vi - tehnikum.edu.rs · 300 t]pi.ni primeri ekspertiza saobraeajnih nezgoda _ 24, slika 13.sema...
TRANSCRIPT
296 TIPI.NI PRIMERI EKSPERTIZA sAoBRAdAJMH NEZGoDA _ 24.
Slika 10. Vazd.uini jastuk (airbag) u vozilu BMW aktiviran i izduvanu toku nezgode.
4. poprs NAJcESqE KoRTSCENTH OBRAZACA SAOBJASNJENJEM OZNAKA
- Jednako usporeno ketanje:
- Jednako ubrzano kretanje:
4.1. OSNOVNI OBRASCI
Kretanje
V, = Vo- b' (rnls)
V, = Vo+ a, (m/s)
I = v,-"irmt
r = v",*\l^)
V.,S,, = ;! tm), S,, pul ubrzavanja vozila, Vo, - brzina na kraju ubrzanja (m/s)
za
^ vi vlJ,, = -- (m). put usporavanJa za promenu brzine od V,na V.(rnls)
TIPIdNI PRIMERI EKSPERTIZA SAOBRAdAJNIH NEZGODA * 24. 297
Tabela 2.
Tabela 3.
Obrasci za analizu registrovanih podataka na tahografskim trakama
Ubrzanje: o = v:
,Y'6t",1, zapromenu brzine od % na % (km/h)' 3 '6t,
- Put ubrzanja: s, = 4J tlnl, za promenu bzine od % na % (nr,/s)' 2a,
v,-v,- Proseino usporenj. b = -f;i (ds2). za promenu brzine sa V, na V, (lmAr)
Y (km/h) b (n/sz) rG) s. (m)
3,6b, ^- v" - 3,6t
v' - 3,6b
v2c-!"'- 26b
V = 3,6cpt 2.S.
f
vt--- 3.6f (p 1i)
Vt"r - 7.2
v = 7,2sL ,V,265k
7 ,2Sk,= v- br'Jt=T
Y = tS,sSlptr)S, . Es,'-^l bSr= v2
2s4,27 (p ! i)
v = 3,6J2Srb sa radunanjem brzine u km/h
Y(m/t b (m/s2) rG) s* (.)
y = ^lTgttsr b =yt25,'- v
v:., 2h
V=b, v1
25,v ^ v,
2
., 2SL
t, 2So'i . Ejr'-ib
b,Sr=;
v = JrN, b = s(pxet0,01 xi) sa radunanjem brzine u m/s
298 TIPICNI PRIMERI EKSPERTIZA SAoBRA6AJNIH NEZGoDA _ 2,1
r/ v2.. Put usporenja: S u = :fi;
^r, za promenu brzine sa V, na V, (km/h)
v.- Usporenje: b = ;+ ftlsr), za promenu brzine sa yr na 0 (lsn/h)
J, Olr
r/- Put kodenja: Sr = ;+ (rn), Y (kn/h)
zool
Bezbedni razmak u sledenju vozila (S.)
sr = (t, + r, + 0.5r,)i! +(b' - b'J vi ' "- -'J,6 26 . 6,.ll + sno
6, - usporenje vozila Ib, - usporenje vozila 2S^o - razmak kod zaustavljenih vozilaS.ro = 2,5 m za t,= 1,8 s
Na putu van naselja preporuduje se: J,> 0,5 Vo (m), %(kmA)
Izmicanje
Slika 11. Sema puta izmicanja volila 7a boino pomeranje 8,,
- Put izmicanja (promena trake):So, = g,,> O,l V, ffi (m) v (km,/h)
- Vreme izmicanja (promene trake):/r, = t,,>2,5I m (")
Put reagovanja na upravljanje: 5,, = ,,,& (m), r,, = 0,3 +(0,6) s
TIPIdNI PRIMERI EKSPERTIZA sAoBRA6AJMH NEZGoDA _ 24. 299
ObilaZenje konstantnom brzinom
- Put obilaZenja S"t, = Lr+ Lz+ Lz+ La (m)la=La=0,5V, (rn), V, (km/h)
t ", =, n rlL,
(-), s. > {4ql0 (m), % (km,rr)
- Potrebna duZina slobodne leve trake: S,>'4)]L r^,
3,6S",Vreme obila2enja: t.,, = -:7, G)
-1.6^s.r-^(- {s)" V,+V1
Sllka 12. Sema puta obihietia vozil.a 2 odvozikt l.
