Knjižnicakroz vrijeme

Zgrada knjižnice

T ijekom 1891. škola je dobila zemljište za grad-nju nove školske zgrade čije je svečano otvo-renje upriličeno u veljači 1892.godine. Nova školska zgrada imala je samo jednu učionicu bez dvorišta i vrta.

U idućim godinama Podsused se razvijao i teritorijal-no širio, povećavao se broj stanovnika i broj učenika, škol-ska zgrada s jednom učionicom postala je pretijesna, pa je školska uprava odlučila u općini pokrenuti inicijativu kako bi se osigurale prikladnije prostorije za provođenje nastave.

Inicijativa školske uprave realizirana je tek 1933. godi-ne kada je općina otkupila posjed obitelji Jelačić i Sport-skom društvu Sokol Jugoslavije dala dozvolu da na njemu izgradi svoje prostore, uz uvjet da se u sastavu Doma iz-gradi i jedna školska učionica.

Od 1954. godine veći dio prostorija Doma predan je na korištenje Knjižnici i čitaonici općine Podsused.

Robert Auer, Jednorazredna pučka škola u Podsusedu,

1899., akvarel (preslika) Pariška soba, dio stalnog

postava Hrvatskog školskog muzeja koju

čine izlošci i namještaj Hermanna Bolléa; Zagreb,

1898/99. (izvor: Hrvatski školski muzej)

Položajni nacrt gradilišta za novu školsku zgradu u Podsusedu, ožujak 1888. (izvor: Državni arhiv u Zagrebu)

Osnova za jednorazrednu pučku školu u Podsusedu 1891. (izvor: Državni arhiv u Zagrebu)

Zgrada knjižnice (izvor: Sto godina osnovne škole u Podsusedu : 1886-1986. : spomen-knjiga.)

Podsusedski trg 3, 1999. (izvor: arhiv Knjižnice) Podsusedski trg 3, 2011. (izvor: arhiv Knjižnice)

Prve čitaonice u PodsuseduSusedgradska čitaonica, 1913.; Hrvatska čitaonica, u Podsusedu 1923. Hrvatska čitaonica Croatia, u Podsusedu, tvornica cementa Portland, 1923.

P od utjecajem razvoja čitaoničkog pokreta u Hrvatskoj osnovane su i prve čitaonice u Podsusedu: čitaoničko društvo Susedgradska čitaonica (1913.), koja 1923. godine mijenja na-ziv u Hrvatska čitaonica u Podsusedu i čitao-

ničko društvo Hrvatska čitaonica Croatia u tvorničkoj kan-tini Tvornice cementa (1924).

Kulturni i javni život Podsuseda organiziran je oko či-taonice a značajno mjesto u programu čitaonice zauzima priređivanje različitih društvenih aktivnosti, druženja, koncerti, predstave, predavanja i proslave. U sklopu Hr-vatske čitaonice djeluje Pjevački zbor, Tamburaško društvo i Diletantsko društvo Hrvatske čitaonice u Podsusedu. O ustroju i radu čitaoničkog društva Susedgradska čitaonica saznajemo u njegovim Pravilima: ‘Družtvu je ime Sused-gradska čitaonica, a sjedište mu je u Podsusedu. Svrha je družtvu: širenje obrazovanosti medju svojim članovima, podupiranje narodne književnosti i njegovanje društ-venosti. Nabavljati će za čitanje političke, beletrističke i strukovne časopise i knjige; priredjivat će poučna preda-vanja i zabave.’

Smještaj prvih prostorija Susedgradske čitaonice nije poznat, spominje se kuća obitelji Oralek, u sklopu koje se nalazila kuglana, a na katu čitaonica, no mišljenja se sta-novnika Podsuseda razilaze.

Godine 1933. gradnjom dvorane Sportskog društva “So-kol Jugoslavije” čitaonica seli u jednu od prostorija Sokol-skog doma.

