IZMJENE NASTAVNOGA PLANA I PROGRAMA ZA ZANIMANJE

tehničar za telekomunikacije (040504)

Odluka o izmjenama i dopunama zajedničkih i izbornih dijelova nastavnog plana i programa za stjecanje stručne spreme u zanimanju tehničar za telekomunikacije, klasa UP/I0-602-03/02-0001/0104, ur. Broj: 532-02-02/3-03-2 od 27.1.2003.

Zagreb, 2002.

2

SADRŽAJ

Uvod 3 Cilj i zadaće obrazovanja tehničara za telekomunikacije 4 Nastavni plan 5 Okvirni nastavni programi 7 Računalstvo 7 Informacije i komunikacije 9 Telekomunikacijske mreže 10 Prijenosni sustavi 11 Komutacijski sustavi 12 Sklopovska oprema računala 13 Sustavna programska potpora 14 Psihološke osnove komunikacije 15 Internetske tehnologije 16 Programiranje telekomunikacijskih centrala 18 Projektiranje i izgradnja telekomunikacijskih mreža 18 Dijagnostika i održavanje telekomunikacijskih uređaja i mreža 19 Informacijski sustavi 20 Telekomunikacijski moduli i specifične komponente 22 Radioničke vježbe 23

3

UVOD Zbog ubrzanoga razvoja elektronike, napose telekomunikacijske tehnike i sve veće povezanosti telekomunikacija s računalstvom, bilo je potrebno u postojećem nastavnom planu i programu tehničara za telekomunikacije (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, posebno izdanje br. 2/1996.) učiniti promjene koje će omogućiti bržu i lakšu prilagodbu programa mogućim zahtjevima tržišta rada u tome zahtjevnom i vrlo brzim promjenama podložnom području elektrotehnike. Stoga je na inicijativu Poštanske i telekomunikacijske škole iz Zagreba u suradnji sa Zavodom za unapređivanje školstva izrađen prijedlog nužnih promjena koje omogućavaju unapređenje programa tehničara za telekomunikacije u vremenu do temeljitijih promjena koje se očekuju s obzirom na promjene u školskom sustavu Republike Hrvatske. Odlukom ministra prosvjete i športa od 11. ožujka 2002. godine (klasa: 602-03/02-01/0056, ur. broj: 532-06-04/1-02-1) imenovano je povjerenstvo za procjenu prijedloga promjena nastavnoga plana i programa tehničara za telekomunikacije u sastavu: Marijan Grgić, dipl. ing., Hrvatski Telekom, Zagreb, prof. dr. sc. Ignac Lovrek, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb, prof. dr. sc. Branko Mikac, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb, Stanko Paunović, dipl. ing., Ministarstvo prosvjete i športa – Zavod za unapređivanje školstva, Zlatko Sviben, dipl. ing., Poštanska i telekomunikacijska škola, Zagreb, doc. dr. sc. Zdravko Toš, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb i Jure Vuković, dipl. ing., Poštanska i telekomunikacijska škola, Zagreb. Povjerenstvo je dostavljeni prijedlog promjena doradilo i nadopunilo. Prema prihvaćenim promjenama nastavnoga plana i programa za zanimanje tehničar za telekomunikacije izborna nastava tretira se kao cjelina – izborni blok/modul (4 sata u 3. razredu i 6 sati u 4. razredu) koji učenike, uz dovoljno široko temeljno obrazovanje, usmjerava u neko uže područje elektronike i telekomunikacija. Pored toga predmeti osnove telekomunikacija (2. razred) i terminali u telekomunikacijama (3. razred) zamijenjeni su predmetom informacije i komunikacije u 2. razredu, u 3. razredu uvedeni su predmeti psihološke osnove komuniciranja i računalstvo (programiranje/C++) i u 4. razredu predmet internetske tehnologije. U skladu s tim promjenama nastavnoga plana, razvojem računalstva i telekomunikacija načinjene su sadržajne promjene u predmetima računalstvo, telekomunikacijske mreže, prijenosni sustavi, komutacijski sustavi i radioničke vježbe. Uz postojeće predmete (sklopovska oprema računala i sustavna programska podrška) razrađeni su okvirni programi za predmete izbornoga bloka (programiranje telekomunikacijskih centrala, projektiranje i izgradnja telekomunikacijskih mreža, dijagnostika i održavanje telekomunikacijskih uređaja i mreža, odnosno informacijski sustavi). U ostalim strukovnim predmetima u ovom trenutku nema promjena okvirnih obrazovnih sadržaja pa za njih vrijede okvirni programi objavljeni u Glasniku Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, posebno izdanje br. 2/1996. Izvedbeno programiranje u školama omogućava prilagođivanje postojećih sadržaja zahtjevima razvoja elektronike.

4

CILJ I ZADAĆE OBRAZOVANJA TEHNIČARA ZA TELEKOMUNIKACIJE Obrazovanje tehničara za telekomunikacije, pored zajedničkih ciljeva srednjeg obrazovanja utvrđenih u Zakonu o srednjem školstvu, ima za cilj: a) osposobljavanje za obavljanje poslova sudjelovanja u projektiranju, pripremi i vođenju proizvodnje, te operativnom vođenju i održavanju telekomunikacijskih sustava i mreža b) stjecanje dobrog općeg obrazovanja koje će pojedincima omogućiti nastavak obrazovanja na višim i visokim školama i fakultetima u područjima tehničke znanstvene oblasti, prije svega u elektrotehnici, odnosno telekomunikacijama. Zadaće obrazovnog programa tehničara za telekomunikacije su osposobljavanje učenika za obavljanje poslova: - organizacija i nadgledanje polaganja i montaže telekomunikacijskih kabela, - izgradnja pristupne korisničke mreže, - montiranje i održavanje telefonskih centrala, - montiranje antena i antenskih sistema, VF mjerenja, - operativna organizacija rada u izgradnji telekomunikacijskih instalacija i mreža, - vođenje montaže telekomunikacijske opreme i mreža na terenu, - priprema i praćenje izgradnje instalacija i mreža standardnih rješenja, - priprema podataka za planiranje razvoja, izgradnje i remonta objekata, telekomunikacijskih mreža i instalacija, - tehničko praćenje izgradnje objekata, telekomunikacijskih mreža i instalacija, - osiguranje funkcija telekomunikacijskih mreža, - operativno vođenje i održavanje telekomunikacijske opreme i vodova, - montiranje i održavanje multipleksne opreme, - operativno i tehnološko pripremanje proizvodnje (podaci za planiranje proizvodnje i normiranje materijala, vremena, pribora i uređaja) telekomunikacijske i signalno-sigurnosne opreme.

5

NASTAVNI PLAN TEHNIČAR ZA TELEKOMUNIKACIJE Red. broj

Nastavni predmet Tjedni broj sati Oznaka predmeta 1.r. 2.r. 3.r. 4.r.

1. Hrvatski jezik 3 3 3 3 2. Strani jezik 2 2 2 2 3. Povijest 2 2 - - 4. Geografija 2 1 - - 5. Politika i gospodarstvo - - - 2 6. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 2 2 2 7. Vjeronauk/Etika 1 1 1 1 8. Matematika 3 3 3 3 9. Fizika* 2 2 2 2 10. Kemija 2 - - - 11. Biologija 1 - - - Ukupno općeobrazovni sadržaji 20 16 13 15 12. Računalstvo* 2 2 2 - 113. Tehničko crtanje i dokumentiranje* 2 - - - 214. Osnove elektrotehnike* 4 3 - - 315. Mjerenja u elektrotehnici * - 3 - - 416. Elektrotehnički materijali i komponente - 2 - - 517. Elektronički sklopovi* - - 4 - 918. Digitalna elektronika* - - 2 - 1019. Radioničke vježbe 4 4 - - 7,8 Ukupno zajednički stručni sadržaji 12 14 6 - 20. Informacije i komunikacije - 2 - - 1321. Telekomunikacijske mreže* - - 2 - 4722. Psihološke osnove komunikacija - - 1 - 7023. Prijenosni sustavi* - - - 3 4824. Komutacijski sustavi - - - 2 4925. Internetske tehnologije* 2 7126. Radioničke vježbe - - 4 4 51 Ukupno posebni stručni sadržaji 2 9 11 Izborni blok/modul - - 4 6 Ukupno 32 32 32 32 Stručna praksa - 80 80 40**

6

Izborni blok TK mreže Red. broj

Nastavni predmet Tjedni broj sati Oznaka predmeta 1.r. 2.r. 3.r. 4.r.

1. Programiranje TK centrala* - - 2 - 72 2. Projektiranje i izgradnja TK mreža - - - 2 73 3. Dijagnostika i održavanje TK uređaja i

mreža* - - - 2 74

4. Izborni program*** - - 2 2 Izborni blok informatika Red. broj

Nastavni predmet Tjedni broj sati Oznaka predmeta 1.r. 2.r. 3.r. 4.r.

1. Informacijski sustavi* - - 2 - 75 2. Sklopovska oprema računala * - - - 2 52 3. Sustavna programska potpora* - - - 2 53 4. Izborni program*** - - 2 2 * Predmeti s obveznim, praktičnim, odnosno laboratorijskim vježbama ** U funkciji završnog ispita. *** U zadanom rasponu broja sati sadržaje izbornog programa utvrđuje škola izvedbenim programom. Predmeti izbornih sadržaja: a) postojeći predmeti iz obveznoga dijela programa s povećanim fondom sati i proširenim sadržajima b) analogni i digitalni sklopovi, odašiljači i veze, uređaji za napajanje, elektronička navigacija, TK

moduli i specifične komponente, prodaja i marketing telekomunikacijskih usluga c) strukovni sadržaji na prijedlog škole.

