tehnical drawing, tehničko crtanje, tehnička dokumentacija, sato olevic ch 21

12
TEHNIČKA DOKUMENTACIJA 267 21 NAVOJI I DIJELOVI SA NAVOJEM 21.1. NAVOJ Navoj je geometrijsko tijelo omeđeno površinom koja nastaje pri kružnom zavojnom kretanju neke geometrijske slike koja se naziva profil navoja. Osnovna geometrijska slika, po pravilu trougao, predstavlja teorijski profil navoj. Presjekom navoja i aksijalnog cilindra definiše se zavojnica navoja (slika 21.1). Smjer zavojnice, odnosno navoja je desni, a izuzetno može biti i lijevi (slika 21.2). Navoj je spoljni (slika 21.3), ako se izrađuje na spoljašnjoj površini cilindra, a unutrašnji (slika 21.4) ako se ostvaruje po unutrašnjoj površini valjka prstenastog presjeka. Dio navoja, odnosno zavojnice koji odgovara pređenom putu pri jednom obrtaju predstavlja navojak, odnosno zavojak, a aksijalno rastojanje između krajnjih tačaka zavojka predstavlja hod zavojka ili navoja L. Aksijalno rastojanje dva susjedna navojka predstavlja korak navoja P. Navoj je jednovojni ako nastaje zavojnim kretanjem samo jedne geometrijske slike (L=P), a viševojni - istovremenim kretanjem više geometrijskih slika (dvovojni L=2P, viševojni L=nP). Za čvrste navojne spojeve koristi se jednovojni navoj, a za pokretne jednovojni i viševojni. Slika 21.1. Crtanje zavojnice Slika 21.2. Lijeva i desna zavojnica

Upload: stolic

Post on 02-Oct-2015

177 views

Category:

Documents


12 download

DESCRIPTION

tehnical drawing, tehničko crtanje, tehnička dokumentacija, sato olevic

TRANSCRIPT

  • TEHNIKA DOKUMENTACIJA

    267

    21 NAVOJI I DIJELOVI SA NAVOJEM

    21.1. NAVOJ Navoj je geometrijsko tijelo omeeno povrinom koja nastaje pri krunom

    zavojnom kretanju neke geometrijske slike koja se naziva profil navoja. Osnovna geometrijska slika, po pravilu trougao, predstavlja teorijski profil

    navoj. Presjekom navoja i aksijalnog cilindra definie se zavojnica navoja (slika

    21.1). Smjer zavojnice, odnosno navoja je desni, a izuzetno moe biti i lijevi (slika 21.2).

    Navoj je spoljni (slika 21.3), ako se izrauje na spoljanjoj povrini cilindra, a unutranji (slika 21.4) ako se ostvaruje po unutranjoj povrini valjka

    prstenastog presjeka. Dio navoja, odnosno zavojnice koji odgovara preenom putu pri jednom

    obrtaju predstavlja navojak, odnosno zavojak, a aksijalno rastojanje izmeu krajnjih taaka zavojka predstavlja hod zavojka ili navoja L. Aksijalno

    rastojanje dva susjedna navojka predstavlja korak navoja P. Navoj je jednovojni ako nastaje zavojnim kretanjem samo jedne geometrijske slike

    (L=P), a vievojni - istovremenim kretanjem vie geometrijskih slika (dvovojni L=2P, vievojni L=nP). Za vrste navojne spojeve koristi se

    jednovojni navoj, a za pokretne jednovojni i vievojni.

    Slika 21.1. Crtanje zavojnice

    Slika 21.2. Lijeva i desnazavojnica

  • 21 NAVOJI I DIJELOVI SA NAVOJEM

    268

    Glavna mjera kod navoja je nazivni prenik i to tjemeni d (spoljnji navoj) i D (unutranji navoj).

    Standardni su navoji sa trouglastim, trapeznim, kosim i oblim oblikom navoja.

    Trouglasti oblik navoja primjenjuje se kod zavrtanja i navrtki za privravanje (slika 21.6).

    Trapezni navoj pogodan je za primjenu u pokretnim navojnim spojevima (slika 21.7). Kosi navoji se upotrebljavaju za vretena, za prenoenje velikih

    aksijalnih sila, ali samo u jednom smijeru (slika 21.8).

