anatomija i fiziologija coveka i.pdf

7/24/2019 ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA COVEKA I.pdf

1/42

JAVNA USTANOVA

MJEOVITASREDNJA KOLA GRAANICAOdsjek: Medicinska kola

Smjer: Opti

ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA OVJEKAIskripta za vanredne kandidate;

(interna upotreba)

novembar/decembar 2014 god


2/42

Uvod u Anatomiju

Anatomija je grana biolokih nauka koja prouava normalnu grau ivihorganizama, tj. normalnu grau ovjekovog organizma. Najstarija je medicinskanauka i osnova za izuavanje svih ostalih grana medicine.

Potie od grke rijei anatomeja to znai rezati ili sjei.

Fiziologija je nauka koja prouava normalne funkcije tkiva i organa. Svaka funkcija tkivaili ograna je uslovljena odreenom graom, tako da svaka promjena normalne grae tkivaili organa mijenja i njihovu normalnu funkciju.

Osnovne grane anatomije su:

1. Sistemska anatomija koja prouava grau organizma po sistemima.2. Topografska anatomija koja prouava odnose pojedinih organa u organizmu i njome senajvie koriste hirurzi.3. Plastina anatomija prouava vanjski oblik tijela, kosti i miie i njome se koristekipari i slikari.4. Komparativna (uporedna) anatomija prouava grau razliitih ivotinja i uporeuje jesa ovjekovom anatomijom.5. Mikroskopska anatomija se bavi finom graom ovjeijeg organizma, pomoumikroskopa. I razvila se u posebnu nauku o tkivima, to je histologija.

6. Razvojna anatomija izuava pojedine organe tokom njihovog filogenetskog razvoja iizdvojila se kao posebna nauka-embriologija.

7. Rentgen anatomija izuava grau ovjeka pomou rentgenskih ili X zraka.Da bi se anatomi cijelog svijeta bolje razumjeli, koriste se anatomskom nomenklaturom.

To je jedinstven sistem naziva. Najee se koriste latinski i grki nazivi a propisuje i

poloaj u kome se posmatra ovjek. ovjek se posmatra u prostoru uvijek u uspravnomstavu sa dlanovima okrenutim naprijed. Nomenklatura propisuje 3 ravni koje su osnovne

u orijentaciji: frontalna ili eona ravan, transverzalna ili horizontalna ravan i sagitalnaravan.

Glavni termini u anatomiji su:

medialis-blie sredini tijelalateralis-dalje od sredine tijela

anterior-naprijedposterior-straga

superior-goreinferior- dolesuperficialis-povrnoprofundus-dubokointernus-unutranjeexternus-vanjsko

dexter-desnosinister- lijevo

longitudinalis-postavljeno uzduno transversus-postavljeno popreno


3/42

Za ekstremitete se upotrebljavaju drugi termini:

proximalis-blie tijeludistalis- dalje od tijela

palmaris- na aci, dlanska (prednja) stranaplantaris- na stopalu, tabanska strana

dorsalis-nadlanica i gornja strana stopala

Podjela sistemske anatomije:

1. Osteologija-prouava kotani sistem2. Sindesmologija-prouava spojeve izmeu kostiju-zglobove3. Miologija-prouava miini sistem4. Splanchnologija -prouava organe5. Angiologija-prouava cirkulatorni sistem6. Sistema respiratorium-prouava sistem za disanje

7. Sistema digestorum-prouava probavnisistem8. Sistema urogenitale-prouava sistem za izluivanje i polne organe ljudi9. Glandule sine ductibus- lijezde sa unutranjim luenjem, a nauka koja ih prouavazove se endokrinologija.

10. Neurologija-prouava nervni sistem11. Estesiologija- prouava ulni sistem (vida, sluha, njuha, dodira, opipa)

ELIJA

elija je morfoloka i funkcionalna jedinica sa slinim ivotnim osobinama kao i viiorganizam. Predstavlja najmanju formiranu ivu jedinicu u sloenom ivotinjskom ibiljnom organizmu.

