MAĆUHICA

List uĉenika i uĉitelja OŠ Antuna Gustava Matoša, Ĉaĉinci

Br. 6

rujan 2013.

U ovom broju pročitajte:

Stani uz mene - projekt

uĉenika osmih razreda

str….7

II. kamp papuĉkih

rendţera 2012. str...8

Mali savjeti za uspješno

uĉenje str...10

Moje mjesto str ...

Proslavili smo Dan općine

str ...30

Naša putovanja str...34

Ĉuvajmo naše šume

Velika akcija sakupljanja

starog papira str…24

Mi smo Ċaci prvaci

str...42

2

SADRŢAJ:

Jesen .....................................................................3

Čitajmo zajedno....................................................6

MeĎunarodni dan tolerancije................................7

Kamp papučkih rendţera......................................8

Učenje.................................................................10

Zima....................................................................12

Valentinove, maškare.........................................14

Nove itvannastavne aktivnosti...........................16

Naši uspjesi........................................................20

Proljeće...............................................................22

Čuvajmo naše šume............................................24

Mašta radi svašta................................................26

Moje mjesto– Čačinci........................................30

Zabavljamo se i učimo.......................................32

Naša putovanja...................................................34

Ljeto....................................................................38

IMPRESSUM

MAĆUHICA – list učenika i učitelja OŠ Antuna Gustava

Matoša Čačinci, br. 6 rujan 2013.

NAKLADNIK- OŠ Antuna Gustava Matoša Čačinci, Trg

kardinala Franje Kuharića 3, Čačinci

ŠKOLSKO UREDNIŠTVO

UĈENICI: Lana Biondić, Ana Pleić, Anamaria Hat, Matea

Jovanović, Lea Pleša, Magdalena Vorih

UĈITELJI: Latica Harauzek, Svjetlana Carić, Andrea Prelog

Uvodna rijeĉ školskog uredništva

Dragi naši ĉitatelji!

Na početku smo nove školske godine i pred va-

ma je novi list Maćuhice. Ovo izdanje zamislili

smo kao šetnju godišnjim dobima. Prošećite za-

jedno s nama i prisjetite se najvaţnijih dogaĎaja

koji su obiljeţili proteklu školsku godinu.

Ako ste već pomalo zaboravili sve ono što se do-

gaĎalo u našoj školi mi smo tu da vas podsjeti-

mo. Vrijedno smo biljeţili sve naše aktivnosti.

Moći ćete pročitati zanimljive intervjue, doţiv-

ljaje s maturalnog putovanja, izleta i još puno

toga. O čemu smo sve pisali najbolje provjerite

tako da odmah otvorite naš novi list Maćuhice i

pročitate ga.

Ugodnu zabavu i puno uspjeha u novoj školskoj

godini ţele vam ĉlanovi školskog uredništva!

Jesenje veĉe

Olovne i teške snove snivaju

Oblaci nad tamnim gorskim stranama;

Monotone sjene rijekom plivaju,

Ţutom rijekom meĊu golim granama.

Iza mokrih njiva magle skrivaju

Kućice i toranj; sunce u ranama

Mre i motri kako mrke bivaju

Vrbe, crneći se crnim vranama.

Sve je mraĉno, hladno; u prvom sutonu

Tek se slute ceste, dok ne utonu

U daljini slijepe ljudskih nemira.

Samo gordi jablan lisjem suhijem

Šapće o ţivotu mrakom gluhijem

Kao da je samac usred svemira.

Antun Gustav Matoš

3

Pripremite topliju odjeću, šarene kišobrane i zakoračite u hodnike naše škole obojane

jesenskim bojama. Spremni? Krenimo!

3. rujna - PRVI DAN ŠKOLE

Došao je i on, taj prvi dan škole. Za neke jedva

dočekan, a za neke je to bio običan dan samo s novim

obavezama. Nakon dugo vremena školom se opet čuje

ţamor, buka. Ponovo vidimo stara lica samo ovaj put

jednu godinu starija, osim njih tu su nam i nova lica.

Mali prvašići, ponosno stoje uza svoje roditelje. Gle-

daju nas sa svom tom ozbiljnošću na svojim licima.

No imaju veliku tremu, pa ipak im je to prvi dan ško-

le. Kada ih gledam sjetim se sebe i svog prvog dana

škole. Bila sam mala, tresla sam se od straha, ali pokraj mene je stajala mama. Pogledala me, nasmiješila se

i rekla: ''Ne boj se,to je samo škola.'' Brzo me popustio strah,vidjela sam da je škola zabavno i smiješno

mjesto, no to ne mislim sada. Kada ih pogledam, vidim da stišću svoje roditelje čvrsto za ruku kao da im ne

dopuštaju da ih puste same u taj svijet slova, brojeva i učenja. Kao da se boje, vidi im se strah u očima. Na-

pokon se oglasilo i zvono. Sva ta buka i galama ubrzo se stišala, svi smo krenuli u razrede s našim razred-

nicima. Neki su razredi dobili nove učenike, a zbornica nove nastavnike. Nova generacija osmaša okuplja

se u malom holu, dok se drugi učenici okupljaju u velikom holu gdje provode većinu odmora.

Matea Jovanović, 7.a

Čarolija jeseni u riječi i slici

Luka Jerbić, 1.r

Zbogom do proljeća

Lastavice drage, zbogom do proljeća.

Čuvajte se, volite se i brzo nam se vra-

tite. Jedva čekam proljeće, vaš povratak

i vaš pjev.

Marta Vekić, 4.b

Zbogom do proljeća

Stigla je jesen. Dani su sve

kraći. Lastavice su se okupile

na ţici. Pripremaju se za da-

lek put. Svake jeseni napuš-

taju ove krajeve. Odlaze u potrazi za hra-

nom i toplijim krajevima. Gledajući ih,

zaţeljela sam im sretan put i ugodan povra-

tak u proljeća.

Terazija Som, 4.b

Na ţutom brijegu zori

vinograd

Vjetar je odgurao maglu, a ljudi

vrijedno beru vinograd. Djeca po-

maţu odraslima, malo ovamo,

malo onamo. Plavo groţĎe pada

dolje. Muškarci nose košare. I u

vinogradu groţĎa više nema.

Marko Grabovac,

4.b

Larisa Goluska, 2. razred

4

Žuta haljina

Kad sam bila mala,

samo sam se igrala.

Haljinicu ţutu

mama mi je sašila.

U školu kad sam krenula,

igra je prestala.

Haljinica ţuta

mala mi je postala.

Sada, kad sam velika,

u ruci mi olovka,

a haljinicu ţutu

čuvam još u kutu!

Lara Macanović, 5.b

Jesen

Svanulo je još jedno jutro. Sunce se provlačilo kroz debeli sloj magle koji se nadvio nad gradom.

Bila sam sigurna, vratila se...

Iako je već odavno poslala svoje glasnike i ukrasila lišće ţutim, smeĎim i crvenim bojama, a kroš-

njama podarila slasne plodove, danas je napokon i sama došla. Jesen je opet tu. Za neke ne baš ra-

dosna vijest jer nam je odnijela toplo i sunčano ljeto, a vratila nam tmurne i kišne oblake.

Nakon praznika i zabave jesen nam je opet donijela školu i nove brige. Sada slijede dani ispunjeni

kišom i vjetrom. Ipak, jesen ima i neke dobre osobine. Sada će opet ulice biti ispunjene najljepšim

jesenskim plodovima- pečenim kestenima koji mame svojim mirisom, zrelim, crvenim jabukama,

sočnim kruškama i groţĎem. Povratkom u školu hodnicima će se opet oriti smijeh starih prijatelja

koji su cijelo ljeto proveli odvojeni i sada prepričavaju vesele ljetne dogaĎaje kojima su bili ispu-

njeni praznici. Sva ta oţivljavanja uspomena i starih priča čine ih još više dragocjenima i nezabo-

ravnima.

Ponekad u nama bude tugu i sjetu za ljetom pa zaboravljamo koliko zapravo čari u sebi krije je-

sen.

Jesen je doba kada se priroda budi i donosi nam neke nove, još neispričane priče.

Josipa Jambrešić, 7.b

RODA I MIŠIĆ ODLAZE NA DALEKI PUT Crta i piše: Josipa Guţvinec, 3.razred

5

Obiljeţili smo...

DANI KRUHA - dani zahvalnosti za plodove zemlje

Sajam kolača

DJEĈJI TJEDAN – obiljeţen raznim aktivnostima

Otvaranje dječjeg tjedna.

Učenici razredne nastave zajedno su sa svojim

učiteljicama šarenim crteţima i porukama odrasli-

ma ukrasili dio ulice u centru.

Pobjednici orijentacijskog natjecanja

Dječji sajam

Posjet načelniku

Bundeva koja je pobijedila na

izboru Najmaštovitije bundeve.

Ponosna je vlasnica

Vanessa Vukušić iz 1. razreda.

HVALA

Iz zemlje se biljke viju,

Na suncu nam one zriju.

Drago Sunce, zemljo draga,

Hvala Vam za Vaša blaga.

PONUDI KRUH

Kada gladnom ponudiš kruha

Neka to bude srca čista.

Da mu osmijeh od uha do uha

Ugrije dušu i slobodno blista.

Kada nekom ponudiš kruha

Pokušaj to slobodno dati,

I ne gledaj kakvog je ruha

I moţe li i on što dati.

Ponudi kruha onom kom' treba,

Ponudi kruh za spas od gladi,

Pa ćeš imati blagoslov Neba,

Što krila daje sreći i nadi.

6

Svjetski dan jezika obiljeţen 26. rujna 2012.

Učenici 2.a, 3.a, 4.a i 4.b razreda na satu engleskog jezika sud-

jelovali su na trojezičnoj radionici pod vodstvom učiteljice Bi-

ljane Farkaš. Učenici su obraĎivali pojmove na engleskom,

njemačkom i talijanskom jeziku nakon čega su u skupinama izraĎivali

materijale za panoe koji su tada izloţeni u holu škole.

Obiljeţili smo...

Čitajmo zajedno podaktivnost je manifestacije Mjesec hrvatske knjige koja se obiljeţava od 15. listo-

pada do 15. studenog. Aktivnosti se pridruţila i naša skupina Mali knjiţniĉari

Prikladno smo obiljeţili ovaj dan kao izvannastavna

skupina Mali knjiţničari . Zaputili smo se sa svojom

knjiţničarkom od škole pa do centra sela. Zaustavljali

smo slučajne prolaznike te smo im čitali pjesmice, ali

smo i njih zamolili da nešto pročitaju po izboru ponu-

Ďenih knjiga. Tu su se našli i neki od naših sumješta-

na koji nisu ţeljeli saslušati što mi to obiljeţavamo,

ali nismo se obeshrabrili te smo pošli dalje. Lijep su

nam doček pripremili supruţnici - baka Marija i djed

Stojiša Preradović koji su vrlo rado poslušali pjesmi-

ce naših pjesnika, posebice pjesmice s temom staros-

ti.

Skupina Mali knjiţničari

7

Obiljeţili smo...

Dan sjećanja na VUKOVAR

MeĎunarodni dan tolerancije svake se godine obilje-

ţava 16. studenog s ciljem podizanja svijesti o vaţ-

nosti tolerancije u svakodnevnom ţivotu. To je dan

kada se diljem svijeta podsjeća na poštivanje i uvaţa-

vanje drugačijih od nas.

―Obojimo svijet bojama različitosti i prihvatimo

sebe kako bismo mogli prihvatiti druge!‖

Stani uz mene

Tolerancija je stav koji se dogaĎa u trenutku u kojem trpimo „štetu― što ju pojedincu ili skupini nano-

se drugi. Svi se mi trudimo da toleriramo nasilje, uvrede i ostale loše stvari na ovome svijetu, iako to ne

bismo trebali. Ne smijemo tolerirati nasilje i ostale stvari koje štete našem društvu. Svi se mi takoĎer ţeli-

mo uklopiti u okolinu i društvo koje nas okruţuje, moţda je to i razlog zašto sve toleriramo, da se ne bismo

isticali. Ljudi ne znaju prihvatiti drugačiju osobu od sebe. Zašto je to toliko teško? Ima ljudi koji su druga-

čiji, ali oni nisu krivi za to. Oni se svim silama trude uklopiti, ali ne mogu i svi ih stalno odbacuju. To su

ljudi koji su fizički drugačiji od neke skupine ili su bolesni, ali to nije njihova krivica. Upravo zato trebamo

stati uz njih u najteţim trenutcima jer smo njima najpotrebniji. Trebamo spriječiti agresivno ponašanje i

obraniti ih od svih nevolja. Kao i u svakom drugom razredu i u mom razredu ima djece koja nisu prihvaće-

na u društvu zato što su drugačiji. Ali to ne mora značiti da oni nisu zanimljivi ili da nisu dobro društvo,

samo ih trebamo malo bolje upoznati.

