sveu ýiliŠte u rijeci ekonomski fakultetoliver.efri.hr/zavrsni/1009.b.pdf · sveu ýiliŠte u...
TRANSCRIPT
SVEU ILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
OCJENA ISPLATIVOSTI
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2015.
RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
OCJENA ISPLATIVOSTI
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Projektni menadžment
Mentor: prof. dr. sc.
Studijski smjer: Poduzetništvo
JMBAG: 0081126261
Rijeka,2015.
SADRŽAJ
1 UVOD..................................................................................................................1
1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja............................................................................. 1
1.2 ............................................................................... 1
1.3 Svrha i ciljevi istraživanja ................................................................................................ 2
1.4 Znanstvene metode........................................................................................................... 2
1.5 Struktura rada ................................................................................................................... 2
2 Koncept, definicija i bitne karakteristike projekta........................................4
2.1 Definiranje projekta.......................................................................................................... 4
2.1.1 Podjela projekta ........................................................................................................ 5
2.1.2 Životni ciklus projekta .............................................................................................. 5
2.1.3 Pojam projektog menadžmenta i projektnog menadžera .......................................... 6
3 - kamp „Punta“ ................................................................8
3.1 Turizam ............................................................................................................................ 8
3.1.1 Turizam u Hrvatskoj ................................................................................................. 8
3.1.1.1 Struktura iskorištenih kapaciteta smještaja........................................................ 9
3.1.1.2 Kampovi i njihova zastupljenost ..................................................................... 11
3.1.1.3 Raspodjela turista prema županijama .............................................................. 13
3.2 Iniciranje projekta .......................................................................................................... 14
3.2.1 Definiranje projekta, ideju te ciljeve....................................................................... 14
3.2.2 Dimenzija vremena, obuhvata i kvalitete................................................................ 15
3.2.3 Podjela projekta (životni ciklus) ............................................................................. 16
3.2.4 Projektni menadžer i interesno utjecajne skupine na projektu................................ 17
3.2.5 Swot analiza projekta.............................................................................................. 18
3.2.6 Identifikacija i analiza potencijalnih rizika............................................................. 20
3.3 Planiranje projekta.......................................................................................................... 20
3.3.1 Dinamika realizacije ulaganja................................................................................. 20
3.3.2 Gantogram............................................................................................................... 22
3.3.3 Ekonomsko financijska analiza............................................................................... 23
3.3.3.1 Izvori finanaciranja.......................................................................................... 23
3.3.3.2 ................................................................................ 24
3.3.3.3 Amortizacija .................................................................................................... 28
3.3.3.4 Projekcija prihoda............................................................................................ 29
3.3.3.5 Projekcija rashoda............................................................................................ 30
3.3.3.6 ...................................................................................... 32
3.3.3.7 Ekonomski tok................................................................................................. 33
3.3.3.8 Financijski tok ................................................................................................. 35
3.3.3.9 Analiza osjetljivosti ......................................................................................... 37
3.3.4 ........................................................... 38
3.4 Izvedba projekta ............................................................................................................. 39
3.4.1 Analiza tržišta ......................................................................................................... 39
3.4.2 Zadovoljavanje uvjeta za kategorizaciju................................................................. 40
3.5 .................................................................................................... 46
4 Perspektive razvoja poslovanja......................................................................47
5 ..........................................................................................................49
Literatura................................................................................................................50
Popis tablica, grafova i shema...............................................................................52
1 UVOD
Projekt
rezultat. Za razliku od procesa, koje su neprekidne i mogu se ponavljati, projekti
su vremenski nizacije i
razvoj projekata od iznimne važnosti.
projekt izrade . Razlog
ujedno ne narušava prirodno okruženje.
1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja
lokacija samog kampa te pogodnosti koje se pružaju gostima.
Problematika
kampa na otoku Ugljanu. Dok je objekt istraživanja sama infrastruktura kampa.
1.2
Glavna hipoteza:
H0: Isplativ projekt je rezultat kvalitetnog i dobro strukturiranog poslovnog plana.
H1: Projektni menadžer glavni je pokreta projekta
H2: Ekonomsko financijska analiza dokazuje isplativost i likvidnost ulaganja
H3: Trenutna konkurencija ne predstavlja prijetnju projektu
H4: Projektnim upravljanjem do boga enja ponude kampa
1
1.3 Svrha i ciljevi istraživanja
Sukladno problemu, predmetu i objektu istraživanja, te radnim hipotezama, definirani su svrha i
ciljevi istraživanja.
Ciljevi istraživanja su otkriti u kojoj mjeri je projekt isplativ ili neispativ, kolika je uloga
projektnog planiranja, definiranje konkurencije te koji su m
Definirati teoretske pojmove turizma i kamping turizma. Objasniti ulogu projektnog menadžera.
Analiziranje poslovne okoline u kojem bi se projekt trebao razvijati. Ukoliko istraživanje
rezultira sa pozitivnim ishodom provedenih analiza stvaraju se uvjeti za nastavak bavljenja
projektima i projektnim poslovanjem. Svrha istraživanja je otkriti omjer potrebne investicije,
rada i zemlje kako bi se uspješno poslovalo.
1.4 Znanstvene metode
Da bi znanost bila znanstvena potrebne su joj metode kojima se formuliraju teorije o svijetu, ali
ujedno se tako i provjeravaju svoje teorije.
Induktivna i deduktivna metoda
Metoda analize
Metoda dokazivanja
Metoda deskripcije
Metoda kompilacije
1.5 Struktura rada
r
ze, svrha i ciljevi istraživanja. Potom su navedene
korištene znanstvene metode i obrazložena je struktura rada.
Drugi dio rada ima naslov Koncept, definicija i bitne karakteristike projekta. U ovom dijelu rada
definiraju se teoretski pojmovi koji su potrebni za razumijevanje tematike kojom se rad bavi.
2
se naziva perspektivama razvoja projektnog
poslovanja
postavljena radna hipoteza.
3
2 Koncept, definicija i bitne karakteristike projekta
U ovom poglavlju bit e
projekt po njegovim djelovima, prikazati životni ciklus projekta te pojam projektni menadžment
i projektni menadžer.
2.1 Definiranje projekta
Projekt
T su
transformacije, determiniranost resursa, inovativnost organizacije, ri
pomak. Projekt proizvod,
usluga ili rezultat. U odnosu na operacije, koje se ponavljaju i neprekidne, projekti
su vremenski og organizirati na svim razinama
koji ne
. Jedni od
najuspješnijih projekata su se javljal
Poslovanje irana eksploatacija prethodno projektiranih procesa
realizaci
iljno usmjerenim procesima. Kontinuiranim procesima
postiže se stabilnost funkcioniranja i efikasnost poslovanja, a jednokratnim procesima
(projektima) fleksibilnost i adaptibilnost promjenama okoline. Današnji poslovni svijet obilježen
ju s kontinuiranim procesima
( Projektni menadžment -
upravljanje razvojnim promjenama, Efri, Rijeka, 2010.).
4
2.1.1 Podjela projekta
Projekti se mogu
evi i tehonologija realizacije mogu se
kti
kod kojih se pr manje zadanih mjernih kriterija,
ltatno može tek vjerojatno odrediti i osvariti,
k
rezultati prethodno izvedenih aktivnosti definiraju
rea ( Projektni menadžment - upravljanje razvojnim
promjenama, Efri, Rijeka, 2010.).
Projekt se može
povrat financijskih ulaganja iz novostvorene vrijednosti, odnosno profita stvorenog ili
realizacijom ili eksploatacijom projekta. Primjer takvih projekata su komercijalni projekti koje
izvode projektno orijentiranje organizacije, kao i interni projekti razvoja novih proizvoda,
projek
ulaganja u njihovu realizaciju neposredno komercijalizacijom ili eksploata
neizravno poboljšanjem uspješnosti funkcioniranja višeg sustava, koji definira namjenski cilj
projekta. Takvi su infrastrukturni projekti te projekti razvoja organizacije, projekti razvoja
oja kvalitete (
Projektni menadžment, Sinergija, Zagreb, 2005.).