Preticanje konstantnom brzinom
-putpreticanra: g", = vtlLr+.Lz+-L'+Lt) (m), s,>s,,L+I (m)"v,v,'vl
- Rastoianje od ususretnos automobila: t,. = f+i rmr, s. > r".!f,E tm)
- Vreme preticanja , tr, = l,e Ub,
<">3.6S.r,.S:: - (s)' Vt* Vr
V, - brzina pretidu6eg vozila (km/h), V, - brzina preticanog vozila (km,4r),
V, - brzina ususretnog vozila (km/h), l' - duZina putnidkog vozila (m),
lr- duZina putnidkog vozila (m),
/, razmak izmedu vozila pre podetka preticanja (m),
lo- razmak izmedu vozila nakon preticanja (m).
300 T]PI.NI PRIMERI EKSPERTIZA SAOBRAEAJNIH NEZGODA _ 24,
Slika 13. Sema preticania vozila 2 od strane vozila l.
4.2. OSTALI OBRASCI
Za odbadaj bicikla i bicikliste
- Daljina odbadaja vozila sajednim tragom (S,r,) u funkciji sudarne brzine au-tomobila {:
S,lr, = o,33V't1 v (rn/s)
- Daljina odbadaja vozada vozila sa jednim tragom (S,r,) u funkciji sudarnebrzine automobila V,:
S"a-, = 0,253V1'5n Y (m/s)
- Daljina odbadaja vozila sa jednim tragom u sludaju okrznu6a dobija se iz za-visnosti:
S.d-, = 0,483V x20-40Vo
Za odbaiaj pe5aka
- Daljina odbadaja peSaka u funkciji sudarne brzine automobila:
S"ur, = 0 '348
+O,28v,+A,062fi
5"76n = 0,6 + 0,167 V, + 0,068 V] v(r/s)
S*w = 0.0t78bv,+O.OZltl (udarza vreme koienja)
V,= 12 ^,8." tt-lt l ! 10Vo, za deoni udar u odraslog pe5aka sa punim
preklapanjem tela sa automobilom i na tragovima kodenj a, za b 2 5,5 n/s2
TIPI.NI PRIMERI EKSPERTTZA SAOBRAcAJNIH NEZGODA _ 24. 301
(t 3,6 krr/h)
Daljina odbadaja dece ve6aje za oko 26Vo od daljine odbadaja odrasle osobe.
- Kada je peSak udaren uglovima vozila tadaje:
S"aar = 0,36 V, 4 (m/s)
Daljina odbadaja lakih predmeta koje je nosio peSak:
vS,,./,, = _l (m) Y (rn/s)'IU
Izraiunavanje brzine na osnovu tragova kodenja
Izradunavanje brzine vozila neposredno pre Preduzetog kodenja tj. u momentu
kad vozad reaguje kodenjem na prime6enu opasnost, vr5i se po obrascu:
v^ = -lr x h x .\, +b-2.!)-2
Vo- brzina vozila u momentu reagovanja vozada kodenjem (m./s),
b - realizovano usporenje pri kodenju (m/s2),
So- duZina merodavnog traga po kome je vrSeno kodenje (m),
t3- vreme zakodivanja kad je vozilo gubilo brzinu pre pojave vidljivih tragovakodenja sa klizanjem todkova (s),
Uz to se pretpostavlja da se podetak vidljivih tragova kodenja (duZine tragovaSo) poklapa sa ostvarenjem punog kodenja (usporenja). Ovo se ne genaralizluje i zah'teva objadnjenje dinjenica u svakom pojedinadnom sludaju koji uvek treba posebnoispitivati. Ovo posebno ako se duZ puta kodenja ostvaruje razlidito usporenje (kolo-voz, bankina i dr.).
mtrpur reagovanja I
vozata I
@
Vozai vidi opasnost Vozad pritiskakoinicu
€ b.s" nut odTiva I - -. | ^"'*P;;;"- "
ls,-pu'zdkoi,vanral s, pur punos kodenja
Automobil se zaustavio_@.