Sve elije nastaju diobom oploene jajne elije. Kod jednoelijskih organizama(protozoa) elija koja ih izgrauje, obavlja sve ivotne funkcije. Kod vieelijskihorganizama (metazoa), razliite ivotne funkcije obavljaju razliite grupe elija.elije se sastoje iz elijske membrane, citoplazme i njenih organela i jedra, jezgra ilinecleusa.1. Meu razliite membrane ubrajaju se: elijska membrana, jedarna membrana,

membrana endoplazmatskog retikuluma, membrane lizozoma, ribozoma, Golgijevogaparata itd.elijska membrana ini tanku i elastinu membranu, graenu od proteina, lipida i vrlomalo polisaharida. Membrana svih elija je obavijena vanjskim omotaem,mukopolisaharidne prirode, koji je nosilac antigenih svojstava elije i ima vanu ulogu uselektivnoj propustljivosti elijske membrane. Temeljnu strukturu membrane ine lipidi,dok na unutranjoj i vanjskoj povrini membrane ima vrlo malo proteina.Jedarna membrana je tanka, dvoslojna struktura. Oba sloja su graena kao i elijskamembrana od sredinjeg sloja lipida i proteina na obje povrine membrane. Jedarna


4/42


5/42

2. aktivnim prenosom kroz membranu- enzimski sistemi i posebne prenosne tvari nosetvar kroz membranu

3. pinocitozom-elija proguta dio vanelijske tekuine i njen sadraj.Fagocitoza je istovjetna pinocitozi. Fagocitozom u eliju ulaze velike elije poputbakterija, nekih drugih elija ili estica propalog tkiva.Funkcije koje se obavljaju u eliji:1. sinteza proteina u ribozomima

2. sinteza lipida u glatkom endoplazmatskom retikulumu3. sinteza ugljenih hidrata u Golgijevom aparatu i stvaranje glikoproteina, glavnesekrecijske tvari mnogih elija4. oslobaanje energije iz hranjivih tvari u mitohondrijama za stvaranje adenozin-trifosfata

5. hidroliza proteina, glikogena, mukopolisaharida i drugih u lizozomima, kao glavnimprobavnim organima elijeVeoma vana funkcija je i gibanje elija koje vre mehaniki rad (vlakna skeletnog,glatkog i sranog miia). Razlikuju se ameboidno i gibanje cilija. Ameboidno gibanje

znai gibanje cijele elije u odnosu na njenu okolinu. Druga vrsta elijskog gibanja jecilijarno gibanje, gdje se elija kree pomou cilija-malih zailjenih dlaica.

Razmnoavanje elija

Kod ovjeka, sa izuzetkom elija CNS, sve elije neprekidno rastu i razmnoavaju se.Prvi stepen je replikacija (udvajanje) cjelokupne DNK u hromozomima. Hromozomi se

sastoje od dva glavna dijela: DNK i proteina. U hromozomima su smjeteni geni kojinose genetske informacije. Humane somatske elije sadre 46 hromozoma poredanih u23 para, od kojih se 22 para zovu autozomi, a jedan par sastavljen je od X i Y i zove se

sexualni hromozom. DNK se replicira samo jednom, a replikacija zapoinje nekoliko satiprije poetka mitoze. Prvo se razdvoje dva spiralna lanca DNK koji tvore gen. Drugo,nastaju komplementarni lanci DNK. Drugi stepen je podjela dvaju kompleta DNK na

dvije odvojene jedre. Zadnji stepen je dioba same elije, pa nastaju dvije elije mladice.To je proces mitoze.

