Tibetanska gljiva koja to nije KEFIR, kefirna zrnca

Pria o kefiru kao da nema kraja. Ovdje na blogu su dva, ini mi se temeljita teksta o kefiru:Kefir - udesna hrana s KavkazaiPraktini savjeti za vas koji pravite domai kefir sa kefirnim zrncima, a uknjizimu je posveeno cijelo jedno poglavlje. Pa ipak, pitanja o kefiru stalno pristiu. S ovim tekstom se nadam razjasniti neke nedoumice.

Kako poeti s kefiromAko ste kefirna zrnca dobili potom, u vreici s malo mlijeka, prvo ih trebate malo "oporaviti" nakon puta. Procijedite ih kroz cjedilo, stavite u jednu staklenu teglu i prelijte s malo mlijeka, poklopite i ostavite na sobnoj temperaturi 24 sata. Sutradan ih procijedite i taj prvi kefir bacite.Ako je potrebno ovaj postupak ponovite nekoliko puta, dok ne dobijete fini kremasti kefir ugodnog mirisa i okusa. Kefir je kiselkastog okusa ali miris je ugodan, nije kiseo. Ako zrnca nisu putovala, ve ste ih dobili osobno, moete odmah poeti s izradom kefira.

Koliina oko pola velike lice zrnaca je dovoljno za 3 dl mlijeka. Zrnca prelijte mlijekom i ostavite u tegli poklopljeno 24 sata. Kad se mlijeko zgusne, kefir je gotov. Procijedite ga kroz malo krupnije cjedilo tako da cjedilo stavite u jednu zdjelu pa izlijete kefir zajedno sa zrncima i mijeate sa licom dok se procijedi (poto je gusto pa da lake proe). Zrnca vratite u teglu, dodajte novo mlijeko, a procijeeni kefir stavite u staklenu teglu i spremite u friider. Ne ispirite zrnca vodom jer e ih to oslabiti.

Kefirna zrnca se razmnoavaju pa ete nakon nekoliko dana primjetiti da ih ima vie. Tada poveajte koliinu mlijeka. Jedna juna lica zrnaca je dovoljna za 5 6 dl mlijeka. Prilagodite koliinu kefira svojim potrebama. Kad se zrnca razmnoe toliko da ih je previe za koliinu koju trebate svaki dan, odvojite viak zrnaca. Dakle ako je pola litre kefira dnevno dovoljno za vas (dvije alice) odravajte koliinu zrnca oko jedne pune june lice, viak odvajajte i podijelite s drugima. Na kraju teksta u napisati kako zrnca moete poslati potom.

Kefir je najbolji kad se radi svakodnevno. Ako ipak morate napraviti pauzu, idete na put ili neto slino, prelijte zrnca s malo mlijeka, poklopite posudu i spremite u friider. Tako moe stajati do 7 dana. U sluaju da nemate mlijeka, moete ih uvati i u vodi, ali ne predugo samo do slijedee kupovine mlijeka. Nakon pauze, kad ponovo kreete s izradom kefira, uinite opet kao prvi put da bi se zrnca oporavila: prelijte ih novim mlijekom, ostavite 24 sata na sobnoj temperaturi pa prvi kefir koji dobijete bacite. Ako je potrebno ovaj postupak ponovite nekoliko puta, dok ne dobijete fini kremasti kefir ugodnog mirisa i okusa. Kefir je kiselog okusa ali miris je ugodan, nije kiseo.

Moda ste negdje proitali da se ne smiju koristiti metalne lice i cjedila za cijediti kefir. No zaista nije vano koje lice i cjedila koristite dok cijedite kefir, mogu biti metalne, plastine, drvene Zrncima to nita ne smeta. Ali vano je da kefir uvate samo u staklenim ili keramikim posudama. Nemojte nikad uvati kisele stvari u plastinim i metalnim posudama jer kiselina rastvara kemikalije iz plastike i metala koje onda ulaze u hranu, pa i u vas.

Moda ste proitali da se kefir uzima 20 dana pa se onda mora napraviti pauza 10 dana. Ni to nije istina. Kefir nije nikakav lijek, to je prirodni probiotiki napitak, fermentirano (ukiseljeno) mlijeko, dakle hrana, i moete ga koristiti kako god i koliko god hoete, tj koliko vam prija. U terapijske svrhe za poboljanje zdravlja moe se uzimati i litra kefira dnevno. Za poetak je dobro krenuti s manjom dozom, npr. 1 dl dnevno, potom postupno poveavati koliinu. Naime, kefir radikalno mijenja sastav crijevne flore korisne bakterije unitavaju patogene i zauzimaju njihovo mjesto, a to kod nekih osoba moe uzrokovati prolazne probavne smetnje.

to je zapravo kefirKefir je fermentirani mlijeni napitak kiselkasto-osvjeavajueg okusa koji se dobiva uz pomokulture kefira ili kefirnih zrnaca. Smatra se da je porijeklom s Kavkaza i da je star i do 1000 godina. itelji Kavkaza poznati su po svojoj dugovjenosti i dobrom zdravlju, ive gotovo bez bolesti, to se pripisuje njihovoj svakodnevnoj i neogranienoj konzumaciji kefira. Kultura kefira u naim se krajevima esto naziva itibetanska gljivailikefirna gljiva, alikefirna zrnca nisu gljive.