Koanice se aktiviraju
Ap2L
Shka 14. Sema zaustavnog puta aulomobila kod forsiranog koienja.
302 TIPI.NI PRIMERI EKSPERTIZA SAOBRAEAJNIH NEZGODA - 24.
- Brzina u momentu reagovanja vozada na opasnost moZe se izradunati iprema slede6em obrascu:
t_Vo = it, + JzUS" = ir.,+vt v \t\ls)" 2 2'
b - prosedno usporenje (m/s2);So - trag kodenja (m);13 - vreme porasta usporenja;rr= 0,15 - 0,20 s kod hidraulidnih kodnica;
0,4 s kod vazduSnih koinica;0,6 s; kod vazduinih kodnica za vudne vozove;0,1 s kod mehanidkih kodnica;0,22 s kod motocikla;
- Brzina u momentu reagovanja vozada kad se kodeni automobil zaustavi uda-rom u prepreku brzinom Vr:
v" = f;t,+ ,lz.u. s"4 <,,t"1 b usporenje (m,/s2)
- Izradunavanje brzine na podetku tragova kodenja (V,):
- Izradunavanje sudarne brzine kodenog automobila kad na tragovima kodenjanale6e na prepreku, a potom se dalje kre6e kodenjem do zaustavljanja:
v - 6-lTlV- r:
v, -- vo it, =
v'=
JZ. U. S* rt <orl"> v2- brzina udara u prepreku
(rr'/0
b . S4., (m/t
Ovde je zanemaren gubitak brzine pri naletu na prepreku.
- Izradunavanje brzine na podetku tragova kodenja kad na tragu kodenja auto-mobil udari peiaka:
,' = lr. b. s,,.+ 2. b. sa.!L!J!I 1*',
- Izradunavanje brzine automobila u momentu naleta automobila na peiaka:
, ,2__ b \vo it.)
(lrls)
- Izradunavanje brzine automobila nakon naleta na peiaka:
"^,+^,
TIPICNI PRIMERI EKSPERTIZA SAOBRAEAJNIH NEZGODA - 24.
- Izradunavanje brzine automobila kad se posle kodenja vozilo zanosi:
v, = ^lrnb. Wb: s*)
Soo - put kodenja bez zanoienjaSo, - put kodenja sa zanoSenjemb.- usporenje pri zanoSenju (r. = 0,8.b)
- Brzina automobila koji vude nekodenu prikolicu, a kodenjem je sazaustavljen na tragu kodenja So:
303
nJ om
- Brzina kad se trag kodenja prostire na dve razlidite podloge:
2 b S,---!l!-, (n/s), b - usporenje automobila bez prikolice.
v,= Jr4b,'sn,+br's*+b*'ti = 'D b,.r(s,.s,)
- Prosedno usporenje na putu kodenja So, + Sor:
. S"b +S^b,So, + So,
S.,, D, - put kodenja i usporenje na prvoj vrsti i stanju podlogeSor, b, - put i usporenje na drugoj vrsti i stanju podloge
Izradunavanje zaustavnog puta
J" = Sr+Sr+S:+Sr (m)
r12
S, = (r, + r, + 0.5 t)vo+ il @) Y (m/s)
- Izradunavanje puta koji vozilo prede u vremenu reagovanja vozada:
St=%tr
- Izradunavanje puta koji vozilo pretle u vremenu odziva sistema:
Sz = Vo' tz
- Izradunavanje puta koji vozilo prede u fazi zakodivanja:
h,St = Vo.tt-Zti
304 TIPI.NI PRIMERI EKSPERTIZA SAOBRA.AJNlH NEZGODA 2,I.
n t:!l t. l
2
#
z
3:i
zIa
'22-Noo
(Jozzs:
F2
z,-o
zooz
E
't
t
,!
J il[ilFil[iE
ko.erjr)
JZo 'L!<36rz
!jgkdi>,
zIo0
Vo y, v=O(ffiD' [@" ffiD'ffi@D,26
##r g&,4' .&,,&sg
<2 "!>:;9a lioo
g<
stz,1 ?!