Kr. kotarskoj oblasti u Zagrebu, 15. oktobra 1923. Temeljem zaključka X redovite glavne skupštine “SUSED-

GRADSKE ČITAONICE” održane dne 4. februara 1923, a pozivom na točku VI. Koja glasi:

“Skupštinar g. D. Diner predlaže da se naslov čitaonice promjeni, te neka glasi: “HRVATSKA ČITAONICA U POD-SUSEDU”. (izvor: Hrvatski državni arhiv)

Predsjednik društva Ratko Buzina

Tajnik društva Ivan Fischer

Tajnim glasovanjem izabrana su u upravni

odbor sljedeća gospoda:Fisher Ivan

Bukovinac BrankoBukovinac Anton

Lukečević JosipRajković Marko

Goričan IvanČubelić Viktor

u revizionalni odborBožičević Nikola

Majcen IvanStrunjak Franjo

Zapisnik X. Redovite glavne skupštine

Susedgradske čitaonice, 4. veljače 1923. (izvor:

Hrvatski državni arhiv)

Hrvatski pjevački zbor SusedgradHrvatske čitaonice u Podsusedu, 1929. (izvor: privatna zbirka)

Hrvatska čitaonica, Podsused oko 1925. (izvor: privatna zbirka)

Dokument odobrenja Pravila Susedgradske čitaonice, Podsused, 1914. (izvor: Hrvatski državni arhiv)

Pravila Susedgradske čitaonice, Podsused, 1914. (izvor: Hrvatski državni arhiv)

Zapisnik X. Redovite glavne skupštine Susedgradske čitaonice održane, 1923. (izvor: Hrvatski državni arhiv)

Diletantsko društvo Hrvatske čitaonice u Podsusedu oko 1925. (izvor: privatna zbirka)

Zapisnik o likvidaciji Sokolskog doma, 4. rujan 1936. (izvor: privatna zbirka)

Tamburaško društvo Hrvatske čitaonice u Podsusedu oko 1929. (izvor: privatna zbirka)

Zapisnik s osnutka Hrvatske čitaonice Croatia u tvornici cementa Portland, 1923. (izvor: Hrvatski državni arhiv)

Narodna knjižnica i čitaonica općine Podsused

Učenici drugog razreda ispred ulaza u Knjižnicu i čitaonicu 1952. (izvor: privatna zbirka)

❝Drug Stanišak govori o čitaonici, da je to najuspjelija kulturna manifestacija,

koja je otvorena u našem rajonu te je potrebno da se pomaže i podupire na svakom koraku. Broj knjiga je premalen a interesovanje tako veliko, da se dešava da ljudi u repu čekaju na knjige.

❝Za Narodnu knjižnicu i čitaonicu općina je u 1954. god. dala urediti nove dolične prostorije u zgradi

NO-a te knjižnicu i čitaonicu opravila svim potrebštinama u novom namještaju, velikom izboru knjiga, svih dnevnih novina i časopisa te šahovskim potrebštinama te je na taj način stvorila uvjete da je čitaonica privlačno mjesto za masovno posjećivanje gradjana, a u prvom redu mladeži, koja tu knjižnicu i čitaonicu svakodnevno poslije podne obilno koristi i posjećuje.

1952.Početkom 1952. godine imenovana je Elizabeta Biondić kao prva osoba zadužena za rad Knjižnice.Prvo preseljenjeU srpnju 1952. knjižnica je preselila u novi prostor na tadašnjem Trgu Slobode 8, u kuću Katice Štih (kuća Karlin), i dobila naziv Narodna knjižnica i čitaonica općine Podsused. Radno vrijeme Knjižnice je svaki drugi dan 16-19h.

1954.Drugo preseljenjeKrajem 1953. godine se planira a 1954. i realizira preseljenje Knjižnice i čitaonice u današnje prostorije. Prostor je uređen i zaposlena su dva honorarna knjižničara (Ankica Harapin i Petar Sašek) koji se, zbog malih honorara izmjenjuju. Knjižni fond raspolaže s 2070 svezaka knjiga.

