Centar za edukaciju vlasnika, školovanje i ponašanje pasa

www.canis.hr www.futura4u.hr

O dluka o nabavi psa nije nešto što bismo trebali olako shva-titi. Preslatko štene začas

će nam osvojiti srce, no da bi to štene odraslo u zdrava, odgojena i stabilna psa, moramo biti spremni uložiti jako puno truda, vremena i naravno – novca.

“Jako puno vremena” znači godine, a ne dane, tjedne ili koji mjesec. Socijalizacija, odgoj, učenje i rad dugo-trajan su proces, posebno zahtjevan za ljude koji su zaposleni, imaju obitelj, djecu i svakodnevne obveze. Naravno, uza sve te obveze moguće je dobro odgojiti psa za budući ugodan suživot s njime, no mnogi bu-dući vlasnici često zanemare ili previde količinu truda, vremena, energije i novca koje će morati uložiti.

Ovisno o pasmini i općenito psu kojeg ćete odabrati, potrebno se potruditi prilikom odabira odgovarajućeg uzgajivača, psa ili šteneta. Renomirani, dobri uzgaji-vači nemaju legla često. Pare samo pse koji dokaza-no imaju sve kvalitete pasmine koju uzgajaju, znači ne uzgajaju samo i isključivo zbog izgleda i izložbi već paze na zdravlje, karakter i općenito na dobrobit cijele pasmine. Imajte na umu da su takvi uzgaji-vači vrlo rijetki!

Impulzivna odluka čest je uzrok kasnijih frustracija, nezadovoljstva, razočaranja. Vrlo često psi koji ne zadovolje kriterije novih vlasnika završe u skloništu ili na ulici.

Ne birajte pasminu jer je popularna ili zato što mislite da je pas lijep i sladak. Birajte psa / pasminu koja odgovara vašem stilu života i vašim mogućno-stima. Životni vijek psa traje u prosjeku između 10-15 godina, ponekad i dulje – razmislite jeste li u moguć-nosti kvalitetno se posvetiti svojem psu sve te godine. Razmislite o mogućim promjenama tijekom života, o selidbama, zdravlju… Razmislite hoće li netko moći

uskočiti i pomoći vam kada i ako vi iz bilo kojeg razlo-ga nećete biti u mogućnosti brinuti o psu. Pas je živo biće, društveno biće s emocijama i potrebama koje vi kao dobar vlasnik morate moći zadovoljiti.

Prvo pitanje koje treba postaviti je zašto uopće želi-te psa.

Za djecu? Vjerovali ili ne – ovo će biti VAŠ pas! Vi, kao odrasla osoba morate u potpunosti biti odgovorni za psa ko-jeg ćete nabaviti. Kad se zasite (a djeca se jako brzo zasite), djeca će se samo povremeno igrati sa psom ili brinuti o njemu. Toliko je zanimljivih stvari koje zaoku-pljaju djecu da će jako brzo zaboraviti na svoju prvo-bitnu “najveću želju” – psa. Kako odrastaju, njihovi se interesi, aktivnosti i obveze mijenjaju i samim time kao takvi nisu pouzdani i odgovorni vlasnici. Uz sve to, djeca, a posebno mala djeca, moraju naučiti kako se ponašati sa psom i nikada ih ne smijete ostavljati bez nadzora.

Za zaštitu ili čuvara?Za zaštitu postoje alarmni sustavi, sigurnosne ogra-de i slično, osim u slučajevima kada sa psom rade profesionalci koji poznaju ponašanje i obuku za tu svrhu. Imati psa koji je istovremeno čuvar i obiteljski pas nije nemoguće, ali može biti riskantno i opasno kada je po srijedi pas prosječnog vlasnika-laika. Psi ne razlikuju bezazleno hrvanje i vrištanje djece u igri od ozbiljnog napada. Nije rijetkost da pas napadne

dijete koje se došlo poigrati s vašom djecom, jer se pohrvalo ili trčalo za djetetom članom obitelji. Za to zasigurno nije kriv pas.

Za uzgoj?Uzgoj pasa odgovornost je koju morate ozbljno shvatiti. Ako niste spremni biti odgovorni za štenad iz legla koje ste uzgojili tijekom cijelog njihova života, ako nemate uvjeta da uzmete natrag štene iz vašeg uzgoja jer su ga se vlasnici koji su ga kupili odlučili riješiti iz bilo kojeg (valjanog ili nevaljanog) razloga – nemojte se upuštati u uzgoj. Ako planirate uzgoj radi zarade, znajte da postoje puno lakši, isplativiji i etički

ispravniji načini. Psi su živa bića, a uzgoj pasa zahtje-van je hobi – osim financija, potrebno je puno znanja, iskustva, razumijevanja genetike, strpljenja, emocija i odgovornosti. Skloništa i ulice prepune su napušte-nih i neželjenih (čak i čistokrvnih) pasa upravo zbog ljudskog nemara, neodgovornosti i neznanja. Rezul-tat je velik broj pasa koje nema tko udomiti.

Lijepa vam je neka pasmina?Jedan od NAJGORIH razloga za nabavku psa je onaj koji donesete nakon što vidite nekog psa na reklami ili zbog popularnosti u nekom filmu. Vrlo često na televiziji se prikazuju egzotične pasmine neobična i

atraktivna izgleda ili pomno istrenirani psi (ili više njih

– Lassie je glumilo čak osam različitih pasa,

što mužjaka, što ženki) koji zapravo daju lažnu sliku o karakteru i na-

ravi psa koji glumi na televiziji. Samo zato što je pas atraktivan i djeluje superpametno na televiziji, ne znači da će takav pas / pasmina i vama odgovarati. Grani-čarski koli zaista jest jedna od najinteligentnijih pasmi-na, jack russell terijer također; sibirski haski atraktivan je pas koji izgledom podsjeća na vuka, međutim te iste pasmine izuzetno su zahtjevne po pitanju kreta-nja, rada, odgoja i vremena koje morate uložiti u njih.

Popularnost pasmina poticaj je “kvazi-uzgajivačima” ili uzgajivačima koji uzgajaju radi profita. Takvi uzgajivači ne paze na karakteristike pasmine propisane standar-dom, ne paze na karakter, na porijeklo, na genetske predispozicije, na socijalizaciju, na zdravlje – općeni-to, ne paze na dobrobit pasa / pasmine te uzgajaju i razmnožavaju samo radi zarade.

