Ugradnja umjetnog koljena – rutina ili

zahtjevna operacija?

Stručni simpozij Hrvatskog ortopedskog društva

Knjiga sažetaka

ZAGREB20.04. 2013.

HRVATSKI LIJEČNIČKI ZBOR HRVATSKO ORTOPEDSKO DRUŠTVO

Stručni simpozij: Ugradnja umjetnog koljena- rutina ili zahtjevna operacija?

Knjiga sažetaka

Urednik: Robert Kolundžić

Autori: Miroslav Hašpl, Boris Nemec, Simon Kovač, Mislav Jelić, Marko Bergovec

Organizacijski odbor simpozija: Robert Kolundžić, Damir Hudetz, Tomislav Čengić

U Zagrebu, travanj 2013. godine.

Ugradnja umjetnog koljena - jučer, danas, sutra

Miroslav Hašpl

AKROMION, Specijalna bolnica za ortopediju i traumatologiju

Krapinske Toplice

Ugradnja endoproteza, a tako i endoproteza koljena predstavlja jedan od najvećih dostignuća

ortopedije. Put do modernih dizajna endoproteza nije bio niti kratak, niti lagan.

JUČER

Godine 1881. godine Fergusson pokušava liječenje osteoartritisa koljena resekcijom zglobnih

tijela, takozvanom artroplastikom. Dobio je kretnju u zglobu, ali izgubio je stabilnost. Što je

resekcija bila veća, nestabilnost zgloba bila je veća, ako je pak resekcija bila manja, dolazilo je

do spontane fuzije koljena.

Verneuil još ranije, 1863. godine, predlaže ubacivanje interpozituma između degenerativno

promijenjenih zglobnih tijela, predlaže da to bude zglobna čahura. Nakon toga javlja se niz

autora koji predlažu interpoziciju različitih drugih tkiva ili materijala, mišić (Olier, 1886, Helferich

1894), koža (Murphy 1905), mokračni mjehur svinje (Bayer 1918). fascia lata (Murphy 1905,

Putti 1920) ili najlonska membrana (Kuhns, Potter 1950).

Prvu endoprotezu koljena izradio je Gluck iz Berlina, 1890. godine. Endoproteza je bila izrađena

od slonovače. Operacijski zahvat završio je s neuspjehom budući da se taj materijal nije mogao

sterilizirati, a mehanička svojstva su također bila loša.

MacIntosh je 1957. godine počeo upotrebljavati akrilne umetke na tibiji u liječenju varusne ili

valgusne deformacije koljena. Nešto kasnije je MacKeever počeo upotrebljavati umetke od

metala.

U osnovi endoproteze koljena razvijale su se u dva smjera. Jedan smjer su kondilarne proteze a

s druge pak strane to su šarnirske endoproteze. U zadnje vrijeme karakteristike ovih dviju

dizajna sve se više približavaju, i preklapaju, naročito na polju revizijskih endoproteza.

Ako pogledamo razvoj kondilarnih proteza prvu monokondilarnu cementiranu endoprotezu

ugradio je Gubston FH i to 1971. godine.

Freeman s kolegama ima veliki uticaj na razvoj kondilarnih proteza. Kretnje omogučava koncept

valjka ( roller-in-through concept). Stabilnost se postiže vlakom zglobne čahure i kolateralnih

ligamenata. Preporučio je dizajn endoproteze koljena još 1973. godine aktualnost kojega se nije

promijenila do danas:

Reoperacija mora biti moguća

Minimalizirati mogućnost labavljenja implantata

o Femoralna i tibijalna komponenta ne smije biti potpuno sapeta

o Minimalno trenje

o Maksimalno moguća površina kontakta s kosti

Opterećenje putem metala na plastiku

Prevencija infekcije smanjivanjem mrtvog prostora

Izbjegavati dugi trup

Standardizirati metodu ugradnje

Kretnja u smislu 5 st. hiperekstenzije i najmanje 90 st. fleksije

Djelomična sloboda rotacije

Prekomjerna kretnja treba biti ograničena mekim čestima

Coventry je godine 1972. godine dizajnirao duokondilarnu protezu s polietilenskim tibijalim

insertom, cementirana, s očuvanim ukriženim ligamentima. Sličan dizajn je i UCI proteza 1976.

godine s modifikacijom da je bikondilarna, ali plato tibije je iz dva dijela.

Moderne kondilarne endoproteze su građene na principu trikomponentne artroplastike. Kondili

femura i trohleja građeni su od medicinskog čelika a plato tibije je fiksiran s kratkim trupom.

Polietilen ima izbočenje u centralnom dijelu koji nadopunjava funkciju jednog ili oba ukrižena

ligamenta.

S druge paok strane razvijale su se paralelno i šarnirske rpteze. Waldius je 1951. godine

konstruirao prvu šarnirsku protezu, najprije akrilnu, kasnije metalnu. Shiers je 1954. godine

konstruirao jednostavniji šarnirski mehanizam. Karakteristike šarnirske endoproteze su:

Dugi stem uspostavlja i osigurava fiziološku osovinu

U stemu se kumuliraju velika torzijska opterećenja

Proteza je po konstrukciji stabilizirajuća

Ligamenti se mogu žrtvovati

Mogu se korigirati veliki deformiteti, osnosno odstupanja od osovine

Endoproteza po Guepar-u konstruirana je sa offset osovinom koja je više straga, bliže

anatomskoj osovini, uz polietilensku kočnicu u punoj ekstenziji. Sferocentrična proteza je

dozvoljavala sve kretnje po principu glavice i čašice, ali pretpostavljala je veliku resekciju kosti.