1951.Knjižnicu i čitaonicu osnovao je 1951. VI Rajonski narodni odbor Črnomerec. Knjižnica je smještena u zgradi Doma kulture u Podsusedu. Fond knjiga u prvoj godini bio je 800 svezaka, a ukupan broj članova 200. Sredinom 1951. temeljem rješenja Narodnog odbora grada Zagreba uspostav ljen je Rajonski narodni odbor Podsused koji u okviru svoje nadležnosti ima i nadzor nad knjižnicom. Na VI redovnom zasjedanju Narodnog odbora X. Rajona Podsused odlučeno je da se među članovima čitačima izabere odbor koji će voditi knjižnicu, a Savjet za prosvjetu i kulturu bit će nadzorno tijelo. Reorganizacija knjižnice i čitaonice imala je za cilj knjižnicu učiniti kulturnim središtem Podsuseda, pa se njezina djelatnost širi se na organiziranje popularnih predavanja, čitalačkih grupa, književnih večeri, projekcija filmova.

Broj knjiga u čitaonici povećao se u 1954. godini spram prijašnje godine za 33% i iznosi 2.070 knjiga a broj pročitanih knjiga povećao se za 56% i iznosi 6.900 knjiga. Ovakav porast u korištenju knjižnice i čitaonice omogućen je time, što je knjižnica otvorena svakog dana poslije podne i navečer do 21 sat, udobno opremljena i zagrijana i izdavanje knjiga vrši se svakog dana. NO ima postavljenog stalnog honorarnog knjižničara. Za potrebe knjižnice i čitaonice utrošeno je u 1954. god. osim troškova kod adaptacije same prostorije još 680.000,-Din.

(izvor: Državni arhiv u Zagrebu, VI redovno zasjedanje Narodnog odbora X. rajona Podsused, 23.11.1951.)

(izvor: Državni arhiv u Zagrebu, Izvještaj predsjednika Narodnog odbora općine Podsused grada Zagreba u 1954.)

Područna knjižnica Narodne knjižnice “Vladimir Nazor”

1961.Početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća Grad Zagreb započinje proces objedinjavanja mreže postojećih knjižnica prema teritorijalnoj podjeli grada. Na taj način osnovana je 9.svibnja 1961. godine i Narodna knjižnica Susedgrad s mrežom ogranaka koju čine knjižnice u Kustošiji, Vrapču i Stenjevcu a u koju ulazi i Narodna knjižnica i čitaonica Podsused. U mreži Narodne knjižnice Susedgrad djeluju i četiri knjižne stanice i čitaonice: u Španskom,

Gornjoj Kustošiji, Bizeku i Fraterščici. Godine 1963. Narodna knjižnica Susedgrad mijenja ime u Narodna knjižnica “Vladimir Nazor”.

1964.Temeljem zaključka Savjeta za prosvjetu i kulturu od 18. prosinca 1963. godine Općinska skupština donosi rješenje kojim se 1.siječnja 1964. godine Knjižnica i čitaonica Črnomerec u Zagrebu pripaja Knjižnici i čitaonici “Vladimir Nazor”.

Pečat Knjižnice

Mjesec knjige 1964. (izvor: arhiv Knjižnice)

U z oblike tjednog programa pričanje priča i izložbe dječjih ra-dova i slikovnica, održavaju se povremene priredbe, izložbe slikovnica i dječjih radova te projekcije crtanih filmova u suradnji s Društvom Naša djeca općine Susedgrad. Posebno se obilježavaju Dječji tjedan i Dani dječje radosti uz kazališne

i lutkarske priredbe. Novi oblik rada je i program za djecu predškolskog uzrasta “Mali glumci, slikari i ljubitelji muzike”.

Tribina Cvrčak namijenjena je organiziranim posjetama školske djece, a za cilj je imala popularizirati dječje stvaralaštvo i stvaralaštvo namijen-jeno djeci. U sklopu tribine gostovali su brojni autori za djecu.