Sve ovo vrijedi i za kolege / prijatelje / poznanike koji vam nude štence svoje kujice-ljubimice. Psi nikada zapravo nisu ni besplatni ni jeftini, čak ni oni koje nabavite besplatno iz skloništa ili udruge. U sve pse potrebno je ulagati financijski, fizički i emocionalno. Onima kojima je teško raspitati se u detalje o određe-

noj pasmini i odgovornim uzgajivačima, vrlo će vjerojatno isto tako biti teško

pronaći odgovarajućeg trenera, školicu ili veterinara, i potražiti

odgovarajući savjet.

Kakav je vaš karakter, vaša osobnost? Jesu li po-godni za suživot sa psom kojeg odaberete? Jeste li pretjerano uredni i čisti? Hoće li vam biti problem skupljati izmet za psom u šetnji? Češće usisavati i prati podove? Jeste li fleksibilni? Jeste li strpljivi? Budite iskreni!

Jeste li fizički sposobni brinuti se o psu? Imate li koga tko vam u svakom trenutku može po-moći? Psa ponekad treba podići, ako se ozlijedi – njegovati, treba ga kupati, prati mu šape, čistiti. Sve je to prilično teško ako to fizički niste u mogućnosti.

Jeste li financijski spremni i u mogućnosti podnijeti troškove za hranu, smještaj po potrebi, veterinara, kastraciju, cijeplje-nja, opremu, igračke? Psa prema zakonu treba čipirati i jednom godišnje cijepiti protiv bjesnoće, no većina pasa jed-nom godišnje docijepljuje se i protiv zaraznih bolesti. Oprema i igračke ne moraju biti skupi, ležaj može biti obični jastuk ili dekica, igračka loptice od starih čarapa, stare krpe, ali veterinari, obvezna cijeplje-nja svake godine, čišćenje

od nametnika – koštaju. Vaš pas može biti savrše-no zdrav, no uvijek treba imati na umu da se nešto može i dogoditi – razne ozljede, bolesti, operacije. Sve to košta, a psi nemaju zdravstveno osiguranje poput ljudi.

Ako živite u kući s dvorištem, je li dvorište dobro ograđeno? Ako nije, jeste li spremni uložiti trud i novac i ograditi dvorište tako da bude dovoljno

sigurno za psa i da pas ne bi bježao ili preskakao ogradu? Ako psa većinu vremena namjeravate

držati vani, kako ćete mu osigurati udoban i siguran prostor za odmor i spavanje? Udo-

ban i siguran znači dovoljno prostran, suh, da ne prokišnjava i ne skuplja vlagu, da je zimi topao a ljeti ugodan za boravak. Ima li vaše dvorište hladovinu? Čak i ako imate dobro ograđeno dvorište, pas ne bi trebao predugo ostajati sam. Psi su društvena bića i ne vole samoću. Previše samoće rezultira dosadom – pas počinje uništa-vati dvorište i biljke, zavijati i lajati bez razloga, preskakati ogradu i bježati. Osim toga, ako je pas stalno sam u dvorištu, netko ga može zadirkivati, pustiti iz dvorišta, ukrasti ili još gore,

otrovati ili mu nauditi. Vezanje lan-cem na dulje vrijeme i ostavljanje psa samog posebno je opasno, jer se pas može ozlijediti i čak ugušiti lancem. Osim toga,

Odgovornosti i obvezevlasnika pasa

Ako i dalje želite nabaviti psa, i to iz valjanih razloga, razmislite o odgovorima na nekoliko pitanja prije nego što ga nabavite:

Jeste li vi i vaša obitelj / partner spremni posve-titi psu približno 10 do 15 godina života, koliko je prosječni životni vijek psa (a mnogi žive i du-lje)? Jeste li spremni psu pružiti odgovarajuću njegu, omogućiti veterinarsku skrb kada je to potrebno, hraniti ga bar donekle kvalitetnom hranom? Jeste li spremni izdvojiti novac za obuku / školovanje, ili za stručnjaka za ponaša-nje ako to bude potrebno? Jesu li svi članovi vaše obitelji složni da žele psa?

Imate li vremena za psa? Za šetnje, igru, soci-jalizaciju? Imajte na umu da socijalizacija psa traje čitav njegov život! Imate li vremena za druženje, učenje, tečajeve? Za odlazak veteri-naru? Za uređivanje?

Kako biste se nosili s nenadanim promjenama u vašem životu – dolaskom djeteta, smrću čla-na obitelji, rastavom, brigom za stariju osobu, nesrećom? Na koji način će takve promjene imati utjecaj na vaš suživot sa psom? Jeste li podstanar i ako jeste, što ćete sa psom ako dođe do problema sa smještajem?

psi koji su neprekidno na lancu počnu pokazivati mnoga nepoželjna ponašanja uključujući i agresiv-nost. Puštanje psa iz dvorišta da sam prošeće nije samo neodgovorno, nego je i zakonski kažnjivo.

Koliko će dugo vaš pas biti sam tijekom dana? Imate li vremena POSTUPNO navikavati psa na samoću? Možete li organizirati da vam netko u tome pomogne ako radite? Navikavanje na samo-ću može ići brzo i lako ili biti mučno i dugotrajno – ovisno o tome odakle nabavljate psa, a i kakva psa nabavljate. Neki psi jako teško podnose sa-moću i odvojenost od vlasnika. Ako ste zamislili da ćete psa ostavljati zatvorenog u garaži ili podru-mu, ili vezanog u dvorištu, zapitajte se još jednom – zašto želite psa?

Kakvi je vaš stav o kastraciji? Ako se ne namjera-vate ozbiljno baviti odgovornim uzgojem, trebali biste najozbiljnije razmisliti o kastraciji da spriječite slučajna i neželjena legla. Kuje u tjeranju postaju nervozne i razdražljive, često bježe ili su pak de-presivne i tužne. Privlače mužjake s velikih udalje-nosti koji se skupljaju pred vašom zgradom / ku-ćom i često se sukobljavaju i tuku. Nerjetko su neprijateljski raspoloženi i prema ljudima koji ih tjeraju jer im smetaju i ono najgore – stradavaju pod kotačima ili budu “uništeni” od strane ljudi koji nisu ljubitelji životinja. Nekastrirani mužjaci često bježe kad osjete kuju u tjeranju, a budući da muž-

jak taj miris može osjetiti na udaljenosti od tri kilometra i više, odu daleko i danima se ne vraćaju, ako se uop-će vrate. Razdražljivi su i često agresivno reagiraju na ostale mužjake – čak i one kastrirane. Jeste li spremni i želite li se uopće naći u takvim situacijama?

