zaljev svinja

ZALJEV SVINJA

• FIDEL CASTRO• ZAHLAĐENJE ODNOSA

• PRIJE INVAZIJE• ZALJEV SVINJA

• ZALJEV SVINJA-INVAZIJA• NEUSPJEH INVAZIJE

• NAPETOST OD MOGUČNOSTI IZBIJANJA 3. svjetskog rata • POBOLJŠAVANJE ODNOSA MEĐU SSSR-om I SAD-om

• FIDEL CASTRO NAKON INVAZIJE• ZANIMLJIVOSTI

FIDEL CASTRO Fidel Alejandro Castro

Ruz(Mayarí, Kuba, 13. kolovoza 1926. - ), kubanski revolucionar, prvi sekretar Komunističke partije Kube, predsjednik državnog vijeća i vijeća ministara Republike Kube, vrhovni zapovjednik Revolucionarnih oružanih snaga. Mnogi ga smatraju diktatorom. Na dužnosti ga je naslijedio brat Raúl Castro.

ZAHLAĐENJE ODNOSA Nakon što je Castrova

vlada nacionalizirala rafinerije nafte, šećerane i pogone za proizvodnju električne energije 1960. godine Sjedinjenje Države su prestale kupovati kubanski šećer te su uvele ekonomski embargo prema Kubi. Sjedinjene Države neuspješno su pokušale uz pomoć kubanskih izbjeglica zbaciti Castra s vlasti 1961. godine u tzv. invaziji na Zaljev svinja.

PRIJE INVAZIJE Fidel Castro je dolaskom na vlast bio veoma

neprijateljski raspoložen prema Sjedinjenim Državama, a koje su se prijateljski odnosile spram Batiste i često se miješale u unutarnje poslove Kube dok je on bio na vlasti.

1959. kubanski marksistički revolucionari na čelu sa Fidelom Castrom svrgnuli su pro-američkog diktatora Fulgencia Batistu što je rezultiralo time da je SAD izgubio svaki utjecaj na Kubi i osnivanjem socijalističke-marksističke države.

ZALJEV SVINJA Invazija u Zaljevu svinja je bio pokušaj invazije

naoružanih kubanskih izbeglica u južnoj Kubi koji su planirale i finansirale Sjedinjene Države sa ciljem zbacivanja vlade Fidela Kastra 1961. i označila je vrhunac američkih akcija usmerenih protiv Kube.

ZALJEV SVINJA-INVAZIJA SAD je nastojao spriječiti

pojavu komunizma na američkom kontinenu.

Američki presjednik J.F. Kennedy odobrio je plan svrgavanja Castra i njegova komunistička režima.

Novčano i vojno američka je vlada opremila skupinu kubanskih izbjeglica,protiv Castrova režima,za invaziju na Kubu.

Više o tome.

NEUSPJEH INVAZIJE Castrove snage svladale

su napadače u roku nekoliko dana i time zadale težak udarac američkim planovima.

Castro je zatražio pomoć SSSR-a. Sovjetski presjednik Nikita Hruščov Kubi je pružio vojnu,novčanu pomoć,te je još i uz Castrov pristanak na Kubu postavio neklearne rakete.,usmjerene prema SAD-u.

NAPETOST OD MOGUČNOSTI IZBIJANJA 3. svjetskog rata

Američki su izviđački zrakoplovi snimili lansirne rampe i skladišta raketa pa je SAD zatražio njihovo uklanjanje s otoka.

Svijet se tih dana našao na rubu nuklearnog rata,ali je kriza okončana 1962. sovjetskim popuštanjem.Iako je Nikita prvi popustio oba su presjednika bili svjesni težine situacije.Stoga su poduzeli mjere za poboljšavanje situacije.

POBOLJŠAVANJE ODNOSA MEĐU SSSR-om I SAD-om

Uspostavljena je izravna telefonska linija između Washingtona i Moskve.

Po okončanju ove krize uveden je tzv. „crveni telefon“ – direktna linija između Bijele Kuće (Washingtona) i Kremlja (Moskve) nakon potpisivanja „memoranduma o razumijevanju vezanim za uspostavu izravne komunikacijske linije“ u Ženevi 20. lipnja 1963. Ova linija prvi put je korištena 1967. za vrijeme „šestodnevnog rata“ između Izraela i Egipta.

FIDEL CASTRO NAKON INVAZIJE Možda i kao posljedica te

invazije slijedila je Castrova izjava u prosincu 1961. godine: Ja sam marksist-lenjinst i ostat ću to do svoje smrti. Ranih 1960.-ih Castro je otvoreno priglio komunizam i uspostavio bliske veze sa SSSR-om primajući sve veću sovjetsku vojnu i ekonomsku pomoć.

ZANIMLJIVOSTI Embargo koji je traja

o pola stoljeća. Zahtjev (kapitalistički

h) svinja?

IZRADILA: Anamarija Kovačić, 8.b