Za školsku djecu organiziraju se literarne, recitatorske i likovne gru-pe, susreti s književnicima, kazališne i lutkarske priredbe, grupni posjeti knjižnici, natjecanja u znanju, likovne izložbe, filmske predstave.

SedamdeseteNovi programiza djecu i mlade

1974.Svijet priča i ilustracija

1977. uređenje dječjeg odjela

1978. povratak i uređenje dijela prostora koji je oduzet knjižnici 1971.započinje program Igraonica u gostima

Svijet priča 1974., (izvor: arhiv Knjižnice)

Izložba radova učenika OŠ Matija Gubec, 1975. (izvor: arhiv Knjižnice)

Izložba radova učenika OŠ Matija Gubec, 1975. (izvor: arhiv Knjižnice)

Klub mladih bibliotekara, 1976. (izvor: arhiv Knjižnice) Igraonica, 1978. (izvor: arhiv Knjižnice)

Susedgradski list, studeni 1983. (izvor: arhiv Knjižnice)

K njižnica u Podsusedu sa 120 m2 još uvijek je jedina koja površinom zadovoljava potrebe korisnika u ovom dijelu grada.

Provodi kontinuirane programe za djecu predškolskog uzrasta:

Igraonica, Pričanje priča uz ilustriranje, Likovni atelje i Mali lutkari.Program Igraonice organizira i vodi stručna osoba -

odgajiteljica predškolskog odgoja, zaposlenica Knjižnice. Igraonica se organizira u jutarnjem i popodnevnom ter-minu a okuplja više od 25 djece.

Pričanje priča uz ilustriranje organizira i vodi struč-na osoba - bibliotekar. Program Pričanje priča provodi se jednom tjedno.

Likovni atelje okuplja stalne grupe djece koja ovladava-ju likovnim tehnikama. Djeca crtaju, slikaju ili modeliraju po zadanim temama, a kasnije pričaju o temi uz repro-dukciju, fotografiju ili ilustraciju i film. Voditelj radionice je vanjski suradnik - Vlado Radas, akademski kipar koji se djelomice koristi programom Centra za kulturu narodnog sveučilišta Susedgrad. Program u Knjižnici Podsused pro-vodi se dva puta mjesečno, broj djece u grupi 15.

Organizatorica i voditeljica programa Mali lutkari je Vanda Šestak, odgajateljica i lutkarica, članica Lutkarske grupe Zlatni dani. Djeca u programu svladavaju vještine izrade lutaka, kretanje iza paravana, pokretanje lutke, te sudjeluju u predstavama. Program se provodi dva puta mjesečno u trajanju od jednog sata.

Događanja osamdesetih

1982.Književna matineja u organizaciji Centra za kulturu narodnog sveučilišta Susedgrad i Knjižnice, održava se u Knjižnici Podsused.

1989.godine Knjižnica dobiva dva računala Orao i organizira Kompjutersku igraonicu.

Pozivnice povodom Mjeseca knjige i Međunarodnog dana dječje knjigeKnjižnica Podsused (izvor: arhiv Knjižnice)

Knjižnica 1983. godine preslika (izvor: arhiv Knjižnice)

Predstava u povodu Dana dječje radosti, 1981. (izvor:

arhiv Knjižnice)

Susedgradski list, travanj 1989.

Susedgradski list, studeni 1987.

Susedgradski list, lipanj 1980.

Pozivnica za Mjesec knjige, 1987.Knjižnica Podsused (izvor: arhiv Knjižnice)

DevedesteU novom ruhu

1997.preuređenje Knjižnice, računalno posuđivanje građe

D anašnji izgled knjižnica dobiva 1998. godine: funkcionalni knjižnični namještaj, računa-la za rad s korisnicima te pristup skupnom katalogu mreže Knjižnica Vladimira Nazo-ra.

Knjižnica ima informativno-posudbeni odjel, čitaonicu i čitalačka mjesta u slobodnom pristupu.