Nakon ovoga svi mi trebamo sjesti i razmisliti o svojim postupcima i već od danas učiniti sve da ih

ispravimo.

Matea Milovac, 8.a

Učenici osmih razreda imali su priliku sudjelovati u

projektu Stani uz mene pod vodstvom učiteljica Kris-

tine Krolo i Sanje Cingel te puno naučiti o toleranciji.

Zahvalnost našim junacima

Stigao je dan kada se sjećamo naših juna-

ka – branitelja grada Vukovara. To ne bi trebao

biti samo jedan dan, nego bi naše misli i sjećanje

na njih trebale trajati svaki dan u godini.

Šećući svojim selom, koje je isto tako

dalo vukovarskoga heroja koji je poginuo braneći

Vukovar, a time i cijelu Hrvatsku, promatram ku-

će, drveće i cvijeće. Svega toga ne bi bilo da nije

bilo njih, naših heroja. Ni moj ţivot ne bi bio ova-

ko bezbriţan i ne bi bilo osmijeha na mome licu

da ih nije bilo. Oni su svoj ţivot dali da bih ja

imala taj osmijeh, sreću i ne samo ja, nego svi mi.

Znam da moja riječ ne moţe vratiti te hrabre ljude

i njihove ţivote, ali ću ih se sjećati s ponosom i

zahvalnošću jer su dali sve što su imali da bismo

mi ţivjeli lijepo i sretno.

Ti će heroji uvijek ţivjeti u našim srcima.

Rad napisala uĉenica Tea Milković, 7.a

1991.

Pomislih kako je 1991. godina bila jako davno,

ali je se većina ljudi ipak sjeća kao da je bila jučer. Za

njih je to bila godina borbe, tenkova, bombi i metaka.

Bila je to godina puna nemira i buke. Bila je to godina

rata, godina dugih vukovarskih kolona.

Ţelim zahvaliti braniteljima, no ne znam kako.

Ţelim im zahvaliti za ono što su učinili te davne 1991.

Koliko je samo ljudi bilo zarobljeno i poginulo za ovu

zemlju. Dragi moji branitelji, moje su zahvale toliko

velike da ne stanu na ovaj list papira. Zahvaljujem vam

što imam mirno djetinjstvo koje ste mi darovali, dje-

tinjstvo bez trčanja u podrum i sakrivanja. Zahvalju-

jem vam i što su moji roditelji ovdje kraj mene. Zah-

valjujem što s ponosom mogu reći da sam Hrvatica.

Ah, ta 1991.! Ne ponovila se.

Rad napisala uĉenica Matea Jovanović, 7.a

8

II. KAMP PAPUĈKIH RENDŢERA 2012.

Kao i prošle godine deset osmaša dobilo je priliku za dan u priro-

di koji će provesti s papučkim rendţerima. Kada smo napokon s

nestrpljenjem dočekali i taj dan, automobilima smo krenuli do

Orahovačkog jezera gdje nas je dočekao naš vodič i rendţer Mi-

ro. S jezera smo pješke krenuli do Šaševa. Šetali smo dva sata i

trideset minuta, prešli jedanaest kilometara. U početku je bilo

teško, ali poslije kada smo se uhodali to je bila kao lagana šetnji-

ca i zabava s prijateljima iz Orahovice koji su takoĎer išli s na-

ma. Nismo zalutali jer su rendţer Miro i naši nastavnici znali

kamo idemo pa su nas tako doveli ravno na Šaševo. Nakon što

smo se odmorili, imali smo kratko predavanje o topografskim

kartama. Onda smo se podijelili u četiri skupine, svaka skupina

morala je skupiti suho lišće i grančice kako bi mogla zapaliti vat-

ru. Dobili smo samo jednu šibicu i skupina koja je prva zapalila vatru pobijedila je, a pobijedila je skupina

A. Nakon toga došao je red na ručak, ručali smo grah. Poslije ručka smo se opet podijelili, ali sada u tri sku-

pine i morali smo sastaviti šatore. Uz puno muke i truda, malu pomoć nastavnika, uspjeli smo svi sloţiti. Na

kraju smo saznali da ga je teţe spremiti nego sastaviti. Još smo se spuštali niz uţe, meni je to bio najzanim-

ljiviji dio. Svi smo išli dvaput, prvi put bojaţljivo, ali drugi put kao pravi profesionalci.

Vratili smo se kući s majicama i kapama za uspomenu i s puno novih i bogatih iskustava!

Matea Milovac, 8.a

OLIMPIJSKI DAN

Dana 10. rujna 2012. godine u našoj školi

obiljeţen je Hrvatski olimpijski dan.

Započeli smo prezentacijom o Olimpijadi i olimpijskim pob-

jednicima koju je vodio učenik 8. razreda Daniel Šumski. U

8:30 sati odrţana je sveta misa za učenike i učitelje povodom

početka nove školske godine. Nakon mise stariji učenici išli

su na igralište, a mlaĎi u dvoranu. Natjecali smo se u igranju

graničara, potezanju konopa, nošenju jaja u ţlici, košarci i

sličnim igrama.

Nakon dobro provedenog dana svi smo zadovoljni otišli kući.

Magdalena Vorih, 4.a

9

Posjetili smo...

Uĉenici razredne nastave povodom Djeĉjeg tjedna posjetili su Djeĉje kazalište Branka Mihaljevića u

Osijeku i pogledali predstavu Emil i detektivi. Nakon vrlo napete i uzbudljive predstave uputili su se

prema Cinestaru. Tamo su pogledali 3D animirani film Ledeno doba 4.

I uĉenici osmih razreda posjetili su Osijek, ali oni su bili u Hrvatskom narodnom kazalištu gdje su

pogledali mjuzikl Jalta Jalta.

Učenici trećih i četvrtih razreda išli su u školu pliva-

nja. Škola plivanja odrţavana je u odmaralištu Crve-

nog kriţa „Merkur― u Orahovici. Škola plivanja

trajala je od 14. 11. 2012. do 27. 11. 2012. U pratnji

su bile naše učiteljice, a trenirao nas je profesor Hr-

voje Ţunec.

Prvi dan nas je testirao da vidi koliko tko zna pliva-

ti. Bilo je uzbudljivo. Ja sam već prije naučila pliva-

ti pa mi nije bilo teško. Svaki dan gledala sam kako

trener objašnjava i uči učenike koji ne znaju plivati.

Neki su se učenici bojali vode i plivanja pa ih trener

uz sav trud nije uspio naučiti. Meni je to bilo čudno

i razmišljala sam kako je lako plivati. Tada sam je

sjetila da je i meni u početku bili teško. Najljepše mi

je bilo skakanje u vodu. Učenici koji baš nisu znali

plivati koristili su razna pomagala. Svima nam je

bilo zanimljivo. Deset dana plivanja brzo je prošlo.

Dobili smo diplome i vratili se svakodnevnoj nasta-

vi. Svi smo bili veseli jer je većina učenika znala

plivati, a tuţni što je škola plivanja brzo završila.

Marija Kajtazi, 4.a

ŠKOLA PLIVANJA

13. prosinca posjetili smo

HNK u Osijeku te smo gledali

mjuzikl „Jalta, Jalta―. Cijeli mju-

zikl bio je popraćen dinamičnom

glazbom koju je napisao Alfi Ka-

biljo.

Radnja se zbiva 1945. go-

dine za vrijeme konferencije na

Jalti, kada su tamo boravili Chur-

chill, Staljin i Roosevelt, a glavni

je lik Nina Filipovna, sobarica vile

Aramovski, koju je utjelovila Da-

nijela Pintarić. Glavni su glumci

takoĎer: Griša ( Davor Radić ),

ruski sobar; Stenli ( Dali Mor ),

engleski sobar; Lari ( Ladislav

Vrgoč ), američki sobar. Nina Fili-

povna krije rješenja za sve proble-

me. Glavna je prepreka čuvena

Zelena livada koja se nalazi na

Antarktiku, a oko nje nastaju svi

problemi. Umjesto da svijet

„trgaju na komadiće―, ruski sobar

Griša, engleski Stenli i američki

Lari nadmeću se za veliko srce

osebujne domarke vile Aramovski,

Nine Filipovne, no na kraju su se

svi zakleli na vječno čuvanje tajne

Zelene livade i ravnomjerne pod-

jele. Nina Filipovna lik je koji po-

kazuje

ljudsku

snalaţlji-

vost i poš-

tenje. Naj-

više mi se

svidio lik

Samuela,

sluge u

grofovskoj

vili Ara-

movski,

koji je pub-

liku cijelo

vrijeme

zabavljao i

izazivao smijeh u redovima parte-

ra i okolnih loţa. Kostimografki-

nje su Ika Škomrlj i Dţenisa Peco-

tić, a kostimi su vrlo maštoviti i

svidjela mi se raznolikost njihovih

boja. Dojmile su me se i frizure

koje predstavljaju Rusiju, iako je

svaka posebna na svoj način. Sce-

nograf je Ossman Arslanagić, a

scena je bila ureĎena i osmišljena,

sviĎa mi se postava scene i kako

nam je dočarana cijela okolina.

Pozornicu je takoĎer krasio crveni

zastor koji je označavao početke i

krajeve činova. Publika je s pozor-

nošću i zainteresiranošću pratila

sve dijelova te glumce nagraĎivala

velikim pljeskom na završetcima

činova.

SviĎa mi se cijeli mjuzikl i

bio mi je jako zabavan te bih ga

htjela ponovno gledati. Glazba je

izraţena u svim činovima i sve su

pjesme otpjevane snaţno, a najviše

me se dojmila završna pjesma

„Neka cijeli ovaj svijet― koja spa-

ja sve glumce te tom pjesmom

završava mjuzikl.

Mirta Peček, 8.a

“Prikaz mjuzikla Jalta, Jalta“

10

Znamo da učenje nije najomiljenija aktivnost većini učenika. Zanimalo nas je koliko i

na koje sve načine uče učenici naše škole te smo proveli malu anketu. TakoĎer vam

donosimo nekoliko savjeta kako što uspješnije učiti.

Mali savjeti za uspješno učenje

Kako uĉiti?

Kreni polako i planirano, odredi

točno koliko čega imaš naučiti te

koliko vremena imaš na raspolaga-

nju.

Potrudi se da za vrijeme učenja

zaista misliš na ono što učiš! Ako

se koncentriraš na gradivo, brţe

ćeš ga zapamtiti i samim time ćeš

prije biti gotov/a s učenjem i imat

ćeš više vremena za druge aktiv-

nosti.

Ponekad moţda stvarno nemaš

motivacije za učenje ili te moţda

muči neki problem. Tada ništa

nećeš postići ako sjediš za knji-

gom, a zapravo razmišljaš o neče-

mu drugom. Ako se baš nikako ne

moţeš usredotočiti na učenje, za-

bavi se nekom drugom aktivnošću

- nazovi prijatelja/icu i sl. Kada

završiš s tim, pokušaj se ponovno

vratiti učenju!

Plan uĉenja

Dobro je prije početka učenja nap-

raviti raspored vremena, tj. raspo-

red aktivnosti koji obuhvaća uče-

nje, ali i zabavu te sve tvoje ostale

obaveze.

Razmisli o predmetu koji trebaš

naučiti te odredi vrijeme koje ti je

potrebno za njega (to moţeš odre-

diti prema broju lekcija, količini

teksta i sl.). Nastoj učiti od 20 do

30 minuta, nakon toga obavezno

napravi pauzu od 5 do 10 minuta

kako bi ti se naučeno gradivo

„posloţilo―, a i kako bi se odmori-

o/la prije daljnjeg učenja. Nakon 2

sata učenja, uzmi pauzu od pola

sata. Stanke su izuzetno vaţne u

procesu učenja te ih se trebaš pri-

drţavati.

Svaki dan povećavaj vrijeme uče-

nja (dovoljno je po 10-15 minuta)

više nego dan ranije i budi pon-

osan/na na svaki svoj uspjeh. Ako

učiš koncentrirano i s pauzama, ne

bi trebao/la učiti više od 2-3 sata

dnevno.

Mjesto za uĉenje

Iskustva govore da većini djece

odgovara ukoliko uvijek uče na

istom mjestu. Poţeljno je da to

bude miran kutak kako bi se mog-

ao/la koncentrirati samo na učenje.

Preporuča se da to bude radni stol

gdje moţeš uspravno sjediti i ne

opterećivati kraljeţnicu, a i kod

neke djece se zaista pokazalo da

bolje uče npr. na krevetu, debelom

tepihu na podu i sl.