Moderne šarnirske endoproteze osim fleksije i ekstenzije dozvoljavaju i rotacije (kinematic

rotating hinge). Na taj način se smanjuje torzijsko optertećenje trupova. Problem je veći postotak

infekcija, te veći postotak mehaničkih kvarova. Preporuča se kod velikih angulatornih deformiteta

i kod većih insuficijencija kolateralnih ligamenata.

DANAS

Ugradnja endoproteze i kod nas postala je jedna od najčešćih operacijskih procedura uortopediji

koja se radi na većini radilišta. Odnos ugrađenih endoproteza kuka i koljena se izjednačio,

vrijeme preživljavanja endoproteza koljena već je duži od onih ugrađenih u kuk. Struktura naših

bolesnika se mijenja. Naše stanovništvo živi sve duže, bolesnici koji dolaze radi ugradnje

endoproteza sve su mlađi, aktivniji, žele biti zdravi i imaju visoka očekivanja. Bolesbnici se žele

riješiti bolova, po mogućnosti definitivno, što je prije moguće. Dobro su „obaviješteni“ putem

interneta.

Indikacija za ugradnju endoproteze je primarni osteoartritis, još više sekunarni osteoartritis koji je

determiniran otklonom fiziološke osovine, posttraumatskim stanjima, stanjima nakon septičkog

artritisa i sl. česta indikacija za ugradnju endoproteze su sistemske bolesti kao što je reumatoidni

artritis, ankilozantni spondilitis, Reter-ov sindrom, psorijatični artritis. Artropatije i aseptičke

nekroze su rjeđe indikacije za ugradnju endoproteze.

Vrijeme pristupa operaciji ovisi o intenzitetu bolova, kod manjih tegoba ne treba pristupatu ovako

velikoj operaciji. kasnije ćemo se odlučiti za operaciju kod bolesnika mlađih od 50 godina, ili pak

onih u poodmakloj životnoj dobi slabo tjeleno aktivnih. Bolesnik treba biti motiviran za operaciju,

pustimo da nas „moli“ za operaciju, nije dobro da bolesnika nagovarati na operaciju. Bolesnik

treba imati realna očekivanja od operacijskog zahvata. Zato s njim trebamo razgovarati prije

operacije. Operirajmo „bol“ a ne radiološku snimku.

S endoprotezom se može relativno lako rekonstruirati primarna endoproteza koljena s održanom

osovinom, to je ujedno najčešća indikacija. Kod reumatkih bolesti treba paziti na osteoporozui,

meka tkiva ponašaju se kao kost a kost kao meka tkiva. To je ujedno i indikacija kada se

opercijskom liječenju može pristupiti u mladosti, pa u ekstremnim primjerima i u adolescentno

doba.

Kod otklona osovine u smislu varusa moramo imati na umu da je ugradnja endoproteze zahvat

prvobitno na mekim čestima, dobrim balansiranjem mekih tkiva može se uspostaviti fiziološka

osovina s malom resekcijom koštanog tkiva koje treba štediti. U slučaju gubitka koštanog tkiva, u

pravilu na medijalnom kodnilu femura, nije rijedka potreba nadogradnje s autolognom kosti.

Tada se preporuća rasterećenje upotrebom dužeg trupa na tibijalnoj komponenti.

Kod valgus deformacije posebno ej važno što poštednije resecirati medijalni kondil femura i tibije

obzirom da su medijalne strukture obično istegnute. Skoro u pravilu potrebno je lateralno

opuštanje, traktus ilotibijalisa, lateralnog kolateralnog ligamenta, ako je neophodno i tetive

popliteusa, lateralne glave gastroknemijusa i posterolateralne zglobne čahure. Poželjna je

hiperkorekcija u smislu varusa za 1 do 2 stupnja.

Kod fleksornih kontraktura potrebno je uklonoti sve osteofite, posebno sa stražnjih kondila

femura, učiniti stražnju kapsulotomiju a po potrebi elongirati stražnju ukriženu svezu, ili ju

resecirati.

Kod posttraumatskih stanja potrebno je isključiti infekt ako je moguće, preporuća se artroplastika

u dva akta ako nismo sigurni. Upotrebom dugog trupa i nadogradnjom metalnim umecima mogu

se korigirati eventualni koštani defekti, ili nesanirane frakture.

Poseban problem su eksplozivne rane kod kojih često nalazimo strana metalna tijela intraosalno

ili u mekim čestima. Uvijek postoji mogućnost reaktivacija upale, zbog toga je važna pravilna

profilaksa anttibioticima.

Moguća je i dezartrodeza koljena, ako je očuvan ekstenzorni aparat zajedno s patelom. Oprez

treba pokloniti frontalnom instabilitetu, odnosno mogućoj insuficijenciji kolateralnih oligamenata.

Parcijalna (monokondilarna) artroplastika moguća je kod izolirane artroze jednog odjeljka,

posebno medijalnog. Bol ne smije biti izrazita, mora bili lokalizirana, trebaju biti očuvani

ligamenti, težina bolesnika do 80 kg, kretnje najmanje 10/100 st. a otklon osovine do 10 st.