U knjižnici se kontinuirano postavljaju tematske ili in-formativne izložbe knjiga i knjižnične građe koje su veza-ne uz kalendare događanja ili prate kulturna zbivanja.

U čitaonici se održavaju kontinuirani tjedni programi igraonice i priče za djecu predškolskog uzrasta a prostor je opremljen namještajem za rad s djecom i igračkama.

Povremeno se organiziraju likovne, kreativne i lutkar-ske radionice, lutkarske priredbe, susreti s književnicima, tribine, predavanja, promocije knjiga i časopisa, kvizovi, projekcije crtanih filmova, likovne izložbe i druge aktiv-nosti za djecu i odrasle.

Igraonica u prostoru čitaonice prije renoviranja, početkom devedesetih (izvor: arhiv Knjižnice)

Fond u slobodnom pristupu, nakon preuređenja 1998. godine (izvor: arhiv Knjižnice)

Informativno – posudbeni odjel(izvor: arhiv Knjižnice)

Čitaonica nakon preuređenja 1998. godine (izvor: arhiv Knjižnice)

Igraonica u novouređenom prostoru (izvor: arhiv Knjižnice)

Knjižnica bez zidova

2002. Knjižnica dobiva dodatni prostor od 20 m² (prostor Pošte)

2003.Mrežne stranice Knjižnice: dostupnost usluga 7/24

2005.Internet za korisnike

2007.Pristupna rampa za invalide

K ao odgovor na zahtjeve suvremenog razvoja tehnologije 2003. godine Knjižnica Vladimira Nazora otvara svoje mrežne stranice na internetu (www.kvn.hr) . Osobita pozornost korisnika usmjerena je na mogućnost on-line pretraživanja kataloga, rezerviranje knjiga, pregled

događnja za djecu i odrasle a naročito na on-line uslugu Teme, radnje, seminari.

O dlukom skupštine Grada Zagreba od 1. siječnja 2007. godine Knjižnica Vladimira Nazora i mreža njezinih knjižnica i čitaonica

pripojeni su mreži Knjižnica grada Zagreba.

Izložba Male likovne radionice galerije Klovićevi dvori, 2004.Lutkarska predstava Kazališta Stribor, 2009.

Radionica Svemir, 2009.Izložba fotografija Sarkofaga Božjeg groba, Ja sam put, istina i život, 2009.

Književni susret u Mjesecu hrvatske

knjige, Ivona Šajatović i Branka

Hollingsworth Nara, 2009. Božićna radionica, izrada anđela od komušine 2009. Književni susret sa Zdenkom Bašićem, 2009. (izvor: arhiv Knjižnice)

Knjižnica u kvartu2010.novi programi u knjižnici:Podsusedske svečanosti – festival kulture i tradicije: Knjižnica Podsused započinje suradnju s nevladinim organizacijama lokalne zajednice i predstavnicima lokalnih institucija za kulturu, aktivno sudjeluje u realizaciji dijela programa

Radionica Slikosat, program 65 plus

Podsusedske svečanosti

(izvor: arhiv Knjižnice)

65 plus – Knjižnica provodi kontinuirani mjesečni program namijenjen društvenoj intergraciji osoba treće životne dobi

KnjigaČitanjeZbivanjaKulturaTradicija

Lutkarska predstava Izgubljeni cvjetnjak, Kazalište Stribor, 2010.

Susret s ilustratorom Tomislavom Torjancem, 2010.

Likovna radionica za djecu predškolskog uzrasta, 2011.

Likovna radionica

Leptiri, 2010.

Pozivnica s izložbe učenika tekstilnog odjela Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, 2010.

Izložba ukrasnih predmeta Sandre Veseli, 2011.

Koncert učenika OŠ bana Josipa

Jelačića povodom sv. Nikole, 2010. Eko radionica, Podsusedski rangeri i Iva Vidaković, 2011.

(izvor: arhiv Knjižnice)

Književni susret s Brunom Kumanom, 2012.

Svijet priča i ilustracija, 2011.