Ukoliko se teško koncentriraš na

odreĎenom mjestu, uzmi nekoliko

dana i probaj učiti na nekoliko

različitih mjesta gdje ti se čini da

bi mogao/la imati najbolju mogu-

ću koncentraciju. Mjesto gdje ti se

čini da si najbolje i najviše naučio/

la, uzmi kao mjesto za daljnje uče-

nje.

Prostor za učenje ne smije sadrţa-

vati stvari koje bi ti mogle odvla-

čiti pozornost (TV, časopise, igri-

ce,...) odnosno, TV, kompjuter,

mobitel i sl. trebaju biti isključeni.

Evo nekih savjeta kako aktivno uĉiti:

- Ponovi ono što ste učili toga dana u školi.

- Označavaj gradivo flomasterima, bojicama i papirićima u

različitim bojama. Često se koriste različite boje marke- ra

koji označavaju stupanj vaţnosti gradiva (npr. ţuta: naj-

manje vaţno, zelena:vaţno, crvena: najvaţnije).

- Što više ponavljaš ono što si naučio/la veća je vjerojat-

nost da ćeš gradivo zapamtiti na duţe vrijeme

- Slušaj na satu! Što više toga zapamtiš u školi, manje ćeš

morati učiti kod kuće

- Obavezno zapiši što je nastavnik zadao za domaću za-

daću

- Ukoliko primijetiš da s odreĎenim predmetom/gradivom imaš problema, što prije potraţi pomoć! Uvijek moţeš

potraţiti pomoć kod svojih roditelja koji su tu da ti pomognu u svakom trenu. TakoĎer se moţeš osjećati slobod-

no pitati nastavnika za pojašnjenje.

Aktivno uĉenje = uspješno uĉenje

Aktivno uĉiti znaĉi uĉiti s razumijevanjem! Nije dovoljno samo «sjediti za knjigom» i razmi-

šljati o tome koja je serija sada na TV-u ili koju igricu ţeliš igrati. Znanje neće samo od sebe

prijeći iz knjige u tvoju glavu ukoliko se malo ne potrudiš.

11

Rezultati provedene ankete:

Anketa – UĈENJE

Učim: a) svaki dan

b) samo prije ispita

c) uopće ne učim

Učim: a) uz TV ili radio

b) u potpunoj tišini

c) uz tipkanje na mobitel

Učim: a) čim doĎem iz škole

b) navečer

c) ujutro prije škole

Učim tako da: a) podcrtavam najvaţnije

b) samo čitam

c) ispisujem najvaţnije

Učim: a) uvijek na istom mjestu

b) na stolu s hranom

c) gdje stignem

Učim: a) s prijateljima

b) sam / sama

c) s roditeljima

Kad učim razmišljam o: a) igri

b) prijateljima

c) o onome što piše u knjizi

Na satu: a) paţljivo slušam

b) misli mi uvijek odlutaju negdje drugdje

c) razgovaram s prijateljima

Prija pisanja testa ja sam: a) miran / mirna

b) namiran / nemirna

c) uzbuĎen/ uzbuĎena, ţelim čim prije početi pisati

Domaću zadaću pišem: a) redovito

b) ponekad

c) nikad

Rezultati ankete pokazali su da većina učenika uči svaki dan, da uče u potpunoj tišini

većinom navečer. Na pitanje kako uče većina ih odgovara da samo čitaju, uvijek na

istom mjestu i većinom sami. Kada uče razmišljaju o onome što piše u knjizi, prije

pisanja testa većina je uzbuĎena i ţeli čim prije početi pisati, a na pitanja o domaćoj

zadaći većina učenika odgovara da ih piše redovito.

Krenete li hrabro stazom svojih snova i pokušate ţivjeti ţivot koji ste zamislili,

doţivjet ćete uspjeh…RoĊeni ste za uspjeh, a ne za neuspjeh. Thoreau

12

Zima je … Dobro se obucite! Ne zaboravite kapu, šal, rukavice. Prošećite zimskim mjesecima,

osjetite ljepotu blagdana i prvih pahulja.

Snijeg, snijeg

Snijeg, snijeg, pada snijeg

Djeca se čuju i njihov smijeh.

Grudu po grudu valjaju

I poznati lik sastavljaju.

Snijeg, snijeg, pada snijeg

Djeca prave snješka

S licem prepunim smiješka!

Snijeg, snijeg, pada snijeg

Po zraku pahulje lete

Pahulja po pahulja

I snježni pokrivač se plete.

Snijeg, snijeg, pada snijeg

Polako se spušta noć

I već umorna djeca

Kući moraju poć.

Snijeg, snijeg, pada snijeg

U tamnoj, tamnoj noći

Dok tisuće i tisuće pahulja

Blistaju svom svojom beskrajnom moći..

Nikolina Kolenko, 5.b

Zimski dan

Istreslo je nebo plavo

košaricu svoju.

Lete iz nje na sve strane

pahuljice u raju.

Svuda lete,

vrte se u krug.

Plešu neki čudan ples

i padaju na put.

Kakav divan zimski dan,

radosna su djeca sva.

Snijeg je svuda oko nas,

pojurimo brzo van!

Marko Margetić, 5.b

Zima

Meni je zima lijepo godišnje doba. Počinje u prosincu. Veselim

se zimi zato što pada snijeg, a ja volim igre na snijegu. Volim

praviti snješka i sanjkati se. Zimi je i moj najdraţi blagdan, Bo-

ţić. Priroda mi lijepo izgleda kada je prekrivena bjelinom snije-

ga. Hranim gladne ptičice. Ova zima će uskoro proći, a ja ću ţelj-

no iščekivati novu zimu.

Teuta Kajtazi, 2.razred

Zima

Kada počnu padati bijele pahulje i kada mi se lice zacrveni od

hladnoće, stiglo je moje omiljeno godišnje doba. Volim zimu i

klizanje na ledu. S obitelji pravim snjegovića i zimski snjeţni

tobogan. Napunimo vreće pune slame i spuštamo se niz naš zim-

ski tobogan. Uţivam u zimskim radostima i zato mi je zima naj-

draţe godišnje doba.

Larisa Goluska, 2. razred

Lara Ţic, 2. razred

13

Ni prošle godine sveti Nikola nije zaobišao našu školu. Pu-

nom je vrećom posjetio sve razrede i darovima razveselio

učenike.

Darovi svetog Nikole

Sveti Nikola uvijek donese lijepe

darove, a ako smo zločesti dobije-

mo i šibu. Svi jedva čekamo sve-

tog Nikolu. Ove sam godine dobila

kišobran, trenirku, čizmice i tenisi-

ce. Sveti Nikola nas je posjetio i u

razredu. Pjevali smo i plesali. Svi

smo bili zadovoljni i sretni zbog

poklona koje smo dobili.

Gordana Pipek, 4.b

Božićna priredba

Lara Ţic, 2. razred

Franĉeska Brajnović, 1. r

Sara Dorinko, 3.razred

Katarina Vengust, 3.razred

14

Sredinom veljače bilo je jako veselo, šareno i zaljubljeno… Na pokladni utorak školom su zavladali zombiji, kraljevi, vještice, vile, princeze, ratnici… zabavljali su nas klaunovi, štrumfovi, havajske plesačice …. Dva dana kasnije školske ho-

dnike ispunio je osjećaj ljubavi, proslavili smo dan zaljubljenih—Valentinovo.

Povodom Valentinova održan je natječaj- Najljepša ljubavna pjesma. Prema mišlje-

nju stručnog ţirija najljepšu ljubavnu pjesmu napisao je Luka Bolješić- Prva ljubav.

Dok sam u drugi razred pošao,

tebe sam ugledao.

Nisam ni ja znao,

ali prema tebi nešto sam osjećao.

Cijelo vrijeme o tome sam razmišljao,

ništa nisam znao.

Još dok sam spavao

o tebi sam sanjao.

Tek na Valentinovo

bio sam poludio

jer shvatio sam da

u tebe sam se zaljubio.

Nisam znao što da radim

ni kako da ti kaţem.

Kad bih ti rekao,

izgledalo bi kao da laţem.

Luka Bolješić, 5.b

Karneval je razdoblje od bogojavljanja do korizme u kojem se

prireĎuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi. To je

vrijeme obiljeţeno različitim običajima koji imaju svoje posebno

značenje na pokladni utorak /Mesopust/ i čistu srijedu /Pepelnica -

prvi dan korizme/.

Karneval se slavi posvuda u svijetu. Najvjerojatnije se razvio iz

rimskih bakanali- ja, luperkalija i

saturnalija, ali je utemeljen i na

magijskom vjero- vanju u gonjenje

zlih sila, kao i pro- tjerivanje zime.

Opće ozračje maš- kara obiljeţeno je

humorom, zadirki- vanjem, iznenad-

nim dogaĎajima i neobičnim pona-

šanjima.

U doba maškara imamo priliku na različite načine iznijeti

svoje strahove i simbolično ovladati onim što nas plaši,

zbunjuje, koči i zaustavlja. Pobijediti simbolično moć vje-

štice, moć batine, moć straha te ovladati njima i ismijati ih,

svrha je mnogih igara i aktivnosti u doba maškara.

Imamo priliku i biti netko drugi. Imamo priliku gledati svijet iza

tuĎeg lica. Imamo priliku biti otvo- reni, izraziti svoje osjećaje, pokazati našu

maštu i dokazati hrabrost.

Karneval je …..

Ljubav

Ljubav je kao proljeće.

Ljubav moraš pronaći u svome

srcu.

Za ljubav se moraš boriti,

jer ljubav je danas teško naći.

Barbara Kovačić, 4.b

15

Sredinom veljače bilo je jako veselo, šareno i zaljubljeno… Na pokladni utorak školom su zavladali zombiji, kraljevi, vještice, vile, princeze, ratnici… zabavljali su nas klaunovi, štrumfovi, havajske plesačice …. Dva dana kasnije školske ho-

dnike ispunio je osjećaj ljubavi, proslavili smo dan zaljubljenih—Valentinovo.

Povijest Valentinova ogrnuta je misterijom. Postoje razna objašnjenja o

nastanku ovog blagdana, a većina njih je povezana s imenom sv. Valenti-

na.

Prema legendi, Valentin je bio vrlo poštovan svećenik koji je ţivio u 3.

stoljeću u Rimskom carstvu. Tada je na vlasti bio car Claudius II. koji je

zaključio da su neoţenjeni muškarci puno bolji vojnici od onih koji imaju

supruge i djecu. Stoga je car zabranio da se mladi muškarci ţene. Ovu su

odluku poštivali svi svećenici, ali Valentin se nije s tim slagao i potajno je

nastavio vjenčavati mlade ljude. Kada je car otkrio što je Valentin učinio,

naredio je da ga pogube. Valentin je pogubljen na dan 14. veljače. Nedugo

nakon njegove smrti proglašen je svecem, a papa Gelasius je godine 496.

proglasio 14. veljače danom sv. Valentina, zaštitnika zaljublje-

nih.

Danas Valentinovo nije samo dan zaljubljenih već i

dan ljubavi i poštovanja prema nama dragim osobama. Tra-

dicionalno se na Valentinovo daruju cvijeće, slatkiši i čestitke.

Zašto slavimo Valentinovo?

Karnevali u Hrvats-

koj: Riječki karneval, Zvon-

čari, Samoborski fašnik, An-

tonja u Kastvu, Šmričke

mačkare, MeĎimurski fašnik,

Novljanski mesopust, Buše u

Baranji, Korčulanske kumpa-

nije, Sveti Vlaho i dubrovač-

ki karnévô.

Pobjednice školskog maskenbala

Ljubav

Ljubav je lijepa Ljubav je jaka

kao paukova mreţa, kao štit od zlata,

kao sjajno sunce i kao mač od srebra

mjesec što sja. i oklop od bronce.

Ljubav je čarobna Ljubav je dvoje ljudi,

kao čarobni štapić, ljubav je slatka

kao čarobnjakov šešir i kao bombon, kao šećer,

vilinski prah. Ljubav je prava.

Matea Krsnik, 4.b

16

Nove izvannastavne aktivnosti u našoj školi

Članovi Malih tamburaša:

Antonela Jusup, Meri Pielić, Luka Hat, Fran Kolač-

ko–Šćuric, Luka Bolješić, Jelena Zubak, Tomislav

Rugaš, Dora Habričko, Antonio Samardţić, Loana

Zeman, Matej Jurkin.

Istraţivali smo rad novih izvannastavnih aktivnosti , a posebno nas se dojmio sastav tambu-

raša koje vodi nastavnik Vjekoslav Palatinuš. Posjetili smo ih na jednoj od proba. Nastavnik je ljubazno i strpljivo odgovarao na sva naša pitanja i zbog

toga mu se zahvaljujemo.