Koliko često putujete i da li putujete? Kako ćete se snaći sa smještajem psa kad vas nema? Ima li ga tko pričuvati? Planirajte unaprijed! Bez obzira na to koja vam se pasmina sviđa, za sve vrijede ista važ-na pravila – apsolutno sve pse, bez obzira na pa-sminu, potrebno je pravilno socijalizirati. U sve pse potrebno je ulagati vrijeme i trud za odgoj, učenje i barem osnovno školovanje. Svim psima potrebna je sigurnost i udobnost, briga o zdravlju, njega, kvalitetna prehrana, društvo (i pasa i ljudi), pažnja i ljubav. Psi su psi i funkcioniraju kao psi. Stoga je važno educirati se o njima i njihovu ponašanju i po-trebama kako bi ih mogli što bolje razumjeti.

Ako još uvijek želite psa i voljeli biste ga nabaviti, a niste sigurni kako će to funkcionirati, pokušajte u dogovoru s nekom od udruga za zaštitu životinja

privremeno udomiti ili pričuvati psa na neko vrijeme. Provjerite kako bi to kod vas funkcioniralo i ne srljajte u nešto što možda nije za vas i ne odgovara vašem stilu života.

Budite strpljivi, planirajte unaprijed, proučite različite pasmine, potražite uzgajivače i raspitajte se o njihovu radu, raspitajte se o veterinarima, prehrani, odgoju, školicama... raspitajte se o udomljavanju, volontirajte u nekom azilu.

Kako bi bili spremni za dolazak šteneta u novi dom pročitajte našu knjižicu Prije nego nabavite štene koju klikom na naslov besplatno možete skinuti na

našim stranicama i slobodno proslijediti dalje.

Kuje u tjeranju privlače mužjake s velikih udaljenosti

Mali vodičza udomljavanje psa

Skloništa, udruge za zaštitu životinja i neki internetski forumi koji pomažu u udomljavanju nude veliki izbor predivnih pasa raznih veličina, boja, tipa dlake, karak-ternih osobina i životne dobi. Iako su mnogi od njih mješanci, nađe se i koji čistokrvni pas ili pas tipski vrlo sličan pasmini koja vam se možda sviđa. Neki od njih nekoć su imali vlasnike, navikli su na obiteljski život i idealni su ljubimci.

Pravila za pripre-mu dolaska psa u dom ista su bez obzira udo-

mljavate li ili kupu-jete psa. Razmislite o tome što točno želite i na što ste sve spremni. Na taj način ljudi koji skrbe o psu i vo-lonteri u skloništi-ma moći će vam pomoći pri odabiru psa koji odgovara vašim uvjetima. Štenci su neodoljivi, ali u njihov odgoj

potrebno je uložiti puno truda i vremena, dok većina odraslih pasa već ima koliko-toliko usvojene osnove odgoja. Pas koji traži pažnju i voli se dirati mogao bi biti dobar izbor za obitelj s djecom; stariji ili mirniji pas bolje će odgovarati starijim ljudima ili onima koji nisu pretjerano aktivni. Energičan pas odgovarat će sport-skim tipovima i ljudima koji vole boravak u prirodi, trčanje, planinarenje ili vožnju biciklom.

Zašto udomiti psa?Udomljavanjem psu zapravo spašavate život. Mnoga skloništa u vlasništvu grada ili općine i veterinarsko-higijenski servisi (tzv. šinteraji) imaju rokove nakon ko-jih se psi eutaniziraju bez obzira na zdravlje i životnu dob. Neki ne poštuju zakonski rok i eutaniziraju živo-tinje nedugo nakon što ih zaprime.

Najčešći razlog zbog kojeg psi zavr-šavaju u skloništima i u udrugama jest da su ih se ljudi zasitili ili ih nikada nisu ni do-življavali kao članove obitelji i bili odgovor-ni za njih. Napušteni su ili se udomljavaju zbog rođenja dje-teta, razvoda ili selidbe ili pak zbog bolesti ili smrti vlasnika. Ima i onih koji su ostavljeni zbog problema

u ponašanju koje vlasnici nisu znali riješiti ili se nisu potrudili naći nekog tko će im pomoći.

Svim takvim psima, mladima i starima, mješancima i čistokrvnima, vrlo će vjerojatno trebati malo do-datnog odgoja i preodgoja kako bi se uklopili u novi život i postali pristojni ljubimci. Većina skloništa i pri-vremenih udomitelja dat će vam na znanje na čemu je potrebno eventualno dodatno poraditi, preporučit će vam trenera, školicu ili savjetnika-stručnjaka za ponašanje, a mnogi se i sami potrude oko osnovnog odgoja i navikavanja na kućni red prije nego što psu potraže novog vlasnika. Većina školica i edukacijskih centara za vlasnike i pse nude popuste za pse udo-mljene iz skloništa ili udruga uz predočenje Ugovora

o udomljavanju.

Udomiti psa je mnogo jeftinija opcija za ljude koji žele ljubimca, a ne mogu platiti čisto-krvnog psa ili ne mare za pasminu, izložbe ili uzgoj. Većina pasa odlazi u nove domove cijepljena, čipirana, tretirana protiv namet-nika i kastrirana.

Skrbnik bi vam na upit trebao biti u mogućnosti pokazati račune i veteri-narske potvrde o cijepljenju, čiščenju od nametnika,

Smještaj i briga za napuštene pse uglavnom se financiraju donacijama ili troškove plaćaju privremeni skrbnici.

Kad udomite takvog psa, ponudite privremenom skrbniku da mu

nadoknadite dio troškova, a udrugama i skloništima pomognite donacijom

čipiranju, kastraciji i eventualnom liječenju psa kojeg želite udomiti psa.

Prije nego krenete u potragu za psom razmislite o pitanjima koja biste mogli postaviti osoblju skloništa ili ljudima koji skrbe o psu. Na primjer, pitanja o po- rijeklu psa, odakle je došao, gdje je pronađen, kakva je zdravlja, je li cijepljen, kastriran, kako se slaže s ostalim psima, kakav je s ostalim životinjama – na primjer, mačkama – kakav je s djecom, je li druželju-biv ili povučen, je li aktivan ili je mirniji tip, je li plašljiv i u kojim se situacijama nelagodno osjeća, itd.