Kefirna zrnca, koja izgledom podsjeaju na kuhanu cvjetau, po sastavu su mjeavina bjelanevina, aminokiselina, lipida i topljivih polisaharida te sadre simbiozu izmeu velikog broja dobrih, mlijeno-kiselih bakterija, octenih bakterija i sojeva kvasaca. Zrnca kefira hrane se i razmnoavaju u mlijeku i nemaju rok trajanja, mogu ivjeti vjeno. Brojni pokuaji mikrobiologa da kefirna zrnca proizvedu u laboratoriju uporno zavravaju neuspjehom. Pitanje otkud dolaze i kako su nastala ostaje bez znanstvenog odgovora.Legenda kaeda su kefirna zrnca dar od Boga, "mana s neba" koju je Bog poslao Izraelcima kad ih je Mojsije izveo iz Egipta da bi ih poveo u obeanu zemlju.

Zato je kefir koristanKefiru se pripisuju mnogi pozitivni uinci kod velikog broja bolesti i bolesnih stanja, izmeu ostalog: djeluje kao najjae sredstvo protiv alergija i intolerancije na hranu; djeluje kao prirodni antibiotik; smanjuje inflamatorne (upalne) bolesti kao to su reuma i artritis; jaa imunoloki sistem i ubrzava zacjeljivanje tijela; poboljava probavu i pravilno iskoritavanje nutrijenata iz hrane; lijei bolesti crijeva kao to su IBS ili SIC (sindrom iritabilnog crijeva), sindrom propusnosti crijeva, zatvor, proljev, nadutost; pomae kod bolesti eluca kao to su gastritis i ir na elucu; isti i detoksicira tijelo; poboljava funkciju jetre i djeluje protiv unih kamenaca; pomae kod srano-ilnih oboljenja; sniava eer u krvi, visoki krvni tlak i visoke masnoe u krvi (trigliceride); lijei gljivina oboljenja; pomae u zaustavljanju rasta malignih stanica; normalizira metabolizam i time potpomae gubljenje prekomjerne tjelesne teine; pomae kod nesanice i depresije; pomae kod bronhitisa i astme; pomae kod psorijaze i ekcema.

Koje mlijeko koristiti za kefirNajbolje je za kefir koristiti svjee domae mlijeko (kravlje ili kozje) ali u nedostatku takvog, kefir je koristan i od kupovnog mlijeka. Osobe osjetljive na mlijene proizvode obino dobro podnose kefir, jer se procesom fermentacije teko probavljive komponente iz mlijeka razgrauju i predprobavljaju. Bakterije iz kefira razgrauju mlijeni eer laktozu, zato ga mogu koristiti i oni koji ne podnose laktozu. Ako koristite kupovno mlijeko, preporuam ono pod nazivom svjee koje je pasterizirano na nioj temperaturi i ima krai rok trajanja. Trajno mlijeko s rokom trajanja od vie mjeseci je pasterizirano na vrlo visokoj temeperaturi i postoji sumnja da se staro mlijeko kojemu je proao rok trajanja ponovo pasterizira na ultra visokoj temperaturi (UHT) i vraa na police prodavaonica. Zato je takvo najpametnije izbjegavati. to se tie razliitih proizvoaa, ja uvijek imam vie povjerenja u manje mljekare, jer veliki su se pokazali beskrupulozni u svojoj trci za profitom.

Ali, nazad na kefir. Zrnca ste dobili od nekoga, podijelite ih dalje Evo kako zrnca moete poslati potom: malu koliinu zrnaca (pola june lice) stavite u najlonsku vreicu za zamrzavanje. Dodajte malo mlijeka (2-3 lice), stisnite vreicu (istisnite zrak) i veite vrsti vor. Sve skupa stavite u novu vreicu, istisnite zrak i veite vor. Ponovite sve skupa jo jednom s treom vreicom, za svaku sigurnost, dakle ako bi se vreica rastrgla da se mlijeko ne izlije. Spakujte u kovertu sa zranim jastuiima i poaljite potom uinili ste dobro djelo :)

Traite li kefirna zrnca ili ih elite pokloniti, prijavite se uotvorenu FB grupu za razmjenu kefirnih zrnaca.