Ako vas zanima što i kako rade Mali tamburaši pročitajte kratki intervju sa nastavnikom:

- Koliko dugo svirate, gdje ste počeli svirati i gdje vam je bio prvi nastup?

Nakon kratkog razmišljanja nastavnik se prisjetio da svira od 1991. godine, znači već pune 22 godine,

te da je počeo svirati u Gradini, u školskom zboru. Prvi nastup mu je bio takoĎer u Gradini u školi

koju je pohaĎao.

- Kada je s radom započela izvannastavna aktivnost Mali tamburaši i što vas je navelo da vodite ova-

kav tip aktivnosti?

Mali tamburaši s radom su počeli početkom školske godine 2012./2013., a cilj voĎenja ove aktivnosti

očuvanje je narodne tradicije sviranja tamburica.

- Koliko često imate probe sviranja?

Ne tako često, ali dovoljno, jedan dan u tjednu po dva sata.

- Koliko učenika pohađa aktivnost?

15 učenika od 4. od 8. razreda.

- Volite li više održavati nastavu ili svirati? Nakon kratkog smješka odgovorio je da je nastava posao, a sviranje hobi koji jako voli.

- Kada će biti prvi nastup nove skupine svirača?

„ Nadam se za Boţić.― – i ţelja im se ispunila. Nastupili su na Boţićnoj priredbi s pjesmom Zvončići.

Oduševili su publiku i dobili veliki pljesak.

Anamaria Hat, 7.a i Lana Biondić,8.b

Nastup povodom Dana škole

Prvi nastup na Boţićnoj priredbi

17

MALI KNJIŢNIĈARI

Zanimao nas je rad skupine Mali knjiţniĉari pa smo odluĉili provesti intervju s knjiţniĉar-

kom te djecom koja sudjeluju u toj aktivnosti kako bismo saznali nešto o radu te skupine.

1.Kako se zovete?

Zovem se Marija Findrik.

2.Koliko drugo radite u našoj školi?

U ovoj školi radim godinu dana. A usporedno s ovom,

radim u još jednoj školi. U svakoj pola radnog vremena.

3.Je li rad u knjiţnici onakav kakvim ste ga zamišljali?

Rad u knjiţnici još je bolji od onakvog kakvog sam ga

zamišljala. Prva iskustva stekla sam na praksi koju sam

obavljala ukupno četiri godine tijekom fakulteta. Svo is-

kustvo stečeno iz prakse sada primjenjujem u svom radu.

Najvaţnija je fleksibilnost u ovome poslu, što zapravo čini

veliko zadovoljstvo u radu.

4.Koja vam je najdraţa knjiga?

Najdraţa knjiga mi je Zločin i kazna Fjodora Mihajloviča

Dostojevskog.

5.Opišite svoj radni dan u knjiţnici.

Radni dan u knjiţnici izgleda otprilike ovako:

Moj radni dan započinje dolaskom u školsku knjiţnicu.

Pregled polica, jesu li sve knjige u redu posloţene, potom

pregled sluţbenog maila, pregled internetske stranice na-

mijenjene knjiţničarima, sve u svrhu pronalaska novih

informacija vezanih za struku, a zatim pregled rasporeda

za taj radni dan. Svaki dan odreĎen je nekim novim poslo-

vima koji će se taj dan obavljati. Većinom je radni dan

odraĎen uz suradnju s učenicima, posudba i razduţivanje

knjiga, pomoć u pronalaţenju odreĎenih knjiga i raznih

informacija za učenike, ali i učitelje, ureĎivanje panoa,

stručna obrada knjiga, odrţavanje nastave u školskoj knji-

ţnici iz knjiţnično-informacijskog obrazovanja, ali i po

do-

govoru s učiteljem, itd. Svaki je radni dan drugačiji. Sa-

ma si odreĎujem količinu i vrstu posla koju ću obavljati

taj dan jer se često znaju dogoditi neke nepredviĎene ak-

tivnosti u kojima trebam sudjelovati. stoga nema vremena

za obavljanje poslova koje sam si taj dan odredila, iz toga

vidljiva ta fleksibilnost prema obavljanju posla. Posao

knjiţničara podijeljen je na tri glavne djelatnosti, a to su:

odgojno-obrazovna djelatnost, stručna djelatnost i kultur-

na i javna djelatnost. U ovoj prvoj knjiţničar ima veliku

zadaću i cilj suraĎivati s učenicima i učiteljima, što više

im pomoći u realizaciji odgoja i obrazovanja.

6.Vole li djeca ĉitati knjige i posuĊuju li ih ĉesto?

Svaki učenik je poseban, i mnogi ne vole čitati samo zato

jer zapravo nisu svjesni koliko je lijepo čitati i svakom

pročitanom knjigom naučiti nešto novo. No, tu su i oni

učenici koji vole čitati. Svi učenici barem jednom mjeseč-

no posude knjigu.

7. PosuĊuju li nešto osim lektira?

Mali broj učenika, uglavnom djevojčica, posuĎuje naslove

koji nisu vezani za lektiru.

8.Je li vam dosadno za vrijeme nastave?

Za vrijeme nastave nije mi dosadno jer imam dovoljno

obaveza koje odraĎujem, a radim ih u miru i tišini, što

smatram prednošću svoga posla.

9.Koliko djece pohaĊa ovu aktivnost?

Ovu aktivnost pohaĎaju 4 učenice iz 4. i 5. razreda.

10.Kako ste došli na ideju o poĉetku rada te skupine?

Knjiţničarska skupina djeluje u okviru programa izvanna-

stavnih aktivnosti. Osnovana je iz potrebe pomoći djelo-

vanja školske knjiţnice, ali i iz potrebe upoznavanja uče-

nika s načinom poslovanja knjiţnice.

11.Jesu li zainteresirani za rad?

Učenice su zainteresirane za rad, jako su vrijedne i zaista

mi je njihova pomoć posebno bila dobrodošla prilikom

ureĎivanja knjiţnice 2012. godine.

18

12.Što radite na toj aktivnosti?

Neke aktivnosti dogovaramo zajednički, a neke po potre-

bi, a opći dio programa koji se provodi tijekom cijele go-

dine je:

- upoznavanje s temeljnim pojmovima knjiţnične djelat-

nosti: knjiţna/neknjiţna graĎa (vrste, osobine), knjiga

(dijelovi, podaci: autor, naslov, nakladnik, godina izda-

nja), knjiţnica (vrste, zadaće, funkcije), katalozi knjiţnice

- upoznavanje općih osobina i zadaće školske knjiţnice

- upoznavanje sadrţaja propisanih Planom knjiţnično-

informacijskog obrazovanja

- sadrţaj, smještaj i raspored učeničkog knjiţnog fonda

- obrada i zaštita knjiga: lijepljenje signatura, umotavanje

i popravak knjiga

- estetsko ureĎivanje knjiţnice: slaganje knjiga, čišćenje

polica, ureĎivanje panoa

- razvrstavanje periodike i AV graĎe

- pomoć u reviziji i otpisu graĎe

- pomoć u organizaciji tematskih izloţbi u knjiţnici i ure-

Ďenju prigodnih panoa (prema planu obiljeţavanja značaj-

nih datuma ili obljetnica)

- sudjelovanje u tematskim radionicama i predavanjima

Osim ovoga još je dosta mogućnosti koje se mogu odradi-

ti.

13.Jeste li sudjelovali u nekim obiljeţavanjima?

Sudjelovali smo dosada u obiljeţavanju Mjeseca hrvatske

knjige i MeĎunarodnog dana školskih knjiţnica i Boţića.

14.Koji je cilj te aktivnosti?

Cilj je aktivnosti osposobljavanje učenika za cjeloţivotno

učenje. Radom skupine učenici proširuju znanja o radu

školske knjiţnice, knjiţničnoj djelatnosti općenito te o

tehnikama i metodama samostalnog intelektualnog rada i

učenja, posebno načinima pronalaţenja i vrednovanja

informacija.

INTERVJU S UĈENICIMA – MALIM KNJIŢNIĈARIMA

Intervju napisale: Ana Pleić i Lana Biondić, 8.b

.Zašto ste se odluĉili pohaĊati ovu skupinu?

Zanimljivo nam je biti u školskoj knjiţnici, volimo

knjige, volimo pregledavati i biti okruţeni knjiga-

ma pa smo se zato i odlučili pohaĎati ovu aktiv-

nost.

2.SviĊa li vam se rad skupine?

SviĎa nam se rad skupine jer radimo puno toga,

kao na primjer, pomaţemo knjiţničarki u slaganju

knjiga, zaštiti knjiga, ureĎujemo pano, učimo gla-

goljicu…

3.Koja vam je najdraţa knjiga koju ste proĉita-

li?

Najdraţe pročitane knjige su nam: Vlak u snijegu, Druţba Pere Kvrţice,

Emil i detektivi.

4.Ĉitate li redovito lektire?

Redovito čitamo lektire, a i nekad pročitamo knjigu koja nije propisana za

lektiru.

5.Kojim danom se okupljate?

Okupljamo se četvrtkom 6. sat.

6. Kakve knjige volite ĉitati?

Volimo čitati priče, pjesme, sve dječje autore.

19

Na ţupanijskom Lidranu 2013. predstavili su nas Luka Hat (monolog) i Tomislava Vengust (literarni rad).

Jednog jutra probudila sam se kao maĉka

Jednog lijepog jutra probudila sam se kao mačka! Umjesto u

lijepom, mekom, toplom krevetu ja sam se probudila na tvrdom,

popucalom betonu. Bila sam začuĎena što sam tako niska, no kad

sam pogledala oko sebe vidjela sam da imam lijepu meku dlaku.

Moj je tata izašao van! Skoro me zgazio, njegova je noga bila velika

kao moje tijelo! Odmah sam potrčala i uhvatila se za zelenu mreţu.

Tata se počeo smijati i otišao u auto. Boravila sam u dvorištu nekoli-

ko dana s drugim mačkama. Baka je izašla van i ostavila vrata otvo-

rena. Nosila je, kao i uvijek, svoju muholovku. Počela sam joj govo-

riti da sam gladna, da sam ţedna, a baka je govorila: „ Šic, šic!― Otr-

čala sam u kuću kroz otvorena vrata do mamine kuhinje. Skočila

sam na stol i zgrabila „klopu―. Slučajno sam ušla u svoju sobu, vid-

jela sam da nema mojeg ormara, stola, knjiga, pa čak ni kreveta!

Legla sam na pod i počela plakati. Mijaukala sam i traţila izlaz iz ovog pakla. Izašla sam iz kuće i pomisli-

la kako ću zauvijek ostati mačka. I to gladna, ţedna i neispavana mačka na koju nitko ne obraća pozornost.

Odjednom zvoni mobitel. Budim se. Što je? Što je? Mama viče: „ Zakasnit ćeš u školu!― Ustajem i

shvaćam da je to bio samo san pun mašte. Ujutro se pogledam u zrcalo i shvatim da sam opet lijepa djevoj-

čica, onakva kakvom me Bog stvorio.

Tomislava Vengust, 6.a

Na školskom natjecanju Lidrano 2013. sudjelovali su:

1. Martina Jukić, 8. a: monolog "Bogati otac, siromašni otac", Robert T. Kiyosaki,

Sharon L. Lechter (mentorica Kristina Krmpotić) i literarni rad „Stani uz me-

ne― (mentorica Kristina Krolo)

2. Luka Hat, 5.a: monolog "Ljepota ni(je) vaţna", Sanja Pilić

3. Marko Margetić, 5.b: „Zimski dan― (mentorica Kristina

Golubić)

4. Nikolina Kolenko, 5.b: „Snijeg, snijeg― (mentorica Kristina

Golubić)

5. Josipa Jambrešić, 5.b: „Jesen― (mentorica Kristina Golubić)

6. Lara Macanović, 5.b: „Ţuta haljina― (mentorica Kristina

Golubić)

7. Monika Bušljeta, 8.a: „Budi uz mene― (mentorica Kristina

Krolo)

8. Mirta Peček, 8.a: „Stani uz mene― (mentorica Kristina Krolo)

9. Tomislava Vengust, 6. a: "Jednog jutra probudih se kao mačka" (mentorica Kristina

Krolo)

20

Kako su vrijedni i marljivi učenici naše škole pokazalo se na brojnim ţupanijskim natjecanjima na kojima

smo sudjelovali.

VJERONAUK– Mirta Peček 8.a, Josip Som 8.a, Antun Zebec 8.a i Marko Bušljeta 6.a.

