zarije seizović o konstitutivnim narodima i ustavnim promjenama

8/17/2019 Zarije Seizović o Konstitutivnim Narodima i Ustavnim Promjenama

1/12

Zarije Seizović o konstitutivnim narodima i ustavnim promjenamau Bosni i Hercegovini

Dražen Pehar

Nakon čitanja nekih knjiga, razumni čitatej mogao !i s !agonakono"ću tretirati praksu koje

se #atoička $rkva držaa sve do %&''( godine, praksu poznatu pod nazivom Index Librorum

Prohibitorum, )ndeks za!ranjenih knjiga( Naime, neke se knjige osanjaju na toiko čudne,

!izarne i neuvjerjive ideje da !i "teta, koju !i prihvaćanje takvih ideja od strane neopreznog

ii neosvije"tenog čitateja, !ia z!ija ogromna( No, danas živimo u reativno i!eranome

vremenu kada razumijemo da neke knjige, iako im je argumentacija ii idejni skop izrazito

niske kvaitete, ipak tre!aju !iti i o!javjene i tematizirane i kritički ispitane* o"a knjiga

omogućuje nam kontrastom razumjeti standarde koje !i tre!aa zadovojiti do!ra knjiga+ i o"a

knjiga može čak predstavjati, ii inkorporirati, jednu vrstu dru"tvenopoitičkog simptoma

koji upućuje na neke du!je, vi"e za!rinjavajuće pro!eme i procese( Zarije Seizović nedavno

je o!javio upravo jednu takvu knjigu(%

Nakon "to otvorite knjigu, vro ćete !rzo shvatiti s koikim je manjkom oz!ijnosti autor

pristupio svojemu posu( - idejama, i argumentima .ako se tako mogu nazvati Seizovićevi

/grozdovi ideja/0, vi"e ću reći u drugome dijeu teksta( 1 prvome, kratkom dijeu osvrnut ću se

samo na /tehnoogiju/ pravjenja ove knjige, i na osnovne aspekte koji kod Seizovića

manjkaju, a koje !i svaka stručna knjiga !arem u minimanome opsegu tre!aa zadovojiti(

'Tehnologija' – osnovni parametri

Seizovićeva knjiga zanimjiva je, prije svega, jer je dvojezična 2 autor se potrudio prevesti

gavninu teksta, i samim tim njegovo je potencijano čitatejstvo veće nego "to !i !io sučaj da

je knjigu o!javio samo na nekom od domaćih jezika( Dake, riječ je o knjizi od 34%56

stranica koja za se!e nastoji pronaći i inozemnoga čitateja( -vdje neću uaziti u pitanje

engeske verzije knjige, odnosno prosu7ivati detajno kvaitetu Seizovićevog engeskog*

dovojno je reći da će engeski čitatej imati ogromne pro!eme da, čisto na gramatičkojrazini, shvati !it Seizovićeve poruke+ dovojan je jedan primjer* Str( 3%* 8Protection o9


2/12

/nationa interest/ in BiH shoud assume interest o9 a its citizens not o9 particuar nation

.more precise:* ethnic group0( ;he ver: idea comes do0 Druga rečenica, ovako kako stoji,

gramatički je neispravna, a ako !ismo ju i pretvorii u gramatički ispravnu, rečenica ipak

ostaje nerazumjiva( Na "to točno /


3/12

pro9esora, sjedeće predmete* Poitički sistem BiH, Pravo o!rane i sigurnosti, @e7unarodno

humanitarno pravo, @e7unarodno javno pravo( Pro9( Seizović očevidno je jedan od stožernih

pro9esora sarajevskog Cakuteta poitičkih nauka(

Seizovićeve ideje i 'argumenti'

Seizovićeva knjiga sadrži, zapravo, jednu jedinu ideju* autoru se ne dopada koncept

/konstitutivnih naroda/, smatra ga "tetnim za Bosnu i Hercegovinu+ kao neko aternativno

rje"enje, on nudi koncept /!osanskohercegovačkog identiteta/ koji !i tre!ao !iti spasonosan

za Bosnu i Hercegovinu( Ne"to speci9ičnije govoreći, čini se da Seizović koncept

/konstitutivnih naroda/ smatra inherentno diskriminatornim, pose!ice u odnosu na takozvane