,.2F.9,u
:!-iiiO a
-<oo
s13NNaos9.>Nl
z
?-*o o!
UKUPNI ZAUSTAVNI PUTVOZILA {Sz)
Slika 15. Sema raspodele vremena i puta pri zaustavtjanju automobilare agov anj em e k tremnim koienj em.
T]PIdNT PRTMERT EKSPF-RTIZA SAOBRA64JNIH NEZGODA _ 24,
4&W,;fttz,$lL
Prosta reakcija
ffiWfftz,$L
305
- Izradunavanje puta kodenja:
" _tvo 0.5 b.r.,)2 -v'. ,^,J. = ---r;- = 2b \mt
" 'i !u. t ,^,Sl = (r, - 0.5 . t.\'Vo+ 2b 24
- Potrebno odstojanje od pokretne prepreke sa koga bi vozad rnogao blago-vremenim kodenjem da zaustavi vozilo i izbegne sudar:
,., - ( l/o * v")r + (y, + yr, ) . r. (rrls)"!, 2b
Znak (-) kad se peiak kre6e ka, a znak (+) od automobila.
Izraiunavanje vremena za zaustavljanje vozila (t,)
A) Reakcija iz pripravnostiza koienje.Ako vozad drZi nogu napedalu kodnice na pojavuopasnosti reaguje za samo0,2-{,3 s.
B) Reakcija kod sloieneopasnosti.Ako vozad nije odekivaopojavu opasnosti on udono5enju odluke zapostupanje utro5i duZevreme pa reakcija traje0,8-1,2 s.
C) Reakcija na oiekivanuopasnost,Ako vozad za potencijalnuopasnost ima re5enje(kodenje) on 6e u prostojsituaciji brZe da reagujekodenjem. Reakcija tad trajesamo 0,4-0,6 s.
Reakcija u opasnoj zoni
SloZena reakcija
Slika 16. Uticaj slo\enosti situdcije na vreme reagovanje voTaia.
306 TIPI.NI PRIMERI EKSPERTIZA SAOBRA6AJNIH NEZGODA .24.
- Vreme angaZovano za potpuno zaustavljanje vozila jednako je zbiru vre-
v.7z:t. = tt+ 121 I1+ta - t.+ I-+ IJ- b = ,, rl-+IJ t- /
---!-1 ,sr VrrV"r
tr - vreme reagovanja vozada kodenjem (s)/2 vreme poni5tavanja praznog hoda (odziva) u kodnicama (s)rz= 0,05 {,1 s - hidraulidne kodnicetz= 0,2 0,3 s - vazduSni sistemI.r - vreme porasta usporenja (s)
/4 - vreme punog kodenja, sa maksimalno uspostavljenim usporenjem dozaustavljanja (s)
Vreme kodenja vozila do sudara:
- vt v2 y, DS*.tttt, = ------- =;. / _^ (s)o o \b
Izradunavanje bezbedne brzine Vu
- Bezbedna brzina za raspoloZivi put S,
- Bezbedna brzina za zaustavljanje vozila kodenjem u raspolozivom vremenu t,,
Vo = (t,,.-t").b
/," - vreme od momenta pojave opasnosti do sudarat, vreme potfebno za uspostavljanje kodenja: t" = rr + /2+ 0,5 . 13
Bezbednabrzina za izbegavanje sudara sa ususretnim peiakom (preprekom)koji se kre6e brzinom V,,,, a biva vidljiv sa rastojanja S",,.
v,= Ji', +h'u *2.b.t,-br.-v,, rm)
Izradunavanje graniine brzine vozila na isklizavanje i prevrtanjeyozila pri savladiyanju kriyine
Za izra(unavanje ovih brzina prvo se utvrduje radijus krivine (R) ili tragovapo kojima je vozilo isklizavalo, potom bodno prijanjanje (lb) ili usporenje (rr) ipopredni nagib puta (ip). Na osnovu ovih velidina izradunava se granidna brzina vo-zila na bodno proklizavanje primenom sledeiih obrazaca:
(b t,)')+2.b. S,-b. ,, (m/s)
TIPI.NI PRIMERI EKSPERTIZA SAOBRAcAINIH NEZGODA _ 24. 307
V,,-e = 3,13 JRytt = ,-nuo 6tt"1
V,,o,,t = 11,27 JRttt = 3,6^/R4 Grn/h)
vx,7-1 = u.rr'/or*1ffi]]' ,**,
Shka 17. Dejsno stla na vozilo koje pri prolazu krozkriv tnu b o ino i s klizav a.