    Slika 21.4. Unutranji navoj glavne mjere

    Slika 21.5. Dvovojna zavojnica

    Slika 21.3. Vanjski navoj glavne mjere

    Slika 21.6. Trouglastinavoj

    Slika 21.7. Trapezninavoj

    Slika 21.8. Kosinavoj

    Slika 21.9.Oblinavoj

  • TEHNIKA DOKUMENTACIJA

    269

    Obli navoj (slika 21.9) izrauje se prvenstveno livenjem, presovanjem, izvlaenjem i slino, npr. kod dijelova od stakla, keramike, lima i sl. Koristi

    se jo i kod dijelova koji se esto rastavljaju. Osim oblog navoja koji ima opu primjenu, standardizovan je i specijalni obli navoj za potrebe u

    eljeznici, kao i Edisonov navoj za sijalina grla. U navoje sa jednakostraninim truglom spada metriki navoj. Navoji, kod kojih je

    teoretski profil jednakokraki trougao su: Whitworthov, trapezni i obli navoj. Kosi navoj ima osnovu pravougli trougao. Navoji jednog oblika se

    meusobno razlikuju po dubini i koraku navoja.

    21.2. CRTANJE NAVOJA (BAS ISO 6410)

    Ako su navoji vidljivi, vrhovi navoja koji predstavljaju vanjski prenik (prenik navoja D1 i d, slika 21.10), crtaju se neprekidnom debelom linijom,

    a dno profila navoja (prenik navoja D odnosno d3) neprekidnom tankom linijom (slike 21.11 do 21.14).

    Ako su navoji nevidljivi, vrhovi i dna profila navoja prikazuju se isprekidanom linijom (slika 20.13). Razmak izmeu linija koje predstavljaju

    veliki i mali prenik navoja crta se to je mogue blie tanoj dubini navoja, ali u svim sluajevima ovaj razmak ne smije biti manji od dvostruke debljine

    debele linije ili 0.7 mm ( zavisno koja je vrijednost vea). Kod metarskih navoja sa sitnim korakom, unutranji prenik navoja h3

    priblino je 65% koraka jednovojnog navoja. D=d = nazivni prenik navoja d3 = prenik jezgra (vijak) d 1.22687 P

    P = korak jednovojnog navoja h3 = dubina navoja vijka 0.6134 P H =visina trouglastog profila H1 =nosea dubina navoja 0.54127 P

    D2=d2 = srednji prenik d - 0.64952 P R=H/6=0.14434 P D1 = prenik jezgra (navrtke)

    d - 2H1

    Slika 21.10. ISO metriki profil navoja

  • 21 NAVOJI I DIJELOVI SA NAVOJEM

    270

    Kod rafriranja presjeka stabla vijka ili navrtke, povlai se rafura do crte koja predstavlja unutranji prenik navoja (slika 21.12 do 21.16).

    Slika 21.11. Crtanje navoja na stablu vijka

    Slika 21.12. Crtanje navoja u presjeku

    Slika 21.13. Crtanje unutranjeg navoja

    Slika 21.14. Rupa sa navojem

    U bonom pogledu vidljivog navoja dno profila navoja predstavlja se pomou dijela kruga duine priblino tri etvrtine obima kruga ucrtanog

    neprekidnom tankom linijom (slika 21.11, 21.12, 21.13). Na bonom pogledu nevidljivog navoja dno profila navoja predstavlja se dijelom kruga

    duine priblino tri etvrtine obima kruga ucrtanog isprekidanom linijom (slika 21.14).

    Izlazi navoja ili granice korisne duine ne prikazuju se, izuzev u sluaju kada postoji funkcionalna potreba.

  • TEHNIKA DOKUMENTACIJA

    271

    Pri crtanju spojeva dijelova s navojem, crta se tako da vanjski navoj pokriva unutranji. Kraj navoja oznaava se u presjeku ili pogledu sa punom

    debelom linijom. U sluaju da navoj nije vidljiv crta se isprekidanom linijom.

    Slika 21.15. Navojni dijelovi u sklopu Slika 21.16. Pojednostavljeno crtanje navoja u cijevi

    Oznaavanje navoja. Navoji se oznaavaju odgovarajuim skraenicama

    (tabela 21.1).

    Vrsta navoja i njegove dimenzije moraju biti oznaeni na nain utvren u relevantnim meunarodnim standardima za navoje. Openito, oznaka

    navoja obuhvata:

    - skraenicu vrste navoja (standardizirani simbol, npr. M, G, Tr, HA itd);

    - nazivni prenik ili veliinu (npr. 20, 21,; 40; 4,5 itd.);

    i ako je potrebno:

    - korak viestrukog navoja (L), u milimetrima;

    - korak navoja (P), u milimetrima;

    - smjer navoja.

    te dodatne oznake kao to su:

    - klasa tolerancije, u skladu sa relevantnim meunarodnim standardom;

    - oznaka duine noenja navoja ( S = kratka; L = duga; N = normalna);

    - broj poetaka. PRIMJER:

    a) M202-6G/gh-LH

    b) M20L3-P1,5-6H-S

    po pravilu nacrtne geometrije

    pojednostavljeno

  • 21 NAVOJI I DIJELOVI SA NAVOJEM

    272

    c) G21A

    d) Tr 407

    e) HA 4,5

    Tabela 21.1. Oznaavanje navoja (DIN 202) Vrsta navoja

    oznaka navoja

    oznaka

    jedinica primjer Jednovojni desni navoji

    Metriki ISO navoji (normalni)

