjački politički predstavnici lijeni i nezainteresirani za ono što se dešava na interesnom polju Bošnjaka, dotle SANU, SPC, Tadić i ostali „terenci i šumari“ rade organizi-rano, sistemski i sistematski na omalo-važavanju islama, muslimana Bošnjaka i svega onoga što predstavlja vrijednosti u našem vjersko-nacionalnom identitetu. Politički predstavnici Bošnjaka sa obje strane Drine svojim podaničkim odno-som prema Borisu Tadiću svrstali su sebe u neprijatelje svega bošnjačkog i musli-manskog. Da stvar bude gora, oni sasvim svjesno bivaju njegovi sluge utrkujući se da više štete nanesu Bošnjacima. A sve to za hatar kvazi-demokrata koji su istinski nosioci kontinuiteta devedesetih godina. U beogradskoj antimuslimanskoj kuhi-nji pakuje se sve što se radi na štetu Boš-njaka, a na terenu odrađuju zajedno svi prethodno pomenuti. Da li su to sadaš-nji bošnjački politički predstvanici pro-dali vjeru za večeru? Zašto šute i zbog čega se dodvoravaju Tadićevom režimu? Je li moguće da je njima slađi beogradski dinar negoli svoj din i svoja nacija?

Većina njih pati od kompleksa niže vrijednosti i smatara da sve najbolje do-lazi iz Beograda. Oni su zadovoljeni sa mnogo novca, udobnim foteljama i auto-mobilima, beneficijama što im Beograd daje, a za Bošnjake ih baš briga. Beogra-du odgovara činjenica što dva bošnjač-ka ministra i njihovi poslanici jedu više miliona eura (kradu na štetu Bošnjaka) nego da u razvoj Sandžaka ulaže stoti-ne miliona eura. Na takav način režim postiže dva cilja. Zadovoljava lopovsku pohlepu oba ministra i njihovih podani-ka, jer oni nakon toga ne traže ništa za poboljšanje sveukupnih životnih uslova za Bošnjake. Jednostavno su dobrovolj-no pristali da budu Tadićevi plaćenici. A sa druge strane, zvanični Beograd prema međunarodnoj javnosti ima opravdanje kako poštuje Bošnjake jer, vidi čuda, samo oni imaju dva ministra u Vladi Sr-bije. Zbog ovakvog servisiranja od strane Borisovog režima bošnjački ministri šute kada on primi orden Republike Srpske na lenti, kojim su prethodno odlikovani pojedini haški optuženici za ratne zloči-ne što počiniše nad nedužnim Bošnjaci-ma u Bosni. Šute politički plaćenici, i oni u Sandžaku i oni u Bosni.

Prosto je nedopustivo da predsjednik Srbije učestvuje u obilježavanju datuma kada je formirana paravojska koja je klala i ubijala Bošnjake, na čijoj žrtvi je iznikla genocidna tvorevina, sadašnji manji en-titet u Bosni. Prihvatanjem ordena Boris je prihvatio vođenje politike kontinui-teta etničkog čišćenja i genocida. On se svojevremeno poklonio žrtvama genoci-da u Srebrenici, a onda je u ponedjeljak 9. januara obilježio početak genocida nad Bošnjacima. On je na putu da nasta-vi tamo gdje je Slobodan Milošević stao. Da li licemjerstvu kvazi-demokrata pred-vođenih Tadićem ima kraja?

Kada čovjek spusti glavu pred robom zaboravljajući na snagu i veličinu Rabba, dešava se poniženje prema njemu, nepo-štovanje, gubljenje dostojanstva i slobo-de. Tako stoje stvari sa sadašnjim boš-njačkim predstavnicima. Zato oni ne-maju hrabrosti da podignu glas kada ih Dodik nazove „lešinarima“ i kada svojim govorima, radom i ponašanjem udara na integritet i suverenitet Bosne. Pa i ako reagiraju, to se najčešće odnosi na otr-cane fraze „ispitat ćemo, vidjet ćemo“, a da stvar bude još gora bošnjački član tročlanog Predsjedništva reče „da će pi-tati Tadića šta se to dešavalo u Banjoj Luci“. Vjerovatno će to učiniti na poda-nički način, baš kao i do sada. Mlako, bli-jedo, strašljivo, sa kompleksom i željom da mu se ponovo desi Karađorđevo, kako bi se primakao Borisu i oslovljavao ga sa „predsjedniče“.

Srpskim ministrima iz bošnjačkih re-dova odavno ne smetaju uvrede naše vjere i nacije od strane Tadićevog režima, Dodika, patrijarha i drugi anti-muslima-na i anti-Bošnjaka. Oni su davno izgubili dostojanstvo. Posebno su nisko pali kada su u saradnji sa režimom napali Islamsku zajednicu, Internacionalni univerzitet, BNV i unijeli sjeme razdora među boš-njačkom braćom. Daleko je otišla njiho-va izdaja da bi im zasmetale krajnje zlo-namjerne, tendenciozne i neodgovorne riječi patrijarha SPC koje je izrekao 9. ja-nuara u Banja Luci: „Neka je sretan ovaj dan i neka je blagoslov Božji na narod i Republiku Srpsku, najmlađu srpsku dr-žavu!“

Nadali smo se da su dani kada je SPC i njeno svećenstvo blagoslovilo ratničke horde, tenkove i puške daleko iza nas, te

da se više nikada Bosna i Bošnjaci neće naći na spisku za odstrjel kod onih koji bi svojim pozivom trebali da šire Isao-vu alehi selam toleranciju, ljubav i mir. Taman smo odahnuli od izjave Ireneja „da se muslimanima ne može vjerovati i da oni kad su u manjini poginju glave, a kad ojačaju nastoje silom nametati svoju ideologiju“, kad eto ti nove odapete stri-jele koja pogađa u srce nezavisne države Bosne i svih njenih poštenih, civiliziranih građana. Poslije ovih izjava evidentno je da se radi o jasnom konceptu uništenja Bosne i Bošnjaka na prostorima tzv. Ve-like Srbije, a sve na osnovu Memorandu-ma 2 kojega bezdušno sprovodi srpsko političko i duhovno rukovodstvo.

Ovakve nebulozne izjave ne smeta-ju bošnjačkim ministrima u Vladi Srbi-je, ali im žestoko smetaju riječi Glavnog muftije koji temeljito, argumentirano i sa pravom brani muslimane Bošnjake od planiranog pogroma što se nadvio nad njima u „svilenom plaštu“ kvazi-demo-kratskog ambijenta.

Kada patrijarh vrijeđa muslimane, Bosnu i Bošnjake zadirući u njihova ele-mentarna osjećanja to se zove „srpska nacionalna stvar“. A kada Glavni muftija nešto kaže, oni to nazivaju nedopustivim miješanjem vjerskog vođe u politiku.

Naravno da ćemo se miješati u sve što je važno za opstanak muslimana Bošnja-ka, Bosne i Sandžaka. Miješat ćemo se do te mjere da ćemo obići svaku bošnjač-ku kuću i rastrijezniti svakog Bošnjaka govoreći mu o bitnosti očuvanja vjere i nacije. O bitnosti postojanja Sandžaka kao autonomnog regiona. Radit ćemo na tome svim dozvoljenim sredstvima jer ste nas vi na to natjerali, vašim nacional-šovinističkim stavovima, vašim napadom na Islamsku zajednicu, na naš obraz, čast i dostojanstvo. Kako Glavni muftija reče: „Vi ste nam velikom branom pregradili rijeku kojom smo plovili i njoj nije ostalo ništa osim da se izlije i poplavi okolinu.“ E ta poplava je spasonosna za muslima-ne Bošnjake na našim prostorima. Ona je berićetna i bez štete jer nakon nje niču ugodni plodovi koji rastu pošto nestane nagomilanog korova što se izdaja zove.

Sandžačko proljeće dolazi, a sa njim i poplava slobode. Izdržite još malo Boš-njaci, zar Allahova pomoć nije blizu?

naše viđenje

Nadali smo se da su dani kada je Srpska pravoslavna crkva i njeno svećenstvo blagoslovilo ratničke horde, tenkove i puške daleko iza nas, te da se više nikada Bosna i Bošnjaci neće naći na spisku za odstrjel kod onih koji bi svojim pozivom trebali da šire Isaovu alehi selam toleranciju, ljubav i mir. Taman smo odahnuli od izjave Ireneja „da se muslimanima ne može vjerovati i da oni kad su u manjini poginju glave, a kad ojačaju nastoje silom nametati svoju ideologiju“, kad eto ti nove odapete strijele koja pogađa u srce nezavisne države Bosne i svih njenih poštenih, civiliziranih građana. Poslije ovih izjava evidentno je da se radi o jasnom konceptu uništenja Bosne i Bošnjaka na prostorima tzv. Velike Srbije, a sve na osnovu

Memoranduma 2 kojega bezdušno sprovodi srpsko političko i duhovno rukovodstvo.

5 Glas islamabroj 226/god. xvI

15. januar 2012. 6Glas islama

Sarajevo, 9. januar 2012. (MINA) - U povodu političke zloupotrebe termina

„islam“, Služba za odnose s javnošću Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini izdala je saopćenje za javnost u kojem se kaže:

Upotreba termina „islam“ i vrijednosti koje on u sebi implicira, u političke svrhe ili radi po-litičke manipulacije, neprihvatljiva je i vrijeđaju-ća za muslimane i Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini. Islam je Božja Riječ, Njegova Isti-na koja je spuštena ljudima i u sebi nosi univer-zalne vrijednosti i principe dobra za ljude.

Milorad Dodik je u kontekstu oživljavanja sjećanja na početak genocidnog projekta pono-vo koristio termin „islam“, rekavši da su Boš-njaci putem Alije Izetbegovića imali očigled-nu namjeru da islamiziraju Bosnu i Hercego-vinu. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovi-ni najoštrije osuđuje ovu i svaku drugu vrstu zloupotrebe termina „islam“, kao praksu kojoj često posežu neki srpski političari i ekstremisti. Islamska zajednica insistira da srpski političari u Banja Luci i Beogradu prestanu zloupotreblja-vati vjeru islam i skreće pažnju međunarodnoj zajednici da srpski političari u Beogradu i Banja Luci šire klimu mržnje i rasizma prema mu-slimanima zbog njihove vjere islama. Dok nije kasno, Islamska zajednica upozorava na opa-snost od rasizma, šovinizma i islamofobije.

Još jednom Islamska zajednica ponavlja i po-ručuje Miloradu Dodiku da su mu bošnjački po-litičari adresa kojoj se treba obratiti za politič-ka pitanja, a da on nije kompetentan da se bavi islamom. Stiče se utisak da je Milorad Dodik, nakon što je dobio uvjerenje da je navodno „po-bijedio“ Harisa Silajdžića, te nakon povlačenja u dobrovoljnu izolaciju Sulejmana Tihića i „prize-mljenja“ Zlatka Lagumdžije, robusno krenuo na Islamsku zajednicu i vjeru islam. Islamska za-jednica obznanjuje da će uz podršku muslimana, onim čime raspolaže, braniti svoja prava i mu-slimanske interese od svakoga, pa i od Milorada Dodika. Islamska zajednica i Reisu-l-ulema po svom poslanju imaju obavezu da ozbiljno shva-taju zabrinutosti svoga naroda. Kako neko reče, isto je raniti čovjeka ili ga ubiti, jer je to poka-zatelj odnosa prema nekome ili nečemu. Stoga Islamska zajednica ima obavezu da na najmanju ogrebotinu njenog naroda reagira, unatoč nije-mim posmatračima koji nemaju znanja ili hra-brosti da štite sebe, ako već neće svoj narod.

Moramo primijetiti zanimljivu činjenicu da Milorad Dodik, pošto nema živih političara, na-javljuje svoje napada na mrtvog Aliju Izetbego-vića, računajući da ga već odavno niko ne brani i da su se njegovi politički nasljednici dobrim dijelom odrekli svega Alijinog, osim njegovog imena pred izbore i prisjećanja na dan njegove smrti, porukom da je „Alija bio historijska lič-nost“ i ništa više. Očito, Dodiku smeta i mrtav Alija Izetbegović, i mrtvog ga se boji.

Dakako, drugo je pitanje ima li iko da od-govori Dodiku u ime mrtvog Alije Izetbego-vića? Gdje su Bošnjaci, njihova pamet i slobo-da, ili opet čekaju da im Dodik dođe na kućna vrata, pa da se probude i shvate da napad na Aliju ustvari nije na Aliju, već na njih i njiho-vu porodicu? Jesu li Bošnjaci opet spremni da plaču kao nejač za onim što treba da brane kao muškarci? Hoće li im opet biti silovane majke, sestre i kćerke da bi shvatili da se trebaju boriti za druge, kako bi odbranili vlastita prava, prije svih - pravo na život i čast - kaže se u saopćenju Službe za odnose s javnošću Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

saopćenjeMIna

DoDikU smEta islam

bkz osUDila tEnDEncioznU izjavU patRijaRha spc

BDZ: NEDOPUSTIVO TADIĆEVO SLAVLJENJE DANA GENOCIDA – 9. JANUARA

Bošnjačka kulturna zajednica najoš-trije osuđuje krajnje neprihvatljivu,

zlonamjernu i tendencioznu izjavu patri-jarha Srpske pravoslavne crkve, Irineja, datu medijima u Banjoj Luci, 9. januara 2012. go-dine, prilikom svoje prve zvanične posjete Bosni i Hercegovini, kojom negira suvere-nitet i teritorijalni integritet ove države, a manji bh entitet, Republiku Srpsku, promo-vira u tzv. „srpsku državu“.

Čestitajući dan RS-a, Irinej je izjavio: „Neka je sretan ovaj dan i neka je blagoslov Božji na narod i Republiku Srpsku, najmla-đu srpsku državu!“

Podsjećamo gospodina Irineja da je Bosna i Hercegovina suverena i međuna-rodno priznata država koja je odmah nakon svog osamostaljenja bila izložena agresiji od strane SRJ, a bošnjački narod genocidnom projektu pripremljenom od strane SANU-a, podržanog od rukovodstva SPC-a, imple-mentiranog od strane zločinačkog režima Slobodana Miloševića, te da je neprimjere-no na ovako grub način zloupotrebljavati gostoprimstvo i sipati so na otvorenu ranu.

Bili smo zaprepašteni izjavom gospodina Irineja datom odmah nakon izbora na mje-stu patrijarha da se muslimanima ne može vjerovati i da oni kada su u manjini poginju glave, a kada ojačaju nastoje silom nametati svoju ideologiju, ali smo htjeli vjerovati da je po srijedi nesmotrenost i početno nesna-laženje na novoj funkciji.

Nakon ove izjave posve smo sigurni da je ovo dobro osmišljen koncept revidira-nja historije u izvedbi cjelokupnog srpskog političkog, nacionalnog i duhovnog esta-blišmenta, gdje se nastoji izmijeniti karak-

ter događaja u Bosni i Hercegovini od 1992-1995. godine, a ono što je nastalo kao poslje-dica genocida i etničkog čišćenja proglasiti za srpski „Pijemont“.

Ova izjava je također jasna potvrda da je višegodišnja šutnja čelnih ljudi SPC-a i od-bijanje da se izjasne i osude zločine svojih vjernika nad Bošnjacima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, kao i aktivno skriva-nje u svojim manastirima ratnih zločinaca, jasno smišljen plan koji je imao za cilj „dobi-janje na vremenu“ i „računanje na bošnjačku zaborav“.

Činjenica da je predsjedniku Srbije, Bori-su Tadiću, dodijeljen orden Republike Srpske na lenti, koga su prethodno dobili i pojedini haški optuženici za ratne zločine, do kraja demaskira nedosljednost navodne mirovne politike Borisa Tadića.

Kvalifikacija Milorada Dodika upućena bošnjačkim političarima u Sarajevu „lešinari u Sarajevu“ potvrđuje da su sva dodvorava-nja iz Sarajeva prema Beogradu i Banjoj Luci samo podgrijala osionost Dodika i njegovih mentora iz Beograda.

BKZ poručuje svima onima koji daju sebi za pravo da na bestidan način negiraju suve-renitet i teritorijalni integritet BiH i nastoje svojim djelovanjem raditi na negiranju geno-cida nad Bošnjacima da će sve svoje resurse i kapacitete upotrijebiti u odbrani nacionalnog interesa svih Bošnjaka svijeta: cjelovita i su-verena Bosna i Hercegovina i pravo bošnjač-kog naroda da više nikada ne dozvoli da bude žrtva genocidnih projekata.

Sjeverni Sandžak, BiH – Bošnjačka de-mokratska zajednica najoštrije osu-

đuje ponašanje najviših predstavnika vlasti u povodu obilježavanja 9. januara kao Dana Republike Srpske. Javnosti je poznato da je tog datuma 1992. godine formirana paradr-žava i paravojska koja je u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, u godinama koje su uslije-dile, počinila etničko čišćenje nad Bošnja-cima i ostalim nesrpskim stanovništvom, a kulminacija svega je genocid počinjen u Sre-brenici.

Nedopustivo je da Predsjednik Tadić

učestvuje u obilježavanju ovakvog događaja, a da istovremeno izjavljuje da je Srbija garant Dejtonskog sporazuma, te da podržava teri-torijalni integritet Bosne i Hercegovine, čime se stavio na čelo projekta revidiranja historije.

Ovakvim ciničnim ponašanjem Tadić još jednom pokazuje da je predsjednik isključivo srpskog naroda, a ne svih građana Republike Srbije. Bošnjaci koji žive u Republici Srbiji, sa čijim glasovima je Tadić i postao predsjednik, teško su preživljavali stradanja sopstvenog naroda u tom periodu.

Prihvatiti tekovine ovog datuma podrazu-mijeva prihvaćanje svih zlodjela, etničkih či-šćenja i genocida koji su počinjeni tokom rata u Bosni i Hercegovini i stvaranja kontinuite-ta nacionalističke politike čije pretače su Slo-bodan Milošević, Radovan Karadžić i Ratko Mladić, koje je Haški tribunal procesuirao kao ratne zločince.

BDZ poziva sve bošnjačke političare u Sa-rajevu, a posebno člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića, da demonstraciju nepoštivanja državnosti Bosne i Hercegovine od strane dr-žavnog, nacionalnog i duhovnog srpskog ru-kovodstva shvati kao posljednje upozorenje da Bošnjaci moraju napraviti puni konsenzus oko nacionalne strategije za očuvanje Bosne i Hercegovine i opstanak bošnjačkog naroda.

saopćenje InformatIvna služba bKZ

InformatIvna službasaopćenje


InformatIvna služba bKZ

InformatIvna služba

Reisu-l-ulema dr. Musta-fa Cerić je za agenci-

ju Mina prokomentirao prozi-vanje reisu-l-uleme od strane Milorada Dodika na BHT1 u emisiji „Crta“ od 27.12.2011. godine. U svom komenta-ru reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je kazao:

- Milorad Dodik, predsjed-nik Saveza nezavisnih socijal-demokrata (SNSD), u emisiji „Crta“ BHT1 nastavio je priču koju ponavlja zadnjih godina u namjeri da zabavlja i provo-cira, kako bi po svaku cijenu

iznudio pažnju javnosti. Do sada nismo odgovarali na svaku Dodikovu provokaciju, nadajući se da će Dodik doći pameti i uvidjeti da to što priča o Islamskoj zajednici i meni osob-no nema nikakvog smisla i van je svake pameti. No, pošto Milorad Dodik ne odustaje od vulgarizacije politike, naci-onalističkog fanatizma i agresivne netolerancije isključivo prema muslimanima Bošnjacima, nećemo šutjeti na izljeve nesumnjivog Dodikovog primitivnog i nacionalističkog šo-vinizama.

Stoga, Milorad Dodik treba da zna da ja, kao musliman, svaki dan pet puta padam na sedždu Uzvišenom Bogu i zato se nikoga osim Boga ne bojim. Hvala Allahu, moj narod me poštuje i podržava i zato mi nije potrebna Dodikova pomoć, niti mi je potrebna politička partija da se borim za slobodu i prava svog naroda.

Nisu ni Gandi u Indiji, ni Martin Luter King u Ameri-ci, ni Desmond Tutu u Južnoj Africi imali političku partiju i formalnu vlast, ali su imali lavovsko srce i ljudsku riječ koja je oslobodila Indiju od kolonizacije, koja je ukinula rasnu diskriminaciju u Americi i koja je abolirala apartheid i u Južnoj Africi i, umjesto toga, ustanovila univerzalni princip „jedan čovjek - jedan glas“.

Milorad Dodik i njegovi mentori u Beogradu trebalo bi da znaju da nas muslimana Bošnjaka na Balkanu ima oko deset miliona, te da iz spomenutih historijskih činjenica shvate da ćemo se mi, ako Bog da, boriti gandijevski, lute-rovski i tutuovski protiv kolonizacije, vjerske i rasne diskri-minacije i apartheida na Balkanu, u Europi i svijetu. Borit ćemo se da naše majke, sestre i kćeri više nikada ne budu silovane; da naša sela, džamije i kuće više nikad ne budu pa-ljene; da naš narod više nikad ne doživi genocid; te da našu državu Bosnu i Hercegovinu više nikad i niko ne osporava. Mi nismo i nikad nećemo biti Palestinci (koje mi Bošnjaci cijenimo kao našu braću), kojima otimaju zemlju, kojima osporavaju naciju i kojima ne daju državu. Mi smo ponosan i hrabar narod koji ima samopoštovanje i koji je dostojan poštovanja svih ljudi i naroda dobre volje u svijetu, unatoč srpskoj satanizaciji više od jednog stoljeća. Bilo bi dobro da Milorad Dodik i njegovi mentori u Beogradu mogu shvati-ti da smo još uvijek mi Bošnjaci jedini narod iz bivše Jugo-slavije, koji, unatoč genocidu, nastoji da uspostavi normal-ne odnose sa srpskim narodom, te da sa srpskim narodom surađuje na principu jednakosti i međusobnog uvažavanja.

Nažalost, sadašnja srpska politika nije dostojna te naše dobre volje. Na sreću, u tome ima i dobroga, a to je da Boš-njaci sve više postaju svjesni svog vlastitog nacionalnog, kul-turnog i jezičkog bića, jer sve više slušaju i osjećaju prijetnje kroz neprijateljske riječi Milorada Dodika i njegovih politič-kih sljedbenika. A poznato je da se svaka nacija definira više u odnosu na svoga neprijatelja, nego u odnosu na samu sebe. To se sada događa i bošnjačkoj naciji, zahvaljujući Miloradu Dodiku i njegovim mentorima u Beogradu.

Osobno sam nastojao Miloradu Dodiku pokazati našu dobru volju posjetom njegovom uredu kada je postao pre-mijer Vlade u Banja Luci, ali se kasnije pokazalo da Milorad Dodik ne cijeni dobru namjeru i volju muslimana. Žao mi je zbog toga, ali i zbog činjenice da Milorad Dodik svakim danom otkriva svoje, do sada, nepoznato lice, lice Biljane Plavšić, Radovana Karadžića, Ratka Mladića i srpskih škor-piona koji su „junaci“ da ubijaju s leđa u potiljak.

I na kraju, neka se Milorad Dodik ne sekira ko će biti reisu-l-ulema u Bošnjaka, jer su prošla vremena kada je o tome Beograd odlučivao. Isto tako, neka Milorad Dodik ne brine o poštovanju moga naroda prema meni – kazao je re-isu-l-ulema dr. Mustafa Cerić za agenciju Mina, komentira-jući ponovno Dodikovo prozivanje reisu-l-uleme na BHT1 u emisiji „Crta“.

REAGOvANJEMIna

komEntaR REisU-l-UlEmE na DoDikovU izjavU

izjava FEtva-Emina povoDom nEpRimjEREnE izjavE DoDika o ŠERijatU

PISmO PODRškE REISU-L-ULEmI OD BOSANSkO-hERCEGO-VAčkOG ISLAmSkOG CENTRA NEw YORk I

ISLAmSkOG CENTRA mONTICELLO

Povodom izjave Milorada Do-dika, predsjednika entiteta Re-

publika Srpska, u Dnevniku RTRS od 18.12.2011. godine, u kojoj aktivno-sti Islamske zajednice u Bosni i Her-cegovini u pogledu zaštite vrijedno-sti islama i prava muslimana od vrije-đanja naziva „korakom do izgradnje šerijatske države“, fetva-emin Vijeća za fetve Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Enes Ljeva-ković izdao je saopćenje za javnost u kojem se kaže:

- Sloboda vjere, autonomija vjer-skih zajednica, te zaštita vjerskih vri-jednosti, simbola, instituta i obreda od omalovažavanja i vrijeđanja spada-ju u temeljne principe garantirane do-maćim zakonodavstvom i međunarod-nim standardima o ljudskim pravima i slobodama. Iako je u spomenutoj izja-vi deklarativno podržao slobodu vjere, predsjednik RS optužbom o „izgrad-nji šerijatske države“ ustvari je ponovo grubo povrijedio vrijednosti islama i vjerska osjećanja muslimana. Umjesto da se istinski brine o poštivanju demo-kratskih vrijednosti i zaštiti ljudskih prava na području RS koja su gotovo svakodnevno ugrožena, predsjednik RS nastavlja s kontinuiranom stigma-tizacijom islama i muslimana, što po-prima karakter opće hajke.

Podsjećamo da Islamska zajednica

djeluje u skladu sa Zakonom o slobo-di vjere i položaju crkava i vjerskih za-jednica koji je regulirao odnos države i vjerskih zajednica. Islamska zajednica nikada nije tražila „izgradnju šerijatske države“, što joj predsjednik RS imputi-ra. S druge strane, svjedoci smo da se u mnogim državnim i javnim institucija-ma i ustanovama RS organiziraju krsne slave, ističu simboli pravoslavlja, da predsjednik Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine osvještava svoju kancelariju u Parlamentu, da se u grbu RS nalazio krst, što zapravo ukazuje na tendenciju pravoslavizacije državnih i entiteskih institucija.

Islamska zajednica poštuje činjenicu da je Bosna i Hercegovina demokrat-ska država u kojoj se zakoni donose u parlamentima, što je posve očigledno, pa bi trebalo biti jasno i Miloradu Do-diku. Imajući u vidu sve gore rečeno, tražimo od predsjednika RS da u poli-tičkim igrama i obračunima prestane sa zloupotrebom islamskih termina, po-sebno termina „Šerijat“. Šerijat je mo-ralni zakon muslimana i neodvojivi dio islama, pa je stavljanje ovog termina u neprimjeren kontekst kao inkriminira-jućeg elementa napad na islam i uvreda za muslimane - kaže se u saopćenju fe-tva-emina, dr. Enesa Ljevakovića.

Pismo podrške inicijativi Reisu-l-uleme Islamske zajednice u

BiH da se Miloradu Dodiku i njego-vim zaštitnicima i mentorima u Beo-gradu uskrati gostoprimstvo i progla-se personom non grata u islamskim zemljama

Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić uputio je 19. decembra 2011. godine pismo ambasadama islamskih zemalja u Sarajevu u kojem je predložio da se Miloradu Dodiku i njegovim zaštitni-cima i mentorima u Beogradu uskra-ti gostoprimstvo i proglase personom non grata u tim zemljama zbog širenja islamofobije, netolerancije i mržnje prema muslimanima i vrijednostima islama. Pismo je poslano ambasadama Egipta, Turske, Indonezije, Irana, Ka-tara, Kuvajta, Libije, Malezije, Pakista-na, Palestine i Saudijske Arabije.

- Bosansko-hercegovački islamski centar iz New Yorka i Islamski centar Monticello (NY) bezrezervno podr-žavaju inicijativu uvaženog reisu-l-ule-me dr. Mustafe Cerića koju je izložio u pismu ambasadama islamskim zemalja u Sarajevu 19. decembra 2011. godine da se Miloradu Dodiku i njegovim za-štitnicima i mentorima uskrati gosto-primstvo i da se oni u islamskim ze-mljama proglase personom non grata.

Već godinama smo svjedoci da Mi-lorad Dodik svojim javno iznesenim stavovima podstiče mržnju i netrpelji-vost prema islamu i muslimanima, kre-ira neprijateljski ambijent, što može

ponovo dovesti do novog genocida i progona muslimana Bošnjaka. Tražimo da vlade islamskih zemalja najozbilj-nije razmotre prijedlog reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića koji odražava i naša očekivanja, interese i našu zabrinutost, jer Milorad Dodik širi i podstiče isla-mofobiju, netoleranciju i neprijateljstvo prema islamu i muslimanima.

Također, vjerujemo da odgovorni politički faktori i na Istoku i na Zapa-du, posebno islamske zemlje, moraju što prije prepoznati, osuditi i zaustaviti opasnu, destruktivnu politiku Milora-da Dodika.

Vjerujemo da islamske zemlje imaju obavezu da štite islam i islamske vrijed-nosti od kompromitacije i vrijeđanja i pokažu da protagonisti takvih postu-paka nisu dobrodošli i prihvatljivi par-tneri.

Mi kao muslimani Bošnjaci, preži-vjele žrtve genocida i etničkog čišće-nja, osjećamo se ugroženim, te osjeća-mo strah i zebnju zbog diskriminiraju-ćih i rasističkih izjava Milorada Dodika. Smatramo da je naše zakonsko pravo da uživamo puninu svoga vjerskog identi-teta. Izjave da se ne može imati povje-renja u muslimane, te da muslimani ne mogu biti sudije i da su muslimani ge-netski kvaran materijal podsjeća nas na fašizam i holokaust, a posebno na ge-nocid koji je tokom zadnje srpsko-cr-nogorske agresije na BiH počinjen nad bošnjačkim narodom.

REAGOvANJE

REAGOvANJE

MIna

MedIja centar


plodni vrt bošnjačkih institucija

AKTUELNOSTInermIn GIcIć

Manifestacijom „Se-hara bošnjačke

kulture“ Bošnjačka kultur-na zajednica (BKZ) je u če-tvrtak 22. decembra 2011. godine u Sportskoj hali u Novom Pazaru organizira-la veličanstveni skup kojem je prisustvovalo više hiljada ljudi i na taj način obilježila dvije godine postojanja.

Na početku programa voditelji su čitali telegra-me podrške koje su BKZ-u uputili eminentni Bošnjaci iz cijelog svijeta, a prisut-nima se prvi obratio pred-sjednik BKZ-a Jahja Fehra-tović

„Hvala vam što ste veče-ras došli da sa nama podije-lite radost BKZ-a i da nam još jednom ulijete snagu da nastavimo na putu probo-ja svih onih barijera koje su Bošnjake u posljednjih sto-tinu godina pokušavale da ponize. BKZ danas, zahva-ljujući svima vama, svjedoči da Bošnjaci imaju najbolju kulturu na Balkanu i da su Bošnjaci jedan od najboljih naroda na Balkanu“ – rekao je Fehratović i izrazio po-štovanje svim Bošnjacima iz svih sandžačkih gradova i svijeta.

Predsjednik BNV-a Samir Tandir je svim Boš-njacima čestitao dvogodiš-

njicu BKZ-a i prisutnima se zahvalio na pozitivnoj energiji koju zrače u Sali.

„Naš BKZ je naše sunce i naše svjetlo koje smo če-kali stotinu godina. Za ove dvije godine BKZ je uradi-la mnogo više nego što su osnivači očekivali. Postala je brana u odbrani naših interesa i stub opstan-ka Bošnjaka u Sandžaku. Tajna uspjeha je vjerovanje u sposobnosti i kapacite-te sandžačkog, bošnjačkog čovjeka. Zato je BKZ po-bijedio, a ova prepuna sala je dokaz za to“ - rekao je Tandir.

Na ovoj svečanosti pri-ređen je bogat program iz kulturne baštine Bošnjaka. U programu su učestvova-li: Horovi „Din“ iz Prije-polja, „Firdews“ iz Sjenice i „Sandžak“ iz Novog Pa-zara, Kulturno-umjetničko društvo „Sandžak“, sevda-lija Šefćet Ringo Hamido-vić, Pozorišna grupa Eda Mašovića iz Sjenice, glum-ci Semir Gicić i Emir Plo-jović.

Na kraju programa pri-sutnima se obratio i glav-ni muftija Islamske za-jednice u Srbiji i nosilac liste BKZ-a na izborima za BNV, Muamer-ef. Zukor-lić. Muftija je kazao da sve

što izvire iz šehadeta pripa-da bošnjačkoj nacionalnoj kulturi.