/-stae+/ ai, detajniji argument od ovoga ovdje prezentiranoga mi u Seizovićevoj knjizi

zapravo ne pronaazimo(

Pose!no je iustrativan, u tome pogedu, oged !r( 5* 8Gegitimizacija diskriminacije

posredstvom popisa stanovni"tva(> -no "to odmah i neposredno !ode u oči jest činjenica da

Seizović uopće ne govori o samome popisu stanovni"tva+ on osnovne kategorije popisa uopće

ne prezentira, nego govori o poitikama /Hrvata, Sr!a i Bo"njaka/, ii stranaka koje su

reprezentativne za konstitutivne narode( ;o, naravno, nije jedini nedostatak ovog ogeda*

naime, iako u nasovu stoji pojam /diskriminacija/, autora uopće ne zanima niti rudimentarna

ideja pravednosti na temeju koje !i se moga dokazati diskriminacija, pose!ice diskriminacija

/popisom(/ Prisjetimo se jo" jednom* svaki je gra7anin BiH imao pravo se!e predstaviti kroz

nekoiko kategorija tijekom popisa, i svaki je imao pravo se!e prezentirati i kao nepripadnoga

jednome od tri konstitutivna naroda u nekoiko smisova* primjerice, kao pripadnika neke

nacionane manjine, ii kao pripadnika neodre7ene !osanskohercegovačke nacije, ii naprosto

se ne izjasniti( )majući to u vidu, kako je moguće govoriti o diskriminaciji? Naravno,Seizovića ne zanima niti ovo pitanje niti ga zanima odgovor na to pitanje( -n je unaprijed

odučio da, kroz temu popisa, kaže ne"to o to!ožnjim poitikama predstavnika konstitutivnih

naroda, kako je to njemu trenutno pao na pamet, ponavjajući staru priču o Hrvatima i Sr!ima

kao secesionistima, a Bo"njacima kao standardnima BiHintegracionistima( ;ako7er, kada

prezentira te poitike, Seizović, zanimjivo, ne navodi niti jedan jedini citat( -n o tim

poitikama govori za se!e, i govori na način da mu iskazi ne stoje u nikakvoj vezi sa

poitičkom empirijom(


4/12

;ako7er je zanimjivo da, kada Seizović pomisi da !i mogao izožiti neku vrstu

komparativnopravnoga argumenta, primjerice u -gedu 3 .8/Državotvorni narodi/ u

komparativnoj praksi0, on se pokazuje nesposo!nim 9ormuirati neki !arem načeno smisen

argumentativni okvir+ u tome ogedu on je preuzeo neke de9inicije državotvornih naroda iz

nekoiko postojećih ustava .hrvatskog, sovenskog, 9rancuskog, "panjoskog(0 2 naravno, u

većini tih 1stava govori se o speci9ičnim nacijama koje se kroz ustav samoodre7uju tako "to

stvaraju jedan skup temejnih institucija* sovenskoj naciji, hrvatskoj, 9rancuskoj( )z te

činjenice Seizović izvači neposredno zakjučak da !i tako tre!ao !iti i u Bosni i Hercegovini(

@e7utim, u Bosni i Hercegovini nije tako jer ne postoji jedan temejni narod, ne postoji jedna

nacija koja !i samu se!e neposredno odredia i projiciraa ustavom u jedan skup institucija+

BiH je sožena zajednica, država 9ederanoga ustrojstva, koja postoji na način me7uso!nog

!aansiranja nekoiko razičitih nacionanih interesa kroz institucije predvi7ene ustavom(