Mitoza ili indirektna diobaje najei nain diobe elije. Karakteristina je za somatskeelije. Osnovna sutina mitoze je udvostruenje nasljedne osnove koja se podjednakorasporeuje u obje nove elije. Pri tome dolazi do uzdunog cjepanja svakog hromozomana 2 jednake polovine (hromatide) i do spiralizacije hromozoma. Mitoza se odvija u 4

glavne faze: profaza, metafaza, anafaza i telofaza. Replikacija DNK i cjepanjehromozoma se odvijaju prije poetka profaze, u fazi prividnog mirovanja elije izmeudvije diobe-interfazi. Tokom mitoze se odvijaju 2 procesa: podjela jedra-kariokineza i

podjela citoplazme-citokineza.1. profaza 2. metafaza 3. anafaza 4. telefaza

Sve 4 faze mitoze zajedno ine mitotiki ili elijski ciklus, koji obino iznosi od pola do3 sata. Novonastale elije se mogu ponovno dijeliti nakon najmanje 10 sati.Mejoza ili redukcijska diobaje poseban nain razmnoavanja zrelih polnih elija, priemu se stvaraju elije sa haploidnim (polovinim) brojem hromozoma. Embrion nastaje


6/42

spajanjem muke i enske polne elije. Muke i enske polne elije imaju samo haploidanbroj hromozoma, a oploeno jajace sadri ukupan (diploidan) broj hromozoma.Vrste elija su polne elije koje nastaju procesom mejoze, pri emu se stvaraju elije sahaploidnim brojem hromozoma i somatske elije koje nastaju procesom mitoze i sadrediploidni broj hromozoma.

TKIVO

Epitelno tkivo

Tkiva su jednake ili priblino jednake elije i njihovi produkti koji izgrauju organe. Utoku embrionalnog razvoja u jednom periodu, embrion je sastavljen od tri zametna lista:endoderma, ektoderma i mezoderma. Ova tri lista se kasnije razvijaju u posebna tkiva-

primarna tkiva. Razlikuju se 4 vrste primarnih tkiva: epitelno, miino, vezivno i nervnotkivo.

Epitelno tkivo je prvo i osnovno tkivo koje se javlja u najranijim stadijima embrionalnograzvoja (zametni listii) iz koga se razvijaju sva ostala tkiva u ovjekovom tijelu. To su

bipolarne elije, koje imaju dobru izraenu sposobnost regeneracije. Njihov vijek jekratak, te se propale elije nadoknauju mitotikom diobom preostalih elija. U veimorganima (jetra, bubrezi, lijezde) epitelno tkivo ini parenhim, za razliku od strome kojuini vezivno tkivo sa krvnim sudovima i ivcima. Obzirom na ulogu, epitelno tkivo sedijeli u 3 grupe:1. Pokrovni epitel,koji pokriva povrinu tijela i sve slobodne plotine u unutranjostitijela. Sastoji se od razliitih elija: ploaste, kubine i cilindrine. U pokrovnom epiteluelije su poredane u jednom ili vie slojeva, te se dijeli na: jednoslojni ploasti epitel,jednoslojni kubini epitel, jednoslojni cilindrini epitel, mnogoslojni ploasti epitel,

mnogoslojni cilindrini epitel, vieredni cilindrini epitel i prelazni epitel.2. ljezdani epitelje specijalizovan za funkciju sekrecije. Njegove elije imajusposobnost da sintetiu i izluuju tvari kao to su enzimi ili hormoni i nazivaju se sekreti,ili da u eliji nastaju produkti sinteze, koje organizam odbacuje kao tetne i nepotrebne,nazvani ekskreti. lijezde su specijalizovane epitelne elije karakteristinog rasporeda,iji izgled zavisi o aktivnosti same lijezde.Aktivnost lijezda ini ljezdani ili sekrecijskiciklus: faza ingestije (primanje sirovina koje elija koristi za sintezu), faza biosinteze(prerada primljenih sirovina u sekrete) i faza ekstruzije (izluivanje, izlaenje sekreta izelije). lijezde se dijele na egzokrine ili lijezde sa vanjskom sekrecijomi endokrine ililijezde sa unutarnjim luenjem, koje su izgubile vezu sa pokrovnim epitelom pa svoje

sekrete izluuju direktno u krv ili limfu.3. Osjetni epitel-vaan je sastavni dio osjetnih organa.