„Stotinu godina živo-ta bez slobode u svojevr-snom konc-logoru došlo je do miješanja kulture i ne-kulture Bošnjaka. Izgleda-lo je da će tako ostati sve do trenutka dok se ne rodi Bošnjačka kulturna zajed-nica koja je povukla liniju između kulture i nekulture Bošnjaka“ – rekao je Mufti-ja. On je kazao da je pokret BKZ najplodniji vrt iz ko-jega su za samo dvije godi-ne nikle najznačajnije insti-tucije Bošnjaka, Bošnjačko nacionalno vijeće, koje za-stupa bošnjačke nacionalne interese:

„Nikla je Bošnjačka aka-demija nauka i umjetnosti (BANU), do sada najve-ća pobjeda i najveća nada, i to konačno na polju gdje su svi mislili da nemamo snage. Iz BKZ je nikla i Bošnjačka demokratska za-jednica (BDZ), koja će, ako Bog da, pobijediti trijum-falno na narednim izbori-ma na svim nivoima. Ovih dana u Sarajevu formira se Bošnjačka nacionalna fon-dacija, također iz sjeme-na BKZ. Ova institucija će objediniti finansijsku snagu bošnjačkih biznismena i

privrednika. Narednih mje-seci nastat će još jedna or-ganizacija - Svjetski boš-njački kongres, kao krovna organizacija svih Bošnjaka svijeta, koja će okupljati i koordinirati svu bošnjačku energiju i koja će tražiti da ima svoje predstavništvo u Ujedinjenim nacijama po modelu Svjetskog jevrej-skog kongresa. Jevreji su dobili svoje mjesto u UN jer su preživjeli holokaust. Mi smo preživjeli genocid i imamo pravo na svoj Svjet-ski kongres i svoje mjesto u UN. Kao kruna bošnjač-ke kulture iz BKZ nastat će Matica bošnjačka koja će okupiti sve kulturne ka-pacitete i koordinirati svu kulturnu snagu svih Boš-njaka svijeta. Bošnjacima je potreban i Bošnjački naci-onalni univerzitet i on će u narednom periodu nastati u Sarajevu“ – rekao je Glavni muftija.

Muftija je naglasio da su ovih pet institucija na-stalih iz BKZ-a kao pokre-ta: BANU, Bošnjačka na-cionalna fondacija, Matica Bošnjaka, Bošnjački nacio-nalni univerzitet i Svjetski bošnjački kongres, stubo-vi bošnjačke nacije koji su potrebni kako bi se obez-bijedio opstanak Bošnjaka

koji nemaju svoju nacional-nu državu.

Glavni muftija je na ovom skupu podržao poziv reisuleme dr. Mustafe ef. Cerića upućen svim musli-manskim ambasadama da se Miloradu Dodiku uskra-ti gostoprimstvo u svim muslimanskim zemljama.

„Time se mora stavi-ti tačka na antimusliman-sko djelovanje ovog čovje-ka i njegovih mentora iz Beograda koji ne skrivaju svoje neprijateljstvo prema muslimanima, Bošnjacima i islamu općenito, a koji od muslimanskih zemalja traže da im budu partneri u ostvarivanju njihovih dr-žavnih i nacionalnih intere-sa“ – rekao je Muftija.

On je pozvao Bošnjake da se bore na svim polji-ma: u znanju, u kulturi, u politici, u privredi, kako bi ostvarili svoju slobodu

„Kraj je dvadesetom stoljeću kada smo morali pognuti glavu i kada su ro-ditelji šaptali djeci: 'Nemoj se miješati u ovo ili ono, ne tiče te se, gledaj svoga posla.' Nema više toga. O sine i kćeri Sandžaka, o sine i kćeri bošnjački, umiješajte se u sve što vas se tiče. I u vjeru, i u politiku, i u kul-turu, i u nauku, u sve ono

Kraj je dvadesetom stoljeću kada smo morali pognuti glavu i kada su roditelji šaptali djeci: „Nemoj se miješati u ovo ili ono, ne tiče te se, gledaj svoga posla.“ Nema više toga. O sine i kćeri Sandžaka, o sine i kćeri bošnjački, umiješajte se u sve što vas se tiče. I u vjeru, i u politiku, i u kulturu, i u nauku, u sve ono što predstavlja vašu vrijednost, u sve centre gdje se

odlučuje o vama. Jer ako vi ne budete odlučivali o sebi, oni će odlučivati o vama.

O B I L J E ž E N O D V I J E G O D I N E O D O S N I V A N J A B k Z


što predstavlja vašu vrijed-nost, u sve centre gdje se odlučuje o vama. Jer ako vi ne budete odlučivali o sebi, oni će odlučivati o vama, a oni su pokazali kako odlu-čuju. Prvo pokušaju da nas biološki istrijebe, a kada u tome ne uspiju onda rade o glavi naše vjere, naše nacije, naše kulture, našeg imena, našeg identiteta, našega ob-razovanja i svega onoga što predstavlja našu vrijednost. Uzmite svoj život u svoje ruke i vi odlučujte o tome kako će biti našoj djeci“ – poručio je muftija Zukorlić Bošnjacima.

On je također poručio da Bošnjake ne treba da brine ni to što režim ne da akreditaciju Internacional-nom univerzitetu jer je to dokaz da se radi o pravom univerzitetu.

„Znaju oni da je to samo jedan dnevno-politički gest koji bi trebalo da njiho-ve saradnike ojača da bi im bar malo popravio krvnu sliku kako se izbori primi-ču. Nema im spasa, ane-mija je mnogo jaka i nema potrebe da ovim izazivaju nervozu u narodu“ – rekao je Muftija.

On je istakao da će u historiji posljednjih dvade-set godina ostati zapamće-ne četiri stvari:

„Slobodan Milošević je pokušao istrijebiti bošnjač-ki narod i nije uspio. Voji-slav Koštunica, uz pomoć svoga pomagača u Sandža-ku, izvršio je agresiju na Islamsku zajednicu i nije uspio. Zoran Đinđić je dao dozvolu za osnivanje Inter-nacionalnog univerziteta i uspio u tome. Boris Tadić, uz podršku svoga poma-gača u Sandžaku, izvršio je agresiju na Internacio-

nalni univerzitet i u tome nije uspio. Ovo će svako bošnjačko dijete ponavljati svakodnevno i to neće ni-kada biti zaboravljeno“ – rekao je Muftija.

Muftija se osvrnuo i na to da državni režim ne pri-znaje BNV, kao i da uglav-nom ne priznaje sve ono što Bošnjaci u ovoj državi naprave ili organiziraju.

„No, to nije naša manj-kavost nego čast. Oni pri-znaju samo ono što služi njihovim interesima. Ne-gacija nas i našega znači da smo pravi i da je to pravo. Za sve što smo činili, sve što smo podigli u posljed-nje dvije decenije oni su kazali: 'Mi to ne priznaje-mo.' Mi se nismo osvrtali, pa smo podigli još nešto i kada smo podigli ono još više oni su kazali: 'Priznaje-mo ono manje, ali vam sad ne priznajemo ovo više.' I tako redom, tjerali nas da osnivamo još više i više. I evo osnivamo, pa ako bu-demo morali osnovat ćemo i ono najviše. A oni će tada reći: 'Sve vam priznajemo, samo nemojte to najviše.' Ali bojim se da im ne bude kasno“ – rekao je Glav-ni muftija i napomenuo da priznanje i nepriznanje ne funkcionirae jednostrano, već dvosmjerno i onaj koga priznajete priznaje i vas.

„Zato bi trebalo da znaju, sve u čemu nas ne priznaju pozivaju nas da i mi njih ne priznajemo. Zato BNV nemoj da brine što ga ne priznaju jer je to dokaz da pripada ovome narodu“ – poručio je glav-ni muftija Muamer-ef. Zu-korlić.


kriminal je nemoguće eliminirati, ALI GA TREbA IzOLIRATI

Aktivno prezirati kriminal znači izolirati kriminal. Razlika između aktivnog i pasivnog preziranja kriminala jeste u tome što je pasivno preziranje neiskreno. Sa kriminalcima nema pijenja kahve, nema merhaba, nema ni selama.


Na tribini pod na-zivom „Izolacija

kriminala - temelj opstan-ka zajednice“, koju je or-ganizirala revija „Sandžak“ u ponedjeljak 2. januara u Velikoj sali Mešihata, glav-ni muftija Islamske zajed-nice u Srbiji Muamer-ef. Zukorlić rekao je da je or-ganizirani kriminal uvijek u sprezi sa državom i dr-žavnim institucijama i da je kriminalce i kriminal ne-moguće ukinuti i elimini-rati, ali da im se ne treba predati i da ih treba izo-lirati.

Glavni muftija je temi kriminala i zla pristupio iz ugla islama i rekao je da je tu ključni temelj i osno-va zaštite od svih devija-cija i svega što je nevaljalo u pojedincu, porodici i za-

jednici.„U osnovi, kriminal

znači moralnu devijaciju pojedinca, koja nadilaže-njem pojedinačnosti pre-lazi u devijaciju društva ili nekih segmenata društva. Ovisno od stepena prisut-nosti u društvu jedna za-jednica se može smatrati manje ili više kriminalizi-ranom. U srži, kriminal znači poremećaj reda i iza-zivanje nereda. Ko je iole pogledao ono što Kur'an permanentno poručuje i što bismo mogli nazvati intencijom kur'anske obja-ve, jeste nastojanje da se uvede i održi red na relaciji od pojedinca preko poro-dice do cjelokupne ljudske zajednice. To je jedan od osnovnih ciljeva kur'anske objave, odnosno islam-

ske poruke i kroz Kur'an i kroz Sunnet Poslanika a.s.“ – rekao je muftija Zu-korlić.

On je podsjetio da je Allah dž.š. poslao Muha-

meda a.s. kao milost prema svim svjetovima i da čo-vjek, uprkos daru koji po-sjeduje, a to je razum, nije kadar da održi harmoniju i red bez uputstva koje bi došlo od Gospodara.

„Zato Allah dž.š. nije ostavio čovjeka u mraku već ga je poštedio toga Svojom milošću i na-javio mu Poslanika a.s. i kur'ansku objavu. Dakle, od osnovne poruke, tewhi-da, jednoće Allaha dž.š. postavlja se ključni temelj i osnov zaštite od svih de-vijacija i svega što je neva-ljalo u pojedincu, porodici i zajednici. Kada pogleda-

mo gdje je korijen devija-cije koja se zove kriminal, a gdje je korijen lijeka za kriminal, vidjet ćemo da su to dvije iskonske protur-ječnosti. Jedna je istina, iz koje proizilazi sve što vri-jedi, a na čijem je čelu ap-solutna istina da je Allah dž.š. Gospodar svega. Ta istina je začeta još u svijetu duša, kada su sve duše po-tvrdile da je Allah njihov Gospodar, bez obzira da li su to danas vjerničke ili nevjerničke duše, tada su sve one to potvrdile jer su tada imale isključivo ono što duše jesu, bez onog ze-maljskog što se zove tijelo

zOOM

„Mi danas imamo sistematsko sijanje zla. Priredili nam slavlje. U redu, ko hoće da sluša pjevače, ne ulazim u to. Doveli su čovjeka da nas zabavlja, da dvadeset minuta priča, navodno, neku zabavnu priču koja, prije svega, nimalo nije duhovita, a svaka rečenica je bila vrh vulgarnosti. Mislite li da je to slučajno? To nije bilo slučajno. Došli su oni u takozvanu konzervativnu sredinu koja je muslimanska i njima je jako važno da nas emancipuju, da naše djevojke, koje pocrvene kada čuju vulgarnost, što znači da još imaju kvalitet i čednost, nauče da tamo stoje da slušaju dok se izgova-ra vulgarnost. Danas imate zakon da je zabranjeno u javnim medijima da se izgovo-ri vulgarnost. U emisijama u kojim dotična osoba izgovara vulgarnosti javlja se ono PIP PIP, ali na režimskoj novopazarskoj televiziji nije bilo toga, nego je sve čuveno onako kaljavo, onako gadno i ogavno da bi se mi popravili. Nismo im po meraku. Previše smo im zaostali. Mnogo klanjamo i mnogo postimo, nismo po standardima vulgarnosti, psovki.“

O ORGANIZACIJI DOčEkA NOVE GODINE NA TRGU

zOOM

„Smijete da se udružujete, to je obaveza, ali mi danas ne moramo da pravimo ile-galna udruženja. Stožer svih organizacija u borbi protiv kriminala je Islamska zajed-nica. Sve organizacije, institucije i udruženja koja su nastala uz podršku Islamske zajednice su organizacije koje se bore protiv kriminala i ja bih preporučio da tamo nađete sebi mjesto. Naravno, ako neko smatra da može napraviti još neku nevladi-nu organizaciju sa tematikom antikriminalnog djelovanja uvijek će imati moju po-dršku.“

O UDRUžIVANJU POJEDINACA U BORBI PROTIV ORGANIZIRANOG kRImINALA


koje u susretu sa dušom unosi u ličnost sve ono što je zemaljsko: nagone, porive, nedostatke, pohle-pe, samoživosti, gramzi-vost, sve ono što naziva-mo prizemnim u čovjeku jer je tijelo od zemlje. Tada smo imali apsolutnu po-kornost duša. Rađanjem, kada dođe do susreta či-stog u čovjeku što se zove duša i zemaljskog što se zove tijelo, dolazi do pro-blema. Kada čovjek posta-ne punoljetan rasplamsa-vaju se zemaljske energi-je u čovjeku i tada dolazi do borbe. U toj borbi na jednoj strani imamo zdrav razum, a na drugoj strani imamo tijelo sa svim prize-mnim nagonima“ – rekao je Muftija.

On je kazao da razum nema velike šanse bez stalnog napajanja i zbog toga je Allah dž.š. poslao Kur'an i Poslanika a.s. da potvrdi mogućnost pri-mjene Kur'ana u svim se-gmentima života u izazo-vima prizemnosti i devi-jacija.

„Čovjek je stvoren od tijela, duše i razuma i po-trebno je čišćenje sve te

tri dimenzije. Tijelo se čisti održavanjem higije-ne, duša se čisti i napa-ja ibadetom, a razum se čisti stalnim obrazova-njem i sticanjem znanja. To se zove harmonija u jednom pojedincu. Ta har-monija u mjeri njene broj-nosti određuje strukturu jednoga društva. Ukoli-ko imamo harmoniju po-jedinca, imat ćemo har-moniju porodice. Ukoliko imamo harmoniju porodi-ca, imat ćemo i harmoniju društva. Prema tome, kri-minal, devijacija, nedosta-tak harmonije kod poje-dinca, porodice i zajednice jeste bolest. Ambicija me-dicine nije da se bolest eli-minira već da se stavi pod kontrolu. Po istom princi-pu ambicija duhovno-mo-ralnog sustava nije da se kriminal eliminira već da se stavi pod kontrolu i da se svede na podnošljivi mi-nimum“ – rekao je Glavni muftija.

On je istakao da postoji kur'anski princip naređiva-nja dobra i odvraćanja od zla koji je obavezan za sve ljude u domenu njihovih mogućnosti.

„Misija islama jeste da se poput antibiotika bori sa virusima zla, a ambici-ja duhovno-moralnog si-stema jeste da snage zla koje su narasle u društvu i koje izazivaju tempera-turu, koje izazivaju pore-mećaje, vrati na mjeru na kojoj oni neće ugrožava-ti društvo. Kriminal se ne eliminira u potpunosti, ali se mora staviti pod kon-trolu svojevrsnom izola-cijom. Izolacija je jedina koja mu ne da mogućnost širenja. Oblici izolacije su

moralno-psihološka izola-cija i institucionalna izola-cija“ – rekao je Muftija.

Muftija je kazao da nije problem što postoji zlo, jer je ono sastavni dio ži-vota na Zemlji, već da je problem dominacija tog zla, a da je naše društvo u fazi borbe protiv domina-cije zla.

„Prvi znak da se druš-tvo približava opasnoj crti dominacije zla jeste u poremećaju vrijednosnih standarda. U poremeća-ju vage na kojoj se mjeri dobro i zlo. Srednja klasa je najprecizniji pokazatelj zato što elite uvijek imaju neka interesna mjerila i jako malo ima sposobno-sti kod elita da govore ono što treba. Elite to svoje li-cemjerstvo pakuju u mu-drost, zato je obični svijet mnogo bolji parametar od elita. Narod zna istinu i narod ne možete prevariti. Najbolji pokazatelj je naš

narod koji, nakon stotinu godina porobljenosti, bez ikakvih mehanizama insti-tucionalne zaštite, bilo bi za očekivati da je nestao ili da se u najmanju ruku asi-milirao. Ali sama činjenica da ovaj narod nije nestao govori da je on očuvao taj svoj damar prepoznavanja istine od neistine. Poro-bljenost je opasna jer ne-mate slobodu da budete ljudi, ali kada narodu date malo slobode da se izjasni, on se izjasni za sebe. Naš čovjek može da kaže: 'Pa šta ja da radim kad nemam državu, kad nemam vlast koja vodi računa o meni, već imam i državu i vlast koja vodi računa kako da me dresira i da me drži porobljenog? Kako da me kazni ako izgovorim riječ sloboda. Kako da me vrati u konc-logor ako kažem da sam to što jesam - mu-sliman, Bošnjak, da volim Sandžak, da volim svoje

zOOM

„Kur'an se ovom kategorijom mnogo bavi, a to je pitanje licemjera i munafika. Sve ove indirektno prozvane organizacije, mehanizmi, političke strukture, vladajuće strukture, kada im čujete poruku, govore kako žele dobro. Kada im pogledate rezul-tate onda vidite da je to suprotno. Imamo istinu i neistinu, a onda ima i nešto izme-đu - oni koji se predstavljaju da rade za svjetlo, a ustvari rade za mrak. Protiv svih oblika neistine moguće je boriti se jedino istinom.“

O LJUDImA kOJI RUšE RED U ZAJEDNICI, A kAžU DA GA USPOSTAVLJAJU

zOOM

„Najveći oblik kriminala jeste izdaja. To je najveći oblik devijacije. Izdajnik je tu odmah do Iblisa, svi drugi grijesi su ispod. Najveći oblik smutnje je izdaja, jer se deklariraš za nešto, staviš ahmediju, a onda radiš za neistinu. Kada je izvršena agre-sija na Islamsku zajednicu naša je fetva bila da nema kontakta sa izdajnicima i ona još važi. Kontakt je dozvoljen sa nekim ko je neobaviješten, ko nije u toku, ne zna, zaveden, pa da mu se pojasni. Sa organizatorima, nosiocima, aktivistima nema kon-takta. Vjerujte, zato i pobjeđuje Islamska zajednica. Samo da nismo imali tu crtu, taj hak, tu izolaciju, vjerujte, pojeli bi Islamsku zajednicu. Oni su htjeli komunikaciju sa nama, oni bi sve da bude normalno. Klasična lopovska posla. On bi da ukrade i onda se pomiri, a da ti ne vrati ono što je ukrao. Nema merhaba, hajmo se vratiti na početnu crtu, traži halaluk, pa da vidimo šta ćemo. Nema kompromisa, nema kon-takta, nema selama i merhaba sa onima koji su izdali. Oni koji su zavedeni neka se vrate, pružit ćemo im ruku. Oni koji nisu znali sada znaju.“

o pREziRanjU paRavjERskE tvoREvinE


vrijednosti. Kako da se su-protstavim pojavama, po-gotovo kada je u pitanju takozvani organizirani kri-minal?' Osnovna dimenzi-ja organiziranosti krimina-la jeste da je segment tog kriminalnog organizma u policiji, pravosuđu i drža-vi. Nema organiziranog kriminala bez sudjelovanja države“ – rekao je Muftija.

Muftija je kazao da svaki pojedinac može da pomogne u borbi protiv kriminala ukoliko popravi vagu vrednovanja dobra i zla i iskreno, iz dna duše, za istinu kaže da je istina, a za laž kaže da je laž. On je podvukao da kod ljudi treba da oživi osjećaj reak-cije na zlo i rekao je da je ponosan na to da je u po-sljednjih dvadeset godina oštrina reagiranja na zlo pomjerena.

„Sada kriminalci u ovom gradu nisu gornji, čak i oni koji su na vla-sti. Oni se kriju i bježe od

vas, braćo i sestre. To je ključni uspjeh jer sada ne-mamo dominaciju krimi-nala, ali na tome još mora da se radi i taj se proces mora dovršiti. Ovdje su kriminalci slavljeni. To je došlo do te mjere da su majke počele ćerkama da upiru prstom: 'E, ovakvog sposobnog ti nađi, nemoj nekog jada, doktora nauka koji mora da prodaje čara-pe da bi preživieo.' To je počelo do te mjere da se legalizuje. E, uloga tebe kao pojedinca je velika “ – rekao je muftija Zukorlić.

Muftija je podvukao da je uloga svakog pojedin-ca da čuva granice između duhovno-moralnog susta-va i kriminala.

„Granica je kada vidiš kriminalca, kada vidiš da neko radi zlo, da pribje-gneš jednom od tri načina: da to zlo spriječiš rukom, a to se odnosi na institucije koje su zadužene za ogra-ničenje kriminala. Ako ne možeš rukom osudi ga go-vorom, a ovo se sada od-nosi na svakog čovjeka. Ako ne smiješ da govo-riš... Ako napišete u reviji 'Sandžak' dobijete prijet-nju. Kriminal se uzmuhao i pokušava uzvratiti uda-rac. To ne može svako, to može revija 'Sandžak' zato što ima Jahju Fehratovi-ća. Ali i zato što iza Jahje stoje mnogi. Tako može i zato su to svijetle tačke glasila koje se zove revija 'Sandžak' i koja ima ljude koje ne možete da kupi-te i ne možete da uplaši-te. Čovjek ima pravo da bude slab, ako je slab. Šta je njegova uloga u ovome? A ako ni to ne možete: ne može rukom - nije insti-tucija, ne može jezikom - nije Jahja, onda ga prezrite srcem. To je najniži oblik imana. Aktivno prezirati

zOOM

„To je nešto veći stepen iskušenja, ali im se mora dati do znanja da ih prezirete i da ih ne smatrate zdravim tkivom zajednice. Kada te pitaju: 'Zašto mi ne dolaziš u kuću da me pozijaretiš' - reci mu: 'Zato što radiš to što radiš.' To je odnos bilo da je u pitanju rođeni brat od jedne majke i jednog oca.“

o izolaciji kRiminalaca U poRoDici

zOOM

„Imao sam do sada tri puta duge, duge i naporne razgovore. Tamo je na listi bilo sto problema i na kraju se sve svelo na jedan problem koji se zove Muamer Zukor-lić. Mislim da nije problem moje ime i prezime i moja pojava, već da je ovdje pro-blem koncept kojeg ovog trenutka ja simboliziram, a taj koncept je prevashodno slobodarski. Za Sandžak je bilo sve pripremljeno da se važni ljudi pretvore u sluge Beograda i da više nema ko podići glas. Prvo su tražili od mene da ja ne budem glav-ni muftija. Ja sam pristao na to i rekao da ostajem na mjestu muftije sandžačkog. I onda je bilo veselje u Beogradu i šire. Oni su računali da valjda ratujem za prvu po-ziciju. Kasnije su izračunali da ni to nije dobro za njih jer je Sandžak glavni. Sad je došlo do toga da se još malo pomjerim. Citirao sam kur'anski ajet: '...I neće biti za-dovoljni sa tobom Jevreji i kršćani sve dok ne prihvatiš njihovu vjeru...' Razmišljao sam u jednom trenutku da kažem: 'Dobro, evo neću ništa. Kupit ću 100 ovaca i idem u Orlje da ih čuvam.' Mnogi poslanici su bili pastiri. Vjerujte da bi rekli da ni to nije prihvatljivo. Rekli bi da je Orlje tu na 20 km od Pazara, blizu. 'On će otići gore, a oni će mu svi dolaziti da se konsultuju i opet muka.' Sada je za njih jedino prihvatlji-vo rješenje da ja budem negdje na 3.000 km, bar ovo do maja mjeseca. A mene nešto nigdje zemlja ne prima osim ova sandžačka. Moja ambicija jeste dokazati da je mo-guće u Sandžaku, ne bježati iz njega ni za Beograd, ni za Sarajevo, ni za Njemačku, ni za Tursku, uspjeti i kao pojedinac i kao kolektivitet i napraviti sistem od Dječjeg vrtića do Univerziteta. Valjda je to grijeh koji ne može da mi se oprosti. Nekima je stalo da se to sve prije izbora završi, neki bi da to odlože za poslije izbora, ali oni ča-skom promijene jer ne znaju šta im je bolje. Mi smo totalno mirni. Evo, da se ništa ne desi, ono što se do sad ostvarilo jeste totalno raskrinkavanje Beograda. Oni su do prije nekoliko mjeseci govorili: 'Mi s tim nemamo ništa i ne bi da se miješamo.' Pa što se umiješaše Turci, ono Jeremića svaki Božji dan eto za Ankaru, nosi po jedan papirić, a na svakom piše moje ime. Šta ćeš tamo ako se ne miješaš. Što ne kažeš: 'To je vaša stvar. Braćo Turci, vi ste muslimani, pomozite to.' Time je raskrinkano koli-ko je sve to bio, čak, nacionalni plan Beograda, koji je došao iz jednog konsenzusa nacionalističkog, akademsko-crkvenog, političkog i općih opcija koje su se složile da koncept na čelu sa muftijom Muamerom Zukorlićem treba da bude poražen. Taj plan je rađen 2004. godine i 2007. godine je, uz podršku političara iz Novog Pazara, i jednoga i drugoga, bio primijenjen sa tih dvadesetak jadnih ahmedija. To smo mi znali, ali sad znaju i Turci, sada znaju svi i to je potpuno objelodanjeno. Oni su po-raženi u borbi i sada bi htjeli na stolu da ostvare neke pomake. E Boga mi, ne damo. Kako smo god to branili u žestokoj borbi od Altun alem džamije, preko Hadžeta, Tutina, Sjenice, Prijepolja do svih naših vrlo teških civilizacijskih bojišta, jako smo se prekalili. Iako nismo išli u njihove diplomatske škole - imali smo naše i naučili smo sve diplomatske trikove i ne mogu nam ništa.“

O TURSkOJ INICIJATIVI ZA VRAĆANJE JEDINSTVA ISLAmSkOJ ZAJEDNICI

zOOM

„Srpska UDB-a je napravila najveću grešku što je izvršila agresiju na Islamsku zajedenicu jer je sve špi-june markirala. Naravno, uvijek će biti pokušaja da se instaliraju neki novi. Ja se toga ne bojim. Oni su 40 godina instalirali i uspjeli da instaliraju dvadesetak. Sad je to mnogo teže, mogu da se polome u nared-nih 10 godina, ali ne mogu instalirati više od troje-če-tvoro, a to je ništa. Mi u Islamskoj zajednici se protiv špijuna ne borimo tako što ih tražimo, nego im samo nametneš tempo da rade na Božjem putu i oni pocr-kaju. Ovo je žestoka borba i ljudi imaju pravo da se zamore, samo nemaju pravo da podmeću nogu onima koji se nisu zamorili. Za sve ima mjesta, i za one brze, i za one srednje i za one spore ako su dobronamjerni i pošteni. Nije sramota biti spor. Ja nisam za to da se lako pribjegne teoriji zavjere, pogotovo ko je htio iz-dati imao je vremena. Svi ljudi koji su ostali uz Islam-skoj zajednici vjerujem da su čisti, a ako ne budu - gore njima.“

o ŠpijUnima U islamskoj zajEDnici


kriminal znači izolirati kri-minal. Razlika između ak-tivnog i pasivnog prezira-nja kriminala jeste u tome što je pasivno preziranje neiskreno. Sa kriminalci-ma nema pijenja kahve, nema merhaba, nema ni selama. Ako te pita: 'Šta ti je, što mi ne kažeš merha-ba' - reci: 'Rek'o mi Muf-tija.' To je poruka islama, to je poruka svake civili-zacije. Kriminalci se tjera-ju u zatvor sa istom ambi-cijom - da bi bili izolirani. Što manje institucionalni mehanizmi vrše ulogu izo-liranja kriminala, sve više raste uloga nas pojedinaca. Primijenite to u porodici. Primijenite to u rodbini, u vašoj svakodnevnoj ko-munikaciji, neka kriminal-ci osjete da su prezreni, a taj prezir mora proizve-sti izolaciju. To će im biti gore nego hapšenje, oni od toga ne mogu da se odbra-ne“ – rekao je Muftija.

Glavni muftija je pono-vo podsjetio na svoju ne-davnu izjavu da je krimi-nalcima mjesto u podze-mlju, u kanalizaciji i u šah-tama, te da se jedino pre-zirom oni mogu vratiti u podzemlje i izolaciju.

„Nisu kriminalci samo na trotoarima i na ulicama. Popeli se oni. Opštinska zgrada, Ggradska uprava. Neće ispod trećeg sprata. A to je sve zato što smo ih mi glasali. Ko nije neka zahvaljuje Allahu dž.š. što nije, a ko jeste - Bogu na amanet. Tu ne možemo izbjeći društvenu odgo-vornost. Ti koji ne smi-ješ da javno govoriš dođi i kupi reviju 'Sandžak'. Kuća koja nema reviju 'Sandžak' je u nacionalnom mraku, a kuća koja nema 'Glas isla-ma' je u duhovnom mraku. To su dvije svijetle tačke medija na ovom prosto-ru. Naći ćete tamo istinu. Istina je ponekad gorka, ali je upozoravajuća“ – rekao je na kraju tribine Glavni muftija.

Tribinu je organizirala Redakcija revije „Sandžak“ koja je u nekoliko posljed-njih brojeva ovog glasila pisala o temama kriminala, kriminalaca i raznih mafi-ja na sandžačkim prosto-rima, a prisustvovao joj je veliki broj građana koji su na kraju tribine imali pri-liku da postavljaju pitanja Glavnom muftiji.

zOOM

„U koncetracionim logorima postoje čuvari logora koji izvode onog ko im se ne sviđa i ubijaju ga. Nema istrage, nema ništa. Ovo zvuči brutalno, ali ja sa gangrenom ne mogu da se ponašam mekano. Ovo je surova istina i ona se ne može reći druga-čije osim surovo. Bošnjaci su samo izrazito porobljeni, a vjerujte, porobljen je i srp-ski narod. Ovo što se dešava u državi dešava se i srpskom narodu. Kada je na vlasti kombinacija nesposobnih i kriminalaca to je najgora moguća kombinacija. Oni nas najžešće udaraju jer kada su protiv nas onda su svi protiv nas, ali inače to zlo kači sve - i nas i njih. Zato bi bilo dobro da ovu priču razumiju kao svoju priču i onaj ko je pametan vidjet će da je ova priča prihvatljiva i za Bošnjake i za Srbe. Tome se može stati na kraj onog trenutka kada se žica logora isječe i kada se institucionalno ostvari pobjeda i zaštita i institucije koje trebaju da štite narod prestanu biti protiv naroda.“

o nERasvijEtljEnim Ubistvima boŠnjaka

zOOM

„Glasanje je obavezno po Šerijatu. To je posljednji oblik imana i ono je jako važno. Glasanje na izborima je ovlaštenje. Ubacujući glasački listić u kutiju vi pot-pisujete ovlaštenje za političara koga glasate da u ime vas radi. I teško nama što smo glasali ove. Mi smo ih ovlastili za sve ove lopovluke. Činite dovu da vam Allah dž.š. oprosti jer sve što rade političari koje glasate - jedan grijeh vama, a jedan njima. A oni su se potrudili da nagomilaju grijeha i za vas i za njih. Jedina šansa je da se to ispravi i da se maknu. Naravno, ako izaberete dobroga, sve što uradi haira - jedan sevap njemu, a jedan vama.“

O GLASANJU NA IZBORImA

zOOM

„Mi smo u situaciji da nas osuđuju zato što Šerijat pripada islamu. Šerijat je os-novna vrijednost islama. Nema islama bez Šerijata i ko negira Šerijat nije musliman. Zahvaljujući Šerijatu, tamo gdje je vladao Šerijat, a ovdje je vladao Šerijat, preživjeli su nemuslimani. Da nije bilo Šerijata nijedan ne bi preživio. I kada bi naše komši-je, koji preziru i optužuju Turke za sve na svijetu, a Šerijat za sve iznad svijeta, znali šta znači Šerijat, oni bi ga veličali više nego mi, jer isključivo mogu da zahvale svoje postojanje Šerijatu. Tamo gdje nije bilo Šerijata nije preživio niko ko nije bio kao onaj ko je vladao, pogotovo u to doba. A vladati petsto godina, što jedan reče, da su ih milovali izlizali bi se. I onda pričaju o nabijanju na kolac i o nekom turskom zulumu, a pođi od Pećke patrijaršije do ne znam koje crkve, sultani su se utrkivali koliko će dati para da se napravi crkva, što jeste bila glavna civilizacijska vrijednost. Oni znaju da od toga nema ništa. To je priča skovana od 'Gorskog vijenca' naovamo da bi se regrutirao šovinizam protiv islama i muslimana, a kao posljedicu smo imali istragu poturica i druge genocide. Ponosite se na svoju vjeru, tradiciju i svoj Šerijat. Krivično-pravna materija u Šerijatu nije ni 5%. Devedeset posto Šerijata svaki čovjek može da primijeni bez državno-pravnog sistema na sebi.“

o kRŠEnjU ljUDskih pRava i ŠERijatU

zOOM

„Ja ne želim kvalificirati pojedince, ali naredni iz-bori će biti referendum između sandžačke opcije - opcije slobode i beogradske opcije. Neće biti mjesta za trećega. Ko god bude htio da napravi treću opci-ju - radi za njih. Moja želja je da sandžački blok bude što jači. Poslanik a.s. kaže ne smije da vas ujede zmija dvaput iz iste rupe. Nas je ujela dva puta iz iste rupe, ali nije ista zmija, nego dvije. Treći put bi bila i bruka i muka. Braćo muslimani, ako vas još jednom prevare, neka vas prevare, nemate više pravo ni na šta.“

O mIRSADU ĐERLEkU


Fond za razvoj bošnjačkih nacionalnih projekata

Formiranje BNF znači uspostavu još jednog stuba u sklapanju bošnjačke nacionalne zgrade. Jedan od osnovnih postulata suvereniteta ličnosti i zajednice jeste finansijska autonomnost. Vakuf je najčvršće tlo pod našim nogama, zato se postojeći vakufi brane uspostavom novih vakufa i ovo je revolucionarni ishod u pravcu uspostave novog poimanja vakufa gdje ćemo

pored vjerskih imati i nacionalne vakufe.