Prilikom posjeta skloništu pogledajte sve pse. Zamoli-te osoblje da prošećete s nekoliko pasa koji su vam u užem izboru. Obratite pažnju na ponašanje i želju psa za interakcijom

s ljudima – veselo prilaženje uz mahanje repom, uvija-nje tijela, diranje šapom, pozivanje na igru.

Ako imate djecu... Ako imate djecu možda biste trebali zaobići pse koji povučeno i prestrašeno čuče u kutu boksa. U neke pse potrebno je uložiti mnogo rada i truda kako bi prebrodili strahove i probleme i uklopili se u svakod-nevni život uz ljude. Plahi i povučeni psi normalno ponašanje djeteta (trčkaranje, ciku, skakutanje, pri-laženje) mogli bi protumačiti kao prijetnju, reagirati i ozlijediti ga.

Stoga budite vrlo oprezni. Vaš bi cilj trebao biti oda-brati psa koji će voljeti vašu djecu na isti način kao i vas. Birajte srednje velikog ili velikog psa koji je po mogućnosti već živio s djecom i imao s njom pozitivna iskustva. Minijaturni psići rijetko se osjećaju ugodno uz malu djecu baš zato što su tako maleni. Povedite djecu sa sobom u posjet skloništu i pratite koji psi slo-bodno, veselo i bez straha prilaze djeci jednako kao i odraslima. Ako pas ignorira djecu, izbjegava njihov dodir i djeluje uznemirno u prisutnosti djece, to NIJE pas za vašu obitelj bez obzira na to što vam se sviđa! Vaša djeca moraju biti na prvom mjestu, a pas kojeg ćete udomiti ne bi ih trebao samo tolerirati, već uživati u njihovu društvu i igri. Nježno zagrlite psa, lagano ga bockajte prstima i gurkajte, dirajte ga po ušima, šapa-ma i repu. Stabilnog psa ove radnje neće nimalo sme-

tati i sam će se gurati k vama tražeći pažnju.

Ako imate djecu, pas kojega želite udomiti

bez straha bi trebao uživati u njihovu društvu

Jedna od najvažnijih stvari na koju morate obratiti

pozornost jest posesivnost i agresivna ponašanja pri-

likom hranjenja ili kad psu iz usta pokušate uzeti igra-

čaku ili hranu. Pas koji u tom trenutku reži i agresivno

reagira na dijete ili bilo koga drugoga zasigurno nije

pas za obitelj s djecom, bez obzira na to što se takva

ponašanja uglavnom bez problema mogu riješiti uz

pomoć kvalificiranih stručnjaka za ponašanje pasa.

Najsigurnija opcija je potražiti psa koji je već neko

vrijeme na privremenom čuvanju kod nekog volon-

tera. Volonteri koji skrbe za pse u svojem domu sva-

kodnevno su u kontaktu sa psima, redovito ih šeću,

hrane ih i njeguju, poznaju navike i ponašanje psa koji

živi u njihovoj obitelji, pa vam samim time mogu dati

konkretnije informacije. Neki volonteri imaju djecu, a

većina ima i vlastite ljubimce.

Ako nemate djecu...Ako nemate djece, nemojte otpisati pse koji su po-

vučeniji ili djeluju nezainteresirano. Imajte na umu da

psi u skloništu borave u vrlo stresnim uvjetima i vrlo

vjerojatno će se drukčije ponašati kod kuće kada

se malo opuste. Možda su upravo stigli u sklonište,

zbunjeni su i prestrašeni novom okolinom. Prošećite

malo s njima i promatrajte kako se ponašaju izvan

boksa. Razgovarajte s osobljem skloništa ili volonte-

rima koji su više-manje upoznati sa psima o kojima

brinu. Kada povedete psa u šetnju nemojte odustati

zato što pas vuče na povodniku ili skače po vama.

Većina pasa ponašat će se tako ako nitko nije

s njima radio, pogotovo ako većinu vremena

provode u boksu i ne šeću redovito, a u skloni-

štima je to najčešće tako. Skloništa često ne-

maju dovoljno volontera koji bi se svakodnevno

mogli posvetiti svakom psu posebno.

Posebni psi za posebne ljudeU skloništima i na skrbi volontera nerjetko ima pasa koji zaista nisu imali sreće. Bili su zlostav-ljani i zanemareni, malo su ili nisu uopće socija-lizirani, te su razvili razna nepoželjna ponašanja i strahove. Takvim psima potreban je poseban pristup, nešto više ulaganja i veliko srce. Mno-gi psi koji su bili etiketirani kao “nepodnošljivi”, “nemogući” i “neudomljivi” s vremenom postanu fantastični ljubimci. Takvim psima potreban je netko s nešto više iskustva i dobrom voljom, net-ko tko će biti voljan raditi sa psom i bez srama i oklijevanja savjetovati se sa kvalificiranim struč-njacima-savjetnicima za ponašanje pasa. Svi psi zaslužuju šansu!

Nemojte automatski otpisati psa koji je nesret-nim slučajem ostao bez jedne noge, gluh je ili slijep na jedno ili oba oka, nedostaje mu uho ili ima neki sličan nedostatak. Možda je karakterno upravo to pas za kojim žudite i kakvog ste cijeli život čekali! Izgled je prilikom odabira psa zapra-vo zadnja stvar na koju bi trebali obratiti pozor-nost. I pas s invaliditetom može se kretati, trčati,

I psi invalidi mogu uživati u životu

igrati, donositi loptice i uživati u životu. Neke školice za pse bit će voljne posvetiti takvim psima posebnu pažnju, uključiti ih u svoj program rada ili vam dati od-govarajuće smjernice.

Pričekajte s odlukom, razmislite i vratite se za neko-liko dana. Pitajte volontere koji skrbe o psu bi li bili voljni prošetati s vama ili vas koji put posjetiti sa psom u vašem domu, ili vam čak ostaviti psa na dan-dva prije nego što donesete konačnu odluku.

Upoznavanje udomljenog psa sa postojećim ljubimcemAko već imate ljubimca, posebno je važno kako ćete ih upoznati. Baš kao što se ljudi međusobno ne moraju slagati, ne moraju se sla-gati ni psi i drugi ljubimci. Pse je najbolje upoznati na neutralnom teritoriju, prošetati s njima zajed-no nekoliko puta, vidjeti kako se slažu. Ako se vani slažu, nakon šetnje novog psa nakratko do-vedite u svoj dom.