Načeno govoreći, ne postoji nikakav vajan apriorni razog z!og kojeg !i svaka država

moraa !iti jednonacionana ii ne9ederana( No, Seizović čini se u neki takav apriorni razog

vjeruje( Pro!em je u tome "to nikakav razog on za svoje apriorno negativno vrednovanje

vi"enacionanih i 9ederanih država uopće ne nudi( @ožda Seizović ima pro!em sa !rojem 2

jedna država mora imati jednu naciju? )i ima pro!em sa puraizmom 2 jedna nacija jamči

jedan institucionani=poitički gas? #akogod na ova dva pitanja odgovorii, jasno je da se

Seizovićev 8!osanskohercegovački> nacionaizam ne razikuje od !io kojeg drugog

nacionaizma, i da njegovo apriorno protivjenje puraizmu podsjeća na neke ideoo"ke

matrice koje se, iako čovjek požei da su zauvijek nestae, svako mao vraćaju u novim

o!icima 2 misim izravno na nacističku ii općenito totaitarističku matricu(

Fede /konstitutivnih naroda/, čini se da Seizović ima skonost predožiti neku vrstu proto

marksističkog narativa o samim koektivnim identitetima+ vjerujem snažno da je on osnovu

tog narativa naprosto preuzeo od Isima @ujkića, o čijem sam poimanju koektivnih identitetakritički pisao na drugome mjestu(3 -vdje je dovojno nagasiti sjedeće* na str( 56 Seizović

tvrdi da /konstitutivni narodi/ suže samo jednoj svrsi 2 da promoviraju ideoogiju /z!ijanja

redova/+ oni koji reano pro9itiraju od takvog z!ijanja redova jesu samo eite, ii vo7e, koje se

o!ogaćuju, a narod u tom procesu postaje sve siroma"niji( Seizović ovdje koektivni identitet,

koji stoji u osnovi /konstitutivnih naroda/, tretira kao jednu vrstu opsjene, ne"to "to se stvara

tako "to eite, ii vo7e, govore o raznim ugrozama, a onda, kada je stvorena dovojna koičina

/mage/ pod osjećajem ugroze kod /naroda/, vo7e pro9itiraju, odnosno !ogate se izvodeći razne9inancijske maverzacije( #ako Seizović na tome mjestu tvrdi, 8Nekritični i nemiseći puk


5/12

!espogovorno usvaja /jedine istine/ i požejne modee pona"anja koje im serviraju /poitički

ideri/ matičnog poitičkog pokretadok kontinuirano, od potpisivanja Da:tonskog

sporazuma, !iva siroma"niji svakim danom( /Bogatstvo/ o!ičnog čovjeka o!rnuto je

proporcionano !ogatstvu njegovog nacionanog poitičkog idera(> Dake, ovdje imamo jednu

vrstu scenarija, predoženu od Seizovića, koja ima sva o!iježja protomarksističkog narativa

o vi"im kasama koje koriste jednu vrstu ideoogije kako !i promovirae svoje uske

ekonomske interese( Pri tome tre!amo imati na umu da Seizović ne prezentira nikakvu

ea!oriranu teoriju+ on ne navodi nikakve empirijske podatke o tome kako stvarni pripadnici

koektivnih identiteta doživjavaju se!e ii svoje poitičke idere( ;ako7er, nigdje se nijednom

riječju ne spominju djea, ii ogedi, marksističkih kasika( )pak, Seizović u ovome pogedu

jest jedna vrsta eementarnog, osiroma"enog marksiste(

- temi odnosa izme7u marksizma i nacionanog pitanja u BiH, pa i "ire, pisao sam na

drugome mjestu+5 ovdje je dovojno nagasiti sjedeće( Fede općeg marksističkog okvira, on

je nesumnjivo neuvjerjiv u smisu općeg o!ja"njenja( @arksistička teorija ideoogije i

kuture, kao pukog re9eksa ekonomskomaterijanih odnosa, prevazi7ena je i u okviru

suvremenog marksizma, ii me7u misiocima marksističke, ii ijeve, orijentacije, kao "to su