Bošnjačka nacionalna fonda-cija (BNF) formirana je u

Sarajevu u utorak 27. decembra 2011. godine. Održavanju Osni-vačke skupštine Bošnjačkog naci-onalnog fonda prethodio je dvod-nevni skup privrednika porijeklom iz Sandžaka u organizaciji San-džačke biznis asocijcije (SABA). Cilj Fondacije je akumulacija fi-nansijskih sredstava radi finansi-ranja bošnjačkih nacionalnih in-stitucija i projekata, a BNF će osi-guravati, na temelju participacije članstva i donacija, sredstva za fi-nansiranje važnih nacionalnih pro-grama i projekata Bošnjaka, kao što je Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (BANU), te drugih planiranih bošnjačkih nacionalnih projekata.

Osnivačku skupštinu činilo je više od stotinu bošnjačkih bizni-smena iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka i dijaspore.

Skupština je, nakon usvajanja Osnivačke odluke, imenovala pe-točlani Upravni odbor kojeg čine: Hako Duljević – predsjednik, te članovi: Mirsad Čaušević, Mirza Šabić, Ahmet Ahmatović i Amir Mulajlić. Za izvršnog direktora imenovan je Haris Sejdić.

Upravna tijela BNF-a formira-na su na osnivački period u trajanju od godinu dana. Na Skupštini je odlučeno da će svi koji u osnivač-kom periodu potpišu Osnivačku odluku imati status osnivača Fon-dacije i na taj način će im biti pru-žena historijska prilika i čast da se nađu među osnivačima jedne važne nacionalne institucije Bošnjaka.

Prije Osnivačke skupštine Boš-njačke nacionalne fondacije, SABA je potpisala protokol o saradnji sa Udruženjem privrednika iz Tešnja i sa Udruženjem privrednika po-rijeklom iz Sandžaka iz turskog grada Burse. Nakon potpisanog protokola objavljeno je da se ove dvije privredne asocijacije uključu-ju u rad Bošnjačke nacionalne fon-dacije i da će svojim donacijama pomoći nacionalne projekte Boš-njaka koji se budu realizirali.

Osnivačkoj skupštini BNF, pored brojnih gostiju i privred-nika, prisustvovali su i reisulema Islamske zajednice dr. Mustafa-ef. Cerić i glavni muftija Muamer-ef. Zukorlić.

Glavni muftija je izrazio zado-voljstvo činjenicom da se Bošnja-ci sami i bez ičijeg diktata i nago-vora okupljaju i razmišljaju na koji način mogu pomoći svoje, a ne tuđe nacionalne projekte.

„Susret ljudi predstavlja de-monstraciju slobode. Stalno govo-rim, i u matici i u dijaspori, koliko je važno uspostavljanje bošnjačkih

nacionalnih institucija. Osnivanje BANU je meni vratilo optimizam. Ja mislim da je moguće uspostaviti i Maticu bošnjačku, i Bošnjački na-cionalni univerzitet i Svjetski boš-njački kongres kao krovnu orga-nizaciju svih Bošnjaka koja će po modelu Svjetskog jevrejskog kon-gresa dobiti svoje mjesto u Ujedi-njenim nacijama. Formiranje BNF znači uspostavu još jednog stuba u sklapanju bošnjačke nacionalne zgrade. Jedan od osnovnih postu-lata suvereniteta ličnosti i zajedni-ce jeste finansijska autonomnost. Vakuf je najčvršće tlo pod našim nogama, zato se postojeći vakufi brane uspostavom novih vakufa i ovo smatram revolucionarnim is-hodom u pravcu uspostave novog poimanja vakufa gdje ćemo pored vjerskih imati i nacionalne vakufe“ – rekao je, između ostalog, Glavni muftija. On je naglasio da u nedo-statku nacionalne države, koja bi se brinula o nacionalnim pitanji-ma Bošnjaka, moraju sami Bošnja-ci naći način da razvijaju svoje na-cionalne vrijednosti i zaštite sebe i svoju djecu od novih stradanja i genocida. Također, muftija Zukor-lić je istakao da danas širom svijeta živi između 7 i 10 miliona Bošnja-ka, među kojima sigurno ima 10 hi-ljada Bošnjaka koji su spremni sva-kog mjeseca izdvojiti po 100 eura za opstojnost, razvoj i zaštitu svoje nacije. Glavni muftija je naglasio da je potrebno raditi da svaki Bošnjak bude unutar sebe nacionalna drža-va, jer iz srca osviještenog i pono-snog Bošnjaka niko tu nacionalnu svijest i nacionalni ponos ne može oteti i odnijeti.

Osnivanju Bošnjačke nacional-ne fondacije podršku je pružio i re-isulema dr. Mustafa-ef. Cerić, koji je ocijenio da Bošnjaci u posljednje vrijeme prave historijske iskorake u afirmaciji svog svekolikog nacio-nalnog identiteta, a jedan od takvih poteza je osnivanje Bošnjačke na-cionalne fonadacije koja treba po-moći da Bošnjaci osmišljavaju vi-ziju svoga položaja ne samo sada,

nego u narednih trideset i pedeset godina.

Reisulema nije krio svoje za-dovoljstvo što su se privrednici iz Sandžaka, Bosne i Turske sastali i potpisali sporazume o saradnji i što je u mogućnosti da svojim pri-sustvom podrži formiranje Boš-njačke nacionalne fondacije. On je ispričao kako je kralj Abdul Aziz osnovao Kraljevinu Saudijsku Ara-biju bez ijednog rijala u džepu, već je od svog prijatelja, biznismena, posudio novac za državu.

„Ja ovo doživljavam kao da smo i mi bez i jedne marke uz pomoć bošnjačkih biznismena krenuli u pravljenje važnih projekata“ – rekao je, između ostalog, Reisule-ma i nastavio: „Mi moramo imati svoju alternativu za 2040. godinu, a ja mislim da se ona sastoji u zadaci-ma da vjerujemo u našu budućnost i naše kapacitete. Svima onima koji govore da se Bošnjaci ne mogu od-braniti ako Bosna krene da se ras-pada, kao što se raspala Jugoslavi-ja, poručujem da Bošnjaci neće ne-stati i da će se Bošnjaci odbraniti. Izdajstvo je gore od ubojstva, kaže se u Kur’anu. Ovo vam govorim da bih vam ukazao na jednu opa-snu stvar: mi smo Bošnjaci jedini narod u svijetu u kojem izdajni-ci profitiraju i glorificiraju se kao

umijeće preživljavanja. Mi s tim moramo stati i moramo kazati da nećemo tolerirati izdajnike naše-ga naroda koji prodaju naču čast, naču slobodu, našu vjeru i uvode nas u strah, neizvjesnost samo zato da bi oni imali plaću u parlamen-tu i da bi imali vlast. Mi moramo kazati onima koji nas izdaju dosta je toga i moramo se svom snagom suočiti sa tim. Mi moramo za naše vođe izabrati ljude koji su hrabri, pošteni i nepokvareni. Mi nemamo još slobodu od straha i slobodu od siromaštva.“

Reisulema dr. Cerić je iznio stav da Bošnjaci moraju graditi Bosnu i Hercegovinu kao svoju matičnu domovinu u kojoj će moći iska-zivati punoću svoga nacionalnog identiteta i u kojoj će po najvišim demokratskim standardima biti za-štićena prava svakog naroda i čo-vjeka.

Osnivačka Skupština Bošnjač-ke nacionalne fondacije je završe-na tako što su prisutni potpisali pristupnicu i akt o osnivanju Fon-dacije kojim su se obavezali da će mjesečno dio svojih prihoda upla-ćivati na račun Fondacije. BNF je druga bošnjačka nacionalna insti-tucija, od pet planiranih, osnovana nakon Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.



15 Glas islamabroj 226/god. xvI nermIn GIcIćAKTUELNOSTI

bORbA zA INTERESE sandžačkih bošnjakaPredstavništvo Sandžaka u Sarajevu zastu-pat će nacionalne, političke, ekonomske, kul-turne i druge interese Sandžaka prema svim relevantnim faktorima u BiH i prema bosan-

sko-hercegovačkoj javnosti.

U Sarajevu je u uto-rak 27. decembra

2011. godine otvoreno Predstavništvo Sandža-ka u Bosni i Hercegovini. Ovo je drugo predstav-ništvo Sandžaka koje je Narodno vijeće Sandža-ka (NVS) otvorilo u ino-stranstvu. Prvo predstav-ništvo je otvoreno polovi-nom novembra u Getebo-rgu (Švedska).

Predstavništvo u Sara-jevu je otvoreno u sarad-nji sa Ligom za Sandžak, a svečano su ga građani-ma predali na upotrebu predsjednik Izvršnog vi-jeća NVS-a Sead Šaćiro-vić i predsjednik Lige za Sandžak Hako Duljević, koji su potpisali Ugovor o otvaranju Predstavniš-tva Sandžaka u Bosni i Hercegovini.

Predstavništvo San-džaka u BiH je otvore-no kao potreba velikog broja građana porijeklom iz Sandžaka koji žive u BiH da se riješi njihov status, te kao odgovor na oglušivanje vlasti u Bosni na zahtjev da se u Sandža-ku otvori konzulat BiH, a kancelarije Predstavništva Sandžaka u BiH nalaze se u ulici Ljubljanskoj br. 18.

Prilikom otvaranja ovog Predstavništva Sead Šaćirović je, između osta-log, rekao:

„Čini me sretnim što smo u kratkom roku uspjeli da otvorimo drugo predstavništvo Sandžaka u svijetu i svima čestitam na tome. Predstavništvo je otvoreno sa ciljem da učvrstimo saradnju izme-đu Bošnjaka, a konkretna nam je namjera da ojača-

mo ekonomsko-privred-nu saradnju između San-džaka i BiH.“

On je najavio skoro otvaranje još jednog pred-stavništva Sandžaka u još jednoj državi koja je svjet-ska velesila.

Predsjednik Lige za Sandžak Hako Duljević je istakao da će ovo pred-stavništvo raditi na inter-nacionalizaciji sandžač-kog pitanja u svijetu.

„Pored toga što u BiH postoje ambasade Srbije i Crne Gore, svima je po-znato da oni ne vode ni minimum brige o nama koji smo porijeklom iz Sandžaka, a brojni San-džaklije žive ovdje. Kal-kulira se da ima preko dvadeset hiljada ljudi koji u Bosni žive bez riješenog statusa i prava na liječe-nje i školovanje. Mi ćemo se potruditi da kroz ovo predstavništvo damo puni doprinos u rješavanju tih problema“ – rekao je Du-ljević.

Za predstavnika Pred-stavništva Sandžaka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu imenovan je eko-nomista Enver Zornić, a u planu je da se u okvi-ru Predstavništva otvori Sandžački kulturni centar koji će kroz razne akcije i manifestacije okupljati Sandžaklije i promovirati Sandžak u BiH. Predstav-ništvo Sandžaka u Saraje-vu zastupat će nacional-ne, političke, ekonomske, kulturne i druge intere-se Sandžaka prema svim relevantnim faktorima u BiH i prema bosansko-hercegovačkoj javnosti.

Narodno vijeće Sandžaka je 07.01.2012. god. otvorilo Pred-

stavništvo Sandžaka u Sjedinjenim Ame-ričkim Državama u Njujorku. Za pred-stavnika Sandžaka imenovan je Smailje Sr-danović iz Njujorka.

Ugovor o otvaranju Predstavništva Sandžaka u SAD potpisali su Sead Šaćiro-vić – predsjednik Izvršnog vijeća Sandža-ka i predsjednik Inicijativnog odbora za osnivanje Bošnjačke kulturne zajednice u Americi Ismet Pjetrović.

Predstavništvo Sandžaka u Njujorku

zastupat će nacionalne, političke, eko-nomske, kulturne i druge interese Sandža-ka prema svim relevantnim faktorima u SAD, kako prema američkoj tako i prema međunarodnoj javnosti.

Svečanom činu potpisivanja ugovora i otvaranja kancelarije prisustvovali su Gor-don Jenkis - gradonačelnik Monticella, po-krajinski sudija Frank J. Labuda, te pred-stavnik organizacije „Human rights“ Erik Monro.

U subotu 7. januara 2012. godine u Monticellu u New Yorku ofor-

mljen je Inicijativni odbor za osnivanje Bošnjačke kulturne zajednice u Ameri-ci. Osnivačkom sastanku prisustvovao je predsjednik Bošnjačke kulturne zajednice Jahja Fehratović sa rektorom IUNP prof. dr. Mevludom Dudićem i predsjednikom Izvršnog vijeća Sandžaka Seadom Šaćiro-vićem.

Odbor čini trideset uglednih Bošnja-ka iz Amerike: Krcić Esad - žurnalista, Mersim Ziljkić – ljekar stomatolog, Esmir Bektešević - ekonomista, Ismet Pjetrović - biznismen, Sadat Graca - biznismen, Mu-harem Purišić - ekonomista, Smailje Srda-nović - biznismen, Emir Šiljković - biznis menadžar, Fuad-ef. Šabović - imam, Jasmi-na Zekić - profesor bilbliotekarstva, Aida Šarkinović - biznismen, Sadika Lemeš - koreograf, Ago Koljenović - biznismen, Ifet Seferović - biznismen, Šefkija Radon-čić - dipl. inženjer mašinstva, Mirsad Kla-pija - biznismen, Dijana Durmić - magistar nauka, Zuvdija Šabović - biznismen, Zijad Suljić - biznismen, Ago Redžić - bizni-smen, Mirsad Šiljković - biznismen, Ragip Čekić - biznismen, Sanel Klapija - bizni-smen, Avdo Metjahić - žurnalista, Adil Lješnanin - biznismen, Izet Dervišević -

biznismen, Džeko Mujević - biznismen, Šeki Javorovac - dizajner, Dino Bekteše-vić – biznismen i Elvis Klapija - biznismen.

Za predsjednika Inicijativnog odbora za osnivanje Bošnjačke kulturne zajednice u Americi jednoglasno je izabran Ismet Pje-trović. Incijativni odbor za osnivanje BKZ u Americi ima zadatak da pripremi izbor-nu skupštinu BKZ i izvrši sve pravno-for-malne aktivnosti za registriranje BKZ kod nadležnih organa.

Istog dana potpisan je ugovor izme-đu predsjednika Izvršnog vijeća Sandžaka Seada Šaćirovića i predsjednika Inicijativ-nog odbora za osnivanje BKZ u Americi Ismeta Pjetrovića o otvaranju Predstavniš-tva Sandžaka u Americi.

Za predstavnika Sandžaka u Americi imenovan je Smailje Srdanović.

Na svečanosti povodom formiranja Ini-cijativnog odbora za osnivanje Bošnjačke kulturne zajednice, pored mnogobrojnih Bošnjaka i Albanaca, u prepunom Islam-skom centru Monticello, prisustvovali su visoki američki zvaničnici u ovom gradu, među kojima i gradonačelnik Monticella Gordon Jenkins, regionalni sudija Frank Labuda, predstavnik organizacije „Human rights“ Eric Monro i šef trezora grada Monticello Carmen Rue.

AKTUELNOSTI

AKTUELNOSTI



OTVORENO PREDSTAVNIšTVO SANDžAkA U NJUJORkU (SAD)

OfORmLJEN INICIJATIVNI ODBOR ZA OSNIVANJE BOšNJAčkE kULTURNE

zajEDnicE U amERici


saba nosilac ekonomskog razvoja sandžakaPreko sto pedeset privrednika porijeklom iz Sandžaka, koji rade širom Evrope, Amerike i u zemljama u okruženju, prisustvovalo je historijskom skupu privrednika održanom u Sarajevu, na kojem su donijeti zaključci od vitalnog

značaja za ekonomski razvoj i prosperitet regije Sandžak i za bolji život Bošnjaka uopće.


U organizaciji San-džačke biznis aso-

cijacije (SABA) i uz podrš-ku Internacionalnog uni-verziteta u Novom Paza-ru (IUNP) u Sarajevu je, na Ilidži, održan dvodnev-ni Regionalni skup privred-nika porijeklom iz Sandža-ka na kojem su učešće uzeli uspješni privrednici koji svoje poslovne rezultate ostvaruju u Bosni i Herce-govini, Srbiji, Crnoj Gori, Turskoj, Austriji, Luksem-burgu, Njemačkoj, Americi i nizu drugih država Zapad-ne Evrope i svijeta.

Skup je počeo u pone-djeljak 26. decembra 2011. godine okupljanjem pri-vrednika koji su došli iz svih ovih država, a prema protokolu oni su obišli šest uspješnih firmi u Kantonu Sarajevo čiji su vlasnici po-rijeklom iz Sandžaka i upo-znali se sa njihovim poslo-vanjem, uspjesima i teško-ćama na koje nailaze.

Učesnici Regionalnog skupa su obišli firmu „Fo-rester“, koja se bavi izra-dom dijelova za traktore i teške mašine, te posjeduje savremenu kovačnicu. Vla-snik firme je porijeklom iz Bijelog Polja. Zatim su

obišli fabriku za proizvod-nju ALU i PVC stolari-je „ALG“ čiji su vlasnici trojica braće Gusinac, ta-kođer porijeklom iz Bije-log Polja. Nakon toga su obišli građevinsku kompa-niju „Duljević“ čiji su vla-snici porijeklom iz pešter-skog sela Međugor, a ova firma je 2008. godine pro-glašena za najuspješniju u Kantonu Sarajevo. Nakon posjete kompaniji „Dulje-vić“ privrednici su obišli zubarsku polikliniku „Lo-kvančić“ čija je vlasnica Va-lida Lokvančić porijeklom iz Sjenice od Lakota.

U večernjim satima pri-vrednici su obišli i firmu „Sidžis 5B“ koja se bavi distribucijom prehrambe-nih proizvoda i čiji su vla-snici petorica braće Rasto-der, a na kraju su obišli i fa-briku za proizvodnju PVC i ALU stolarije „Sa-plast“ koja zapošljava 65 radnika i čiji je vlasnik porijeklom iz Prijepolja.

Predsjednik SABA-e Hako Duljević je istakao da je cilj ovog prvog dana i susreta sandžačkih privred-nika bio da se kroz druže-nje privrednici međusobno upoznaju, kao i da se na-

prave kontakti, baza poda-taka, razmijene telefoni i mail-adrese, stručna zani-manja kojima se privred-nici bave, te da se napravi atmosfera međusobnog po-vjerenja i saradnje.

Drugog dana skupa pri-vrednika, u utorak 27. de-cembra, održana je radna sjednica na kojoj je usvojen plan aktivnosti za 2012. go-dinu, a također su usvojeni i zaključci od kojih je jedan da je regija Sandžak, iako posjeduje dovoljne kompa-rativne prednosti i privred-ne potencijale, jedna od ekonomski najnerazvijenih regija na prostoru Zapad-nog Balkana.

Privrednici su uputili zahtjev vladama država u okruženju da usmjere zna-čajnija ulaganja u izgrad-nju neophodne regionalne infrastrukture i uspostav-ljanje povoljnog pravnog okvira za ekonomski razvoj Sandžačke regije, kao i da daju podršku izradi strateš-kih dokumenata ekonom-skog razvoja i sprovođe-nju akcionih planova na ot-klanjanju dispareteta eko-nomske razvijenosti regije Sandžak.

Privrednici vide region

Sandžak kao integristički region koji može ostvariti pretpostavke da može po-vlačiti sredstva iz evrop-skih i drugih fondova i u tom smislu zaključili su da je potrebno razviti odgo-varajuću infrastrukturu za pripremu i izradu elaborata i projekata, te maksimalno koristiti programe EU za prekograničnu suradnju ze-malja u regionu.

Konstatovano je da po-stoje komparativne pred-nosti Sandžaka za ulaganje u oblasti: proizvodnja zdra-ve hrane, pakovanje i distri-bucija vode, turizam i ener-getski potencijali i obnov-ljivi izvori energije.

Kako bi se ulaganja u ove oblasti ostvarila, SABA će u sljedećem periodu izraditi platformu sa kon-kretnim pravcima djelova-nja, djelovati na političke subjekte država u okruže-nju na poboljšanju privred-nog ambijenta u Sandža-ku, kreirati bazu podata-ka resursa i mogućnosti za ulaganje, te promociju privrednih potencijala san-džačke regije.

Pored ovih aktivno-sti SABA će u narednom periodu izraditi niz studi-

ja opravdanosti, investicio-nih elaborata i projekata u ovim oblastima, a najzna-čajniji su izrada konkursne dokumentacije za studiju opravdanosti izgradnje au-to-puta Novi Pazar–Sara-jevo, izrada studija oprav-danosti i idejnih rješenja za izgradnju stambeno-po-slovnih i turističkih obje-kata na teritoriji Sandžaka, izrada investicionog elabo-rata za izgradnju turistič-kog etno-sela na Pešterskoj visoravni, izrada investicio-nog elaborata za izgradnju fabrike za preradu kreča, izrada elaborata za izgrad-nju fabrike za preradu vode, izrada promotivnog materijala o mogućnostima za ulaganja u Sandžak.

Na završetku ovog dvodnevnog skupa privred-nici porijeklom iz Sandžaka su izrazili svoje očekivanje da će političke vlasti zema-lja u okruženju prepozna-ti pozitivne namjere udru-ženja SABA usmjerene u pravcu ekonomskog razvo-ja i prosperiteta regije.

17 Glas islamabroj 226/god. xvI InformatIvna služba AKTUELNOSTI

rektor dudić u zvaničnoj posjeti sjedinjenim američkim državama

Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike ponudio je svaku vrstu pomoći i podrške Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru u rješavanju problema sa politizacijom akreditacije.

Predloženo je da se otvori istureno odeljenje IUNP-a u Nju Jorku.

Rektor Internacionalnog uni-verziteta u Novom Pazaru,

prof. dr. Mevlud Dudić, boravio je proteklih nedjelju dana u Nju Jorku gdje je imao niz značajnih susreta sa predstavnicima univer-ziteta, među kojima treba posebno istaći posjetu Baruch koledžu City univerziteta u Nju Jorku.

Rektor se sastao sa Jamesom Retigenom i Evangelinom Poka-so, rukovodiocima tog univerzi-teta. U jednočasovnom razgovo-ru predstavnici dvaju univerziteta razmijenili su iskustva i upoznali se sa radom visokoškolskih ustanova. Dogovorena je saradnja na svim ni-voima, a posebno iz oblasti menad-žmenta i ekonomije. U narednom periodu Internacionalni univerzi-tet u Novom Pazaru i Baruch ko-ledž potpisat će sporazum o sarad-nji. Domaćini su obećali uzvratnu posjetu IUNP-u.

Rektor Dudić je iskoristio bo-ravak u Nju Jorku da se sastane sa velikim brojem značajnih inte-lektualaca i udruženja Bošnjaka. Kongres Bošnjaka Sjeverne Ame-rike ponudio je svaku vrstu pomo-ći i podrške Internacionalnom uni-verzitetu u Novom Pazaru u rje-šavanju problema sa politizacijom akreditacije. Predloženo je da se otvori istureno odjeljenje IUNP-a

u Nju Jorku.Rektor Dudić je imao više su-

sreta sa novinarima pisanih i elek-tronskih medija kojima je dao in-tervjue, gdje je govorio o Univer-zitetu i nepravdama koje se ovoj instituciji čine od strane srbijan-skog režima.

Rektor je kao vođa delegacije bošnjačkih institucija prisustvovao svečanosti formiranja Inicijativ-nog odbora za osnivanje Bošnjač-ke kulturne zajednice u Americi i imenovanju predstavnika Sandžaka u SAD-u.

Dr. Dudić se susreo sa više ame-ričkih zvaničnika, među kojima su i gradonačelnik grada Monticello Gordon Jenkins, regionalni sudi-ja Franck LaBuda, predstavnik or-ganizacije „Human Rights“ Eric Monroe i šef trezora grada Monti-cello Carmen Rue.

Ekspert za ljudska prava i slo-bode Franck LaBuda, u odvojenom razgovoru sa rektorom Dudićem, interesirao se za stanje ljudskih prava u Sandžaku, sa posebnim osvrtom na Internacionalni univer-zitet u Novom Pazaru. Dogovore-no je da gospodin LaBuda u skori-joj budućnosti posjeti Univerzitet i tom prilikom održi seminar o ljud-skim pravima i slobodama.

Dok predsjednik Srbije Boris Tadić izjavljuje da nikada neće prihvatiti zahtjev za ukidanje institucija na Kosovu, jer bi

to dugoročno značilo iseljavanje srpskog stanovništa iz pokrajine, s druge strane, bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovi-ne kalkulantski „ćejfi“ na muci svoje braće u Sandžaku i ignori-ra brutalne pokušaje beogradskog režima da ukine sve autentične bošnjačke institucije u Sandžaku i Srbiji.

Nakon što je, u cilju realizacije svojih projekata, angažirao iz-dajnika bošnjačkog naroda i aktivnog saradnika UDBA-e, Adema Zilkića, koji je prvi pristao na „titulu“ srpskog reisa za Podunavlje i Pomoravlje, beogradski režim pokušava preko javnih TV servi-sa blatiti vjerskog poglavara muslimana, omalovažavati vjernike i destabilizirati zajednicu kroz „produžene ruke“ u Bosni i Herce-govini.

Iako potpuno nekompetentan za islamska pitanja, nedavno se oglasio izvjesni Almir Terzić, koji se usudio da javno podrži izdaj-nika bošnjačkih vjerskih interesa, Adema Zilkića, pokušavajući na taj način dati mali „doprinos“ kontinuiranim napadima beograd-skog režima na jedinog legitimnog reisu-l-ulemu Islamske zajed-nice, uvaženog dr. Mustafu-ef. Cerića.

Organizacija „Liga za Sandžak“ upozorava javnost da ono kako Bošnjaci u Bosni i Hercegovini vide ukupna dešavanja u Sandža-ku nije ni nalik onome kako to neki bošnjački zvaničnici pokuša-vaju prikazati javnosti. U tom smislu „Liga za Sandžak“ osuđuje nepromišljene izjave pojedinaca i poziva sve političke i vjerske au-toritete da ozbiljnije sagledaju stanje u regionu i svojim izjavama ne budu uzrok narušavanja stabilnosti ionako krhkog mira u ze-mlji i regionu.

saopćenjeuG ,,lIGa Za sanDžaK“

LIGA ZA SANDžAk OSUDILA OmALOVAžAVANJE VJERNIkA

bnv FoRmiRalo akREDitacionU komisijU obRazovnih Ustanova

Na redovnoj sjednici odr-žanoj 17.12.2011. god. u

Novom Pazaru, Bošnjačko naci-onalno vijeće usvojilo je ostavku dosadašnjeg predsjednika prof. dr. Mevluda Dudića.

Svoju ostavku dr. Dudić obra-zložio je potrebom jačeg anga-žmana na Univerzitetu slijedom posljednjih nasrtaja na ovu usta-novu od strane vlasti.

Na mjesto predsjednika BNV izabran je Samir Tandir, dosadaš-nji predsjednik Izvršnog odbo-ra BNV, a na mjesto predsjednika Izvršnog odbora izabran je pred-sjednik BKZ Jahja Fehratović.

Članovi Vijeća jednoglasno su usvojili odluku o formiranju Ko-misije za akreditaciju obrazovnih i naučnih ustanova na svim nivo-ima.

BNV je oštro osudilo negativ-nu odluku o akreditaciji Interna-cionalnog univerziteta u Novom

Pazaru Akreditacione komisije R. Srbije, uz ocjenu da je pozadina takve odluke tendenciozna i poli-tička.

Članovi Vijeća izrazili su punu podršku Internacionalnom univer-zitetu i donijeli odluku da Predsjed-ništvo Vijeća upozna međunarodne i domaće institucije o ovom proble-mu, te zatraži njihovu pomoć kako bi se prekinulo sa otvorenim krše-njem prava studenata ovog univer-ziteta.

Na sjednici BNV donijeta je od-luka o formiranju Zavoda za zaštitu kulturne baštine Bošnjaka.

Na sjednici Vijeća proučena je Fatiha za dušu Husejin-ef. Rovča-nina koji je na taj dan 1944. ubijen.

Vijeće je donijelo odluku da se u Komaranu u okolici Brodareva po-digne spomen obilježje ovom san-džačkom junaku.

saopćenje InformatIvna služna bnv


69 GODINA OD GENOCIDA NAD MUSLIMANIMA-bOšNJACIMA LIMSKE DOLINE

„Prema izvještaju četničkog komandanta Pavla Đurišića generalu Dragoslavu Draži Mihailoviću, u drugoj polovini februara 1943. godini u Limskoj dolini četnički odredi Vojske Kraljevine Jugoslavije izvršili su genocid nad 9.200

Bošnjaka. U izvještaju se navodi da su 1.200 ubijenih bili vojno sposobni, a 8.000 su bile žene, djeca i starci.

ANALIzEmIrsaD KurGaš

Teška iskušenja i stradanja sandžačkih muslimana u

Drugom svjetskom ratu - ratu koji je za četnike imao i „krstaški“ ka-rakter, eskalirala su naročito u pe-riodu od 5. januara do 7. februara 1943. godine, kada je izvršen geno-cid nad muslimanima Limske doli-ne na području od Bijelog Polja do Foče. Prema svjedočenjima, tada je masakrirano oko 9.200 muslimana.

„Crna Gora mora da vječno ar-hivira četništvo Pavla Đurišića i kvislinški fašizam i ustaštvo Sekule Drljevića“, poručio je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović na sve-čanosti koja je održana povodom 70 godina Pljevaljske bitke.

Da podsjetimo, Pavle Đurišić je četnički komandant koji je, iz-među ostalog, rukovodio jednom od najbrutalnijih akcija nad mu-slimanskim narodom u Sandžaku i Istočnoj Bosni početkom 1943. godine. Smatra se najvećim zločin-cem u Drugom svjetskom ratu na prostoru Crne Gore i šire!

„Početkom januara 1943. god. u Šahovićima kod Bijelog Polja, gdje je izvršen veliki masakr nad muslimanima 1924. godine, odr-žana je konferencija četničkih ko-mandanata na kojoj je razrađena odluka četničke vrhovne komande o novom obračunu sa „Turcima“ i „nenacionalnim elementima“. Kako četnici nisu imali dovoljno snaga za frontalni obračun i napad na ovaj cijeli predviđeni prostor (bjelopoljski, sjenički, pljevljanski, čajnički i fočanski srez), donije-ta je odluka da se najprije obraču-naju sa muslimanima u bjelopolj-skom srezu… Četničke jedinice su krenule u napad 5. januara 1943. godine, i to akcijom odreda Rada Korde, kada je spaljeno 15 kuća i ubijeno 10 muslimana, dok je 5 spaljeno u kućama. Dan kasnije u

napad je krenula i četnička grupa pod komandom Miraša Savića.

Komandant Limsko-sandžač-kog odreda, Pavle Đurišić, koji je rukovodio cjelokupnom akcijom iz Kolašina, 6. januara uputio je iz-vještaj Draži Mihailoviću u kome se kaže: „Jutros tačno po planu ot-počele su borbe na drugom sek-toru. Posmatrači koji su dostavili izvještaj u Šahoviće javljaju da se borba u selu Dubovo razvijala u pravcu sela Korita takom brzinom da su dva prva turska sela Jasen i Kostiće, a zatim i Zmijanac, za ne-puni sat pregaženi…“

Nakon slanja ovog izvještaja, Pavle Đurišić, koji je naredio da se spale sva sela koja čine uporište muslimana, uputio se u bjelopolj-ski srez da direktno rukovodi čet-ničkim akcijama i novim, još straš-nijim, zločinima protiv muslimana, uglavnom neboračkog i nejakog stanovništva.