Parcijalne endoproteze tehnički je teže ugraditi budući da se trebaju „pruilagoditi“ ostalim

dijelovima zgloba. Ako se dobro ugrade zadovoljni su i pacijent i operater zato što bolesnik

koljeno osjeća kao svoje, poslijeoperacijki bolovi su manji a rehabilitacija brža. Ovu vrstu

operacija ne treba koristiti na više od 10-15% svih artroplastika koljena.

U zadnje vrijeme širi se i mogućnost zamjene patelofemoralnog zgloba kod izolirane

patelofemoralne artroze. Upotrebljava se kod rekonstrukcije nakon displazije i instabiliteta

patelofemoralnog zgloba s razvojem artroze, ili nakon posttrtaumatskih stanja.

Danas se pruža i mogućnost ugrađivanja parcijalnih endoproteza kako artroza napreduje, na

primjer najprije medijalno femorotibijalno, kasnije patelofemoralno a ako treba i lateralno

femorotibijalno.

Vrijeme preživljavanja endoproteza koljena danas je dugo. U slučaju labavljena nude nam se

specijalni dizajni revizijskih endoproteza. Oni u osnovi imaju duže trupove, pružaju mogućnost

nadogradnje koštanog deficita metalnim nadogradnjama u obliku blokova ili trokuta. U zadnje

vrijeme nudi se mogućnost metafizarne stabilizacije upotrebom posebnih rukava. na taj način

upotreba koštanih presadaka svedena je na minimum. U slučaju velikih angulatornih

deformacija, kod imsuficiujencije kolateralnih ligamenata, stoje nam na raspolaganju moderni

dizajni šarnirskih endoproteza. Ne treba smetnuti s uma niti artrodezu u ekstreminim

slučajevima, posebno kod deficita ekstenzornog aparata, ili kroničnog septičkog artritisa koji se

ne može eradicirati. Tu stoje na raspolaganju posebno dizajnirani čavli za artrodezu.

SUTRA

Što možemo očekivati? Još bolje dizajne endoproteza koljena, još kvalitetnije materijale.

Poboljšanje operacijske tehnike uz upotrebu kompjotorske navigacije nije nova metoda, u širokoj

upotrebi je zadnjih desetak godina. Mana je skupoća uređaja, produženo vrijeme operacije.

U zadnje vrijeme točnost piljenja ležišta komponenti endoproteze osiguravaju individualne

šablone. Izrađuju se prema 3D CT-u za svako koljeno posebno, i za jednokratnu su upotrebu.

Cijena ovakovih pomagala postepeno pada i za vjerovati je da će ući u masovniju upotrebu.

Proteze će se vjerojatno individualizirati, za svakok bolesnika biti će izrađene po mjeri.

Vjerojatno će se unaprijediti i robotika koja će na sebe preuzeti neke dijelove operacijskeih

procedura, piljenje ležišta za endoprotezu.

Ali najveći uspjeh na ovom području biti će nestanak ovakovih endoproteza. Ugradnja metala u

živog čovjeka u osnovi je neprirodna. U daljoj budućnosti za očekivati je rješavanje

degenerativnih promjena zglobova regenerativnom medicinom koja je zadnjih godina u velikoj

propulziji.

BALANS LIGAMENATA KOD UGRADNJE PRIMARNE ENDOPROTEZE KOLJENA

(LIGAMENT BALANCING IN PRIMARY TKA)

Boris Nemec, Tomislav Anić

-SPECIJALNA BOLNICA ZA ORTOPEDIJU „DR.NEMEC“

UVOD

Korektan položaj endoproteze imperativ je za dobru funkciju koljena. Isto tako važan je i

mekotkivni, ligamentarni balans. Dobro balansirano koljeno imat će manje trošenje

materijala, duže preživljenje endoproteze, isto tako manju postoperativnu bol te bolju

propriocepciju.

U poziciji fleksije koljena anatomske točke su: stražnji kondili na femuru, transepikondilarna

osovina, te anteroposteriorna osovina na femuru (Whiteside).Nakon što se učine resekcije,

postave se probne komponente endoproteze. Prije nego se pristupi ligamentima potrebno je

odstraniti sve osteofite jer oni utječu na tenziju ligamenata. Zatim se stabilnost ispita u

ekstenziji, fleksiji. Nakon toga pristupi se opuštanju ligamenata, koje mora biti vrlo oprezno,

stupnjevano.

Varus deformitet

Medijalna napetost u ekstenziji – prednji dio MCLa u ekstenziji je labav. Stoga je potrebno

opustiti stražnji, kosi dio MCLa. Ukoliko napetost perzistira opušta se posteromedijalna

kapsula. Medijalna napetost u fleksiji – potrebno je opustiti subperiostalno prednji dio

MCLa obično 6 do 8 cm distalno od zglobne linije. Stražnji dio MCLa je labav.

Medijalna napetost u fleksiji i ekstenziji – kod fiksiranog varus deformiteta, ponekad je

potrebno opustiti čitav MCL, kao i posteromedijalnu kapsulu i semimembranozus. Ukoliko se

u fleksiji koljena tibijalna kompenta odiže od podloge uzrok je kontraktan PCL te ga treba

opustiti.