7

OKVIRNI NASTAVNI PROGRAMI RAČUNALSTVO (1) Zanimanja: tehničar za računalstvo tehničar za telekomunikacije

Razred 1. 2. 3. Broj sati tjedno 2 2 2

Cilj i zadaće Program predmeta računalstvo za srednje elektrotehničke škole izrađen je tako da učenika osposobi za uporabu računala. Težište programa stavljeno je na upoznavanje mogućnosti računala i njegovu učinkovitu uporabu s pomoću aplikacijskih programa u prvom razredu, a u drugom i trećem razredu s pomoću viših programskih jezika. Cilj obrazovanja iz područja računalstva u prvom razredu jest stjecanje osnovnih znanja i vještina uporabe računala do razine rješavanja jednostavnih problema u raznim problemskim situacijama uz uporabu aplikacijskih programa. Nastavom računalstva treba osposobiti učenika za: - priključivanje, spajanje i puštanje u rad osnovne konfiguracije osobnog računala - samostalno služenje različitim izvorima informacija u školi i izvan nje uporabom računala - samostalno služenje računalom pri pisanju različitih tekstova i njihovoj obradi - služenje računalom u rješavanju grafičkih zadataka U drugom razredu učenici se osposobljavaju za samostalno služenje računalom pri uporabi različitih baza podataka. Osim toga učenici u drugom razredu stječu potrebna znanja za samostalno rješavanje stručnih zadaća računalom uporabom viših programskih jezika (program C) i aplikacijskih programa. To znači: - priprema i raščlamba jednostavnijih zadataka iz raznih područja, do razine pogodne za primjenu rješavanja računalom; - sastavljanje jednostavnih postupaka, algoritama i programa u jednom od programskih jezika opće namjene, odnosno raspoloživom programu. U trećem razredu učenici trebaju svladati programski jezik C++. Znanje stečeno u ovom predmetu učenici će primjenjivati pri rješavanju praktičnih zadataka u okviru drugih predmeta, naročito u predmetima struke. Primjene trebaju odgovarati stupnju stečenog znanja tijekom školovanja.

Sadržaj 1. razred 1. Osnovni rad s računalom Osnovni pojmovi o građi računala Priključivanje osobnoga računala Nosioci podataka Unutarnje komponente osobnoga računala Uloga operacijskog sustava Organizacija strukture datoteka u operacijskom sustavu Osnovne naredbe operacijskog sustava 2. Rad s računalom pod WINDOWS okruženjem Pokretanje i ustrojstvo Windowsa Programi i dokumenti u okruženju Windows Disk, folder, datoteka Prilagodbe hardver, softver, korisnik Komunikacija s računalima u mreži Internet 3. Obrada teksta Prikaz odabranog programa za obradu Priprema, obrada i umnažanje tekstova Uporaba raspoloživog programa za obradu tekstova 4. Tablični proračuni Tablični proračuni Prikaz programa za obradu tablica Uporaba programa za pripremu i obradu tablica 5. Grafičke mogućnosti računala Prikaz odabranog programa za rad grafikom. Uporaba grafičke prezentacije podataka u raznim područjima Dodavanje grafike u tekst 2. razred 1. Baze podataka Pojam i uporaba baze podataka Osnovna struktura baze podataka Prikaz odabranog programa za rad s bazama podataka Uporaba raspoloživog programa za kreiranje i obradu baza podataka 2. Osnove programiranja Sustavni pristup rješavanju stručnih zadaća Postupak izrade računarskog programa Pojam i razrada algoritma Opći oblik naredbi na strojnoj razini Niži i viši programski jezici Opći oblik standardnih (proceduralnih) programskih jezika Vrste naredbi u programskim jezicima

8

3. Podaci u C-u Osnovna struktura C programa Vrste podataka (identifikator, varijabla, konstanta, tipovi podataka) Operatori (aritmetički operatori, izrazi, operatori pridruživanja, prioritet operatora) 4. Ulaz i izlaz podataka Čitanje ulaznih vrijednosti Prikazivanje vrijednosti varijable Ispis varijable i konstante Ispis niza Formatiranje ispisa 5. Znakovi Znakovi i niz znakova 6. Naredba za grananje Naredba if jednostruki i dvostruki izbor Složena if naredba Naredba switch 7. Naredbe za ponavljanje Naredba for Naredba while Naredba do-while 8. Funkcije Deklaracija i definicija funkcija Tip funkcije i lista argumenata Doseg i trajanje varijabli Rekurzija Standardne funkcije

3. razred 1. Polja, pokazivači, reference Deklaracija i incijalizacija polja Višedimenzionalna polja Polja i nizovi znakova Pokazivači Reference 2. Klase i objekti Deklaracija klase Deklaracija objekata klase Stvaranje i uništavanje objekata Strukture i unije 3. Preopterećenje operatora Korisnički definirane konverzije Osnove preopterećenja operatora Definicija operatorske funkcije 4. Nasljeđivanje i hijerarhija klasa Nasljeđivanje i prava pristupa Standardne pretvorbe i nasljeđivanje Nasljeđivanje preopterećenih operatora

5. Organizacija koda u složenim programima Program u više datoteka Povezivanje Datoteka zaglavlja Povezivanje s kodom drugih programski jezika Objašnjenje Cjelokupnu nastavu ovog predmeta uključivši i individualni praktični rad učenika (vježbe) optimalno je izvoditi u specijaliziranoj učionici za računalstvo. Učionica mora biti tako opremljena da omogućava samostalan rad jednog učenika na računalu. Ukoliko prostor i oprema ne dozvoljavaju takav način rada, moguće je dio nastave izvoditi u učionici u kojoj je potrebnom opremom opremljeno radno mjesto nastavnika, a dio nastave u specijaliziranoj učionici u kojoj su opremljena sva radna mjesta učenika. U tom slučaju izvedbenim programom za realizaciju nastave računalstva treba, od 2 sata tjedne nastave, predvidjeti najmanje 1 sat za samostalan rad učenika na računalu u svakoj godini. Vježbe treba izvoditi optimalno u 3, najmanje 2 skupine (pola odjeljenja s najviše 16 učenika) tako da na računalu radi učenik pojedinačno. Vrijeme izvođenja vježbi treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske godine. Od učenika treba zahtijevati temeljitu pripremu pri rješavanju zadaće kako bi se vrijeme raspoloživo za neposredan rad s računalom koristilo efikasno i ekonomično. Pisanje teksta programa moguće je tek nakon potpunog razumijevanja postupka rješavanja postavljene zadaće. Provjera znanja obavlja se računalom rješavanjem jednostavnijih konkretnih problema koji zahtijevaju uporabu standardnih programskih paketa u prvom razredu, a u drugom razredu samostalno rješavanje zadataka uporabom višeg programskog jezika C, odnosno C++.

Materijalni uvjeti Za ostvarivanje zadataka nastave predmeta RAČUNALSTVO potrebno je osigurati: - specijaliziranu učionicu s računalima - kabinet za nastavnika. Specijalizirana učionica za nastavu računalstva, potrebna je da bi se u njoj izvodila cjelokupna nastava i individualni praktični rad učenika. Učionica mora sadržavati po jedno radno mjesto za svakog učenika. Preporučuje se najmanje 3m2 površine po učeničkom radnom mjestu. Oprema radnog mjesta uključuje: - računalo prema standardima i kriterijima za opremanje škola računalnom opremom Vijeća za informatizaciju (na disku moraju biti pohranjeni standardni programski paketi potrebni za nastavu) - stol za računalo i prostorom za priručnu dokumentaciju. Pored toga, na stolu treba biti dovoljno prostora za pisanje i odlaganje potrebnoga pribora. Stol mora sadržavati potrebnu električnu instalaciju.

9

- anatomski oblikovano sjedalo za učenika. Radno mjesto nastavnika u učionici treba biti opremljeno računalom i projektorom slike s monitora na platno. Prilikom uporabe projektora, nastavnik mora imati mogućnost zamračenja prostorije. Sva računala u učionici, po mogućnosti, trebaju biti povezana u mrežu. Ako su računala povezana u mrežu, učionicu je potrebno opremiti s barem 2 pisača. U protivnom, oprema treba sadržavati po jedan pisač na 4 radna mjesta. Učionica treba biti opremljena jednim laserskim pisačem i, po mogućnosti jednim skenerom. Učionica mora imati kompletnu električnu instalaciju s posebnom zaštitnom sklopkom. Osvjetljenje u učionici mora biti izvedeno tako da se ne reflektira od monitora. U učionici mora biti ploča. Kabinet za nastavnika računalstva je posebna prostorija, povezana s učionicom za računalstvo. U kabinetu mora biti posebno računalo za pripremu nastave i vođenje nastavne dokumentacije. Kabinet mora sadržavati poseban ormar za čuvanje pribora i medija te kompletne dokumentacije za računala i programsku podršku. Nastavna sredstva za izvođenje nastave predmeta računalstvo obuhvaćaju i licencirane sistemske i programske pakete. Kadrovski uvjeti Nastavu računarstva mogu izvoditi: - diplomirani inženjer računarstva, - diplomiran inženjer elektrotehnike, - profesor matematike i informatike, - profesor informatike, - diplomirani informatičar, - diplomirani inženjer matematike, smjer informatika, - diplomiran ekonomist smjera informatika i kibernetika, - profesor elektrotehnike - profesor PTO uz uvjet da je prethodno stekao srednju stručnu spremu u elektrotehničkoj ili strojarskoj struci.