7/42

Vezivno i hrskavino tkivo

Potporno tkivo: ova tkiva imaju u organizmu mehaniku ulogu i vanu ulogu u izmjenimaterija (metabolizmu). Razlikuju se: vezivno, hrskavino i kotano tkivo, a sve tri vrstenastaju diferencijacijom mezenhima. Mezenhim je prvo potporno tkivo koje nastaje uzametku od 3-4 nedelje.

Vezivno tkivo predstavlja najmeku vrstu razvijenog potpornog tkiva. Povezuje

pojedine kosti u obliku veza i zglobnih ahura, obavija pojedine miie i miinegrupe i spaja ih sa kostima. Obavija razne organe tvorei njihovu ahuru, ulazi unjih zajedno sa krvnim i limfnim sudovima pa ima i nutritivnu ulogu. Cjelokupno

vezivno tkivo unutar epitelnih organa ini njihovu stromu. Izgraeno je odrazliitih elija kao to su: fibrociti, nediferencirane mezenhimske elije, histiociti,leukociti, mastociti, plazmociti, masne i pigmentne elije. Vezivno tkivo se dijelina neformirano vezivno tkivo (rahlo ili rastresito i gusto vezivno tkivo), formirano

vezivno tkivo (tetive, fibrozne membrane i lamelarno vezivo) i vezivno tkivo saposebnim svojstvima (sluzavo, elastino, masno, pigmentno, mreasto tkivo i

vezivo seroznih membrana).Hrskavino tkivo se odlikuje posebnim mehanikim i hemijskim svojstvima.Njegove elije lee unutar vrste meuelijske materije koja se da savijati i rezati.Nalazi se na prelazu izmeu vezivnog i kotanog tkiva. Vrste hrskavica su hijalina(najraireniija hrskavica u tijelu, oblae zglobove, a tu spada i hrskavica rebara,nosa, grkljana, dunika i dunica), elastina (mnogo savitljiva i rastegljiva) ivezivna (prelazni oblik izmeu gustog vezivnog tkiva i hijaline hrskavice,izgrauje intervertebralne diskuse, simfizu, meniskuse itd.).

Kotano tkivopredstavlja najtvri oblik potpornog tkiva. Izgrauje skelet cijelog

tijela i u obliku zatitne ahure obuhvata najosjetljivije organe, CNS i osjetneorgane. Vana uloga mu je i metabolika jer se kost neprestano razgrauje inanova izgrauje. Sastoji se od elija (osteociti) i meuelijske substance. Kotanotkivo se u organizmu nalazi kao dva osnovna oblika: fino vlaknasto ili lamelarno

(meustanina tvar je rasporeena u lamele ili tanke ploice i pripada mu najveidio kotanog tkiva u tijelu) i grubo vlaknasto kotano tkivo (nema nikakvepravilnosti u grai, karakteristian je za embrionalni skelet). Kotano tkivo jeobavijeno vezivnom ovojnicom koja se zove pokosnica ili periost.

Miino tkivo

Miii spadaju u specijalizovana vezivna tkiva. Njihova glavna osobina jekontraktibilnost, ime se omoguava sam pokret tijela, te oni slue kao glavni aktivniaparat u organizmu. Ovo tkivo se nalazi u skeletnim miiima, u zidu upljih organa,duktusa i kardiovaskularnom sistemu. Miina elija je sposobna da se kontrahuje i estose jedna miina elija naziva miino vlakno. Zbog svoje funkcije miii su dobrosnabdjeveni krvnim sudovima. Miie dijelimo na tri grupe: glatki-nevoljni, popreno-prugasti ili voljni i popreno-prugasti nevoljni miii (srani mii).