Jižek ii Gacau( )deoogija i kutura naprosto se ne mogu svesti na ekonomsku !azu, kratko

rečeno( No, gede konkretne Seizovićeve ideje, jasno je da ona počiva na dvije izrazito

neuvjerjive premise( Prvo, ona računa na inherentnu i nepopravjivu gupost /puka/( Drugim

riječima, za Seizovićev scenarij, nužno je da prosječni judi, na duji rok, nisu u stanju

prepoznati o!manu koju im upriičuju poitičke eite kada ih opterećuju osjećanjem ugroze(

;o nije uvjerjiva teorija( Drugo, Seizovićeva /teorija/ impicira da je osjećanje me7uetničke

ugroze nestvarno u svim sučajevima( ;o znači da, prema Seizoviću, uvijek kada ider re9erira

na neku vrstu ugroze, on o!manjuje o!ičan puk( ;o naprosto nije istina u najeementarnijem

empirijskom smisu( -sjećanja ugroze, primjerice, za vrijeme rata !ia su vro reana( No,neka osjećanja ugroze i danas su vro reana 2 !ez većih pote"koća može se pokazati da, u

praktičnoinstitucionanome smisu, Hrvati kao konstitutivan narod BiH danas su de

konstituirani na mnoge načine i, u tome smisu, jesu poitički i institucionani ugroženi

pose!ice unutar Cederacije BiH( No, čak i da nisu, ne postoji nikakva apriorna nužnost da se

/tvrdnja o ugrozi/ ne može empirijski provjeriti, i da nijedan pripadnik hrvatskog naroda nije u

stanju razikovati sučajeve reane ugroze od neke 9iktivne kakvu, prema Seizoviću, to!ože

simuiraju poitički ideri( No, za Seizovića, to jest apriorna nužnost( Za"to Seizović misi tako


6/12

2 opet kod Seizovića ne pronaazimo nikakav argument u priog tvrdnje o takvoj nužnosti( -n

naprosto tvrdi tako, očekujući da mu vjerujemo na riječ(

Sve "to sam do sada rekao nije toiko pogu!no za Seizovićevo rezoniranje koiko je pogu!na

sjedeća činjenica( Naime, Seizović, predažući tvrdnju o /konstitutivnim narodima/ kao

instrumentima za !ogaćenje poitičkih eita, ujedno predaže tvrdnju o požejnosti /!osansko

hercegovačkog identiteta/ kao ijeka za sredi"nje !oesti trenutne !osanskohercegovačke

poitike( ;o znači da on /!osanskohercegovački identitet/ impicite tretira kao identitet koji je

načeno neopisiv marksističkim scenarijem( ;aj je identitet, prema Seizoviću, imun u odnosu

na onu vrstu manipuacije koja ne samo karakterizira, nego i de9inira same identitete

/konstitutivnih naroda(/ No, za"to !ismo Seizoviću tre!ai vjerovati? #oje argumente on

predaže za tezu o /imunosti !osanskohercegovačkog identiteta?/ -n ne predaže nikakve

argumente, a morao !i( -n !i, naime, morao o!jasniti, uvjerjivim terminima, za"to je upravo

!osanskohercegovački identitet izuzet iz općeg protomarksističkog scenarija( No, on to ne

čini, i čini se da ga ta eventuanost uopće niti ne zanima( Dake, za"to protomarksistički

scenarij ne vrijedi za !osanskohercegovački identitet?

-dgovor na to pitanje ne možemo pronaći kod Seizovića( No, možemo ga pronaći u na"oj

!ižoj povijesti( Iija )zet!egović jedno je vrijeme, !arem u odnosu na neke gra7ane BiH,

uspje"no manipuirao !osanskohercegovačkim identitetom* sjetimo se da se !o"njačko

musimanska vojna komponenta zvaa Irmijom Kepu!ike BiH, i )zet!egović je jedno

vrijeme nastojao stvoriti privid da je uistinu riječ o /mutietničkoj vojsci koja !rine za opće

do!ro BiH(/ No, danas znamo kako se cijea priča zavr"ia( Stoga, ovaj nam jednostavni

primjer zapravo kaže da se /!osanskohercegovačkim identitetom/ može manipuirati kao i

svim drugim koektivnim identitetima, a niti taj se identitet ipak ne može u potpunosti

o!jasniti materijanim ii ekonomskim interesima, unatoč !ogaćenju )zet!egovićeve o!iteji(;o su pak 9aktori koje Seizović naprosto ne uzima u o!zir, iako je riječ o 9aktorima koji čine

vro vidjiv dio svakodnevne !osanskohercegovačke poitičke reanosti( ;o pak znači da, za