Osvojili su 3. mjesto na ţupanijskom natjecanju.

Mentor: Mirko Krolo

MATEMATIKA – Terezija Som učenica 4.b razreda, 9. mjesto. Mentorica: Evica

Medved

HRVATSKI JEZIK- Mirta Peček 8.a, 2.mjesto; Antun Zebec 8.a, 8. mjesto i Matea

Milovac 8.a, 10 mjesto.

Mentorica Kristina Krolo

GEOGRAFIJA– Marko Matijašec 8.b, 7. mjesto i Filip Falat 8.b, 9. mjesto.

Mentorica: Latica Harauzek

POVIJEST- Deni Kolačko 8.b, 7. mjesto.

Mentor: Vjekoslav Palatinuš

BIOLOGIJA– Mirta Peček 8.a, 2. mjesto; Lana Biondić 8.b, 3. mjesto; Anamarija

Hat 7.a, 4. mjesto i Josipa Jambrešić 7.b, 8. mjesto.

Mentor: Velimir Tresk

KEMIJA– Marin Bašek 7.a, 1. mjesto; Daniel Vidaković 7.a, 4. mjesto; Andreja Gojić 7.a,

6. mjesto; Anamaria Hat 7.a, 8. mjesto; Josip Som 8.a, 3. mjesto; Antun Zebec 8.a, 4. mjesto

i Mirta Peček 8.a, 5. mjesto.

Mentor: Velimir Tresk

SPORTSKI USPJESI

Završnica ţupanije u malom nogometu- dječaci—osvojeno 3. mjesto

Voditelj: Ivica Perković, prof.

Ţupanijsko prvenstvo u košarci za djevojčice—osvojeno 1. mjesto

Voditelj: Ivica Perković, prof.

Pobjednice: Nina Ramić, Samanta Barać, Elena AnĎelić, Josipa Jambrešić, Ines Vidović, Iva Kolačko,

Martina Čilag, Marija Mečenero, Nikolina Kolenko, Valentina Beštek.

21

LIK 2013 "Eko-etno moda" izloţba radova učenika osnovnih i srednjih škola iz područja vizualnih umjetnosti i dizajna. Ovogodišnja je

tema Odrţivi razvoj – EKO-ETNO MODA, zamišljeni odjevni predmeti od recikliranog materijala.

Sanela Ognjenović, 8.a Meri Pielić, 8.a

Tomislava Vengust, 6.a Monika Bušljeta, 8.a

Rad predloţen za drţavno natjecanje

22

Proljeće je tu

Proljeće je tu,

Proljeće je tu.

A kada je proljeće

I cvijeće je tu.

Ono nas gleda

Svojim malim okom šarenim.

Barbara Kovačić, 4.b

Proljeće i visibabe

Proljeće nam je došlo

S visibabama bijelim.

Bijelo zvono javlja

Da proljeće stiţe.

Evo našeg proljeća dragog!

Svi smo sretni

Jer došlo je proljeće...

Larisa Šokac, 4.b

Proljeće

Proljeće je stiglo i s njim novo veselje

Za djecu i mlade.

Igra i pjesma za sve ljude svijeta.

Mir za starije i umorne.

Proljeće, i cvijeće je stiglo.

Visibabe, šafrani, ljubičice i cica-

mace.

„Cvijeće je niklo!― vikala su djeca

S veseljem u vrtu.

Puno ljubavi i mira s proljećem je stiglo.

Matea Krsnik, 4.b

Proljeće u riječi i slici

Gabrijela Mačković, 4.b

Maćuhica Maćuhice, kakve li se boje?

Toplo sunce te kupa,

svojom toplinom grli.

Hladan vjetar mrsi ti

latice njeţne kao baršun.

O, maćuhice mala,

kako si samo mila i draga!

Ti, mali cvijetak

bojama svojim griješ nam srca,

njeţnim laticama duginih boja

daješ nam tako puno ljubavi.

Sara Čolić, 3. razred

Ivan Jelenčić, 2. razred

23

Marija Kriţek, 4.a

Proljetnice

Male visibabe su došle,

A za njima i šafrani

I još manji jaglaci.

Trava je lijepa i velika.

U malom vrtu su prolje-

tnice,

Lijepe male tratinčice.

Marko Grabovac, 4.b

Proljeće

Što to u proljeće raste?

Moţda visibabe i jaglaci,

šafrani i ljubičice.

Ptice lete i cvrkuću,

proljeće nam dolazi.

Nives Svečak, 4.b.

Uskrs u mojoj obitelji

Moja obitelj slavi Uskrs. Na

Uskrs slavimo Isusovo uskrs-

nuće, a moja je obitelj tada

jako sretna.

Uskrs slavimo tako da pospre-

mimo kuću, bojimo pisanice u

razne boje i izraĎujemo čestit-

ke. Na sam Uskrs imamo ru-

čak, veliki ručak, i onda se

okuplja cijela obitelj i svi su

sretni.

Proslava svake godine bude odlična. Jako volim Uskrs.

Matea Krsnik, 4.b

Uskrs u mojoj obitelji

Moja obitelj i ja svake godine slavimo Uskrs. Jako se radujem Uskrsu. Prije

Uskrsa radimo gnijezda, a nakon toga bojimo jaja. U nedjelju prije Uskrsa,

na Cvjetnicu idemo na svetu misu. Na misu idemo zato što je Isus prolazio

kroz Jeruzalem, a kada je tamo prolazio ljudi su ga dočekali s maslinovim

grančicama u ruci i klicanjem. Prije mise umijemo se u cvijeću. Na misu

nosimo cvijeće i maslinove grančice. Nakon tjedan dana dolazi Uskrs. Na

Uskrs slavimo Isusovo uskrsnuće. Kao i na Cvjetnicu tako i na Uskrs odla-

zimo na svetu misu. Na misu donosimo hranu da ju svećenik posveti. Posli-

je toga gledamo u gnijezda da vidimo što nam je uskršnji zeko donio. Ja

jako volim Uskrs zato što dobivamo darove, a što je još vaţnije cijela obi-

telj je na okupu.

Marin Milak, 4.a

Likovna grupa

Šetnjom do Čačinačkih ribnjaka, učenici i učiteljice razredne nasta-

ve, pozdravili su dolazak proljeća koje smo s nestrpljenjem čekali. Pozdrav proljeću !Pozdrav proljeću !Pozdrav proljeću !

24

ĈU VAJM O NAŠE ŠUME

Velika akcija sakupljanja starog papira

Povodom Svjetskog dana šuma u našoj školi odrţala se velika akcija sakup-

ljanja starog papira. Budući da će razred koji sakupi najviše papira biti nag-

raĎen, nastala je prava bitka za osvajanje nagrade. Cijela škola se natječe,

ali pravi se dvoboj odvijao izmeĎu 8.a i 7.a razreda. Na kraju je pobijedio 7.

a razred sa sakupljenih 600 kg papira.

Svi znamo da je puno uništenih šuma samo radi papira. Zato smo svjesni

vaţnosti očuvanja šuma. Brinemo o prirodi i ţelimo reciklirati što više tak-

vog otpada. U dva dana sakupljeno je oko 2,5 tone papira. Sakupljanju su

pomogli i naši vrijedni roditelji.

Jeste li znali …

da se recikliranjem 1 tone papira saĉuva 20 zrelih stabala, 180 000

litara vode, 7m3 šumskog prostora i 4 100 kWh elektriĉne energi-

je – to je dovoljno energije za odrţavanje prosječnog kućanstva 6 mje-

seci.

ŠTO JE RECIKLIRANJE...

Recikliranje je ponovno iskorištavanje sirovina iz otpad-

nog materijala. Sirovine koje se najčešće recikliraju su:

papir, staklo, plastika i metal. Simbol su recikliranja tri

strelice koje zatvaraju krug i označavaju odvojeno sakup-

ljanje, preradu i ponovnu upotrebu.

Molitva šume:

"Tek kad posijeĉete pos-

ljednje drvo, tek kad zat-

rujete posljednju rijeku,

tek kad upecate posljed-

nju ribu, tek tada ćete

spoznati da se novac ne

moţe jesti!"

D a n p l a n e t a Z e m l j e - 2 2 . t r a v n j a Već tradicionalnim Eko kvizom obiljeţili smo Dan planeta Zemlje.

U kvizu su sudjelovali učenici od 5. do 8. razreda, iz svakog razreda

po troje učenika koji su se meĎusobno natjecali u znanju iz ekologi-

je. Najbolje znanje pokazali su učenici osmog razreda: Filip Salopek,

Martina Makovec i Luka Čorda te odnijeli pobjedu na ovogodišnjem

Eko kvizu.

Izradili učenici 4.a

Petra Škiljić, 5.a

25

Priĉe iz ţabljeg svijeta

U utorak 19. oţujka 2013. našu školu posjetila je kazališna druţina „Putujuće

kazalište“ iz Osijeka. Izveli su predstavu pod nazivom „Priĉe iz ţabljeg

svijeta“. Saznali smo u koga se ţabac zaljubio i pomogli mu da vrati

svoju ljubav. Predstavu su pratili uĉenici od 1. do 4. razreda i naši vrti-

ćanci. Lijepo smo se zabavili i uţivali u predstavi.

Zemlja plaĉe

Ţivot Zemlje majke

daleko je od bajke.

Iscrpljena, na rubu snage,

a ljudi za to ne mare.

ZagaĎuju vodu, zrak i tlo

i čine veliko zlo.

Malaksalo hoda, hropti, kašlje

i zbog toga plače

svakim danom sve jače.

Jelena Zubak, 4.a

I ove smo se godine priključili

akciji "Zelena čistka".

Odlučili smo počistiti okoliš

naše škole te ga malo i uljepša-

ti. Tako smo posadili cvijeće

pred školom i uredili kamenja-

re.

Nismo čistili samo okoliš oko naše škole, već smo se uputili i malo dalje.

Sudjelovali smo u čišćenju prostora Parka prirode Papuk od Slatinskog

Drenovca do Jankovca, a u organizaciji JU Park prirode Papuk. Zemlja plaĉe

Kroz prozor gledam,

vani je oblačno.

Posvuda je tišina., čuje se sa-

mo grmljavina.

Tamno, mračno nebo

Ugasio se sjaj svijetlim

zvjezdicama.

Pao je mrak kao i prve kapi

kiše.

Mislio sam proći će…

Ali kako su sati prolazili

Kiša je padala sve više i više

…

Zemlja je trpila svu tu vlaţ-

nost

i skupa s nebom plakala.

Bilo je tmurno, dosadno.

Nikako nismo mogli ići van.

Sve je bilo blatno, mokro …

Zemlja je plakala i plakala ...

??????????????????

26

Pismo Adrianu Moleu

Dragi Adriane,

Već se dugo vremena nismo čuli. Nadam se da si dobro i da nemaš

nikakvih problema. Kada sam pročitao tvoj tajni dnevnik jako mi se

svidio jer u njega pišeš sve svoje probleme i poteškoće. Sviđa mi se

tvoje ponašanje, karakter i to što si odlučio voditi svoj dnevnik.

Nažalost tvoj tajni dnevnik pročitao sam samo jedanput, ali nadam se

da ću ga još koji put pročitati jer mi je to najbolja knjiga koju sam

ikad pročitao. Nadam se da ću pročitati i druge nastavke tvoga tajnog

dnevnika. Ti si mi najbolji lik od svih jer si realan i tvoja djela su

tinejdžerima jako zanimljiva. Šaljem ti puno pozdrava iz Hrvatske i

nadam se da ćeš uspijeti riješiti sve svoje probleme.

Josip Som, 8.a

Moja najdraţa lopta

Moja najdraţa lopta bila je razigrana, veselih boja i znatiţelj-

na. Svakoga dana s veseljem sam se s njom igrala. Zajedno

smo provodile ljetne dane, otkrivali svoje tajne i nove igre.

Svi su se divili njenoj ljepoti i razigranosti. Svi su htjeli takvu

loptu. Gdje god sam ja krenula, ona je išla sa mnom. Nismo

se razdvajale. Jednog ljetnog dana jedna nezgoda razdvojila

nas je zauvijek. Dok sam se igrala njome, odlutala je u ruţe i

probušila se. Bila sam jako tuţna i neutješna. Dobila sam

novu loptu, no ona nije mogla zamijeniti moju najdraţu, naj-

ljepšu, najrazigraniju i najraznobojniju loptu.

Karmen Jarnec, 4.a

Moja najdraţa lopta

Razmišljao sam o ovoj temi i pokušavao

se prisjetiti svih svojih lopti. Imao sam

stvarno svakakvih lopti. Košarkaške, no-

gometne, odbojkaške pa i one male bijele

lopte za stolni tenis. Ipak, nisam morao

dugo razmišljati o najdraţoj lopti. Imao

sam četiri godine kada sam s tatom išao na

prve košarkaške treninge. Tada sam od

tate dobio svoju prvu košarkašku loptu.