Valgus deformitet

Kod valgusa koljena ponekad je teško odrediti anatomske osovine radi hipoplazije lateralnog

kondila femura. Treba biti vrlo oprezan kod pripreme femura i opasnosti od prevelike

unutarnje rotacije femoralne komponente.

Lateralna napetost u fleksiji – parcijalno opuštanje tetive popliteusa i LCLa.

Lateralna napetost u ekstenziji – napete strukture su iliotibijalni traktus, arkuatni ligament,

posterolateralna kapsula.

ZAKLJUČAK

Imati korektan položaj endoproteze, a bez balansa ligamenata nije dovoljno za dobru funkciju

koljena.

UGRADNJA UMJETNOG KOLJENA KOLENA - STAV I SMJERNICE U SLOVENIJI

dr. Simon Kovač, dr.med.,

OB Valdoltra, Ankaran, SLO

Početci artroplastike koljena u Sloveniji su bili u 1970-im godinama. U ortopedskoj bolnici

Valdoltra se je prva hinged Saint-George proteza ugradila 1974 godine. U istoj godini I prva

mono I bikondilarna proteza a prva Freemanova kondilarna proteza 1980 godine. Od tada je broj

proteza bio svake godine viši. Prema podatcima ZZZS (zavod za zdravstveno zavarovanje

slovenije) (osigurači fond zdravlja) je u 2006 godini u Sloveniji bilo ugrađeno 828 proteza

koljena. Tada je bio dob čekanja 2,5 do 3 godine. Zbog dugih lista čekanja je u 2008 godini fond

počeo financirati dodatnih 20% proteza godišnje. Sa implantacijama su počeli I manji centri.

Tako je u 2011 godini bilo ugrađeno 2569 proteza. To je bilo 124/proteza 100000 stanovnika

godišnje (Švedska 2011 – 134/100000 stanovnika) . Najkraća doba čekanja je 35 dana (u jednoj

bolnici) a poprečna 6-8 mjeseci. Zbog većeg broja primarnih proteza se je povećao i broj

revizijskih proteza ali točnog broja nemamo jer Registar artroplastike Slovenije ne funkcionira.

Zajedničkog zvaničnog protokola (preporučenog sa strane Republičkog stručnog kolegija za

ortopediju) o tretiranju pacijenta sa artrozom koljena nemamo. Zbog toga su u prezentaciji

predstavljeni klinički stavovi ortopedskih odjeljenja, koja ugrađuju proteza. Podatke koje ćemo

predstaviti smo pridobili pomoću ankete.

Financijski je artroplastika koljena je za bolnice jedan između „profitabilnih„ kirurških zahvata.

Bolnice proteze odabiraju na tenderima. Do sada je bio izveden samo jedan zajednički republički

tender na kojem pa nije bilo bitnog sniženja cijena. U Sloveniji se za financiranje upotrebljava

DRG sistem. Artroplastika koljena ima dva DRG razreda. Trenutačno to iznosi 5339 ili 7725

EUR. Ali sve od leta 2004 do danas cijena artroplastike pada. To se očekuje i za naredne

godine. Jer se zbog povećanja revizija očekuje povećanje materijalnih troškova oče to

najverovatnije voditi u smanjenje broja primarnih proteza ili u nabavu jeftinijih modela.

Bolno koljeno nakon ugradnje totalne endoproteze

Mislav Jelić

Klinika za ortopediju KBC Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Šalata 6

Ugradnja totalne endoproteze koljena je jedan od najčešćih i ujedno najuspješnijih zahvata u

ortopediji uopće. Cilj ovog zahvata je odstraniti bolove te vratiti opseg pokreta i funkciju koljena.

Tehnologija i operacijska tehnika totalne endoproteze koljena je posljednjih godina napredovala

te se više ne preporuča samo bolesnicima starije životne dobi nego se često ugrađuje i mlađim

aktivnim bolesnicima čije je koljeno zahvaćeno uznapredovalim degenerativnim promjenama.

Usprkos svim navedenim činjenicama, dio bolesnika s ugrađenom totalnom endoprotezom

koljena se žali na bol iako na standardnim RTG slikama ne nalazimo jasne znakove koji bi

upućivali na uzrok njihove boli. Postoji vrlo širok spektar uzroka koji do takve boli mogu dovesti,

od jednostavnih u vidu subkliničkog razlabavljenja komponenti teško uočljivog na RTG, sve do

vrlo teško razumljivih stanja kod bolesnika s dobro ugrađenom endoprotezomu u dobro

gibljivom i funkcionirajućem koljenu. Jedna od najčešćih grešaka u liječenju takvih bolesnika jest

liječiti ga operacijskim zahvatom bez jasnog postavljanja dijagnoze te razumijevanja razloga

bolesnikovih bolova. Takva strategija gotovo uvijek doživljava neuspjeh te će se bolesnik i dalje

