Uputa za pisanje radova na FSB-u

Sveuilite u ZagrebuFakultet strojarstva i brodogradnjeKatedra za motore i vozila

Seminarski rad iz kolegijaElektrina oprema motornih vozila

Naslov seminarskog/semestralnog rada

Tekst mat.broj zamijeniti s matinim brojem studenta koji je autor rada.

Ime i prezimemat. broj

U Zagrebu, mjesec 2011.

1

Sadraj

1.Saetak22.Uvod23.Sadraj seminarskog/semestralnog rada24.Pravila24.1.Mjerne jedinice24.2.to valja pisati uspravno, a to koso - DIN 133834.3.Stil pisanja i terminologija44.4.Slike44.5.Tablice74.6.Grafiko oblikovanje74.7.Znakovi interpunkcija i razmaci74.8.Kratke napomene74.9.Pregledavanje i predavanje rada84.10.Pregledavanje rada u elektronikom obliku84.11.Literatura95.Zakljuak106.Izrada prezentacije10Literatura11Kratko o nazivima motora11

Popis slikaPopis tablicaPopis oznaka i kratica

SaetakZa seminarske/semestralne radove koje studenti izrauju u okviru preddiplomskog ili diplomskog studija na FSB-u opisano je to rad treba sadravati te su dane kratke upute kako rad treba izgledati.Navedeni su primjeri to u radu treba biti i to pri izradi tj. pisanju rada treba izbjegavati.(Ukoliko je rad opseniji moe imati i saetak. Saetak nije isto to i zakljuak.)UvodSeminarski rad treba pisati prema priloenim uputama jer e mu to dati formu koja je e omoguiti laku itljivost i potivanje uobiajenih normi pri izradi takvih radova.Sadraj seminarskog/semestralnog radaSeminarski rad zadatak treba sadravati: Naslovnu stranicu (FSB, naziv kolegija, naslov rada/tema zadatka, ime i prezime, matini broj, akademska (kolska) god., mjesto i mjesec izrade) Sadraj Popis oznaka s mjernim jedinicama. Tekst zadatka, s ulaznim podatcima - Ukoliko postoji kao poseban list Uvod Razrada/Proraun Zakljuak Popis koritene literature i izvore podatakaUkoliko se pie rad za neki asopis ili konferenciju/simpozij/kongres rad treba imati tzv. standardnu znanstvenu shemu uvod, metodologiju, rezultate, raspravu o rezultatima i zakljuak.PravilaMjerne jediniceTijekom pisanja treba koristiti meunarodni sustav mjernih jedinca SI. [to je u skladu s Zakonom o mjernim jedinicama (NN 58/93)]Veliine koje su u drugim mjernim sustavima mogu se koristiti iznimno i u tom sluaju ih treba preraunati u SI sustav, a izvornu vrijednost napisati u zagradi.Umjesto: visina od 35 000 stopa visina od 10 600 m (35 000 stopa) Razlikovati masu od teine!!!

Ukoliko postoji u proraunu treba sustavno razraditi pojedine toke prorauna i prikazati odgovarajuim formulama. Pri izraunu pojedinih veliina prvo treba napisati formulu, zatim vrijednosti koje su uvrtene u formulu i potom rezultat s pripadnom mjernom jedinicom. Izmeu mjerne jedinica i brojane vrijednosti dolazi razmak. Izmeu brojane vrijednosti i znaka % dolazi razmak. Mjerna jedinica se ne pie kurzivom (italic).