2.1.2 Životni ciklus projekta
realizacije projektnih
ciljeva, projekti se dijele na proje tni ciklus. Životni ciklus
ealizacijom projekta do
ostvarenja projektnih ciljeva (Hendija, Z., 2004, Obilježja kamping turizma u Europi, Turizam
Vol. 52 (3)). Životni ciklus je sp a
5
ciklusa kroz koje prolazi
realizacija projekta mogu se podijeliti kao:
iniciranje i aktiviranje realizacije projekta,
planiranje i organizacija logistike projektne realizacije,
,
izacije projekta.
2.1.3 Pojam projektog menadžmenta i projektnog menadžera
promjena emeljne potencijale kontinuirane
uspješnosti njegovog poslovanja (
potrebe turizma. Hrvatski
radova,Vol.1 No.1. Dostupno na:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=82496). Projektni menadžment
kao znanstvena disciplina koja sustavno razvija teorijske postavke za definiranje smjernica
nosti projektnog
menadžmenta kao suvremenog pristupa upravljanju razvojnim promjenama još uvijek je
kako bi se zadovo
pogledu obuhavata, vremena, troška i kvalitete izvedbe projektnog proizvoda (
Primjena projektnog menadžmenta u BOT modelu javno-privatnog partnerstva u hrvatskom
turizmu. Ekonomski pregled, Vol.63 No.9-10. Dostupno na:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=132296). Okolina, odnosno
konte
Životni ciklus, odnosno kompleksnost projekta, stajališta interesno utjecajne skupine, vještine
ki socio-ekonomski utjecaji kontekstualni s
(Vlahov D.,
Ekscentar,No.16. Dostupno na:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=152873).
6
Projektni menadžer, za razliku od funkcijskih menadžera, osim uskog poznavanja funkcijskog
resursa. Treba poznavati probleme izvan uskih funkcijskih granica i razvijati koherentnu sliku
rganizacije. Projektni menadžer mora biti
poznavati i razumijeti djelovanje organizacijskih i izvanorg
( Tourism
and Hospitality Management,Vol.12 No.1. Dostupno na:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=92891).Sustavskim pristupom
projektni menadžer traži optimalna rješenja, razvija strategiju rješavanja problema optimalne
realizacije projekata
pritom samo podloga prosudbi i intuiciji donositelja odluke (Hauc, A.: Projektni menadžment i
projektno poslovanje, M.E.P. Consult, Zagreb, 2007).
7
3 - kamp „Punta“
Kako bi realizacija projekta bila uspješna potrebno je prvo složiti detaljan plan razvoja,
definiranje svih segmenata te projekcija financijskih pokazatelj je
3.1 Turizam
Turizam predstavlja skup odnosa i pojava koje proizlaze iz boravka stranaca u nekom mjestu,
taj boravak ne podrazumijeva promjenu prebivališta i nije vezan za sticanje zarade.
Turizam se može definirati kao svako putovanje kojemu nije cilj obavljanje privrednih
djelatnosti. Turisti su osobe ili pojedinci koji putuju najmanje 24 sata van mjesta stalnog
dana (27/08/2015 https://bs.wikipedia.org/wiki/Turizam).
3.1.1 Turizam u Hrvatskoj
Najvažnija gospodarska grana u Hrvatskoj je turizam. Stoga se mnogo pažne posv je upravo
za odmor, ali i rekreaciju. S obzirom na
Bogata t onuda Hrvatske sastoji se , od , kulturnog, zdravstvenog,
kongresnog, zdravstvenog, pustolovnog, seoskog, ekološkog, vjerskog,
zdravstvenog, lovnog ili ribolovnog turizma. Ponuda sadrži i višednevna krstarenja na
jedrenjacima, popularnost postiže sve više zastupljeniji naturizam i sve razvijeniji robinzonski
turizam. Osim na kopnu, robinzonski turizam, je u ponudi na osamljenim otocima duž cijele
Jadranske obale, ali uglavnom su najpoznatije destinacije na uspljenim svjetionicima
(27.08.2015 https://hr.wikipedia.org/wiki/Turizam_u_Hrvatskoj).
godine.
8
Tablica 3.1
Dolasci
VI. 2014 VI. 2015 VI. 2014 VI. 2015struktura
% po dolasku
Ukupno 1 832 442 1 907 030 8 708 442 8 742 000 100 4,6
turisti160 483 187 880 537 709 644 555 7,4 3,4
Strani turisti
1 671 959 1 719 150 8 170 733 8 097 445 92,6 4,7
– Turizam u lipnju 2015. Pregledano 27.08.2015.
Dostupno na: http://www.dzs.hr/
90,4 % u odnosu na strane turiste u ovom razd
turista i to za 74.588 turista. Tako je u lipnju 2015. godine bilo ukupno dolazaka 1.907.030
turista. Teku e
1.531.270 turista.
Što je u lipnju 2014. godine dosegl
3.1.1.1 Struktura iskorištenih kapaciteta smještaja
e
9
Tablica 3.2lipnju 2014. i 2015. Godine
VI. 2014. VI. 2015.
indeksi
VI. 2014. VI. 2015.
indeksi
VI. 2015.VI.
2015.
VI. 2014.VI.
2014.Ukupno 1 832 442 1 907 030 104,1 8 708 442 8 742 000 100,4
smještaj797 889 830 553 104,1 3 089 935 3 116 640 100,9
Odmarališta i 586 690 645 987 110,1 2 979 863 3 139 500 105,4
Kampovi i prostori za kampiranje
420 245 410 835 97,8 2 598 416 2 459 653 94,7
Ostali smještaj 27 618 19 655 71,2 40 228 26 207 65,1
– Turizam u lipnju 2015. Pregledano 27.08.2015.
Dostupno na: http://www.dzs.hr/
Od ukupnih dolazaka u lipnju 2014. godine koji iznose 1.832.442, dolazaka je najviše bilo
najzastupljeniji smještaj su od
slijede kampovi i prostori za kampiranje sa 420.245 dolazaka zatim ostali smještaj sa 27.618
turista u odmarališta za 10,1 % u odnosu na lipanj 2014. godine. Kampovi i prostori za
kampiranje su u lipnju 2015. godine zabilježili pad dolazaka turista u odnosu na lipan 2014.
godine u visini od 9.410 dolazaka. Odnosno 2,2 % manje dolazaka je bilo u lipnju 2015. godine
u odnosu na lipanj 2014. godine.
iznosu od 3.089
2014. godine za 0,4 %.
10
razdoblje prethodne godine. Jedino k u lipnju 2015. godine u
odnosu na lipanj 2014. godine za 5,3 %.
3.1.1.2 Kampovi i njihova zastupljenost
Kamp
Kamp naselje
Kampiralište
Kamp odmorište
Kamp je objekt u kojem se gostima pružaju usluge kampiranja, odnosno u to spadaju smještaju
na otvorenom, ali
u kampu, Kamp
usluge u
drugim oblicima
rekreacije koje je mogu na otvorenom prostoru u kampu (Ministarstvo turizma;
Pravilnik o razvrstavanju , minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova
iz skupine “kampovi u druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj”; Pregledano: 28.08.2015.
Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_07_75_2493.html).
Kamp naselje mora sadržavati objekte koji pružaju usluge usluži aka te
(Hendija, Z., 2004, Obilježja kamping turizma u Europi, Turizam Vol. 52
(3)). Kampiralište je objekt gdje se pružaju usluge kampiranja sa pokretom opremom koja je u
posjedu gosta te može imati najviše 30 smještajnih jedinica. Kamp odmorište je za one goste
koji om kamping opremom.
vrstama kampa.
11
Tablica 3.3lipnju 2014. i 2015. Godine
Dolasci
VI. 2014.
VI. 2015.
indeksi
VI. 2014. VI. 2015.
indeksi
VI. 2015. VI. 2015.
VI. 2014. VI. 2014.
Kampovi 407 611 394 966 96,9 2 538 401 2 383 035 93,9
Kampirališta 5 645 5 858 103,8 23 054 25 095 108,9
Kamp-odmorišta 937 965 103 2 913 2 909 99,9
Kampovi u 6 052 7 025 116,1 34 048 39 154 115
Prostori za kampiranje
izvan kampova- 2 021 - - 9 460 -
– Turizam u lipnju 2015. Pregledano 27.08.2015.