Ubacivali su djecu, žene i starce u kuće, punili kuće slamom ili sije-nom i potom palili; žene su veziva-li za hrastove, stavljali im slamu u dimije i zatim spaljivali pjevajući:

„O Božiću četrdeset trećeza četnike evo sreće mesto drva i badnjakalože glave od Turaka.“

(Da li je slučajnost da se četnič-ka akcija realizira upravo u vrije-me najvećeg kršćanskog praznika Božića?)

U ovoj akciji su, prema četnič-

kim podacima, uništena 33 musli-manska sela na desnoj obali Lima: Voljavac, Gubavač, Rodijelji, Uša-noviće, Presečnik, Boturiće, Donji Vlah, Mirojevići, Šolje, Radojeva Glava, Pobretiće, Mediše, Kosteni-ca, Stubo, Vrh, Zmijanac, Šipovice, Negobratina, Osmanbegovo selo, Dupljake, Jasen, Kostiće, Kaševar, Ivanje, Godijevo, Žilice, Gornja Crnča, Gornji Radulići, Vrba, Cr-halj, Kradenik, Sipanje i Ličine. Uz ove podatke Pavle Đurišić je 10. ja-nuara u izvještaju Draži Mihailovi-ću predočio da je ubijeno oko 400 pripadnika Muslimanske milicije i oko 1.000 žena i djece. Ostatak muslimanskog življa bio je protje-ran na lijevu obalu Lima i njihovu imovinu opljačkali su četnici. Me-đutim, po drugim izvorima, broj popaljenih sela je daleko veći od 33 pobrojana. U bistričkoj (savi-nopoljskoj) općini pomenuto je samo 14 sela, a sva su bila spaljena, izuzev nekoliko u kojim su živje-li Srbi. Izgorjela su sela koja nisu evidentirana u Đurišićevom izvje-štaju: Mojstir (45 kuća), Dolac, Mokri Lug, Jablanovo, Bijediće, Podbrežje i Bistrica, centar i općin-sko mjesto. U koritskoj općini evi-dentirano je samo 8 zapaljenih sela, u rasovskoj 2, zatonskoj 5, iako je to općina sa najviše sela, te u lo-zanskoj 4 sela. O paljevini mno-gih sela nije ostalo nikakvog traga. Na njih je kasnije pala sjena zabo-rava kao da nikad nisu ni postoja-la. Opisi četničkih zločina ostali su sačuvani: „…U selu Korita, u

kući Novčića, ubijeno je i zapalje-no 16 ljudi, a Begi Ličini su kuči-nama napunili dimije pa zapalili. Četnici su na konjima jurili selom i iz pištolja ubijali djecu koja bježe. Murata Mehovića, slijepog starca od 70 godina, zaklali su i bacili u vatru. Mahmuta Beganovića isje-kli su na komade. Selma Dervovića su isjekli i dvije mu kćerke zakla-li. U avliji Aziza Šabanovića osta-lo je 20 unakaženih leševa. Malog Hasima od pola godine, kad je tra-žio dojku mrtve majke, uhvatili su za noge, udarili o zemlju i bacili u vatru. Žive su bacili u vatru Džema od 4 godine, Šabanović Šaćira od 6 godina, Erma Muharemova i Ragi-bovo troje djece. Zatim Džemovo troje djece, Halitove kćeri i Raifa od 2 godine. Tako su prošla i ostala sela. Blatnjavim putevima, kroz ši-kare i šume, bježale su bijedne go-mile bose i gole, unezvijerenih i iz-bezumljenih pogleda, jedni prema Bijelom Polju, drugi prema Roža-jama…

Strašni četnički zločini u bje-lopoljskom srezu bili su zloslutni uvod mjesec dana kasnije u još ma-sovnije stradanje muslimana u pri-bojskom i pljevljanskom srezu u Sandžaku i čajničkom i fočanskom u Bosni…“ (Safet Bandžović: Ise-ljavanje muslimana iz Sandžaka)

U četničkoj dokumentaciji o pomenutim akcijama, između osta-log, stoji: „…Tamo sada više nema niti jednog muslimana, a za njiho-va naselja niti kuće se više ne zna. Ta srpska zemlja koju su do sada


uzurpirali turski uljezi sada čeka na srpske ruke da je obrade…“

Emina Bučan, mlada 20-ogo-dišnja Bošnjakinja iz Bara (selo kod Sjenice), u toku velike čet-ničke ofanzive u januaru i februa-ru 1943. godine na Bihor, Pešter i Limsku dolinu, radi uništenja mu-slimanskog življa na tim prostori-ma, herojski je branila svoju kuću, braću, sestre i komšije koje su čet-nici opkolili. Kada je nestalo mu-nicije pošla je u hambar da je pre-uzme, ali su je tada uhvatili četnici. Prepoznavši među njima komši-ju četnika obratila mu se riječima: „Krv neka ti je halal, a obraz mi čuvaj.“ Komšija je shvatio značaj tih riječi i ubio ju je ne dozvolivši da je razjarena četnička grupa si-luje. Ovaj čin žrtvovanja mladog života za odbranu djece, starih i iznemoglih, posebno za obraz, čast i dostojanstvo, ostaje kao simbol muslimanskom narodu, posebno muslimanki ženi, da su obraz i po-štenje vrjedniji od samog života.

U „Sandžak pressu“, februara 2011. godine, objavljeno je potre-sno svjedočenje Šefke Begović-Li-čina: „Povod što Vam se javljam je što je i moj rahmetli otac, Husno Begović, žrtva četničkog genoci-da 1943. godine i do svoje smrti nije prebolio svoju veliku trage-diju. Bošnjaci u Bihoru su stra-dali na sam Božić 1943. godine, kada su se desili neviđeni zloči-ni nad muslimanskim življem. Ra-sovo, naše rodno mjesto, 3 km od Bijelog Polja, u bogatoj rav-nici pored Lima, gdje su živjele ugledne begovske porodice Bego-vići i neke srpske bogate porodice Šebek, Aničić, Furundžić, bilo je, zbog dogovora, pošteđeno da se ne bi razorilo tako bogato mjesto. Taj dogovor je trajao do maja 1943. godine, kada je jedan Srbin noću zapalio kuću nekog Šebeka i uju-tru pronio priču da mu je zapalio njegov kum i prvi komšija, ugledni Begović Derviš-beg.

To je bio okidač, a žiška koja je tinjala tih nekoliko mjeseci raz-buktala se. Moj je otac imao čardak od kamena od tri sprata i četnici komšije su ga opkolili, opljačkali zlatni nakit, a zatim zapalili. Kako su počeli da se guše od dima, svi ukućani su poletjeli napolje i doče-kala ih je paljba. Stari Halit-aga je živ izgorio. Kada su ih poslije ne-djelju dana ukopavali, u ugljenisa-noj ruci držao je tespih. U očevoj kući te noći ubijena mi je bijača Lala Begović od 43 godine, polu-brat Fahrudin Begović 4 godine, prva očeva žena Naza Franca 23 godine, očeva daidžična, djevojka Zinka Hajdarpašić 20 godina (bila je u gostima), dva bliska očeva ro-đaka i dva najamnika.

Moj je otac u to vrijeme slučaj-no bio u posjeti kod muža svoje ro-dice Timke Begović, Selman-efen-dije Dervovića, nekadašnjeg pred-sjednika Bijelog Polja, koji je sutra-dan zaklan i sa njim mu je ubijeno troje male djece, a jedna kćerka od tri godine Nurija Dervović-Pašo-vić (sada živi ovdje) trinaest puta ubodena bajonetom, i neki italijan-ski ljekar, koji je slučajno naišao, spasio je. Očevu glavu nikada nije

našla. Te noći kada je bio pokolj u Rasovu i okolnim selima, Lim je bio nadošao. Brda je nosio. Ljudi, bježeći pred četničkom kamom, uhvatili su se jedan za drugog i za rep konja nekog Amira France te tako prelazili ka Bijelom Polju. De-šavalo se da nekom, od nemirnih i velikih valova Lima, ruka popusti, tako da je Lim te noći odnio i uda-vilo se trideset muslimana iz tog kraja. Mi imamo kasetu i živi zapis očevog kazivanja, a i sliku ubijenog Selman-efendije i njegove djece. Slikao je taj doktor koji je spasio ovu djevojčicu. Imamo i sliku ek-shumacije očeve porodice. Slikao je kao srednjoškolac, naš rođak Meho Bejtić, nekadašnji novopa-zarski predsjednik općine.

Duga je priča o ovim zločinima, koje jednom namjeravam zapisati, jer nam ih je otac cijeli život sliko-vito opisivao. Nikada nas nije učio da budemo osvetoljubivi, ali nas je opominjao kako se ljudi preko noći znaju pretvoriti u krvoloke. On je ostao sam bez ikog svog i nekada najbogatiji u tom kraju, postao si-romah bez ičega. Tu je ranu nosio do smrti. Cijeli život je osuđivao tamošnju vlast što se nikada niko nije sjetio da stavi neko spomen obilježje i da se time oda žalost za nevino stradale Bošnjake tog kraja. Niko nikada u nekim govorima nije spomenuo te žrtve.

Mnogo godina kasnije, moj brat je, istražujući stablo Begovića, pre-traživao na internetu gdje sve ima prezimena Begović, te slučajno na-išao na mnoge Begoviće koji su stradali u Jasenovcu. Uvidom u taj spisak šokiralo ga je otkriće da se kao jasenovačke žrtve spominju i imena očeve porodice, koji su od četnika poginuli na kućnom pragu u Rasovu, kao i mnogi poginuli komšije koji nikada Jasenovac nisu vidjeli. Brat je napisao oštar pro-test nekom Institutu za istraživa-nje zločina nad Srbima da se sa te liste izuzmu članovi naše porodi-ce, jer je to velika neistina i velika uvreda za žrtve.

Mom ocu je to stradanje bilo povod da doseli u Pazar, a onda je, ne znajući da će se još gori zločini desiti u Bosni, sedamdesetih godi-na odselio s majkom i četiri brata za Sarajevo. Hvala Allahu, uoči samog rata, preselio je i nije do-čekao ponovnu golgotu i bol boš-njačkog naroda. Niko nam od po-rodice u ovom ratu nije stradao, elhamdulillah, ali ožiljci su ostali, zebnja traje, a nada u pravdu Sve-mogućeg nikada ne prestaje.“

Muftija sandžački Muamer-ef. Zukorlić o „sandžačkoj Srebreni-ci“ kaže:

„Prema izvještaju četničkog ko-mandanta Pavla Đurišića genera-lu Dragoslavu Draži Mihailoviću, u drugoj polovini februara 1943. godini u Limskoj dolini četnički odredi Vojske Kraljevine Jugosla-vije izvršili su genocid nad 9.200 Bošnjaka. U izvještaju se navodi da su 1.200 ubijenih bili vojno spo-sobni, a 8.000 su bile žene, djeca i starci.

Zločin ovih razmjera ne zastari-jeva. Naprotiv, ova vremenska dis-tanca omogućila je pucanje brane

ćutanja i bujicu pitanja koja neu-mitno traže odgovore.

Kako je moguće da većina Boš-njaka ne zna za genocid u kome je ubijeno za nekoliko stotina više naših sunarodnika nego u Srebre-nici? Koju smo to historiju učili u školama i koju i danas naša djeca uče?

Koliko su mraku neznanja o sebi i svojoj prošlosti doprinijeli naši neprijatelji, a koliko mi sami?

Bošnjačkom narodu sigurno nije, a kome jeste interes da ovako stravične istine potiskuje u zabo-rav? I konačno, da li je moguća sloboda sa ovoliko zatrpane istine?

Odgovori na ova pitanja Boš-njake čekaju na svom dugom i mučnom putu vraćanja slobode i dostojanstva.

Razumijem, iako ne pravdam, četnike koji bi da se negira ili što prije zaboravi ono što su činili. Ra-zumijem i druge glasnogovornike srpskoga naroda kojima je teško pogledati u oči ovako stravičnim činjenicama. Ali ono što nije mo-guće razumjeti i što Bošnjaci ni-kada ne bi smjeli zaboraviti jeste sudjelovanje u amnestiji počinioca ovog i drugih genocida. Kako ra-zumjeti da su bošnjački narodni poslanici dvije sandžačke stranke u srbijanskom parlamentu svojim prisustvom i glasanjem obezbijedili rehabilitaciju pripadnika četničkog pokreta, čime se i počinioci geno-cida u Limskoj dolini više ne sma-traju zločincima, već borcima za otadžbinu, tako da oni preživjeli ili njihova djeca stiču pravo na penzi-je i druge finansijske i socijalne be-nificije.

Kako razumjeti da se danas u Srbiji putem budžeta Ministarstva za rad i socijalnu politiku, na čijem čelu je Bošnjak, Rasim Ljajić, iz-dvaja nekoliko miliona dinara za Ravnogorski i četnički pokret?

Ako ovo nije moguće razumje-

ti, pokušajmo to sa činjenicom da je komandanta Polimskih četničkih odreda, Pavla Đurišića, odlikova-njem „željezni krst“ nagradio lično Adolf Hitler.“

„…Tokom 1945. četnici sa pod-ručja Berana, kao i u drugim kraje-vima Crne Gore, zamijenili su ko-kardu za petokraku. Najedanput su vodeća mjesta u srezovima zauzeli bivši četnici, a potonji partizani. Lokalni četnici su se uvukli u sve strukture nove vlasti Nesmetano su došle do izražaja sve brutalno-sti četničkog mentaliteta preruše-nog u tzv. narodnooslobodilački sistem…“ (H. Crnovršanin, N. Sa-diković: Sinovi Sandžaka)

Treba naglasiti da većina histo-ričara smatra da su, na prostorima bivše Jugoslavije, crnogorski četni-ci bili najbrutalniji. Mnogi od njih, nažalost, nisu doživjeli zasluženu kaznu, a što je najtragičnije, nakon „pokajanja“ su zauzeli odgovor-na mjesta u novoformiranoj vla-sti. Nikada nije ni sačinjen detaljan spisak aktera tih stravičnih zloči-na. 90-tih godina prošlog vijeka četnički elementi počinju ponovo da se eksponiraju, ali još uvijek u Crnoj Gori nisu doživjeli rehabili-taciju, kao što je slučaj u Srbiji. Da se u životu ništa ne dešava slučaj-no govori i činjenica da se četnički štab nalazio upravo u Šahovićima, koji su 1924. god. etnički očišće-ni nakon stravičnog masakra više stotina muslimana! Poražavajuće je da muslimani ni genocid u Šaho-vićima, a ni onaj u Limskoj dolini, devetnaest godina kasnije, nisu do sada obilježili na adekvatan način, želeći da iste prepuste zaboravu. Ni poruka iz događaja 90-tih godi-na prošlog vijeka, da nam bježanje od prošlosti neće pomoći i saču-vati nas od nekog sljedećeg poko-lja, nije doprla do svijesti najvećeg broja muslimana Bošnjaka!


prvaci među bošnjacimaOni imaju viziju i usmjereni su na budućnost. Oni godinama odolijevaju snažnim napadima izvjesnih

medija koji pokušavaju uzdrmati njihov ugled, kao i jedinstvo Islamske zajednice.

ANALIzEMersada nuruDDIna aGovIć

Svjedoci smo činjenice da je bošnjački narod danas po-

stao značajan faktor u globalnim svjetskim kretanjima, nezaobilazan faktor u kreiranju vrijednosti koje odgovaraju zahtjevima moder-nog doba. Uz to, bošnjački narod je ostao jedinstven, odbijajući se podčiniti dominantnim režimima i tuđim kulturama. Veliki doprinos tome dao je nemali broj Bošnja-ka intelektualaca, patriota, ali prije svih dvojica koji su svojim nese-bičnim djelovanjem postali lideri svog naroda i duhovne vođe: uva-ženi reisu-l-ulema dr. Mustafa-ef. Cerić - poglavar Islamske zajedni-ce u Bosni i Hercegovini i uvaženi muftija sandžački Muamer-ef. Zu-korlić - lider bošnjačkog naroda u Sandžaku.

Koje su to karakteristike učinile ova dva Bošnjaka liderima svog na-roda i duhovnim vođama?

Vođenje je akcija, a ne pozici-ja. Vođa se ne postiže automatski, položajem u zajednici. Funkcija se može dobiti automatskim dobija-njem položaja u hijerarhiji, ali da bi neko bio vođa, lider, potrebno je mnogo više od formalnog, jer vođa nije niko sam po sebi. On se, kao takav, izgrađuje u interakciji sa svojim sljedbenicima i okolinom. U afirmaciji pozitivnih vrijednosti našim spomenutim vođama akcije i dinamike ne nedostaje. Oni imaju viziju i usmjereni su na budućnost. Oni godinama odolijevaju snažnim napadima izvjesnih medija koji po-kušavaju uzdrmati njihov ugled,

kao i jedinstvo Islamske zajednice. U Bosni i Hercegovini su putem

takvih medija nebrojeno puta pla-sirane lažne informacije o vjerskim službenicima, zatim njihova sata-nizacija, pozivi na linč i drugi već viđeni scenariji, a sve u cilju raz-bijanja jedinstva Islamske zajedni-ce. S tim ciljem koordinirano su djelovale dobro poznate srpske i hrvatske medijske kuće koje su svoje saradnike, nažalost, pronaš-le i među nekim bosansko-herce-govačkim medijima. Međutim, to pretjerivanje u neobjektivnosti je samo doprinijelo većem zbijanju redova Bošnjaka i njihovoj homo-genizaciji.

Napadači na reisa Cerića i muf-tiju Zukorlića su za napade razloge tražili u miješanju vjere i politike, iako im se mnogo puta sugerira-lo da se islam, po tom pitanju, ne može tretirati kao kršćanstvo, da se Reisu-l-ulema, Muftija i osta-li vjernici imaju pravo baviti pita-njem države i politike, po uzoru na Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s. koji nije bio asketa i monah, već Božji Poslanik, državnik, su-prug, otac, vojskovođa itd. Jedni su reisu Ceriću zamjerali što je pre-više hrabar, energičan, što ne pri-hvata ničiju dominaciju; drugi što mnogo prisustvuje međunarodnim susretima, često puta navodeći nje-gove rečenice koje su se vadile iz konteksta i montirale u skladu sa propagandom medija.

A mi smo ponosni što naš uva-ženi reisu-l-ulema dr. Mustafa-ef.

Cerić prisustvuje vijećima vjerskih lidera, međunarodnim susretima za mir, islamsko-kršćanskim su-sretima i sastancima drugih re-ligijskih autoriteta, organiziranim vjerskim manifestacijama, sveča-nostima, inauguracijama, prijemi-ma, skupovima, svečanim otvara-njima objekata, institucija, prosla-vama, sijelima, svjetskim forumima intelektualaca, promocijama, izlož-bama, konferencijama, dodjelama nagrada... Ponosni smo što ne pri-hvata dominaciju nijednog režima i što se oglušuje o prijetnje režima, svojom posjetom dajući podršku svom narodu, kada je to potrebno. Ponosni smo na njega što je među 50 najutjecajnijih muslimana svi-jeta! Bošnjački narod je zaslužio ovakvog duhovnog vođu i lidera!

Mediji pišu da su ovih dana „za-peli“' pregovori između Turske i Srbije da se ujedini Islamska za-jednica u Srbiji zato što je mufti-ja Zukorlić previše politički akti-van, te da ga treba ukloniti sa po-litičke scene. Interesantno je da oni žele ukloniti svakog onog ko je sposoban da osigura prosperitet bošnjačkom narodu! Da je, na pri-mjer, Jakub Selimovski bio u pita-nju, sigurni smo da mu se politika ne bi zabranjivala. Ali, eto, izgleda da uvaženi muftija Zukorlić prebr-zo vodi svoj narod u bolju buduć-nost, da se prosto ne može pratiti! Zato ga, vele, treba malo zaustavi-ti! Čime? Bilo čime! Razbijanjem Zajednice, oduzimanjem vakufa, nedavanjem akreditacije Univerzi-

tetu i raznim vidovima diskrimi-nacija.

Oni koji se boje bošnjačkog napredovanja treba da znaju da je to napredovanje svima od koristi. Estetika nečije lijepe kuće uljep-šava cijelo naselje. Bez osnova je žalba komšije, na primjer Srbina, koji se srbijanskim vlastima žali na komšiju Bošnjaka riječima: ,,Ne dajte mu dozvolu za gradnju te kuće, jer hoće da mu bude ljepša od moje!“

Prije par dana neko je tako be-zumno rekao: „Ne dajte akredi-taciju Internacionalnom univerzi-tetu u Novom Pazaru! Previše je prestižan!“

Šta bi sad na to kazali naši Boš-njaci prvaci? Kazali bi: ,,Komšija, ja ne mogu dozvoliti da zbog tvog zla ili nerazumijevanja ne činim dobro sebi i svom narodu! Ja ću, po svaku cijenu, nastaviti činiti to dobro! I ti me u tome nećeš moći spriječiti!“

Zato, mi znamo da je Islamska zajednica utočište svim diskrimi-niranim Bošnjacima i kao što neko nedavno napisa: „Ona je nama je-dini svjetionik“' u ovom burnom vremenu. A naši prvaci su čvrstih karaktera. Oni sa Puta ne odusta-ju! Postojani su u nedaćama i str-pljivi u borbi za zaštitu naših prava. Ne bježe od problema, već im se okreću da ih riješe prihvatajući od-govornost. Radi toga u svom na-rodu imaju bezrezervnu podršku i povjerenje!

21 Glas islamabroj 226/god. xvI ANALIzE

Utvrđivanje istine brojnih političkih i sudskih procesa, te geno-cida nad golorukim i miroljubivim bošnjačkim narodom, naše podsjećanje nema intenciju nacionalnog revanša, već samo čuvanja

od zaborava istine o sudbini jednog naroda.

prof. Dr. šefKet KrcIć

politički procesi u sandžaku

Danas se trebamo, kao seriozni ljudi i istraživači, pitati: Koliko je San-

džak prisutan u svijesti ljudi? Ovo pitanje nije samo dnevno, historijsko-političko, već i moralno i filozofsko-povijesno pita-nje. To je pitanje našeg vremena i identite-ta i naše velike brige za opstanak u ovom kriznom vremenu. Mišljenja smo da ovom pitanju Bosna, kao država, nedovoljno pri-daje važnost. Zašto ovo kažem? Zato što egzistencija Sandžaka je uvjet opstanka i ugleda Bosne i Hercegovine. Sjetimo se samo trenutka osnivanja SDA u Sarajevu 26. maja 1990. god. Ova stranka sve do 29. jula iste godine bila je u Bosni marginal-na politička grupacija. Međutim, kada je u Sandžaku, tj. u Novom Pazaru, spome-nutog 29. jula 1990. osnovana SDA San-džaka, tek tada je došlo do izuzetnog na-cionalnog buđenja svijesti Bošnjaka. Toga dana je bilo jasno svim ljudima, ne samo u Sandžaku već i u Bosni, da će budući predsjednik Bosne i Hercegovine biti Alija Izetbegović. Ovaj znameniti Bošnjak, koji je više godina robovao za ideje bošnjaštva i islama, zapamtite, nikada nije mogao doći do mjesta predsjednika Bosne da nije bilo sandžačkih Bošnjaka. I još nešto bliže, kako bi se lakše shvatili politički procesi u Sandžaku, bez pretenzije da se prijekorno shvati: bez sandžačke svijesti i sandžačke energije, zacijelo, Bosna ne bi bila odbra-njena od agresora. Zato pozivam, ako nije tako, neka me neko otvoreno demantira.

Utvrđivanje istine brojnih političkih i sudskih procesa, te genocida nad goloru-kim i miroljubivim bošnjačkim narodom, naše podsjećanje nema intenciju nacional-nog revanša, već samo čuvanja od zabo-rava istine o sudbini jednog naroda. Na-žalost, dvije zemlje (Srbija i Crna Gora) koje više od jednog stoljeća drže Sandžak u opsadnom stanju, uporno u vremenu za-crtanog evropskog puta, odbacuju indivi-dualnu i kolektivnu krivicu, a istovremeno žale za najvećim zločincima ovog vreme-na. U svakom slučaju, težnjom Crne Gore i Srbije da zaštite zločince u Bukovici, za deportacije i drugo, otvoreno pred čitavim svijetom pokazaju da žele da stvore jed-nonacionalnu, jednopartijsku i jednokon-feksionalnu državu, gdje ne bi bilo mje-sta za Bošnjake, pripadnike islamske vjere. Uspostavljanjem diplomatskih odnosa sa Izraelom otvoreno su pokazale i dokazale da su genocidne države. O tome svjedoči i nedavni istup ministra policije u Crnoj Gori, izvjesnog Brajovića, koji osporava Bošnjacima da svoju regiju nazovu povi-jesnim imenom Sandžak, kao i da se spro-vede evropski princip decentralizacije i re-gionalizacije. U Srbiji, kako opozicija tako i pozicija, šaku kostiju neke žrtve javno-sti prikazuju kao ostatke zločinca Draže Mihailovića, najvećeg dušmanina bošnjač-kog naroda. To znači da oni žele državu bez Bošnjaka i bez Sandžaka. Od ove beo-gradske i podgoričke prijetnje Bošnjacima ostalo je samo tražiti zaštitu pred među-narodnom zajednicom i rješenje svog sta-tusa na ovim prostorima, na kojima su au-

tohton narod sa jasnim porijeklom i kul-turom. To dokazuje da Bošnjaci nisu pali s Marsa, nego da žele da žive kao i drugi na-rodi na ovim prostorima u skladu sa svim važećim normama.

Prema tome, danas jedan Sandžak eg-zistira pod teškim uvjetima između Crne Gore i Srbije; drugi Sandžak, sa broj-nom inteligencijom, akademskom svitom i moćnim privrednicima, nalazi se u Bosni; zatim treći Sandžak, najmasovniji, nalazi se u Turskoj; a četvrti u Zapadnoj Evro-pi i Americi. Ovo prikazivanje rasturanja Sandžaka nekoga bi trebalo da podstakne na razmišljanje da je došao vakat da pravi Sandžak ne može više živjeti u izolaciji, tj. na marginama srpsko-crnogorske i bosan-ske politike. Ovu premise konačno bi tre-bali da shvate visoki predstavnici međuna-rodne zajednice, a ne da zatvaraju oči pred brojnim scenama ubijanja Sandžaka. Jer težak je put do sada Sandžak prošao.

Završavajući ovo obraćanje, kojim smo samo otvorili dio pitanja za mogući razgo-vor, želim da uputim ispred Matice Boš-njaka Sandžaka zahvalnost autorima koji su napisali značajna i nezaobilazna djela o Sandžaku, prije svega književniku akade-miku rahmetli Ćamilu Sijariću, akademi-ku dr. Jašaru Redžepagiću, publicisti Rizu Ramiću, dr. Mehmedaliji Bojiću (autoru o historiji Bosne i Bošnjaka), akademiku dr. Muhamedu Filipoviću, prof. dr. Rasimu Muminoviću, dr. Mustafi Memiću, prof. dr. Mustafi Imamoviću, publicisti i povje-sničaru Hakiji Avdiću, dr. Bajramu Redže-pagiću, dr. Safetu Bandžoviću, akademiku Sretenu Vukosavljeviću, historičaru Edibu Hasanagiću, Andriji Jovićeviću, dr. Azemu Kožaru, akademiku dr. Zoranu Lakiću, književniku Zaimu Azemoviću, prof. dr. Dragoljubu Petroviću, publicisti Radu Vu-kasovu, publicisti Aliji Matoviću, profeso-rima sa Univerziteta u Harvardu dr. Mil-manu Periju, Albertu Lordu, dr. Zlatanu Čolakoviću i mnogima drugim čija obnov-ljena izdanja djela bi mogla biti dragocjen prilog rasvjetljavanja sudbine Bošnjaka i boljeg razumijevanja političkih procesa, historije, kulture, tradicije Sandžaka, kao i duhovnih veza sa Bosnom i Hercegovi-nom. U suprotnom, ako nema razumijeva-nja za naše ideje povezivanja onda je San-džak daleko, kako od Bosne tako i od boš-njačke dijaspore.

Na kraju, da ovaj opći pregled ideja i činjenica političkih procesa završimo sti-hovima glasovitih sandžačkih poeta Iljaza Dobardžića i Avda Međedovića. Zapam-tite:

„Nikada neću zaboraviti / Sandžak taj krvavi / Što caruje u zabludama /

Što nad njim se bolan krik / Prolama .“ (I. Dobardžić )

Zatim: „Prva riječ, Bože nam pomogni/ Evo

druga, hoće ako Bog da…“ (A. Međedo-vić)

(Sarajevo, Znanstveni skup o Sandža-ku, 2-3. jul 2011.)

Povodom sjednice Vlade Srbije i Vlade Republi-ke Srpske koja je održana 16.12.2011. godine u

Beogradu a na kojoj su potpisani sporazumi i ugovori iz oblasti obrazovanja, energetike, elektroprivrede, zdravstva... Koristeći nekakav Sporazum o specijalnim paralelnim vezama Srbije i Republike Srpske, do sada je potpisano 27 različitih sporazuma.

Predstavnišzvo Sandžaka za Skandinaviju je izda-lo saopćenje kojim zahtijeva stvaranje Sporazuma o specijalnim paralelnim vezama između matične dr-žave svih Bošnjaka, Bosne i Hercegovine i Sandžaka. Na osnovu tog sporazuma treba održavati zajedničke sjednice vlade, tj. Vijeća ministara Bosne i Hercegovi-ne i Sandžaka. Na tim sjednicama treba potpisati i re-alizirati takođe 27 sporazuma iz oblasti obrazovanja, privredne saradnje, energetike, zdravstva... Na osno-vu tog sporazuma Bošnjaci u Sandžaku, Srbiji i Crnoj Gori moraju imati sve ono što imaju i Srbi u Bosni i Hercegovini: svoje škole, svoju policiju, svoje sudstvo, svoje privredne djelatnosti... Do svega toga, odnosno do ostvarenja svojih nacionalnih, vjerskih, kulturnih i svih drugih prava, Bošnjaci iz Sandžaka ne žele doći „receptom“ kojeg su primijenili Srbi u Bosni i Herce-govini. Bošnjaci u Sandžaku ne žele činiti, niti su ikad činili, genocid, urbicid, kulturocid..., već posrbljavanje i crnogorčenje kojem su izloženi već cijeli jedan vijek žele i moraju izbjeći zaštitom svog nacionalnog i sva-kog drugog identiteta.

Apelujemo na sve bošnjačke institucije u Sandžaku, na bošnjačkog predstavnika u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, na odgovarajuća resorna ministarstva u BiH da neodložno pokrenu aktivnosti koje će rezul-tirati prekidom nacionalne, vjerske, kulturne i svake druge segregacije Bošnjaka u Sandžaku, Srbiji i Crnoj Gori.

Dana 9. januara 1992. god. izvršen je ustavno-pravni napad na Republiku Bosnu i Hercego-

vinu. Tog dana samozvana Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini usvojila je Deklaraciju o progla-šenju tzv. Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Taj čin bio je početak otvorene političke agresije na Bosnu i Hercegovinu od strane bosanskih Srba kao produže-ne ruke velikosrpskog srbijanskog režima. Uslijedila je potom oružana agresija, genocid, kulturocid, urbicid... nad Bosnom i Hercegovinom i Bošnjacima.

Predstavništvo Sandžaka za Skandinaviju iz Gete-borga u svojem saopštenju za medije pita Bošnjake u cijelom svijetu „Hoćemo li ponovo 9. januara šutke podnositi otvaranje bosansko-hercegovačke i bošnjač-ke žive rane? Hoćemo li ponovo 9. januara šutke gle-dati kako se zločinci, njihovi sljedbenici, obožavaoci... naslađuju ničim drugim do bolom bošnjačkim i bosan-sko-hercegovačkim?“

U nastavku saopštenja iz Predstavništva Sandža-ka za Skandinaviju su pozvali da se toga dana u svim bošnjačkim organizacijama u Bosni i Hercegovini i di-jaspori organiziraju skupovi, promocije knjiga, doku-mentarnih filmskih zapisa, izložbe i okrugli stolovi na temu genocida koji je nad Bošnjacima učinjen u ime velikosrpske ideologije.