žaliti na jednake bolove. Stoga je postavljanje prave preoperacijske dijagnoze jedan od

najvažnijih čimbenika za uspješno liječenje takvog bolesnika. Uzimanje detaljne anamneze uz

precizan klinički pregled vrlo često daje objašnjenje uzroka bolesnikovih tegoba te nam

omogućuje postavljanje pravilne dijagnoze. Ortoped tijekom diferencijalne dijagnostike treba

razumijeti da li bolove treba liječiti operacijski ili neoperacijski. Neke tegobe je potrebno rješavati

operacijski, primjerice artrofibroza, nestabilnost patele, itd. No potrebno je također razumijeti i

one tegobe koje se mogu liječiti neoperacijski, primjerice algodistrofija, stres fraktura, preneseni

bolovi iz drugih regija, itd. Osim kliničkog pregleda i anamneze, potrebno je učiniti i radiološku te

laboratorijsku obradu. Osim standardnih radiograma, koristimo se i scitigrafijom kao metodom

izbora za potvrdu sumnje na razlabavljenje komponenti. Za potvrdu infekcije preporuča se

punkcija koljena te praćenje laboratorijskih vrijednosti. Bol koja nastaje kao posljedica

malrotacije komponenti vrlo teško dijagnosticiramo budući da ne postoji objektivna metoda

kojom bismo sa sigurnošću kvantificirali poremećaj rotacije komponenti. U tu svrhu koristimo

CT.

Stoga, bol nakon ugradnje endoproteze koljena može imati više uzroka te je za uspješno

liječenje potrebno razumijeti uzroke boli. Takve bolesnike, ovisno o uzroku boli, možemo liječiti

konzervativno i/ili operacijski. Ovo predavanje će pokazati zamke kod ugradnje EP koljena koje

mogu dovesti do poslijeoperacijske boli te će također dati pregled uzroka boli nakon ugradnje

endoproteze koljena uz savjet kako takvom bolesniku pristupiti.

Hrvatski registar endoproteza

Marko Bergovec

Registri endoproteza u svijetu pokazali su se kao odlično sredstvo praćenja implantanata

nakon izlaska na tržište. Primarni cilj registara je utvrditi epidemiologiju artroplastika, dok je

slijedeći i najvažniji cilj registara utvrditi povezanost primarnih operacija ugradnje

endoproteza i revizije istih. Disfunkcija bilo kojeg dijela endoproteze prije ili kasnije će dovesti

do potrebe za revizijskom operacijom, što je neželjeni događaj. Praćenje pojavnosti upravo

tih događaja temeljni je zadatak rada registra.

Registri endoproteza "per se" ne analiziraju zašto je bila potrebna revizijska reoperacija.

Registri su epidemiološki alat koji prikuplja i na jasno određen način statistički testira i

prikazuje rezultate. Rezultati su na raspolaganju svim zainteresiranim stranama:

javnozdravstvenim institucijama, zainteresiranim državnim tijelima, stručnim društvima,

proizvođačima i distributerima implantanata i drugima. Interpretaciju podataka tj. rezultata

uobičajeno čini ekspertna grupa nacionalnih ili međunarodnih stručnih društava.

Longitudinalne analize u praksi znače višegodišnji rad, prikupljanje podataka i praćenje

trendova prije jasne slike i uopće mogućnosti interpretacije podataka.

Rad registra smislen je jedino ako gotovo svi liječnici-operateri aktivno participiraju u radu

registra putem redovitog popunjavanja odgovarajućih obrazaca. Ukoliko je udio aktivnih

sudionika manji, rezultati iz analiza prikupljenih podataka mogu više ili manje odstupati od

stvarnosti. Poticaj na sudjelovanje je u različitim zemljama svijeta postignut na različite

načine. Svijest o važnosti i želja za sudjelovanjem u registru prepoznata je od strane samih

ortopeda u visoko razvijenim zemljama, npr. u Švedskoj. U drugim sredinama nadležne

institucije su izdale obvezu prijavljivanja putem zakonskih akata, npr. u Slovačkoj.

Hrvatski registar endoproteza (HREP), kao znanstveni projekt Ministarstva znanosti, uz

stručnu podršku Hrvatskog ortopedskog društva HLZ-a, učinio je sve pripreme kako bi se

moglo započeti s prospektivnim prikupljanjem podataka u registar. Bliska suradnja svih

strana uključenih u medicinski, javnozdravstveni, ekonomski i socijalni aspekt endoprotetike,

može značajno poboljšati sve elemente tog dijela zdravstva, ukupno na korist bolesnika.

New evidence revealed.

The AquAcel® Ag Surgical Dressing with Ionic Silver Reduces the Rate of Acute Periprosthetic Joint Infection Following Total Joint ArthroplastyCai J, Karam JA, Parvizi J, Smith EB, Sharkey PF

76% Reduction in Incidence of Periprosthetic Joint Infection (PJI)*

*Compared to a standard dressing of sterile gauze secured with adhesive tape.

Periprosthetic Joint Infection (PJI) in Today’s Healthcare Environment

PJI, a surgical site infection (SSI) sometimes encountered after TJA, is a challenging complication for many healthcare organizations, often resulting in costly revision surgeries, longer hospital stays, and higher complication rates.1-3 In the united States, PJI has become:

• The most common reason for failure of total knee arthroplasty (TKA)4

• The third most common reason for failure of total hip arthroplasty (THA)5

With a projected increase in demand for TJA over the next 18 years6 and new reporting measures required by the centers for Medicare and Medicaid Services (cMS) that will profoundly affect reimbursement, reducing PJI is now an important objective at healthcare facilities throughout the country.

