Poštarina plaćena u gotovom

UREDNIŠTVO I UPRAVA: „NARODNA STRAŽA" ŠIRENIK. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. - NE-

BILJEGOVANA SE PISMA NE PRIMAJU.

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ Kr. 4 .

PRETPLATA „NARODNE STRAŽE" IZNOSI G O ­DIŠNJE Kr. 150. — ZA INOZEMSTVO Kr . 240

OGLASI PO CIJENIKU.

B«\ 1. Š i b e n i k , 7. siječnja 1922. God. II.

TAJNA POLITIKA. j U intervieu, što ga je dr. Korošec,

Još u listopadu pr. god., dao sara­jevskoj „Večernjoj Pošti* razjasnio je, aašto Pučka stranka nije pristupila „Hrv. bloku". Ovom prigodom otkrio je osnovu sporazuma između Radića 1 Protića. „Obzor" se na to obor io , te se odmah požurio, da dementira sve one informacije dr. Korošeca, ko ­mu je spočitnuo, da uopće nije upućen u program seljačke stranke niti da poznaje stanovište „Hrv. Bloka".

Međutim ovo pitanje, poslije ne­koliko mjeseci, opet je izbilo na p o ­vršinu i jasno govori, da je onda dr. Korošec bio veoma dobro informiran.

Povod je dao jedan članak u P r o -tlćevu „Radikalu" 19. prosinca pr. g., u kojem se govori o mogućnosti »je­dne bolne amputacije, ali neizbježive" na našem državnom tijelu, ako ne dode do sporazuma između Srba i Hrvata.

Govor g; Ljube jovanovića na kongresu radikalne stranke dneva I I . XII., obje lodanjenu „Samoupravi" ovih dana, otkriva, da mora da je sklopljen nekakav sporazum između Radića i Protića, za koji je „Obzor " svojedobno govorio, da zajamčuje Slovencima i Hrvatima bolji, ako i drukčiji položaj, nego je zahtijevala Pučka stranka. Ovaj sporazum nap ro ­tiv, po onom, što se može zaključivati, bio bi strašan, fatalan sa svim svojim posljedicama za jugoslavensku i za hrvatsku misao.

U čemu se sastoji ovaj sporazum ? To je tajna politike.

Iz govora Lj. Jovanovića dade se ipak konstruirati osnovne ideje. Radi se o posebnom položaju Hrvatske i Slavonije u našoj državi. „Zamišlja se — kaže g. Jovanović — da se ostavi stanovništvu periferijskih krajeva Hrvatske i Slavonije, da samo odluči, hoće li, da im uži zavičaj os tane i dalje sa Hrvatskom i Slavonijom, iz­dvojen od ostale velike zajednice, ili

poći s ovom, a da se — kao u ijenu za to eventualno smanjenje Hrvatskoj i Slavoniji dadu Među-

kvarnerski otoci pa možda i

Baranja. Hrvatskoj i Slavoniji sa ta­kvim novim granicama odredila bi se znatna samostalnost , nalik na onu, kakvu ima Bavarska u Njemačkoj" . Radi se dakle o „Maloj Hrvatskoj" i „Velikoj Srbiji". T o priznaje leatno i g. Jovanović, ali se on ne s l a ž e š ovim riješenjem, već da bi ga se moralo prihvatiti samo u najgorem slučaju, kad se ne bi mogao naći kakav drugi lijek.

Ne mislimo ovdje raspravljati o monstruoznosti ovakvog projekta za riješenje hrvatsko-srpskog spora i o širim kobnim posljedicama, koje bi dovele do rasula ovu državu. Nama je sved goruće pitanje Dalmacije, a o s o ­bito ovog dijela, koji je bio okupiran od Italije.

Što misli „Hrv. Blok", kad b i se ostvario spomenuti sporazum, da bi Italija Dalmaciju pustila? Valja biti naivan i misliti, da bi takvo stanje stvari Italija priznala. Naše državno pitanje došlo bi ponovno pred među­narodni forum, a onda koja bi bila sudbina ove naše bijedne Dalmacije? Komu će onda gospoda „Hrv. Bloka" uručiti toliko hiljada Hrvata, koji ne će sačinjavati tu tobožnju njihovu repu­bl iku? Zar ne vide, da bi oni ostali ili u Italiji ili u Velikoj Srbij i?

Zar na ovaj način misle blokaši riješiti s rpsko-hrvatsko pi tanje?

Sporazuat , koji još nije objeloda­nila tajna diplomacija Radića i P r o ­tića, stvorio bi malu Hrvatsku, n e s p o ­sobnu za život i Veliku Srbiju. Pučka stranka, vjerna svojem autonomističkom programu, baš jer je uvidjela za čim ide ona tajna politika nije pristupila „Hrv. Bloku", te se nije htjela odreći svoje jugoslavenske i hrvatske misli.

Izjava g. Lj. Jovanovića sada poka­zuje pravo stanovište Pučke stranke. Tko je za hegemoniju Srbije — kaže on — morao bi prihvatiti Protićev-Radićev sporazum.

Mi koji shvaćamo, u čemu se sa ­stoji pravo narodno jedinstvo te osu­đujemo svaku plemensku hegemoniju, a limine odbijamo ovaj tajni sporazum, jer bi bio za naš narod najveća nesreća.

dinstva mi ćemo se uvijek najodlučnije boriti. Mi jesmo za jugoslavenstvo, ali i Srbi treba da prihvate tu misao. Mi samo ističemo, da hrvatstvo nije negacijajugoslavenstva. Jugoslavenstvo neka je nadređeni pojam za hrvatstvo i srpstvo, a ne samo za hrvatstvo ! Separatisti su oni, koji ističu samo srpsku državnu misao i hegemoniju, a ne oni, koji traže ravnopravnost .

Onaj , koji piše ove retke, nije p o ­litički pristaša g. Miha Novakovića, na kojega su u zadnje vrijeme pri­staše srpske državne misli, t. j . Srbi i demokrati , otvorili vatru u novinama, koje se bore za tu misao, samo stoga što je on Hrvat i čovjek, koji je za ravnopravnost , pa u ime pravednosti ističe, da su svi oni napadaji imali jednu prozirnu svrhu, naime da ga zauvijek onemoguće . Onemogućiti ga mogu samo nečasna djela, a tih kod njega nema. Sami seljani nekih mjesta smatrali su za dužnost, da javno ži-gošu sve one klevete, uperene protiv osobe g. Novakovića.