Za odredivanje gtanidne brzine na bodno prevrtanje voztla (V r,r,""l pri savladi-vanju krivine treba joS poznavati i visinu teZiSta vozila (ft) i bodnu udaljenost reziStaod ose prevrtanja vozila:
I_v.."... = rt.27 /nt'Iri4lr* r.r,r{ f +cxu.ul xrp
p, - bodno prijanjanje,
, - visina tezista (m),
c - bodna udaljenost teZi5ta od ose prevrtanja (m),
ro popredni nagtb u Vo
R - radijus krivine (m),
b, bodno (popredno) usporenje vozila (m./s2)
znak + za nadviSenje, znak - za kontra nagib u krivini.
Velidina bodnog (poprednog) usporenja za vteme voZnje kroz krivinu jernanja od usporenja pri kodenju u pravolinijskoj volnji za oko 20V0. Prema tome,moZe se uzeti da je:
bt = 0,8xb
308 TIPIdNI PRIMERI EKSPERTIZA SAOBRAdAJNIH NEZGODA _ 24.
Shka 18. Geometrijske karakteristike vozila koje se pri krivolinijskomkretanju pod dejsnom sil,Q boino prevrte.
Izraiunavanje koeficiienta kodenja
Iz izmerenih sila kodenja (F) izrattnava se koeficijent kodenja (riJ, a putemnjega i mogu6e maksimalno usporenje (b) iz obrasca:
b^ = K.sF, - zbir sila kodenja (N); G - teZina vozila (N);b,,, - maksimalno usporenje; g = !,81 rnls2 - lbrzanje zemljine teie
- Izradunavanje usporenja automobila kad ne kode svi todkovi vozila i ako sekodenje ne vrSi na putu bez poduZnog nagiba:
b = ejr' e t 0,01 . t) m/s,
G,
G
i - poduZni nagib putau Ea, znak (+) za uspon, znak (-) za pad p\ta.
K = eG 1oo = % .fio (vo)
TIPIdNI PRIMERI EKSPERTIZA SAoBRA6AJNIH NEZGODA 24, 309
Tabela 4.
Bezbedna boina rastojanja pri mimoilaZenju automobila
Shka 19. Sema bezbednih boinih razmaka u mimoibienju vozila.
- Razmak izmedu bokova automobila u mimoilaZenju:S.= 0,4 + 0,005 (yr+y, (m), V, i Vru (km.4r)
- Udaljenost izmedu boka automobila i ivice kolovoza:S.=Ol+OOOsV
S,z= 0,2 + 0,005%
IzraEunavanje brzine na osnovu odbaiajakomadida razbijenog stakla
- Prema daljini odbadaja prvih komadi6a vetrobranskog stakla (S,,,12&,):
V,=2,75 + 1,65 . S,rro (m/s) - vetrobran u visini dela (trambus)
v, = "/zo
. s*r, 1nvsl - Yetrobran ukosen
VREDNOST PROPISANIH KOdNIH KOEFICIJENATA
Vrsta
kodionog
sistema
Minimalna vrednost kodionog sistema (Eo)
MotociklPutnid.
automob-
Teretni
automob.Automob.i ftolejb.
Priklj.vozila
TraktorPoljopriv.rad. prik.
Radna
kodnica35 55 45 50 45 25 25
Pomoina
kodnica25 20 25 20 t5 t5
V
S",uo odbacaj prvih komadiia stakla
310 TIPIiNI PRIMERI EKspERTtzA sAoBRAiAJNTH NEZGODA - 24.
Tabela 5.