The Role of Surgical Dressings in the Reduction of PJI

Historically, little consideration has been given to the role of surgical dressings in preventing PJI and promoting wound healing. However, thanks to a greater emphasis on minimizing preventable causes of infection throughout hospitals and healthcare facilities, this overlooked component of postoperative patient care is now receiving greater attention. According to guidelines recently published by the united Kingdom’s National Institute for Health and clinical excellence (NIce),* the ideal surgical dressing should be occlusive and permeable, creating a barrier that prevents microbial ingress into the wound while maintaining the correct balance between optimal wound moisture and desiccation. Additionally, NIce calls for surgical dressings to be waterproof and easily removable to reduce pain for the patient. New studies are being conducted to determine surgical dressings that meet these criteria and promote healing while reducing infection. One such study was recently completed at the Rothman Institute in Philadelphia, uSA.8

*To view the NIce guidelines regarding surgical wound dressings, please visit www.nice.org.uk.

70,000

60,000

50,000

40,000

30,000

20,000

10,000

001 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

Year (2001–2020)

Est

imat

ed N

umb

er o

f In

fect

ions

Fro

m P

roce

dur

es

TKA

THA

Total THA + TKA

1400

1200

1000

800

600

400

200

001 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

Year (2001–2020)

TKA

THA

Total THA + TKA1600

1800To

tal C

ost

(Mill

ion

US

$) o

f P

atie

nts

Wit

h In

fect

ed P

roce

dur

es

2000

Historical and Projected Number of Infected THA, TKA, and Total (THA + TKA)

Procedures in the US (2001–2020)7

Historical and Projected Total Inpatient Cost of Infected THA, TKA, and Total (THA + TKA)

Procedures in the US (2001–2020)7

–––– Historical values per surgery type– – – Projected values per surgery type

------ 95% confidence intervals (cIs) of the historical estimates (2001–2009) and statistical projections (2010–2020)

Adapted with permission from Kurtz SM et al. J Arthroplasty. 2012. epub doi:10.1016/j.arth.2012.02.022.

New Study Finds that AquACEl® Ag Surgical Cover Dressing (SCD) Significantly Reduces PJI Rate

In a recent analysis of 1778 patients, Dr. Peter Sharkey and his team of researchers at Philadelphia’s Rothman Institute concluded that the type of surgical dressing used postoperatively makes a significant impact on PJI. This retrospective study was conducted by performing chart reviews to compare the overall incidence of PJI in 2 groups of patients who had undergone TJA. The AquAcel® Ag ScD was applied to 903 patients in the study group in sterile conditions in the operating room and remained in place for 5 days. The control group of 875 patients received a standard dressing of sterile gauze applied over the incision site and secured with adhesive tape in the operating room.8

The findings of the study revealed that the use of AquAcel® Ag ScD was effective in reducing the incidence of PJI by as much as 76% in patients undergoing TJA compared with standard dressing (1.7% standard gauze dressing vs 0.4% AquAcel® Ag ScD; P=.005).8 Multivariate analysis further indicated that the use of AquAcel® Ag ScD was a significant factor in reducing the risk of developing PJI by 83% after TJA (OR: 0.17[0.05-0.53]; P=.003).

The AquACEl® Ag Surgical Dressing with Ionic Silver Reduces the Rate of Acute Periprosthetic Joint Infection Following Total Joint Arthroplastycai J, Karam JA, Parvizi J, Smith eB, Sharkey PF

0.0

2.0

4.0

Rat

e o

f In

fect

ion

(%) P=.005

AQUACEL® AgSurgical Dressing

Standard GauzeDressing

1.7%

(4/903)

0.4%

76%

reduction

vs Standard Gauze Dressing

(15/875)

Incidence of Acute PJI Standard Gauze vs AquAcel® Ag ScD

“ Its systematic use would be an effective measure to prevent the occurrence of acute PJI following TJA…”

— Peter Sharkey, MD, on AQUACEL® Ag SCD

Orthopaedic Surgeon, Director, The Rothman Institute at Riddle Hospital’s Center for Orthopaedic Excellence

Periprosthetic Joint Infection (PJI) in Today’s Healthcare Environment

PJI, a surgical site infection (SSI) sometimes encountered after TJA, is a challenging complication for many healthcare organizations, often resulting in costly revision surgeries, longer hospital stays, and higher complication rates.1-3 In the united States, PJI has become:

• The most common reason for failure of total knee arthroplasty (TKA)4

• The third most common reason for failure of total hip arthroplasty (THA)5

With a projected increase in demand for TJA over the next 18 years6 and new reporting measures required by the centers for Medicare and Medicaid Services (cMS) that will profoundly affect reimbursement, reducing PJI is now an important objective at healthcare facilities throughout the country.

The Role of Surgical Dressings in the Reduction of PJI

Historically, little consideration has been given to the role of surgical dressings in preventing PJI and promoting wound healing. However, thanks to a greater emphasis on minimizing preventable causes of infection throughout hospitals and healthcare facilities, this overlooked component of postoperative patient care is now receiving greater attention. According to guidelines recently published by the united Kingdom’s National Institute for Health and clinical excellence (NIce),* the ideal surgical dressing should be occlusive and permeable, creating a barrier that prevents microbial ingress into the wound while maintaining the correct balance between optimal wound moisture and desiccation. Additionally, NIce calls for surgical dressings to be waterproof and easily removable to reduce pain for the patient. New studies are being conducted to determine surgical dressings that meet these criteria and promote healing while reducing infection. One such study was recently completed at the Rothman Institute in Philadelphia, uSA.8

*To view the NIce guidelines regarding surgical wound dressings, please visit www.nice.org.uk.