Braća Srbi pametnije bi učinili, da

j e m o n i j a i r a v n o p r a v n o s t . F a š i s t i č k i s a s t a n a k . -

(Posebni dopis

Pismo iz Benkovca. — Napadaj i na g . N o v a k o v i ć a .

- Š irenje P u č k e S tranke . „Narodne Straže')

BENKOVAC, početkom siječnja. viju s rpske zastave. Protiv toga ne ­mamo ništa. Ali duša nas boli, kad se krivim okom gleda na one, k. j« viju hrvatsku zastavu. Odmah ih na­zivlju „protud)žavni elementi", „sepa­ratisti", „radić vci* i t. d. Kod nas bi neki htjeli OG i ovu politiku: Hrvati neka se na:, viju Jugoslavenima, a Srbi

Svi čestiti i pošteni ljudi žele ovoj državi samo dobro . Traže li ravno­pravnost , traže time i najsvetiju duž­nost svakoga državljanina. Bore li se protiv plemenske hegemonije, također crne patriotsku dužnost. Ali i kod nas mjesni Srbi i demokrati, dotično pr i ­staše srpsice državne misli, nazivlju one, koji su za ™ ' ™" ' ! J I"""" I | J I

hegemonije, ner.

1

šire plemensku toleranciju i l jubav među jednokrvnom braćom, negoli da iz busije napadaju na čestite ljude, te siju mržnju i zublju p lemenskog raz­dora .

Zadnjih dana posjetili su Benkovac i „jugoslavenski fašisti", koje narod zove izrazima: „gospodski hajduci* i „razbijači." Održali su sastanak u Či­taonici, na kojem su bili prisutni Srbi i par demokrata. Tu su dakako napa­dali Hrvate uz pljesak prisutnih Srba. O srpskim šovenima i čokorilovcima nijesu govorili ništa. Da su se usudili govoriti o njima, ostali bi u praznoj dvorani !

U benkovačkoj se krajini sve više širi misao Pučke stranke, koja se bori za autonomiju pokrajina i za plemensku ravnopravnost . Narodu je osobi to simpatičan kulturni program Pučke stranke, koja stoji na kršćan­skom stanovištu. Narod vidi odlučnu borbu poslanika Pučke stranke u par­lamentu za pravedne interese seljaštva u Dalmaciji, pa će i pr igodom izbore dati svoje povjerenje kandidatima Pučke stranke.

Uspjeh prvog internacionalnog demo­kratskog kongresa u Par i zu . n

Čitavu jednu sedmicu, od 4 — 1 1 . prosinca prošle godine, zasjedao je u Parizu ovaj kongres za mir i socijalnu pravdu, što ga je sazvao poznati ka­tolički zastupnik u Francuskoj Marko Sangnier, a na koji su došli mnogi delegati iz 21 svjetske nacije. Tu su se našli u zajedničkom radu za p ro ­micanje ljudskog bratstva i pravedni­jeg uređenja socijalnih odnošaja u svijetu odaslanici dosad protivničkih naroda i obodrili se na žilaviju p r o ­pagandu u pojedinim zemljama u pr i ­log međunarodnog pomirenja i razo­ružanja šovenskih mržnja. Po prvi put iza rata našli su se skupa Nijemci i Francuzi. Ovom prigodom na javnom meetingu Nijemci su držali govor, pače u znak mira njemački je delegat sveć. Jocham pričestio Sangniera i druge katolike.

Svrha je ovome prvome kongresu bila, da okupi i tjesnije sveže u jedno kolo sve istinske ljubitelje prave de ­mokracije i mira, e da uzmognu s p o ­razumno poraditi svaki u svojoj domovini za pobijanje pogubnog imperijalizma i narodnog šovinizma, koji obično dovode narode do ratnih eksplozija, te da stvori u svim drža­vama atmosferu mira, koja ima da olakoti miroljubivo riješenje svih spor ­nih međunarodnih pitanja. 1 u ovom pogledu ovaj je za ednički sastanak potpuno uspio .

Na „astanku su se delegati bolje upoznali . Kroz osam dana pretresali su u brojnim sjednicama odbora p o ­ložaj u pojedinim d ržavama : koliko u smislu demokratskog i pacifističkog

raspoloženja, toliko u pogledu dru­štvenog uređenja na ekonomskom, socijalnom, odgojnom i moralnom području. Svi su delegati, pa i oni, koji ne pripadaju katoličkoj vjeroispo­vijesti, naglasili potrebu moralne o b ­nove čovječanstva, koje je zagrezlo u surovi materijalizam, i pripoznali ne­procjenjivu važnost moralnih vrednota, napose onih najčvršćih, š tono ih pruža kršćanstvo za preporod ljudskoga društva i za razvijanje bratske ljubavi i solidarnosti među narodima. 1 ako ovaj kongres nije imao konfesionalno značenje, jer su po namjer i . sazivača mogli na nj pristupiti svi istinski d e ­mokrati, koji priznaju važnost kršćan­skih načela za p ropagandu mira i socijalnu preobrazbu društva, ipak su-djelovalo je ovom sastanku najviše pripadnika raznih kršćanskih vjero­ispovijesti, što dokazuje, kako je p o ­pustio šovinizam, a počeo prevladavati pravi duh kršćanskog solidarizma u srcima kršćana.

Kongres je pozdravio Papu , Kneza mira, toplom brzojavkom, na koju je on odmah odgovorio zaželjevši, da blagoslov Božji siđe nad zajedničke napore u prilog pravog mira i sreće između naroda. Na sastanku su bili mnogobrojni odaslanici iz slijedećih zemalja: Belgije, Rusije, Poljske, Ukra­jine, Italije, Švajcarske, Njemačke, En­gleske, Mađarske, Austrije, Čehos lo-vačke, Jugoslavije, Litve, Sjeverne Amerike, Holandije i t. d. Jugoslaviju su dostojno zastupali naši vrijedni Merz, Ivšić, Kuhar, koji su živo su­djelovali u raspravama.