Pogreno:M = Fr = 200Nm

Ispravno:M = F r = 1000 0,2 = 200 Nm Gdje je:F sila, Nr polumjer kotaa, m

to valja pisati uspravno, a to koso - DIN 1338Uspravno se piu:

brojevi napisani brojkama (, , , , ), posebni brojevi (Ludolfov broj , osnova prirodnog logaritma e, imaginarna jedinica i),

matematike oznake (d, , , , lim, sin, cos, tan, cot, log, ln, lg), mjerne jedinice (m metar, s sekunda, N njutn, F mikrofarad), simboli kemijskih elemenata (Fe, H2O, H2SO4).Koso (kurzivom) se piu:

brojevi napisani slovima varijable (, b, x, y, n puta, , , ), svi simboli fizikalnih veliina (m masa, F sila, C kapacitet, faktor trenja, naprezanje), matematike oznake funkcija [ f(x), (x), ].Indeksi se piu:a) Uspravno ako su to samo dodatne oznake veliina: odreeni kut, doputeno naprezanje, vmax najvea brzina.b) Koso ako znae slovima napisane brojane veliine: kn za n = 1,2,3 , naprezanje u smjeru osi z, volumen pri tlaku p1 i temperaturi T1.

Stil pisanja i terminologijaSeminarski, diplomski a i ostali radovi tehnikog tipa piu se u pasivu, u treem licu, a ne u prvom. (Znai ne pisati u obliku: moemo koristiti DME gorivo moe se koristiti DME gorivo, daljnji primjeri e biti kasnije dodani).Pri pisanju obratiti pozornost na stil. Pie se struni tehniki rad (seminarski, semestralni, diplomski), a ne lanak za asopis namijenjen domaicama ili teenager-ima.Takoer, treba izbjegavati ocjene u obliku: puno vei, jako bolji, jako glatko, puno bolje performanse, puno aerodinaminije, Ukoliko se eli neto oznaiti da se dogaa u ovo doba onda to nije moderno nego suvremeno. (engl. fashion moda, suvremen - actual, contemporary, recent, up to date)Razlikovati dizajn od konstruiranja. Design oblikovanje.U dananje vrijeme nema potrebe isticati kako je rad napisan. Reenice poput: Seminar je pisan na PC-u, u Wordu XP kao tekst procesoru. su suvine i itateljima nisu od velike koristi. Ukoliko je u radu rije o specijaliziranom ili za taj rad izraenom programu, naravno da to treba navesti.Budui da se radovi piu tijekom studija strojarstva treba se drati prikladne terminologije.ema shemalampica aruljicaauto, automobil vozilomigavac pokaziva smjeraSlikeKao i kod svih ostalih radova za razjanjenje pojedinih dijelova teksta nune su slike. Slike trebaju biti primjerne kvalitete.Ukoliko je mogue, podatke koji su rezultati prorauna bolje je pokuati prikazati dijagramom nego tablicom.Sliku (skicu) razumije svatko, a rijei malo tko!Uz slike koje autor nije sam nacrtao mora biti oznaen izvor, jer ako toga nema onda je rije o krai.Samo slike koje su samostalno izraene ne moraju imati oznaku izvora (naravno ukoliko nisu doslovno precrtane). Slike trebaju biti numerirane i imati opis.

Slika 4.1. Promjena doputene tetne emisije iz motora s unutarnjim izgaranjem osobnih vozila (100 % = poetno stanje tj. vrijednost od kad vrijedi ogranienje)Budui da se tekst esto preslaguje uputno je da se slike automatski numeriraju. Na taj se nain osigurava da brojevi slika uvijek budu ispravni.

Ukoliko se napravi samo copy/paste u ovu datoteku tj. uputu automatsko numeriranje slika nee ispravno funkcionirati kroz sva poglavlja. Prvoj slici u poglavlju treba na broju slike resetirati broja.Za prvu sliku u poglavlju postaviti kursor na broj slike; stisnut kombinaciju shift+F9; unutar skrivenog teksta u polju (Field) dodati \ r 1; ponovno stisnuti shift+F9; i zatim ctrl + A (Select All) pa tipku F9 (Update fields).SEQ Slika \* Arabic \* zamijeniti s SEQ Slika \r 1 \* Arabic \*

Slika 4.2. Primjer pogrenog brojanja slikeSlika 4.3.I dalje broji pogrenoAli nakon opisane izmjeneSlika 4.1. broji ispravnoSlika 4.2. i dalje broji ispravno

Izraditi kvalitetna crte pomou raunala je u pravilu dugotrajan postupak. No nije nuno sve crtati pomou raunala, daleko bre rjeenje je prostoruno skiciranje, a zatim skeniranje te skice i ubacivanje u rad. Naalost, danas mali broj studenata zna dobro skicirati.