Literatura koja se preporučuje J. Kraynak, Vodič kroz osobna računala, Znak, Zagreb, 1994. K. Raič, Uvod u rad računalom i operacijskim sustavom DOS, Pentium, Vinkovci, 1995. Postizanje rezultata s paketom Microsoft Office 97, Microsoft, 1996. K. Raič, Access 2.0, Pentium, Vinkovci, 1996. M. Gugić-Raič, Word 97, Pentimu, Vinkovci, 1998. K. Raič, Inernet, Pentium, Vinkovci, 1998. K. Raič, Računalstvo 1, Pentium, Vinkovci, 1999. G. Abdić, Računalstvo, Profil, Zagreb, 1999. Motik, Šribar, Demistificirani C++ Čukman, Bolt, C/C++ Babet: Borland, C++ http://www2.zemris.fer.hr/%7euli/cppgeneral.html http://zel.fesb.hr/laris/diskretni/cstart/start.html

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE (13) Zanimanja: tehničar za telekomunikacije

Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - 2 - -

Zanimanja: elektrotehničar (izborni blok A) tehničar za elektroniku tehničar za radiokomunikacije tehničar za računalstvo

Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - - 2 -

Cilj i zadaće Putem ovog predmeta učenici trebaju dobiti pregled oblika i načina prenošenja informacija. U ovom predmetu usvojena znanja podloga su za detaljnije proučavanje pojedinih područja obrade, prijenosa i prijema različitih oblika informacija. Nastavom ovog predmeta učenici će: - usvojiti pojmove različitih oblika informacija u komunikacijama - upoznati različite načine prenošenja informacija - upoznati različite načine realizacije komunikacijskih sustava - steći pregled tehnoloških pretpostavki za realizaciju komunikacijskih sustava - upoznati međunarodne standarde za realizaciju komunikacijskih sustava i mreža.

Sadržaj 1. Akustički signali Osnovni pojmovi o zvuku (karakteristike zvuka, spektralni prikaz zvuka, širenje zvuka) Građa uha i slušni proces Pretvaranje zvuka u električni signal. Vrste i osobine mikrofona Pretvaranje električnog signala u zvuk. Vrste i osobine zvučnika 2. Radio valovi Radiodifuzijski sustav Rasprostiranje radio valova Frekvencijska područja u radiodifuziji Vrste modulacija (analogne, impulsne i digitalne) 3. Optičko-električni pretvarači Ljudsko oko i osobine vida. Svjetlosne veličine. Objektivi Osnovne veličine kolorimetrije. Miješanje boja Analizirajuće cijevi. Pretvarači s fotoćelijom. Poluvodički senzori Transformacija boje u električni signal

10

4. Prijenos slike Princip prijenosa nepokretne i pokretne slike Analiza slike. Parametri slike Sinkronizacija. Videosignal Standardi kompresije i prijenosa 5. Antene Primjena antena, podjela antena, parametri antena Vrste antena Antene za prijem radio i televizijskog signala Satelitski prijenos 6. Optičke komunikacije Generatori optičkog signala Vrste modulacije optičkog nosioca Širenje optičkog vala svjetlovodom Prijemnici optičkog signala 7. Telekomunikacije Telekomunikacijska mreža Terminali u telekomunikacijama Komutacijski sustavi Postupci komutiranja u mreži Multipleksni sustavi Signalizacija i sinkronizacija Prijenos podataka preko telekomunikacijske mreže Računarske mreže Digitalna mreža integriranih usluga Međunarodni standardi za mreže Objašnjenje Program treba realizirati tako da predavanja prate demonstracije rada uređaja i sustava putem didaktičkih modela komunikacijskih uređaja. Dio nastave (najmanje prosječno 0,5 sati tjedno) treba realizirati u obliku samostalnog rada učenika u laboratoriju. Vježbe treba izvoditi u bloku od 2-3 sata. Rad u laboratoriju treba izvoditi sa skupinama učenika koje ne prelaze trećinu razrednog odjela uz uvjet da rade 2-3 učenika zajedno. Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i dvije (svako polugodište jedna) cjelosatne provjere znanja (školska zadaća). Uz pismeno i usmeno provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir izvođenje laboratorijskih vježbi i razvijenost vještina. Uspjeh učenika u izvođenju vježbe ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala, primjene sigurnosnih mjera i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz laboratorij-skog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta. Materijalni uvjeti Nastavu ovog predmeta treba održavati u prostorijama posebne namjene (učionica i laboratorij za elektroniku, radiokomunikacije, telekomunikacije, odnos-no VF tehniku). Dio koji se odnosi na tzv. teorijsku

nastavu može se održavati u učionici opće namjene ako se raspolaže pokretnom demonstracijskom opremom uz povoljan raspored prostorija. Minimalnu opremu za nastavu ovog predmeta čini demonstracijski stol s okvirima za panele i panelima sklopova i uređaja iz područja komunikacijske tehnike, mjerni pribor i instrumenti. Kadrovski uvjeti - diplomirani inženjer elektrotehnike (smjer elektronika, radiokomunikacije i profesionalna elektronika, telekomu-nikacije i informatika). Literatura koja se preporučuje I. Knežević, Audiotehnika i televizijska tehnika, Školska knjiga, Zagreb, 1994. TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE (47) Zanimanja: tehničar za telekomunikacije

Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - - 2 -

Cilj i zadaće

Cilj nastave ovoga predmeta je steći potrebna znanja o telekomunikacijskim vodovima i mrežama. Nastava ovog predmeta treba omogućiti da učenici upoznaju: - konstrukcijske karakteristike pojedinih vrsta telekomuni-kacijskih vodova - opremu i alat za izgradnju, montažu i održavanje - postupke u izgradnji i održavanju kabela, kabelskih kanalizacija i zračnih vodova - prijenosne karakteristike telekomunikacijskih kabela i zračnih vodova, te međusobne i vanjske utjecaje na kabele i vodove i zaštitne mjere - postupke za kontrolu ispravnosti kabela i vodova - vrste i strukturu telekomunikacijskih mreža - osnovne pojmove i postupke planiranja telekomuni-kacijskih mreža.

Sadržaj

1.Vrste i svojstva kabela Vrste kabela Sastavni dijelovi kabela Simetrični i nesimetrični kabeli Optički kabeli Zračni vodovi 2.Nastavljanje i završavanje kabela Oprema za nastavljanje vodiča simetričnih kabela Oprema za nastavljanje vodiča nesimetričnih kabela

11

Oprema za nastavljanje kabela Nastavljanje vodiča kabela Nastavljanje kabela Nastavljanje optičkih kabela Oprema za završavanje kabela Završavanje simetričnih i nesimetričnih kabela Završavanje optičkih kabela 3.Montaža kabela Materijali i alati za izgradnju kabelske kanalizacije Izgradnja i održavanje kabelske kanalizacije Alati za polaganje i montažu kabela Polaganje kabela Uvlačenje kabela u kabelsku kanalizaciju 4.Prijenosna svojstva kabela Parametri prijenosa NF i VF simetričnih i nesimetričnih kabela Međusobni utjecaji na telekomunikacijskim kabelima Vanjski utjecaji na telekomunikacijske kabele Električka i plinska kontrola kabela 5.Mjerenja na telekomunikacijskim vodovima Uvod u mjerenja na telekomunikacijskim vodovima Mjerenja na telekomunikacijskim vodovima Mjerenja na kanalima Mjerenje otpora uzemljenja Određivanje kvara na telekomunikacijskim vodovima 6.Telekomunikacijske mreže Konfiguracija telekomunikacijskih mreža. Telefonska mreža (nacionalna i internacionalna, organizacija, promet, upravljanje mrežom, tarifiranje) Integrirana digitalna mreža Ostale mreže (teleks, za prijenos podataka, posebne poslovne) ISDN (osnovni i primarni pristup) Centri za operativno vođenje i održavanje 7.Projektiranje mreža Određivanje optimalnog broja i lokacija centrala Određivanje potrebnih kapaciteta mreža Projektiranje i planiranje mreža

Objašnjenje Nastavu ovog predmeta treba realizirati putem predavanja koja je potrebno redovito popratiti prikazima, ilustracijama i uzorcima kabela i zračnih vodova i pribora za rad. Treba koristiti tvorničku dokumentaciju i kataloge proizvođača kabela. Predavanja treba najuže povezivati s vježbama u radionici, odnosno u laboratoriju. Obavezno planirati samostalan rad učenika u laboratoriju (mjerenja na telekomunikacijskim vodovima) prosječno 0,5 sati tjedno s tim da se vježbe drže u bloku od 2 sata. Uz pismeno i usmeno provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir izvođenje laboratorijskih vježbi i razvijenost vještina. Uspjeh učenika u izvođenju vježbe

ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala, primjene sigurnosnih mjera i izrade propadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.

Materijalni uvjeti Nastavu ovog predmeta treba održavati u

prostorijama posebne namjene (učionica i laboratorij za telekomunikacije). Teorijski dio nastave moguće je držati u učionici ukoliko je moguće za svaki sat u nju dopremiti potrebnu opremu. Laboratorij treba biti opremljen instrumentima za mjerenja na telekomunikacijskim kabelima i radnim stolovima za učenike koji trebaju biti opremljeni s: - izvorima jednofazni izvor električne energije s kontinuiranom regulacijom 0-300V/10A, jednofazni izvor električne energije, 220V, istosmjerni izvor elek-trične energije iz ispravljačkog uređaja s kontinuiranom regulacijom 0-110V/10A, - konektorski priključak za simetrični, koaksijalni i optički vod, te TT priključak.

