TEHNIKA DOKUMENTACIJA

235

19 PRESJECI

U cilju potpunog i jasnog prikazivanja mainskog dijela ili sklopa, koriste se presjeci. Pod presjekom se podrazumjeva slika zamiljenog presjeka mainskog dijela ili sklopa pomou jedne ili vie ravni presjecanja (presjenih ravni).

Opi principi prikazivanja presjeka koji se koriste za tehnike crtee principu definisani su sljedeim BAS standardima:

- BAS ISO 12840 Tehniki crtei Opi principi predstavljanja - Dio 40:Osnovna pravila za presjeke

- BAS ISO 12844 Tehniki crtei Opi principi predstavljanja - Dio 44:Presjeci na crteima u mainstvu

- BAS ISO 12850 Tehniki crtei Opi principi predstavljanja Dio 50: Osnovna pravila predstavljanja povrina na presjecima

Presjeci mogu biti:

- potpuni presjek, (dobija se ako se sjee cijeli mainski dio na dvije polovine),

- polupresjek, (dobija se ako se sjee etvrtina mainskog dijela, primjenjuje se samo kod simetrinih dijelova),

- izlomljeni presjek, (dobija se ako se sjee mainski dio po izlomljenoj ravni),

- djelimini presjek, (dobija se ako se sjee manji dio mainskog dijela ili sklopa),

- uzastopni presjek, (dobija se ako se sjee du ose mainskog dijela uzastopnim ravninama),

- zaokrenuti presjek, (dobija se ako se mainski dio sjee popreno i zaokrene se u ravan crtea ili za 90).

19.1. RAFIRANJE MATERIJALA

rafiranje se najvie koristi da bi se prikazale povrine presjeka. Pri tome se mora koristiti onakva rafura kakva odgovara metodi reprodukcije koja e biti primjenjena. Najprostiji oblik rafure, a i najei, ostvaruje se punim tankim linijama (tip B) izvuen prvenstveno pod uglom 45, u odnosu na glavne konture ili simetrale presjeka (slika 19.1).

19 PRESJECI

236

Odvojene povrine presjeka istog elementa rafriraju se na isti nain. rafriranje susjednih elelmenata vri se u razliitim pravcima ili sa razliitim razmacima (slika 19.2 i 19.3). Od uobiajene prakse odstupamo samo kada presjeci lee pod odreenim uglom; tada smjer rafure prilagodimo (slika 19.4).

Slika 19.1. Ugao kod rafure

Slika 19.2. Razliiti pravci rafiranja Slika 19.3. rafiranje po konturi Razmak izmeu linija rafure bira se u zavisnosti od veliine povrina koje se rafiraju, uz uslov da se obezbjedi ispunjenje zahtjeva u pogledu minimalnog razmaka (ne smije biti manji od 0.7 mm). Ukoliko su povrine velike, rafura se moe ograniiti na zonu uz konturu povrine koja se rafira (slika 19.3).

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

237

Slika 19.4. Prilagoeni smjer rafiranja

Slika 19.5. rafura pomjerena du podione linije

rafiranje se moe koristiti za oznaavanje tipa materijala tipa materijala na presjecima. Ako se za oznaavanje razliitih materijala koriste razliiti tipovi rafure, znaenje svakog tipa rafure se jasno odreuje na crteu. Kada se presjeci istog dijela u paralelnim ravninama prikazuju jedan pored drugog, rafura je identina, ali moe biti pomjerena du podione linije izmeu presjeka, ako je potrebno obezbjediti veu jasnou (slika 7.5).

19 PRESJECI

238

Slika 19.6. Oznaavanje materijala rafurom

rafura na crteima pojanjava vrstu matrijala, pa se moraju koristiti propisani uzorci (slika 19.6). Razliiti tipovi posebnog oznaavanja se koristi da bi se prikazali specifini materijali. Ako se koristi posebno oznaavanje istih, njihova oznaka mora biti jasno definisana na crteu (npr. pomou legende, ili odredbi odgovarajuih standarda). Uski presjeci ne dozvoljavaju jasno rafiranje, pa se iz tog razloga prikazuju potpuno tamni (slika 19.7). Treba paziti, da se kod susjednih presjeka ovog tipa mora ostaviti razmak od najmanje 0.7 mm. rafura se prekida kada nije mogue smjestiti podatke izvan rafirane povrine (slika 19.8.).

Slika 19.7. Tamljenje uskih presjeka Slika 19.8. Prekinuta rafura

osnovna rafura

vrsti materijari tekuineplin

prirodni materijali

biljne supstance

preraeni prirodni mater.

mineralne supstance

metali umjetne sirovine

vrsto tlo

propustljivo tlo

kamen

ljunak

pjesak

suha glina

ilovaa

humus

ugalj

sol

drvo (popreno)

drvo (uzduno)

drveni slojevi

potporno drvo

stolne ploe

bitumen

peena opeka

zid,opeka

zid velike nosivosti

ploa od gipsa

armirani beton

nearmirani beton

laki beton

vodo nepropusnibeton

staklo

guma

izolatori

legirani elik

nelegirani elik

legure

laki metali

tekimetali

elastomeri

duroplasti

termoplasti

voda

ulja

mast

gorivo

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

239

19.2. PRESJECI

Redosljed radnih koraka pri izradi presjeka predstavljeno je na kuitu (slika 19.9.) Oblik elementa prikazuje se tankim linijama, pri emu nije vano dali su rubovi vidljivi ili nevidljivi (slika 19.10a). Zatim se izabere presjek (slika 19.10b) i sve konturne linije (slika 19.10c). Povlae se linije koje predstavljaju dubinu otvora (slika 19.10d). Preostaje rafiranje i kotiranje (slika 19.10e).