M« »arinini a ipdnir i s v i SU delegati

čiju, koju racff p6manjkanja prostora donos imo u kratkim izvacima:

„Delegati ođ 21 nacije sakupiše se u Parizu, da sporazumno preciziraju fnoralne uvjete za ustanovljenje p ra ­voga mira. Bez obzira na različita svoja filozofska mišljenja ili vjerska osvjedočenja složiše se u zajedničkoj

Iji. da veledušno stave u službu ke ideje svjetskoga mira i pomi -

nfa naroda sve moralne sile, Što su U njima. Oni su uvjereni, da prvi od moralnih uvjeta za mir, još prije ne­goli materijalno rnžoružanje, bez sum­nje je razoružanje svake mržnje. Stoga pozivlju sve prijatelje mira po sijelom svijetu da ustrajno sudjeluju pri ovom oslobođenju ljudskih umova i srdaca. Jedino tako moći će se probuditi me­đunarodna svijest, bez koje pravi Sa­vez Naroda ne može opstojati. I doista treba da prodre u dušu naroda ova velika istina, kako povrh zakonitih interesa svake nacije iraade neki viši interes, naime zajednički interes č o ­vječanstva. Izbjegavajmo dakle brižno sve, što bi izazvalo ili podržavalo na­silnost ili mržnju između naroda; pa­zimo, osobito u školi, da ne uspirujemo u srcima djece šovinističke strast i ; učinio ih, da ljubav domovine ne samo nije oprečna ljubavi za čovje­čanstvo, nego dapače da ona nalazi svoj razvoj u ovoj . Tako će biti m o ­guć istinski Savez Naroda, koji će biti nešto više negoli prosta federacija vlada. Bit če naime zajednica svih naroda, koji su odlučili osnovati me­đunarodni mir i pravicu na novoj o r ­ganizaciji svijeta ustanovljujući juri-dičke odnose među narodima".

Zatim ova deklaracija zagovara pristup svih država u takav Savez

Naroda i trati , Ha delegati u Savez budu izabrani o« puka putem plebi­scita ili barem dreko parlamenta, a ne budu k&o dosada delegirani od poje­dinih vlada, kofe SU Više manje pod uplivom čcvii.izma. Još traži pravedniju uredbu socijalnih odnošaja među kla­sama i . po?ivlje države, da glasuju sve nužne zakone na obranu radnika bilo koje struke, t a k o isto preporuča, da se moralno podupire djelovanje Xnternacijonalnog Ureda rada ističući pri tome, da sve organizacije profe­s iona lne , zemljoradničke, ženske, bez obzira na njihove kulturne tendencije, budu zastupane u tom Uredu. K tomu zagovara sindikalizám i zadrugarstvo, ustaje proti alkoholizma, pornografiji i hazardnim igrama.

Na koncu delegati odlučuju razviti žilavu djelatnost u smislu deklaracije u domovini, i u svrhu živog podrža­vanja suradnje medu narodima izabire se slijedeći Internacionalni odbor za demokratsku akciju: Bucys (Litva), Cé -résoles (Švajcarska), Drver (Engleska), Dvornik (Čelioslovačka), Giesswein (Mađarska) , Heymann (Belgija), Hoog i Sangnier (Francuska), Tiedje i sveć. Jocham (Njemačka), Metzger (Austrija), Merz (Jugoslavija), Nissen (Norveška), De Rossi (Italija) i Mennch (Sjedinjene Amer. Države),

Sazivač kongresa M. Sangnier pri zaključku, 11, prosinca, držao je javni kontradiktorni meeting, na kojem je razvio ideje i težnje ovoga kongresa te pozvao svekolike, da budu misio­nari mira j socijalne pravde najavivši pri tome, da će se ovakvi i n t e rnac io ­nalni kongresi, nastaviti svake godine u prijestolnicama raznih država.

Cigino hvalisanje. Prolazila ciganska družina kroz

fujski vilajet, pa ugledav dobro ure­đenu begovu bašću < voćnjak jedan će mladi cigo na iznenađenje i smijeh svega društva reć i : „Evo gledajte i divite se, ljudi, sve sam ovo ja sa

ojim ćaćom obradio, posad io i obradio!- 1

Tko zna, po čijem se nastojanju, trudu i zauzimanju u sinjskome kotaru onako sjajno i točno obavio popis stoke, kola i svega, Što se od naroda tražilo, pa je u br. 897. splitskoga „Ži­vota* pod zaista smiješnim naslovom :

S in j , 31 . prosinca 1921. „Rad omladine" pročitao dopis iz Sinja od 2 1 . t. mj., nije mogao, a da se grohotom ne nasmije i ne klikne : „Cigansko hval isanje!"

Kada je otrag dva mjeseca po t ­pukovnik Trnokopović u župskome uredu u Sinju preko 0 0 . Kotaraša i Belamarića zanimao svećenstvo sinjske krajine, da u naređenom jur propisu bude pri ruci državi i pouči narod o znamenitosti, potrebi i dužnosti ovoga popisa, on se iz usmena i pismena saopštenja gore spomenutih otaca, potpuno uvjerio, da je svećenstvo

samo po sebi bez poticaja bilo koje. vlasti još onda po svim sel ima pora ­dilo, kako b\}č popis savjesno i uredno na zadovoljstvo Svih zariima-nih čimbenika proveo. T a * d je i Mio Na Dicfiiu, Tritfu, Ribaricu i u Sinju, gdje se pop i s Obavljao, povjerenstvo je ostalo ne samo zadovoljno, nego je donekle bilo iznenađeno, b u đ u ć je savjesnost i točnost prijava nadmaši la svako očekivanje, tako da je pukovnik Lazarević javno i otvoreno isticao za­sluge Pučke stranke i njezinih voua . To je naravno opeklo naše pol icaj-demokrate, koji su pače željeli, da se ovom pr igodom Što neugodna zametne, e da u svojemu novinstvu mogu i dalje trubiti o zalupanosti i p r o -tudržavnom uzgajanju sinjske kra­jine, u kojoj se sve Karlu kune i kla­nja! Da su im se nade i želje iskolile, oni bi bili graknuli: „Eto se obist inilo, što smo vazda govori l i ! Cetina je na j -protudržavniji kraj Jugoslavije, jer ju v o d e crnožuti or lovi!" No pol ica jde-mokrati i njihova fašistička b a n d a os tadoše i ovoga puta duga nosa . I spa -dak popisivanja njih je pravo p rene -razio. Kako su vikli, da u mutnu love i u smutnji uživaju, odaziv savjesna i rodoljubna naroda čisto ih je zabolio, pa da tu bol i zlovolju prekriju, onda su smiješnom i bezobraznom krilati­c o m : c R a d omlad ine" svojim telićima stah da pričaju : kako su oni u na ro ­čitoj sjednici zaključili, da upućuju seoski svijet o svrsi pregledbe, da ga savjetuju i upozore na posljedice, ako ne bi pošt ivao naredbe vlasti. O d pustoga zanosa naši su bandit i p o selima, pazar ima i dućanima trkali, da tumače i svjetuju narod, kako t reba da se vlada! I gle č u d a l Hvala na* stojanju bandi tske omladine narod se odazvao, pop i s s toke u sinjskoj s e općini u najboljem redu p r o v e o !