Slika 4.3. Primjer scanirane prostorune skice. Za izradu ovakvih skica potrebno je neusporedivo manje vremena nego li za izradu 3D CAD modela

TabliceTablice za razliku od slika imaju natpis, tj. iznad tablice se nalazi njezin redni broj i kratki opis.Tablica 4.1. Usporedba izmjerenih i izraunatih vrijednostiABC

Slika 4.4. Slike imaju potpis, a tablice natpis. I. .

Grafiko oblikovanjeTekst se ne poravnava razmacima nego naredbama za formatiranje.Da bi se osigurala grafika konzistentnost itavog rada pri slaganju (prijelomu teksta) treba koristiti stilove (Text Style).Za podnaslove koristiti stilove Heading 1, Heading 2, Heading 3. Takav nain rada omoguuje automatsko kreiranje sadraja s odgovarajuim rednim brojevima stranica.

Znakovi interpunkcija i razmaciZnak interpunkcije (toka, zarez, toka-zarez, dvotoka) pie se odmah nakon zavretka rijei, odnosno ispred znakova interpunkcije se ne nalazi razmak, nego iza njih.Iza znaka interpunkcije na kraju reenice dolazi razmak.Izmeu teksta u zagradi i zagrada ne stavlja se razmak.Kad je rad zavren najjednostavnije je pomou naredbe Replace (Ctrl. + H) potraiti dva uzastopna razmaka i zamijeniti ih sa samo jednim.U ispravljenom tekstu znak oznaava probleme s razmacima. Najee ih je ili previe ili premalo.

Decimalna toka ili zarezPrema hrvatskome pravopisu decimalni znak meu znamenkama je zarez, a tako je i prema normi iso 80000-1:2009. U engleskome jeziku decimalni se broj u pravilu oznauje tokom iako meunarodna norma i u engleskome preporuuje zarez. Uporaba decimalne toke moe zbunjivati i stoga to se za raunovodstvene potrebe (a samo iznimno i u drugim tekstovima radi lakega itanja) tokom odjeljuju skupine od po tri znamenke (poevi zdesna nalijevo), npr. 20.000 (dvadeset tisua). Posebno je esto da se u hrvatskome tekstu upotrebljava decimalni zarez, a u tablicama, slikama, dijagramima itd. decimalna toka. Do toga vjerojatno dolazi stoga jer su dijagrami i slike esto preuzeti iz engleskog izvora, ali izvor najee nije citiran. Preuzeto iz [5]

Kratke napomene Stranice trebaju numerirane. Kad se koriste kratice, po prvi put kad se pojavljuju u tekstu uz nju treba napisati puni naziv onoga to se kasnije oznaava tom kraticom. Koritenje izraza na stranom jeziku izraze pisati u kurzivu. Ukoliko se uz hrvatski izraz pie izvorni izraz onda ga treba napisati u zagradama uz oznaku izvornog jezika. Primjer: elektropokreta (njem. Anlaser), neto (engl. Anything). Program za obradu teksta Microsoft Word ima mogunost provjere pravopisa (engl. Spelling Checker) pa je treba koristiti. (Pull Down Menu Tools Language Set Language Croatian nakon toga pritisnuti tipku F7)

Pregledavanje i predavanje rada Slanje rada na pregledavanjeRadove na pregled treba poslati e-mail-om na adresu nastavnika. Pri tome treba voditi rauna o nazivu datoteke. Naziv datotekeDatoteku s radom treba imenovati na sljedei nain:Prezime_Ime_Naslov_rada_ver_x.docU imenu datoteke ne koristiti ! Umjesto razmaka u nazivu datoteke treba koristiti donju crticu (engl. underscore _). Predavanje ispravljene verzije radaPri predavanju nove, ispravljene, verzije rada obavezno treba donijeti i staru verziju rada (papire po kojima je ispravljano) tako da se lake i bre prekontrolira da li su napravljene potrebne promijene.

