temperaturski efekt kod kosmi čkih zraka
DESCRIPTION
Temperaturski efekt kod kosmi čkih zraka. Integralni metod. Varijacije kosmičkog zračenja. Lokalne. Spoljne. Atmosferski (meteorološki) efekti: Temperaturski efekt Barometarski efekt Efekt vlažnosti Gravitacioni efekt. Solarni vetar Varijacije geomagnetnog polja. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Temperaturski efekt kod kosmičkih zraka
Integralni metod
Varijacije kosmičkog zračenja
Lokalne Spoljne
Atmosferski (meteorološki) efekti:• Temperaturski efekt• Barometarski efekt• Efekt vlažnosti• Gravitacioni efekt
• Solarni vetar• Varijacije geomagnetnog polja• • •
Osnovna teorija meteoroloških efekataUticaj temperature na mionsku komponentu kosmičkog zračenja
• Neka sledeća funkcija opisuje broj piona nastalih na odgovarajućoj dubini, sa datom energijom pod upadnim uglom Z:
• Deo piona koji će interagovati sa jezgrima vazduha dat je sa:
• Deo njih koji će se raspasti je dat odnosom:gde je a
• Verovatnoća da pion preživi na putu od h1 do h je:
odnosno posle integracije:
• Pošto pioni nastaju počev od najviših slojeva atmosfere (h1=0), njihov broj na dubini h2 će biti:
• Predpostavljajući da mioni nastaju samo raspadom piona (?) i da nastavljaju da se kreću približno istim pravcem, broj miona nastalih u sloju (h2, h2+dh2) biće:
• Slično kao za pione verovatnoća da se mion ne raspadne je:
pa je broj miona na nivou posmatranja u zavisnosti od minimalne energije piona i upadnog ugla:
odn. kad se izrazi malo srede:
gde je:
• Variranjem ovog izraza po svim parametrima dobija se:
• Posle integracija i grupisanja odgovarajućih članova, za temperatursku varijaciju dobija se:
gde je broj miona dat kao:
• Temperaturski koeficijent se može predstaviti kao zbir dva člana gde se prvi odnosi na priraštaj miona usled raspada piona dok se drugi odnosi na smanjenje istog usled njihovog raspadanja:
gde su:
• U izrazima su korišćene sledeće pomoćne funkcije:
• upoređivanje rezultata sa Dormanom (Cosmic Rays in Earth’s Atmosphere and Underground)
Integralni metod
• Polazi se od formule:
• Osim temperaturskog koeficijenta potrebno je poznavati i temperaturski profil atmosfere. Kako je to moguće samo u konačno mnogo tačaka, sa integrala se prelazi na sumu:
• Varijacija temperature je posmatrana na sledećim dubinama (u g/cm^2): 10, 20, 30, 50, 70, 100, 150, 200, 250, 300, 400, 500, 600, 700, 850, 925, 1000.
0
0
)()(h
Ttemp
dhhThWI
I
iiiiT
temp
hhThWI
I)()(
• dobijeni rezultati upoređeni sa rezultatima iz Izmirana (Yanke)
Unbiased comparison
Biased comparison
Mogućnosti za dalja poboljšanja:
• određivanje optimalnih parametara pri izračunavanju integrala• uračunavanje zavisnosti od h0 (pri računanju popravke za poslednji sloj)• uzimanje u obzir miona nastalih raspadom kaona• • •
To be continued...