Bila je crvenkaste boje s lijepim crnim

linijama. S njom sam pogodio svoj prvi

koš. Nisam je puštao iz ruku. Nije ona bila

skupa, a ni previše lijepa, no za mene će

uvijek biti moja najdraţa lopta.

Nikola Krmpotić, 4.a

Jelena Mečenero, 2. razred

Dunja Viktorija Krolo, 1. razred

Frančeska Brajnović, 1. razred

Teuta Kajtazi, 2. razred

Stipe Japundţić, 2. razred

27

Lana Blagajac, 4.b

VULKAN

Zapisi iz budućnosti

Godine 6378. ljudi su napustili planet Zemlju i otišli na novootkriveni

planet po imenu Splateus.

Ljudi su došli na ideju preseljenja kada su ponestale zadnje zalihe nafte i

kada je planet bio toliko zagaĎen da su se djeca počela raĎati s opasnim bolestima. Pukovnik Kolovski iz

Rusije patentirao je najveći svemirski brod u koji su stali svi ljudi svijeta. Ljudi su napustili planet 1. 5.

6378. godine u 12:00 sati i otputovali u novi ţivot. Pukovnik Kolovski upravljao je brodom sa svoja dva

pomoćna robota koji su mu bili vjerni suradnici. Kada je brod sletio na planet Splateus, ljudi su prvih pede-

set godina ţivjeli u brodu, a kada su planet osposobili za ţivot i napravili 369 875 417 robota, odlučili su

svoj ţivot prepustiti njima. Roboti su slušali njihove naredbe sve dok jedan robot po imenu R2D2 nije odlu-

čio ujediniti sve robote i okrenuti ih protiv ljudi. Godine 6584. dogodila se velika pobuna robota. Plan robo-

ta bio je otjerati sve ljude s planeta Splateus kako bi oni imali slobodan ţivot bez zapovijedi. Ljudi su tada

na Zemlju poslali pet muškaraca i pet ţena da vide kakvo je stanje tamo te da ostave mačku i psa kako bi

mogli znati je li sada moguć ţivot na Zemlji. Nakon godinu dana opet je otišlo pet muškaraca i pet ţena na

Zemlju i rezultati su ih iznenadili. Mačka i pas su preţivjeli što je značilo da je moguće ţivjeti na Zemlji.

Ljudi su 1. 5. 7378. godine u 12:00 sati poletjeli na svoj stari planet u ţivot bez robota i bez onečišće-

nog zraka.

Andreja Gojić, 7. a

Moja obitelj

Moja je obitelj vesela i razigrana. Svako jutro u školu idemo ja

- Katarina, seka Tomislava, brat Gabrijel i brat Ţeljko. Moja

mama Jadranka rado nas sve ujutro probudi te odveze automo-

bilom u školu. Kada doĎemo iz škole, u vrijeme ručka, naša

baka Milica nam uvijek pripremi topli i fini ručak. A navečer

kada legnemo u topli krevet tata Tomislav daje nam poljubac u

čelo za laku noć.

Katarina Vengust, 3. razred

Jelena Mečenero, 2. razred

28

Sloboda Čovjek je roĎen s jedinstvenim ciljem, a to je vrlo jednostavno – da bude slobodan.

Svaki čovjek, usudio bih se čak reći i stvor zemaljskog čovječanstva, barem se jednom zapitao što

se nalazi s druge strane sjajne kugle – Sunca. Nekada sam osjećao

nepravdu prema tome što nisam izabran od strane Boţje da kra-

sim zemaljstvo kao veličanstveni orao. Tada bih uvijek znao sva-

ki kutak Zemlje. No, kako ne bi uvijek sve bilo savršeno, naš izo-

pačeni i pohlepni narod čini grozote za kojima slijedi najgora mo-

guća kazna – oduzeta sloboda. Dok smo svi mladi, lijepi i zdravi,

moramo zahvaljivati svim srcem što smo slobodni. Ne cijenimo

nešto dok nam to ne bude oduzeto. Kada bi barem više ljudi bilo

empatično pa više cijenilo ono što imaju. A ne znaju kako je u

nekim afričkim i azijskim drţavama gdje djeca nemaju djetinj-

stvo, osim ako se za djetinjstvo ne podrazumijeva teţak fizički

rad. Najgore od svega jest to što svatko ţeli komad „kolača―. Ta-

ko se izraţavam kako bih ublaţio istinu o strašnim ratovima gdje

prelijepa ţenska lica nikada ne budu otkrivena kako bi krasila

ljudske vidokruge. I to sve zbog politike ili kako ja volim reći

„političke slobode―.

MeĎu uništenim, ratnim i skrivenim ulicama pogubljeno je na

milijune ljudi, a što je još gore od toga, oduzeta im je najsavršeni-

ja, koju mi ne cijenimo ni „koliko je crno pod noktom― – sloboda!

Daniel Vidaković, 7. a

H A I K U P J E S M E U Ĉ E N I K A 5 . B

Puše tornado.

Stanovi su u zraku

u vječnom mraku.

Luka Bolješić

U ranu jesen

šareno lišće šušti,

vjetar ga nosi.

Lorena Samardţić

Ljeto se bliţi,

djeca sretno čekaju

ljetne praznike.

Vanesa Jurenec

Ljudi rade sad,

u šumi reţu drva

za jesenski dan.

Jakov Bolješić

Lijepo sunce

sjaji i grije more

pa ptice lete.

Fran Kolačko

Jedne jesenje

večeri jak vjetar je

jako puhao.

Lara Macanović

29

M o j a b a k a

Ponekad ljudi nisu svjesni koliko su zapravo sretni dok im neki dogaĎaj ne preokrene cijeli ţivot.

Ranije sam prisutnost bake u svom ţivotu uzimala, kako se to kaţe, „zdravo za gotovo―. Od roĎenja

je bila uz mene, konstanta u mome ţivotu kojoj sam se uvijek obraćala kada me majka jednostavno nije

razumjela. Bila je drugačija od svih drugih baka. Dok su bake mojih prijatelja nosile marame preko svoje

sijede kose te se još uvijek drţale starinske mode dok su izlazile iz kuće samo na nedjeljnju misu, moja me

baka učila kako napraviti zvijezdu u dvorištu svoje velike kuće dok se vjetar igrao s njenom kratkom pla-

vom kosom. Uvijek mi je prigovarala kako sam kao „drvena Marija― jer me sport nikada nije previše privla-

čio, više sam voljela zavući se u kuću te čitati knjige, čemu je ona potpuna suprotnost. Bila je najţivahnija

osoba koju poznajem, osmijeh joj se nikada nije skidao s lica. Ali, sve se to promijenilo jednoga prekrasno-

ga sunačanoga dana koji je bio tako lijep da čovjek pomisli kako se ništa loše ne moţe dogoditi na takav

dan. Moja je baka doţivjela srčani udar. Nekoliko dana koji su uslijedili bili su najgori u mome ţivotu. Nis-

mo znali hoće li preţivjeti, hoćemo li opet vidjeti onaj njen zarazni osmijeh. No bila je dovoljno snaţna te

izdrţala iako više nije bila ona stara. Više ne moţe ni u običnu šetnju otići sama, a kamoli da moţe trčati za

mnom po dvorištu kao nekada.

Sada cijenim svaki trenutak koji provodim uz nju jer znam da moţda uskoro neću imati priliku.

Anamaria Hat, 7. a

Tomislav Rugaš, 7.a Marija Kriţek, 7.a

30

Moje mjesto

Ja ţivim u mjestu po imenu Čačinci. Čačinci su u blizini gore Pa-

puk. U mome su selu rgovine, lijepe kuće, škola, crkva, ţeljezni-

ca… U Čačincima ima jedna sladole-

darnica. Tamo najviše volim slado-

led. Ljudi su ljubazni, marljivi te

spremni pomoći. Moje selo ima umi-

rujuća mjesta poput šuma i livada.

Osjećam se sigurno i sretno zato što

je to moj rodni kraj.

Ja bih drugima poručila:

U rodnom kraju srce ti uvijek ostaje,

a kod kuće je najljepše.

Magdalena Jelenčić, 2. razred

Moje mjesto—ČAČINCI Moji Ĉaĉinci

Ţivim u slavonskom selu po imenu Čačinci. Iako Ča-

činci zauzimaju samo komadić Hrvatske, zasigurno prido-

nose ljepotama naše Domovine. Ponekad mislim da nema-

mo dovoljno mogućnosti i da zaostajemo za ostalim dije-

lovima Hrvatske, ali uvijek moţemo naći nešto za sebe i

gdje moţemo provoditi slobodno vrijeme s prijateljima.

U Čačincima imamo nekoliko ugostiteljskih objekata,

športskih igrališta, trgovina, pekara, dvije banke, poštu,

ljekarnu, dom zdravlja… Za prvu ruku dovoljno, ali ako

ţelimo nešto više, moramo se uputiti u neko veće mjesto,

no uvijek se vraćamo s osmjehom kući jer je kod kuće

najljepše. A Čačinci su moj dom. U našoj je općini nedavno otvoren Turistički ured koji našim posjetitelji-

ma predstavlja našu turističku ponudu. Jedan od zasigurno najznačajnijih turističkih značajki je Park priro-

de Papuk s Park šumom Jankovac koja privlači posjetitelje iz različitih dijelova Lijepe Naše. Naš doprinos

kulturi predstavlja KUD ''Čačinci''. Naše selo krasi i crkva Presvetog Trojstva koja svojim ţupnim radom

pridonosi razvoju Čačinaca. Za one nešto starije otvoren je Dom kulture u kojemu se organiziraju razne pri-

redbe. Naša općina ima dugogodišnju povijest, počevši od davnih vremena pa sve do današnjih dana jer mi

gradimo našu novu povijest.

U općini Čačinci ima oko 3000 stanovnika koji su otvoreni prema svima. U Čačincima čuvamo tradiciju

i njene vrijednosti u ţelji da se novim naraštajima prenese ta vrijednost ţivota u slavonskom selu.

Mirta Peček, 8.a Moje selo

Kad sam bila ja još jako mala,

da sam Čačinčanka, nisam ni znala.

Saznala sam to tek u vrtiću,

pričale nam tete tu prelijepu priču.

Vaše selo Čačinci se zovu

i tu ćete provesti cijelu mladost svoju.

Sad kad idem već u razred peti

i sama mogu sve vidjeti.

Ima školu i novu dvoranu,

kad je fešta mnogi ljudi stanu.

Dva su trga od dva velikana:

Kuharića i Franje TuĎmana.

Divne ljude i još puno toga,

ţupnu crkvu Trojstva Presvetoga.

Puno sela ima na ovom planetu,

al' je moje najljepše na svijetu.

Ana Bari, 5.a

31

16. travnja proslavili smo Dan općine Ĉaĉinci.

Povodom tog dana u našoj je

školi postavljena izloţba slika

“ Ĉaĉinaĉke obitelji kroz vri-

jeme” koju su mogli pogledati

svi učenici, roditelji i mještani.

Na radost svih učenika taj dan nije bilo nastave, ali smo svejedno svi

došli u školu i sudjelovali u brojnim aktivnostima.

Na školskom igralištu odrţan je

turnir u nogometu. Sudjelovali

su učenici od 5. do 8. razreda.

Pobjedu su odnijeli najstariji i

najiskusniji, učenici 8. razreda.

Moje mjesto

Kada sam bila na natjecanju u svome malome mjestu zvanom Čačinci, svi natjecatelji bili su pozva-

ni u turističku zajednicu kako bi pogledali prezentaciju o prirodnim bogatstvima i ljepotama Čačinaca.

Do tada nisam znala da moje mjesto ima svoju turističku zajednicu, nisam se mogla sjetiti nijedne

posebnosti koju bi ovo selo imalo. No kada je prezentacija počela, odmah sam promijenila mišljenje. Slike

su prikazivale turistički i kulturni biser Čačinaca – Jankovac. Sjetila sam se kako sam tamo provela neke od

najljepših obiteljskih trenutaka planinareći po obroncima Papuka ili samo uţivajući uz ţuborenje potoka

sjedeći uz odmorište. Kasnije su slike prikazivale ribnjak koji se nalazi na izlazu iz moga mjesta. Prije dvije

godine ribnjak je preureĎen, doneseni su stolovi i klupe te je posaĎeno cvijeće. Stvorena je stvarno „oaza

mira―. Nakon toga slijedile su zanimljive činjenice o Čačincima. Na primjer, Čačinci su meĎu prvim selima

koja su dobila električnu energiju.