Slika 19.9. Kuite

Slika 19.10. Radni koraci pri crtanju presjeka: a- crtanje oblika, b- podebljavanje prerezane povrine, c - podebljavanje cijele konture, d- provjera ostalih linija, e- konaan crte presjeka

Ako je poloaj ravni presjecanja jasan, ne prikazuje se taj poloaj, odnosno ne upisuju se oznake (slika 19.11). Presjek mora biti jasno definiran. Oznaava se sa linijom tipa H (crta-taka-crta, tanka, na krajevima zadebljana), slika 19.11. Na zadnju crtu se postavlja strelica koja je 1.5 puta dua od kotirane crte i pokazuje smjer pogleda na predmet. Kada na jednom tijelu ima vie presjeka, definiu se sa odgovarajuim oznakama. Oznake presjeka smjetaju se ili odmah ispod, ili iznad odgovarajuih presjeka, ali na jednom creu one se smjetaju na isti nain.

19 PRESJECI

240

Slika 19.11. Prikazivanje presjeka kada je poloaj

ravni presjecanja jasan

Kada postoji vie ravnina presjecanja, tada je linija koja definira presjek, prelomljena. Primjeri ravni presjecanja dati su na slikama, i to za:

- presjek sa jednom ravni puni presjek (slika 19.12; 19.14; 19.15; 19.16)

- presjek sa dvije ravnine - polupresjek (slika 19.13.; 19.17)

- presjek sa tri susjedne ravnine (slika 19.20)

- presjek u dvije ravnine koje se presjecaju, a od kojih je jedna prikazana u zaokrenutom poloaju u ravnini projiciranja (slika 19.18; 19.21).

Slika 19.12. Presjek sa jednom ravninom Slika 19.13.Presjek sa dvije paralelne ravnine

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

241

Slika 19.14. Puni presjek sa horizontalnom ravninom

Slika 19.15. Puni presjek sa vertikalnom ravninom

19 PRESJECI

242

Slika 19.16. Puni presjek tijela profilnom ravninom

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

243

Slika 19.17. Polupresjeci

19 PRESJECI

244

Slika 19.18. Presjek sa dvije susjedne ravnine od kojih je jedna zaokrenuta

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

245

Slika 19.19. Djelimini presjek

Slika 19.20. Presjek sa tri susjedne ravnine susjedne ravnine

Puna tijela koja se crtaju samostalno ili u sklopu ne presjecaju se u smjeru simetrale (uzduan smjer). To vai za vratila i osovine, vijke, ivije, svornjake, klinove itd. (slika 19.22, slika 19.23).

Slika 19.21. Presjek sa dvijeod kojih je jedna zaokrenuta

19 PRESJECI

246

Slika 19.22. Popreni klin Slika 19.23. Presjek leaja

U principu, rebra, ivije, osovine, paoci tokova i sl. ne crtaju se u uzdunim presjecima i zato se ne prikazuju kao presjeci (ne rafriraju se)(slika 19.24, 19.25,19.26).

Slika 19.24. Kuite

Slika 19.25. Remenica

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

247

Pri presjeku leajeva, presjecaju se samo prstenasti, a ne kotrljajni elementi (slika 19.23) i kuite rotirajuih dijelova (slika 19.26). Ukoliko unutranja povrina lei unutar ravnine presjeka, presjek se crta tako, da je prije svega vidljiva unutranjost (slika 19.27).

Slika 19.26. Polovica sklopke Slika 19.27. Ploa

rafura dvije razliite poloene ravnine istog predmeta, crtaju se pomjereno i meusobno razdvojeno linijom crta-taka-crta (tip linije G) (slika 19.28).

Slika 19.28. Pomjerena rafura

Kada se presjek zaokrene u odgovarajui pogled, njegova kontura se crta punom tankom linijom (tip B), a dodatna oznaka nije potrebna (slika 19.29). Kada se presjek odmakne, njegova kontura se crta punom debelom linijom (tip A). Odmaknuti presjek moe: - da se smjesti blizu pogleda i da se povee sa njim pomou tanke linije crta-taka-crta (tip G), (slika 19.30a); - da se postavi u neki drugi poloaj i da se obiljei na uobiajeni nain (slika 19.30b).

19 PRESJECI

248

Slika 19.29. Zaokrenuti presjek

Slika 19.30. Odmaknuti presjek

Djelimini presjek se crta kada puni ili polovini presjek nije pogodan. Djelimini presjek se obiljeava pomou pune anke linije izvuene slobodnom rukom (tip C) (slika 19.31, 19.19), ili pomou tanke prave linije sa cik-cakom (tip D).

Slika 19.31. Djelimini presjek Prelazak iz jedne ravnine u drugu se oznaava sa izlomljenom linijom (E-D i F-G, slika 19.32).

a)

b)

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

249

Slika 19.32. Presjek tijela sa vie uzastopnih ravnina

19 PRESJECI

250

19.3. PREKIDI ILI SKRAENJA

Predmeti, koji su dugi i simetrini, a primjena odgovarajue razmjere predstavlja problem, crtaju se u prekidu. Prekidi se crtaju slobodoruno izvuenom linijom (tip linije C, slika 19.33) ili cik-cak linijom (tip linije D, slika 19.34). Nagib po skraenju ostaje jednak (slika 19.35. i 19.36). Neki primjeri skraenja prikazani su na slici 19.37. Slika 19.33. Slobodoruna linija za prekide Slika 19.34. Cik-cak linija Slika 19.35. Suenje

Slika 19.37. Prekidi cilindrinih, ugaonih, pravouglih i koninih dijelova

a) vratilo

b) cijevb) U profil

d) pravougla ploa e) konusni dio

Slika 19.36. Tijelo u obliku piramide