##8,ORGANIZACIJA,DRVNA INDUSTRIJA,SKRIPTA Dr. # A A R O K O B E N I Ć

#NNRACIONALIZACIJA RADA U DRVNOJ INDUSTRIJI # N P ( S K R I P T A )

#PPKOMISIJA ZA UDŽBENIKE I SKRIPTA SVEUČILIŠTA# U #ZAGREB# U

# G G 1 9 5 7

1 | O D

Disciplina koju obradjuje ovaj kolegij naziva se "Baoio-¡̂ fiilliifip»®1' odnosno ^Naučnom organizacijom rađa11. Nauka o orga-nizaciji rada je razmjerno nova disciplina iako je sama organi-zacija rada toliko stara koliko i čovječanstvo, Čovjek je od prvih početaka svoga razvoja težio da svoj rad usavrSi i olakša te da poveća njegova proizvodnost* U ekonomsko^ smislu povećati proiz-vodnost rada znači uz iste troškove proizvesti vežu količinu pro-izvoda ili proizvesti istu količinu proizvoda uz manje uloženih troškova u proizvodnju. U tehničkom smislu povećanje proizvodno-sti usko je vezano sa količinom energije uložene u rad odnosno u jedinicu proizvoda toga rada. Ekonomski i tehnički pojam diza-nja proizvodnosti tada medju sobom su usko povezani. Ta poveza^ nost naročito dolazi do izražaja u socijalističkom društvenom po-retku* jer su jedino u socijalizmu troškovi proporcionalni sa ulo-ženom energijom za dovršenje stanovite količine rada.

Razlika izmedju proizvodnosti rada u ekonomskom smislu (ekonomičnosti) te proizvodnosti u tehnološkom smislu sastoji se jedino u nazivniku koji služi za izražavanje proizvodnosti, U pr-vom slučaju je to novac, a u drugom količina energije odnosno ko-ličina radnog vremena. Podizanje proizvodnosti rađa je osnovni imperativ tehničkog razvitka čovječanstva i dizanja standarda, ka-ko cijelog čovječanstva tako i pojedinih narodnosnih grupa i poje-dinaca.

No postavlja se odmah pitanje u čemu se sastoji dizanj6 pro-izvodnosti rada. Marks je rekao da svaka promjena u procesu rada. koja skraćuje radno vrijeme društveno potrebno za proizvodnju robe znači povećanje proizvodnosti rada. Mjerilo za povećanje proiz-vodnosti rada prema Marksu jest prema tome potrošak radnog vreme-na, Kako je trošak proizvodnje ovisan o potrošku radnog vremena, jer povećanje proizvodnosi rada omogućava da se uz manji utrošak rada proizvede veća količina proizvoda to povećanje proizvodnosti rada znači i sniženje cijene ko štinja ipi'Oizvoda.

Racionalnost rada ne sastoji se u povećanju količine proiz-voda nego u povećanju proizvodnosti rada. Količina proizvoda može se naime povećati na račun intenziteta rada a da proizvodnost ra-da stagnira ili što više opada, (

Na primjer* Količinu proizvoda šumskog radnika u jednom radnom danu možemo izraziti količinom naturalnih jedinica. Pro-matrajmo dvije grupe šumskih radnlka-drvara. U svakoj grupi su dva radnika* Prosječna proizvodnja prve grupe iznosila je u toku obra-« čunskog perioda (1 mjesec) 5 prm po 1 radniku i danu, a druge 4 prm po 1 radniku 1 danu, No prva grupa radila je dnevno 12 sati a druga 8 sati* Ako količinu proizvoda ovih grupa svedemo na isti nazivnik (1 prm ili 1 radni sat) tada dobivamo brojčano izraženu proizvodnost. Ona za prvu grupu iznosi 5 : 12 = 0,417 prm/sat, a za drugu 4 : 8 m 0,5oo prm/sat, Unatoč toga što je prva grupa pro-izvela veću količinu proizvoda i ostvarila veću zaradu njena pro-izvodnost rada je manja nego kod druge grupe radnika,

Racionalnost rada znači iskorišćavanje faktora proizvodnje prema načelu optimuma t.j* sa što manjom količinom rada proizve-sti što veću količinu i što vrijednijih proizvoda. Trema tome ra-cionalnost rada znači u biti dizanje produktivnosti rada.

Jermanski je racionalnost rada pokušao i matematski formu-

S a d r ž a j

Strana U v o d 3

I. Razvoj i oiljevi racionalizacije 5 II«. Proces proizvodnje u drvnoj industriji 13 IIIe Racionalizacija radnog procesa 33 IV* Mehanizacija i automatizacija radnog procesa 62 V. Simplifikacija, diversifikacija i standardi- -

začija 79 Vi. Priprema rada 82 VII. Normiranje rada 91 VIII. Kontrola kvalitete i inspekcija proizvodnje 142

IX« Analitička procjena radnih mjesta 153 | X. Obračun zarade i plaćanje rada 173

D o d a t a k L i t e r a t u r a

188 189