Držite oba psa na opu-štenom povodniku neko vrijeme i prošećite za-jedno po stanu. Pustite pridošlicu da sam na opušte-nom povodniku istraži i upozna novu okolinu. Hranu

i igračke je najbolje prije toga maknuti, ne smiju biti dostupne ni jednom ni drugom. Tek kasnije, kada se psi opuste i smjeste, ponudite im poslasticu ili igračku tako da ih najprije držite malo dalje jednog od drugo-ga i zatim ih postupno i polako približavate prateći reakcije i ponašanje. Nikada nemojte kazniti svog psa ukoliko se pobuni – to je u velikoj većini slučajeva normalna reakcija. Velika je vjerojatnost da će vaš pas kaznu povezati sa pridošlicom i reagirati još burnije. Psi će vrlo brzo naći zajednički jezik i sami uspostaviti odnos u zajednici, no opreza nikad dosta.

Ako se vaš pas unatoč vašim obzirnim postupcima ipak jako uznemiri, burno reagira na pridošlicu danima je potišten i mrzovoljan, i ne vidite napredak, moguće

je da ćete udomljenog psa morati vratiti. Stoga je iznimno važno da se unaprijed dogovorite s udrugom, skloništem ili volonterom da psa uz-mete na probni rok kako biste vidjeli hoće li uopće stvari funkcionirati.

Vaš pas vam mora biti na prvom mjestu. Dobro ga poznajete i stoga sami ocijenite koliko je spre-

man prihvatiti pridošlicu. To ovisi o raznim faktorima – od odgoja i socijalizacije, iskustava s drugim psima

u svojem domu, do životne dobi, zdravlja, naravi...

Neki su psi jako društveni, lako prihvaćaju druge, neki

su izbirljiviji, a ima i onih koji su po prirodi samotnja-

ci i uživaju u tome. Stari pas koji pati od kojekakvih

staračkih tegoba vjerojatno neće biti oduševljen ako

iznenada kući donesete živahno štene koje skače, želi

se igrati, nateže i gricka, pa razmislite i o tome!

Mislite glavom, a ne samo srcem. Iako su prvi doj-

movi i osjećaji koji vas preplave dobar početak u oda-

biru psa, nemojte se samo time rukovoditi. Iznenadno

vraćanje psa, a da se prethodno niste dogovorili o

toj mogućnosti, stvara ogroman pritisak na skloništa,

udruge i volontere koji nakon udomljenja vrlo brzo po-

pune mjesto novom napuštenom životinjom.

Psa uzimate zauvijek, stoga u odabiru budite objek-

tivni. Potražite pomoć nepristrane osobe koja ima

dovoljno iskustva sa psima ili pomoć kvalificiranog sa-

vjetnika za ponašanje ili trenera. Budite strpljivi, ne sr-

ljajte i pažljivo odaberite. Novi psi svakodnevno dolaze

u skloništa ili na privremeno čuvanje. Skloništa i udru-

ge redovito ažuriraju svoje web-stranice, a na foru-

mima poput Plave šape (forum.hr), Foruma Šapice

te raznoraznim Facebook grupama i u oglasnicima

neprekidno se oglašavaju novi psi koji traže dom.

Ako niste sigurni kakvog psa želite, razmislite o volon-

tiranju u obližnjem skloništu ili privremenom čuvanju

psa do udomljenja. Prije ili kasnije neki od njih uvući

će vam se pod kožu i postati članom obitelji.

Nikada nemojte iznenada dovesti novog psa u svoj dom ako već

imate psa (ili više njih). Psi su teritorijalne životinje

i pas-starosjedilac mogao bi seosjećati ugroženo i biti

neprijateljski raspoloženprema pridošlici.

Mali vodičza kupovinu psa

Mnogi će potragu za novim ljubimcem započeti pre-traživanjem internetskih stranica skloništa i udruga za zaštitu životinja koje su krcate psima različitih ži-votnih dobi, veličina, boja, karakternih osobina. No razumljivo je da neki žele baš psa određene pasmine, i tim je budućim vlasnicima najvažnije pronaći dobra uzgajivača. Ovdje su neke od smjernica koje će vam pomoći da kupite zdravo, stabilno štene ne podupi-rući pritom neodgovorne i nelegitimne “uzgajivače”, švercere i farme pasa.

U potrazi za uzgajivačem pazite na sljedeće:

Je li uzgoj bio planiran? Odgovoran uzgajivač unaprijed planira svako leglo; osim toga upućen je u potražnju na tržištu za pasmi-nom koju uzgaja kako bi osigurao svim štencima iz legla siguran i odgovarajući dom.

Pitajte uzgajivača je li leglo bilo planirano i koliko je legala dosad imala kuja čiju štenad prodaje. Uzgojna kuja ne bi trebala imati više od četiri legla u toku života, a između dva legla mora proći najmanje godina dana. Pitajte uz-gajivača što će učiniti ako ne uspije prodati sve štence. Dobar uzgajivač zadržat će štence dok god ne pronađe odgovarajući dom za sve, pa makar to potrajalo duže od očekivanog.

Žive li uzgojni psi i štenad uodgovarajućim uvjetima?Vrlo je važno paziti u kakvim je uvjetima uzgojeno štene koje kupujete. Provjerite je li čisto i uredno, ima-ju li psi dovoljno prostora za kretanje, imaju li štenci igračke-žvakalice. Majka bi trebala biti prisutna, a štene odrastati uz braću iz legla (osim ako nije jedino u leglu). Ako nije prisutan i otac štenaca, uzgajivač bi vam trebao ustupiti sve potrebne informacije o njemu,

uključujući i kontakt njegova vlasnika.

Ne nasjedajte na kojekakve izgovore zbog čega maj-ka nije prisutna. Neki od izgovora koji kupci sve češće čuju jest da je “majka bolesna i ostala kod veterinara.” Ne sramite se tražiti dokaze, postaviti što više pitanja

i provjeriti informacije.

Često se čuje i odgovor da je štence kuja prestala dojiti pa su je maknuli da joj ne smetaju. Upućen uz-gajivač jako dobro zna važnost uloge majke-kuje u najkritičnijem periodu razvoja štenaca. Štenad nikako ne bi smjela biti odvojena od majke prije osmog tjed-na života, a idealno je da ostanu s njom do desetog tjedna. Savjestan uzgajivač dohranjuje štence još dok su na majčinu mlijeku.