Dostupno na: http://www.dzs.hr/
U lipnju 2014. godine
odmorišta sa 937 dolaska, a za prostore za kampiranje izvan kampova u lipnju 2014. godine
nema dostupnih podataka. U lipnju 2015. godine smanjuje se broj dolazaka u kampove za 3,1 %
u odnosu na lipanj 2014. godine. Kapirališta su zabilježila porast broja dolazaka u lipnju 2015.
godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za 3,8 % te iznosi 5.858 dolazaka. Kampovi
vima im
Broj dolazaka u Kamp od lo te u lipnju 2015. godine iznosi 965
dolazaka.
i dolasci turista za lipanj 2014. godine te je
vario je pad broj
% u lipnju 2015. godi
nju
12
j 2014. godine.
Zabilježen je va u iznosu
3.1.1.3 Raspodjela turista prema županijama
, na Jadranu zabilježeno
8.421.857
županijama za lipanj 2015. godine.
Grafikon 3.1 pnju 2015. godine
– Turizam u lipnju 2015. Pregledano 27.08.2015.
Dostupno na: http://www.dzs.hr/
Primorsko-
-dalmatinska županija sa ostvarenih ukupnih
0
500000
1000000
1500000
2000000
2500000
3000000
Ukupno
13
-
Šibensko- -senjska sa
2015. godine.
3.2 Iniciranje projekta
projekta.
3.2.1 Definiranje projekta, ideju te ciljeve
va b
smještajnim kapacitetima.
netaknutu prirodu, mir i tišinu uz poneke organizir prilika za
otvaranjem jednog takvog kampa na otoku Ugljanu. atni broj
Sama ideja je potekla
od investitora koji je porijeklom sa otoka Ugljana te svake godine ljetuje u Batalaži, mjesto
sklopu objekata, a u bližoj okolici je
neposrednoj blizini o
Investitor ovog projekta je tvrtka Punta d.o.o., a predmet navedenog projekta je nabava potrebnih
papira i dozvola, adaptacija zemljišta, postavljanje potrebne infrastukture te zapošljavanje
kadrova. Ovom investicijom otvorio bi se kamp sa 2* i broj smještajnih kapaciteta bio bi50
jedinica.
Ciljevi projekta su jednako važni kao i projektne ideje te se moraju pomno i temeljito odrediti.
Identificiranjem stvarne potrebe potencijalnog klijenta je važan korak
projekta te to predstavlja temelj uspjeha cijelog projekta. Ciljevi moraju biti jasno definirani,
kvalitativno i kvantitativno te moraju biti vremenski uvjetovani u obliku roka završetka izrade
projekta. Glavni cilj projekta je atraktivnom lokacijom i kvalitetnom
gostiju te samim time pridonijeti lokalnom razvoju.
14
SAŽETAK ULAGANJA:
INVESTITOR Punta d.o.o.
Adresa: Batalaška ulica 2, 23275 Ugljan
MB 82618645
OIB 14653688772
Žiro- -1041272170 Privredna Banka Zagreb
Kontakt: [email protected]
mob: 00385 98 1111221
NAZIV PROJEKTA “Punta”
Karakter: Investicija
Cilj investicije: adaptacija zemiljišta i opremanje istog u svrhu
uspješnog obavljanja djelatnosti
01.01.2017 godine
Ekonomski vijek: 5 godina
BROJ ZAPOSLENIH 1 vlasnik i 2 djelatnika
LOKACIJA otok Ugljan, mjesto Ugljan
3.2.2 Dimenzija vremena, obuhvata i kvalitete
e planira ostvariti projekt je jedna godina. Složena administracija i
birokracija
vanja potrebnih dozvola.
Adaptacija zemljišta nije složena, pošto je na relativno ravnom terenu te se nalazi u borovoj šumi
što je zapravo i pogodno za ovakav projekt. Najbitniji segment cijelog projekta je angažirati se u
oglašavanju kampa, osmisliti marketin
prvih nekoliko godina poslovanja. Ukoliko se kamp pokaže kao pozitivnom destinacijom
15
Ugljan. Naravno, kvalitetnim marketing planom prvo se mora definirati skupina ljudi
Cjelokupna investicija bi se
okalne
3.2.3 Podjela projekta (životni ciklus)
Prvi korak ka realizaciji projekta je osnivanje (d.o.o.). To je
ruštva koji zahtjeva minimalno sre
(Birin A., 2009, Stanje i
perspektive razvo
Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i hoteljerstvu, Opatija). Potom je nužno dobiti sve
e
što
dozvola te uporabna dozvola. S obzirom na zemljište koje je dob u potpunosti
je definirano u katastru te ima sve potrebne pravne papire se posebne komplikacije
Nakon dobivenih potrebnih dozvola i dokumenta potrebno je isplanirati cijeli tok projekta.
Logistika jelokupnom
procesu planiranja. U to spada v struktura
zaposleni kacija tko je glavni odgovoran te
bezbolnije. Posebnu pažnu treba obratiti na marketing koji svojom funkcijom nudi široku paletu
usluga i pogodnosti. Planira se usmjeriti na internet oglašavanje gdje bi se istaknule dodatne
pogod
turistima tokom ljetne sezone pa se zbog toga uvijek
Jedan od njih je i „Šetemoni Ugljanskih guštov“ koji se odvija u mjestu Ugljan. To su zapravo
e odvijaju kroz nekoliko tjedana, prezentiranje autohtonih proizvoda,
sportske manifestacije i turn
kada je Ugljanska fešta na glavnom trgu uz
16
izleti
kao i izleti na druge otoke u zadarskom arhipelagu. Grad Zadar je udaljen svega
Dugom otoku i
Glavni menadžer je u svakom trenutku prisutan na mjestu odvijanja projekta. On je koordinator,
voditelj realizacije i nadležan za svaki segment projekta. To je potrebno kako bi se u bilo kojem
trenutku moglo primjetiti ukoliko je nešto promaklo, krivo se izvršilo te ispraviti isto prije nego
svoje vještine kroz pogreške iz prethodnog projekta.
3.2.4 Projektni menadžer i interesno utjecajne skupine na projektu
projektu je uskl
kupovina potrebnog materijala, marketing, zapošljavanje kadrova te uspješno postavljanje
Izazovno je za
unat puno radnog iskustva.
dok pod unutarnjim utjecajnim skupinama podrazumijevamo projektnog menadžera koji je
smješteni u privatnom smještaju vlasnika kampa. Možda najutjecanija skupina su konkurenti koji
naravno postoje, ali ne u bližoj okolici. Zapravo, u Batalaži postoji mali kamp kapaciteta 10
p
istom.
17
3.2.5 Swot analiza projekta
Swot analizu pr
slabosti
se može pretvoriti u prednost ili slabost (Božac M. G., 2008., SWOT analiza i TOWS matrica –
Ekonomska istraživanja,Vol.21 No.1. Dostupno na:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=33766).
18
Shema 3.1 SWOT analiza za Kamp „Punta“
Izvor: Izrada studenta
amp ima. Osim prirodne
ljepote kojom obilujesam kamp, tu su i povezanost sa kopnom te blizina Nacionalnih parkova i
Parkova prirode, a to je bitno jer su gosti koji odmaraju u kampu poznati kao ljubitelji prirode.
Glavna slabost bi bila nedovoljno poslovno
utjecati na cjelokupan razvoj projekta. Ukoliko vodstvo menadžerice nije konzistentno i ona ne
reagira na nepravilnosti projekt bi se mogao znatno ugroziti.