V, (^/,)
+ffiJ-lnc El sa1
*..a*
#E------f
)
Sodplr Daljina odbaidja r Sodokspi'ihlomiori:.ralla" ffi
V,= 2 + 1.7 . S,4,k (nvs)
%= Lr, 2,85 (m/s)
Sodlkr - Daljina tcziita zone
- vetrobran trambus kabine
AS
nnEt
zadnj ih komadiir st3kll
Sllka20. Zavisnost sudarne brzine automobtla od daljineodbaiaja komadiia razbijenog stakla.
- Prema daljini odbadaja prvih komadiia stakla fara (S,rou"):
t. L 20co)
Na osnovu duZine formiranog traga od komadi6a stakla l*":
V, = JU* -t).20 Onls) (+ 2OEa) - uvuden vetrobran
,1i'"€AtF€-
V"= |,36 . Lt"- 1,45 (m/s) - za staklo od fara
TIPI.NI PRIMERI EKSPERTIZA SAOBRAcAJNIH NEZGODA _ 24. 311
Tabeia 6.
Tabela 7.
ZAVISNOST DUZINE ZONE DISPERZIJE EESTICA VETROBRANSKOGSTAKLA OD SUDARNE BRZINE KOD PUTNI.KIH AUTOMOBILA SA
IIAUBOM
Broj eksperimenataNagib
vetrobranskogstakla
(9
Visina ivicevetrobranskog
stakla (m)
Regresiona prava zasudarnu brzinu
(r/s)donja gomla
50 50 0,85 1,35
V,= 5,15 x lnSp+ 2,55
V"=5,66x1n5,-1,7OV" = 7,81 x lnS. - 11,08
%= 10,07 xlnL-13,16
b>3 m/sz 5 m-/s < V,< 17 m,/s !1O-15Va
ZAVISNOST DUZINE ZONE DISPERZIJE EESTICA VETROBRANSKOGSTAKLA OD SUDARNE BRZINE KOD VOZILA SA SANDU.ASTIM
OBLIKOM KAROSERIJE
Vrsta vozila Brojeksperim.
Visina ivice vetrobran.stakla (m)
Regresiona
prava za sudarnu
brzinudonja gornj a
Putn- vozilo 20 0,85 t,45
v, = 1,67 x Sp+ 2,4o
Y,= 1,02xt+0,31V"= 0,67 x S"- 1,45
V,=1,02xL-3,43
Lako teretno vozilo 50 r,50 2,10
v"= 1,41 x Sp+ 2,53
4=0,93xs,+0,63Y"=0,63xE-1,29V,=1,18xL-4,63
Tesko teretnovozilo
20 2ts 2,80
V"= 1,2i7 x Sp + 2,88
4=o,95xt+0,52V,= 0,66 x S,-2,73V"= 1,41 xL-0,63
b>3 m./s2 5 m./s < V"< 17 m/s !10-15Vo
Klizanje i kotrljanje stakla po suvim savremenim kolovoznim zastodma
312 TIPI.NI PRIMERI EKSPERTIZA SAOBRA'AJNIH NEZGODA 24
gde su:So - daljina odbadaja prvog komadi6a stakla (m),S, daljina teZi5ta rasutog stakla (m),,9. - daljina odbadaja poslednjeg (najdaljeg) komadi6a stakla (m),L - d:uLrna zone disperzije rasutog stakla (m).
Tabel a 8.
Brzina sudara u zavisnosti od odbadaja teZiSta traga od komadidarazbijenog vetrobranskog stakla i stakla fara (t20Vo)
a) Vetrobran u istoj ravni kao i prednji kraj vozila
7" = S,z*, - 2,85 (m/0
b) Vetrobransko staklo uvudeno iza poklopca motora
v, = /s,l," _ s; . zo 1",rr;
c) Staklo farova
v" = 1,36.S,- 1,45 (r/t
ZAVISNOST DALJINE ODBA.AJA POJEDINIH dESTICA STAKLARAZBIJENOG FARA OD SUDARNE BRZINE
Brojeksperimenata
Visina ivice fara (m) Regresiona prava za sudarnubrzinu (m/s)donja gornla
45 o 55 0,70
v,= 1,74 x St + 1,91
4=0,96xs,+0,70%=0,78xs.V,=l,4lxL- 1,45
b>3 m/s2 5 m./s < V < 17 m/s tl0-154o