Kadrovski uvjeti

- diplomirani inženjer elektrotehnike (smjer telekomuni-kacije i informatika) Za suradnika u nastavi (izvođenje laboratorijskih vježbi za rad s paralelnim grupama razrednog odjela pod vodstvom nastavnika): - inženjer elektrotehnike (smjer telekomunikacije) PRIJENOSNI SUSTAVI (48) Zanimanje: tehničar za telekomunikacije Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - - - 3 Cilj i zadaće Cilj nastave ovog predmeta je upoznavanje učenika sa sklopovima koji se koriste u VF telefonskim uređajima, multipleksnom i linijskom dijelu, projektiranju, montaži i održavanju telekomunikacijskih instalacija. Učenici trebaju upoznati: - vremensko multipleksiranje (PDH, SDH) - linijski dio za žični prijenos digitalnog signala - materijale i alate za izradu telekomunikacijskih instalacija - linijski dio za RR prijenos analognog i digitalnog signala - prijenos optičkog signala

12

Sadržaj 1. Vremensko (digitalno) multipleksiranje Sklopovi za uzorkovanje i kvantizaciju signala govora Sklopovi za kodiranje i dekodiranje Sklopovi za multipleksiranje i demultipleksiranje Pleziokrona digitalna hijerarhija (PDH) Sinkrona digitalna hijerarhija (SDH) Modem, prijenos podataka 2. Linijski dio za žični prijenos digitalnog signala Sklopovi daljinskog napajanja i daljinske kontrole Linijski kodovi i regeneratori signala 3. Materijali, alati i izrada telekomunikacijskih instalacija Nadžbukne i podžbukne instalacije Podne instalacije Strukturno kabliranje 4. Linijski dio za RR prijenos analognog, digitalnog PCM signala (područje GHZ) Linijski kodovi i regeneratori Sklopovi za regeneraciju digitalnog signala Modulatori demodulatori RF signala Mikrovalni sklopovi (filtri, oscilatori, mješači, hibridi, pojačala) 5. Prijenos optičkog signala Linijski dio za prijenos optičkog signala Vrste svjetlovoda i svojstva Prigušenje i disperzija Optički prozori Konstrukcijske karakteristike svjetlovodnih kabela Mjerenje na optičkom kabelu (OTDR) 6. Standardi i propisi u telekomunikacijama Organizacije ITU-T, ITU-R, ETSI Pravilnici o javnim telekomunikacijama (pokretna i nepokretna mreža) 7. Ostala instalacija, zaštita i kontrola TV antenske instalacije Protupožarna i protuprovalna zaštita Portafonske instalacije i uređaji Uvođenje telekomunikacijskih vodova Projektiranje kućnih telefonskih instalacija Utjecaj elektroenergetskih postrojenja i zaštita Kontrola kvalitete telekomunikacijskih instalacija

Objašnjenje U izvedbenom programu planirati vrijeme za samostalan rad učenika u laboratoriju prosječno 0,5 sati tjedno. Laboratorijske vježbe držati u bloku od 2 sata sa skupinama od 1/3 razrednog odjela. Uspjeh učenika ocjenjuje se pismenim i usmenim provjeravanjem i na

temelju izvođenja vježbi, pokazanih vještina, uporabe instrumenata i izrade pripadne dokumentacije. Uz pismeno i usmeno provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir izvođenje laboratorijskih vježbi i razvijenost vještina. Uspjeh učenika u izvođenju vježbe ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala, primjene sigurnosnih mjera i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta. Materijalni uvjeti Nastavu ovog predmeta treba održavati u prostorijama posebne namjene (učionica i laboratorij za telekomun-ikacije). Dio nastave moguće je držati i u učionici ukoliko je moguće u nju dopremiti demonstracijski stol s izvorima napajanja, panelima prijenosnih sustava, instalacija i priključka telekomunikacijskih uređaja. Kadrovski uvjeti - diplomirani inženjer elektrotehnike, smjer telekomuni-kacije i informatika, odnosno radiokomunikacije i profesionalna elektronika ili elektronika. Za suradnika u nastavi (izvođenje laboratorijskih vježbi za rad s paralelnim grupama razrednog odjela pod vodstvom nastavnika): - inženjer elektrotehnike (smjer telekomunikacije) KOMUTACIJSKI SUSTAVI (49) Zanimanja: tehničar za telekomunikacije

Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - - - 2

Cilj i zadaće

Cilj ovog predmeta je omogućiti učenicima

stjecanje osnovnih znanja o komutacijskom sustavu kao osnovnoj komponenti telekomunikacijske mreže. Sadržaj ovog predmeta zajedno sa sadržajima predmeta prijenosni sustavi i telekomunikacijski vodovi i mreže čini širu cjelinu. Nastavom ovog predmeta učenici će: - upoznati ulogu i osnovne funkcije komutacijskog sustava - upoznati osnovne tipove komutacijskih sustava s programskim upravljanjem za govorne i negovorne službe - steći osnovne spoznaje o problematici nadzora i održavanja komutacijskih sustava.

13

Sadržaj

1. Komutacijski sustavi Komutacijski sustav kao element telekomunikacijske mreže Zahtjevi i principi usmjeravanja informacija Osnovne funkcije komutacijskog sustava 2. Vrste komutacijskih sustava Podjela s obzirom na govorne i negovorne mreže Komutacijski sustavi u telefonskoj mreži Vrste komutacijskih sustava s obzirom na funkciju u telefonskoj mreži 3. Izvedba komutacijskog sustava Struktura sustava, modularnost Sklopovski, programski i tehnološki aspekt modularnosti Komponente sustava u analognoj mreži Komponente sustava u integriranoj digitalnoj mreži (IDN) Komponente sustava u digitalnoj mreži integriranih usluga (ISDN) Komponente sustava u mreži 4. Osnovne funkcije komutacijskog sustava Funkcijska struktura i pregled osnovnih funkcija višeg ranga Povezivanje s okolinom. Prihvat zahtjeva za posluživanje Analiza zahtjeva i ostvarenje veze Vrijeme odziva 5. Nadzor i održavanje Osnovne funkcije održavanja Osnovne funkcije nadzora Komunikacija čovjek stroj Ocjena kvalitete rada komutacijskog sustava Objašnjenje Nastavu ovog predmeta potrebno je u što većoj mjeri povezati s nastavom ostalih uže stručnih predmeta, prije svega s predmetima u kojima se proučavaju prijenosni sustavi i mreže. Uz ostale oblike nastave preporuča se posjeta proizvodnim i eksploatacijskim pogonima komutacijske opreme. Materijalni uvjeti Nastavu ovog predmeta treba održavati u prostorijama posebne namjene (učionica za telekomunikacije). Dio nastave moguće je držati u učionici opće namjene ukoliko je moguće u nju dopremiti potrebnu opremu. Kadrovski uvjeti - diplomirani inženjer elektrotehnike (smjer telekomuni-kacije i informatika).

SKLOPOVSKA OPREMA RAČUNALA (52) Zanimanja: tehničar za telekomunikacije

Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - - - 2

Zanimanja: tehničar za računalstvo

Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - - - 3

Cilj i zadaće Cilj nastave ovog predmeta je detaljno upoznavanje građe suvremenih izvedbi elektroničkih računala. Učenici trebaju upoznati djelovanje pojedinih komponenti i povezivanje u cjelovit sustav te povezivanje računala s okolinom. Sadržaj 1. Građa računalskog sustava Von Neumannov model računala Mikroprocesor Mikroračunalo Računalo kao sustav 3. Arhitektura mikroprocesora Pojednostavljeni model mikroprocesora Faze izvođenja instrukcija Standardna arhitektura mikroprocesora Elementi standardne arhitekture mikroprocesora Pregled skupa instrukcija Načini adresiranja 3. Sabirnički sustavi Sabirnički sustavi Podjela sabirničkih vodiča po funkciji Sklopovi za priključivanje na sabirnicu, zaključenje sabirnice Sinkroni i asinkroni prijenos signala na sabirnicu Kašnjenje signala, smetnje Princip dvožičnog i trožičnog rukovanja pri asinkronom prijenosu 4. Memorijski sklopovi Građa memorijskih modula Dekodiranje adrese i upravljačkih signala Priključak na sabirnicu Vremenske analize Memorije sa stalnim sadržajem. Memorije s izravnim pristupom, obnavljanje podatka dinamičke memorije Memorijski međusklopovi Princip prevođenja adresa

14

Segmentiranje memorije Adresiranje po stranicama 5. Pristupni sklopovi Povezivanje pristupnih sklopova na sabirnicu Ulazno-izlazni procesi Ostvarivanje prekidnog rada Povezivanje pristupnih sklopova u prioritetni lanac Sučelja pristupnih sklopova s ulazno-izlaznim napravama Principi i tehnička svojstva pojedinih ulazno-izlaznih uređaja (terminali, pisači, disketne jedinice, magnetski diskovi i vrpce, optički čitači, laserski pisači, optički disk) Klasifikacija naprava po načinu povezivanja na sučelje, načinu prijenosa podataka i brzini prijenosa Objašnjenje Nastava ovog predmeta izvodi se paralelno s nastavom predmeta sustavna programska podrška s kojim je blisko povezana i međusobno se nadopunjuje. Zbog toga izvedbene programe ovih predmeta treba dobro uskladiti kako bi se međusobno nadopunjavali. Izvedbenim programom treba predvidjeti samostalan rad učenika u laboratoriju najmanje prosječno 1 sat tjedno. Vježbe treba držati u bloku trajanja 2-3 sata prema utvrđenom rasporedu. Razredni odjel za rad u laboratoriju treba dijeliti na tri skupine. Vježbe čine jedinstvenu cjelinu s ostalim oblicima nastave ovog predmeta i treba ih izvoditi isti nastavnik. Vježbe ovog predmeta također se mogu povezati s vježbama predmeta sustavna programska podrška jer je za demonstraciju pojedinih sklopovskih svojstava potrebno pripremiti odgovarajuću programsku podršku. Uz pismeno i usmeno provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir izvođenje laboratorijskih vježbi i razvijenost vještina. Uspjeh učenika u izvođenju vježbe ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala, primjene sigurnosnih mjera i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta. Materijalni uvjeti Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorima posebne namjene (učionica i laboratorij za računarsku tehniku). Teorijski dio nastave može se izvoditi i u učionici opće namjene ako se u nju može dopremiti potrebna oprema bez većih poteškoća. Za nastavu u učionici potrebna je demonstracijska oprema (demonstracijski stol s panelima i sklopovima računala i demonstracijski osciloskop, računalo i grafoskop povezan s računalom). Laboratorij mora biti opremljen s radnim stolovima za učenike koji moraju omogućavati rad učenika u parovima i potrebnim sklopovima (didaktička računala) i instrumentima (dvokanalni osciloskop, logička sonda).