Snage
• Lokacija• Pogodno klimatsko obilježje• Razvijanje lokalnog turizma• Ljetni zabavni program - "Šetemoni
Ugljanskih guštov"• Povezanost sa Zadrom• Blizina Kornata• Bliskost projektnog menadžera sa
lokalnim stanovništvom• Vlastito zemljište• Sezonsko zapošljavanje studenta•
Slabosti
• Nema masovnog turizma• Nedovoljno poslovno iskustvo
menadžera• neiskusni zaposlenici• financijska slabost
Prilike
• Izlazak svjetskih ekonomija iz krize• Ulazak Hrvtske u Europsku Uniju• Popularnost odmora u kampu• Hrvatska kao top ljetna destinacija
Prijetnje
• ovisnost o vremenskim prilikama•
tržište
19
Prilika je izlazak svjetskih ekomonija iz kriza te mo na
Jadranu. Polako se ekonomije stabiliziraju te samim time raste broj do
Republici Hrvatskoj. Ovisnost o vremenskim neprilikama kao vanjska prijetnja je nešto na što je
prirodi. Ako je vrijeme u ljetnoj sezoni kišovito, prohladno i vj
3.2.6 Identifikacija i analiza potencijalnih rizika
Vremenske neprilike jedan su od glavnih rizika. Ukoliko ljetna sezona ima veliki broj kišnih
dana te dana sa nižim temperaturama
ili otkazati rezervaciju. Naime
utj
uv
3.3 Planiranje projekta
Prilikom planiranja projekta zadaju se zahtjevi koji se moraju ispuniti, zadatci koje treba izvršiti,
te zahtjevi za neophodnim resursima i koordinacijom. Plan projekta je dokument koji svim
je uvid u raspored aktivnosti.
3.3.1 Dinamika realizacije ulaganja
20
Tablica 3.4 Dinamika realizacije ulaganja
2016.
IZDACI 635.000,00
1. STALNA SREDSTVA 610.000,00
100.000,00
400.000,00
1.3. Oprema 120.000,00
1.4. Ostala stalna sredstva 15.000,00
2. OBRTNA SREDSTVA 25.000,00
2.1. Sitni inventar 15.000,00
2.2. Ostala sredstva 10.000,00
PRIMICI 635.000,00
1. VLASTITA SREDSTVA 335.000,00
1.1. Novac- gotovina 335.000,00
1.2. Stvari- prava 0
2. KREDIT 300.000,00
2.1. Bankarski kredit 300.000,00
RAZLIKA 0
Izvor: izrada studenta
Planirano je cjelokupno ulaganje završiti u 2016. godini. Izdaci u iznosu od 635.000,00 kn
podijeljeni su na stalna sredstva te obrtna sredstva. Pod stalna sredstva odlazi 100.000,00 kn na
,odnosnosve potrebne dozvole za rad kao što su lokacijska dozvola,
akse,
400.000,00 u koji spadaju svi oni izdaci koji služe za pripremu i završetak kampa. Može se
dalje, potrebno je svaku parcelu odnosno mjesto ograditi
21
Nadalje, obavezatno je imati struju i vodu u kampu pa je stoga potrebno osim dovoda navedenog
priuštiti
trebno je izgraditi sanitarije. Bit oda sa tri tuš kabine te tri
muška zahoda
ema u iznosu od 120.000,00 kn podrazumijeva se
Zadnja
stavka u segmentu izdataka jesu ostala stalna sredstva u koja ubrajamo sva ona sredstva dodatno
potrebna, a da nisu ubrojena u prethodnim stavkama.
Nadalje je potrebno definirati primitke kojima se cijelokupna investicija mora namiriti. Tako je u
ostatak investicije o
3.3.2 Gantogram
vremenski raspored projekta. Gantogram
prikazuje kada pojedina akcija projekta e
njihov pregled. r U
Grafikon 3.2 Gantogram kampa „Punta“
Izvor: izrada studenta
lokacijske i uporabne dozvole odnosno sve potrebno kako bi se dobile navedene dozvole. Nakon
22
sa izgradnom infrastrukture, odnosno sanitarija i recepcije. Potrebno je dodatno urediti okoliš
kampa. Zasadi
traga za
3.3.3 Ekonomsko financijska analiza
Ekonomsko financijska analiza projekta odnosi se na strukturu ulaganja u osnovna i obrtna
dobiti i gubitka (RDG) i ocjena efikasnosti. Na temelju anal
pokretanja projekta.
3.3.3.1 Izvori finanaciranja
su vlastita sredstva, a
drugi izvor je iz dobivenog kredita.
Tablica 3.5 Izvori financiranja
IZVORI FINANCIRANJA IZNOS (u kunama) u %1. Vlastita sredstva 335.000,00 52.756
2. Kredit 300.000,00 47.244Ukupno 635.000,00 100
Izvor: Izrada studenta
kredit ima udio u iznosu od 47,24%. Razlika u postotcima prikazuje realnu razliku od 35.000,00
kn.
23
3.3.3.2 kreditnih obveza
ovom dijelu rada razjasniti uvjeti
visina anutita, ukupna otplata te ukupna kamata
stanje glavnici i preostale obveze nakon svake otpl
Tablica 3.6
Glavnica: 300.000,00 kn Kamatnjak: 1,0049%
Kamatna stopa: 6% Ukupni broj rata: 60
Broj godina: 5 Rata (anuitet): 5.799,84 kn
Broj godišnjih rata: 12 Ukupna otplata: 347.990,43 kn
Ukupna kamata: 47.990,43 kn
Izvor: izrada studenta
Kredit u iznosu od 300.000,00 kn dobiven je sa
se dobije da je ukupan
novac banci je 3
47.990,43 kn.
24
Tablica 3.7 Otplatni plan kredita
Broj rata Datum Iznos rate Kamata Otplat.kvota Stanje glavnice
300.000,00
1 1.1.2017 5.799,84 1.500,00 4.299,84 295.700,16
2 1.2.2017 5.799,84 1.478,50 4.321,34 291.378,82
3 1.3.2017 5.799,84 1.456,89 4.342,95 287.035,87
4 1.4.2017 5.799,84 1.435,18 4.364,66 282.671,21
5 1.5.2017 5.799,84 1.413,36 4.386,48 278.284,73
6 1.6.2017 5.799,84 1.391,42 4.408,42 273.876,31
7 1.7.2017 5.799,84 1.369,38 4.430,46 269.445,85
8 1.8.2017 5.799,84 1.347,23 4.452,61 264.993,24
9 1.9.2017 5.799,84 1.324,97 4.474,87 260.518,37
10 1.10.2017 5.799,84 1.302,59 4.497,25 256.021,12
11 1.11.2017 5.799,84 1.280,11 4.519,73 251.501,38
12 1.12.2017 5.799,84 1.257,51 4.542,33 246.959,05
13 1.1.2018 5.799,84 1.234,80 4.565,05 242.394,00
14 1.2.2018 5.799,84 1.211,97 4.587,87 237.806,13
15 1.3.2018 5.799,84 1.189,03 4.610,81 233.195,32
16 1.4.2018 5.799,84 1.165,98 4.633,86 228.561,46
17 1.5.2018 5.799,84 1.142,81 4.657,03 223.904,43
18 1.6.2018 5.799,84 1.119,52 4.680,32 219.224,11
19 1.7.2018 5.799,84 1.096,12 4.703,72 214.520,39
20 1.8.2018 5.799,84 1.072,60 4.727,24 209.793,15
21 1.9.2018 5.799,84 1.048,97 4.750,87 205.042,28
22 1.10.2018 5.799,84 1.025,21 4.774,63 200.267,65
23 1.11.2018 5.799,84 1.001,34 4.798,50 195.469,14
24 1.12.2018 5.799,84 977,35 4.822,49 190.646,65
25 1.1.2019 5.799,84 953,23 4.846,61 185.800,04
26 1.2.2019 5.799,84 929,00 4.870,84 180.929,20
27 1.3.2019 5.799,84 904,65 4.895,19 176.034,01
28 1.4.2019 5.799,84 880,17 4.919,67 171.114,34
25
29 1.5.2019 5.799,84 855,57 4.944,27 166.170,07
30 1.6.2019 5.799,84 830,85 4.968,99 161.201,08
31 1.7.2019 5.799,84 806,01 4.993,84 156.207,24
32 1.8.2019 5.799,84 781,04 5.018,80 151.188,44
33 1.9.2019 5.799,84 755,94 5.043,90 146.144,54
34 1.10.2019 5.799,84 730,72 5.069,12 141.075,42
35 1.11.2019 5.799,84 705,38 5.094,46 135.980,96
36 1.12.2019 5.799,84 679,90 5.119,94 130.861,02
37 1.1.2020 5.799,84 654,31 5.145,54 125.715,49
38 1.2.2020 5.799,84 628,58 5.171,26 120.544,23
39 1.3.2020 5.799,84 602,72 5.197,12 115.347,11
40 1.4.2020 5.799,84 576,74 5.223,10 110.124,00
41 1.5.2020 5.799,84 550,62 5.249,22 104.874,78
42 1.6.2020 5.799,84 524,37 5.275,47 99.599,31
43 1.7.2020 5.799,84 498,00 5.301,84 94.297,47
44 1.8.2020 5.799,84 471,49 5.328,35 88.969,12
45 1.9.2020 5.799,84 444,85 5.354,99 83.614,12
46 1.10.2020 5.799,84 418,07 5.381,77 78.232,35
47 1.11.2020 5.799,84 391,16 5.408,68 72.823,67
48 1.12.2020 5.799,84 364,12 5.435,72 67.387,95
49 1.1.2021 5.799,84 336,94 5.462,90 61.925,05
50 1.2.2021 5.799,84 309,63 5.490,22 56.434,84
51 1.3.2021 5.799,84 282,17 5.517,67 50.917,17
52 1.4.2021 5.799,84 254,59 5.545,25 45.371,92
53 1.5.2021 5.799,84 226,86 5.572,98 39.798,93
54 1.6.2021 5.799,84 198,99 5.600,85 34.198,09
55 1.7.2021 5.799,84 170,99 5.628,85 28.569,24
56 1.8.2021 5.799,84 142,85 5.656,99 22.912,24
57 1.9.2021 5.799,84 114,56 5.685,28 17.226,97
58 1.10.2021 5.799,84 86,13 5.713,71 11.513,26
59 1.11.2021 5.799,84 57,57 5.742,27 5.770,99
26
60 1.12.2021 5.799,84 28,85 5.770,99 0,00
Izvor: Izrada studenta
potrebno je isplatiti 60 rata. Svaka rata iznosi 5.799,84 kn te se vrši isplata svakog prvog u
mjesecu. Otpl . k , a zadnja
ispata jest 01.12.2021. Svaka rata sadrži kamatu i otplatnu kvotu.