Ovakvo cigansko hvalisanje iza­zvalo je smijeh i prezir i kod samih policajdemokrata ove krajine. Zna či­tava Cetina, da nikakav demokrat , a pogotovo fašist ne smije našemu br ­katu težaku ni u lice pogledati , a kamo li u njegovo selo zači ili bilo gdje s njime zboriti. Naš narod d o b r o poznaje sinjsku pijacu, njezine fakine i berekine, koji sastaviše rulju, d a pod zvučnim imenom nacijonalne omladine s a m o psuje, dočika, razbija i ubija, kako joj je to kroz „Novo D o b a " 16. 8. 1921. Br. 148. kazao i dokazao njezin miljenik, stari borac „rć", a da

dična bandi tska družina nij* n r . | ?

ono, p a ni na članak j j šđra t tov* A 27. & 1921 br. 64. ni p i sna l s , bufe . nije mogla da obori ni ciglu čihj<m$ Što ju u onim Člancima kao olovtj, p loča tišti. Fašist ička banda i uJSJHtr kao i đrugovdje s a m o javnost u v i . rava — a i Vije, jer jo j nitko S fc> vjeruje — k a d a se razmeće r o d $ | . Jjem i državotvornim djelovanjem, f* kad ona sebe ne ljubi, koga $ % l jub i? Kada sebi dob ra ne želi, kata> da želi dob ra državi ? Zar je rodo­ljublje i poštivanje države u lovude-lara i uvlačenju dugačkih prsta državne b laga jne? Je li to za đ r i m raditi i stradati ? Zar je rodoljublje K igri, pi jankama, nočnome kalašlukn, zasjednom dočikanju i pucanju u pro­tivnika, u deranju i gulenju težaft," ti napadanju , ocrnjivanju, špijunstvu, kri­vim zakletvama i svim onim nedjelima, š to tereti fašističku b a n d u u Sinju* P ravo je r ečeno : T k o poštenja nema, s ramotom se diči.

P a kad još ovakvi banditi im smionost i i obraza , da javno svoje novine kl iču: „Ugledali drugi u sinjsku omlad inu!" , on< to skrajna drskos t i p roračunana da joj fjara nema. Ljudi treba u krepost i poštenje ugledaju, se od mana , lopovluka i zločina č

Neka fašisti sinjske pijace javni kažu, u kojemu su selu i kom: bili, u čiju su kuću zalazili, kadi to p o pazar ima i dućan ima naroi tili i učili, kako treba da se vla< pop i su stoke. Cigansko hvalisanje s a m o je za s tupce „Nov. Lista", „Po-b e d e " i „Života", a nije za misaone ljude, koji t raže činjenice i datume, a slijepo ne vjeruju vici one derišćađi koja pobuđu je na smijeh i sažaljenje, kao i onaj Ciganin, š t o se pred svo-i jma.hval io u redbom begove b a & e i voćnjaka.

Pukovnik Lazarević bit će se doista slatko nasmijao, ako je u „Životu* onu samopohva lu sinjske bande pro­čitao. Kažu, da je živinar Viče na ona} neslani makarun go tovo pobjesri io, jeV je on htio da nap i še knjigu o svojim i ničijim drugim zas lugama u pop i se s toke. A nije ni ve lemožnoga tajnika šior Vicka sladila o n a pisanija „Ži­vota*. T a on je skoro p r o m u k a o oi pus ta svjetovahja, nagovaranja i pou­čavanja naroda . Mi priznajemo, da s b o b a zaslužna, ali se ne dadu zabašu-riti ni nastojanja omlad inca Muleše,

PODLISTAK

3Dva Koncerta. Glazba je veća objava nego

sva znanost i filozofija. Beethoven.

Nijesu to bili obični, svakidašnji koncerti, kojima smo vični mi u ma­lom gradu, kao što je naš Šibenik:

ožda koncerti kojega tamburaškog društva, velikim dijelom veoma ne­znatne umjetničke vrijednosti, ili k o ­jega orkestra ili općinske bande . Ne ! Tu ti se pružala prigoda, da čuješ veličanstvenu, komornu glazbu, kao što se može da čuje u našem prije-stolnom Beogradu ili u Zagrebu, da se opojiš djelima muzičkih prvaka, da zaboraviš dnevne brige i nevplje i uzdigneš se nad svakidašnju mono­toniju u carstvo ideala, gdje se po ­staje boljim i kreposnijim.

. „Vituoz na klaviru P . Dumičić pri­ređuje u nedjelju 18. XII. 1921. veliki koncerat . a

Ovako smo jednog dana čitali na plakatima.

Petar Dumičić? Tko je ikad prije čuo za nj? Gdje

je učio? Koliko je uč io?

T o su otprilike bila pitanja, koja su morila ljubopitnu publiku prije koncerta. Bilo je puno skepse. T a mladić je bio posve nepoznat . Svršio je doduše - govorili su - u malo g o ­dina konservatorij u Zagrebu, učio je kasnije kod glazbenog pedagoga Goel-lerich-a. No sve je to bilo nekako premalo, da pobudi veću pažnju i veće zanimanje za koncerat.

Pa ipak je program jasno govorio: Zastupani su tu sami glazbeni prvaci! A Šta je ono kazao jedan veliki glaz­benik: „Ne pitaj to l iko: koga ču čuti, koliko : Što ču Žuti ?

Međutim u očekivanju i nagađanju približio se i sam koncerat. Dvorana „Državnog P o m a tek na polovicu puna.