70,000

60,000

50,000

40,000

30,000

20,000

10,000

001 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

Year (2001–2020)

Est

imat

ed N

umb

er o

f In

fect

ions

Fro

m P

roce

dur

es

TKA

THA

Total THA + TKA

1400

1200

1000

800

600

400

200

001 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

Year (2001–2020)

TKA

THA

Total THA + TKA1600

1800

Tota

l Co

st (M

illio

n U

S$)

of

Pat

ient

s W

ith

Infe

cted

Pro

ced

ures

2000

Historical and Projected Number of Infected THA, TKA, and Total (THA + TKA)

Procedures in the US (2001–2020)7

Historical and Projected Total Inpatient Cost of Infected THA, TKA, and Total (THA + TKA)

Procedures in the US (2001–2020)7

–––– Historical values per surgery type– – – Projected values per surgery type

------ 95% confidence intervals (cIs) of the historical estimates (2001–2009) and statistical projections (2010–2020)

Adapted with permission from Kurtz SM et al. J Arthroplasty. 2012. epub doi:10.1016/j.arth.2012.02.022.

New Study Finds that AquACEl® Ag Surgical Cover Dressing (SCD) Significantly Reduces PJI Rate

In a recent analysis of 1778 patients, Dr. Peter Sharkey and his team of researchers at Philadelphia’s Rothman Institute concluded that the type of surgical dressing used postoperatively makes a significant impact on PJI. This retrospective study was conducted by performing chart reviews to compare the overall incidence of PJI in 2 groups of patients who had undergone TJA. The AquAcel® Ag ScD was applied to 903 patients in the study group in sterile conditions in the operating room and remained in place for 5 days. The control group of 875 patients received a standard dressing of sterile gauze applied over the incision site and secured with adhesive tape in the operating room.8

The findings of the study revealed that the use of AquAcel® Ag ScD was effective in reducing the incidence of PJI by as much as 76% in patients undergoing TJA compared with standard dressing (1.7% standard gauze dressing vs 0.4% AquAcel® Ag ScD; P=.005).8 Multivariate analysis further indicated that the use of AquAcel® Ag ScD was a significant factor in reducing the risk of developing PJI by 83% after TJA (OR: 0.17[0.05-0.53]; P=.003).

The AquACEl® Ag Surgical Dressing with Ionic Silver Reduces the Rate of Acute Periprosthetic Joint Infection Following Total Joint Arthroplastycai J, Karam JA, Parvizi J, Smith eB, Sharkey PF

0.0

2.0

4.0

Rat

e o

f In

fect

ion

(%) P=.005

AQUACEL® AgSurgical Dressing

Standard GauzeDressing

1.7%

(4/903)

0.4%

76%

reduction

vs Standard Gauze Dressing

(15/875)

Incidence of Acute PJI Standard Gauze vs AquAcel® Ag ScD

“ Its systematic use would be an effective measure to prevent the occurrence of acute PJI following TJA…”

— Peter Sharkey, MD, on AQUACEL® Ag SCD

Orthopaedic Surgeon, Director, The Rothman Institute at Riddle Hospital’s Center for Orthopaedic Excellence

References: 1. Parvizi J, Pawasarat IM, Azzam KA, Joshi A, Hansen eN, Bozic KJ. Prosthetic joint infection: the economic impact of methicillin-resistant infections. J Arthroplasty. 2010;25(6 suppl):103-107. 2. Bozic KJ, Ries MD. The impact of infection after total hip arthroplasty on hospital and surgeon resource utilization. J Bone Joint Surg Am. 2005;87(8):1746-1751. 3. lavernia c, lee DJ, Hernandez VH. The increasing financial burden of knee revision surgery in the united States. Clin Orthop Relat Res. 2006;446:221-226. 4. Bozic KJ, Kurtz SM, lau e, et al. The epidemiology of revision total knee arthroplasty in the united States. Clin Orthop Relat Res. 2010;468:45-51. 5. Bozic KJ, Kurtz SM, lau e, et al. The epidemiology of revision total hip arthroplasty in the united States. J Bone Joint Surg Am. 2009;91:128-133. 6. Kurtz S, Ong K, lau e, Mowat F, Halpern M. Projections of primary and revision hip and knee arthroplasty in the united States from 2005 to 2030. J Bone Joint Surg Am. 2007;89(4):780-785. 7. Kurtz SM, lau e, Watson H, Schmier JK, Parvizi J. economic burden of periprosthetic joint infection in the united States. J Arthroplasty. 2012;27(8 suppl):61.e1-65.e1 8. cai J, Karam JA, Parvizi J, Smith eB, Sharkey PF. The AquAcel® Ag surgical dressing with ionic silver reduces the rate of acute periprosthetic joint infection following total joint arthroplasty. Poster presented at: 22nd Annual Meeting of the American Association of Hip and Knee Surgeons; November 2-4, 2012; Dallas, TX. 9. Wound complications and deep periprosthetic infection after total joint arthroplasty. The role of the surgical dressing? White Paper. 2012. Data on file, convaTec. 10. Jones SA, Bowler PG, Walker M, Parsons D. controlling wound bioburden with a novel silver-containing Hydrofiber dressing. Would Repair Regen. 2004;12(3):288-294. 11. Bowler PG, Jones SA, Walker M, Parsons D. Microbicidal properties of a silver-containing Hydrofiber dressing against a variety of burn wound pathogens. J Burn Care Rehabili. 2004;25(2):192-196. 12. Bowler P. Progression toward healing: wound infection and the role of an advanced silver-containing Hydrofiber dressing. Ostomy Wound Manage. 2003;49(suppl 8A):2-5.