    M nazivni prenik navoja u mm

    Metriki fini (sitni) navoji

    M nazivni prenik navoja u mm korak navoja u mm

    Konini unutranji navoji (konus 1:16)

    M nazivni prenik navoja u mm korak navoja u mm

    i konus

    Whitwortov cijevni navoji

    R nazivni prenik navoja u colovima

    ISO trapezni navoji Tr nazivni prenik navoja u mm korak navoja u mm

    Kosi navoji S nazivni prenik navoja u mm korak navoja u mm

    Obli navoji Rd nazivni prenik navoja u mm korak navoja u

    colovima

    Tolerancije navoja. Tolerancije navoja treba da obezbjede sklapanje i zamjenjivost navojnih dijelova, dodir spoljnjeg i unutranjeg navoja oko

    srednjeg prenika i minimalnu dubinu noenja. Podaci za izradu i tanost mjera kod zavrtanja i navrtki su dati u ISO 4759, DIN 267 T2 i DIN 13 T14.

    Predviene su tolerancije velikog, srednjeg i malog prenika navoja sa ogranienim brojem poloaja tolerancijskih polja, koji se oznaavaju

    slovima (slika 21.17; tabela 21.2) i kvaliteta tolerancije, koji se oznaava brojevima od 3 do 9.

    Nalijeganje navojnog para oznaava se, npr. M16-5H/4h, pri emu se tolerancijsko polje sa velikim slovom odnosi na unutranji navoj, a malim

    na spoljanji navoj. Tolerancije navoja predviaju za spoljnje navoje (vijci) tolerancijska polja e,g,h,k,p, a za unutranji navoj (navrtke) to su G i H.

    Polja e,g i G su primjerena za navoje na koje se nanosi zatitna prevlaka galvaniziranjem. Polje e se preporuuje za navoje sa korakom mm . P5 0 .

    M20

    M501,5

    M101 konus DIN 158

    R 1/2

    Tr 508

    S 10012

    Rd 201/8

  • TEHNIKA DOKUMENTACIJA

    273

    Kod vijanih veza dobivaju se odgovarajuom kombinacijom tolerancijskih polja (G/e, H/e, H/g) labavi, (H/h) prelazni i (H/m, H/p) vrsti dosjedi.

    Klasama izrade (BAS ISO 4959-1) navoja, zavrtanja i navrtki utvrene su tolerancije navoja, kvalitet hrapavosti povrina navoja i zavrtanja i

    tolerancije mijera i oblika zavrtanja i navrtki. Standardom su utvrene sljedee klase: A-fina, B-srednja, C-gruba.

    Tabela 21.2. Tolerancijska polja za vijke i navrtke

    Klasa izrade Predhodne izvedbe Tolerancijska polja A i B s i sg vijci g, h, k, p 6h za vijke do M14

    navrtka H C g vijci e, g dozvoljeno za

    nazivne prenike vijaka i vrijednosti

    po DIN 59130 navrtka H, G

    Fini navojni parovi sa labavim nalijeganjem koriste se za precizne navojne

    spojeve, na primjer za pokretne navojne spojeve mijernih instrumenata i sl., a sa vrstim nalijeganjem ako je potrebno da zavrtanj bude teko okretljiv.

    Srednja i gruba klasa navojnih parova predviaju se samo sa labavim nalijeganjima. Ako klasa nije propisana, podrazumjeva se da je srednja.

    Osnovni materijal za zavrtnje i navrtke su elici. elici za navrtke oznaavaju se brojevima 4; 5; 6; 8; 10; 12 i 14, koji pomnoeni sa 100

    predstavljaju zateznu vrstou materijala u N/mm2. Oznake elika za zavrtnje sadre dvije brojke odvojene takom. Prva brojka predstavlja

    stotinku minimalne zatezne vrstoe, a proizvod prve i druge brojke pomnoen sa 10 daje granicu teenja materijala, na primjer oznaka 6.8

    znai Rm = 600 N/mm2 i ReH = 480 N/mm2. Za zavrtnje koji nisu izraeni od elika, oznaka za materijal dodaje se

    osnovnoj oznaci, na primjer vijak sa estostranom glavom DIN 960 M8 0.75 20 - 8.8 NiCr15Fe. Galvanska prevlaka takoe se dopisuje uz

    oznaku: vijak sa estostranom glavom DIN 931 M16 50 B 8.8 gal Zn5bk.

    21.3. VIJCI I NAVRTKE

    Otvor kljua za dvo- , etvero-, estero- i osmostranu glavu vijka ili navrtke (slika 21.17) propisuje BAS ISO 272.