Zašto ovolik nehaj? — čuo sam gdje se mnogi pitaju. Kao da nijesu znali, da je glazba — ta najljepša umjetnost — izgubila dandanas , pa i kod ljudi s „općom naobrazbom", onu znamenitost, koju je nekoć imala. Glazba je u klasično d o b a bila s re ­dištem duševnoga i kulturnog života. Ona je bila odvajkada velika kulturna i etička moć. Prvi umovi, kao Platon i Aristotel, upoznali su tu njezinu vri­jednost. Ona, koja je nekajf^ on" n a _

•tanja narodnog je-ravi s nama

da budemo bez nje ni u koje vrijeme i ni u kojoj prigodi, ona nije s a m o utjecala kod svih naroda i u svim vremenima na sve ljudske manifesta­cije i nije služila s amo za zabavu, nego je bila i moćno uzgojno sredstvo; jer ona — kako kaže negdje Aristotel — pobuđuje našu maštu i ostavlja duboka ganuća u našem srcu, os lo ­b a đ a nam dušu od pohota i učvršćuje naš karakter. Odatle zaključuje grčki filozof, da je jedna od najprečih d u ž ­nosti poučavati u toj umjetnosti mladež.

Srednji je vijek naslijedio u tom pogledu od Grka i Rimljana ostavlje­nu baštinu. Glazbena je umjetnost ostala i nadalje u velikoj cijeni: od svećenika, tih nosilaca srednjovječne izobrazbe, zahtijevala se stanovita glazbena sprema kao neophodan uvjet za sv. i ed. Moralna je sila glazbe slu­žila pravom kršćanskom životu, budi la sveta čuvstva i podržavala plemenite osjećaje.

U naše doba ne može glazba da vrši tu svoju eminentno uzgojnu moć, jer još nije dobila dol ično mjesto u odgoju naše mladeži. Kad to bude , kad se zarana pobud i smisao i razu-

TNjcgtr 7

s

a m o O V

l i ! ^ u m i e t n o s t ' t a d » broju našega Usta prošle gdlf.V.im kulturnim

i moralnim činiocem, tad će i umjet" nički koncerti , kakvi su bili oni, e kojima govor imo, biti bolje posjećeni

Dak le : u dvorani , napo la p u n % čekasmo sa znatiželjnošću prve akorde mladog virtuoza.

P rva je točka p r o g r a m a : Tocca ta d-moll od Bacha. aranžirana od Tau-siga.

Ivan Sebasti jan Bach ( f 1750) skladatelj velebnih kantata, fuga, s o ­nata, nenatkriljiv u orguljanju. On os lobađa klavir njegova dotadašnjeg pod ređenog položaja i prvi piše za ni samosta lne koncerte, te sastavlja djela neprolazne vr i jednost i : „Das wohl tem­perierte Klavier (ugođeni klavir)«, rta-zvato o d pianiste Bü low-a „Starim Zavjetom" glazbenika.

O d m a h posl i je prvih akorda bilo je j a sno , da mladi pianis ta posjeduje ne s a m o krasnu tehniku, nego da je i veoma darovit umjetnik. Mjetau nije tehnika samoj sebi svrhom, ona je stavljena p o t p u n o u s lužbu veliki! glazbenikovlh misli i Čuvstava. Dumi ćić nije s amo s a v r š e n o : i točno lijepo i zanimljivo reproducirao, on ji dušu svoju ulijevao u kompoziciju život joj davao .

Ove izvanredne odlike, koje će

dva mjeseca cijelu svoju nadripisarsku zaradu prosuo u sastanke i pouke seljana, koji vole njega u svojoj sredini vidjeti, nego.... Bit će ih jamačno i još zaslužnih i prezaslužnih, ali je bez dvojbe u tome barjak odnio Jokićev sin! A tko da procijeni Milanove zas luge? Sve, što je nadobudna banda u trapu i vukoka-su po selima, pazarima i dućanima u se i na se stavila, što je sušna grla •sa gromopucateljnih prodika kvasila, to je njezin vod crni Mlinar čistim i samim dolarima podmirivao, a kada su ovi presušili, on se opet okrenut znao. Njegovo je garavo oko svu noć bdjelo i o napretku države i nje­zinih kasa slatko snilo, jer kada se za državu toliko radi i pati, treba da I ona jedno oko s t i sne ; jedno stotisuća krunica od papira ne će s njom u p ros j ake ! . " R a d je dakle slnjske omladine Iakav bio, da je šefa redarstvene s t a 7

nice Niku Ćatu prisilio, da ih sve u hutuin predloži za odlikovanje. No kako je lamarin još skup, a broj čla­nova sinjske bande golem, to se sada u radionici Gluhe Ćuka već paraju i isporavljaju ramine, Što ih je Narodno Vijeće fašovalo u slomu iz austrijan-skih magazina, pak će se iz njih brzo izrezati ploče, što će da rese junačke grudi naših fašista, koji za svoje za­sluge i žrtve ne traže drugo ništa. Oh kada tim cvijetom i nakitom zasjaju njihova prsa, tada će ćoravi i neharni svijet znati da cijeni njihov rad i noćne patnje, pa sve, što bude njihova obraza i riza, povest će se za njiho­vim stopama, da za svete podvige* Što se kriju pod prsima, i živi i mre .

Iz katoličkog svijeta. Spomenik B e n e d i k t u XV. u C a ,

rigradu. Prošlih dana bio je na vrlo svečan način otkriven spomenik Sv. Ocu Papi Benediktu XV. Otkriću su prisustvovali: Prijestolonasljednik i 1 sva carska kuća, Vlada i svi dos to­janstvenici dvora, predstavnici vojske i ratne mornarice, svi diplomatski za­stupnici te reprezentanti katoličkih, kršćanskih i nekršćanskih religija, iz­među kojih i grČkoistočni patrijarhe. Spomenik je podignut plemenitim da­hovima Muslimana, Židova, Armenaca, Grka i protestanata. Za nj su darovali svi: od sultana do egipatskoga pod-kralja, od velikog turskog rabina do

armenskog patrijarhe. Ovaj spomenik svakome doziva u pamet , da je Istok zaista uvidio veliko znamenovanje pa­pinskog djelovanja za vrijeme rata, koje se održavalo u velikim d o b r o ­činstvima, pravednosti i zaštiti, koju je sv. Otac pružao svima bez razlike vjere i narodnosti.

Sva je kršćanska kultura danas na katoličkoj štampi.