Razni se izgovori mogu čuti kada uzgajivač iz bilo kojeg razloga ne želi da dođete vidjeti leglo u njegovu domu i predlaže da se sastanete na kojekakvim par-kiralištima, tržnicama i sastajalištima. Potražite nekog drugog! Šverceri i kojekakvi kvazi-uzgajivači često vas neće pustiti dalje od kućnog praga kako slučajno ne biste vidjeli užasne uvjete u kojima drže pse. Ne kupujte štenad na slijepo, preko interneta ili oglasnika ako niste u mogućnosti sami doći po štene i provjeriti

uvjete i njihovo porijeklo.

Pitajte što štenci jedu i koliko često. Zatražite potvrde veterinara o cije-

pljenju, čišćenju od nametnika, mi-

kročipiranju, pregledima, te zdravstvene potvrde rodi-telja i testiranja na genetski prenosive bolesti / mane. Odgovorni uzgajivači ponose se dobrim zdravljem svojih uzgojnih pasa pa će vam te potvrde rado dati da ih ponesete kad štene odlazi s vama u novi dom. Zatražite uvid u rodovnicu štenaca u kojemu su pri-kazane barem tri generacije predaka. Rodovnica se često čeka i po nekoliko mjeseci, no informacije o leglima uvijek se mogu provjeriti u Hrvatskom kino-loškom savezu, koji nova legla objavljuje i na svojoj internetskoj stranici (www.hks.hr).

Promatrajte kako se kod uzgajivača ponašaju psi i štenci. Jesu li prijateljski raspoloženi prema ostalim psima i ljudima? Jesu li pretjerano plahi ili su otvoreni, radoznali i veseli? U svakom leglu može se dogoditi pokoje štene koje je plahije i povučenije od ostalih. Uzgajivač bi trebao paziti da takvo štene ode u od-govarajući dom i nastavi s adekvatnom socijalizacijom.

Dobar uzgajivač pažljivo brine o leglu i kvaliteti životnih uvjeta pasa koje uzgaja Dobar uzgajivač brine za dobrobit svojih pasa, otvoren je za sva vaša pitanja i spre-man je pomoći u svakom trenutku. Želi najbo-lje za pse iz svog uzgoja, bez obzira je li riječ o štencima ili psima koji su ostarili i ne koriste se više u uzgoju. Otvoren je za sva vaša pitanja i ne skriva porijeklo štenaca i pasa s kojima uzgaja.

Pazi da svojim kupcima pruži što više korisnih savjeta o brizi za štene i ne rješava se starih pasa zato što više nisu “korisni” u uzgoju. Ukratko – smatra svoje pse članovima obitelji i tako se i odnosi prema njima.

Ako niste zainteresirani i nemate uvjeta za daljnji uz-goj, porazgovarajte s uzgajivačem o kastraciji. Najbo-lje je da uzgajivač odmah zna da imate tu namjeru, a neki će vam uzgajivači to i sami predložiti.

Razne pasmine imaju predispozicije za razne bolesti i mane karakteristične za tu pasminu ili veličinu psa – na primjer, displazija kukova je česta kod velikih pas- mina. Neke pasmine zbog nekih prenaglašenih fizičkih karakteristika poput kratkih nogu ili duge kralježnice mogu imati problema s kralježnicom i zglobovima. Psi nekih pasmina spljoštenog lica imaju problem s disa-njem i vrućinama. Savjestan i odgovoran uzgajivač svjestan je tih problema i vodi računa o njima. Obavlja redovne veterinarske preglede i testiranja bez obzira

na to jesu li propisani kao obveza, te isključuje iz uz-goja pse sa zdravstvenim problemima i pse kod

kojih je testiranje

pokazalo da postoji veća vjerojatnost prenošenja ge-netskih bolesti.

Saznajte i proučite koje su nasljedne bolesti i mane specifične za pasminu koju ste odabrali i pitajte uz-gajivača što je poduzeo da smanji rizik prenošenja tih bolesti na daljnje generacije. Jedan od dokazanih načina za sprečavanje rizika prenošenja nasljednih bolesti i mana jest izbjegavanje parenja u bliskom srodstvu. Provjerite rodovnicu šteneta koje želite ku-piti i raspitajte se o njegovim precima.

Neki uzgajivači diče se izložbenim uspjesima i titula-ma, no titule poput “najljepšeg psa izložbe” ne znače da će štenad tog psa biti zdrava i pravilno socija-lizirana. Na izložbama se ocjenjuje izgled, a ne

zdravlje i temperament.

Uzgajivač treba paziti da štene koje uzimate odgovara vašem načinu životaDobar uzgajivač s razlogom će vam postaviti cijeli niz

pitanja o uvjetima u kojima će pas biti i željet će ostati u kontaktu s vama. Možete očekivati da

će vas pitati imate li djece i koje su dobi, gdje će pas boraviti, koliko ćete vremena imati za psa i slično.

Objasnit će vam što možete očekivati od pasmine, je li prikladna za obitelji s malom djecom, koliko prostora je potrebno takvom psu, koliko dnevne aktivnosti. Ako vam se ne sviđa ono što čujete, ili niste sigurni da možete za-dovoljiti potrebe takva psa, možda biste trebali razmisliti o nekoj drugoj pasmini koja vam bolje odgovara.

Razni tipovi uzgajivačaFarme pasaFarme pasa su uzgajališta koja se doslovno bave ma-

sovnom proizvodnjom pasa raznih pasmina s jednim

jedinim ciljem – što većom i bržom zaradom. Kuje sa

štencima obično borave u stravičnim uvjetima – ma-

lim, skučenim kavezima, zbijene jedna uz drugu, ili su

potpuno izolirane i same. Ne šeću se, ne igraju, ne-

maju omogućeno mjesto za obavljanje nužde pa žive

u vlastitom izmetu. Kuje imaju leglo jedno za drugim,

a kad njihova rasplodna funkcija prestane iz bilo ko-

jeg razloga, ubiju ih ili izbace na cestu. Ne pazi se na

standardom propisane pasminske karakteristike, ne

pazi se na temperament, na parenje u srodstvu, niti

općenito na zdravlje.