AquAcel and Hydrofiber are registered trademarks of convaTec Inc. © 2012 convaTec Inc. AP-13197-MM

AquACEl® Ag Surgical Cover Dressing—the right dressing can make a differenceThe mental, physical, and monetary burden PJI places on patients, coupled with the financial implications it has on healthcare facilities, has made managing these preventable infections a priority. Based on the findings of this study, the systematic use of AQUACEL® Ag SCD would be an effective measure to help prevent the occurence of acute PJI following TJA.8 Additionally, AquAcel® Ag ScD is likely to improve overall patient satisfaction.9

Reduce the incidence of PJI by as much as 76% with AQUACEL® Ag SCD*

• Antimicrobial Protection10-12 • Skin-Friendly

• comfortable and Flexible • Waterproof

To find out more about AquAcel® Ag Surgical cover Dressings, visit www.convatec.com or call 1-800-422-8811.

*Compared to a standard dressing of sterile gauze secured with adhesive tape.

KIMBERLY-CLARK* INTEGUSEAL*

Microbial Sealant.

Lock down skin pathogensLock out contamination worries.

A microbial barrier designed to reduce the risk of surgical site contamination by skin flora.

Safe, time-tested cyanoacrylate technology

Helps protect against skin flora migration into surgical incisions6

Seals and immobilises dangerous pathogens, including MRSA6

Locks down bacteria residing deep in the skin and those surviving typical pre-op prepping6

Breathable properties permit normal skin transpiration6

7

6

5

4

3

2

1

0

Mea

n CF

U/in

cisi

on

(t=0 min) After Incision(p = 0.533)

(t=60 min)Before Closure

(p < 0.002)

INTEGUSEAL*

Antimicrobial Incise Drape

Effective throughout a Surgical Procedure

A controlled in vivo porcine study performed by a facility external to Kimberly-Clark under Good Lab Practice (GLP) standards evaluated the effectiveness of INTEGUSEAL* at reducing the risk of skin flora contamination throughout a surgical procedure.

In a simulated surgical environment, all surgical sites were treated with 10% povidone iodine (aq) surgical preparation and treated with either INTEGUSEAL* Microbial Sealant or an antimicrobial incise drape. After treatment application, a full thickness incision was created prior to a 60-minute surgical procedure involving wound retraction, simulated surgical manipulations, and wound lavage. Surgical incisions were sampled for bacterial contamination after incision and before wound closure. For each incision, contamination was evaluated according to the total colony forming units (CFUs).

Effective against common and dangerous skin pathogens

In vitro studies demonstrated the ability of INTEGUSEAL* to immobilize methicillin-resistant Staphylococcus aureus (MRSA), Staphylococcus epidermidis and Escherichia coli on skin incision models.

In vitro experiments were performed using three bacteria species: a) methicillin-resistant S. aureus (MRSA), b) S. epidermidis, c) E. coli. In each experiment, porcine skin samples were randomly assigned to one of the following three test conditions:■ Non-inoculated skin (negative control)■ Inoculated skin (positive control)■ Inoculated skin with INTEGUSEAL*

Topical application of INTEGUSEAL* Microbial Sealant significantly reduces the amount of MRSA recovered from inoculated skin in an in vitro surgical incision model by 99.9%, S. epidermidis by 99.5% and E. coli by 96.6% (p ≤ 0.05). The differences between mean microbial recovery from inoculated skin with and without INTEGUSEAL* were statistically significant (p ≤ 0.05) for all three bacteria.

5.0

4.0

3.0

2.0

1.0

0.0

MRSA S. epidermidis E. coli

Mean Microbial Recoveries of Inoculated Skin Models

Untreated INTEGUSEAL*

Log

10 C

FU R

ecov

ery

Figure 1. Mean colony forming units (CFUs) per incision of wound samples collected from in vivo porcine surgical incisions after surgical incision and before wound closure. Before wound closure, INTEGUSEAL* demonstrates superior performance compared to antimicrobial incise drapes in reducing the risk of skin flora contamination throughout a surgical procedure (p < 0.002).3

INTEGUSEAL* is effective in reducing the risk of skin flora contamination throughout a surgical procedure.

Figure 2. INTEGUSEAL* Microbial Sealant significantly reduces the amount of MRSA recovered in an in vitro surgical incision model by 99.9%, S. epidermidis by 99.5% and E. coli by 96.6% (p ≤ 0.05).3

Immobilizes bacteria such as MRSA, S. epidermidis and E. coli.

Reduction of Contamination Before Wound Closure

Demonstrated efficacy and compatibility with current practices

Figure 1

Figure 2

Posjetite nas na novim stranicama

www.ortopedija.hr