„Istina je naše najjače oružje. Zašto bismo onda šu-tjeli, zašto bismo onda prešućivali istinu o onome što je u ime nekakve mitske „Republike srpske“ učinjeno Bosni i Hercegovini i Bošnjacima kao narodu?“ – kaže se u saopštenju Predstavništva Sandžaka za Skandina-viju.

saopćenje

saopćenje

preDstavnIštvo sanDžaKa Za sKanDInavIju

preDstavnIštvo sanDžaKa Za sKanDInavIju

zahtijEvajU spEcijalnE VEZE BIh I SANDžAkA

PREDSTAVNIšTVO SANDžAkA ZA SkANDINAVIJU POZVALO BOšNJAkE DA OBILJEžE

9. JANUAR kAO DAN SJEĆANJA NA GENOCID

15. januar 2012. 22Glas islamaPITANJA I ODGOvORIrešaD-ef. plojovIć

mevlud - dan rođenja poslanika a.s.Svečanosti kojima se obilježava Poslanikovo a.s. rođenje utemeljene islamom, poželjne su i preporučene. Ono što bih lično sugerirao organizatorima jeste: da svečanost počne odlomcima iz Kur’ana, da se čita što više teksta koji sadrži detalje iz Poslanikova a.s. života, navođenje nekih mu’džiza i momenata iz kojih se može uzeti pouka, da

prisutni prouče salavat kada god se spomene ime Poslanika Muhammeda a.s.

pitanjE: Da li je obilježava-nje 12. rebiu-l-evvela, Dana

rođenja Poslanika a.s.- Mevluda, novotarija?

ODGOVOR: Obilježavanje ovog datuma na našim prostorima je tra-dicija koja traje više vjekova, usu-đujem se reći, od dolaska islama na ove prostore, tako da u onome što danas Islamska zajednica i musli-mani čine nema ništa novo, ništa neobično, a posebno ništa štetno i suprotno vjeri.

Tačno je da postoje različiti sta-vovi u pogledu obilježavanja ro-đendana Poslanika a.s., međutim, većina islamske uleme ehli sunneta smatra da u tome nema ničega su-protnog vjeri, niti se radi o kršenju sunneta Poslanika a.s., a posebno nema ničega štetnog.

Dio uleme, selefijske orjentaci-je, smatraju obilježavanje rođenda-na Poslanika a.s. novotarijom, koja nema utemeljenosti u tradiciji Po-slanika a.s., što je po njima zabluda koja vodi u Džehennem.

To svoje mišljenje potkrjepljuju sljedećim dokazima:

Kažu: „Allahov Poslanik a.s. nije obilježavao svoj rođendan, niti njegovi ashabi.“

„Obilježavanjem njegovog ro-đendana sa svečanostima pojava je kojom se čini svetost i veličanje Allahovog Poslanika a.s., a to ga dovodi da se stavlja iznad stepena čovjeka. To onda može odvesti da ga neko stavi na stepen božanstva.“

„Obilježavanje Mevluda obično bude sa pohvalama i pretjeranim hvaljenjem Poslanika a.s., a to je suprotno njegovim riječima: - Ne-mojte me pretjerano hvaliti kao što su kršćani hvalili Isa a.s. sina Mer-jemina.“ (Zabilježili Imam Ahmed i Buharija)

Međutim, većina islamske uleme smatra da dokazi koje navode nisu dovoljni i u njima nema jasne za-brane, tako da njihova tvrdnja da je mevlud bid’a i da ga nije praktici-rao Resulullah a.s., niti ashabi, niti njihovi sljedbenici, ne ukazuje na zabranu, jer niko od spomenutih nije zabranio obilježavanje Mevlu-da. Mnogo je pojava koje nisu ra-dili Poslanik a.s. ni ashabi, a iste su prakticirane u vremenu koje je uslijedilo poslije njih. Obično se je gledalo u sadržaj datih pojava, pa ako su sadržavale nešto što je u su-protnosti sa islamskim stavovima onda bi se to osuđivalo i zabranji-valo, a ako bi se aktuelne novosti poklapale sa propisima vjere onda bi se te pojave smatrale dozvolje-nim ili poželjnim.

Što se tiče njihovog stava da je „izvođenje Mevluda pojava kojom se veliča Poslanik a.s. takvim veli-

čanjem da to nadilazi stepen čovje-ka-poslanika“, također je netačan i neprihvatljiv zato što se svečanost sjećanja na njegovo rođenje ni u kom svome elementu ne smatra, niti sadrži bilo koji vid posebnog veličanja ili posvećivanja. U njima su izrazi poštivanja i ljubavi prema Allahovom Poslaniku a.s., a oboje je utemeljeno islamom. Mevlud-skom svečanosti iskazuje se za-hvalnost Allahu dž.š. na blagoda-tima koje je dao sa njegovim rođe-njem. On je spasio čovječanstvo i uputio ga na pravi put. Zbog svega toga nemoguće je da poštivanje Poslanika a.s. i iskazivanje ljubavi prema njemu bude faktor posveći-vanja ili njegovog uzdizanja iznad stepena čovjeka-poslanika i njego-vo stavljanje na stupanj božanstva. Jer kada bi bilo tako, onda bi to Allah dž.š. strogo zabranio. A nije tako, jer Allah dž.š. traži da se voli i poštuje Poslanik Muhammed a.s. U Kur'anu Allah dž.š. naglašava da On i Njegovi meleki donose sala-vat na Poslanika i poziva vjernike da i oni to čine.

Njihov dokaz zabrane održava-nja mevludskih svečanosti potkre-pljuju hadisom Poslanika a.s.: „Ne-mojte pretjerivati sa mnom, kao što su kršćani pretjerali sa Isaom sinom Merjeminim.“ Oni smatra-ju da je hvaljenje Muhammeda a.s. i prevelika ljubav prema Poslani-ku ono što se zabranjuje ovim ha-disom. Ovakvo shvatanje poruke ovoga hadisa je, bez sumnje, po-grešno.

Sljedbenici Isa a.s. su Božjeg poslanika Isa a.s. proglasili sinom Božjim, čime su učinili širk Alla-hu dž.š. „Kršćani kažu: Mesih je sin Božji...“ (Kur’an) . Suština Po-slanikove poruke svome umme-tu ovim hadisom je da ne bi neko sličnu stvar uradio sa Poslanikom Muhammedom a.s., a nije nikako cilj da saopći kako ne treba voljeti i poštovati Poslanika Muhamme-da a.s..

S druge strane, brojni su doka-zi onih koji obilježavanje Mevluda smatraju dozvoljenim i pohvalje-nim postupkom, kao što su:

- Ajeti koji govore o obavezno-sti poštivanja i iskazivanja počasti Allahovom poslaniku Muhamme-du a.s., kao npr. „O vjernici, ne-mojte dozivati Allahova Poslanika kao što vi dozivate jedni druge“,

pa su, temeljeći se na tome, rekli da je iskazivanje počasti i po-štivanja prema Muhammedu a.s. da se svake godine sjećaju Mevludom njegovog rođendana.

- Allah dž.š. kaže: „Reci, ako volite Allaha i Njegovog Poslani-ka onda me slijedite, vas će voljeti Allah...“

Ovi učenjaci kažu: „Sjećanjem na rođendan Poslanikov a.s. uče-njem mevluda, na kojima se reci-tiraju odlomci iz Poslanikova a.s. života, postiže se gore traženi cilj. Na mevludskim svečanostima se ljudi pouče o Poslaniku a.s. i na-činu slijeđenja njegova Sunneta, a to sve rezultira plodovima ljubavi prema Allahu dž.š. i ljubavi prema Njegovom Poslaniku. Svi koji pri-sustvuju mevludima su ljudi koji vole Poslanika a.s. i koji mnogo donose salavate na njega.“

- Hadis Allahovog Poslanika a.s. u kome je rekao: „Mnogo donosite salavate na mene, jer ko donese na mene salavat jedanput Allah dž.š. će na njega deset puta...“

- Hafiz Ibn Hadžer El-Askalani je dozvolio obilježavanje Poslani-kovog rođendana (Mevluda) sve-čanostima kijasom (analogijom) na slučaj koji je zabilježen u Buhari-ji i Muslimu. Riječ je o situaciji u kojoj je zatekao Poslanik a.s. me-dinske Jevreje kako poste (Ašuru) deseti dan Muharrema, pa ih je upitao zbog čega to rade? Oni su odgovorili da je to iz zahvalnosti prema Allahu dž.š. koji je na taj dan pomogao i spasio Musa a.s. i Izraelićane. Poslanik a.s. je to odo-brio i rekao da smo mi muslimani preči da obilježavamo ove dane i iskazujemo zahvalnost Allahu dž.š. Analogno ovome slučaju uzima se da je dan Poslanikovog rođenja najveća blagodat data ljudskome rodu, pa bi muslimani iz zahvalno-

sti prema Allahu dž.š. trebali da se raduju tome danu.

Nakon svega navedenog može se zaključiti da su svečanosti ko-jima se obilježava Poslanikovo a.s. rođenje utemeljene islamom, po-željne su i preporučene. Ono što bih lično sugerirao organizatorima jeste: da svečanost počne odlom-cima iz Kur’ana, da se čita što više teksta koji sadrži detalje iz Posla-nikova a.s. života, navođenje nekih mu’džiza i momenata iz kojih se može uzeti pouka, da prisutni pro-uče salavat kada god se spomene ime Poslanika Muhammeda a.s., da manifestacija sadrži kaside o Muhammedu a.s., da se izbjegava prenošenje predaja iz života Mu-hammeda a.s. koje nisu zasnovane na autentičnom izvoru, da se tom prilikom vodi računa o islamskom edebu (kulturi ponašanja) i ne do-zvoli da se bilo kojim gestom izađe iz okvira Šerijata, da sadrže prigod-ne vazu-nasihate putem kojih će se prisutnima ukazati na najznačajnije poruke i pouke iz rođenja, života i poslaničke misije Muhameda a.s.

vaša pisma šaljite na: islamska zajednica u srbiji (Vjersko-prosvjetna služba) Gradska 1, 36300 Novi Pazare-mail: [email protected]

23 Glas islamabroj 226/god. xvI Dr.ZaKIr naIKISLAMSKE TEME

Svjestan sam da ima muslimana koji su nepošteni, koji varaju, kradu, lažu, itd. Međutim, problem je u tome što mediji generalizuju takvu ružnu sliku na sve

muslimane. Tako musliman postaje crna ovca gdje god da ode.

zabluda: Ako je islam najbo-lja religija, zašto su onda

mnogi muslimani nepošteni, ne-pouzdani i umiješani u mnoge loše stvari, poput prevara, podmićiva-nja, dilovanja drogom itd?

Mediji iznose laži o islamu

Islam je, bez sumnje, najbo-lja religija, ali su mediji u rukama Zapadnjaka koji se boje islama. Zapadnjaci bez prestanka objav-ljuju dezinformacije protiv isla-ma, kako u elektronskim, tako i u štampanim medijima. Osim smiš-ljanja dezinformacija, oni netačno citiraju islam, preuveličavaju stvari i događaje…

Ako bilo gdje u svijetu eksplo-dira bomba, prvi koji bivaju optu-ženi, bez ikakvih dokaza, su mu-slimani. Odmah se na naslovnim stranama novina pojavljuju veliki naslovi. Kasnije, kada se utvrdi da su za eksploziju krivi nemuslima-ni, ta vijest se objavljuje na nekom sporednom, nezapaženom mjestu.

Ako se neki musliman od 50 godina oženi djevojkom od 15, uz njen pristanak, ta vijest dospije-va na naslovne strane. Međutim, kada neki nemusliman od 50 go-dina siluje djevojčicu od 6 godina, ta vijest se objavljuje unutar novi-na, u okviru „kratkog pregleda vi-jesti“! Svakog dana se u Americi počini oko 2.713 silovanja, ali se ništa od toga ne objavljuje u vije-stima, pošto je već postalo američ-ki način života!

Crne ovce u svakom društvu

Svjestan sam da ima muslima-na koji su nepošteni, koji varaju, kradu, lažu itd. Međutim, pro-blem je u tome što mediji gene-raliziraju takvu ružnu sliku na sve muslimane. Tako musliman posta-je crna ovca gdje god da ode.

Kao cjelina, muslimani su najbolji

Iako su muslimani, na neki način, postali crne ovce gdje god da odu, kada uzmemo u obzir sve muslimane svijeta – oni formi-raju najbolju zajednicu. Mi smo najveća zajednica ljudi koja ne pije alkohol. Ukupno gledano, mi smo zajednica koja u dobrotvorne svrhe udjeljuje najviše imetka. U globalu, ne postoji ni jedna zajed-nica koja se može pohvaliti većim moralom, trezvenošću, poštiva-njem ljudskih prava…

Ne donosite ocjenu o automobilu na osnovu

vožnje vozača

Zamislite da trebate donijeti ocjenu o tome koliko je dobar najnoviji model „Mercedesa“. Ne-iskusan vozač, koji ne zna voziti, sjedne za volan i slupa auto. Koga ćete kriviti za to što je automobil sletio sa puta – vozača ili automo-bil? Naravno, okrivit ćete vozača. Da biste analizirali performanse automobila ne trebate gledati vo-zača, već opremljenost i sposob-nost automobila: koliko je brz, kolika mu je prosječna potroš-nja, koji je stepen sigurnosti itd. Čak i da se hipotetički složimo da su muslimani loši, ne smijete na osnovu toga donositi zaključke o islamu kao religiji. Ako želite do-nijeti stav o islamu najprije pro-učite islam iz njegovih primarnih izvora - Kur’ana i vjerodostojnih hadisa.

Sudite o islamu na osnovu djela njegovog najboljeg

sljedbenika – Muhammeda s.a.v.s.

Ako se želite praktično uvjeriti u performanse automobila, pozvat ćete profesionalnog vozača, ek-sperta za testiranje. Isto tako, naj-bolji primjer na osnovu kog može-te donijeti sud o islamu jeste nje-gov najbolji sljedbenik, posljednji Božii poslanik, Muhammed s.a.v.s. Osim muslimana ima još nekoliko

iskrenih i istinoljubivih historičara nemuslimana koji kažu da je Mu-hammed s.a.v.s. bio najbolji čovjek svih vremena. Majkl Hart je napi-sao knjigu „Stotinu najutjecajnijih ljudi u historiji“. Na vrhu liste, tj. broj jedan pripada poslaniku isla-ma, Muhammedu s.a.v.s. Postoji još mnogo primjera gdje nemu-slimani odaju veliko poštovanje Poslaniku Muhammedu s.a.v.s., poput Tomasa Karlajla, Le-Marti-na i drugih.

Zašto muslimani nemuslimane nazivaju

pogrdnim nazivom kafiri

Riječ kafir je izvedena od riječi kufr, što znači sakriti, odbiti, od-baciti. U islamskoj terminologiji kafir znači onaj koji odbija prihva-titi istinu islama. U našoj termi-nologiji onaj ko odbije prihvatiti islam se naziva nemusliman.

Ako se nemusliman uvrijedi kada ga neko nazove kafirom ili nemuslimanom, što je jedno te isto, to je onda zbog njegovih loših predrasuda o islamu. Takva osoba bi se trebala potruditi doći do vjerodostojnih izvora islama kako bi razumjela islam i islamsku terminologiju. Ako tako uradi ne samo da se više neće osjećati uvri-jeđenom, već će osjetiti olakšanje i divljenje prema islamu.

preveo: senad redžepović

muslimani griješe, A NE ISLAM

Poslanik a.s. je jednom rekao Muazu ibn Džebelu r.a:

„Ponižene ljude u vatru neće od-vesti ništa drugo do onog što su zaradili svojim jezicima.“

Prenosi se da je Omer ibnul-Hattab r.a. jednom prilikom vidio Ebu Bekra es-Siddika r.a. kako rukom povlači jezik iz svojih usta, te ga upita: „Šta to radiš, nasljed-niče Božjeg Poslanika?“ Ebu Bekr mu odgovori: „Ovo je izvor svih mojih nevolja. Poslanik a.s. je jed-nom rekao: - Svaki dio tijela će se Allahu žaliti na jezik zbog njegove plahovitosti i žestine“ (Bilježi Ibn Ebi ed-Dunja)

Omer ibnul Hattab r.a. veli: „Ko puno priča - puno čini po-greške i grijehe, a ko puno griješi - bliži je vatri.“

Abdullah ibn Mesud r.a. veli: „Tako mi Jedinog Allaha, ništa nije preče da se dugotrajno zatvo-ri od jezika.“

Tavus je rekao: „Moj jezik je zvijer, ako ga pustim - pojest će me.“

A Muhammed ibn Vasi' je jed-nom prilikom rekao Maliku ibn Dinaru: „Čuvanje jezika je lju-dima teže od čuvanja njihovog novca.“

Jedan od beduina je često sje-dio sa Š'abijem i dugo bi šutio. Upitaše ga za razlog, a on reče: „Slušam pa naučim i šutim pa sam spašen.“

Ibrahim ibn Edhem je jednom vidio čovjeka koji se izolirao od ljudi, popevši se na vrh jednog brda. Upitao ga je: „Ko si ti?“ Ovaj mu odgovori: „Ja sam za-tvorski stražar. Zatvorio sam kr-voločnu zvijer.“ Kada je na Ibra-himu primijetio čuđenje, čovjek reče: „Zatvorio sam jezik, jer ako ga pustim - potrgat će ljude.“

Izvor:

„riznica mudrosti muslimanskih velikana“

priredio: namik e. Galijašević

obrada: islam-iman.com

ISLAMSKE TEMEprof. IbrahIm al-na'mah

spUtavanjE jEzika


džamije su ostrva slobodeMožete da birate između dva puta: jedan je džamija, a drugi je droga. Nema neutralnih. I oni koji kažu da su neutralni, ako

ne dođu u džamiju, otići će u drogu. Ostrva koja se zovu džamije još žive i u njima klija sloboda.

ISLAMSKE TEMEprIreDIo: nermIn GIcIć

U organizaciji Muslimanskog omladinskog kluba džema-

ta džamije u Potoku, glavni mufti-ja Islamske zajednice u Srbiji Mua-mer-ef. Zukorlić održao je preda-vanje u ovoj džamiji u utorak 20. decembra nakon jacije namaza.

Džamija je bila prepuna džema-tlija, mahom mladih ljudi, koji su došli da se okoriste o predavanje koje je Glavni muftija održao.

Muftija je govorio o prolazno-sti čovjeka i o tome da se mladost ne može povratiti, te da su svi po-kušaji da se hemijskim sredstvima produži čovjekov život samo ob-mane.

„Postoje oni koji su izabrali put istine, ali postoje i oni koji misle da unapređenje laži i prevare ima nekog smisla i da može donijeti sreću. Laž nikada ne može doni-jeti sreću, već laž samo prividno odlaže nesreću. Mi koji imamo še-hadet i koji znamo da je na ovom svijetu jedino istina ono što se na-slanja na Gospodara svjetova koji nas je stvorio, koji je čovjeku dao razum da odabere istinu, znamo da se sreća zasniva na istini. For-mula mladosti i vječnosti stanuje u samom čovjeku i ne trebaju ni-kakve posebne tehnologije. Vječ-nost se ostvaruje samo sa vjerom u Vječnoga“ – rekao je na početku predavanja Glavni muftija.

On je posebno istakao vezu omladine i džamije i kazao da se sve vrijednosti mogu vezati za mlade jer je mladost snaga, ener-gija, početak i budućnost. Muftija je podsjetio da je Poslanik a.s. ime-novao Usame bin Zeida da bude

komandant vojske, a ovome nije bilo ni 18 godina, te da je pristup godinama i svim drugim stvarima relativan.

„Čovjek je subjektivan i jednu te istu stvar različito vidi iz po-sebnog ugla. Ljudi bi stalno grani-ce mijenjali i uvijek bi pravili nove zakone, zbog toga što im se mije-nja interes. Mi za naše dijete nika-da ne kažemo da je šer, nego ka-žemo da je vrijedno, živo dijete. A kad tuđe dijete istu stvar radi onda kažemo belaj. To je insan, to je insanska vaga. I zato Allah dž.š. nije dao insanu da on štimuje vagu jer bi on napravio dvije: jednu za sebe, a drugu za druge ljude. Zato danas svijet gdje god je pobjegao od uredbi Stvoritelja on je u mraku i lutanju. To je mrak duša, mrak svijesti, raspad sistema koji ide preko svih mogućih granica. Svako ko hoće da gleda vidi do koje mjere idu te devijantnosti koje dovode do raspada brakova, do loših odno-sa. Izvrnuli su se standardi, pa ono što je bilo najogavnije smatra se vrijednošću, civilizacijskim dome-tom. Zašto svaki dan svi parlamen-ti usvajaju zakone? To nije normal-no. Ako se svaki dan usvajaju kada će da se poštuju? Kakvi su to zako-ni ako postoji fabrika zakona? To se dešava zato što se pobjeglo od osnovnih vrijednosti Stvoritelja“ – rekao je Glavni muftija.

Muftija je govorio o svijetu koji nas okružuje, o medijima koji laži-ma iskrivljuju sliku stvarnog svije-ta u kojem živimo, o iskri slobode koju svaki čovjek treba da zapali u svom srcu i istakao da su mladi bu-

dućnost svake zajednice i da treba-ju kod sebe da razvijaju pokornost samo prema Allahu d.š. i da će se na taj način riješiti svih drugih fi-rauna i firaunčića i postati slobod-ni ljudi.

„Mediji fabrikuju laži zato što istina oslobađa ljude. Ljudi kada znaju istinu neće da prihvate be-zuslovnu pokornost. Ono što su u faraonovo vrijeme bili sihirbazi to su danas mediji. Sihirbazi su imali za cilj peglanje javnog mnjenja, da predstave neistinu istinom, da po-kažu da užad gmižu. Tim zmijama treba uplašiti narod, treba ga baci-ti na koljena. Kada čitamo Kur'an čudimo se koliko stranica Allah dž.š. posveti toj bitangi, tom fa-raonu. On je to zaslužio zlom, ali ne zlom koje je sam činio, već to zlo je opasno kao šifra, kao for-mula. To je zakonitost Iblisa koja ne umire, samo se mijenjaju igrači. Danas u 21. vijeku, ako si ukačen na firauna ti ćeš nešto dobiti. Imat ćeš šansu da okusiš od vlasti, od para. A ako se ne pokoriš firaunu, onda će tvoja firma biti pod stal-nim nadzorom firaunovih inspek-cija. To će te svakodnevno traumi-rati dok ne klekneš i ne učiniš sed-ždu firaunu. Zato je ovolika hajka na islam i muslimane, zato je ovo-lika hajka na Islamsku zajednicu. Zato što su jedina ostrva slobode džamije. Oni su pokušali prije če-tiri godine da okupiraju ta ostrva i da ih pretvore u fabrike neistine koje će servisirati firauna i progra-me za porobljavanje ljudi. Postoje samo dva puta: džamija ili propast. Čak za nemuslimane i nije propast,

zato što nemuslimani nisu meta, u njima se ne vidi opasnost od slobo-de koja može da proključa iz srca. Naša omladina je cilj jer ona jedi-na može u nekom trenutku da da iskricu slobode srca. Zato se ovdje, kao i u svim drugim mjestima gdje su muslimani koji pokušaju podići glavu, rade specijalni programi koji treba da smanje odlazak u džami-ju“ – rekao je Muftija.

On je kazao da se musliman-skoj djeci nude diskoteke, ali se to teško prima zbog odgoja mu-slimanske djece, jer je diskoteka koncipirana kao predigra orgija-nju, u kojoj su instalirani narko-dileri koji uz pomoć opijata navo-de mlade da rade nešto što njihova duša ne želi da radi.

„Možete da birate između dva puta: jedan je džamija, a drugi je droga. Nema neutralnih. I oni koji kažu da su neutralni, ako ne dođu u džamiju otići će u drogu. Ostr-va koja se zovu džamije još žive i u njima klija sloboda. Zato se kuju planovi antivjerski, i politički, i kulturni i ekonomski. Pogledajte samo koliko se uložilo da budemo prvoligaši u fudbalu. To je samo za to da bi se desetak hiljada mladih navijača kroz tu priču odvuklo od šehadeta, da bi se nekom drugom klanjali i nekog drugog veličali, te da ne bi pitali zašto mi muslimani i Bošnjaci nemamo ista prava kao drugi. Vi ste posebno na udaru, vi muslimanska omladina, jer vi nosi-te istinu, a vladari ovog svijeta, koji je satkan na lažima, bore se protiv istine. Stoga, draga omladino, do-lazite u džamiju. Klanjajte sve na-

G L A V N I m U f T I J A O D R ž A O P R E D A V A N J E U P O T O k D ž A m I J I


maze od sabaha do jacije u džamiji i razvijajte taj osjećaj jedinstva i za-jedništva, jer ćete jedino tako biti sigurni da ste se spasili od onog drugog puta. Laž pobjeđuje samo kada istine nema“ – poručio je, iz-među ostalog, prisutnima Glavni muftija.

Mutija je kazao da je širk bojati se nekog drugog osim Gospodara. On je istakao da su mladi u pred-nosti jer ih nije „prerađivao“ ko-munizam.

„Zato, mladi muslimani i mu-slimanke, ne dajte svoj razum. Ne-mojte da dozvolite da vas sihrovi medija, podvala, spletki, lažnih vri-jednosti obuzmu. Mediji izađu na ulice i pitaju mlade kako vam je, a oni odgovaraju: 'Vala nam je super, ali nemamo gdje da se zabavimo. Fali nam kulturnih dešavanja.' A pitaj ga šta je kultura - on ne zna. Ali čuo negdje, neka nevladina or-ganizacija ga iškolovala. Nevladine organizacije truju, to je instalacija otrova. Oni su došli da nas kultivi-raju, da nas urbaniziraju. Ako nisi 'urban in' onda si 'urban aut'. Ako nisi sa njima ti si zaostao, nekultu-ran. Kultura je dobila ime po kultu, a kult je obožavanje i veličanje. Po-stoji li kultura bez objekta kulta? Zapadni narodi imaju svoje kulto-ve. Da li je to kršćanski, sekular-ni - baš me briga, njihova stvar. A to što neko hoće da tuđu kulturu predstavi kao našu zove se savre-meno pokrštavanje. Nema proble-ma, neka dovedu američku, srpsku, austrijsku grupu i neka kažu: 'Ovo vam je crnačka, kršćanska muzi-ka iz američkih crkava i grupa koja predstavlja to. Bošnjaci dođite da vidite kako se kršćani u Americi mole u svojim crkvama.' Mi ćemo doći da vidimo, ali ćemo znati da je to njihov ibadet. Pa ćemo gleda-ti, neko će se seiriti, neko se neće seiriti, ali znamo da gledamo nešto što nije naše. Ali dovedete grupu iz Amerike koja treba nas da kul-tivira, pa to je ismijavanje naroda i nacije. Nemojte nam to činiti. Oni koji to prihvate su in, a mi koji to ne prihvatimo smo fundamenta-listi, teroristi, pa nam se malo za-prijeti. Moje je da vam kažem, ma koga naljutilo ovo što vam kažem. Islam je vjera istine, a istina se nudi, a ne nameće se. Ova navod-na kultura, koja nije naša, nama se nameće, a nametanje tuđe kulture znači asimilaciju. To je zabranjeno svim mogućim zakonima. Oni koji

vam to nameću nisu prijatelji ovog naroda, a vidite kako se za to nađe para“ – rekao je Muftija.

Glavni muftija je kazao da je najveći problem kada čovjek do-zvoli da mu okupiraju srce i razum jer taj čovjek tada više nema ništa. Jedino mjesto gdje on može da umiri svoje srce i razum jeste kada padne Gospodaru na sedždu.

„Namaz čovjeka štiti od ružnih i nevaljalih djela. Ako čovjek ima namaz, a čini nevaljala djela, onda postoji neka pukotina u tom na-mazu. Nije namaz forma pokreta u ritmu inercije. Namaz je stanje duše i tijela. Stanje duha i razu-ma. Maksimalna komunikacija sa Stvoriteljem i osjećaj da smo pred Njim. Dok se god borite za tu kon-centraciju vi ste u namazu. Ako na-mazdžija i hadžija ne poštuju red, nešto nije u redu sa njihovim na-mazom i hadžom. Mi smo prepu-stili drugim kulturama i civilizacija-ma da oni vode računa o perfekciji, a mi u našoj lijenosti i traljavosti smo pronašli neke hadise da oprav-damo to što su nam pantalone iz-gužvane i da kažemo i ahsabi su bili skromni. Oni su bili skromni, a ti si hrđa - to nije isto. To što kr-meljaš do 11 sati, što si neokupan i zgužvan - nije to skromnost, to je hrđaluk. Stari su govorili: 'Dabogda me šteta pogodila, a hrđa ne ubila' - jer od štete možeš da se oporaviš, a od hrđe nikad. Zato, braćo mu-slimani, trehnite se, ne dajte da vas hrđaluk pogodi. Naši ljudi često misle da je lopov onaj ko zabije ruku u džep drugom čovjeku. Ne! Lopov je onaj ko krade od radnog vremena. Onaj ko sjedi u kancela-riji i smišlja ako šef uđe šta će mu reći. To je lopov bilo gdje da radi. Svako ko primi platu, a nije je za-radio lopov je. Lopov je svako ko izađe prije kraja radnog vremena. Tu nama treba poštenje, mi mo-ramo biti primjer u svemu tome. Onda ti je namaz primljen, onda si uzor, onda si zvijezda, onda si bajrak. Kad postignemo taj sklad onda će nas poštovati i neprijatelji i prijatelji. Mi smo stotinu godina živjeli u društvenom konclogoru i još se u njemu nalazimo. Ne može se od neslobodnog čovjeka tražiti da bude civiliziran, morate mu dati slobodu da sam bira“ - rekao je na kraju Muftija.

SVEčANOST DODJELE DIPLOmA POLAZNICImA mEkTEBA DžAmIJE DIBAk IShAk

U subotu 10.12.2011. go-dine, nakon jacije nama-

za, u našoj džamiji upriličena je svečanost dodjele diploma za polaznike džamijskog mekteba. Na svečanosti, dječici koja su bila toga dana prisutna, uručeno je oko trideset diploma prvog, drugog i trećeg stupnja vjerske pouke, a ostaloj koja nisu pri-sustvovala te večeri diplome su uručene narednih dana.

Imajući u vidu važnost ova-kve svečanosti, sa džematskim odborom, a u saradnji sa Medžli-som IZ-e Novi Pazar, svečanost smo propratili medijski, organi-zirajući najavu preko televizije, lijepljenjem plakata, kao i po-sebnom džumanskom hutbom na temu značaja vjerske pouke. Posebno je bitno što su rodite-lji polaznika prisustvovali sveča-nosti i što su imali priliku vidje-ti plodove učenja svoje djece u džamiji. Na nivou džemata pri-kupljena su skromna sredstva od kojih su nabavljeni prigodni po-kloni za djecu, tako da im je to još više uljepšalo ovaj trenutak. A džematije su imale priliku uži-vati u izvođenju ilahija hora naše džamije, kao i u prigodnom pre-davanju glavnog imama mr. En-ver-ef. Omerovića.

Organizirajući ovu svečanost imali smo na umu značaj favori-ziranja vjerske pouke kroz oživ-ljavanje svijesti kako kod rodite-lja, tako i kod polaznika, te ne-ophodnost i nužnost pohađanja i postojanja mekteba, vrijednost znanja koje će polaznici sakupi-ti, kao i značaj ovakve vrste sve-čanosti.

Kroz dovu Uzvišenom Alla-hu da nas podrži na ovome putu, također je navedena činjenica da se svaki insan kroz mekteb for-mira kao odgovorna osoba koja će biti u stanju ne samo da nosi emanet vjere, već i da bude kori-stan član džemata i cijele zajed-nice. Sama svečanost u svemu tome treba imati ulogu svijetlog simbola postignute vjerske nao-

brazbe, čega će se svaki polaznik kroz svoj budući život sjećati kao lijepe uspomene.

Moramo naglasiti da je termin ove svečanosti došao kao svojevr-sna kruna ne samo za polaznike koji su savladali neki od stupnje-va mekteba, već i kao čin zaokru-živanja dosadašnjih aktivnosti u džematu. Naime, pored djece koja su pohađala vjersku pouku - mek-teb u džamiji, nemali broj stude-nata i odraslih džematlija imao je priliku naučiti harfove i početi učenje Kur'ana a.š.

Pored toga, ovo je ujedno bila svečanost kojom smo zaokruži-li prijašnje aktivnosti, od kojih su: organiziranje večeri Kur'ana sa Školom Kur'ana Časnog, zatim predavanja imama iz oblasti akide - vjerovanja iz knjige našeg po-znatog bošnjačkog alima Hasana Kafije Pruščaka, koji je napisao komentar na Tahavijevu poslani-cu iz oblasti akide pod naslovom „Svjetlost istinske spoznaje o te-meljima vjere“, a koja su počela od aprila mjeseca, nakon čega su usli-jedila predramazanska druženja u bašči naše džamije na kojoj su učešće uzeli naši emanentni pre-davači iz Sandžaka i BiH. U toku samog Ramazana, nakon svakog sabah namaza, imam je održa-vao kraće dersove iz djela alima El-Buharija „Knjiga o edebu“, a u haremu džamije nakon teravih namaza džematu su se obraćali imami našeg medžlisa.