Ponekad je evidentirano (prijavljeno) samo nekoliko

pasa, a ostali se drže u obližnjoj garaži, skladištu,

podrumu ili sličnom mjestu bez pristupa. Štenci uz-

gojeni na farmama pasa često imaju dugotrajne ili

doživotne probleme sa zdravljem te razne probleme u

ponašanju zbog neadekvatne socijalizacije, preranog

odvajanja od majke i legla i života u lošim uvjetima u

najranijoj dobi.

Štenci se obično prodaju kao “čistokrvni bez rodov-

nice”, po cijeni mnogo nižoj od cijene šteneta iz pro-

vjerenog uzgoja. Često takvi prodavači nude opciju

kupovine psa sa ili bez rodovnice, a rodovnice se ili

falsificiraju ili ih nikada ne dobijete jer prodavač netra-

gom nestane nakon što vam proda psa. Takvi psi ne

mogu se nazvati čistokrvnima.

Može se dogoditi da vam donesu čisto i okupano

štene, no niste vidjeli u kakvim je uvjetima uzgojeno i

u kakvim stravičnim uvjetima žive roditelji i ostali psi.

Nerijetko se služe emocionalnim ucjenama pa imate

osjećaj kao da “spašavate jadnog psića”. Ne nasje-

dajte!!! Kupovinom samo potičete daljni uzgoj i nesre-

ću stotina drugih pasa.

Komercijalne uzgajivačniceKomercijalne uzgajivačnice slične su farmama pasa i također uzgajaju radi profita pa često imaju više razli-čitih pasmina. Životni uvjeti pasa mogu i ne moraju biti bolji od onih na farmi pasa, no psi korišteni u uzgoju odabrani su nasumce, bez uzgojnih dozvola, bez pri-jave legla, bez veterinarskih pretraga i bez obraćanja pažnje na standard i tipične karakteristike pasmine.

Baš kao i farme pasa, komercijalni uzgajivači drže pse izolirane u boksevima, kuje imaju legla jedno za drugim, a kada to više ne mogu, rješavaju ih se po kratkom postupku. Baš kao i farme pasa, “proizvode” bolesna, neprovjerena legla u neadekvatnim uvjetima.

Komercijalni uzgajivač pokušat će “prodati” svakakve priče da bi naivnom kupcu zvučao fantastično. Oni uvijek imaju leglo ili ga očekuju “svakog trenutka”, ako nemaju, mogu vam nabaviti u kratkom roku. Često se oglašavaju atraktivnim oglasima primamljiva sadržaja, niskim cijenama i dostavom “bilo gdje u Hrvatskoj”. Bogata ponuda tipa “prodajem pse raznih pasmina”, uključuje i razne nepostojeće pasmine i tipove pasmina poput “mini / maksi maltezera”, “kraljevskih pekineze-ra”, “kratkodlakih pekinezera” i slične. Rezultat ovakvog načina uzgoja stotine su pasa i štenaca od kojih mnogi imaju zdravstvenih problema kao i problema u pona-šanju. Komercijalni uzgajivači motivirani su zaradom, a njihov moto je “prodaj i zaboravi”. Često mijenjaju bro-jeve telefona i nerijetko uz štenad daju krivotvorene (ili neovlaštene) potvrde o cijepljenju i rodovnik.

Neki nažalost surađuju s veterinarima i članovi su ki-noloških društava i klubova.

Uzgajivači-amateriUzgajivači-amateri su svi vlasnici kojima se kuja slu-čajno pari i oni koji kuju pare iz kojekakvih drugih razloga. Neki od primjera su “kuja mora imati jedno leglo”, “želim da moja kuja ima potomstvo”, "želim da

moja djeca dožive ljepotu dolaska štenaca na svijet", “želim malo zaraditi”, “imam kuju, našli smo joj lijepog mužjaka”, "moj mužjak je napaljen i treba se ispucati" i slično. Uz-gajivač-amater je osoba koji pari pse iz bilo kojeg razloga osim onog koji bi trebao biti valjan – boljitak pasmine – i ne mari previše za posljedice. Uzgajivači-amateri često od-vajaju štence prerano iz legla, ne znaju kako podići leglo i početi s osnovama socijalizaci-je, ne znaju ili ne mare za standard pasmine, nasljedne osobine i genetski prenosive bo-lesti ili mane. Često pokušavaju ocrniti legiti-man uzgoj kao izgovor za to što rade.

Registrirani uzgajivačiUzgajivači čistokrvnih pasmina nazivaju se često “registriranim uzgajivačima” – oni su članovi kinološkog društva ili pasminskog kluba i kinološkog saveza. Iako kinološki savez i društva imaju uređena pravila o uz-goju, sama činjenica da je netko “registrirani uzgajivač” ne znači da je i dobar uzgajivač koji postupa odgovorno i savjesno, poštu-jući pravila. Ako kupujete čistokrvno štene, uzgajivač bi svakako morao biti registriran i imati registrirano leglo, no da biste saznali je li i odgovoran i dobar uzgajivač, morate bii oprezni i postaviti im odgovarajuća pitanja – zato smo i napravili ovu brošuru!

Važnost kastracijePrvi i najvažniji razlog za kastraciju jest sprečavanje nekontroliranog povećavanja (uglavnom) neželjene populacije pasa. Nekontroliranim razmnožavanjem stvaramo generacije i generacije životinja koje su osuđene na lutanje, patnju i bol. Psi lutalice rijetko požive više od nekoliko godina. Prepušteni sami sebi, žive na cesti, na gradskim ulicama, parkovima i uglavnom ugibaju od gladi, žeđi, bolesti, trovanja, smrzavanja. Često stradavaju u prometu ili od ruke kakvog mrzitelja životinja. Jedan dio biva uhvaćen i eutanaziran u veterinar-sko-higijenskim servisima. Drugi uhvaćeni psi provedu ostatak života u hladnom i bezličnom boksu nekog azila jer jednostavno nema do-voljno ljudi koji bi se odgovorno brinuli o njima do kraja života.

Nekontrolirano razmnožavanje stvara ogroman pritisak na udruge za zaštitu životinja i skloništa. U njima gotovo nikad nema mjesta ili dovoljno sredstava za zbrinjavanje neželjenih, nezbrinutih, bolesnih i ozlijeđenih životinja. Volontera je uvijek premalo u odnosu na broj napuštenih i neželjenih životinja.

Vi ste odgovorni za štenad kada se vaša kuja ili pas spare, slučajno ili namjerno. Vi ste jednim dijelom odgovorni i za štence ako vaš pas zbog nepažnje ili zabave spari lutajuću kuju. Nevjerojatno je, ali istinito, neki ljudi uživaju i diče se time da je njihov pas spario neku lutajuću kuju i ne razmišljaju o posljedicama.