Predavanje zavrne verzije radaOsim tiskane (uvezane) verzije Rad treba predati u elektronikom obliku, a to znai da treba posloite sve finalne datoteke (zadnje verzije) koje su bile napravljene u okviru zavrnih/diplomskih radova na neki medij za pohranu podataka CD, DVD ili USB. (U sluaju USB-a datoteke e biti prebaene na raunalo, a medij vraen)Poeljno je da struktura datoteka na CD/DVD/USB-u izgleda priblino- rootPrezime_Ime_-_Diplomski rad.docPrezime_Ime_-_Diplomski rad.pdfPrezime_Ime_-_Diplomski rad.ppt (prezentacija)- Folderi (direktoriji)SLIKE - sadri manje vie sve slike koje su ubaene u rad ili prezentaciju, po potrebi mogu biti poddirektoriji Scanirano, Ureeno, Obraeno ili ve kako je raenoCAD / CATIA / INVENTOR - sadri 3D modele izraene u okviru rada, glavni i pomoni modeli odnosno crteiXLS - sve Excell datoteke koje su koritene za izradu prorauna ili dijagramaMATALB - sve .m datotekePOMOCNI - ostale datoteke npr. Shortcut na Internetske stranicePo potrebi folderi/direktoriji se mogu i drugaije imenovati.Pregledavanje rada u elektronikom oblikuZa pregledavanje, ispravljanje i komentiranje rada uputno je koristiti Word-ov alat Track changes. Ukljuivanjem opcije Track changes (Pull Down Menu / Tools) komentari i bilo koje izmjene u dokumentu postaju vidljive te ih je lako pronai i odluiti o njima tj. da li e ih se prihvatiti ili ne.Tijekom ispravljanja na taj nain oznaenog rada korisno je ukljuiti Toolbar / Traku s alatima s nazivom Reviewing (Pull Down Menu / View / Toolbars / Reviewing).

Slika 4.5. Izgled komentara i izmjena u Word dokumentu

Slika 4.6. MS Word Reviewing TollbarVie o spomenutim alatima, a sasvim dovoljno za pisanje rada, moe se pronai u Help datotekama MS Word-a.

LiteraturaRad mora imati popis literature! U radu se mora koristiti vie literaturnih izvora, jer ukoliko se koristi samo jedan onda to znai da je sve prepisano samo iz tog izvora.Literatura se navodi na kraju rada na slijedei nain:Young C. W., Roark's Formulas for Stress and Strain, Sixth Edition, McGraw-Hill International Editions, 1989, ISBN 0-07-100373-8Adams V., Askenazi A., Building Better Products with Finite Element Analysis, OnWord Press, Santa Fe, NM, USA, 1998, ISBN 1-56690-160XPetersen Ch., Statik und Stabilitt der Baukonstruktionen, 2. Auflage, Fridr. Vieweg & Sohn, Braunschweig, Wiesbaden, 1982, ISBN 3-528-18663-1Lawry H. M., I-DEAS Master SeriesTM Student Guide, Milford, Ohio, USA, 1997.Jezini prirunik Coca-Cole HBC Hrvatska - Drugo izdanje, Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o., ISBN 978-953-55515-2-2, Zagreb, veljaa 2012., http://www.prirucnik.hr

U tekstu se na literaturu poziva uporabom uglatih zagrada i rednim brojem literaturnog navoda iz popisa literature. Primjerice [3] oznaava literaturni izvor naveden pod rednim brojem 3 u popisu literature.