Kadrovski uvjeti - diplomirani inženjer elektrotehnike, smjer: računarska tehnika, telekomunikacije i informatika - diplomirani inženjer računarstva Literatura koja se preporučuje L. Budin, Mikroračunala i mikroupravljači, Element, Zagreb, 1997. S. Ribarić, Naprednije arhitekture mikroprocesora, Element, Zagreb, 2000. SUSTAVNA PROGRAMSKA POTPORA (53) Zanimanja: tehničar za računalstvo tehničar za telekomunikacije

Razred 4. Broj sati tjedno 2

Cilj i zadaće Računalski sustav čini povezanost sklopovske i programske opreme. Zato učenike treba uvesti u osnove sustavnih programa. Učenici trebaju savladati principe rada operacijskih sustava. Predmet je u uskoj svezi s predmetima sklopovska oprema računala i dijagnostika i održavanje uređaja. Učenicima bi kroz ove predmete trebalo omogućiti stjecanje radnih operativnih znanja, kao što su: - planiranje i priprema računala prema korisnikovim zahtjevima - izrada servisne dokumentacije - instaliranjem nadogradnja, zamjena operativnih sustava - konfiguriranje, podešavanje operativnih sustava koji su danas standard za osobna računala - konfiguriranje lokalne mreže - spajanje lokalne mreže na Internet.

Sadržaj 1. Operacijski sustavi Uloga operacijskog sustava Funkcije i karakteristike operacijskog sustava Raščlanjivanje operacijskog sustava na operacijske razine 2. Pokretanje sustava Pokretanje sustava nakon uključivanja Inicijalizacija sklopova i programa Sustavne i batch datoteke Konfiguriranje sustava 3. Prekidi Princip prekida Višestruki prekidi Vektorski prekidi

15

4. Procesi Pojam procesa Struktura programa za opisivanje procesa Struktura podataka jezgre Odnosi među procesima 5. Memorijski prostor Organizacija memorijskog prostora Raspoređivanje memorijskog prostora Statičko i dinamičko raspoređivanje Dodjeljivanje memorije u segmentima i po stranicama 6. Računalne mreže Tip računalnih mreža Lokalne računalne mreže Globalne računalne mreže Objašnjenje Nastava ovog predmeta izvodi se paralelno s nastavom predmeta sklopovska oprema računala s kojim je blisko povezana i međusobno se nadopunjuje. Zbog toga izvedbene programe ovih predmeta treba dobro uskladiti kako bi se međusobno nadopunjavali. Izvedbenim programom treba predvidjeti samostalan rad učenika u laboratoriju s prosječno najmanje 1 sat tjedno. Vježbe treba držati u bloku trajanja 2-3 sata prema utvrđenom rasporedu. Razredni odjel za rad u laboratoriju treba dijeliti na tri skupine. Vježbe čine jedinstvenu cjelinu s ostalim oblicima nastave ovog predmeta i treba ih izvoditi isti nastavnik. U laboratorijskom radu pozornost posvetiti osposobljavaju za instaliranje i konfiguriranje operacijskih sustava, umrežavanje računala, konfiguriranje operativnih sustava za rad s Internetom i lokalnim mrežama. Vježbe ovog predmeta također se mogu povezati s vježbama predmeta sklopovska oprema računala.

Uz pismeno i usmeno provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir izvođenje laboratorijskih vježbi i razvijenost vještina. Uspjeh učenika u izvođenju vježbe ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala, primjene sigurnosnih mjera i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta. Materijalni uvjeti Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorima posebne namjene (učionica i laboratorij za računarsku tehniku). Teorijski dio nastave može se izvoditi i u učionici opće namjene ako se u nju može dopremiti potrebna oprema bez većih poteškoća. Za nastavu u učionici potrebna je demonstracijska oprema (demonstracijski stol s panelima i sklopovima računala i demonstracijski osciloskop, računalo i grafoskop povezan s računalom).

Laboratorij mora biti opremljen s radnim stolovima za učenike koji moraju omogućavati rad učenika u parovima i potrebnim sklopovima (didaktička računala) i instrumentima (dvokanalni osciloskop, logička sonda). Kadrovski uvjeti - diplomirani inženjer elektrotehnike, smjer računarska tehnika, telekomunikacije i informatika - diplomirani inženjer računarstva. PSIHOLOŠKE OSNOVE KOMUNIKACIJE (70) Zanimanja: tehničar za telekomunikacije

Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - - 1 -

Cilj i zadaće

Osvijestiti kod učenika vlastite psihičke procese (emocije, mišljenje, inteligenciju, motivaciju) te njihovu važnost u međuljudskoj komunikaciji. Potaknuti učenike na aktivniji odnos prema vlastitim problemima u komunikaciji i njihovom rješavanju. Učenicima olakšati razumijevanje ponašanja drugih ljudi kako bi mogli primjereno reagirati u različitim situacijama.

Sadržaj 1. Mišljenje Mišljenje i vrste Induktivno i deduktivno mišljenje Kreativno mišljenje Rješavanje problema Negativno mišljenje Naučena bespomoćnost Pozitivno mišljenje Odlučivanje (donošenje odluka) 2. Inteligencija Inteligencija i vrste Mjerenje inteligencije i međuljudske razlike Kreativnost Poticanje kreativnosti 3. Emocionalno doživljavanje i reagiranje Vrste emocija Tjelesne promjene i emocije Spoznajni i emocionalni procesi Izražavanje emocija Učinak emocija na ponašanje Upravljanje emocijama Emocionalna pismenost Empatija Altruizam Emocionalna inteligencija

16

4. Motivacija Motivi i motivacija Unutarnja i vanjska motivacija Ljudske potrebe Hijerarhija motiva, sukob motiva Frustracija 5. Stres Izvori stresa Primarna procjena kod stresa Sekundarna procjena kod stresa Tjelesne posljedice stresa Psihičke posljedice stresa Zdravstvene posljedice stresa Djelovanje stresa na ponašanje pojedinca Reagiranje na stres Obrambeni mehanizmi kod stresa Nošenje sa stresom 6. Komunikacija Komunikacija kao proces Sadržaj komunikacije Denotacija i konotacija Verbalna komunikacija Aktivno slušanje Neverbalna komunikacija Persuazija Utjecaj spola na komunikaciju Komunikacijska kompetencija Kognitivne komunikacijske vještine Bihevioralne komunikacijske vještine 7. Identitet Slika o sebi Kriza identiteta Samopoštovanje Samopouzdanje Samoefikasnost 8. Asertivno ponašanje Asertivnost Asertivno ponašanje umjesto agresivnog Tehnike asertivnog ponašanja

Objašnjenje Sadržaj ovog predmeta primijenjena psihologija u

telekomunikacijskoj – informatičkoj struci. Zadaća je polaznike poučiti prepoznavanju određenih situacija u kontaktu s korisnicima i njihovom efikasnom rješavanju. Bit je polaznike upoznati i poučiti uljudbenom ponašanju. Realizacija nastave mora težiti upoznavanju određenih ličnosti i njihovih obilježja, te funkcionalnom preporukom što učiniti u direktnom kontaktu sa korisnicima. Valja poučiti polaznike uspješnoj komunikaciji kako ne bi zapadali u neželjene poteškoće. Isto vrijedi i za vanjski izgled i za ne govornu komunikaciji. Nužno je poučiti pravilima lijepog ponašanja. Poželjno je preferirati problemsku nastavu, potkrijepljenu mnoštvom primjera uz obrazloženje. Moguće je koristiti deduktivnu i induktivnu

metodu. Metode rada svode se na usmeno izlaganje putem kojega izlažemo kratke teoretske informacije, razgovor pri rješavanju postavljenih problema, metoda demonstracije prikazom pravilnih i nepravilnih postupaka, metodu praktičnih radova kako bi polaznici samo izveli određeni postupak i druge vizualne metode kad nije moguće problem simulirati u razredu.

Osim teorijskog dijela svaki sat sadrži i različite vježbe u kojima učenici vrlo aktivno sudjeluju. Zbog velikog broja učenika u razredu radilo bi se u manjim grupama od maksimalno 15 učenika radi lakšeg provođenja i izvođenja vježbi.

Materijalni uvjeti za izvođenje nastave

Učionica sa standardnom nastavnom opremom.

Kadrovski uvjeti Profesor psihologije

Literatura za nastavnike

D. Goleman, Emocionalna inteligencija; Mozaik knjiga, Zagreb, 1997. D. Goleman, Emocionalna inteligencija u poslu; Mozaik knjiga, Zagreb, 2000. V. Kolesarić i suradnici, Uvod u psihologiju; Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1991. D. Miljković, M. Rijavec, Razgovori sa zrcalom: psihologija samopouzdanja; IEP, Zagreb, 1997. K. Reardon, Interpersonalna komunikacija; Alinea, Zagreb, 1998. M. Rijavec, Čuda se ipak događaju: psihologija pozitivnog mišljenja; IEP, Zagreb, 1996. INTERNETSKE TEHNOLOGIJE (71) Zanimanja: tehničar za telekomunikacije

Razred 4 Broj sati tjedno 2

Cilj i zadaće Cilj nastave ovoga predmeta je učenike osposobiti za uporabu Interneta i izradu informacijskih sadržaja, usluga i aplikacija za Internet. Težište programa stavljeno je na upoznavanje s građom Interneta, komunikacijskim protokolima i Internetskim uslugama (elektronička pošta, World Wide Web, prijenos datoteka i dr.) te svladavanje osnovnih programskih tehnologija za izradu WWW stranica i aplikacija u jeziku Java. Nastavom ovog predmeta učenici će: - upoznati građu i način rada Interneta, - upoznati Internetske usluge i mogućnosti njihovog

korištenja te se samostalno služiti informacijskim sadržajima na Internetu,

17

- osposobiti se za priključivanje računala na Internet kroz lokalnu mrežu i javnu telekomunikacijsku mrežu (telefonska, ISDN i pokretna)

- osposobiti se za samostalnu izradu Web stranice te uspostavljanje i održavanje Web poslužitelja,

- osposobiti se za pripremu, rasčlambu i izradu jednostavnijih aplikacija u programskom jeziku Java,

- osposobiti se za uporabu Interneta pri obavljanju poslova tehničara, povezujući uporabu računala, programske opreme, baza podataka, usluga i mreža.