Seizovića, /!osanskohercegovački identitet/ predstavja neku vrstu dogmatske sekuarne

superiuzije, neku vrstu sekuarnoga raja kojim !i se tre!aa opravdati radikana promjena

!osanskohercegovačke dru"tvenopoitičke z!ije 2 i ovdje već doazimo do jednostavnog

zakjučka da Seizović neprikriveno igra igru jednoga dijea !o"njačke poitičkointeektuane

eite, koja se nikada nije pomiria s činjenicom usvajanja Da:tonskog mirovnog sporazuma i9ederaizacije Bosne i Hercegovine(


7/12

;ime doazimo do teme Seizovićevog odnosa prema Da:tonskom 1stavu za BiH, kjučnome

dijeu Da:tonskog mirovnog sporazuma( Dake, kakav je, u čisto praktičnome smisu,

Seizovićev odnos prema tom 1stavu, "to on predaže u odnosu na taj 1stav?

-n, od stranice L& do A3, nudi nekoiko preporuka, prijedoga kako !i se Da:tonski 1stav

tre!ao promijeniti( Prva preporuka tiče se same pream!ue* 8Pream!uu 1stava BiH tre!a

re9ormuisati tako da nova 9ormuacija ne pravi nikakvu raziku u ustavnopravnom poožaju

gra7ana BiH .!ez razikovanja 8konstitutivnih> i 8nekonstitutivnih(>0(> Dake, očevidno je*

Seizović traži radikanu promjenu Da:tonskog 1stava, upravo kako se može očekivati na

osnovi njegovog /teoretiziranja/ koncepta /konstitutivnih naroda(/ Budući da je, prema

Seizoviću, riječ o nazadnome konceptu, njega tre!a naprosto iz!risati iz 1stava( Naravno,

prva neposredna posjedica toga jest ta da !i ovo impicirao tako7er ukidanje entiteta( Bez

koncepta konstitutivnih naroda, pojam i institucionani okvir entiteta, kao 9ederanih jedinica,

naprosto nema smisa( #ako Seizović misi da !i se to ukidanje mogo izvesti, nije mi posve

jasno( No, jasno mi je da !i takvo ukidanje i koncepta /konstitutivnih naroda/ i entiteta !io

nepravedno( I nepravedno !i !io naprosto stoga "to &'M BiHpopuacije se!e prvenstveno

identi9icira kao pripadnike jednoga od tri konstitutivna naroda( -sim toga, postojeća dvo

entitetska struktura, zajedno sa konceptom konstitutivnih naroda, pod ispravnim i pravičnim

čitanjem Da:tonskog 1stava, tako7er osigurava jedan mehanizam za"tite ravnopravnosti

naroda, pa samim tim preventivno djeuje u odnosu na moguće poku"aje diskriminacije

izme7u pripadnika naroda( 1kidanje te strukture, kao i institucionanih mehanizama, odnosno,

njihovo zonamjerno tumačenje, značio !i otvaranje vrata diskriminatornim praksama

upriičenima od strane pripadnika jednog naroda u odnosu na pripadnike nekog drugog( No,

Seizović upravo zagovara ukidanje i same strukture i samih mehanizama(

-sim toga, u razičitim pasusima knjige, Seizović se često osvrće na diskriminaciju /-staih/

koju koncept /konstitutivnih naroda/ impicira .primjerice stranica 3%0( Zanimjivo je pak da

se, upravo u svijetu njegovog prijedoga, ta diskriminacija, ukoiko postoji, ne !i moga

ukinuti( -stavjajući po strani pitanje preciznije de9inicije pojma /-stai/, !ez koje de9inicije

nije posve smiseno diskutirati o pro!emu diskriminacije u BiH, ipak je jedno jasno* kakogod

de9inirai /-stae/, cij neke protudiskriminirajuće prakse nije u tome da ukine raziku izme7u