Navodi u popisu literature daju se redoslijedom kojim su citirani u tekstu. Razliite izvori kao to su lanci, knjige ili sadraji na Internetu citiraju se na sline, ali ipak razliite naine.Rad objavljen u asopisu:Dally, J. W., Alfirevich, I., Application of Birefringent Coating to Glass-fiber-reinforced Plastics, Experimental Mechanics 9 (3) 1969, pp. 97-102. Rad objavljen u zborniku znanstvenog ili strunog skupa:Terze, Z., Lefeber D., Mufti O., Null Space Integration Method for Constrained Multibody System Simulation with no Constraint Violation, Advances in Computational Multibody Dynamics, Editors: J. A. C. Ambrosio, W. Schiehlen, Instituto Superior Tcnico, Lisboa, 1999, pp.789-799. Knjiga:Schiehlen, W., Multibody Systems Handbook, Springer-Verlag, Berlin (1990).Internet:http:\\www.universe.com (Eventualno naslov stranice ili tvrtke ije stranice jesu)

Reference se ne razvrstavaju po vrsti kao u gornjem primjeru nego prema redoslijedu pojavljivanja u tekstu.

ZakljuakRad bi trebao imati neki zakljuak. Zakljuak nije isto to i saetak.U zakljuku ne treba ponavljati to je bio zadatak niti da je rad napisan zato to ga je netko zadao. Primjer to ne treba pisati u zakljuku.Seminarski rad "Pregled propisa xxxxx" napisan je za kolegij Posebna poglavlja yyyyy.

itavu radnu verziju seminarskog rada moe se prebaciti u ovu podlogu.Select All Cut&PasteTo e omoguiti koritenje unaprijed definiranih stilova kao to je Heading, Slika, Potpis slike itd.

Za sve ostale nejasnoe i potpitanja koristite e-mail predmetnog nastavnika.

Izrada prezentacijePlanirajte trajanje prezentacije na priblino 10 do 15 minuta, te oko 5 do 10 minuta za eventualna pitanja i raspravu nakon nje.Osnovna zadaa prezentacije da se publiku upozna s onim to je raeno.Svakako treba pokuati definirati i jasno istaknuti to je problem/zadatak? Zato je problem/zadatak vaan?Ikako na poetku razne tranzicije i audio/video efekti autoru prezentacije ine zadovoljstvo i izgledaju zabavnim pretjerivanje u njihovoj uporabi obino se postie suprotan tj. negativan uinak. Ukratko prezentacija nije demonstracija mogunosti softwarea i raunala nego prikaz rada odnosno neke teme.Raunajte da za prezentaciju imate ogranieno vrijeme. Na raspolaganju vam je najee deset do maksimalno dvanaest minuta. Po jednom slide ukoliko ste uvjebani treba vam 40 do 50 sekundi.Slidovi s puno teksta su skoro pa beskorisni.Naslov u tri reda je definitvno lo izbor.Slide-ovi u prezentaciji trebaju biti numerirani. To bitno olakava kasniju raspravu.

Na prezentaciju treba gledati kao na stvarni posao. Sebe predstaviti kao inenjera, konstruktora prototipa koji prodaje svoj posao/ideju namijenjenog za proizvodnju, a lanove ispitnog povjerenstva kao potencijalne kupce odnosno investitore u proizvodnju.

Prezentaciju je uvijek dobro povezati sa stvarnim ivotom pa ako je mogue treba je popratiti utroenim satima, rokovima, cijenama, mogunostima proizvodnje, itd.

Najbolja ideja i posao mogu lako biti upropateni ukoliko nemaju obavezne elemente odnosno nekoliko jednostavnih detalja poetak, kraj, ime izlagaa (ime i prezime, uloga), sadraj i saetak. Prezentacija treba biti upeatljiva i lako pamtljiva. Zahvalite se publici i ne zaboravite pitati ako ima nekih pitanja.

Previe slajdova, prebrzo prezentiranje. Ako morate uriti s prezentacijom to znai da imate previe slajdova. Skratite prezentaciju. Budite konkretni. Dodatne slajdove koristite kao materijal za pitanja i odgovore. Navodite izvore podataka za vrijeme prezentiranja tako da povjerenstvo zna da navedene stvari/informacije postoje i od kud su preuzete.