27
3.3.3.3 Amortizacija
Protekom vremena troši se dugotrajna imovina. Amortizacija ima osnovnu namjenu alokacije
troškova nabave. jm
amortizacija dugotrajne imovine stveni standardi. Zakon o porezu na dobit
(NN 22/12) je zakon koji propisuje amortizacijski vijek dugotrajne imovine, kao i metodu
lici Hrvatskoj.
(Miljak T.,
Bub
. 2014. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/file/192428).
Tablica 3.8 Amortizacija dugotrajne imovine
DUGOTRAJNA IMOVINA
NABAVNA VRIJEDNOST
VIJEK TRAJANJA
(u god.)2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
3.000,00 5 600,00 600,00 600,00 600,00 600,00
Perilica rublja
3.500,00 7 500,00 500,00 500,00 500,00 500,00
UKUPNO 6.500,00 12 1.100,00 1.100,00 1.100,00 1.100,00 1.100,00
Izvor: Izrada studenta
perilica ima nabavnu vrijednost 3.500,00 kn te se kroz prikazanih pet godina amortizira godišnje
500,00 kn. Potrebne su još dvije godine upotrebe da bi se perilica rublja do kraja amortizirala.
šnje amortizacije 600,00 kn.
28
3.3.3.4 Projekcija prihoda
Tablica 3.9 Cjenik kampa u kunama
01.05. – 14.06. / 02.09. - 01.10.
15.06 - 01.09
PARCELA / MJESTO 60,00 85,00
OSOBA 65,00 70,00
DIJETE (5 - 14) 26,50 30,00
LJUBIMAC 7,00 10,00
Izvor: Izrada studneta
postsezonu, a to bi bilo razdoblje od 01.05 do 14.06 te od 02.09. do 01.10. Tako je cijena parcele
odnosno mjesta u tom periodu k je za
, za boravak ljubimca se danu. U
period od 15.06 do 01.09. cijene su nešto više. Dnevno se treba izdvojiti za boravak u ovom
razdoblju 85,00 kn po mjestu odnosno parceli dnevno, 70,00 kn po osobi dnevno, a za dijete je
potrebno izdvojiti 30,00 kn dnevno. Dok je za ljubimca u ovom razdoblju cijena boravka 10,00
kn po danu.
Suk
Tablica 3.10 Projekcija prihoda kroz pet godina iskazano u kunama
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.UKUPNO PRIHODI
622.500,00 778.125,00 933.750,00 1.089.375,00 1.245.000,00
Izvor: Izrada studenta
Iz projekcije se može vidjeti da prihod iz godine u godinu raste iz razloga što se vjeruje da uz
prigodno on-
mjesta i parcela
alkulirano je tako da na svako
na dan smještene. Cijena za
29
933.750,00 kn
arcela.
ovoj projekciji je 2021. godine te ujedno i godina u kojoj
svih zaposlenih sami kapaciteti bi bili popunjeniji svake
„Punta“kao
godine. Prikazana projekcija predstavlja prihode kroz pet godina bez da se mijenja cijenik
kampa. Ukoliko bi kamp ostvario projektirane prihode postoji opcija pove anja postavljenih
cijena, ako se zaklju i da je to potrebno i opravdano.
3.3.3.5 Projekcija rashoda
Rashodi su svi oni troškovi koji su s proizvodima i
uslugama. Ujedno su to i troškovi koji
koji proizlaze zbog stvaranja
prihoda. Zaklj sva ulaganja u poslovni proces koja
potrošnju dobara sva ostala potrošnja koja
izazivaju nastanak izdataka. Rashod je negativna
komponenta poslovn
(Limun.hr, Rashodi. Pregledano 28.08.2015. Dostupno na:
http://limun.hr/main.aspx?id=13810).
30
Tablica 3.11 Projekcija rashoda kroz pet godina izraženo u kunama
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
AMORTIZACIJA 1.100,00 1.100,00 1.100,00 1.100,00 1.100,00
ENERGIJA300.000,00 350.000,00 400.000,00 450.000,00 500.000,00
VODA 50.000,00 50.000,00 60.000,00 65.000,00 70.000,00ANUITET KREDITA
69.598,08 69.598,08 69.598,08 69.598,08 69.598,08
60.000,00 75.000,00 100.000,00 100.000,00 125.000,00SITNI INVENTAR
10.000,00 15.500,00 16.000,00 16.500,00 17.000,00
OSTALO 12.000,00 25.000,00 30.000,00 35.000,00 40.000,00
MARKETING 12.000,00 13.000,00 15.000,00 15.000,00 20.000,00
INTERNET 3.600,00 3.600,00 3.600,00 3.600,00 3.600,00
UKUPNO 518.298,08 602.798,08 695.298,08 755.798,08 846.298,08
Izvor: Izrada studenta
i perilicu rublja.
elektri ne energije te poboljšao
odnos prema prirodi u kojoj funkcionira kamp.
pu
za tu godinu. Tako za 2021. godinu trošak vode iznosi 70.000,00 kn što je za 28,57% više nego u
S obzirom na
ina pa prema tome u promatranom razdoblju
Sukladno tome proizlazi da je godiš
31
godini pred
se planira
ma
korištenosti kapaciteta kampa zahtijeva
radio dva mjeseca u vrhuncu sezone.
Tako ono iznosi 10.000,00 kn u 2017.godini
17.000,00 kn.
Ono na što se treba posebno fokusirati jest marketing za koji je planirano utrošiti u prvoj godini
12.000,00 kn. Baziralo bi se na internet oglašavanje i time privuklo goste.
nastavilo bi se sa oglašavanjem te uložilo više novaca u taj aspekt te bi se u 20121. godini za
marketing usluge izdvojilo 20.000,00 kn.
Još je tu internet koji je nužno potreban za poslovanje kampa, a ujedno bi se gostima pružio
bespatan pristum internetu. Konstantan je trošak u iznosu od 3.600,00 kn.
Kad se sagledaju
godinu. 2017. godine ukupan rashod iznosi 518.298,08 kn dok u 2021. iznosi 846.298,08
.
3.3.3.6
vrsta financijskog izvještaja koji pokazuje uspješnost poslovanja
rikazani su svi prihodi i rashodi te ostvareni
financijski rezultat poslovanja za razdoblje.