Domaće vijesti. Ispražnjenje t r e ć e z o n e . Kako

posebni izvjestitelj »Novog Doba" javlja iz Rima, ovih dana sretno su završeni pregovori između talijanskih i naših delegata glede ispražnjenja treće zone, koje bi imalo uslijediti koncem ovoga mjeseca ili početkom veljače. Nekoliko dana prije toga tali­janske ratne lađe imale bi ostaviti naše luke.

Općinski i zbor i u Dalmac i j i d o tri m j e s e c a . Na odlučni zahtjev i pri­jedlog poslanika naše Pučke Stranke dra Simraka i dra Mazzia Zakono­davni je odbor stvorio zaključak, da se općinski izbori u Dalmaciji imaju provesti u roku od 3 mjeseca.

B o ž i č n a z a b a v a u Krapnju. Bila je 26. prosinca, a u korist „Jugosl. Matice" i Državne zaštite djece. Slične svečanosti Krapanj još nije vidio. Školska mladež dnevne i nedjeljne pouke pod ravnanjem vrijednih i zau-zetnih učiteljica Novak i Dulčić prire­dila je takvu zabavu, koja bi se m o ­gla takmiti i sa sličnim gradskima. Mali Božidar pučkoškolac 11. god. krasnoslovio je od Šantića „Novo pokoljenje" s takvim razumijevanjem i i izražajem, da ne bi vjerovao, tko ga nije čuo. .Mladi junaci" .su izvađali prednjačke vježbe s takvom vještinom, d a su morali na želju slušateljstva opetovati . Odraslija djeca (8 lica) krasno su predstavljala „Božičnu noć s darovima* od o. Filipa Jurića, a tako isto mlađa djeca nježnu sliku „San*. Između pojedinih prizora pje­vala su djeca nekih 15 božičnih p jes ­mica^ koje ih je naučio gosp . župnik t o p a c . Zabavi su sudjelovala i braća fcusi sa divnim pjevanjem u zboru ruskih junačkih p jesama: „Skazi-va đađa«, „Sterika-Razin* i „ Kudi jar*, koje su prije bile protumačene publici od g o s p . župnika, pak sa svojim ori-

rieumorno nastojanje i pomnu njegu dovesti jednog dana umjetnika d o ne ­slućene visine, očitovale su se još u većoj mjeri u svim kasnijim točkama PfOgrama: u Griegovoj i Chopinovoj „Baladi", u Lisztovu »Nokturnu*, u f Gavoti" modernoga talijanskog glaz­benika Sgambatija, u Chopinovoj i ulazunovoj „Etidi".

Koji ljubitelj glazbene umjetnosti nije čuo za duševnog vođu i najve­ćega predstavnika savremene sjever­njačke glazbe - za Norvežanina Edu-arda Grieg-a ( f 1907.)? Za njegove skladbe, inspirirane na narodnoj duši , pune bogatih melodija 1 originalne harmonizacije (Norveški plesovi, kon­cerat a-moll za klavir i td . )?

Kome je nepoznat Franjo Liszt ( f 1886.), taj najveći pianista svih vre­mena i skladatelj divnih simfoničkih pjesama (Dante, Faust, Hamlet itd.), legenda (Legende sv. Franje Asiškog i sv. Elizabete), misa i rapsodija za klavir?

A što da rečemo istom o Poljaku F. Chopin-u ( f 184».)? Koga ni jesu nanijele sk ladbe ovoga pravoga glaz­benog pjesnika, skladbe originalna stila, u kojem se s Ijupkošću i mili­nom melodija takmi neka blaga me-

lanholija i ujedno velika tragična sila? Nijedan drugi glazbenik nije tako blizu klaviru kao Chop in : on je sra-stao s njime, on je živio s njime i za nj . Nije zato čudo, da ga klavir pri­znaje svojim najmilijim gospodarom i da njegove skladbe, navlastito njegovi „Nokturni" i njegove „Balade" (on je prvi upotrebio ovo ime za instrumen­talne kompozicije) zauzimaju prvo mjesto na repertoaru svih pianista.

U izvađanju kompozicija svih ovih spomenutih glazbenih velikana poka­zao je g. Dumičić divnu mehaničku sigurnost, spojenu sa savršenim rit­mom i ugodnom dinamikom. Sve je to bilo prožeto dubokim umjetničkim čuvstvom, puno duše i života.

Zamjernoj jasnoći, koja se očito­vala i kod najtežih pasaža, pridonijela je bez sumnje mnogo i razborita eko­nomija pedala, u kojoj će umjetnika biti usavršio pedagog Goellerich.

S pravom je mladi virtuoz iza svake točke i na koncu programa bio burno pozdravljen, pa je koncerat, za koji nažalost nije bilo dovoljno oda ­ziva, svršio s velikim moralnim u-spjehom.

(Konac s l j i * J x

Dr. I. V.

ginalnim plesom. Razdragana publika silno ih je aklamirala s a : ^Živili braća Rus i ! Živila majka Rusija!" — Zabava je svršila sa zahvalnim i gromkim: „Živjele naše učiteljice".

T o je eto prvi puta, a da se što slična u Krapnju nije dosad odigralo, Doista trebalo je mnogo truda i s t rp­ljivosti, ali uspjeh je sjajan i zahvalan: moralni i materijalni. Zabava je d o ­nijela čiste dobiti 1800 kruna, čemu se nitko nije nadao. Hiljadu kruna sirotici Istri, a ostalo siročadi u d o m o ­vini. Evala Krapljanima! mora da svatko klikne, a njihovo rodoljublje neka je i drugim mjestima za uzor. Naprijed tako, Krapljani dič u znaku vjere za domovinu! Putnica.

O s l o b a đ a n j e m o n o p o l s k e t a k s e u e v a k u i r a n o j D a l m a c i j i . Na sjednici monopolske uprave prihvaćen je p r i ­jedlog, da se os lobode monopolske takse artikli, koji su se zatekli kod pojedinih trgovaca poslije evakuacije okupiranoga područja Dalmacije.

D o b r o t v o r i „ J u g o s l a v e n s k e M a ­t i c e " . Kao dobrotvori ,,J. M." upisaše se gg.: Franjo Duboković , a malo prije smrti blagopokojni Ivan Duboković st., svaki po 4000 K. P rvome uprava izriče svoju zahvalnost, a drugome kl iče: S lava!