Loe koritenje vremena; izlaganje traje predugo ili prekratko. Iskoristite svih 10 (12) 15 minuta. Ako je ikako mogue izbjegnite prekoraenje odreenog Vam vremena. Prije iznoenja prezentacije vjebajte pred publikom.

Budite spremni za pitanja. Spremite dodatni materijal s dodatnim objanjenjima i detaljima.

Poster o zavrnom/diplomskom raduPo zavretku izrade zavrnog ili diplomskog rada treba napraviti poster o radu. Na posteru treba u najkraim crtama saeti zadatak, metode rada, rezultate i zakljuak.Obavezni elementi postera su .Naslov (HR i Engl), saetak, par natuknica te nekoliko odabranih slika koje e najbolje ilustrirati rad.Poster se izrauje prema predloku u PowerPoint-u jer ga se na taj nain lako moe isplotati, pretvoriti u PDF ili u html i objaviti na Katedarskim web stranicama.

LiteraturaNavesti koritenu literaturu na nain opisan u 4. poglavlju.Jo jednom literatura se navodi po redu pojavljivanja u tekstu, a ne sortirano po vrsti izvora.

Kratko o nazivima motoraKako razlikujemo vrste motora? Definitivno ne kao u mnogim asopisima posveenim automobilima i svemu ostalom s njima u vezi.Motori s unutarnjim izgaranjem nisu benzinski/benzinci ili dizelski/dizelai! injenica je da se u svakodnevnom govoru takvi nazivi esto koriste, ali u tehnikim-strunim tekstovima se treba drati pravilne terminologije, a to znai da se motori nazivaju prema njihovim izumiteljima, znai ispravno je Ottov motor, Dieselov i Wankelov motor.

Dieselov motor ili dizelski motorPo nekim navodima, izraz dizelski motor nastao je na pritisak INA-e koja je taj pojam uvela kao naziv za stroj koji koristi dizelsko gorivo.S druge strane jedan od moguih razloga za to mogao biti relativno slabo poznata povijest tehnike. Naime, mnogi polaze od naziva goriva, uvjereni da su motori izumljeni prema gorivima. Niti Ottov, niti Dieselov motor na poetku nisu koristili benzin i dizelsko gorivo. Znai goriva su bila prilagoena motorima, a nisu motori bili prilagoen gorivu. U pogledu Dieselova motora, prvo je izmiljen motor koji na poetku uope nije koristio "dizelsko gorivo" nego petrolej i razno razne vrste ulja. ak je bilo pokuaja i s ugljenom prainom. Slino je i s benzinom, i on je prvo izmiljen i koriten u potpuno druge svrhe, a tek kasnije je prepoznat kao gorivo.Motori s unutarnjim izgaranjem su Dieselovi, Ottovi i Wankelovi., a u Hrvatskoj koristimo: Dieselov motor koji za svoj rad treba odnosno troi dizelsko gorivo, a to se gorivo kupuje na benzinskim stanicama (ili postajama) pod nazivom Eurodiesel.Kako je o nazivu Dieselova motora mnogo prijepora o tome su pisani ak i znanstveni lanci: Lukenda, Marko, O nazivima motora, Jezik, 28, (1980), 2 ; str. 55-58Navedenu terminologiju koriste i lektori u Leksikografskom zavodu Miroslav Krlea. Pogledati pojmove Dieselov motor i Otttov motor - Tehniki leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, 2007., ISBN 978-953-268-004-1

S - sa

Svakako pogledati:

http://www.tel.fer.hr/_download/repository/pravopisni_savjeti.pdf

http://www.tel.fer.hr/_download/repository/zi-mi-pravopis-prezentacija.pdf

http://www.prirucnik.hr

Uputa i podloga za pisanje seminarskog rada ver_9-6.doc7