32
Osnovni elementi RDG-a su prihodi, rashodi i dobit ili gubitak koji predstavljaju razliku prihoda
obveza. Rashodi su suprotni prihodima i predstavljaju smanjenje ekonomske koristi kroz
azdoblje u obliku odljeva ili iscrpljenja sredstava, što ima za posljedicu smanjenje
ukupne dobiti (ili dobiti prije oporezivanja) oduzima se porez na dobit, pa se dobije neto dobit.
ktualna stopa poreza na dobit 20%.
Tablica 3.12 Projek
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
UKUPNI PRIHODI 622.500,00 778.125,00 933.750,00 1.089.375,00 1.245.000,00
UKUPNI RASHODI 518.298,08 602.798,08 695.298,08 755.798,08 846.298,08
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA
104.201,92 175.326,92 238.451,92 333.576,92 398.701,92
POREZ NA DOBIT 20.840,38 35.065,38 47.690,38 66.715,38 79.740,38
DOBIT NAKON OPOREZIVANJA
83.361,54 140.261,54 190.761,54 266.861,54 318.961,54
Izvor: Izrada sudenta
cijelo razboblje.
za 107.400,00 kn. Zadnja promatrana godina je 2021. te dobit nakon oporezivanja iznosi
3.3.3.7 Ekonomski tok
Ekonomski tok prikaz za
navanje rentabilnosti i upotrebu toda ocjene investicijskog projekta.
33
Ekonomski tok je širi Neto primici u ekonomskom toku definirani su
ekonomskog potencijala projekta u toj godini, a negativni
smanjenja tog potencijala. (Limun, Ekonomski tok. Pregledano: 28.08.2015. Dostupno na:
http://limun.hr/main.aspx?id=10414&Page=) Za ocjenu rentabilnosti projekta bitno je da li je
kumulativ neto primitaka pozitivan ili negativan, odnosno da li je njegov ukupni ekonomski
Tablica 3.13 Ekonomski tok
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
I. PRIMICI 622.500,00 778.125,00 933.750,00 1.089.375,00 1.245.000,00
PRIHODI 622.500,00 778.125,00 933.750,00 1.089.375,00 1.220.000,00
OSTATAK VRIJEDNOSTI
25.000,00
a) obrtna sredstva 25.000,00
II. IZDACI 1.103.440,38 567.165,38 672.560,38 751.815,38 855.340,38
ULAGANJE U TRAJNA OBRTNA SREDSTVA
25.000,00
ULAGANJA U STALNA SREDSTVA
610.000,00
RASHODI BEZ AMORTIZACIJE I KAMATA
447.600,00 532.100,00 624.600,00 685.100,00 775.600,00
POREZ NA DOBIT
20.840,38 35.065,38 47.960,38 66.715,38 79.740,38
III. NETO PRIMICI
-480.940,38 210.959,62 261.189,62 337.559,62 389.659,62
IV. KUMULATIV
-522.940,38 -311.980,76 -50.791,14 286.768,48 676.428,10
Izvor: Izrada studenta
34
Iz priložene tablice vidljivo je da kumulativ raste te u 2020.godini postaje pozitivan i iznosi
2021. godini
3.3.3.8 Financijski tok
izdacima u ekonomskim fazama životnog ciklusa projekta.
. Ukoliko se projekt pokaže kao
„Punta“.
35
Tablica 3.14 Financijski tok
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
I. PRIMICI 1.257.500,00 778.125,00 933.750,00 1.089.375,00 1.270.000,00
ukupan prihod 622.500,00 778.125,00 933.750,00 1.089.375,00 1.245.000,00
bankarski zajam 300.000,00
vlastita sredstva 335.000,00
ostatak vrijednosti
projekta25.000,00
a) obrtna sredstva 25.000,00
II. IZDACI 1.173.038,46 636.763,46 742.158,46 821.413,46 924.938,46
ulaganja u trajna
obrtna sredstva25.000,00
ulaganja u stalna
sredstva610.000,00
rashodi bez
amortizacije i
kamata
447.600,00 532.100,00 624.600,00 685.100,00 775.600,00
porez na dobit 20.840,38 35.065,38 47.960,38 66.715,38 79.740,38
anuitet zajma 69.598,08 69.598,08 69.598,08 69.598,08 69.598,08
III. NETO
PRIMICI84.461,54 141.361,54 191.591,54 267.961,54 345.061,54
IV.
KUMULATIV42.461,54 183.823,08 375.414,62 643.376,16 988.437,70
Izvor: Izrada studenta
U tablici je prikazana projekcija financijskog tijeka projekta tijekom 5 promatranih godina
redovito podmirivati svoje obaveze.
36
3.3.3.9 Analiza osjetljivosti
Odabrana metoda ocjene isplativosti projekta je analiza osjetljivosti. Ovom analizom se testira
Rezultat analize opravdava investiciju ili u suprotnome prikazuje da je pojedina investicija
prikazuje analizu osjetljivosti sa smanjenjem ukupnih prihoda od 5, 10 i 15 % te
dobit nakon oporezivanja.
Tablica 3.15 Analiza osjetljivosti
5% 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.UKUPNI PRIHODI
591.375,00 739.218,75 887.062,50 1.034.906,25 1.182.750,00
UKUPNI RASHODI:
518.298,08 602.798,08 695.298,08 755.798,08 846.298,08
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA
73.076,92 136.420,67 191.764,42 279.108,17 336.451,92
POREZ NA DOBIT
14.615,38 27.284,13 38.352,88 55.821,63 67.290,38
DOBIT NAKON OPOREZIVANJA
58.461,54 109.136,54 153.411,54 223.286,54 269.161,54
10% 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.UKUPNI PRIHODI
560.250,00 700.312,50 840.375,00 980.437,50 1.120.500,00
UKUPNI RASHODI:
518.298,08 602.798,08 695.298,08 755.798,08 846.298,08
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA
41.951,92 97.514,42 145.076,92 224.639,42 274.201,92
POREZ NA DOBIT
8.390,38 19.502,88 29.015,38 44.927,88 54.840,38
DOBIT NAKON OPOREZIVANJA
33.561,54 78.011,54 116.061,54 179.711,54 219.361,54
37
15% 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.UKUPNI PRIHODI
529.125,00 661.406,25 793.687,50 925.968,75 1.058.250,00
UKUPNI RASHODI:
518.298,08 602.798,08 695.298,08 755.798,08 846.298,08
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA
10.826,92 58.608,17 98.389,42 170.170,67 211.951,92
POREZ NA DOBIT
2.165,38 11.721,63 19.677,88 34.034,13 42.390,38
DOBIT NAKON OPOREZIVANJA
8.661,54 46.886,54 78.711,54 136.136,54 169.561,54
Izvor: Izrada studenta
iznosu od 5, 10 i 15%. Kod smanjenja ukupnih prihoda u iznosu od 15% vidljivo je da dobit
nakon oporezivanja u prvoj godini ima pozitivan predznak, no radi se o realno malom iznosu koji
3.3.4
Rentabilnost ukupno uloženih sredstava:
Neto dobit / visina investicije = 83.361,54 / 635.000,00 = 0,13
Obrtaj ukupno uloženih sredstava:
Ukupni prihod / visina investicije = 622.500,00 / 635.000,00 = 0,98
Reprodukcijska sposobnost:
(Neto dobit + amortizacija) / visina investicije = (83.361,54 + 1.100,00) / 635.000,00 =
0,133
Rentabilnost prometa :
Neto dobit / ukupan prihod = 83.361,54 / 622.500,00 = 0,134
Rentabilnost vlastitih sredstava:
Neto dobit / vlastiti kapital = 83.361,54 / 300.000,00 = 0,278
Inv
Visina investicije / broj zaposlenih = 635.000,00 / 2 = 317.500,00
38
3.4 Izvedba projekta
Nakon iniciranja projekta i planiranja slijedi izvedba projekta koja bi se trebala odvijati prema
prethodno definiranim smjernicama.
3.4.1 Analiza tržišta
koji može utjecati na konkurentnost kampa. Naime, nabavlja se sitni inventar po potrebi,
ovom smatrati
Na tržištu veliki je broj agencija koja se time bave time
zamjenjivim i zbog toga su u lošijoj poziciji od kampa koji je u ulozi tražitelja usluge. No, isto
zadovoljne.