Na kraju treba zaključiti da je nakon punih šest mjeseci organi-ziranja posebnih vjerskih aktivno-sti i sadržaja, od kojih su ova na-vedena činila samo jedan, ali glav-ni dio, svečanost dodjele diploma za polaznike mekteba bila ade-kvatan završetak ovih, ali ujedno i uvod u nove aktivnosti u toku ove godine.

Molim Uzvišenog Allaha da nas učvrsti na putu spasa i Njego-ve milosti!

iz džemata mIrsaD-ef. trnčIć


Na temelju vakufa u Sandžaku su osnovane medrese, mektebi, džamije. Kroz ove institucije, kroz vakuf, muslimani naših krajeva uspjeli su sačuvati svoj vjerski identitet.

KRATAK PREGLED STANJA vAKUfA KOD NASISLAMSKE TEMEDr. hfZ.

almIr pramenKovIć

Historijski je nedvojbena činjenica da je vakuf bio

predmet otuđivanja s namjerom slabljenja Islamske zajednice, a time i muslimana. Muslimani su se permanentno borili za očuvanje va-kufa i njihovo unapređivanje. Tako je Statut za autonomnu upravu islamskih vjerskih i vakufsko-me-arifskih poslova u BiH usvojen 15. aprila 1909., a za Srbiju, Makedo-niju i Crnu Goru 28.02.1922. god. donijet Zakon o upravi vakufa, po kojem je Ministarstvu vjera data upravna i nadzorna vlast. Iako je Kraljevina priznala reisa Džemalu-din Čauševića, nije mu dozvolja-vala uticaj na vjerske poslove, a posebno vakufsko-mearifske. Mi-nistarstvo vjera je imenovalo i Va-kufski odbor. Višak prihoda vakufa išao je u Centralni vakufski fond pri Hipotekarnoj banci u Beogra-du. Za vrijeme Jugoslavije vakufska imovina, koja se sastojala uglav-nom od nekretnina, brojnih stam-benih i poslovnih zgrada i objeka-ta, gotovo je potpuno uništena u ratnim razaranjima. Umjesto da se bave razvojem vjerskog života, čel-nici Islamske zajednice u Novom Pazaru i Sandžaku bili su prinu-đeni da brane vakufsku imovinu i da se bore za goli opstanak ove institucije. O tome najbolje go-vore zapisnici sa sjednica Sreskog vakufskog povjerenstva u Novom Pazaru. Naime, tema gotovo svih sjednica ovog Povjerenstva u godi-nama nakon 1945. je borba protiv otimanja vakufa. Ostavivši ga bez pravne zaštite i svrstavši ga u ka-tegoriju privatne svojine, država je sebi omogućila pravo da vakuf, kao i sva druga privatna imovina, bude predmetom „zakonskog“ oduzi-manja. Budući da Bošnjaci nisu bili konstitutivni narod, država je svim silama nastojala obespraviti vakuf i svu drugu imovinu sa musliman-sko-bošnjačkim predznakom, te na taj način uništiti materijalnu sup-stancu muslimanskog življa bez koje je svaki narod osuđen na pro-past. Osim pukog oduzimanja va-kufske imovine, vakuf je u potpu-nosti izbačen iz obrazovnih pro-grama tako da se niti u jednoj obra-zovnoj ustanovi, osim u medresi, u bilo kom obimu ne izučava. To je neminovno dovelo do totalnog pravnog neznanja o vakufu. Poslje-dice ovog neznanja se ogledaju i u samom odnosu prema sačuvanim vakufima i vakufskoj imovini.

Represivni odnos vlasti prema vakufima Islamske zajednice imao je cilj slabljenja ekonomskog sta-tusa i uticaja Islamske zajednice, a time i muslimana. Vakufi su, opće poznato, ekonomska baza musli-mana bez kojeg Islamska zajedni-

ca postaje slaba i svodi se na puko funkcioniranje na temelju sadake.

Doprinos vakufa očuvanju islamskog identiteta u Sandžaku

Nastanak vakufa kod nas usko je povezan sa dolaskom islama u ove krajeve i uspostavljanjem dr-žavne vlasti zasnovane na Šerija-tu. Može se reći da je uloga vakufa, naročito u ranijem osmanskom pe-riodu, bila u toj mjeri značajna da se razvitak gradova ne može odvo-jeno ni posmatrati od historijske uloge vakufa. Institucija vakufa u Sandžaku dala je nemjerljiv dopri-nos u procesu formiranja i razvitka gradskih naselja. Isa-beg Ishako-vić, izgradivši prvu džamiju, prvi vakuf u Novom Pazaru, udario je temelj novom gradu. Od tog prvog vakufa nastao je grad u koji je islam nastanjen i zahvaljujući vakufu je opstao, a grad se razvijao.

Slobodno se može reći da San-džak svoj civilizacijski i kulturni napredak duguje vakifima i ljudima koju su svojim hajratima, vakufi-ma i potporama pomogli školstvo, učenost, kulturu, socijalni, huma-nitarni i ekonomski razvoj.

Vakuf je u svojoj historiji na ovim prostorima preživio, prije svega, kao ideja, a potom i kao in-stitucija, obzirom da su brojni dr-žavni sistemi koji su se smjenjiva-li na ovim prostorima oduzimali, uništavali vakufe i vakufska dobra. Islamska zajednica je u jednom ta-kvom okruženju nastojala da sa-čuva i održava vakufe. Međutim, u jednom agresivnom napadu s ci-ljem da se ekonomski uguši Islam-ska zajednice i jedan narod kultur-no i ekonomski osiromaši, bilo je objektivno teško iznaći najbolja rješenja.

Na temelju vakufa u Sandža-ku su osnovane medrese, mekte-bi, džamije. Kroz ove institucije, kroz vakuf, muslimani naših kra-jeva uspjeli su sačuvati svoj vjer-ski identitet. Koliko je samo djece, učenika i studenata prošlo i prolazi kroz njene institucije. Jasno je da je najdjelotvornije uložiti u čovje-ka, u obrt njegovog uma, znanja, stvaralaštva i odgoja. To je uloga vakufa - omogućiti islamski odgoj i obrazovanje muslimana, obrazo-vanje koje će ga učiniti slobodnim, a kada bude svjestan svoje slobo-de... Koliko je generacija ljudi uto-lilo svoju intelektualnu glad i žeđ u Medresi za protekle vjekove, a sada na Univerzitetu, Fakultetu, Školi Kur’ana, Biblioteci, teško je utvrditi, ali je činjenica da ih je bilo mnogo.

Rastući standard muslimana, viši obrazovni nivo daju moguć-nosti da se pokrenu inicijative da vjernici počnu davati od svoje imo-

vine za potrebe postojećih i izgrad-nju novih ustanova, džamija i dru-gih vjerskih institucija. Naši preci sigurno su bili vakifi, dobrotvo-ri. Često bi uskraćivali nasljedstvo svojoj djeci da bismo svi mi više imali i komotnije živjeli, da bi naša sirotinja nekako pregurala ovaj du-njaluk. Oni su to prvenstveno či-nili radi sevapa i vjere u ahiretsku nagradu. Onog momenta kada se naše društvo, i kao država i kao građani, bude brinulo i sekiralo za vakufsku imovinu kao što se brine i sekira za svoju ličnu imovinu, tek tada će se moći govoriti o ozbilj-nom shvatanju pozicije vakufa u društvu. Ovako, kao da sve, svje-sno ili nesvjesno, činimo da odbi-jemo potencijalne donatore-vakife našom općom nebrigom o vaku-fu. Treba učiniti dodatni napor da se pojasni značaj i uloga vakufa u društvu, da se otkloni predrasuda kako se pitanje vakufa tiče nekih drugih ljudi, a ne nas. Moramo se početi za vakuf boriti isto onako kako se borimo za svoju ličnu imo-vinu. Naravno, Sandžak je oduvi-jek bio mjesto vakufa i vakifa. Da je Sandžak zemlja vakifa i dobrih ljudi, o tome govori i činjenica da su uvakufljenja u Sandžaku sve brojnija. Uvakufljuju se kuće, ze-mljišta, džamije (koje grade poje-dinci) i sl. Ta činjenica nas itekako ohrabruje i ujedno obavezuje.

Odnos muslimana prema vaku-fima mora biti krajnje obazriv, jer je to, po hadisu, Allahova imovina prema kojoj se sa najvećim respek-tom i pažnjom treba ophoditi. U tom svjetlu interesantna je dova iz vakufname Sultan Sulejmana h.g. 950 /1543. godine: „...Neka onome ko bude pazio da moji vakufi op-stanu i radio na tome da se njihova dobit povećava, Allah učini da mu poslovi budu lijepi, primi njego-ve sevape, da ga zato nagradi ne-izmjerno, da ga sačuva nepogoda i tuga dunjalučkih.“

Zaključak

Vakuf je veoma važna ustanova islamskog socijalnog i imovinsko-pravnog sistema. U okrilju Šerija-ta je nastala, razvijala se i op¬stala sve do današnjih dana, odolijeva-jući raznim izazovima, nasrtajima, uzurpacijama, nacionalizacijama i pokušajima bukvalne eliminacije i likvidacije. Tokom svoje duge po-vijesti vakuf je odi¬grao nemjerlji-vo veliku ulogu na planu odgojno-obrazovnog, znanstvenog, socijal-nog, zdravstvenog, ekonomskog i sveukupnog islamskog progre-sa i razvoja. Čak su cijela naselja i gradovi nasta¬jali i razvijali se za-hvaljujući ovoj islamskoj ustanovi. Iz različitih razloga, nekada onih političke prirode, a najčešće onih proisteklih iz običnih, prizemnih, sebičnih ličnih interesa pojedinaca i grupa, vakufi su bili predmetom čestih ataka, uzurpacija, otimačina i pljački.

Vakuf je trajno dobro koje ljude uči da jedni druge nasljeđuju iz ge-neracije u generaciju, univerzal-noga je karaktera, pa stoga kasni-je generacije trebaju znati za svoje časne pretke koji su svojim vaku-fima i hajratima nekada prije po-mogli da se danas bolje i dostojni-je živi. Pored znanja o njima treba razvijati istu svijest o potrebi uva-kufljavanja i danas, tj. treba razvija-ti svijest o identitetu, pripadnosti, ali i odgovornosti da na isti način kao i naši časni prethodnici čini-mo trajno dobro. Naša obaveza je da vakufima povratimo epitet Alla-hova imovina i da ljude, naše dže-matlije, informiramo i educiramo o tome. Pored toga, naša obaveza je podstaći umnožavanje vakufa, a ne samo očuvanje postojećih. Među-tim, da bi se to postiglo potrebno je izgraditi svijest kod džematlija, a to se može ostvariti samo upor-nim, permanentnim i svakodnev-nim radom sa muslimanima.

27 Glas islamabroj 226/god. xvI prIreDIo: seaD ef. jasavIćISLAMSKE TEME

u čemu je nužno naređivati dobro i odvraćati od zla (iii dio)

Naređivanjem dobra i odvraćanjem od zla čuvamo ponos i dostojanstvo islama i muslimana, jer se samo tako vjernici međusobno mogu pomagati u obavezama dina i dunjaluka.

Dozvoljeno je čovjeku da ispolji određene riječi ili

djelo, pod uslovom da pri tome ima dobre namjere i cilj, pa makar i mislili ostali da je on htio nešto drugo mimo onoga što je naumio, ako se u tome nalazi interes vjere i dina, poput:

- otklanjanja zuluma i nasilja od sebe,

- otklanjanja zuluma i nasilja od muslimana,

- otklanjanja zuluma i nasi-lja od mu'ahida (nevjernika koji je pod ugovorom zaštite sa muslima-nima),

- pomaganja hakka i istine,- uklanjanja batila i laži

poput raznih hila i spletki koje su zabranjene i haram,

- odbrane muslimana od ne-vjernika ili

- radi ispunjenja Allahovog dž.š. i Poslanikovog emera.

(Pogledaj: Igasetul-Lehfan fi Mesajidiš-Šejtan, hafiz Ibnul-Kajjim, 2/94-95)

Ibnu Abbas r.a. prenosi da je Poslanik s.a.w.s. rekao: „Hamza b. Abdul-Muttalib r.a. je prvak še-hida na Sudnjemu danu, kao i čo-vjek koji je ustao pred nepraved-nom vlašću, naređujući im dobro i zabranjujući im zlo, pa zbog toga bude odbijen!“ (El-Mu'udžem el-Evsat, 4/238; Musned Ebu Hani-fe, 1/187)

Allah dž.š. kaže: „Odgovarat će oni koji ljudima nasilje i zulum čine i bez ikakva osnova red na Ze-mlji remete; njih čeka bolna pat-nja!“ (Šura, 42)

Šejh Sa'adi kaže: „Oni koji lju-dima nasilje i zulum čine“ – ovo se odnosi na cjelokupan život i misli se na nasilje i nepravedni odnos prema ljudima po pitanju njihovih života, ili imetka, ili časti i obraza!“ (Tejsirul-Kerimir-Rahman)

Allah dž.š. kaže: „Jezikom Da-vuda i Isa'a, sina Merjemina, pro-kleti su oni od sinova Isra'ilovih koji nisu vjerovali – zato što su se bunili, i uvijek granice zla prela-zili. Jedni druge nisu odvraćali od grješnih postupaka koje su radili. Ružno li je zaista to kako su postu-pali!“ (El-Ma'ida, 79)

Imam Gazali kaže: „Žešćeg ukora od ovoga nema, a razlog za-služenja i dobijanja Allahovog pro-kletstva i la'aneta bio je nezabra-njivanje zla!“ (Ihja'u 'Ulumid-din, 2/307)

Abdullah b. Omer r.a. prenosi da je Poslanik s.a.w.s. rekao: „Kada vidiš muslimane kako se, zulumća-ru i nasilniku, boje reći u lice: - O siledžijo, zulumćaru i nasilniče – slobodno se poselami sa njima!“ (Musned, Ahmed b. Hanbel, br. 6521)

Oživjeti pravdu i istinu i umr-tviti nepravdu i neistinu je nešto najljepše što čovjek može doži-vjeti od užitaka na ovome svije-tu, iako se radi postizanja tog cilja mora mnogo žrtvovati u životu. Allah se smilovao svakom čovjeku koji oživi istinu, a umrtvi neistinu, suzbije nasilje i zulum, a usposta-vi pravdu.

Naređivanjem dobra i odvraća-njem od zla čuvamo ponos i do-stojanstvo islama i muslimana, jer se samo tako vjernici međusobno mogu pomagati u obavezama dina i dunjaluka. Praktičnim bavljenjem uspostavom dobra i odvraćanjem od zla dajemo do znanja ljudima i svim vjernicima da je u pitanju ve-lika obaveza s kojom se nije baš lako nositi, pa je zbog težine tereta uspostave dobra i borbe protiv zla ovaj postulat vjere toliko častan i odabran.

Samo na ovaj način muslima-ni mogu pomagati jedni drugima zbog čega neće prezreni biti. Jedni druge će jačati i snažiti, pa neće na-zadovati niti će posustajati pred poteškoćama i preprekama koje se budu nalazile na putu uspostave dobra i odvraćanja od zla. Bivaju-ći svjesni propisanosti i vrjednote borbe za dobro i protiv zla vjer-nici ulijevaju nadu jedni drugima, te psihički i fizički jedan drugog bodre da se ne predadnu već da smjerno nose i podnose sav teret i obaveze uspostave dobra i borbe protiv zla.

Ljudski život bi bio nesvrsis-hodan bez institucije naređivanja dobra i odvraćanja od zla i to je životni moto svakog vjernika i ča-snog čovjeka. Čovjek je samo onaj koji je spreman žrtvovati sebe, svoj imetak, čast i život za drugog čo-vjeka, dok je nečovjek onaj koji nije spreman žrtvovati sebe, svoj imetak, čast i život za dobrobit drugog čovjeka. Oni koji se brinu samo o sebi i ne interesuje ih to što će drugi ljudi biti u neimaštini i problemu, zovu se neljudima!

Pred pravim ljudima je svaka sila mala, svaka prepreka premosti-va, svaka spletka i varka na vrijeme otkrivena i osujećena; takvi ljudi imaju na umu da je Allah dž.š. uvi-

jek sa njima sve dok su takvi, dok se bore za dobro, a protiv zla!

Naređivanjem dobra jačamo ponos i čast vjernika, dok bor-bom protiv zla činimo grješnike i nevjernike poniženim, beznadež-nim i slabim, dok neangažiranjem na putu afirmacije dobra, bježa-njem od dobra i izbjegavanjem borbe protiv zla činimo da vjernici budu potlačeni i slabi, da gube svoj ponos i dignitet, a da se oholnici, nevjernici i grješnici još više osile i još više počine zla na zemaljskoj kugli.

Allahov Poslanik s.a.w.s. je rekao: „Sinovi Israilovi su počeli propadati i nazadovati zbog toga što bi rekli nekome koji griješi: 'Boj se Allaha i prođi se toga što činiš, to ti nije halal' - da bi zatim sutradan sjedio sa istim tim čovje-kom, jeo i pio. Kada su tako poče-li raditi Allah dž.š. im je okrenuo srca jednih protiv drugih.“ Zatim Poslanik s.a.w.s. prouči ajete: „Je-zikom Davuda i Isaa, sina Mer-jemina, prokleti su oni od sinova Israilovih koji nisu vjerovali – zato što su se bunili i uvijek granice zla prelazili: jedni druge nisu odvraćali od grješnih postupaka koje su ra-dili. Ružno li je zaista to kako su postupali! Ti vidiš mnoge od njih kako s mnogobošcima prijateljuju. Ružno li je zaista ono što sami sebi pripremaju: da se Allah na njih ra-srdi i da u patnji vječno ostanu. A da vjeruju u Allaha i Vjerovjesni-ka i u ono što se njemu objavlju-je, oni s njima ne bi prijateljevali, ali, mnogi od njih su nevjernici.“ (El-Ma'ida, 78-81) Zatim Poslanik s.a.w.s. reče: „Ne, tako mi Alla-ha! Naređivat ćete dobro, zabra-njivat ćete zlo, dohvatit ćete za ruku nasilnika-zalima i privesti ga licu pravde i ograničiti ga i svezati istinom i pravdom!“ (Sunen, Ebu

Davud, br. 4338)

Huzejfe b. el-Jeman r.a. preno-si da je Allahov Poslanik s.a.w.s. rekao: „Tako mi Onoga u čijoj je ruci moja duša, ili ćete naređivati dobro i odvraćati od zla, ili će vam Allah dž.š. poslati takvu kaznu od Sebe, da ćete Mu se dovama obra-ćati, a On vam se na dove neće oda-zivati!“ (Sunen, Tirmizi, br. 2169)

Allahov Poslanik s.a.w.s. je rekao: „Tako mi Onoga u čijoj je ruci moja duša, ili ćete naređivati dobro i zabranjivati zlo i dohvatiti za ruku nasilnika-zalima i privesti ga licu pravde, ili će vam Allah dž.š. okrenuti srca jednih protiv drugih, pa će vas prokleti isto onako kako je proklinjao ljude od prije!“ (El-Mu'udžem el-Kebir, Taberani, br. 10115)

Ummu Habiba r.a., žena Alla-hovog Poslanika s.a.w.s., prenosi da je rekao: „Za svaku riječ će čo-vjek – sin Ademov, odgovarati, izu-zev za riječ kojom je naređivao da se čini dobro, ili riječ kojom je za-branjivao da se ćini zlo, ili je svo-jim jezikom spominjao Allaha dž.š. i činio zikrullah!“ (Sunen, Ibnu Madždže, br. 3974)

Enes b. Malik r.a. prenosi: „Bi rečeno: 'O Allahov Poslani-če, kada ćemo bataliti naređivanje dobra i odvraćanje od zla?' Posla-nik s.a.w.s. reče: 'Onda kada se po-javi među vama ono što se pojavlji-valo među narodima prije vas!' Re-kosmo: 'Šta se to pojavljivalo prije nas, o Allahov Poslaniče?' Posla-nik s.a.w.s. reče: 'Vlast kod mladih osoba, poroci i nemoral kod starih ljudi, a 'ilm i znanje kod ljudi koji su grješnici!'“ (Sunen, Ibnu Mad-ždže, br. 4015)

15. januar 2012. 28Glas islamaISLAMSKE TEMEIbrahIm eD-Duvejš

LIJEK zA SvE ONE KOJI SU LIšENISve rečeno od oblika lišenosti je zapravo zbog udaljenosti od Pravog puta, a

čovjek je lišen u onolikoj mjeri koliko je udaljen od pokornosti Allahu.

Kada bi se oni koji su lišeni zapitali: Gdje je izlaz? Šta

je lijek? Lijek je ono što je Poslanik a.s. rekao Sufjanu ibn Abdullahu kada ga je upitao: „O, Božji Posla-niče, reci mi nešto o islamu da po-slije tebe više nikog ne pitam?“ Po-slanik a.s. reče: „Reci: 'Ja vjerujem u Allaha' i na tome čvrsto ustraj!“

O, lišeni i lišena! Ako kažemo kao što je Poslanik a.s. rekao: Vje-rujemo u Allaha, a zatim budemo ustrajni na putu pokornosti Alla-hu, te ako budemo izvršavali ono što Allah Uzvišeni traži od nas, neminovno je da ćemo biti na Pra-vom putu, bez skretanja niti lijevo niti desno.

Marljivo razmišljanje o Pravom putu

Neki koji slušaju ovo smatraju da je biti na Pravom putu neoba-veznost (dobra volja), te da ko želi biti na njemu - bit će, a ko ne želi - nije na šteti. Međutim, to je po-grešno shvatanje. Od svakog mu-slimana se traži da bude na Pravom putu, a Uzvišeni kaže: „Ti idi Pra-vim putem, kao što ti je naređeno, i neka tako postupe i vjernici koji su uz tebe.“ ( Hud, 113 )

Plodovi kojima rezultira Pravi put mnogobrojni su i oni podsti-ču onoga ko ih posjeduje na pri-državanje Allahovog zakona i sa-mokontrolu. Uzvišeni Allah kaže: „Onima koji govore: "Gospodar naš je Allah" - pa poslije osta-nu pri tome - dolaze meleki: "Ne bojte se i ne žalostite se, i raduj-te se Džennetu koji vam je obe-ćan. Mi smo zaštitnici vaši u živo-tu na ovome svijetu, a i na onome; u njemu ćete imati sve ono što duše vaše zažele, i što god zatra-žite – imat ćete; bit ćete počašćeni od Onoga koji prašta i koji je Mi-lostiv."“ ( Fussilet, 30-32 ) „A da se Pravog puta drže, Mi bismo ih vodom obilnom pojili, da bismo ih

time na kušnju stavili; a onoga ko neće da se Gospodaru svome kla-nja On će u patnju tešku uvesti.“ ( El-Džinn, 16-17 )

Koliko je samo lišenih koji pate! Koliko je samo onih koje su lišene i koje pate, među našom omladinom, našim narodom, bra-ćom i sestrama? Molimo Allaha da ih uputi!

Arapi su živjeli usred pustinje bijednim životom, sve dok nisu pošli Pravim putem, te pred njima nastade zemlja koja je obilovala vodom i na kojoj je izvirala opskr-ba. Međutim, skrenuše sa Pravog puta, pa im se dobra njihova odu-zeše. Uzvišeni Allah kaže: „A da su stanovnici sela i gradova vjerovali i grijeha se klonili, Mi bismo im bla-goslove i s neba i iz zemlje slali.“ ( El-E'araf, 96 )

Sve ovo prethodno rečeno od oblika lišenosti je zapravo zbog udaljenosti od Pravog puta, a čo-vjek je lišen u onolikoj mjeri koli-ko je udaljen od pokornosti Alla-hu.

Dragi brate, draga sestro! Za-stani nekoliko trenutaka daleko od dunjaluka i njegovih „dobara“, poput zlata, ugleda i dvoraca; sjed-ni sam daleko od prijatelja i djece, osami se i zapitaj: Zašto živim? Šta želim? Kakav će biti kraj? Odakle sam došao? Gdje ću otići? Ali, pazi samo da ne budeš poput lišenog kršćanskog pjesnika koji kaže:

„Došao sam ne znam ni odakle, ali sam stigao.

Pogledah svoja stopala na putu, pa pođoh.

Nastavit ću da putujem ako želim, ili ću razmišljati kako dođoh.

Kako stopala svoja pogledah, Ne znam.“

Zbunjenost i neodlučnost. Strah koji osjećaju oni koji su lišeni bla-godati imana. Ali, nas muslimane, mu'mine ne zbunjuju ova pitanja,

hvala Allahu. Mi u našoj vjeri nala-zimo podrobne odgovore na njih; Kur'an i hadisi Poslanika a.s. jasno govore o tome. Kur'an nas je nau-čio da živimo s ciljem i svrhom: „A džine i ljude sam stvorio samo zato da mi se klanjaju.“ (Ez-Zarijat, 56 ) Pa da li ti, dragi brate, živiš s nekim ciljem?

Kur'an nas je, također, podučio tome da je sve u našem životu radi Allaha: „Reci: - Klanjanje moje, i obredi moji, i život moj, i smrt moja doista su posvećeni Allahu, Gospodaru svjetova, koji nema sa-učesnika.“ (El-E'nam, 162-163)

Da li je, dragi brate, sve u tvom životu radi Allaha ne radimo ništa osim ono čime je Allah zadovoljan, ne govorimo ništa osim ono čime je Allah zadovoljan; da je Allah za-dovoljan nama pa makar sve ljude rasrdili, da u svakom trenutku po-navljamo riječi La ilahe illallah, znajući da onaj ko živi po njima iskreno i odano bit će slavan i sre-tan, a onaj ko umre na njima iskre-no i odano umro je kao šehid i ući će u Džennet.

Stoga, poslušaj i znaj, o ti koji si lišen! Onaj ko živi s ciljem i razlogom, kreće se, radi, obavlja namaz, odlazi, dolazi, trudi se da ispuni svoje vrijeme, ne provodi ni trenutak u dokolici jer dokoli-ca uništava, a besposlica proizvo-di lijenost. Većina ljudi koji imaju briga i žalosti su, ustvari, dokoli-čari i besposlenjaci. Doista će te, onda kada budeš nezauzet, obuze-ti briga, tuga, zle misli i bojazni, te ćeš biti u domenu šejtanskih splet-ki. Draga braćo i sestre! Neka vaša briga bude jedina - briga za Ahiret, briga o susretu sa Allahom Uzvi-šenim, briga stajanja ispred Njega Uzvišenog: „Tada će ispitivani biti, i nijedna tajna vaša neće sakrivena ostati.“ (El-Haqqa', 18)

Sve što činiš čini radi Allaha, nastoj da stekneš Allahovo zado-voljstvo i ne čekaj ni od koga da ti zahvaljuje. Dragi brate, sestro! Šta si pripremio ili pripremila za sebe? Allah Uzvišeni kaže: „A pripremi-te nešto i za duše svoje. I bojte se Allaha i znajte da ćete pred Njega stati.“ (El-Bekare, 223 )

Zaista, onaj ko uzjaše leđa bes-posličarenja i nemarnosti, dospjet će u kuću teškoća i kajanja. Stoga, prvi lijek je ozbiljno razmišljenje o Pravom putu i njegovom pridr-žavanju. Imaj cilj radi kojeg živiš i svrhu, kako bi osjetio vrijednost života, i nastoj da ti interes uvi-jek bude Allahovo zadovoljstvo - zadovoljstvo mimo kojeg drugog nema, te pokornost Allahu - po-kornost mimo koje druge nema.Nastavit će se...

prevela i priredila selma plojović

natjEcanja „osvoji

mILION“ – hARAm

Dr. Kardavi je donio fetvu u kojoj zabranju-

je natjecanja koja organizira-ju neke firme preko telefona, kao natjecanja „osvoji million“ i smatra ih za vrstu kocke za-branjenu Šerijatom.

Natjecanja „osvoji milli-on“ koje organiziraju neke firme putem telefona nije ništa drugo do jedan vid kocke, ili mejsir jezikom Kur'ana. Žude-ći za milionom kojeg bi dobio od novca što potroše za tele-fonske račune, sa mogućnošću da dobiju ili izgube, gubi velika većina, a dobije jedan od mili-on ili nekoliko miliona.

Tačno je da se ne izgubi mnogo novca, ali mjerodavno je ono s početka. Nije bitna količina gubitka, važno je da se ulazi u proces kockanja da bi dobio i postao milioner u trenutku.

A islam potpuno zabranju-je opklade i kockanje i poredi ga sa vinom u Allahovoj Knji-zi, te ga, sa vinom, kumirima i strjelicama za gatanje, progla-šava jednim od odvratnih šej-tanovih djela, što ukazuje da je to jedna od velikih, a ne malih, zabrana. A to sve da bi sačuva-lo ljude vezanja za snove i ilu-zije, koje se javljaju bez osno-va. Islam ne brani čovjeku da zarađuje, u širokoj mreži uzro-ka i događaja, u skladu sa Alla-hovim zakonima koje je uspo-stavio u svemiru i u društvu, a temelj ovoga zakona jeste da čovjek zarađuje imetak napo-rom svoje ruke, svojim znojem na čelu, umnim i tjelesnim na-porom i u kontinuitetu, danju i noću, dok ne ostvari svoje želje.

Zatim, te firme koje orga-niziraju ovakva i slična natje-canja skupljaju od ljudi mnogo više novca nego što im isplate, zato što je njihov broj veliki, a to je, s druge strane, besprav-no uzimanje tuđeg imetka, ili lakše rečeno, upakovana pre-vara, umotana u natjecanje. A ono što žalosti jeste da se širi u našem, islamskom društvu ovaj vid natjecanja i dozvolja-vaju se lutrije, tombole i sl., koje islam prezire i zabranjuje, te uče islamsku omladinu ovim nešerijatskim pojavama, da pli-vaju po suhom, lete bez krila... I doista je davno na to upozo-rio Alija r.a. svoga sina Hasana r.a. savjetom rekavši: „Čuvaj se oslanjanja na sudbinu, doista je to imetak bezumnih.“

Izvor: qaradawi.net

prijevod: adis mahalbašić

obrada: www.islam-iman.com

fETvE Dr. jusuf el-KarDavI

29 Glas islamabroj 226/god. xvIpreveo sa arapsKoG: ersan grahovacISLAMSKE TEME

duhovna dimenzija ibadeta (v dio)Namaz je vaga islama. Njime se čovjek vaga i tu se stvarno vidi kakvo mu je stanje, na kojem je duhovnom stepenu, koliko je blizu Allahu i koliki je njegov udio u tome. Namaz predstavlja razgovor sa Allahom i

djelo koje Njemu približava, u kojem nema nikakvog posrednika između roba i Rabba.

Čovjek jača svoju prisutnost u namazu i posvećenost

svom Gospodaru u njemu kada pobijedi svoje strasti i prohtjeve, jer u suprotnom strast će pobijedi-ti srce, a prohtjev ga zarobiti. Tako će šejtan u njemu naći mjesto svog boravka i tu se ustabiliti, pa kako će se onda sačuvati raznih vesvesa i misli? Tri su vrste srca:

1. Srce koje je lišeno imana i svakog dobra, a to je mračno srce. Šejtan se ne mora umarati da mu ubacuje vesvese, jer je to srce uzeo za svoju kuću i stanište i potpu-no se u njemu učvrstio, vladajući njime kako god želi.

2. Srce koje je prosvijetljeno svjetlom imana i u kojem je za-paljenja njegova svjetiljka, ali ima tminu strasti i oluje prohtjeva. Šej-tan mu nekada prilazi, a nekad se od njega udaljava, tu ima neka svoja polja i ostvaruje neke želje, jer je rat promjenljive sreće. Stanja ove grupe se razlikuju, manje ili više, tako da među njima ima ljudi koji imaju više poraza nego pobje-da i onih koji imaju više pobjeda nad neprijateljem nego poraza od njega, te onih kod kojih je nekad tako, a nekad ovako.

3. Srce koje je ispunjeno ima-nom, osvijetljeno njegovom svje-tlošću, od kojeg su uklonjeni za-stori strasti i tmine. Svjetlo u nje-govim prsima blista, a taj sjaj ima svoje gorivo i kada bi mu se šejtan približio bio bi spaljen njime. On je poput neba zaštićenog zvijez-dama - ako mu se šejtan približi želeći preći granicu, biva pogođen njima i spaljen. A svetost neba nije veća od svetosti vjernika i Allah ga čuva više nego što čuva nebo. Nebo je mjesto gdje meleki oboža-vaju Allaha, odakle je došla Objava i gdje se nalazi svjetlo pokorno-sti, a srce vjernika je mjesto ispo-vijedanja Allahove jednoće, ljuba-vi prema Njemu, spoznaje Njega i vjerovanja u Njega, i u njemu je svjetlo pokornosti. Ono zbog toga zaslužuje da ga Allah čuva od spletki neprijatelja uklonivši svaku od njih. (Allahov Poslanik s.a.w.s. je rekao: „Na nebu nema mjesta ni koliko četiri prsta, a da na njemu melek nije spustio svoje čelo na sedždu Allahu.“ Hadis je sahih. Vidjeti: El-Hakim, El-Mustedrek, 2/510, i Es-Silsiletul-ehadisis-sahi-ha, 4/299)

Za ovo postoji lijep primjer, a to je primjer tri kuće:

- Jedna kuća pripada vladaru i u njoj se nalaze njegove riznice, tre-zori i dragulji.