K n j i ž i c a » j u g . M a t i c e * . Izišla je prva propagandis t ička knjižica ,,J. M.* „Nada Istre" u njezinoj nakladi. Cijena je knjižici 3 . Din. Preporučamo naj ­toplije svim našim diletantskim dru­žinama, da je nabave, a može se d o ­biti u uredu gl. podružnice u Splitu.

N o v e n o v č a n i c e . Kako javljaju iz Beograda, Narodna Banka primila je iz Pariza emisiju novih novčanica od 1000, 100 i 10 dinara, ko ječe se pre­dati u opticaj početkom 1922. godine. Ove su novčanice izrađene prema sta­rim srpskim novčanicama.

š k o l s k e k u p a o n e . Zagrebački gradski fizikat dao je urediti u grad­skim osnovnim školama besplatne kupaone.

N a r o d n e m a r k e . Kako javljaju novine, ministarstvo poš te i brzojava dozvolilo je, da se vinjete i marke Družbe sv. Ćirila i Metoda i Jugo­slavenske Matice smiju lijepiti na p isma.

V a ž n o z a o n e , koj i p u t u j u u u T r s t . Po naređenju ministarstva unutrašnjih pos lova svi naši državlja­ni, koji putuju u Trst , moraju se pri­javiti našoj tamošnjoj delegaciji bež obzira, je li im kod kuće izdat putni list ža povratak ili nije.

Gradske vijesti. Iz U r e d n i š t v a . Naše brzojavne i

telefonske vijesti su ovaj put izostale, jer nam radi nevremena nijesu navri-jeme stigle. Molimo čitatelje, da to uvaže. Unaprijed će naš list redovito nositi zadnje brzojavne i telefonske vijesti.

t Jerka Radić , rođ. Gaćina . Na­šeg prijatelja Matu Radića iz P r imo-štena zadesila je teška nesreća prera­nom Smrću dobre mu supruge, koja je prošle sMbote preminula u ovdješnjoj našoj bolnici u najljepšoj dobi od 43 godine poslije duge i teške bolesti. U svome mjestu je bila opće ljubljena i štovana radi rijetke svoje dobrote i plemenitosti srca. U ponedjeljak joj je bio priređen lijep sprovod. Pokoj ­nici želimo vječni pokoj, a ožalošće­nom suprugu i svoj rodbini naše naj­dublje saučešce .

f Marija V i d o v i ć , rođ . Č ip in . Poslije teške botesti, podnesene upravo

...fccahsKom strpipVt»osti, u srijedu je umrla ova dobra i čestita n m * * ^ *ra-

* 3 . . .

U n a í m l í u l e s e : elegantna soba s pokućstvom. Poseban ulaz,

izgled na glav. ulici, promjenljiva e-lektrična rasvjeta. Obratiti s e : Dolić, glavna ulica 55., II. kat.

danka, uzor-majka i uzor-kršćanka. U četvrtak otpratili su je d o vječnog počivališta. Počivala u miru! Obitelji naše žalovanje.

Lićne v i jes t i . Ovih je dana b o ­ravio u Šibeniku preč. kan. V, Fu!-gbsi, rektor b iskupskog sjemeništa u Splitu, i preČ. kan. A. Milić u važnoj crkvenoj misiji.

Drugi ve l ik i k la s i čn i k o n c e r a t koncerat , koji su 2. ov. mj. u Drža­vnom Domu priredile umjetnice gđica Javor i gđica Ivanovna Sígala, potpuno je uspio na opće zadovoljstvo svih, koji su imali tu sreću, da mu prisu­stvuju. Na želju mnogih, koji te večeri nijesu Imogli da prisustvuju ovoj zbilja pravoj umjetničkoj večeri, iste umjetnice priređuju u nedjelju 8. 04?. mj. drugi veliki koncerat s novim b i ­ranim programom u 8 T / 2 sati večer u Državnom Domu. Svoj s u d o uspjefen ovih koncerata donijet ćemo u dojdu-ćem broju našega lisia iz pera odličnog našeg suradnika, koji ih se općenit© dotiče već u današnjem našem p o -đlistka.

S n i j e g . Šibenik je jutros osvanuo sav u bijelini, jer je prošle noći palo dosta snijega. Bilo mu se i nadati poslije čudnih vremena, što smo ih imali zadnjih dana. Eto veselja našoj djeci i mladost i !

Natječajni o g l a s . Biskupski Or­dinarijat u Šibeniku otvorio je natječaj na župe Vodice i Tijesno. Natječaj traje dp 4. veljače t. g.

Z a š t o s e metu u l i ce z a vr i jeme š e t n j e ? Ima više vremena, da se glavna ulica mete baš o podne, kad prolazi najviše svijeta. Ovo je ne­zdravo, jer diže silnu prašinu, a i ne­pristojno. Preporučili b ismo općini, da odstrani ovakvu nepriliku, te na­redi, da se mete onda, kad ima naj­manje svijeta.

Penz i j e Inval ida . Iz krugova na­ših invalida opravdano nam se tuže, da im se još ne plaćaju penzije, i ako se po drugim krajevima i naše p o ­krajine i naše domovine redovito plača. Upozórujemo na to mjeroda­vne krugove te molimo, da počnu <£to prije is isplaćivanjem tih potpora i našim invalidima ovih krajeva.

Nužna z a b r a n a . Ispred Kavane „Istra" opet su počela da prolaze na­tovarena kola. Bojati se, da obala tu opet upadne i nagne se k moru. l ) općem je interesu da se vlasnicima kola navrijeme zabrani tuda prolaziti; da ne bude kasnije kasno. Upozoru-jemo na to općinu.

U fond n a š e „ N a r o d n e S t r a ž e " poklonio je O. Bernardin Poloriijo, konventualac i višegodišnji kateheta u našem gradu, 100 K mjesto pozdrava svojim kolegama i kolegicama, znan­cima, učenicima i učenicama te nji­hovim roditeljima, pr igodom svog odlaska iz našega grada.

Javna zahvala. Svima, koji su nam prigodom b o ­

lesti i prerane smrti naše nezaboravne

Jerke Radić, rođ. Gaćina sudjelovanjem u povorci do vječnoj počivališta, doprinosima ili bilo a koji način iskazali svoju sućut i bili pri ruci, izrazujemo ovim svojti naj­veću zahvalu i harnpst.