„Punta“. Fokus je na kampove koji su u bližoj okolici, njih osam. Svi su smješteni uz more i
kampova je i kamp
„Batalaža“ koji je u istom zaselku kao i kamp „Punta“, ali je to kamp sa jednom zvjezdicom i
kampacitetom od 10 – 15 smještajnih kapaciteta, odnosno parcela. Sam izgled kampa nije
prostora
novootvoreni kamp koji pruža puno bolju poziciju sa prostranijim mjestima, parcelama.Ostalih
cijenu od konkurentske te kasnije ukoliko popunjenost bude kao plan ati cijenu.
39
3.4.2 Zadovoljavanje uvjeta za kategorizaciju
Kamp „Punta“ spada u kamp sa 2*, a da bi se to provjerilo postoji cijeli popis stavaka koje se
sve potrebno kako bi se kamp uspješno kategorizirao u prvu skupinu sa 2*.
Tablica 3.16 Uvjeti za kategorizaciju vrste kamp
1. KAPACITET I ULAZ U KAMP1.1. Kapacitet
1. Najmanje 10 smještajnih jedinica 1.2. Struktura ukupnog smještajnog kapaciteta izražena brojem smještajnih jedinica
1. Kamp može imati 100% osnovnih smještajnih jedinica (kamp mjesto, kamp parcela) ili najmanje 70% od ukupnog kapaciteta kampa osnovnih smještajnih jedinica, a preostalih
vaonica, soba, studio apartman i apartman)2. Mobilhomovi: najviše na 30% osnovnih smještajnih jedinica (kamp mjesto, kamp parcela)3. Najmanje 50% od ukupnog smještajnog kapaciteta namijenjeno za goste-kampiste s pokretnom opremom za kampiranje1.3. Ulaz-izlaz
1. Prirodna ili postavljena ograda oko cijelog kampa2. Jedan kolni ulaz-izlaz, osim protupožarnog3. Kolni ulaz-4. Kolni ulaz-
osvijetljen orijentacijski plan kampa s ucrtanimprometnicama, te ostalim sadržajimaAko se kamp sastoji od više prostornih cjelina svaka prostorna cjelina mora imati jedan kolni
ovog poglavlja2. USLUGE RECEPCIJE I OSTALO2.1. Prostorija ili prostor recepcije, može biti unutar ograde ili ispred ograde kampa
1. Zasebna prostorija recepcije s recepcijskim pultom. Iznimno, kamp do 50 smještajnih
om može imati
kampove do 1000 gostiju za 2*, 3* i 4*
1. Zahodska kabina s predprostorom i umivaonikom za žene 2. Zahodska kabina s predprostorom, umivaonikom i pisoarom za muškarce Osnovni uvjeti
40
i sl.) najmanje do visine 1,60 m
provjetravanje7. Sredstvo za osvježavanje prostora
Predprostor zahoda za žene i zahoda za muškarce
sušenje ruku12. Ogledalo13. Koš za otpatke14. Polica za odlaganje stvari uz umivaonikZahodska kabina za žene i zahodska kabina za muškarce
18. Koš za otpatke u zahodskoj kabini za žene19. Polica za odlaganje stvari u zahodskoj kabini za žene
n tako da se ne vidi izvana u zahodu za muškarce2.3. Radno vrijeme
1. Recepcija radi 8 sati na dan. Iznimno, kamp do 50 smještajnih jedinica može pružati usluge recepcije2.4. Recepcioner - poznavanje stranih jezika
Iznimno, kamp 2*, 3* i 4* do 50 smještajnih jedinica nema obvezu 2. Jedan strani jezik2.5. Telefon
1. Telefon na raspolaganju gostima2.6. Fax i Internet
1. Usluga faxa2.8. Usluge, informacije, savjeti
4. Informacije, prospekti
Parkirna mjesta u blizini recepcije unutar ili izvan ograde kampa
2. Zidovi
41
6. Stolarija ili
3. PROMETNICE3.1. Prometnice
(šljunak ili sl.)
ako postoji
ako postoji
4. VRSTE SMJEŠTAJNIH JEDINICA4.1. Osnovne smještajne jedinice (obvezno)
1. Kamp mjesto i/ili2. Kamp parcela4.4. Smještajne jedinice za osobe s invaliditetom
1. Jedna osnovna smještajna jedinica na
5. KAMP MJESTO
5.2. Površina
1. najmanje 30 m2
6. KAMP PARCELA
6.2. Udjel kamp parcela u ukupnom kapacitetu osnovnih smještajnih jedinica
1. najmanje 10%6.3. Površina kamp parcele s prostorom za parkiranje
42
površina najmanje parcele ne može biti manja od 50m²6.4. Površina kamp parcele koja ima odvojeno parkiranje
površina najmanje parcele ne može biti manja od 40m²
1. Osigurano parkiranje unutar kampa
7.1. Broj sanitarnih elemenata - ne odnosi se na smještajne jedinice koje imaju vlastite
kupaonice. Propisani brojevi podrazumijevaju ukupan broj elemenata za žene i muškarce
Umivaoniksmještajnih jedinica
Tuš kabina (prostorija u kojoj je tuš kada ili tuš)
Zahodska kabina (prostorija u kojoj je zahodska školjka)smještajnih jedinica
Pisoar
2. Umivaonici uz zahode i u kabinama odvojeno za žene i muškarce3. Tuš kabine odvojeno za žene i muškarce4. Zahodske kabine odvojeno za žene i muškarce
8.1. Podovi i zidovi
do visine 1,6 m, a oko tuša najmanje do visine 1,8m
Umivaonici u prostoriji ili prostoru uz zahodske kabine1. 30% slavina s toplom vodom
16. Na ulazu u
19. Ogledalo uz svaki umivaonik20. Polica za odlaganje stvari uz svaki umivaonik 21. Najmanje jedan umivaonik, u
43
23. Koš za otpatke u prostoriji ili prostoru s umivaonicima8.3. Tuš kabina
11. Polica za odlaganje
14. Grijanje, osim u kampovima koji posluju ljeti8.4. Zahodska kabina
1. Vrata koja nisu ostakljena do visine 2,0m
WC papirom11. Polica za odlaganje stvari u zahodskoj kabini za žene
13. Koš za otpatke u zahodskoj kabini za žene14. Grijanje, osim u kampovima koji posluju ljeti8.5. Pisoari u zahodu za muškarce
1. Pisoar postavljen da se ne vidi izvana2. Grijanje, osim u kampovima koji posluju ljeti
sl.
44
svjetska jezika
Do 50% praonika može se zamijeniti perilicom tako da jedna perilica zamjenjuje 3 praonika12.2. Praonici za rublje
5. Kod praonika istaknuta oznaka ili natpis "praonik za rublje" na hrvatskom i najmanje 2 svjetska jezikaDo 50% praonika može se zamijeniti perilicom tako da jedna perilica zamjenjuje 3 praonika
1. Jedna slavina na pet praonika17. OPSKRBA PITKOM VODOM17.1. Osnovni uvjeti
150 smještajnih jedinica. Izuzimaju se smještajne jedinice koje imaju vlastitu opskrbu 19. OSTALI ELEMENTI
19.5. Zbrinjavanje otpada
1. Primjereno zbrinjavanje otpada u zatvorenim posudama za otpad20. PROSTORIJE ZA OSOBLJE koje ne podliježe sanitarnom nadzoru20.1. Prostorije ili prostori do 20 zaposlenih u smjeni
hladnom vodom3. Spremište za sredstva i pribor
21. ODRŽAVANJE 21.1. Održavanje
1. Prometnice u dobrom stanju: bez lokvi, rupa i sl.
3. Dobro funkcioniranje vanjske rasvjete
5. Oprema za smještaj u dobrom stanju (prikolica, mobilhome i sl.)
23. EKOLOŠKI ELEMENTI23.1. Popis i bodovi za ekološke elemente
perlatori, slavine sa sistemom samozatvaranja)
45
4. Razvrstavanje otpada
isl)
Izvor: Narodne novine, Uvijeti za kategorizaciju vrste kamp i pojedini uvjeti za vrstu kamp
naselje. 2014. Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/430250.pdf
Ukoliko se zadovoljila apsolutno svaka stavka iz navedene tablice kamp se može kategorizirati
preduvijet za prelazak
3.5
te resursi nisu do kraja iskorišteni.