Sadržaj 1. Građa Interneta Razvoj Interneta Građa Interneta (koncept mreže, podmreže, krajnjeg sustava i međusustava) Komuniciranje u Internetu (paketi, adresiranje, usmjeravanje) Internetske usluge: vrste i namjena 2. Internetski protokoli Osnovni pojmovi o komunikacijskim protokolima Internetski protokolni složaj: slojevi, funkcije, namjena Internetski protokol (Internet Protocol IP) Transportni protokoli (Transmission Control Protocol TCP, User Datagram Protocol UDP) Aplikacijski protokoli i osnovne usluge 3. Pristup Internetu Osnovne mogućnosti pristupa Internetu: uređaji, protokoli, programska oprema Pristup Internetu kroz lokalnu mrežu, osnove uređaja za povezivanje i prijenosnih medija Pristup Internetu kroz javnu mrežu, osnove uređaja za povezivanje Pristup kroz telefonsku mrežu, ISDN i pokretne mreže Odabir i postavljanje komunikacijskih parametara 4. Internetske usluge Osnovni pojmovi o informacijskim i komunikacijskim uslugama: korisnik i davatelj usluge, vrste usluga. Elektronička pošta Prijenos datoteka World Wide Web (WWW) Programski model za posluživanje (klijent/poslužitelj) Tržište telekomunikacijkih usluga 5. World Wide Web Osnovni pojmovi o oblikovanju, pretraživanju, dohvaćanju i raspodjeljivanju informacijskih sadržaja WWW arhitektura i aplikacijski protokol (Hypertext Transfer Protocol HTTP) Izrada Web stranica: jezik za označavanje (Hypertext Markup Language HTML), HTML dokument

Struktura stranice (oznake, atributi, ustroj dokumenta, meta podaci), oznake u tijelu dokumenta (naslovi, odjeljci, podebljavanje, kurziv, veze, slike), tablice, okviri., formulari , stilovi Tehnika izrada stranica Organizacija i održavanje Web poslužitelja 6. Osnove programiranja u jeziku Java Koncept jezika Java i primjene. Odnos programskih jezika C++ i Java Osnove jezika (varijable, tipovi podataka, operatori, izrazi, petlje, grananja) Tehnika programiranja (objekt, klasa, poruka, nasljeđivanje, sučelja) Rad s različitim tipovima podataka, tokovi podataka (standardni, datotečni, podatkovni). Primjeri jednostavnih programa 7. Java i Web Osnovi pojmovi obrade formulara Programska rješenja (aplikacija, servlet) Primjeri Java programa za Web Objašnjenje Program treba realizirati tako da predavanja prate primjeri i demonstracija tehnologija. Dio nastave (najmanje prosječno 1 sat tjedno) treba realizirati u obliku samostalnog rada učenika u laboratoriju. Vježbe treba izvoditi u bloku od 2-3 sata. Rad u laboratoriju treba izvoditi sa skupinama učenika, uz uvjet da rade najviše 2-3 učenika zajedno. Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i dvije (svako polugodište jedna) cjelosatne provjere znanja (školska zadaća). Uz pismeno i usmeno provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir izvođenje laboratorijskih vježbi i razvijenost vještina. Uspjeh učenika u izvođenju vježbe ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe računala i drugih pomagala i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta. Materijalni uvjeti Nastavu ovog predmeta treba održavati u prostorijama posebne namjene (učionica i laboratorij za nastavu računalstva), s radnim mjestom opremljenim prema zahtjevima predmeta računalstvo. Sva računala u učionici trebaju biti povezana u mrežu s pristupom Internetu. Kadrovski uvjeti - diplomirani inženjer računarstva - diplomirani inženjer elektrotehnike (prednost smjer računarstvo i telekomunikacije i informatika).

18

Literatura za nastavnike Internet, Ivica Kartelo Škola E-92 Split, 1997, 176 str., 24 cm, ISBN 953-6245-13-2 Internet : Kako se spojiti i istraživati World Wide Web Znak, Zagreb, 1997,128 str., 26 cm, ISBN 953-189-029-3 Java : Programiranje za Internet i World Wide Web Dario Sušanj Znak, Zagreb, 1997, 730 str. + 1 CD, 24 cm, ISBN 953-189-019-6 PROGRAMIRANJE TELEKOMUNI-KACIJSKIH CENTRALA (72) Zanimanja: tehničar za telekomunikacije

Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - - 2 -

Cilj i zadaće

Osposobiti učenike za osnovno programiranje TK centrala i uvježbati ih za operaterski rad.

Sadržaj 1. Uvod u programiranje TK centrala Prostorno vremensko komutiranje SPC sustavi Specifičnosti programiranja TK uređaja Građa centrala Priključivanje terminalne opreme Programiranje korisničkih kategorija 2. Programiranje centrala Programski jezik PLEX (osnove) Sustavi za komutiranje Linijski stupnjevi Grupni pretplatnički podsustav Podsustav za tarifiranje Podsustav za vodove i signalizaciju Podsustav za upravljanje prometom Podsustav za eksploataciju i održavanje Podsustav za signalizaciju po zajedničkom kanalu Sustav za upravljanje Daljinski nadzor 3. Programiranje malih kućnih centrala Karakteristike i mogućnosti Sklopovsko ustrojstvo centrala Priključivanje terminalne opreme Programiranje korisničkih kategorija

4. Programiranje ISDN kućnih centrala i terminalne opreme Osnove ISDN-a Sklopovlje Priključivanje terminalne opreme Programiranje ISDN sklopovlja Programiranje korisničkih kategorija i usluga

Objašnjenje Nastava se izvodi u okviru 35 sati teorije i 35 sati

vježbi. Vježbe se izvode na različitim vrstama digitalnih centrala.

Materijalni uvjeti za izvođenje nastave Laboratorij opremljen sa simulatorima centrala, samim centralama te s minimalno 8 PC računala.

Kadrovski uvjeti

- dipl. inženjer elektrotehnike, smjer telekomunikacije i informatika, elektronika, radiokomunikacije - dipl. inženjer elektrotehnike s radnim iskustvom na poslovima

Za laboratorijske vježbe - dipl. ing. elektrotehnike, smjer telekomunikacije i informatika - ing. telekomunikacija PROJEKTIRANJE I IZGRADNJA TELEKOMUNIKACIJSKIH MREŽA (73) Zanimanja: tehničar za telekomunikacije

Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - - - 2

Cilj i zadaće Osnovni cilj ovog programa je upoznati učenike s osnovnim načelima projektiranja i izgradnje telekomuni-kacijske mreže. Učenici moraju upoznati postojeća stanja mreža kao i buduće potrebe i odrednice razvoja. Zadatak programa je razviti sposobnost izrade projektne i tehničke dokumentacije i primjenu u praktičnoj realizaciji.

Sadržaj

1. Uvod u projektiranje i izgradnju telekomunikacijskih mreža 2. Planiranje projektnog zadatka Općenito o planiranju Tehnika planiranja telekomunikacijskih mreža Planiranje nepokretne telefonske mreže Planiranje pokretne telefonske mreže

19

Planiranje mreže za prijenos podataka Planiranje integrirane telekomunikacijske mreže 3. Postojeće stanje TK mreže Komutacijska mreža Pristupna mreža - sustavi prijenosa - govorne usluge - negovorne usluge 4. Prognoza budućih potreba za TK uslugama Prognoza izvora prometa Prognoza budućeg razvoja TK usluge 5. Opći koncept i odrednice daljnjeg razvoja Komutacija Pristupne mreže Sustavi prijenosa 6. Plan rekonstrukcije i razvoj TK mreže Ciljevi razvoja Komutacija i komutacijski sustavi Multipleksni sustavi Signalizacija i sinkronizacija Prijenos podataka preko TK mreže Integrirana digitalna mreža Međunarodni standardi 7. Projektna i tehnička dokumentacija Priprema dokumentacije Izrada dokumentacije Uporaba dokumentacije

Objašnjenje

Uz pismeno i usmeno provjeravanje postignuća učenika ocjenjuje se i izrada pojedinačnog projekta zadanog od nastavnika. Od učenika treba zahtijevati temeljitu pripremu pri rješavanju zadanog projekta.

Materijalni uvjeti za izvođenje nastave

Cjelokupna nastava ovog predmeta uključivši i projektne zadatke izvodi se u učionici koja mora biti opremljena računalom, grafoskopom, videorekorderom i skupom različite projektne dokumentacije od projekata lokalne razine do najsloženijih elaborata.

Kadrovski uvjeti:

- diplomirani inženjer elektrotehnike, smjer telekomunikacije i informatika

DIJAGNOSTIKA I ODRŽAVANJE TELEKOMUNIKACIJSKIH UREĐAJA I MREŽA (74) Zanimanja: tehničar za telekomunikacije

Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - - - 2

Cilj i zadaće

Cilj nastave ovog predmeta je naučiti učenike osnovne metode i postupke otkrivanja i lokaliziranja neispravnosti telekomunikacijskih uređaja i mreža primjenom instrumentalnih metoda i programskih metoda. To znači: - omogućiti učenicima da usvoje znanja o mogućim neispravnostima, njihovima simptomima i posljedicama - naučiti učenike pravilnoj uporabi instrumenata i programa - omogućiti učenicima da usvoje znanja o postupcima za otkrivanje, lokalizaciju i otklanjanje neispravnosti i verifikaciju ispravnosti.