8/42

Nervno tkivo

Nervni sistem podrazumijeva cjelokupno nervno tkivo organizma. Rasprostranjeno je po

svim organima i tkivima jer se u svima njima nalaze nervni elementi. Nervni sistem se

sastoji od tkiva koje skuplja stimuluse iz okoline, transformie ih u nervne impulse ivraa ih u efektore, koji pruaju odreeni odgovor. Sveove funkcije lokalizovane su uelijama-neuronima, koje izgrauju sivu masu i ganglije CNS, a nervna vlakna izgrauju

periferne nerve i nervne puteve (bijela masa). Tako se nervno tkivo sastoji od nervnihelija, nervnih vlakana i neuroglije. Neuroglija se sastoji od vie vrsta elija, koje vrepotpornu ulogu i uestvuju kao vaan posrednik u metabolizmu materija.Nervni sistem se dijeli na CNS koga ine mozak, produena i kimena modina, smjetenje u kranijumu i kimenom kanalu, PNS koga ine periferni nervi i ganglije i kao posebnavrsta je autonomni ili vegetativni nervni sistem koji samostalano upravlja svim vitalnim

funkcijama organizma. Osnovne osobine neurona su iritabilnost (sposobnost da odgovore

na nadraaje i da ih preobraze u impulse) i konduktivnost (sposobnost da prenose impulsesa jednog na drugo mjesto).

OSTEOLOGIA

Osnovna uloga i podjela kostiju

Osteologija je dio sistemske anatomije koja se bavi prouavanjem normalne graekotanog sistema u organizmu.

Osnovne uloge kostiju su:

1. predstavljaju glavni oslonac ovjekovog tijela2. podloga su za vezivanje miia3. stvaraju kotane obrue koji tite unutranje organe (grudni ko, lobanja, karlica)4. daju osnovni oblik tijelu tako to se spajaju i ine osnovni skelet5. od razvijenosti kotanog sistema zavisi rast i stas ovjeka6. ine potporna tkiva organizma7. predstavljaju u mladosti hematopoetini organ-organ za stvaranje eritrocita

Kosti se dijele na:

1. duge ili cjevaste kosti, to su uglavnom kosti ekstremiteta. Imaju izgled cijevi, na oba

kraja zadebljane (epifize), koje nose zglobna tijela. Sredinji dio (dijafiza) obloen je samiiima.2. kratke kosti, koje se nalaze na mjestima stalnog gibanja (kimeni stub, aka, stopalo)3. ploaste kosti, koje se nalaze u kotanim obruima (lobanja, grudni ko i karlica). Nanjima se razlikuje unutranja i vanjska strana i rubovi.


9/42

Graa kostiju

Makroskopski u grai kostiju razlikujemo dvije supstance:

1. Kompaktna supstanca koja je homogena, glatka i vrsta i nalazi se na povrini.2. Spongiozna (spuvasta) supstanca koja se nalazi u unutranjosti, spuvastog izgleda,sastavljena od tzv. Haversovih kanalia, koji su postavljeni uzduno i kroz koje prolaze

krvni sudovi i ivci.

Mikroskopska graa:

1. Osteociti su glavne kotane elije2. Meuelijska supstanca koja sadri:a) osein- organski dio, lui osteocite i daje elastinost kostimab) anorganski dio-ine ga soli kalcija i fosfora a u kost dolaze putem krvi i daju vrstoukostima.

3. Periost (pokosnica) nalazi se na povrini kosti i predstavlja tanku i vrstu membranubogatu elastinim i nervnim nitima a uloga joj je u regeneraciji kostiju.4. Medulla ossium (kotana sr) izrazito je crvene boje upravo zbog njene uloge kaohematopoetini organ u mladosti. Starenjem gubi funkciju, u njoj se stvara vie masnogtkiva. U dubokoj starosti njena funkcija potpuno prestaje.