Svakim sam trenutkom bila sve ponosnija na svoje rodno mjesto.

Anamaria Hat, 7. a

32

Jeziĉe Hrvata

Naš jezik, naša radost,

hrvatskim riječima ispunjena mladost.

Jezik, s njim se raĎaš,

u tebi postoji i dok sanjaš.

Oţujak, mjesec njegov,

spomen na povijest,

ljubav i vjernost

koju mu daje narod njegov!

Narječja tri ima,

ljudi govore njima.

Svi smo jedno,

jer naš je jezik nešto vrijedno!

Mirta Peček, 8.a

Hrvatski jezik

Hrvatski je jezik

naše malo blago,

što ge više učiš

to ti više drago.

Otvornici, zatvornici,

padeţi i imenice,

puna glava nekih spisa…

Samo ne znam više

tiska li se opet nova knjiga pravopisa.

I sad kad začuh „pjesmica―,

odsjekoše mi se noge.

Zašto, al’ zašto baš uvijek

uz taj naš jezik idu

učiteljice stroge?

Filip Falat 8.b

Hrvatska– 28. EU ĉlanica

Povodom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. napravili smo trodimenzionalni

plakat pod nazivom 'Hrvatska – 28. članica EU'. Hrvatska će popuniti prostor nadnacionalne zajednice –

Europsku uniju s ciljem ujedinjenja svih europskih nezavisnih drţava. U Europskoj uniji treba vladati tole-

rancija bez postojeće ideje o nacionalizmu ili rasizmu, svi narodi trebaju biti ujedinjeni u različitosti i pošti-

vati svaku etničku ili religijsku raznolikost. Plakat prikazuje kartu Europe sa svim njenim članicama i drţa-

ve obojene različitim bojama po vremenu pristupanja EU. Svaka svjetska drţava pa tako i europska ima

sportska dostignuća pa za svaku drţavu imamo najistaknutijeg sportaša u odreĎenoj sportskoj disciplini. Na

prostoru geografskog po-

loţaja drţave članice EU

umetnuta je zastavica koja

doslovno iskače iz osebuj-

ne karte Europe. Plakat

sadrţi 27 malih trodimen-

zionalnih zastava i napo-

kon slobodno izrecivom

28. zastavicom Hrvatske.

Svaki sportaš koji preds-

tavlja svoju jedinstvenu

drţavu razlikuje se kao i

svaki čovjek i pokreće

jednu veliku ideju bez

rasizma i ujedinjenu u

različitosti što je glavni

moralni cilj Europske uni-

je.

Daniel Vidaković, 7.a

Z a b a v l j a m o s e i u č i m o … .

33

DAN ZAMIJENJENIH ULOGA

Kao i proteklih godina krajem svibnja u našoj školi odrţan je Dan zamijenjenih uloga.

Neobičan dan kada učenici postaju učitelji, ravnatelji, pedagozi, tajnici, domari, kuhari, a svi odrasli postaju

učenici.

Petra Ţuparić u ulozi tajnice Ana Pleić i Martina Makovec u ulozi odgojiteljica

Katarina Novoselac u ulozi nastavnice biologije Marko Matijašec u ulozi domara

SAT POVIJESTI U PRIRODI

Budući da se u 8. razredu iz povijesti uči o Domovinskom ratu, organiziran nam je sat povi-

jesti u prirodi u Humljanima. Osmi razredi otišli su autobusom u Humljane kako bi čuli

nešto o napadnutim policajcima koji su za vrijeme rata vršili ophodnju. Nastavnik povijesti

Vjekoslav Palatinuš ispričao nam je zanimljivu, ali tuţnu priču o tome kako su jednog poli-

cajca ubili, a ostale ranili. Pozorno smo slušali nakon molitve i minute šutnje krenuli natrag u

autobus pa u Čačince. Naučili smo kako ne trebamo osuĎivati, ali niti zaboraviti.

Lana Biondić, 8. b

Azra

Bilo je rano proljetno jutro, još malo hladno

za proljeće. Pred ulaznim vratima našlo se

nešto smeĎe i maleno te se treslo od hladno-

će i straha. Bio je to mali psić ostavljen pred našim

vratima. Kada sam se probudila i ugledala ga, odmah

mi se svidio. Budući da smo već imali psa, nije nam

trebao drugi. Moja baka i djed nisu imali psa te smo

to malo smeĎe štene odnijeli kod njih. Oni su ga naz-

vali Azra i bili su veoma veseli.

Sara Čolić, 3. razred

34

Krapina,

Trakošćan,

Varaţdin

Petak, 10. svibnja.

Konačno je došao i

taj dan kojeg sam

dugo čekala. Jutro,

sedam sati, autobus

polazi s učenicima

petih i šestih razre-

da naše škole.

Put nas vodi u naše

prelijepo Hrvatsko

zagorje. Prvo mjesto

koje smo posjetili bio je

Muzej evolucije. Svima nam se jako svidjelo jer takvo što nitko od nas djece do sada u ţivotu nije vidio.

Nakon toga pošli smo, po mojem mišljenu, na najbolje mjesto ovog putovanja, a to je bio ručak u restoranu

u Trakošćanu, koji se nalazi u podnoţju prekrasnog dvorca Trakošćan, kojeg smo kasnije detaljno i obišli.

Iskreno rečeno, taj dvorac mi se jako svidio. Poslije Trakošćana krenuli smo put Varaţdina, starog barok-

nog grada. Tamo smo vidjeli po mnogima najljepše groblje u Europi. Kasnije smo otišli u razgledavanje

grada, ali naţalost u tome nas je omela kiša. No, sve u svemu na kraju svi smo bili zadovoljni viĎenim.

Kasno poslijepodne krenuli smo kući. Cijelim putem našim autobusom orila se pjesma veselih i zadovoljnih

izletnika.

Ana Bari, 5.a

Zagreb

Kao i generacije prije nas svoj

zadnji, zajednički izlet proveli

smo u Zagrebu.

Krenuli smo oko šest sati ujut-

ro, a oko devet smo se vratili

kući. S malim zakašnjenjem

prva lokacija koju smo posje-

tili bio je Hrvatski sabor. U

saboru smo imali vodiča koji

nam je pokazivao i objašnja-

vao tijela i funkcioniranje Sa-

bora. Zatim smo posjetili Teh-

nički muzej. Tamo smo tako-

Ďer imali vodiča koji nas je

vodio kroz muzej i rudnik. Pos-

jetili smo i Zvjezdarnicu u kojoj

smo slušali o zvijezdama, planetima i ostalim nebeskim tijelima. Po mom mišljenju najzanimljivije mjesto

koje smo posjetili bila je RTL televizija. Upoznali smo voditeljicu Exclusiva, Editu Misirić, Dorijana Klari-

ća i još neke poznate ljude s televizije. Nakon toga otišli smo na ručak u Arenu centar gdje smo imali i slo-

bodno vrijeme.

Ovo je bio najbolji izlet jer nam je ujedno i zadnji zajednički.

35

Vukovar, Osijek Učenici prvog i drugog razreda posjetili su Vukovar gdje su obiš-

li Vukovarsku bolnicu, Vojarnu 124 vukovarske brigade, Franje-

vački samostan, kriţ na ušću Vuke i Dunava. Nakon razgleda

Vukovara uputili su se za Osijek gdje su ručali, posjetili ZOO,

šetali gradom te se na kraju zasladili sladoledom u slastičarnici

Petar Pan.

Zagreb Dana 20. 5. 2013. učenici trećeg te četvrtog a i b razreda

sa svojim učiteljicama posjetili su našu metropolu i nje-

zine znamenitosti. Na Trgu svetog Marka vidjeli su isto-

imenu crkvu te Banske dvore gdje je sjedište Vlade Re-

publike Hrvatske. Posjetili su Hrvatski sabor i sjedili u

Sabornici u kojoj se odrţavaju sjednice. Prošli su pokraj

spomenika banu Josipu Jelačiću, vozili se uspinjačom

koja spaja Gornji i Donji grad i obišli veličanstvenu

Zagrebačku katedralu.U zgradi Hrvatske radiotelevizije

obišli su prostorije u kojima su snimani show„Ples sa

zvijezdama―, kvizovi: „1 protiv 100― i sl. Umorili su se

hodajući nepreglednim hodnicima pa im je dobro došla

okrijepa ručkom i pićem u HRT-ovu restoranu. Zatim je

slijedio odmor u Cinestaru uz ludo zabavan 3D animirani film The Croods koji govori o avanturama prve obitelji.

Šećer na kraju bio je obilazak Zoološkog vrta i razgledavanje mnogobrojnih ţivotinja. Na putu kući igrali su kviz

znanja o Zagrebu i prepričavali brojne doţivljaje.

Vodice Učenici 7. a i 7. b razreda u pratnji s razrednicama krenuli su 17. lipnja 2013. u ranim jutarnjim

satima na višednevnu ekskurziju.

Cilj ekskurzije bio je upoznavanje povijesnih, kulturnih i prirodnih znamenitosti Hrvatske, točnije

srednjeg Jadrana. Tijekom pet dana posjetili

su grad Zadar, Aquarium i Muzej pomorske

tradicije u Vodicama. TakoĎer, razgledali su

Split, Trogir i Šibenik te posjetili Nacionalni

park Krku, a svaki je dan slijedilo i slobodno

vrijeme za kupanje i odmor. Peti su dan napu-

stili hotel nakon ručka te u povratku posjetili

Memorijalni centar Nikole Tesle. Kući su sti-

gli u kasnim večernjim satima.

36

Svjetsk i dan borbe prot iv pušenja

Dan koji se širom svijeta obiljeţava 31. svibnja. Pogledajte kako su taj dan obiljeţili učenici sedmih razreda.

Dan nepušenja

Bliži nam se dan koji se obilježava.

31.svibnja, Dan protiv pušenja.

Dan nepušača,

bez katrana, bez nikotina,

bez ugljičnog monoksida.

Dan bez cigareta,

bez bolesti, bez boli i tuge,

jer ovisnost uništava drage nam ljude!

Samantha Barać, 7.b

Stop pušenju

Svi jako dobro znamo da pušenje škodi,

Al' isto tako i da je u modi.

Jedan dim sada, jedan za sat-dva,

ProĎe mjesec i strastveni sam pušač ja.

Nokti mi se ţute, u prsima me peče,

Kako da sada ostavim to smeće?

Nervoza je sve veća, organizam traţi dima,

U kratkom trenutku zamjerim se svima.

Izlaz iz tog pakla grčevito traţim,

Al' nikako ţelju za cigaretom da ublaţim.

Ma neka one budu sto puta u modi,

Molim Te, Boţe, tog poroka me oslobodi.

Manuel Končevski, 7.b

Cigareta nije spas

Kad si u problemu i spasa ti nema,

ne poseži za cigaretom jer ti ona još veće problema sprema.

Ovisnost ti stvara, zdravlje ti razara,

gura te u još problema, tada spasa nema.

Ima jedna tajna,

cigareta nije sjajna. Život bez nje ljepše prođe

i starost nam zdrava dođe.

Misliš da si faca, misliš da si fora,

a ne shvaćaš. Život s cigaretom,

noćna ti je mora! Josipa Jambrešić, 7.b

37

Pušaĉ

Jedan čovjek bez cigareta nije mogao

I sav je svoj novac

Na njih trošio.

Svi su ga već po tome poznavali,

Svi su mu uzalud govorili:

"Ostavi se cigareta, one su zlo!

Ostat ćeš bez zdravlja, zar ti treba to?"

Nikad nikoga nije slušao, uvijek je svojim putem

išao.

Sve dok jednog dana nije osjetio

Da se njegovo stanje pogoršalo!

Ţuti zubi, ţuti nokti, grozan kašalj...

Ti uţasni simptomi!

Tada se osvijestio i sam sebi rekao:

"Dosta je bilo ovoga, odričem se pušenja i cigareta,

Biti mlad i bolestan prava je šteta!"

Ines Milak, 7.b

Mali folklor

Mali zbor

38

To sam ja!

Šetam, šetam i odjednom hop. Propadnem pored mora u

dubinu, dubine. Pogledam oko sebe plivam kao riba, ri-

bica. Ja sam u dvorcu mame kraljice – ribe. Sve je puno

mjehurića, kamenĉića, a ja sam zlatna ribica, lijepa kao

moja mama! Svi mi se dive dok plešem po dubinama mo-

ra. Gledam i vidim svjetlo. Što je to? Zanima me, ţelim

to vidjeti! Plivam sve brţe i brţe, osjetim snaţnu toplinu.