- Jedna kuća pripada robu i u njoj ima svoje riznice i trezore, ali nema kraljevih dragulja i trezora.

- Jedna kuća je prazna i u njoj

nema ništa.Kada dođe lopov da krade iz

jedne od kuća, iz koje će krasti? Ako kažeš iz prazne kuće to je ne-moguće, jer u njoj nema šta da se krade. Zato kada je Ibn Abbasu rečeno da Jevreji misle da nema-ju vesvesa u svojim molitvama, on je rekao: „A šta će šejtan da radi sa uništenim srcem?“ Ako kažeš da će krasti iz vladareve kuće, to je nemoguće, jer ima toliko stražara i komandira da je nemoguće lopuvu da joj se uopšte približi. A kako i ne bi kad je lično vladar čuva? Kako da joj se lopov približi, a oko nje su toliki stražari i vojnici? Tako je lopovu ostala samo treća kuća i to je ona na koju se vrše napadi. Zato neka onaj koji razuma ima dobro razmisli o ovom primjeru i neka ga primijeni na srca, jer mu potpuno odgovara.

Srce koje je lišeno svakog dobra je srce nevjernika i munafika. To je šejtanova kuća koju je uzeo sebi za dom, u njoj se nastanio i ustabilio, pa šta će da ukrade kad se u njoj nalaze šejtanove riznice, trezori, sumnje, priviđenja i vesvese?

Koji šejtan će se usuditi prema srcu koje je ispunjeno Allaho-vim veličanstvom, ljubavlju prema Njemu i sviješću o Njegovom nad-zoru? A šta će ukrasti kada najviše što može da uradi je da u određe-nim periodima ponešto otme i za-plijeni iznenadivši roba u trenutku njegovog nemara u koji mora za-pasti pošto je ljudsko biće i zako-ni koji važe za ljudska bića važe i za njega, poput nemara, zaborava, odsutnosti ili ovladavanja ljudske prirode.

Tu je i srce koje u sebi ima tevhida, spoznaje Allaha, ljubavi prema Njemu i vjerovanja u Njega, vjerovanja u Njegovo obećanje i prijetnju, ali tu su i strasti duše, njene osobine, pozivi prohtjeva i ljudska priroda. Srce se nalazi iz-među ova dva poziva - nekada je bliže pozivu imana, spoznaje, lju-bavi prema Allahu, iskrene želje prema Njemu Jedinom, a nekada je bliže pozivu šejtana, prohtjeva i svoje prirode. U ovom srcu šejtan nekada ostvari svoju želju, u njemu ima svoja mjesta, ali vodi i bitke sa njim, a Allah daje pobjedu kome hoće: „...a pobjeda dolazi samo od Allaha, Silnoga i Mudrog.“ (Alu Imran, 126) Šejtan ga može pobije-diti onoliko koliko ima svog oružja u takvom srcu. On ulazi u njega i tamo nalazi svoje oružje koje uzme i njime se bori protiv čovjeka. Nje-govo oružje su strasti, sumnje, pri-viđenja i puste želje, a sve je to u srcu, pa kada šejtan u njega uđe i nađe spremno oružje, uzme ga i njime napada srce. Ako rob bude

imao dovoljno imanske opskrbe kojom će pružiti otpor šejtano-vom napadu i nadvladati ga - tako će mu se osvetiti, a ako ne - onda pobjeda pripada njegovom neprija-telju. Ve la haule ve la kuvvete illa billah (Nema snage niti moći osim sa Allahom.)

Ako rob da dozvolu svom ne-prijatelju otvarajući mu vrata i pu-štajući ga u svoju kuću, kod sebe, dajući mu oružje kojim će se šej-tan boriti protiv njega, takav čo-vjek je zaslužio prijekor. „Zato samo sebe kori, a ne kori jahali-ce (tj. ne kori svoje tijelo i organe koji su samo oruđe, poput jahali-ce kojom upravlja duša) i umri od tuge, jer nemaš nikakvog opravda-nja.“ (Vidjeti: Ibnul-Qajjim, El-Va-bilus-sajjib, 24-26, treće izdanje: Darul-hadis, Kairo, 1999.)

Namaz je vaga islama

Njime se čovjek vaga i tu se stvarno vidi kakvo mu je stanje, na kojem je duhovnom stepenu, koli-ko je blizu Allahu i koliki je njegov udio u tome. Namaz predstavlja razgovor sa Allahom i djelo koje Njemu približava, u kojem nema nikakvog posrednika između roba i Rabba. Ništa ne izaziva veću ra-dost, užitak u srcu i ljepotu života od namaza, ukoliko je od onih koji istinski vole Allaha. On ničemu ne daje prednost nad osamom sa nje-govim Voljenim, razgovorom sa Njim i prisutnošću pred Njim, niti za njega ima išta ljepše od toga. On se svojim srcem posvetio svom Vo-ljenom, a prije toga je patio zbog trpljenja drugih, kontakta sa stvo-renjima i zauzetosti njima. Među-tim, kada je ustao na namaz, po-

bjegao je Allahu od svega ostalog, kod Njega je našao utočište, smi-rio se uz Njegovo spominjanje, na-šavši istinsku radost u prisutnosti pred Njim i razgovoru sa Njim. Za njega nema ništa važnije od na-maza. On se osjeća kao u tamnici, tjeskobi i nevolji sve dok ne dođe namaz kada se njegovo srce otvori, prostrano postane i odmori se, kao što kaže Vjerovjesnik s.a.w.s. Bi-lalu: „O Bilale, odmori nas nama-zom“, a nije rekao: „Odmori nas od namaza“, kao što kažu lažljivci i nemarnici.

Neko od selefa je rekao: „Čo-vjek je nepotpunog imana sve dok je u brizi i tugi, ali kada stupi u namaz – od njega se otklone briga i tuga i upotpuni mu se iman.“ I kaže: „Namaz je istinska radost onih koji vole Allaha, sreća i užitak njihovih duša i slast njihovih srca. Oni osjećaju prazninu dok ne uđu u namaz, kao što besposličari osje-ćaju prazninu dok ga brzo ne zavr-še. Tako zaljubljenici imaju jedan odnos prema namazu, a oni koji 'kljucaju' u namazu imaju drugačiji odnos.“ (Vidjeti: Ibnul-Qajjim, Ta-riqul-hidžretejn, 308, drugo izda-nje: Darus-selefijje, Kairo, 1394. ]

„Ukratko rečeno, za onog koji osjeća istinsku radost u namazu nema ništa draže niti ljepše od na-maza. On bi volio da cijeli život provede u namazu, a kada zavr-ši sa namazom on tješi svoju dušu da će mu se uskoro vratiti. On mu se uvijek vraća i nikada se ne za-siti. Ništa ne može izmjeriti iman roba i njegovu ljubav prema Allahu kao što to može učiniti vaga na-maza. To je pravedna vaga koja ne griješi u mjerenju.“ (Vidjeti: Ibnul-Qajjim, Tariqul-hidžretejn, 308)


bosna od a. do b. izetbegovićaMatrica je uvijek ista i u redovima Bošnjaka se pronađe neki izdajnik koji radi na štetu muslimana, ali na sreću Dodik je

prazan pištolj kojeg se još jedino plaši Bakir Izetbegović, a bošnjačka inteligencija i misleći ljudi su sve te njihove spletke pročitali.

PROMOCIJEnermIn GIcIć

U Divanhani BKZ-a u ponedjeljak 9. ja-

nuara 2012. godine održa-na je pPromocija knjige po-znatog bosansko-hercego-vačkog novinara i publici-ste Nedžada Latića. Knjigu pod nazivom „Bosna od A. do B. Izetbegovića“ pro-movirao je sam autor koji je kazao da je knjiga zbir-ka njegovih tekstova koji govore o situaciji i stanju u Bosni i Hercegovini, a koji su uglavnom objavljeni u bosanskoj štampi.

Za promociju ove knji-ge namjerno je izabran 9. januar jer je toga dana prije dvadeset godina izvršen ustavno-pravni napad na Republiku Bosnu i Herce-govinu. Tog dana samozva-na Skupština srpskog na-roda u Bosni i Hercegovi-ni usvojila je Deklaraciju o proglašenju tzv. Srpske Re-publike Bosne i Hercego-vine. Taj čin bio je početak otvorene političke agresije na Bosnu i Hercegovinu od strane bosanskih Srba kao produžene ruke velikosrp-skog srbijanskog režima. Uslijedila je potom oruža-na agresija, genocid, kultu-rocid, urbicid nad Bosnom i Hercegovinom i Bošnja-cima.

Prije promocije knjige, a povodom 9. januara, pri-sutnima se obratio i direk-tor Instituta za istraživanje genocida dr. Admir Mu-ratović koji je kazao da se BKZ priključuje inicijativi da se ovaj dan, pored 11. jula, proglasi za Dan sjeća-nja na genocid u BiH 1992-1995. godine i da svi Boš-njaci trebaju svoju djecu da vaspitavaju i svakog dana podsjećaju na ono što se dogodilo u BiH:

„Tog dana prije dvade-set godina i sami učesni-ci tog događaja, prije svih Ratko Mladić, nakon što je saslušao plan u šest tačaka o stvaranju Srpske Repu-blike Bosne i Hercegovine, izjavio je da se taj prijedlog zove genocid. I on je tada priznao da taj plan podra-zumijeva stvaranje etnički čiste Velike Srbije u kojoj neće biti mjesta za one koji su drugačiji. Ono što svaki Bošnjak treba da zna jeste da je takozvana Republika Srpska nastala na genoci-du. Nastala je na krvi preko

sto hiljada nevinih Bošnja-ka. Nastala je na temelji-ma dvadeset pet hiljada si-lovanja i preko pola milio-na prognanih Bošnjaka“ – rekao je dr. Muratović.

On se osvrnuo na to da je cjelokupni politički, in-telektualni i duhovni vrh Srba bio na obilježavanju dvadesetogodišnjice ustav-no-pravnog napada na BiH i ocijenio je to zabrinjava-jućim i upozoravajućim.

„Boris Tadić je danas imao hrabrosti da bude u Banja Luci i da obilježa-va dan koji za nas Bošnja-ke znači i podrazumijeva projekt genocidnih namje-ra. Zbog činjenice da smo nekada glasali za njega i da je našim glasovima postao predsjednik, želimo da ga upitamo da li je on konti-nuitet politike koja je do-vela do onoga što se desi-lo 1992. godine u BiH“ – pitao je dr. Muratović.

On je također upitao zašto politički vrh Bošnja-ka o tome ćuti i zašto se Bakir Izetbegović, Sulej-man Tihić, Zlatko Lagum-džija, Sulejman Ugljanin, Rasim Ljajić ne oglašavaju povodom ove teme.

„Mi imamo pravo sma-trati da se danas u Banja Luci isplanirao novi geno-cidni projekt baš zbog toga što su oni potvrdili da sve ono što je nastalo na te-meljima događaja iz 1992. godine jeste nešto legiti-mno i prihvatljivo za srpski narod. Ako oni imaju na to pravo onda i mi imamo pravo našim pokoljenjima govoriti istinu koja glasi:

9. januara 1992. godine po-čelo je sprovođenje geno-cidnog plana koji je sko-van u SANU, podržan na-žalost od tadašnjih čelnih ljudi Srpske pravoslavne crkve, izveden kroz zalaga-nje i infrastrukturu politič-kih lidera tadašnje SFRJ“ – rekao je Admir Muratović.

Nakon Muratovićevog obraćanja pročitano je i pismo kojim Islamska za-jednica osuđuje Dodiko-ve napade na islam i Aliju Izetbegovića.

Nedžad Latić je ukazao da se napadi na Islam i mu-slimane odvijaju po usta-ljenom receptu i matrici već godinama i da se samo smjenjuju izvođači radova.

„Matrica je uvijek ista i u redovima Bošnjaka se pronađe neki izdajnik koji radi na štetu muslimana, ali na sreću Dodik je pra-zan pištolj kojeg se još je-dino plaši Bakir Izetbego-vić, a bošnjačka inteligen-cija i misleći ljudi su sve te njihove spletke pročitali“ – rekao je Nedžad Latić.

On je na početku svog izlaganja govorio i o svo-joj knjizi „Boja povijesti – Izetbegovićeve godine 1983-2003.“ u kojoj se na-lazi svjedočanstvo o proce-su 1983. godine.

„Sve je to još uvijek jedna cjelina - i ovo današ-nje Dodikovo pominjanje islama i Alije Izetbegovi-ća u negativnom kontek-stu i tadašnji proces musli-manima. Tadašnja optuž-nica Izetbegoviću je upra-vo ovo što Dodik govori danas. Islamizacija BiH, to

je prva i temeljna optužni-ca na osnovu Islamske de-klaracije. Zato je vrlo važno iščitati metodu kako oni pripremaju Hrvate i Srbe da mrze Bošnjake“ – rekao je Nedžad Latić.

On je naglasio da je u toj optužnici prvi put po-menuto etničko čišćenje, a da je čak i sevdalinka in-kriminirana kao iskazivanje nacionalizma.

„Zapravo, optužni-ca je rađena u Beogradu u mozgu Frankeštajna i iskoristili su se određeni momenti kao što je uticaj iranske revolucije i mogu vam reći da nisu samo Srbi učestvovali. To je bio širi globalni koncept, kao što danas imate borbu protiv 'islamskog terorizma'. Tada je to bilo jednoumlje i či-tanjem tadašnjih stenogra-ma zaključujemo da je Raif Dizdarević stajao iza ovog progona. I danas su u San-džaku na sceni slične stva-ri pod uvjetom specijalnog rata protiv muslimana, pa zato o tim stvarima treba precizno i tačno promišlja-ti“ – rekao je Latić.

On je kazao da je na optuženičkoj klupi trebao da bude Husein Đozo - najveći bošnjački mislilac dvadesetog vijeka i da su Đozo i Alija Izetbegović dva neprevaziđena mislioca u Bošnjaka. Naglasio je da je u knjizi pomenuo preko 150 imena i da ga nikada niko nije demantirao.

On je govorio i o tome kako se bio zakleo da neće nikada pisati o Srebrenici, ali da je u knjizi „Bosna od

A. do B. Izetbegovića“ na-pisao jedno poglavlje „Sre-brenica u naručju dželata“.

„Mi tvrdimo da nam se desilo 10 genocida i to lako kažemo, ko s nokta. Mi smo druga nacija po stra-danju u Drugom svjetskom ratu, odmah poslije Jevre-ja, ali nigdje nikakvo strati-šte nije označeno, niti se to dalo. Evropa je opterećena inkvizitorskom mržnjom prema islamu i zato ovakve stvari prolaze. Ja mislim da se Bošnjacima genocid neće više nikada desiti“ – rekao je Latić.

On je kazao da je ideja Mladih muslimana preži-vjela kroz Aliju Izetbego-vića koji je bio vizionar koji je predviđao muslimansku konfederaciju.

„Bošnjaci su danas sebi najveći dušmani zato što imaju veliku šansu, a ne iskorištavaju je. Mi mora-mo da obratimo pažnju na matricu kako se uči mrziti musliman i da analiziramo njihove metode. Ima jedan paradoks Bošnjaka. Naža-lost, Bosnu samo Srebreni-ca spašava - do sad bi je ra-skomadali. Nažalost, mrtvi spašavaju Bosnu“ – rekao je na kraju svog obraćanja Nedžad Latić

Nakon promocije po-sjetioci su imali priliku da kupe primjerak knjige „Bosna od A. do B. Izetbe-govića“ koja je po promo-tivnoj cijeni koštala 600 di-nara, a autor Nedžad Latić je potpisivao prodate pri-mjerke.

31 Glas islamabroj 226/god. xvI nermIn GIcIćPROMOCIJE

ISLAMSKA MISAO JE OTvORENA MISAOIslamska misao je slobodna i otvorena misao koja daje doprinos i prosperite cjelokupnom

čovječanstvu. Islam je nadnacionalan, ali je identitet Bošnjaka veoma inkorporiran u identitet islama i kada se govori o islamskim temama govori se i

o bošnjačkim temama i bošnjačkoj misli.

U organizaciji Fakulteta za islamske studije u Novom

Pazaru (FIS), u petak 16. decembra u Velikoj sali Mešihata priređena je promocija petog broja naučnog ča-sopisa „Islamska misao“.

Peti broj Zbornika naučnih ra-dova profesora i asistenata FIS-a sadrži petnaest objavljenih radova iz različitih naučnih oblasti. Pro-moteri „Islamske misli“ na ovoj promociji bili su prof. dr. Džemil Bektović, prof. dr. Hasan Džilo i dr. Mustafa Fetić, koji su se u svo-jim komentarima osvrnuli na svaki objavljeni rad ponaosob, ali su bili jednoglasni u ocjeni da je islamska misao slobodna i otvorena misao koja daje doprinos i prosperite cje-lokupnom čovječanstvu.

Fakultet za islamske studije je istinski hram vjerskog i svjetskog znanja Bošnjaka u Sandžaku i na širem području, koji kroz razne svoje akcije, promocije i studijske smjerove prati dinamičan razvoj klasične i savremene islamske misli i savremene tokove obrazovanja.

Prvi je o objavljenim radovi-ma govorio dr. Mustafa Fetić koji je kazao da ovaj zbornik, kao i svi predhodni, imaju svoj prepoznat-ljivi cilj, a to je da uspostavi sponu između univerzalnih islamskih vri-jednosti i ostalih, a posebno savre-

mene znanstvene misli u svijetu.„Ova zbirka radova, bez sum-

nje, donosi prosperitet među sve muslimane na ovim prostorima. Ovo je znak da Fakultet za islam-ske studije radi veoma ozbiljne projekte i da je to ozbiljna viso-koškolska ustanova koja ima per-spektivu i koja će izvršiti svoj ema-net na ovom području“ – rekao je, između ostalog, dr. Fetić. On se ponaosob osvrnuo na svaki rad i dao svoje stavove i razmišljanja o naučnim dostignućima objavljenih radova.

Prof. dr. Hasan Džilo je čestitao FIS-u i autorima što su uspijeli da objave peti Zbornik radova i ista-kao da je njegovu pažnju privuklo to što u ovom Zborniku postoje radovi koji su tretirali teme druš-tvenog karaktera.

„Mene su privukle teme koje tretiraju život muslimana na Balka-nu i koje imaju praktični značaj, te zbog toga je vrijednost ovog broja Islamske misli veća. Kroz ove ra-dove se osvjetljava jedan problem iz historije muslimana i upravo osvjetljavajući te probleme osvjet-ljava se i današnji problem musli-mana“ – rekao je dr. Džilo i nagla-sio da otvorenost tema daje per-spektivu daljem radu, jer islamska misao ni u kom slučaju ne smije

biti zatvorena misao.Prof. dr. Džemil Bektović je

istakao da je ovaj Zbornik rado-va detektovao stanje intelektualne misli i duhovnog raspoloženja boš-njačkog naroda.

„Ono o čemu govore autori u ovom Zborniku je ono što preoku-pira jednu zajednicu. Ovde se pre-pliću dvije paradigme: paradigma Islamske zajednice i paradigma na-cionalne zajednice. U radovima se govori o islamskoj genezi, a opet sa druge strane se govori o boš-njačkoj preokupaciji historijskog i kulturološkog tipa. Islam je nad-nacionalan, ali je identitet Bošnja-ka veoma inkorporiran u identitet islama, te kada se govori o islam-skim temama govori se i o bošnjač-kim temama i bošnjačkoj misli“ - rekao je, između ostalog, profesor Bektović.

Fakultet za islamske studije je samim štampanjem Zbornika i ovom promocijom još jednom po-tvrdio da je izrastao u jednu od vodećih institucija koje se, pored očuvanja vjerskog identiteta Boš-njaka Sandžaka, bave i razvojem naučne misli, a na kraju promoci-je svi posjetioci su dobili po jedan primjerak petog broja „Islamske misli“.

OBILJEžENA GODIšNJICA „GAZI hUSREV-BEGOVE“

mEDREsE

U petak 6. januara 2012. prigodnom svečano-

šću obilježena je 475. godiš-njica „Gazi Husrev-begove“ medrese u Sarajevu. Svečanosti su prisustvovali reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH dr. Mustafa-ef. Cerić, predstavnici vrha Islamske zajednice, kao i drugi brojni uglednici iz javnog i kulturnog života iz Bosne i okruženja. Predstavnik Meših-ata Islamske zajednice u Srbiji i izaslanik Glavnog muftije na ovoj manifestaciji bio je Rešad-ef. Plojović, direktor „Gazi Isa-begove“ medrese.

Nakon uvodnog ašereta, prisutnima se obratio direktor Medrese prof. Zijad Ljevaković koji je, između ostalog, rekao:

„U vremenu u kojem živi-mo, umjesto upotrebe znanja, često je prisutno zloupotreblja-vanje i manipuliranje znanjem. Granica nehumanosti se skoro proporcionalno raširila sa usva-janjem novih znanja. U školi smo koja 475. godinu odabire sadržaje i nudi ih onima koji je pohađaju u potrazi za obrazo-vanjem i odgojem.“

Tom prilikom su podijeljene plakete istaknutim članovima kolektiva Medrese, kao i plake-te za poseban doprinos i afir-maciju Medrese, koje su dobili prof. dr. Jusuf Ramić - emeri-tus Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i svršenik „Gazi Hu-srev-begove“ medrese i Mirsad Ćeman - sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, također svršenik ove medrese.

Prisutnima se na kraju obra-tio i Reisu-l-ulema koji se, nakon kratkog podsjećanja na značajni trag koji je za sobom ostavila „Gazi Husrev-begova“ medresa, osvrnuo na izbor ovo-godišnjih dobitnika plaketa.

JUbILEJMedIja centar


nermIn GIcIćObRAzOvANJE

JOš JEDNA GENERACIJA DOKTORA NAUKA NA IUNP„Kada se jedna mala grupa ljudi odluči da napravi instituciju kao što je Univerzitet na prostoru gdje je jako mali broj ljudi vjerovao da je to moguće, onda je jako teško osloboditi taj proces i taj cilj od velikih i teških tema. I pored toga ovaj Univerzitet je, u neravnopravnoj borbi i nelojalnoj konkuren-ciji za sopstveni opstanak, afirmaciju i uspjeh, izgradio i neke druge lijepe vrijednosti“ – rekao je predsjednik Univerziteta

obraćajući se doktorima nauka.

Na Internacional-nom univerzitetu u

Novom Pazaru (IUNP) u subotu 17. decembra do-dijeljene su diplome i pro-movirani doktori nauka i magistri koji su u protekloj školskoj godini odbranili svoje disertacije.

U Ovalnoj sali Univer-ziteta, uz prisustvo velikog broja zvanica i profesora Univerziteta, doktorima nauka i magistrima diplo-me je svečano uručio rek-tor Univerziteta prof. dr. Mevlud Dudić, koji je ista-kao da je akademska za-jednica Srbije bogatija za još naučnih radnika koje je IUNP u svojim nauč-no-obrazovnim procesima proizveo.

„Drage kolege dokto-ranti, današnjom promoci-jom Vi službeno primate najviše naučno zvanje, kao potvrdu najviše vrijednosti u struci i nauci. Želim vam iskazati svoje veliko očeki-vanje da ćete nastaviti ba-viti se naukom, da nasta-vite istraživati, posebno u onim dijelovima odbranje-ne disertacije gdje ste stali i ostavili otvorena pitanja koja traže odgovor“ – rekao je, između ostalog, rektor Dudić.

Nakon što je Rektor doktorima nauka uručio di-plome, prisutnima se obra-tio i predsjednik Univerzi-teta, glavni muftija Islam-ske zajednice u Srbiji, Mua-mer-ef. Zukorlić, koji je

doktorima i magistrima čestitao na uspjehu i izra-zio svoje osjećanje pono-sa u ostvarenim rezultatima Univerziteta.

„Kada se jedna mala grupa ljudi odluči da na-pravi instituciju kao što je Univerzitet na prostoru gdje je jako mali broj ljudi vjerovao da je to moguće, onda je jako teško oslo-boditi taj proces i taj cilj od velikih i teških tema. I pored toga ovaj Univer-zitet je, u neravnopravnoj borbi i nelojalnoj konku-renciji za sopstveni opsta-nak, afirmaciju i uspjeh, iz-gradio i neke druge lijepe vrijednosti. Univerzitet je morao prije sazrjeti, prije ojačati i preuzeti odgovor-nosti koje drugi preuzimaju mnogo lagodnije ili kasnije. Kada sve te kušnje prođu oni razmaženi se tek suo-čavaju sa problemima jer su navikli da za njih igra neko drugi ko ih je lišio trenin-ga i sazrijevanja kroz kom-plicirani proces iskušenja“ – rekao je, između ostalog, muftija Zukorlić.

Od samog osnivanja In-ternacionalnog univerzite-ta nastava je izvođena na osnovnim, magistarskim i doktorskim studijama, a od 2006. godine na Univerzi-tetu se primjenjuje Bolonja i to: bečelor studije u traja-nju od četiri godine, master u trajanju od jedne godine i doktorske PhD u trajanju od tri godine.

Na Internacinalnom univerzite-tu u Novom Pazaru uspješno je

odbranio doktorski rad Mustafa Fetić na temu „Međuzavisnost porodičnog odgoja i islamske vjeronauke u škola-ma u njegovanju islamskih vrijednosti“ i time stekao akademsko zvanje dokto-ra pedagoških nauka.

Doktorsku disertaciju dr. Fetić je odbranio pred komisijom koju su sači-njavala dva prorektora i rektor: prorek-tor Univerziteta u Zenici prof. dr. Refik Ćatić, prorektor Univerziteta u Travni-ku prof. dr. Tarik Obralić, te rektor In-ternacionalnog univerziteta u Novom Pazaru prof. dr. Mevlud Dudić. Sama odbrana je zaokupila pažnju šire jav-nosti, kako iz redova građanstva, tako i intelektualne elite. Predmetna tema je veoma atraktivna, živa i do sada naučno neistražena. Dr. Fetić je u svom uvod-nom izlaganju naglasio važnost i aktu-elnost teme, te ukazao na poteškoće sa kojima se susretao pri izradi i finaliza-ciji rada. To su, prije svega, nedostatak adekvatne literature, kao i skorašnje uvođenje islamske vjeronauke u škole, te pokušaj manipulacije od strane dr-žave u njenoj realizaciji kroz školski si-stem.

Prezentirajući temu doktorskog rada kandidat je vrlo slikovito, jasno i sažeto predstavio porodicu, porodični odgoj i zadatke porodične pedagogije na jed-noj strani, te islamsku vjeronauku, njen razvoj i realizaciju, kao i sve izazove sa kojima se susretala na putu povra-ćaja u školski sistem, na drugoj strani. Polazna hipoteza da porodični odgoj i islamska vjeronauka u školama bitno utiču na njegovanje i očuvanje islam-skih vrijednosti je potvrđena. Dakle, ove dvije ustanove - bošnjačka porodica i islamska vjeronauka, u piramidalnom, međuzavisnom odnosu, suštinski utiču na očuvanje islamskog identiteta, tradi-cije i kulture.

Dr. Mustafa Fetić je po ocjeni ko-misije opravdao očekivanja, suvereno ovladao temom i uz briljantne odgo-vore, kroz svoju doktorsku disertaci-ju, dao nemjerljiv doprinos afirmaciji porodičnih vrijednosti i islamske vje-ronauke, s ciljem sigurnije budućnosti islama, islamskog obrazovanja i sveuku-pne pedagoške teorije i prakse na našim prostorima. U tom kontekstu je komi-sija i predložila publikovanje ovog rada s namjerom da on bude pionirski podu-hvat koji će podstaći i druge mlade pre-gaoce i ljude od pera da nastave raditi na

rasvjetljavanju ove značajne teme.

Bigrafija dr. Mustafe Fetića

Mustafa Fetić rođen je 10.03.1969. godine u Negobratini kod Bijelog Polja. „Gazi Husrev-begovu“ medresu zavra-šio je 1988., a dvogodišnji kurs arap-skog jezika na Univerzitetu „Džamia-tul-imam“ u Rijadu 1994. godine. Na Filozofskom fakultetu Prištinskog uni-verziteta u Kosovskoj Mitrovici diplo-mirao je pedagogiju 2005., a magistri-rao 2007. na Internacionalnom univer-zitetu u Novom Pazaru na temu „Sa-vremena shvatanja islamske pedagoške misli“. Doktorirao je na Internacional-nom univerzitetu u Novom Pazaru na temu „Međuzavisnost porodičnog od-goja i islamske vjeronauke u školama u njegovanju islamskih vrijednosti“. Živi i radi u Novom Pazaru. Oženjen je i otac troje djece.

Radno iskustvo kandidata: U radnom odnosu je 15 godina i to

na dužnostima unutar ustanova islam-ske zajednice.

- 1997. - glavni i odgovorni urednik „Glasa islama“, glasila Islamske zajedni-ce za vjeru, kulturu i obrazovanje,

- 1998. - predsjednik Medžlisa IZ-e Novi Pazar,

- 1999/2000. - imam u džamija-ma Dibak-Ishak i Skender-Kelebi u Novom Pazaru,

- 2003/2004. - vjeroučitelj u osnov-nim školama „Bratstvo“' i „Stefan Ne-manja“ u Novom Pazaru,

- 2008. - prodekan Fakulteta za islamske studije u Novom Pazaru,

- 2009. - direktor Medrese „Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru,

- 2011. - koordinator Beogradsko-Novosadskog muftijstva.

Objavljene knjige i stručni radovi:- 2004. - „Roditeljski savjeti za sre-

tan brak“, El Kelimeh, Novi Pazar.- 2006. - „Kazivanja s minbera“,

zbirka hutbi, El Kelimeh, Novi Pazar.Objavljivao je radove u „Islamkoj

misli“ (zbornik radova Fakulteta za islamske studije), „Preporodu“, „Glasu islama“, „Zemzemu“, „Sandžačkim no-vinama“ i drugim edicijama.

Učesnik je mnogobrojnih značaj-nih konferencija i skupova kod nas i u inostranstvu. Član je Sabora i Mešihata Islamske zajednice u Srbiji.

ObRAzOvANJEMedIja centar

mUSTAfA fETIĆ ODBRANIO DOkTORSkU DISERTACIJU


nermIn GIcIć

bIsera suljIć-bošKaIloREAGOvANJA

KOME TO SMETA INTERNACIONALNI UNIvERzITET U NOvOM PAzARU

Na Internacionalnom univerzitetu dolaze sve velika imena. Univerzitet traži velike profesore i ne gleda po vjeri i naciona-lnosti. Sa beogradskih univerziteta dolaze, sa sarajevskih, sa

njemačkih, i to sve probrani.

Internacionalni uni-verzitet u Novom Pa-

zaru je prva visokoobra-zovna ustanova na prosto-rima Sandžaka. Ustanova koja je doprinijela da se ri-jeka studenata koji su go-dinama odlazili iz svojih domova u svijet, put Sara-jeva, Beograda, Prištine ili Skoplja, da traže znanje, zaustavi i ostane na svom pragu.

Prije ove ustanove naše majke su plakale za nama, očevi nisu spavali noćima, a mi djeca smo se gubila u svijetu. Neki su završavali i nisu se vraćali domu, drugi su propadali u tuđini. Zavi-čaj je napuštan i mali broj se vraćao kući. Gladovali smo po svijetu, smrzavali i obolijevali po hladnim so-bama i podrumima. Iz to-plog gnijezda majke i zavi-čaja gubili smo dio sebe.

Posebno je žensko bilo osuđeno da se muči. Oni progresivniji roditelji koji su htjeli da školuju i žensko sa tegobom su se odlučiva-li na taj korak. Ali znanje i diploma u ruci je bila bitna i zato su oni živjeli u polu-bijedi i odvajali komad od usta da pošalju svojoj djeci u svijet, koja su bila prepu-štena posve drugom načinu života.