/konstitutivnih naroda/ i /ostaih,/ nego da onemogući ar!itrarni tretman te razike, odnosno daonemogući jednoj kategoriji da nepravično djeuje u odnosu na drugu kategoriju( Primjerice,


8/12

kada govorimo o mehanizmima koji sprječavaju diskriminaciju /$rnaca/ od strane kategorije

4, onda ne govorimo o ukidanju kategorije /$rnaca/ i kategorije 4, nego o 9ormuiranje neke

vrste pravičnog i održivog odnosa izme7u prethodne i potonje kategorije( No, upravo je to

ono "to nam Seizovićev prijedog onemogućuje( Drugim riječima, već prvi, načeni

Seizovićev primjer predstavja čistu so9istiku i počiva na eementarnom nerazumijevanju i

pojma diskriminacije i samih diskriminirajućih praksi( 1stvari, Seizović ekspoatira koncept

/diskriminacije .-staih0/ kako !i pro"vercao jedan svoj prijedog* onaj radikane,

revoucionarne izmjene Da:tonskog 1stava kako ga već skoro dva desetjeća zagovara jedan

utjecajan dio !o"njačke poitičkointeektuane eite, inspiriran )zet!egovićevim predratnim i

ratnim projektom navodno 8čisto gra7anske BiH,> "to je djeovao i jo" uvijek djeuje

desta!iizirajuće na unutarnje odnose u postDa:tonskoj BiH(

o" jedan, ne"to konkretniji Seizovićev prijedog pokazuje kod ovoga autora potpuni

nedostatak i poitoo"ke nao!raz!e i poitičke mudrosti( Fede Da:tonske odred!e o sastavu

Predsjedni"tva BiH, Seizović predaže sjedeće* 8;re!ao !i predvidjeti ustavni mehanizam po

kojem ne !i !io neophodno da Predsjedni"tvo čine jedan Bo"njak, jedan Hrvat, i jedan Sr!in(

Smisao ove odred!e je da osigura da se sastav Predsjedni"tva smatra eganim, a ono kao

organ potpuno operativnim, u situaciji da je jedan ii vi"e čanova Predsjedni"tva iza!ran iz

reda nekonstitutivnih naroda( #onačni ratio legis !io !i osiguranje jednakog tretmana

konstitutivnih i nekonstitutivnih kandidata( Naravno, ideano !i !io da se !ira samo jedan

predsjednik, kao inokosni organ(> Ponovno vidimo kod Seizovića totani nedostatak osjećaja

za ogiku( Naime, ako predožite ukidanje razike izme7u /konstitutivnih/ i /nekonstitutivnih/

naroda, kako je to Seizović učinio, !esmiseno je, i nemoguće, govoriti o /osiguranju jednakog

tretmana konstitutivnih i nekonstitutivnih kandidata/, kako to opet Seizović čini( Dake,

ponovno vidimo kako se Seizovićeva navodna !riga za /ukidanje diskriminacije/ zapravo

pretvara u ideoo"ki, revoucionarni zahtjev !o"njačke poitičkointeektuane eite* 8neka !ude samo jedan Predsjednik BiH jer BiH je jedna država(> ) na koncu, vidimo da je Seizović

tako7er totano kon9uzan u svojim prijedozima* on sam zapravo ne zna "to !i predožio .8ne

diskriminaciju> ii totano !risanje /konstitutivnih naroda/?0 na osnovi svojih premisa jer niti

se drži nekih !ranjivih premisa niti ga zanimaju ogički odnosi, kao takvi, izme7u premisa i

samih praktičnih prijedoga( Seizoviću je !itno jedino to da njegova /pravna teorija/ !ude

uska7ena sa zahtjevima jednog moćnog eementa sarajevske poitičke i poitoo"ke scene*

onog eementa koji je Da:tonski sporazum shvatio kao oružje za nastavak rata sa jasnode9iniranim konačnim poitičkim cijem 2 o!novom gra7anske, nepodijejene i ne