Evo me opet šetam pored mora, jedem veliki sladoled.

Od radosti pjevam, plešem la, la, la…

Eto to sam ja!

Katarina Vengust, 3. razred

Kristina Sabo (1.r.), Tin i Jan Navratil (2. r.) učenici su područne škole u Humljanima.

I ove godine bili smo vrijedni… pisali smo, čitali, računali, slikali, pjevali, plesali, učili kroz igru i u pri-

rodi…

Bilo je i tuge i sreće…, ali nismo se dali

i priveli smo i kraju ovu nastavnu godi-

nu

Obiljeţili smo: Hrvatski olimpijski dan,

Dječji tjedan, Dane kruha i zahvalnosti

za plodove zemlje, Sv. Nikolu, Boţić i

Novu godinu prigodnom priredbom u

matičnoj školi ( u sauradnji s učiteljicom

i učenicima matične škole), Poklade,

Valentinovo, Uskrs, Dane voda, Dan

planeta Zemlje, Majčin dan i MeĎunaro-

dni dan obitelji te kraj nastavne godine

(sudjelovanje na priredbi u sauradnji s

učenicima i učiteljicom 2. r. matične

škole)

Učiteljica: Suzana Lekić

Morski svijet 4. b razreda

39

Svečanim programom obiljeţili smo Dan škole

MOJA ŠKOLA

Završavam peti razred, Da ti vidiš

a i tri ću još. onda tog veselja

Sve u našoj školi cijela škola bruji

Antun Gustav Matoš. ko košnica pčela.

Mi svi Ďaci Ne idu u nju

ponosni smo time, samo Čačinčani

što nam škola nosi već tu idu

baš njegovo ime. i okolni seljani.

A mi Ďaci! Rajnopoljci, Brezovljanci,

Eh, ima nas svakakvih Paušinčani, Vojlovčani,

dobrih, manje dobrih, Humljančani i

ali i odličnih. Bukvičani.

Bili bismo Još nam jedna

mi moţda i bolji godinica proĎe,

da su nastavnici osmi ode,

malo manje strogi. a prvi razred doĎe.

Al’ kad ne bi Sve prolazi

takvi bili i vječno ne traje,

cijelu školu samo naša škola

mi bi rasturili. zauvijek ostaje.

Kada zvonce I neka bude

označi kraj sata, kao na početku

a nastavnici iziĎu A. G. Matoša Čačinci

kroz vrata. Najbolja na svijetu!

Ana Bari, 5.a

Ravnateljica nagraĎuje najbolje učenike.

40

Bliţi se kraj školske godine i osmaši se muče s odlukom za daljnje školovanje. Zanimalo nas je kako razmi-

šljaju, koji su im planovi, koja pitanja ih najviše muče te smo proveli malu anonimnu anketu. U anketi je

sudjelovalo 35 učenika osmih razreda.

1. Koju školu bi ţeljeli upisati?

- Najpopularnije srednje škole su : Turističko– hotelijerska, komercijalna, zatim gimnazija, medicin-

ska i kuharska, a nešto manje ih se odlučilo za mehatroniku, elektrotehničku i frizersku.

2. Imaju li prijatelji utjecaj na vaš odabir srednje škole?

- Samo je troje učenika na ovo pitanje odgovorilo pozitivno, dok na većinu osmaša prijatelji nemaju

utjecaj kod odabira škole.

3. Savjetuju li vas roditelji u odabiru srednje škole?

- Od 35 ispitanih učenika, njih 30 je odgovorilo da ih roditelji savjetuju u odbiru škole.

4. Koji su još razlozi koji mogu utjecati na vaš odabir srednje škole?

- Najčešći razlozi koje su osmaši naveli su: ljubav, dobra plaća, posao te zabava, odlazak od kuće….

5. Je li blizina srednje škole vaţan kriterij kod upisa?

- Većina učenika odgovorila je da im blizina škole nije vaţna.

6. Ţelite li nakon srednje škole nastaviti školovanje ili odmah potraţiti posao?

- Polovica ispitanih učenika ţeli nastaviti školovanje, dok će ostali nakon srednje traţiti posao.

7. U kojem bi od navedenih gradova najradije upisali srednju školu?

- Od gradova koje smo naveli u anketi (Osijek, Orahovica, Našice, Virovitica, Slatina), najviše

učenika zaokruţilo je Osijek.

8. Što mislite o Ċaĉkim domovima?

- Mišljenja o ovome pitanju različita su, jedan dio učenika misli da su dobri i voljeli bi biti smješteni

u domu, dok bi drugi radije putovali od kuće.

Lana Biondić i Ana Pleić, 8.b

FO- RUM KAZALIŠTE

Učiteljica Tamara Ivić i učenici 7. a razreda ( Marin Bašek,

Daniel Vidaković, Lea Pleša, Anamaria Hat, Ivan Vukušić)

U sklopu projekta „Budi neovisan“ – prevencija ovis-nosti kod djece i mladih, ravnateljica Kristina Krmpotić i učiteljica Tamara Ivić

odrţale su radionicu forum-kazališta s učenicima 7.a raz-

reda.

Cilj je bio poticati donošenje ispravnih odluka i izbjega-

vanje ili mijenjanje loših navika učenika.

6 učenika se potrudilo glumeći u negativnoj verziji forum

-priče u kojoj uspijevaju nagovoriti prijatelje da im se

pridruţe u konzumiranju alkohola i cigareta.

Još se više iskazao ostatak razreda koji je imao zadatak

glumom preoblikovati priču da dobije poţeljan ishod u

kojoj nagovarani odbijaju loše poroke ili povedu „loše

društvo― na pravi put.

Na kraju su učenici zaključili da je važno ostati svoj

kada smo u pravu i ne treba popustiti lošim utjecaji-

ma vršnjaka.

41

Pjesma o mom razredu

Ravnateljica je čest gost u razredu

gdje uvijek nešto šteka ili ―fali‖,

a nastavnicima smo u oči pali.

Lana je predsjednica naša,

Vrhovski se kao luĎak često ponaša.

Kata u našem razredu je tata–mata

jer se s dečkima po školi hvata.

Čavića u školi često nema,

a s Denijem i Falatom uvijek problema.

Marina i Matea jako su prisne,

a Ana od smijeha često vrisne.

Petra i Martina prijateljice su prave,

a Heć nije ponosan izgledom svoje glave.

Marko u našem razredu je nogometaš,

dok je Jukić blagajnik naš.

Dino je počeo strane pjesme slušati

i nama ih pod odmorima puštati.

I na kraju, što više reći nego

ili se ljutite ili se smijte

ili idite pa pijte!!!

Stipe Čavić, 8.b

Prvi red: Matea Vojković, Marina Far-

kaš, Petra Župarić, Martina Makovec,

Katarina Novoselac

Drugi red: razrednik Siniša Milosav-

ljević, Ivan Jukić, Marko Matijašec,

Deni Kolačko, Lana Biondić, Matej

Hečimović, Ana Pleić

Treći red: Filip Falat, Daniel Šumski,

Dino Bušljeta i Ivan Vrhovski

Na slici nedostaje Stipe Čavić

N a p u š t a n a s j o š j e d n a

g e n e r a c i j a o s m a š a .

U p o z n a j m o i h !

Prvi red: Josipa Bucifal, Martina Jukić,

Monika Bušljeta, razrednica Sanja Cingel,

Sanela Ognjenović, Spomenka Ognjenović

Drugi red: Filip Salopek, Antun Zebec,

Monika Navratil, Ivan Bušljeta, Matea Mi-

lovac, Mirta Peček, Dragana Margetić,

Meri Pielić

Treći red: Tomislav Tir, Luka Čorda, To-

mislav Jergović, David Morović i Josip

Som

Na slici nedostaje Antonela Jusup

42

2012./2013. školske godine u

prvi razred upisano je 23 učeni-

ka, od toga 14 dječaka i 9 dje-

vojčica.

Upisom u prvi razred onu poznatu pjesmicu „ Mi

smo djeca vesela, rado bi se igrala, al´ ne znamo

što…―, ubrzo je zamijenio rad, učenje i dr.

Ali zato što smo bili vrijedni i marljivi naučili

smo čitati, pisati, zbrajati i oduzimati do 20, a

učimo i kako postati odgovoran Ďak, dobar prija-

telj i još štošta drugo što će nam pomoći da posta-

nemo veliki, pametni i pošteni ljudi.

No, u školi nismo samo učili, malo smo se i za-

bavljali i to kroz igru, pjevanje ali i druţenje na

izletima i ekskurziji.

Tako smo već ove godine obiljeţili Dječji tjedan

odlaskom u Osijek i to u Cinestar i kazalište, Hr-

vatski olimpijski dan, Dane kruha, dočekali smo

svetog Nikolu, a neki od nas sudjelovali su i na

boţićnoj priredbi. Šetali smo do čačinačkih rib-

njaka gdje smo nastavom u prirodi pozdravili pro-

ljeće, bili smo na jednodnevnom izletu u Vukova-

ru te u ZOO vrtu u Osijeku, a pripremamo se

pozdraviti i naše nasljednike, buduće učenike

prvog razreda kratkom priredbom krajem ljeta, tj.

početkom nove školske godine.

Eto, to bi bilo to od nas prvašića, moţda smo neš-

to i zaboravili jer puno je

toga bilo ( tko bi to sve

popamtio već u prvom

razredu), najbitnije je

da smo se svi dobro

zabavili, a vas dragi

čitatelji pozdravljamo

do neke sljedeće pri-

like.

Pozdravljamo vas

stihovima pjesme

„Nema više rada,

nema više škole,

ljeto je stiglo mi ide-

mo na more !―

Učiteljica Danijela

Lokner

MI SMO ĐACI PRVACI

Matko Barukčić, Helena Bolješić, Fran-

česka Brajnović, Teo Bušljeta, Paulina

Farkaš, Luka Jerbić, Luka Kapraljević,

Niko Koprivica, Dunja Viktorija Krolo,

Anita Krsnik, Luka Lazar, Klaudio Lokner,

Lana Morović, Kristijan Ognjenović, Ro-

mano Ognjenović, Noa Pleša, Kristina

Sabo, Marta Takač, Lorena Ugarković,

Gabrijel Vengust, Luka Vukovski, Vanessa

Vukušić, Frane Zubak, Borna Župan

I dok jedna generacija napušta našu školu, nove generacije dolaze. To su naši

prvašići. Upoznajmo i njih i pogledajmo kako je protekla njihova prva godina

u školskim klupama.

43

Š K O L S K I B I S E R I :

Učitelj: Kako dišu biljke?

Učenik: Škrgama

Učiteljica: Nabroji neka vjerska središta nizinske Hr-

vatske.

Učenik: MeĎugorje

Učitelj: Tko je vodio seljačku bunu?

Učenik: Papa Ivan Pavao II.

Učitelj: Napiši simbol sumpora.

Učenik napiše Es.

Učiteljica: Navedi jednu euroazijsku drţavu.

Učenik: Hrvatska

Učitelj: Koji je najveći školjkaš u Jadranskom moru?

Učenik: perika…

Učitelj: Što je zrakasta simetrija?

Učenik: Simetrala ispunjena zrakom..

Učitelj: Što nam treba da počinimo teški grijeh?

Učenik: puška…

Učitelj: Navedi primjer neke otopine.

Učenik: Cedevita

Učiteljica: Jesi naučio pjesmicu?

Učenik: A, ne ide mi gramatika.

Učiteljica prozove učenika pred ploču i kaţe mu da na-

piše ―NAOČALE‖

Učenik sav izmučen razmišljanjem napiše ―NAČALE‖

Učitelj: Kakva voda izlazi iz slavine?

Učenik: Pa…. mineralna

( učenik recitira pjesmicu autora Čan Tiju Lin: List pro-

ljetne vrbe)

Učenik: Čan Tiju List

Učiteljica: Tamara, doĎi sjedni u prvu klupu.

Elena: Elena!

Nastavnica: Molim?

Elena: Zovem se Elena.

Nastavnica: Znam ja kako se ti zoveš. Govorim Tamari.

NARODNE ZAGONETKE

Četiri brata putem trče,

jedan drugoga ne mogu stići.

kotači

Imam igle, ne znam šiti,

tko će mene pogoditi? jeţ

Crno ruho ima, repom rado klima,

u gaju skakuta, frula mu je ţuta.

kos

Što bez nogu bjeţi, a bez ruku grabi?

riba

Po vodi plovi, po suhom hodi,

iz kuće se ne izvlači.

kornjača

Bijela njiva,

crno sjeme,

mudra glava njivu sije.

knjiga

Nives Maričić, 6.a Marija Zubčić, 6.a

Matej Zuanović, 6.a

44