  • 21 NAVOJI I DIJELOVI SA NAVOJEM

    274

    Slika 21.17. Otvor kljua i razdaljine izmeu vrhova za vijke i navrtke

    Zavretci vijaka su s obzirom na upotrebu razliito izraeni (BAS ISO 4753). Najee su zavretci vijaka leastog (slika 21.18) ili pljosnatog

    oblika (slika 21.19). Za vijke koji su optereeni na zatezanje ili pritisak upotrebljavaju se zavreci sa kratkim epom (slika 21.20), dugim epom

    (slika 21.21) ili sa izboenim epom (slika 21.22), kako bi se sprijeilo oteenje navoja. Kod vijaka za upravljanje upotrebljava se zavretak sa

    krunim rubom (slika 21.23). Sigurnosni vijci imaju odrubljeni zavretak (slika 21.24), ili su sa koninim epom (slika 21.25).

    Slika 21.18. Leasti zavretak (L) Slika 21.19. Pljosnati zavretak (K)

    Slika 21.20. Zavretak sa kratkim epom (Ka)

    Slika 21.22. Zavretak sa

    izboenim epom (AK)

    Slika 21.21.Zavretak sadugim epom (Za)

    Slika 21.23. Zavretak sakrunim ruom (Rs)

  • TEHNIKA DOKUMENTACIJA

    275

    .

    Slika 21.24. Zavretak sa odrubljenim krajem (Sp)

    Oblici i mjere vijaka i navrtki date su standardima.

    Slika 21.26. Konstrukcija estrostrane navrtke

    Slika 21.27. Pojednostavljeno predstavljanje vijane veze

    (vijka i navrtke)

    Pojednostavljeno predstavljanje dijelova sa navojem definisano je standardom BAS ISO 6410-3, sa izuzetkom navojnih umetaka, koji su

    obuhvaeni u dijelu standarda BAS ISO 6410-2. Ovakvo predstavljanje se

    Slika 21.25.Zavretak sakoninim epom (Asp)

  • 21 NAVOJI I DIJELOVI SA NAVOJEM

    276

    primjenjuje onda kada nije neophodno dati stvarni izgled i detalje dijelova sa navojem, npr. u sklopnom crteu.

    U tabeli 21.3 data su pojednostavljenja koja se koriste pri predstavljanju izgleda glave vijka ili navrtke.

    Tabela 21.3. Pojednostavljeno predstavljanje izgleda vijka ili navrtke

    Br. Oznaka Pojednostavljeno predstavljanje Br. Oznaka Pojednostavljeno predstavljanje

    1 Vijak sa estougaonom

    glavom

    9 Vijak sa uputenom

    glavom, krstasti prorez

    2 Vijak sa kvadratnom

    glavom

    10Goli vijak, prorez

    3 Vijak sa

    estougaonim upustom u

    glavi

    11Vijak za drvo (samourezivi

    navoj), prorez

    4 Cilindrini vijak sa koninom

    glavom, prorez

    12Vijak sa krilastom

    glavom

    5 Vijak sa cilindrinom

    glavom, krstatsti prorez

    13estougaona navrtka

    6 Vijak sa

    poluokruglom uputenom

    glavom, prorez

    14Krunasta navrtka

    7 Vijak sa

    poluokruglom uputenom

    glavom, krstasti prorez

    15Kvadratna navrtka

    8 Vijak sa

    uputenom glavom, prorez

    16Krilasta navrtka

  • TEHNIKA DOKUMENTACIJA

    277

    21.4. UPROENJA PRI CRTANJU RUPA, UPUSTA I NAVOJA

    Rupe promjera do 5 mm, sa ili bez navoja i njima pripadajui upusti kotiraju se kao to je to prikazano na slikama 21.28, 21.29 i 21.30.

    Pri uproenom crtanju sitnih detalja postupa se tako, da se umjesto kontura crtaju samo simetrale prikazanog detalja.

    Slika 21.28. Uproenja pri crtanju otvora

    Slika 21.29. Uproenja pri crtanju upusta

  • 21 NAVOJI I DIJELOVI SA NAVOJEM

    278

    Za navoje malih prenika dozvoljeno je uproenje pri crtanju, ako je: - prenik (na crteu) 6 mm ili

    - ako postoji pravilan raspored rupa ili navoja istog tipa i mjera.

    Oznaka mora ukljuivati sve neophodne oblike koji se normalno pojavljuju u konvencijonalnom predstavljanju i dimenzionisanju (slika 21.30). Takoe,

    oznaka mora biti ispisana na pokaznoj liniji koja dolazi do osne linije rupe, a oznaava se strelicom.

    Slika 21.30. Uproenja pri crtanju navoja