Ostali razlozi za kastraciju su eventualni povoljniji utjecaji na zdravlje u kasnijoj dobi i dugovječnost psa, te sprečavanje ili suzbijanje nekih neželjenih ponašanja koja se javljaju zbog utjecaja hormona i hormo-nalnih promjena.

Kastracijom možemo spriječiti gnojnu upalu maternice ili piometru – čestu bolest kod kuja koja se javlja mjesec i pol do dva nakon tjeranja.

Piometra je češća kod kuja koje su imale učestale lažne trudnoće. Najčešća je između 6 i 7 godina starosti, ali se može pojaviti i u vrlo mladih kao i u vrlo starih kuja. Piometra je bolest koja se teško primi-jeti, obično dugo tinja, a kada “bukne”, već je u poodmaklom stadiju i opasna je po život. Liječenje je dugotrajno i teško te najčešće podra-zumijeva kirurško uklanjanje jajnika i maternice u trenutku kad je kuja pod upalom, što samo po sebi predstavlja ogroman rizik po život kuje.

Kastracija mužjaka umaniti će rizik od pojave zloćudnog tumora testisa, a može spriječiti i bolesti prostate (proširenje prostate, ade-nom i karcinom). Mužjake kojima se jedan ili oba testisa nisu spu-stila u skrotalnu vrećicu (jednostrani ili obostrani kriptorhizam) treba svakako kastrirati zbog toga što se na zaostalim testisima često razviju tumori.

Veterinarske studije i istraživanja pokazale su da se kastracijom mužjaka psa za 66 % smanjuje naskakivanje, za 63 % istospolna agresija i za 59 % obilježavanje teritorija urinom. Za čak 94 % sma-njuje se bježanje i lutanje za kujama. Također, imajte na umu da vi snosite odgovornost ako vaš lutajući ili samošetajući pas uzrokuje prometnu nesreću u kojoj netko može ozbiljno nastradati.

Ali kastracija je neprirodna...Da, kastracija je u svakom slučaju neprirodna, baš kao što su životi-njama neprirodne brojne druge situacije i stvari s kojima se suočavaju u svakodnevnom suživotu s ljudima. No sigurno je etički ispravnija od bacanja neželjenih potomaka u jarke, ubijanja ili ostavljanja na brigu nekom drugom – zaštitarima, ljudima koji ne mogu nezainteresirano proći pokraj nevinog bića, azilima i na koncu konca državi.

Kuja se tjera dvaput godišnje. Prvo tjeranje javlja se u dobi između šest mjeseci i godine dana, kod velikih pasmina ponekad nešto kasnije. Jedna kuja u prosjeku ošteni šest štenaca, no vrlo često je ta brojka dvostruko veća, posebno kod većih pasa. To je dvanaest štenaca godišnje samo od jedne kuje. Neka je pola legla ženskog roda i za otprilike godinu dana imat ćemo još šestero (ili više) štenaca majke kuje i još šestero (ili više) od svake kuje-kćeri.

Samo jedna kuja i jedan pas u samo šest godina dati će 67 000 potomaka! Pokušajte izračunati koliko u Hrvatskoj u prosjeku ima pasa u odnosu na broj ljudi. Razmislite o tome koliko je pasa u azilima, na ulici, na skrbi volontera, i pokušajte sami zaključiti zašto je to tako. Zašto ti psi ne mogu pronaći dom? Koliko to košta i zašto ih ubijaju ako se ne udome u određe-nom roku? Tko je za to odgovoran?

Svi mi vlasnici pasa, mješanaca ili čistokrvnih, s rodovnicom ili bez

rodovnice, moramo biti odgovorni na ovaj ili onaj način da broj pasa ne

bude veći od broja ljudi koji želei mogu imati psa!

NEKA SKLONIŠTA, UDRUGE I DRUŠTVA ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA U HRVATSKOJ

Arka, Split

098 1642 783 • 098 702 153

Capica, Rijeka

051 262-968 • 092 285-96-22

Daj šapu, Vukovar

099 259 0991 • 098 288 002 • 098 856 727

Dr. Ivan Rostaš, Vinkovci

098 165 3045

Druga prilika, Zagreb

091 582 0073

Drušvo za zaštitu životinja Dubrovnik091 881 5711 • 091 591 8434

Društvo za zaštitu životinja Korčula091 211 5101

Dumovec, Zagreb

01 200 8354

Futura daj šapu, Zagreb

091 5383 974 • 091 895 6917 • 095 809 3326

Happy end, Pazin

099 746 7006

Južnoeuropska pomoć životinjama, Koprivnica

098 906 85 27 • 048 621 825

Lunjo i Maza, Lovran

091 763 8892

Meke šapice, Čakovec

091 384 5210

Noina arka, Zagreb 091 232 9662 • 091 321 4696 • 098 629 586

Oaza, Umag

098 934 8712

Ottova kućica, Koprivnica

098 939 5275 • 091 574 098

Patronus, Sisak

097 755 4044 • 097 777 1184 • 097 718 5859

Pobjede, Osijek

095 872 3087 • 091 594 3190

Prijatelji, Čakovec

091 898 8004

Prijatelji životinja, Zagreb

060 446 644

Rina, Sesvete

098 169 4446

Ruka šapi, Pula

092 253 5999

Sirius, Požega

092 104 0476 • 099 215 1494

Sklonište za životinje Lič, Gorski Kotar

095 562 0022 • 098 187 3688 • 091 572 2830

Snoopy, Pula

098 923 0461

Spas, Slavonski Brod

098 938 6606 • 098 183 8734

Spas, Varaždin

042 330 004 • 091 892 5875

Spirit, Sesvete

095 871 7053

SUZA, Zagreb

060 404 044

Šapa, Bjelovar

060 860 860 • 099 850 3647

Šapica, Zaprešić

098 521 803 • 095 926 3234

Udomi me, Karlovac

099 786 6615 • 098 635 463

Udruga za zaštitu životinja Delnice098 130 1603 • 098 944 1829

Udruga za zaštitu životinja Rijeka091 542 5058

Veseli prijatelji, Daruvar

091 58 58 558 • 098 894 043

Victus, Slavonski Brod

099 884 9082

Život, Osijek031 283 445

Forum Plava Šapa

Forum Šapice