A onda je nakon deceni-ja i vjekova Bog dao vizio-nare i velike moćne ljude da ovo promijene. Zar može jedan Sandžaklija da zabo-

ravi predsjednika Đinđića? Ne, i to najviše zbog toga što je sandžačkom čovjeku dao mogućnost da dosto-janstveno živi – dao mu je napokon dozvolu da može imati ustanovu gdje se rađa svjetlost uma, dao je do-zvolu da se osnuje Interna-cionalnu univerzitet. I po-čelo je da izgleda da se onaj mrak koji se vidio u napu-štenom zavičaju bistri i po-činje da sija iskra svjetlo-sti na licima sviju. Studenti su osvojili grad. Sretni su. Imaju svi mogućnosti da ostvare svoj san, da usre-će svoje roditelje jer uče i stiču znanje tu na pragu. Posebno se želja ostvari-la ženskom dijelu bošnjač-kog stanovništva. One sada mogu da se školuju.

Na Internacionalnom univerzitetu dolaze sve velika imena. Univerzitet traži velike profesore i ne gleda po vjeri i nacional-nosti. Sa beogradskih uni-verziteta dolaze, sa sara-jevskih, sa njemačkih, i to sve probrani. Neki koji su došli žele, kao prvo, da daju svoj doprinos toj svjetlosti, drugi su tu jer su veoma dobro plaćeni za znanje koje nude, a studenti su na dobitku.

Ali ova sreća kao da je uplašila onog ko voli mrak i ko želi da tama vlada i dalje ovim prostorima. U ovu bajku kao da upada zla ma-ćeha koja je ljubomorna na

ljepotu Snjeguljice i poči-nju zle radnje.

Zbog čega da se ne da akreditacija baš ovom Uni-verzitetu koji iz dana u dan raste i postaje jedna od naj-ljepših ustanova na prosto-ru Balkana. Najsavremeni-je metode se ovdje primje-njuju, Bolonja cvjeta, najja-či profesori drže predava-nja i ispituju studente. Zar zato što se mrzi osnivač ove ustanove da se ukine sreća djeci koja tu nalaze ono što je najsvetije – da im se ukine izvor znanja? Ovdje se ne radi o mufti-ji Zukorliću, osnivaču ove ustanove, ovdje se radi o diskriminaciji bošnjačke djece. Ovo je direktan uda-rac na omladinu Sandžaka i to ne bismo smjeli dozvoli-ti, već se boriti za ovu svetu ustanovu.

Pitam se da li ta Akredi-taciona komisija iz Beogra-da, koja je donijela takvu odluku, može da mirno spava i je li svjesna grijeha kojeg čini prema omladi-ni i čovjeku koji želi slo-bodu? I kako da shvatimo ovu zemlju koja želi svom narodu mrak? Kako da je volimo ako nam ne da ono što je dato svakom čovjeku – slobodu i mogućnost da se školujemo i prosvjećuje-mo? Onom što traži znanje to je najsvetije i zato sam veoma razočarana na vlast ako ovo bošnjačkom naro-du učini.

Najoštrije osuđujemo najnoviji napad na Inter-nacionalni univerzitet u Novom Pazaru od

strane Akreditacione komisije koja, po ko zna koji put, preuzima ulogu režimskog pendreka protiv onih koji ne pristaju da budu sluge srbijanskog totalitarnog sistema. Sa ovim je srbijanski režim oživio metode za-strašivanja iz devedesetih godina.

Da li se Internacionalni univerzitet u Novom Paza-ru napada iz razloga što predstavlja oazu znanja, slo-bodarskih ideja i intelektualnog stvaralaštva koje će Sandžak izvesti iz ekonomske bijede, svjetovnog zao-stajanja i duhovne nesloge. Da li se pomenuti Univer-zitet napada i zato što je vakufsko dobro, a uz to je i najbolje uređena visokoškolska ustanova u državi Srbi-ji. Iz ove ustanove izlaze kvalitetno obrazovani kadro-vi koji Sandžaku treba da obezbijede slobodu oduzetu mu prije ravno stotinu godina. Prosto je neshvatljivo da u dvadeset prvom vijeku jedan režim koji pretendu-je da uđe u demokratsku Evropsku uniju napada viso-koškolsku ustanovu zbog jednog jedinog razloga. Taj razlog je u tome što čelnici Internacionalnog univerzi-teta u Novom Pazaru, studenti, kao i cijeli bošnjački narod u Sandžaku ne žele biti sluge za račun Beogra-da. Oni hoće slobodno školovanje i slobodno življenje koje imaju i svi dostojanstveni i slobodni ljudi širom civiliziranog svijeta.

Predstavništvo Sandžaka za Skandinaviju uputilo je dopise relevantnim političkim organizacijama, kao i organizacijama za zaštitu ljudskih prava u Skandinaviji i drugim dijelovima Evrope, obavještavajući ih o naj-novijim perfidnim napadima na Internacionalni uni-verzitet u Novom Pazaru od strane malicioznog reži-ma Borisa Tadića. Sa ovim smo upoznali i Komitet za školstvo u Evropskom parlamentu.

Poručujemo studentima i rukovodstvu Univerzite-ta, kao i svim Bošnjacima u Sandžaku, da smo uz njih. Svojom materijalnom pomoći Internacionalnom uni-verzitetu u Novom Pazaru osigurat ćemo njegov ne-smetan rad. Sve to u nastojanju da Sandžak konačno ostvari svoju slobodu. Nema slobode bez obrazova-nja, niti obrazovanja bez nezavidnih visokoškolskih ustanova. Internacionalni univerzitet u Novom Paza-ru mora ostati svjetionik slobode i sveučilište sa čijeg izvora će se napajati generacije nezavisnih, slobodnih ljudi u budućem slobodnom Sandžaku.

saopćenjepreDstavnIštvo sanDžaKa Za sKanDInavIju

POkUšAJ GUšENJA INTERNACIONALNOG UnivERzitEta U novom pazaRU

Neakreditacija Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru još jedan je dokaz i primjer

neosviještenosti Bošnjaka Sandžaka da srpski naciona-lizam i nacionalisti, ne oni u šajkačama i sa plastičnim kokardama, već oni u otmjenim odijelima sa raznim zvanjima i diplomama, nastavljaju svoje projekte i ak-tivnosti na destabilizaciji Sandžaka, ovoga puta kroz politički akt na Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru kroz Akreditacionu komisiju Republike Srbije.

Srpski nacionalizam, ne onaj primitivni na ulicama i u kafanama, već onaj rafinirani i prikriveni, ponovo je pokazao svoje lice u punom sjaju kroz Akreditacionu komisiju R. Srbije.

Nacionalizam i šovinizam Borisa Tadića još jedan je dokaz nastavka epizode, doduše samo u svilenim ru-kavicama, nacionalizma Slobodana Miloševića. Ovaj i ovakav latentni nacionalizam Borisa Tadića kroz Akre-ditacionu komisiju R. Srbije i druge institucije samo je uvertira onoga što će nam ubuduće servirati srpska po-litička elita iz Beograda.

Sandžačka dijaspora Luksemburga najoštrije osu-đuje neakriditaciju Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru od strane Akreditacione komisije i re-žima R. Srbije i ističe da će srpski nacionalizam režima doživjeti poraz, ali ovoga puta od samog autoriteta i imena ustanove koja se zove Internacionalni univerzi-tet u Novom Pazaru.

saopćenjesanDžačKa DIjaspora luKsemburG

SANDžAčkA DIJASPORA LUkSEmBURG PODRžALA IUNP


porodici tarić izgorijela kuća u požaru

chr “hajrat” posjetio porodicu džigal

Tarići su zbrinuti u komšiluku sve dok se njihova stambena situacija ne riješi. Safet je živio sa majkom, suprugom i

troje maloljetne djece.

Rešad je rijedak primjer koji treba da bude ogledalo omladini u ponašanju prema svojim roditeljima. Borba za egzistenciju, opstanak, a prije svega ljubav prema majci je njegov izvor moti-

vacije u životu.

Porodica Tarić ostala bez cijelog pokućstva nakon požara koji je nastao usljed loše elek-

trične instalacije. Svih sedam članova zbrinuto u komšiluku. „Hajrat“ je odmah reagirao i izašao prvi na lice mjesta.

U selu Kladnica, općina Sjenica, u kobnoj noći 23. decembra 2011. god. u 2 sata ujutru porodici Tarić izgorjela je porodična kuća u kojoj je živjelo sedam članova. Požar je nastao usljed loše električ-ne instalacije koja je prouzrokovala vatru. Gazda kuće Safet Tarić još uvijek je pod stresom zbog ovog tragičnog događaja koji, na sreću, nije imao ljudske žrtve. Svih sedam članova uspjelo je na vri-jeme izaći iz doma koji je uveliko gorio u plamenu. Prema riječima Safeta, požar se jako brzo širio i do sabaha je cijela kuća izgorjela.

Centar za humanitarni rad „Hajrat“ na čelu sa direktorom Mirsad-ef. Bećirovićem prvi je izašao na lice mjesta nakon ove nesreće i tom prilikom uručio novčanu pomoć. Tarići su zbrinuti u ko-mšiluku sve dok se njihova stambena situacija ne riješi. Safet je živio sa majkom, suprugom i troje maloljetne djece. U požaru je izgorjelo sve. Nisu uspjeli ništa da iznesu. U ovom trenutku najvi-še treba strpljenja za dane koji tek dolaze, nade u bolje sutra i vjerovanja da će Allah dž.š. opet dati nafaku i život u kući u kakvoj su živjeli i prije. Na-damo se da će ova priča podstaći mnoge ljude da se uključe u ovu hairli akciju.

Mladić iz sela Trijebine na Pešterskoj visorav-ni, Rešad Džigal, zaslužuje posebnu pažnju

zbog svog bezuslovnog požrtvovanja prema svojim roditeljima. Rešad je prije tri godine ostao bez oca, a majka mu je već 17 godina nepokretna usljed možda-nog udara. Obzirom da ne registrira dunjaluk i ljude oko sebe, potrebna joj je posebna njega i pažnja. Žr-tvujući svoju mladost i budućnost, njen sin Rešad odlučio je živjeti sa njom i voditi brigu o njoj dok je živa.

CHR „Hajrat“ je želio ovim primjerom istaći važ-nost njegovog požrtvovanja prema roditeljima i svo-jim humanim gestom u vidu leuhe, knjiga i novčanih sredstava pomoći ovom mladiću u njegovom iskuše-nju. Džennet je pod majčinim nogama, rekao je di-rektor „Hajrata“ Mirsad-ef. Bećirović, citirajući hadis Poslanika s.a.v.s. i tom prilikom dajući veliku podrš-ku ovom mladiću kome život na selu nije nimalo jed-nostavan. Rešad je rijedak primjer koji treba da bude ogledalo omladini u ponašanju prema svojim rodite-ljima. Borba za egzistenciju, opstanak, a prije svega ljubav prema majci je njegov izvor motivacije u ži-votu. Obzirom da Rešadova majka ne čuje, ne vidi i nema orijentaciju na dunjaluku, Allah dž.š. joj je u njenom sinu dao olakšanje. Na pitanje kako uspijeva sve sam i koji su mu najteži trenuci u životu, Rešad odgovara da je najveći problem to što sa majkom ne može da komunicira.

Poruka cijele ove priče je upravo svijest o bezu-slovnoj ljubavi koju naši roditelji osjećaju prema nama čitav život i koju mi trebamo istom mjerom da uzvratimo. Popravite vaš odnos sa vašim roditeljima i neka vam dobra djela prema njima budu jedina vo-dilja.

humanitarni radnejra raKovIć

35 Glas islamabroj 226/god. xvI esaD KolašInacTRAGOM UMETA

AbU DAbI - vRT U PERSIJSKOM zALJEvUHistorija Abu Dabija (u prijevodu Otac gazele) prekratka je, a nijedna građevina u gradu nije starija od pedeset godina (osim tvrđave), tim prije što zbog neprestanog izlaganja sunčevim zracima i koroziji, koju

izazivaju isparenja slane vode iz Persijskog zaljeva, većina zgrada osuđena je na rušenje samo nakon dvadeset godina korištenja.

Prvi utisak, koji ostavlja šet-nja savršeno održavanim

ulicama, u kojima se izdižu visoke građevine, jeste da se čovjek nalazi u nekoj savremenoj američkoj me-tropoli, kao što je, na primjer, Nju-jork. Nad širokim ulicama, koje se sijeku pod pravim uglom, bdiju zasljepljujući neboderi. Monoto-ni izgled visokih staklenih zgrada osvježen je parkovima savršenih

geometrijskih oblika sa vještačkim izvorima i ogromnim fontanama.

Abu Dabi se nalazi na ostr-vu nedaleko od Persijskog zalje-va. Ovo je drugi po veličini grad u Ujedinjenim arapskim emiratima poslije Dubaija, koji je istovreme-no finansijski i saobraćajni centar. Danas je teško zamisliti da je prije pedeset godina na mjestu na kome

se nalazi Abu Dabi postojalo tek malo naselje, okruženo pustinjom. Snovi beduina, čija je osnovna želja bilo obezbjeđivanje vode za piće, ostvarili su se krajem pedesetih godina 20. vijeka, kada su na nji-hovom tlu otkrivene velike količi-ne nafte. Zeleni vrtovi i parkovi u gradu, koji se stalno navodnjava-ju, danas za neke sinove pustinje izgledaju kao prava fatamorgana.

Historija Abu Dabija (u prije-vodu Otac gazele) prekratka je, a nijedna građevina u gradu nije sta-rija od pedeset godina (osim tvrđa-ve), tim prije što zbog neprestanog izlaganja sunčevim zracima i koro-ziji, koju izazivaju isparenja slane vode iz Persijskog zaljeva, većina zgrada osuđena je na rušenje samo nakon dvadeset godina korištenja.

Sredinom 18. vijeka ostrvo Abu Dabi naselilo je pleme Bani Jas. Uprkos tome što je zemljište rela-tivno slano, a snabdijevanje vodom jako otežano, nomadi su odluči-li da se tu dosele. Osnovni razlog za to je bio položaj ostrva, koji nudi sigurnost i zaštitu. Ostrvo je povezano sa Arabijskim polu-ostrvom putem gaza širokog 200 m. Od eventualnih morskih na-pada njegovo stanovništvo je bilo zaštićeno zahvaljujući pješča-nim kosama nedaleko od obale.

Godine 1761. naselje je postalo

mali grad, a 1795. sjedište vladara emirata Abu Dabi. Mali broj sta-novnika u gradu bavio se uzgaja-njem kamila, ribolovom i lovom na bisere. Godine 1958., poslije otkri-vanja velikih količina nafte, za grad je počelo doba procvata, koje traje i danas.

Zanimljivosti:

- Abu Dabi je nastao zahva-ljujući jednoj gazeli. Godi-ne 1761. ova gazela pokazala je grupi lovaca izvor vode za piće.

- Priobalna avenija Abu Dabija smatra se jednom od najljepših u arapskim zemljama.

- Kula Bajnuna, visoka 150 m, jedna je od najvećih zgrada u UAE.

- U Abi Dabiju se nalazi jedan od najluksuznijih hotela na svije-tu. To je „Emirats palas“, otvoren 2005. Boja njegove fasade je odraz svih nijansi pijeska u arabijskim pu-stinjama, a osnovna kupola, ukra-šena zlatnim i srebrenim mozai-kom, ima prečnik dužine 42 metra.

- Površina emirata Abu Dabi je 67.340 km kvadratnih, a stanovniš-tvo grada broji oko 1 milion.

Borci za ljudska prava pozivaju Obamu da

zatvori Guantanamo

12. januar 2012. Deset godina od dolaska prvih zatvorenika u

Guantanamo, borci za ljudska prava u Sjedinje-nim Državama i u svijetu pozivaju predsjednika Baraka Obamu da ispuni obećanje o zatvaranju vojnog logora u kojem je još 171 zatvorenik, a među njima mnogi bez suđenja, što povjerenica Evropske komisije naziva „sramotom“.

Aktivisti ispred Bijele kuće traže zatvaranje logora. U izvještaju naslovljenom „Desetlje-će kršenja ljudskih prava“ međunarodna orga-nizacija Amnesty International ocjenjuje da je postojanje logora „otrovno naslijeđe za ljudska prava“.

Među 171 muškaraca, koji su još u logoru, 12 je iz prve grupe prebačene u Guantanamo 11. januara 2002., piše Amnesty, te ističe da je jedan

od njih osuđen na doživotnu kaznu zatvora na vojnome sudu, ali protiv 11 ostalih optužnica nije ni podignuta.

„Deset je godina prošlo od otvaranja logora Guantanamo i sramota je da ondje još ima za-tvorenika kojima nije suđeno“ - napisala je Ce-cilia Malmstrom, povjerenica EK-a za sigurnost i na Twitteru poručila: „Predsjedniče Obama, vrijeme je da ispunite svoje obećanje.“

Aktivisti grupe „Svjedoci protiv mučenja“, u narandžastim kombinezonima i zatvoreni u kavez, u ponedjeljak su pred Bijelom kućom tražili zatvaranje logora, a Bijela kuća je istoga dana odgovorila da nije odustala od svog cilja, no provedbu priječe dobro poznate „zapreke“.

Od 2002. kroz logor prošlo 779 muškaraca i adolescenata

Dva dana nakon dolaska u Bijelu kuću, 22. januara 2009., Obama je potpisao uredbu o za-tvaranju logora, a u provedbi mu se usprotivio Kongres koji odbija odobriti prebacivanje za-tvorenika na američko tlo gdje bi im se sudilo ili bi služili kaznu.

Udruženje za ljudska prava pozvalo je akti-viste da godišnjicu obilježe skupovima, prote-stima, koncertima, prenose američki mediji.

Pozivajući se na advokata manje grupe za-

tvorenika, „The Boston Globe“ prenosi da će neki zatvorenici odbiti povratak u ćelije i noćiti na otvorenome, a drugi će odbijati hranu.

Britanski „The Independent“ članak posve-ćuje jednom od 12-orice prvih zatvorenika, Bri-tancu porijeklom iz Saudijske Arabije, oženje-nom Britankom i ocu četvero djece.

„Iako je London potrošio velike svote novca kako bi ga pokušao izvući iz zatvora, Shaker Aamer (43) mogao bi ondje umrijeti bez podi-zanja optužnice“ - upozorava njegov advokat.

„Channel 4 News“ piše da je Aamer redovno premlaćivan na dan kada ga posjećuje advokat, štrajkovao je glađu i bolestan je.

Kroz logor u američkoj bazi Guantanamo na jugoistoku Kube, od 2002. je prošlo 779 muška-raca i adolescenata, od kojih je 680 bilo istovre-meno tokom 2003.

U javnosti se logor poistovjećuje sa snimci-ma prvih zatvorenika u narandžastim kombi-nezonima u kavezima povezanima lancem koji su ondje prebačeni pošto je SAD invazijom na Afganistan odgovorio na terorističke napade Al-Kaide 11. septembra 2001. godine.

Duboko naštetio ugledu SAD u svijetu

Izgradnjom modernog zatvora uvjeti su se poboljšali i zatvorenicima je omogućeno više kretanja u logoru koji je SAD uspostavio kako bi ispitivao osobe osumnjičene za povezanost s napadima Al-Kaide, talibana i drugih grupa koje SAD smatra terorističkim organizacijama. Mnogi su zatvorenici rekli da su bili mučeni, a Vlada je priznala da su primjenjivane tehnike is-pitivanja koje su sada zabranjene, poput izlaga-nja ekstremnim temperaturama i lišavanja sna.

Američka obavještajna agencija CIA prizna-la je da je primjenjivala tehniku simuliranog po-tapanja vodom. Osam je zatvorenika umrlo u Guantanamu, od kojih je šest smrti proglašeno samoubistvom.

Administracija bivšeg predsjednika Džordža Buša dopustila je vojnim sudovima suđenje za-tvorenika kao ratnih zločinaca, a samo je šest suđenja završeno u deset godina.

Obama je najavio da će logor biti zatvoren do januara 2010. i propustio rok zbog protivlje-nja Kongresa.

Izgledi su sve manji da Guantanamo uopće bude zatvoren, jer su „zatvorenici u pravnom vakumu“ i jer „nisu ni ratni zarobljenici, zapra-vo su ništa“, smatraju stručnjaci.

U logoru su kršene Ženevske konvencije i ljudska prava i on pokazuje „dugotrajno okli-jevanje SAD-a da primijeni međunarodna nače-la ljudskih prava koja očekuje od drugih“, piše Amnesty u izvještaju.

Guantanamo je „duboko naštetio ugledu SAD-a u svijetu“, smatra Hina Šamsi, direk-torica udruženja za odbranu civilnih sloboda ACLU i zaključuje: „Prije deset godina niko nije mogao zamisliti da će Guantanmo postati sastavni dio američkog krajobraza.“

U posebnom tekstu iz Evrope, agencija AFP prenosi žaljenje humanitarnih udruženja koji ističu da Evropa kritizira, a i sama je primila tek pedesetak bivših Guantanamovaca, moguće iz straha pred svojom javnošću.

Fena

Asad obećava trijumf nad „zavjerom“

11. januar 2012.

Sirijski predsjednik Bašar al-Asad se neuo-bičajeno pojavio u javnosti i hiljadama pristalica u Damasku rekao da će njegova vlada trijumfo-vati nad, kako se izrazio, „zavjerom“ iza dese-tomjesečnih opozicionih protesta.

Okružen tjelohraniteljima, Asad se obra-tio masi koja mu je klicala na prijestolničkom Trgu „Omajada“, rekavši da crpi snagu iz njiho-vog prisustva. On je naglasio da „pravi patrioti“ brane zemlju.

U međuvremenu, izvještač francuske televi-zije postao je prvi zapadni novinar koji je po-ginuo od početka protesta prije deset mjeseci. TV stanica „Frans 2“ saopštila je da je Žil Žaker poginuo u minobacačkom ili raketnom napadu u Homsu, koji je središte pobune protiv Asada. Francuski ministar inostranih poslova Alen Žipe nazvao je napad „odvratnim činom“ i za-tražio istragu.

Inače, jedan od posmatrača Arapske lige pre-kinuo je rad u misiji posmatranja da li sirijska vlada poštuje dogovor o obustavljanju nasilja nad demonstrantima.

U televizijskom intervjuu za informativnu mrežu „Al Džazira“ posmatrač Anver Malek rekao je da je ta misija „farsa“ i da je sirijska vlada „fabrikovala“ većinu toga što su posma-trači vidjeli.

U međuvremenu, Kipar je saopštio da je brodu osumnjičenom za prenošenje tona muni-cije za Siriju dozvoljeno da isplovi pošto je pro-mijenio krajnje odredište.

Brod je pristao na Kipru zbog lošeg vreme-na sa, navodnim, tovarom od 35 do 60 tona mu-

SvIJET ISLAMAprIreDIo: seaD-ef. šaćIrovIć 15. januar 2012. 36Glas islama

nicije.Takođe, sirijski aktivisti za građanska prava

saopćili su da je četvoro ljudi ubijeno u sukobi-ma sa vladinim snagama, kada su vojnici izvršili prepad na jedno mjesto u blizini grada Hame, u centralnom dijelu Sirije.

vijesti „Glasa amerike“

Atentat na iranskog nuklearnog fizičara

11. januar 2012.

Iranski mediji su objavili da je u eksploziji bombe poginuo atomski fizičar i profesor uni-verziteta koji je radio i na iranskom nuklear-nom programu.

Agencija FARS navodi da su dvije osobe na motociklu postavile bombu ispod automobila Mustafe Ahmadija Rošana i da je u eksplozi-ji poginuo i njegov vozač. U prvim saopćenji-ma, Iran za napad okrivljuje Izrael i Sjedinjene Države. Iranski potpredsjednik Muhamed Reza Rahimi izjavio je za državnu televiziju da napad neće spriječiti zemlju da nastavi nuklearnu dje-latnost.

Sjedinjene Države su odmah saopćile da „ap-solutno nemaju veze sa napadom“. Portparol Bijele kuće Tomi Vitor je izjavio da Sjedinjene Države oštro osuđuju napad i ukupno nasilje. Nešto ranije, portparolka Državnog sekretari-jata je rekla da ne želi da spekulira ko stoji iza napada. Agencija FARS navodi da je 32-ogodiš-nji Rošan bio na čelu odjeljenja u nuklearnom pogonu Natanc.

Sjedinjene Države su u međuvremenu osu-dile odluku Iranske vlade da počne obogaćiva-nje uranijuma u blizini grada Koma, u podze-mnom pogonu u kojem uranijum može brzo da se obradi do nivoa potrebnog za izradu nukle-arne bombe.

U saopćenju državna sekretarka Hilari Klin-ton je istakla da je „ta odluka suprotna iranskim obavezama na osnovu višestrukih rezolucija Sa-vjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i Među-narodne agencije za atomsku energiju“. Ona je ukazala da „posebno uznemiravaju okolnosti u vezi sa tom odlukom, obzirom da je Iran oba-vijestio Međunarodnu agenciju o podzemnom kompleksu Fordo tek kada je on otkriven, tri godine poslije tajnog početka izgradnje“.

vijesti „Glasa amerike“

Rusija: napad na Iran je greška

12. januar 2012. Vojna operacija protiv Irana bila bi veoma

opasna i gruba greška Zapada, ocijenio je za-mjenik ruskog ministra spoljnih poslova Ser-gej Rjabkov. On je dodao da bi posljedice takve operacije dalekosežno uticale na regionalnu i globalnu bezbjednost.

„Vojno rješenje zadatka da se povrati povje-renje u mirnodopsku prirodu iranskog nuklear-nog programa po definiciji nije moguće“ - rekao je Rjabkov.

On je upozorio da to može da dovede do slabljena regionalne stabilnosti, da potrese glo-balnu ekonomiju i poveća rizik od „kompleksa negativnih faktora koji bi mogli da uzdrmaju temelje međunarodnog sistema“.

„Vjerujemo da je to potpuno neprihvatlji-vo i ohrabrujemo partnere, sve one koji su po-sljednjih dana ponovo pojačali diskusiju na ovu temu da razmisle još jednom i iskažu maksimal-nu uzdržanost“ - istakao je Rjabkov.

Rusija je izrazila zabrinutost zbog pokreta-nja proizvodnje obogaćenog uranijuma u iran-skom postrojenju u blizini grada Kum, ali je tom prilikom, također, pozvala sve strane koje su uključene u rješavanje ovog problema na uz-držanost.

(slobodnaevropaorg)

Norveška: Anti-islamska pjesma nije barijera da se dobije muzička nagrada

11. januar 2012.

IslamBosna.ba- Norveški „black metal

band“ odbacio je tvrdnje da pjesma na njiho-vom novom albumu ide predaleko u kritikova-nju islama.

Nominacija grupe „Taake“ za Spellemann nagradu u kategoriji najboljeg „metal albuma“ je izazvala jake reakcije slušaoca koji smatraju da su pojedini stihovi grupe zahtijevaju osudu, prenosi list „Aftenposten“. Spellemann nagrada se upoređuje s američkom Grammy nagradom i britanskom Brit award na polju muzičke indu-strije Skandinavije.

U pjesmi pod nazivom „Orkan“ na njiho-vom posljednjem albumu „Noregs Vaapen“ grupa pjeva: „Do vraga s Muhamedom i muha-medancima“ i njihovim „neoprostivim običaji-ma“, dok se pjesma završava stihom: „Norveš-ka će se uskoro probuditi.“

Marte Thorsby, predsjednik Odbora za do-djelu nagrade, negirao je da Odbor nije pret-hodno dobro preslušao cijeli album prije nego što su objavili nominaciju. On kaže: „U Nor-veškoj imamo potpunu slobodu izražavanja i Spellemann žiri ni na koji način neće cenzuri-rati sadržaj“.

U pisanom odgovoru novinama, frontmen grupe Taake Orjan Stedjeberg kazao kako je njegova jedina namjera da s spornim stihovima kritikuje vjeru.

„Naš pogled je, u ime slobode izražavanja, da je sramotno pridržavati se kršćanstva ili isla-ma. Usput, kršćanstvo se spominje u istom stihu, ali na to nije obraćena pažnja“ - napisao je on. „Taake nikada nije bio politički bend i ne podstiče ni nasilje ili rasizam.“

„Mislim da iz Taake-a nisu naročito ponosni na te pjesme nakon Utoye“ - izjavio je Didrik Soderlind iz Asocijacije humanista Norveške, pozivajući se na ubistvo 69 mladih ljudi u ljet-nom kampu koje je počinio kršćanski terorista Anders Behring Breivik.

On je izjavio kako je vjerovatno da su pje-sme napisane prije prošlogodišnjih terorističkih napada u Norveškoj, „te su sada nakon 22. jula nenormalne“.

Kršćanski terorista Anders Behring Breivik pozivao je na „oslobađanje“ i „buđenje“ Nor-veške, te rješavanje „problema“ muslimana i zaustavljanje „muslimanske kolonizacije Nor-veške“.

Islambosna.ba


doo

bebi oprema tel: 020/386-385 Ul.VeljkaVlahovića18b020/386-280 Novi Pazarmob:063/404-139

UJKANOVIĆ www.ujkanovic.com

FLORIDA SHOES - PROIZVODNJA OBUĆE ISKLJUČIVO OD KOŽE- PRODAJA NA VELIKO I MALO - IZVOZ OBUĆE ZA INOSTRANSTVO

VELEPRODAJA:Ul. Kej skopskih žrtava 181

MALOPRODAJA:ul. 1. maj 28ul. Rifata Burdževića 17.

PROIZVODNJA:fax: 020/382-072tel: 020/389-170mob: 063/628-005e-mail: mecoflrida nadlanu.com

VLASNIK: MEHUDIN HAJROVIĆ - MECO

@

• KOPAONIK: Na prodaju luksuzni apartmani 16m2-34m2-41m2-43m2-46m2 u ekstra luksuznoj zgradi na atraktivnoj lokaciji u Vikend naselju. Svaki apartman posjeduje i prvo-klasni parket i keramiku, demit fasadu 10 cm, video nadzor i video interfon, 6-tokomornu pvc stolariju sa troslojnim sta-klom i dva vakuma, norveške radijatore koji se aktiviraju na tel. poziv, kamin, ski kasetu.

• Na prodaju stanovi u luksuznoj zgradi 21m2-29m2-37m2-

42m2-45m2-63m2 u izgradnji sa pogledom na Rekreacioni centar. Posjeduje: bešumni lift, blind vrata, video nadzor, pr-voklasnu keramiku, podno grijanje, 6-tokomornu pvc stolari-ju sa troslojnim staklom i dva vakuma, centralno grijanje.

• Na prodaju Villa hotel sa bazenom u Budvi. Objekat ima 20 luksuznih apartmana površine od 34-120m2. Ima 13 đakuzi-ja, 2 saune, rezervnu cisternu za vodu, lijepo uređeno dvori-šte, bazen sa svom pratećom opremom i prelijepim pogledom na more, 30 parking mjesta. Može zamjena za nekretnine u Novom Pazaru, Sarajevu, Jadranskom primorju.

• Prodajemo kuću-villu od 280m2 u centru grada.• Prodajemo lokal 20m2 u centru grada.• Prodajemo plac od 10 ari na magistralnom putu, pored Stig-a.

Može i iznajmljivanje.• Nudimo veliki izbor kuća na svim lokacijama Novog Pazara.• Nudimo veliki izbor placeva i seoskih imanja na svim lokacija-

ma u Novom Pazaru i okolnim mjestima. • Nudimo veliki izbor useljivih stanova, kao i istih u izgradnji

na svim lokacijama u Novom Pazaru. • Nudimo veliki izbor kuća, stanova, placeva na Jadranskom

moru, Kopaoniku, Beogradu i Sarajevu, kao i kompenzaciju istih za nekretnine u Novom Pazaru.

• Potrebna stara kuća sa placem u centru grada radi izgradnje zgrade. Plaćanje po dogovoru u procentima.

• Kupujemo staru kuću u centru grada. • Kupujemo plac od 2-10 ari u centru grada.• Kupujemo seoska imanja od više hektara na Pešteri i selima

oko Novog Pazara.

FLORIDA SHOES

DJ EČ I J A KON F E KC I J A

ul. Rifata Burdževića br. 10., Novi Pazar

vodič kroz djetinjstvo vašeg djeteta

mnogo je razloga da posjetite butik

• KOMPLETAN BEBI PROGRAM• GARDEROBA ZA DJECU DO 15 GODINA• FARMERKE, TRENERKE, DUKSERICE,

BADEN MANTILIĆI, HALJINICE ZA CURICE...

kids

fash

ion

brunnenstr. 3644147 Dortmund

hamzić r. - limun+4923147886748

+491722343418

SA

NDžAK GRILL

DORTMUND

TRHidžabkod Nazire

Adresa: ul. 1. maj 56, Novi Pazar Telefon: 063/17-17-866

Prodaja robe

iz Turske

i Sirije za

pokrivene žene

i djevojke,

mlađe i

starije...

Svake nedjelje nova roba...

Uvijek novi modeli...

stop segregaciji glasislama 226 januar 2012.pdf · 2016. 8. 17. · va izdaja da bi im zasmetale...

Documents