Sadržaj

1. Uvod u dijagnostiku održavanja uređaja Ciljevi i zadaci dijagnostike i održavanje Osnovni pojmovi i definicije Pojam kvara i pogreške Razine i vrste održavanja, preventivno održavanje Kvalitativni i kvantitativni pokazatelji pouzdanosti Raspoloživost i efikasnost sustava-vijek trajanja sustava Pouzdanost sustava 2. Pouzdanost sustava Definicija pouzdanosti Pouzdanost komponente, sklopa, uređaja o programa. Proračun pouzdanosti Ekonomski faktor potrebe za proračunom pouzdanosti Utjecaj različitih dijelova uređaja na pouzdanost sustava (izvori napajanja, vodovi, električni spojevi i djelovanje okoline) 3. Neispravnost komponenata Pojam ispravnosti komponente Vrste i uzroci neispravnosti komponente Neispravnosti u elektroničkim komponentama (klasifika-cija, simptom, mogućnosti i načini korekcije, posljedice i njihovo suzbijanje) Neispravnost mehaničkih i elektromehaničkih komponenti Ispitivanje ispravnosti komponenata Proračun ispravnosti uređaja na temelju ispravnosti komponenata 4. Neispravnosti u analognim i digitalnim sklopovima Neispravnost analognih sklopova Neispravnost digitalnih sklopova

20

5. Neispravnost sustava Otkrivanje neispravnosti sustava Instrumentacijske tehnike testiranja neispravnosti Programske tehnike testiranja neispravnosti Procedure samotestiranja sustava Dijagnostički sustavi za testiranje i identifikacija u mikroprocesorski upravljanim sustavima

Objašnjenje U teorijskom dijelu bi učenici bili upoznati s

osnovnim pojmovima i nakon toga bi trebali samostalno provjeriti što sve utječe na dijagnostiku kvara i kako se održavaju uređaji što se radi preventivno, a što tek nakon kvara.

Trećinu sati treba predvidjeti za laboratorijske vježbe u kojima bi učenici trebali samostalno ovladati nekim vještinama pri određivanju vijeka trajanja komponente, sklopa, uređaja i sustava. Vježbe treba držati u bloku trajanja 2-3 sata prema utvrđenom rasporedu. Razredni odjel za rad u laboratoriju treba dijeliti na tri skupine. Vježbe čine jedinstvenu cjelinu s ostalim oblicima nastave ovog predmeta i treba ih izvoditi isti nastavnik. Vježbe ovog predmeta mogu se povezati s vježbama ostalih uže stručnih predmeta. Uz pismeno i usmeno provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir izvođenje laboratorijskih vježbi i razvijenost vještina.

Uspjeh učenika u izvođenju vježbe, ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala, primjene sigurnosnih mjera i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.

Materijalni uvjeti za izvođenje nastave Nastavu ovog predmeta treba izvoditi u prostorima posebne namjene (učionica i laboratorij za računalsku tehniku). Teorijski dio nastave može se izvoditi i učionici opće namjene ako se u nju može dopremiti potrebna oprema bez većih poteškoća. Za nastavu u učionici potrebna je demonstracijska oprema (stol s panelima i sklopovima računala i demonstracijski osciloskop, računalo i grafoskop povezan s računalom). Laboratorij mora biti opremljen s radnim stolovima za učenike koji moraju omogućavati rad učenika u parovima i potrebnim sklopovima i uređajima te instrumentima.

Kadrovski uvjeti: - diplomirani inženjer elektrotehnike (smjer: telekomunikacije i informatika, računarska tehnika) - diplomirani inženjer računarstva.

INFORMACIJSKI SUSTAVI (75) Zanimanja: tehničar za telekomunikacije

Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - - 2 -

Cilj i zadaće Cilj nastave ovoga predmeta je upoznavanje učenika s informacijskim sustavima temeljem modela. Model informacijskog sustava temelji se na bazama podataka. To znači učenike osposobiti za: - izgradnju baze podataka - rad s podacima - uporaba formi - oblikovanje izvještaja - ispitivanje aplikacije. Sadržaj 1. Izgradnja baze podataka Utvrđivanje zadaća, prikaz tijeka izvršavanja zadaća Analiza podataka, organizacija podataka Izrada prototipa korisničkog sučelja, kreiranje aplikacije, testiranje pregled i dotjerivanje 2. Tablice Ključevi, indeksiranje polja Relacije Provjera tablica Manipulacija s podacima unutar tablica Analiza podataka 3. Rad s upitima Oblikovanje i postava svih tipova upita Izmjena podataka s pomoću (izvršnih) upita Ostala svojstva upita Primjeri arhiviranja s pomoću upita Analiza upita i najčešće pogreške 4. Ulaz, povezivanje i izlaz podataka Standardi Povezivanje datoteka različitih formata. Ulaz i izlaz podataka Razmjena podataka Povezivanje tablica 5. Napredno oblikovanje upita – SQL Uvod u SQL Sintaksa SQL-a Objekti SQL-a (naredbe, točke, operacije, deklaracije, predikat, funkcije, operatori, SQL upiti) 6. Uporaba formi Osnove i izrada Prilagodba Oblikovanje na višoj razini

21

7. Oblikovanje izvješća Osnove Sastavljanje Napredno oblikovanje izvješća 8. Oblikovanje aplikacije Makro naredbe Ispitivanje uvjeta Pretrage Obavješćivanje korisnika Ispis podataka

9. Automatiziranje aplikacije Povezivanje objekata formi i izvještaja 10. Osnove programskog koda Uporaba koda umjesto makro naredbi Razvojno okruženje Sintaksa naredbi Zbirke, funkcije. 11. Završno dotjerivanje Postavljanje početnih uvjeta (svojstava) Kreiranje korisničkog sučelja Fino podešavanje Analiza stanja Ispitivanje razvijenih formi. Objašnjenje Cjelokupnu nastavu ovog predmeta uključivši i individualni praktični rad učenika (vježbe) optimalno je izvoditi u specijaliziranoj učionici za računalstvo. Učionica mora biti tako opremljena da omogućava samostalan rad jednog učenika na računalu. Ukoliko prostor i oprema ne dozvoljavaju takav način rada, moguće je dio nastave izvoditi u učionici u kojoj je potrebnom opremom opremljeno radno mjesto nastavnika, a dio nastave u specijaliziranoj učionici u kojoj su opremljena sva radna mjesta učenika. U tom slučaju izvedbenim programom za realizaciju nastave predmeta informacijski sustavi treba od 2 sata tjedne nastave predvidjeti najmanje 1 sat za samostalan rad učenika na računalu u svakoj godini. Vježbe treba izvoditi optimalno u 3, najmanje 2 skupine (pola odjeljenja s najviše 16 učenika) tako da na računalu radi učenik pojedinačno. Vrijeme izvođenja vježbi treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske godine.

Od učenika treba zahtijevati temeljitu pripremu pri rješavanju zadaće kako bi se vrijeme raspoloživo za neposredan rad s računalom koristilo efikasno i ekonomično. Provjera znanja obavlja se računalom rješavanjem konkretnih problema.

Materijalni uvjeti Za ostvarivanje zadataka predmeta informacijski sustavi potrebno je osigurati: - specijaliziranu učionicu s računalima - kabinet za nastavnika. Specijalizirana učionica za nastavu informacijski sustavi (učionica za računalstvo) potrebna je da bi se u njoj izvodila cjelokupna nastava i individualni praktični rad učenika. Učionica mora sadržavati po jedno radno mjesto za svakog učenika. Preporučuje se najmanje 3m2 površine po učeničkom radnom mjestu. Oprema radnog mjesta uključuje: - računalo - stol za računalo - anatomski oblikovano sjedalo za učenika. Radno mjesto nastavnika u učionici treba biti opremljeno računalom i projektorom slike s monitora na platno. Prilikom uporabe projektora, nastavnik mora imati mogućnost zamračenja prostorije. Sva računala u učionici, po mogućnosti, trebaju biti povezana u mrežu. Ako su računala povezana u mrežu, učionicu je potrebno opremiti s barem 2 pisača. U protivnom, oprema treba sadržavati po jedan pisač na 4 radna mjesta. Učionica treba biti opremljena jednim laserskim pisačem i, po mogućnosti jednim skenerom. Učionica mora imati kompletnu električnu instalaciju s posebnom zaštitnom sklopkom. Osvjetljenje u učionici mora biti izvedeno tako da se ne reflektira od monitora. U učionici mora biti ploča. Kabinet za nastavnika je posebna prostorija, povezana s učionicom za računalstvo. U kabinetu mora biti posebno računalo za pripremu nastave i vođenje nastavne dokumentacije. Kadrovski uvjeti Nastavu informacijskih sustava mogu izvoditi: - diplomirani inženjer računarstva, - diplomiran inženjer elektrotehnike, - profesor matematike i informatike, - profesor informatike, - diplomirani informatičar, - diplomirani inženjer matematike, smjer informatika, - diplomiran ekonomist smjera informatika i kibernetika.

22

TELEKOMUNIKACIJSKI MODULI I SPECIFIČNE KOMPONENTE (I-28) Zanimanja: tehničar za telekomunikacije

Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - - 2 -

ili Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - - - 2

Cilj i zadaće Poznavanje specifičnih elektroničkih komponenti i telekomunikacijskih modula, te njihovog načina rada vrlo je važno za razumijevanje principa rada telekomuni-kacijskih uređaja i sustava. U lancu od izvora (generiranje) do odredišta (prijam), signal prilikom prijenosa prolazi potrebne transformacije uz potrebu ispunjenja određenih zahtjeva. Učenike stoga treba upoznati s telekomuni-kacijskim modulima i komponentama koje su sastavni dio tog lanca te njihovim funkcijama i karakteristikama, izvedbom i primjenom. Ovaj predmet je u uskoj svezi s predmetima elektronički sklopovi i digitalna elektronika, pa uspješno svladavanje ovih predmeta u ranijim nastavnim godinama predstavlja temelj za praćenje ovog predmeta. Zadaće ovog predmeta su: - upoznati učenike s ulogom i važnošću nekih specifičnih komponenti i modula u telekomunikacijama - upoznati učenike s tehnologijom, izvedbom tih komponenti i modula te zahtjevima koje se na njih postavljaju - upoznati učenike s izvedbom operacijskih pojačala i njihovom primjenom u telekomunikacijama - upoznati učenike s važnošću, izvedbom i primjenom digitalnih sklopova u telekomunikacijama.