50 mjesta/ parcela te potrebnih popratni
investiranja u ostale sadržaje potrebne za napredovanje poslovanja.
46
4 Perspektive razvoja poslovanja
i zbog toga
je potr
trendove kako bi moglo biti konkurentno. Poznato je da Jadran obiluje prirodnim ljepotama te da
ljno kako bi se privuklo
Velika je konkurencija u okruženju i stoga je potrebno analizirati i razlu iti
potrebe i želje turista (
proizvodi kao model razvoja ruralnog turizma u kontinentalnoj hrvatskoj. Acta Turistica
Nova,Vol.1. No.2 Dostupno na:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62281).
Uo eno je postupno pove anje potražnje za specifi nim vrstama turizma. Stoga je potrebno
odlu iti se za odre enu vrstu kamping usluga. Te specifi ne usluge morati e biti spremne na
tehnološke promjene i moderne tehnologije, me utim najbitnije je op enito brzo prilago avanje
u razvoju ponude.
aktivnosti, fitness, pružanje usluga
ispred kampa pod koncesijom
veliki je korak ka pružanju još kvalitetnije usluge.
Kamp se razvijana temelju specijalizirane ponude, tako je mogu e postati privla na kamping
destinacija suvremenim putnicima. Identificiranjem potražnje otvaraju se nove tržišne prilike.
Kamp se nalazi na atraktivnoj lokaciji i posjeduje površinu na kojoj se mogu pove ati kapacitet,
odnosno mogu a je nadogradnja i razvoj. Uglavnom je turistima poželjna blizina nacionalnih
parkova, zašti enih podru ja, op enito prirodnih ljepota ime se ostvaruje predispozicija za
kamping turizam (
Opatija).
Smjer u kojem se poslovanje kampa treba kretati je ka boga enju ponude. Usmjeriti se prema
kvalitativnom sadržaju uskla enim sa europskim standardima. Parcelizacija kampa tako da bude
ve inom za autodomove, pokretne ku ice te ponuditi iznajmljivanje ve postavljenih šatora.
47
Turisti koji posje uju kampove poznati su kao gosti kojima je bitno ekološko poslovanje pa je
stoga potrebno primjenjivati visoke ekološke standrade i konstantno odrzavati visoku isto u
kampa. Svaku sljede u sezonu potrebno je intenzivnije promovirati aktivnosti kampa i
internetski prezentirati kamping ponudu. Svim navednim mjerama omogu ilo bi se produženje
predsezone i postsezone.
48
5
Na temelju provedenog istraživanja projekta za otvaranje kampa dokazana je isplativost
cijekupnog projekta. ku prednost u odnosu
nisu dovoljan razlog za uspjehom. Potebno je bogatiti ponudu kampa, pratiti svjetske trendove,
ulagati u dodatne sadržaje koje kamp nudi. Sve to uz poštivanje prirode u kojoj se kamp nalazi,
jer je poznato da turisti koji borave u kampovima vole boraviti na otvorenom.
Razlog uspjeha je nepokrivena potražnja za dodatnim smještajem u kampovima te lokaciji koju
nudi. Borova šuma koja je radi savršen hlad, a istovremeno je tik uz more.
kvalitetne Dakako, uvijek postoji
a novih velikih konkurenta s obzirom da otok nudi mnoštvo neiskorištenog
atraktivnog prostora.
turista. Internet oglašavanje daje svojevrsnu potporu kampu pri
popunjavanju kapaciteta u ljetnoj sezoni.
Sam kamp je kvalitetno opremljen i pripremljen te nema razloga za neuspjehom. Iz projekcije
RDG-
projekcije ekonomskog toka vidi se kako bi se dani bankarski kredit u iznosu od 300.000,00 kn
vedeni
kredit. Projekcijom financijskog toka inestitor je potvrdio valjanost svoje ideje dokazavši kako bi
rashodi ostaju isti, pokazala da kamp ostvaruje dobit kroz sve godine. Time se dokazuje da bi
ianalizama a opravdana. Kamp
„Punta“ je realan projekt koji bi se trebao ostvariti.
49
Literatura
Knjige
1. Birin A., 2009, Stanje i perspektive razvoja kvalitete usluge kamping turizma u Republici
hoteljerstvu, Opatija.
2. Hauc, A. 2007, Projektni menadžment i projektno poslovanje, M.E.P. Consult, Zagreb
3. Hendija, Z. 2003, Hrvatski turizam – plavo bijelo zeleno, Institut za turizam, Zagreb
4. Projektni menadžment, Sinergija, Zagreb
5. Projektni menadžment - upravljanje razvojnim promjenama, Efri, Rijeka
6.
rstvu, Opatija
7. Hrvatski
Vol.1 No.1.
Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=82496
8. gije poslovnog sustava po projektnom pristupu.
Tourism and Hospitality Management,Vol.12 No.1. Dostupno na:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=92891
9. Božac M. G., 2008., SWOT analiza i TOWS matrica – Ekonomska
istraživanja,Vol.21 No.1. Dostupno na:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=33766
10.
razvoja ruralnog turizma u kontinentalnoj hrvatskoj. Acta Turistica Nova,Vol.1. No.2
Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62281
11. Hendija, Z., 2004, Obilježja kamping turizma u Europi, Turizam Vol. 52 (3).
12.
http://hrcak.srce.hr/file/192428
13. , Primjena projektnog menadžmenta u BOT modelu javno-privatnog
partnerstva u hrvatskom turizmu. Ekonomski pregled,Vol.63 No.9-10. Dostupno na:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=132296
50
14. Vlahov D., 2013, Projektni menadžment na hrvat Ekscentar,No.16. Dostupno
na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=152873
Internet
15. – Turizam u lipnju 2015. Pregledano 27.08.2015.
Dostupno na: http://www.dzs.hr/
16. Limun, Ekonomski tok. Pregledano: 28.08.2015. Dostupno na:
http://limun.hr/main.aspx?id=10414&Page
17. Limun.hr, Rashodi. Pregledano 28.08.2015. Dostupno na:
http://limun.hr/main.aspx?id=13810
18. Ministarstvo turizma; Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji
ugostiteljskih objekata kampova iz skupine “kampovi u druge vrste ugostiteljskih
objekata za smještaj”; Pregledano: 28.08.2015. Dostupno na: http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_07_75_2493.html
19. Narodne novine, Uvijeti za kategorizaciju vrste kamp i pojedini uvjeti za vrstu kamp
naselje. 2014. Dostupno na: http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/430250.pdf
20. Wikipedia, Turizam u Hrvatskoj. Pregledano: 27.08.2015. Dostupno na:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Turizam_u_Hrvatskoj
21. Wikipedia, Turizam. Pregledano: 27.08.2015 Dostupno na:
https://bs.wikipedia.org/wiki/Turizam
51
Popis tablica, grafova i shema
Popis tablica
...................................... 9
Tablica 3.2 2014. i 2015. Godine..................................................................................................................... 10
Tablica 3.3 Rapodjela 2014. i 2015. Godine..................................................................................................................... 12
Tablica 3.4 Dinamika realizacije ulaganja.................................................................................... 21
Tablica 3.5 Izvori financiranja...................................................................................................... 23
Tablica 3.6 .......................................................................................... 24
Tablica 3.7 Otplatni plan kredita .................................................................................................. 25
Tablica 3.8 Amortizacija dugotrajne imovine .............................................................................. 28
Tablica 3.9 Cjenik kampa u kunama............................................................................................. 29
Tablica 3.10 Projekcija prihoda kroz pet godina iskazano u kunama........................................... 29
Tablica 3.11 Projekcija rashoda kroz pet godina izraženo u kunama........................................... 31
Tablica 3.12 ................................... 33
Tablica 3.13 Ekonomski tok ......................................................................................................... 34
Tablica 3.14 Financijski tok.......................................................................................................... 36
Tablica 3.15 Analiza osjetljivosti ................................................................................................. 37
Tablica 3.16 Uvjeti za kategorizaciju vrste kamp......................................................................... 40
Popis grafikona
............................................... 13
Grafikon 3.2 Gantogram kampa „Punta“...................................................................................... 22
Popis shema
Shema 3.1 SWOT analiza za Kamp „Punta“ ................................................................................ 19
52