9/12

9ederaizirane BiH u kojoj !i se, nakon ukidanja kategorije /konstitutivnih naroda/ i

institucionanih mehanizama za za"titu prava konstitutivnih naroda, odučivao prostom

većinom koju !o"njačkomusimanske stranke, potpomognute /#om"ićima/, /Budimirima/, i

sičnima .ukjučujući /Seizoviće/0, u načeu mogu već danas osigurati(

Sarajevski post-Daytonski revolucionarni mitovi i ideologije

Seizovićeva knjiga, sadržajno govoreći, sama je po se!i nevažna i !ezvrijedna( No, ona je

vrijedna u drugome smisu* kao simptom odre7enih odnosa i odre7enih ideoogija( Naravno

da Seizović ne mora napisati argumentiranu, empirijski utemejenu knjigu, jasno odre7enu

prema danas važećim ustavnim i pravnopoitoo"kim teorijama( o" važnije, Seizović uopće

ne mora misiti( )deoogija, ona koja dominira sarajevskom pravnopoitičkom "koom, to čini

za njega(L Drugim riječima, kada je Koand Barthes nagasio u svojim čuvenim /@itoogijama/

da ideoogija počiva na /onome "to se podrazumijeva/, misio je, izme7u ostaoga, na

9enomene poput Seizovićeve knjige 2 ta knjiga naprosto većinu stvari podrazumijeva, a

podrazumijeva zato "to joj u osnovi eži jedna ideoo"ka matrica koja /misi/ umjesto

Seizovića( Naravno da se, me7u sarajevskim poitoozima i /pravnim/ stručnjacima,

podrazumijeva da postoji !osanskohercegovačka nacija, da je Bosna i Hercegovina ustvari

Bosna, da su samo Hrvati i Sr!i nacionaisti i "ovinisti, da su entiteti "tetni, da je institucija

veta u institucijama Cederacije i BiH pogu!na, itd( itd( Sve se to podrazumijeva, i u sve se to

vjeruje, no, kako je riječ o ideoo"kim mitovima, unaprijed 9ormiranim stavovima koji postoje

kako !i osigurai koheziju jedne inteektuane skupine, a ne kako !i ne"to opisai ii o!jasnii,

ne postoji nikakve potre!a da se argumentira ii da se ti stavovi provjere kroz uspored!u sa

!arem osnovnim parametrima pravnopoitičke z!ije* primjerice, kroz detajniju anaizu

teksta Da:tonskog 1stava, ii kroz istraživanje reanih poitičkih stavova reanih pripadnika,ii predstavnika, konstitutivnih naroda i gra7ana BiH(

Seizovićeva knjiga, i sične knjige sarajevskog poitoo"kog kruga, često neodojivo

podsjećaju na komunističke pam9ete iz vremena !iv"e ugosavije* puni paroa, puni snažnih

vjerovanja, veikih riječi, osjećaja da se sve prozreo i sve shvatio, ai sa potpunim manjkom

argumenata( Drugim riječima, vidimo da se, u jednome !itnome smisu, smisu poitoo"ke i

inteektuane produkcije i kuture, zapravo ni"ta nije promijenio od kasnih %&Oih do danas(o" uvijek postoje revoucionari koji se!e egitimiraju tako "to traže radikanu promjenu


10/12

postojećih /dru"tvenoekonomskih odnosa/, a pri tome ne nude nikakve argumente, pogotovo

ne pauzi!ine argumente, u priog tvrdnji da su postojeći dru"tvenoekonomski odnosi

nepravedni ii "tetni za sve(

Dana"nji revoucionari, me7utim, nisu uopće svjesni "tete koju nanose i se!i i drugima(

Naime, kod njih ne postoji svijest o dvije važne činjenice* jedna je ta da BiH zapravo do

%&&'e nikada nije postojaa kao neovisna i samostana država u modernome smisu te riječi(

Bia je dio carstava, "irih 9ederacija, ii cjeina koje ju naprosto nisu priznavae kao

samostanu cjeinu( -d Da:tona stvorena je jedna osnova na temeju koje !i BiH moga početi