Sadržaj

1. Integrirani sklopovi Integrirani sklopovi Monolitni integrirani sklopovi Planarni proces izrade Hibridni integrirani sklopovi 2. Pojačala u telekomunikacijama Operacijska pojačala Primjena operacijskih pojačala u telekomunikacijama

3. Digitalni sklopovi u telekomunikacijama Osnovni logički sklopovi Skupine integriranih digitalnih sklopova Multivibratori 4. Telekomunikacijski sklopovi Linijski prijemnik i sklop za obnavljanje impulsa Linijski transkoder

Integrirani krug za sučelje PCM linije Integrirani primopredajnik Primopredajnik s digitalnom petljom velike brzine 5. Regeneratori Kompaktni PCM regenerator Regenerator niskog napona napajanja PCM linijski regenerator 6. Mikrotelefonski sklopovi Sklop za slušalicu i mikrofon Upravljački integrirani sklop za mikrofon i slušalicu Impulsno tonski birač 7. Širokopojasni komunikacijski sustavi Komponente ISDN priključaka Komponente satelitskih sustava.

Objašnjenje Provjere znanja treba izvoditi usmenim putem i

putem jednosatnih pismenih provjera (dvije tijekom školske godine), za koje treba u izvedbenom programu planirati potrebno vrijeme. Načini ocjenjivanja mogu biti usmeni i pismeni. Uvjeti za pozitivnu ocjenu su: - pozitivna ocjena iz pismenih provjera znanja (negativna ocjena se može ispraviti ponavljanjem pismene provjere ili usmenim odgovorom) - pozitivna ocjena iz usmenih provjera znanja.

Materijalni uvjeti za izvođenje nastave

Nastava se izvodi sa standardnom opremom uz uporabu ploče i grafoskopa u standardnoj učionici opće namjene u koju se može dopremiti demonstracijski stol ili namjenskoj učionici koja ima sljedeću opremu: - demonstracijske panele s komponentama i sklopovima - prostor za grafoskopske projekcije i grafoskop, te školsku ploču.

Kadrovski uvjeti

- diplomirani inženjer elektrotehnike, smjer: elektronika, računalstvo, telekomunikacije i informatika

Literatura za učenike

A. Szabo, Industrijska elektronika, Školski centar Ruđer Bošković, Zagreb, 1975. T. Brodić, Analogna integrirana elektronika, Svjetlost, Sarajevo, 1989. S. Paunović, Digitalna elektronika 1., Školska knjiga, Zagreb, 2001. S. Paunović, Digitalna elektronika 2., Školska knjiga, Zagreb, 1998.

23

Literatura za nastavnike P. Biljanović, Elektronički sklopovi, Sveučilište u Zagrebu, ETF, 1987. Tehnička enciklopedija Izvori znanja i informacija na Internetu Nove komunikacijske tehnologije, FESB Split i HT-TKC SPLIT, 1999. Stručni časopisi: Mobil, Vidi, Telekom RADIONIČKE VJEŽBE (51) Zanimanja: tehničar za telekomunikacije

Razred 1. 2. 3. 4. Broj sati tjedno - - 4 4

Cilj i zadaće Radioničke vježbe imaju za cilj omogućiti učenicima upoznavanje postupka i usvajanje znanja i vještina u obavljanju poslova s područja telekomunikacija. Ostvarenje ovog cilja podrazumijeva: - povezivanje teorijskih znanja s praktičnim radom u području telekomunikacija - stjecanje radnih iskustava u rukovanju mjernim alatom i instrumentima - upoznavanje izrade tiskanih pločica pomoću računala - stjecanje praktičnih znanja potrebnih u radu na izgradnji i održavanju kabelskih vodova - stjecanje praktičnih znanja za rad na izgradnji telekomunikacijskih instalacija - upoznavanje proizvodnih faza i organizacije proizvodnje telekomunikacijskih sklopova i uređaja - primjenu računala u upravljanju TK centrala - stjecanje praktičnih iskustava na poslovima montaže telekomunikacijske opreme - upoznavanje s izvorima opasnosti pri radu i mjerama zaštite te usvajanje praktičnih postupaka za zaštitu.

Sadržaj 3. razred 1. Organizacija rada u radionici za elektroniku Organizacija rada u školskoj radionici za telekomunikacije (raspored na radna mjesta manipuliranje materijalima, alatima i instrumentima, tehnološka i radna disciplina u radionici) Izvori opasnosti pri radu. Propisi o zaštiti pri radu. Zaštita od strujnog udara Sredstva osobne zaštite i zaštite od požara Uporaba tehničko-tehnološke dokumentacije 2. Montažni radovi u terminalima Montaža govornih i negovornih terminala Montaža terminalnih uređaja i aparata

Održavanje terminalnih uređaja i aparata Ispitivanje ispravnosti, otklanjanje pogrešaka i priključivanje telefonskih aparata 3. Tehnologija izrade tiskanih vodova Karakteristike tiskanih vodova Izrada tiskanih vodova jednoslojne i višeslojne tehnike Projektiranje pločica s tiskanim vodovima za montažu elektroničkih sklopova Uporaba računala u projektiranju pločica s tiskanim vodovima 5. Radovi na kabelima Izrada nastavaka i završavanje kabela Zamjena oštećenih dijelova Radovi na optičkim kabelima Spajanje optičkih niti 4. razred 1. Organizacija rada u laboratoriju i radionici za telekomunikacije Organizacija rada u pogonima, postrojenjima i školskoj učionici za telekomunikacije Izvori opasnosti pri radu i zaštita Sredstva osobne zaštite i zaštite od požara Specifični alati, naprave i instrumenti 2. Kućne centrale i lokalni promet Upoznavanje izvedbi kućnih centrala Hardver i dokumentacija raznih centrala Program za komuniciranje Lokalni promet (analiza broja, iniciranje korisnika, skraćeno biranje, blokiranje, resetiranje) 3. Proizvodnja telekomunikacijske opreme Proces izrade tehničko – tehnološke dokumentacije Proces izrade telekomunikacijskih sklopova i uređaja Priprema rada i organizacija proizvodnje 4. Eksploatacija i održavanje telekomunikacijskih sustava Montažni radovi na telekomunikacijskim uređajima Radovi održavanja telekomunikacijske opreme i sustava a) komutacijski sustavi b) VF prijenosni sustavi c) digitalni sustavi d) optički sustavi 5. Telekomunikacijske instalacije Tehničko – tehnološka dokumentacija Izrada i osiguranje instalacija Izrada zemljovodne instalacije Priključivanje i ispitivanje terminalnih uređaja i aparata

Objašnjenje

Radioničke vježbe su predmet praktične naravi. Svakom praktičnom radu prethode potrebna tehničko-tehnološka objašnjenja. Posebnu pažnju treba posvetiti

24

sadržajima zaštite pri radu. Ti sadržaji su dani kao posebna cjelina na početku rada u radionici, a na njih se treba vraćati kod svake konkretne vrste posla i operacije kod koje se javlja.

Organizacija radioničkih vježbi ima bitan utjecaj na ostvarivanje postavljenih zadataka i cilja nastave ovog predmeta. Uspješna realizacija programa radioničkih vježbi pretpostavlja postavljanje organizirane pripreme rada koja treba pratiti materijalne zahtjeve vježbi i opremljenosti radionice. Opremljenost mora biti takva da svakom učeniku osigura zasebno i potpuno opremljeno radno mjesto.

Radioničke vježbe u školskim radionicama treba izvoditi najmanje u skupinama učenika (najmanje 2) u bloku tjednog fonda sati. Radioničke vježbe u četvrtoj godini izvode se dijelom u školskoj radionici i poligonu a dijelom u radionicama i pogonima proizvođača i na mjestima eksploatacije telekomunikacijskih uređaja. Tada je vježbe najpovoljnije održavati u bloku od tjedan dana dinamikom koju određuje raspoloživi fond sati.

Praćenje rada i vrednovanje rezultata rada učenika značajna je dionica u ostvarivanju programa radioničkih vježbi. Stupanj uspješnosti u svladavanju programa radioničkih vježbi učenici pokazuju praktičnim radom. Izvedbenim programom treba utvrditi način praćenja rada učenika i ocjenjivanje. Pri razradi praktičnih vježbi treba utvrditi i način praćenja uspješnosti s obzirom na svladavanje praktičnog znanja i stjecanje vještina.

Materijalni uvjeti

Opremljenost školske radionice za telekomunikacije mora biti takva da omogućava samostalan rad svakog učenika. Radionički stolovi trebaju biti opremljeni radnim stolovima za učenike koji sadrže: - jednofazni izvor električne energije s kontinuiranom regulacijom 0-300 V/10 A - jednofazni izvor električne energije 220 V - istosmjerni izvor električne energije iz ispravljačkog uređaja s kontinuiranom regulacijom 0 – 110 V/10 A - konektorski priključak za simetrični koaksijalni i optički vod te priključak na javnu telekomunikacijsku mrežu - uređaji i pribor za spajanje optičkih niti - dvokanalni osciloskop - računalo s LCD projektorom, grafoskop - pribor za izradu tiskanih pločica i razni terminalni uređaji - kućne centrale - računala za učenike (najmanje 6) - paneli prijenosnih sustava U sklopu poligona veličine oko 250 m2 treba biti izgrađena kabelska kanalizacija s najmanje 3 cijevi i 4 zdenca. Ona treba povezivati poligon s radionicama za telekomunika-cijske kabele i instalacije.

Kadrovski uvjeti

- diplomirani inženjer elektrotehnike (smjer telekomuni-kacije i informatika, elektronika, računarstvo) - inženjer elektrotehnike (smjer telekomunikacije, informatika, elektronika, računarstvo).