Primošten-Šibenik, 5. siječnja 1922. Mate Radić, suprug i D o n Ante

Radić , nećak ža se i ostalu rodbinu.

Kavana i Hotel J a d r a n " u Mandalini

s a k u ć o m i c i je l im n a m j e š t a ­j e m n a v r l o l i j epom p o l o ž a j u

uz m o r e .

Ponude p r ima :

V lasn ik A N T E DESPOT ph. M A T E MANDALINA ( k r a j Š i b e n i k a ) .

IJKtiU UKtn • » I l i . I z r a đ i v a s v a k o v r s n i h k o n o p a z a

r i b a r e , b r o d o v e i o s t a l e p o t r e b e

p r e m a n a r u d ž b i v e ć e i m a n j e , koj i

s e m o g u d o b i t i u s v a k o d o b a .

Uvi jek ih i m a n a z a l i h i .

SOLIDNA I T O Č N A IZRADBA -

CIJENE UMJERENE.

T v o r n i c a s e n a l a z i i z m e đ u

Suda i Bolnice u Varošu Kuća br. 20.

Najidealnija sredstva sadašnjosti na području moderne kozmetike su

„L Y 0" PREPARATI

Najbolji mirovni proizvodi! „Lyou je vodeća marka Istoka!

Naši proizvodi dobivaju se svagdje! Naručbe se izvršuju pouzećem!

„L Y O" Prva jugoslavenska tvornica

kozmetičkih preparata. ZAGREB, Vlaška ui 125.

STAKLENE PLOČE

6 m/m debele polazrcalne ploče prima marka „Vitreau. Porcelan, šupio, pre­šano, brušeno staklo, predmeti za ra­svjetu kao i medicinske flasice i staklene lončiće za mast i svjetiljke, otprema brzo sa tvornice i skladišta u Zagrebu kao i u kompletnim kombiniranim vago­nima uz tvorničke cijene.

SKLADIŠTE ČEŠKIH TVORNICA STAKLA I PORCULANA

WEISS I DRUG, ZAGREB Paromlinska cesta 2.

M l l M ' !

Vrvatsha zadružna nshara u Siben prima na i zradbu s v e z a s j e c a j u ć e radnje , t e j e

o p s k r b l j e n a v l a s t i t o m k n j i g o v e ž n i c o m

radba brza i solidna — = —

CNJIZARA FILIP BABIC - ŠIBENIK (HRVATSKA KNJIŽARNICA - Z A D A R )

Novo moderno uređen i povećan posao . — Potpuno skladište Jugoslav. tnjiga. — Veliki Sortiment knjiga stranih jezika. — Tvorničko skladište tapira uz najjeftinije cijene. — Sav pribor za urede, općine i škole. — Skladište školskih knjiga. — Prima pretplate na stručne i periodične iasopiše svakog jezika i struke. — Muzikalije svake vrsti. — Pribor za

pisaće strojeve Stenzil i Karbon-papiri . Otprema brza i t o č n a a ci jene jef t ine . — S o l i d n a p o s l u g a .

PAPIRNICA

GRGO R A D I Ć (p r i j e A . e t G. Rude)

ŠIBENIK ( G l a v n a u l ica) . Bogati izbor svih vrsti umjet­ničkih dopisnica, šibenskih raz­

glednica, te dopisnica

za Bežić i Hana godinu. Upravo stigli tjedni, mali džepni

i mali zidni K J J b E N D A K I .

Prodaja Školskih p o t r e p š t i n a , raznog papira te sve vrsti k a n ­

c e l a r i j s k o g pr ibora . Trgovina raznih p a r f e m a , m io ­mirisnih s a p u n a , praška za zube i slično, te raznih i gračk i za djecu.

Cijene u m j e r e n e !

N O V O ! POZOR I

lilitt itutk » t t srni SINGER

k a o i s v i h p o j e d i n i h dije lov

Š ivać ih s t r o j e v a , š l v a č i h i g a

i m a š i n s k o g ulja .

Prodaja oz gotov novac i obročnu otplatu. N a s v a k o m j e s troju n a z n a č e n a c i jena , k o j a j e i s t a z a cijelu

J u g o s l a v i j u .

A N T E F R U A ŠIBENIK Glavna ulica.

Z a s t u p n i k g o r n j e t v r t k e z a Šibenik

i o k o l i c u .

I - I T r f i i ' i i ' i i h r l " i V » i

H

Karbida, Kalciumcianamida i ostalih

umjetnih gnojiva za državu S. H. S.

Gr ubišić & C omp. ŠIBENIK (Dalmacija)

Upute i cijene daje tvrtka na zahtjev. Brzojavi: Cianamid Telefon Br.

• m l i 3=1 ui 11 ilalii i u i u i n i

O t p r e m u r o b e s a s t a n i c e B a k a r u luku i o b r a t n o , t e

ukrcaj n a p a r o b r o d e p r e u z i m a n a j b r ž e i n a j k u l a n t n i j e

I t. j . tt. F O R E M P O H E R i drug Vlastita skladišta brašna, tjestenine

= i žitarica = = = = = = POMORSKA AGENCIJA.

Brzojavi : FOREMPOHER, Bakar = = = = = Telefon br . 14.

ui u i u i u i M l III** III III Ml|ÍTÍ I

Zadružna gospodarska banka d. d. G l a v n a u l i ca br. 122

I. kat . Podružnica Šibenik. Brzojavni naslov: Bospobanha Telefon br. 16.

I s p o s t a v a : Bled.

C e n t r a l a L j u b l j a n a . P o d r u ž n i c e : Đ a k o v o , Maribor , S a r a j e v o , S o m b o r , S p l i t

Interesna zajednica sa: Sveopćom zanatlijskorr bankom d . d . u Zagrebu i njenom podružnicom u Karlovcu te Gospodarskom bankom d. d. u Novom Sadu

Glavnica i p r t e skupa sa :filijacijama H. Podjeljuje trgovcima kredite, eskomptira mjenice, lombardira vrijednosne papire, kupuie i orodaie valuti, i H . „ ; , » ~ -

m ^ c u ć i r a c u u i na knjižice te obavlja sve bankovne i b u ^ ' f f i ^ e ^ f i p ^ n l j e ^ B . P n m a

Izdavatelj i odgo? Sne Tiskare.