9unkcionirati kao samostana i neovisna država, ai na temeju unutarnjeg kompromisa i

dogovora svih reevantnih 9aktora, naroda, i naravno entiteta( No, to se do sada jo" uvijek nije

dogodio 2 naime, prvo je uvedena 9igura Eisokog Predstavnika, koju sarajevski revoucionari

svesrdno podržavaju usprkos činjenici da je riječ o diktatorskoj 9iguri+ drugo, unutar BiH

nastavjen je rat poitika u kojemu sarajevski revoucionari i poitoozi djeuju poput

podrivajuće sie 2 oni su o!ično najveći kritičari Da:toni i zagovarateji njegova totanog

ukidanja( 1pravo stoga oni, možda posve nesvjesno, čine najveću "tetu Bosni i Hercegovini

kao potencijano samostanoj i neovisnoj državi( -ni aktivno onemogućuju konsenzus o

!osanskohercegovačkom 1stavu ne samo z!og toga "to važeći 1stav smatraju pogre"nim i

destruktivnim, nego i z!og toga "to pokazuju da se jedan važan dio !o"njačkomusimanske

poitičke i inteektuane eite zapravo nikada nije iskreno o!vezao na impementaciju

Da:tonskog 1stava(

Drugo, i možda najvažnije, zapravo je nemoguće !iti revoucionar, pogotovo ne poput

Seizovića ii @ujkića, a ujedno se o!vezati na procedure racionanog argumentiranja kao

osnove poitičkog dijaoga( Kevoucionara pokreće jedna vizija jednog ideaa, i ona u

njegovome umu suži kao jedini argument( Na koji je način ta vizija koreirana sa reanim poitičkim odnosima, i z!og čega !i se tre!ao raditi o općeprihvatjivoj viziji, do!roj za sve,

to revoucionara uopće ne zanima( Z!og toga nerevoucionari u dijaogu sa revoucionarima

moraju naiaziti na nepremostive pote"koće( Nemoguće je na revoucionare utjecati

argumentom jer, da !iste argumentirai, morate se pozivati ii na reane poitičke odnose,

institucije i percepcije ii na tekst nekih važećih zakona+ to pak revoucionara uopće ne

zanima jer ga zanima samo i iskjučivo njegova unutarnja, grandiozna vizija za koju vjeruje

da je toiko vrijedna da nametanje te vizije drugima predstavja i moraan i egitiman i egaančin, neovisno o tekstu važećih zakona ii o!iku postojećih institucija( Drugim riječima,


11/12

sarajevski su revoucionari, utjecajni predstavnici !o"njačkomusimanske poitičke i

inteektuane eite u koju u!rajam i Zarija Seizovića,A ti koji su odgovorni za nedostatak

ikakvog oz!ijnijeg poitičkog dijaoga izme7u razičitih nacionanih, ii etničkih, akademija i

stručnjaka u o!astima prava, poitoogije, pa čak i općenito dru"tvenih znanosti( Naravno,

nije potre!no pose!no nagasiti da svaki dan koji je izgu!jen iz perspektive dijaoga ustvari je

dan koji je do!iven iz perspektive nekog !udućeg oružanog suko!a ii iz perspektive opće

dru"tvenoekonomske i poitičke stagnacije(

Bije"ke


12/12

% Seizović, Z( .3%L0, Konstitutivni narodi i ustavne promjene, Sarajevo* Do!ra knjiga, Drugo dopunjeno izdanje

3 Pehar, D( .3%%0 />Deparamentarizacija ustavotvorstva, Da:tonske ustavne aporije, i simuakrum >!osanske nacije 2 svjedočanstvo o dovr"etku teritorijaizacije pravnopoitičke misi u BiH,/ Status %A=3%%, str( %3A%L6 5 Pehar, D( .3%L0 QBosanskohercegovačka poitika, marksizam, i nacionano pitanje/ http*==poskok(in9o=

zarije seizović o konstitutivnim narodima i ustavnim promjenama

Documents