Osifikacija ili okotavanje je proces rasta kostiju, podjednako u duinu i irinu. Sve kostiosificiraju izmeu 20 i 22 god. ivota osim clavicule (kljune kosti) koja osificira u 25god. i tek tada kaemo da je zavren proces osifikacije.

Vertebrae-kraljeci

Kraljeci su kratke, meusobno spojene kosti koje grade kimeni stub (columnavetrebralis). Dijele se na:

1. Vratni (vertebrae cervicales) ima ih 72. Grudni (vertebrae thoracicae) ima ih 12

3. Slabinski (vertebrae lumbales) ima ih 54. Krstani (vertebrae sacrales) ima ih 55. Trtini (vertebrae coccygeae) ima ih 4-5

Vratni, grudni i slabinski kraljeci ine prave kraljeke (vertebrae verae) zato to se svakikraljeak moe posebno prouavati. Dok krstani i trtini kraljeci srastu u jednujedinstvenu kost i zovu se lani kraljeci (vertebrae spuriae).

1.Vratni kraljeci

Na svakom kraljeku razlikujemo njegov glavni dio koji nosi teinu tijela ito je trup(corpus vertebrae). Od trupa straga odlazi luk (arcus vertebrae). Corpus i arcus zatvaraju


10/42

otvor (foramen vertebrae) kroz koji prolazi kanal u koga je uloena kimena modina(medulla spinalis). Na kraljeku razlikujemo i nastavke koji se dijele na parne i neparne.Parni nastavci su zglobni nastavak, gornji i donji koji nose zglobne plohe zauzglobljavanje i popreni nastavci sa obje strane trupa kraljeka. Neparni nastavak jeiljat i nalazi se pozadi.Grupne odlike vratnih kraljeaka: Imaju najmanji trup, ovalnog oblika, ija je gornjaploha konkavna sa desna na lijevo, a donja od naprijed ka nazad. Luk je velik. Zglobni

nastavak je postavljen koso i ima znaaj u gibanju glave. Popreni nastavak je mali irascjepljen na dvije kvrice i omeuju otvor za prolaz kimene arterije i vene. Neparninastavak (processus spinosus) je kratak i rascjepljen a kod sedmog kraljeka je dug inerascjepljen.Od svih 7 vratnih kraljeaka izdvajaju se prvi-atlas i drugi -axis. Atlas (nosa) nema trupve je sastavljen od dva vea luka koji daju jedno konkavno zadebljanje (masse laterales)koje nosi glavu. Axis (obrta) ima trup srastao sa trupom atlasa a njegov znaaj je urotaciji glave.

2. Grudni kraljeci

Oni imaju vei trup, trouglastog oblika, ija je i gornja i donja ploha ravna. Lukovi suneto manji a glavna im je karakteristika da na trupu imaju po pola zglobne plohe zavezivanje rebara. Kada se spoje dva grudna kraljeka spoje se i polovine ploha te nastajejedna zglobna ploha za koju se vee jedno rebro(osim I, X i XII rebra). To znai da se zadva kraljeka vee jedno rebro.

3. Slabinski kraljeci

To su najmasivniji i najvei jer nose najveu teinu tijela. Trup im je masivan,bubreastog oblika ije su obje plohe ravne. Izuzetak je peti kraljeak koji ima klinastizgled. Sa sacrumom pravi ugao koji se zove promontorium, izboen je naprijed uupljinu karlice i veoma je znaajan u ginekologiji. Zglobni nastavci su postavljeni usagitalnom smjeru. Popreni nastavci su zakrljali u dvije kvrice koje se nalaze sabonih strana trupa i to su ostaci slabinskih rebara (processus costarius). Neparninastavak je kratk, nerascjepljen i etvrtastog izgleda.

4. Krstani kraljeci

Oni su srasli i ine os sacrum ili krstanu kost

5. Trtini kraljeci

Ovi kraljecispojeni u kost koja se zove os coccygis. Manja je ploasta kost, ija je bazaspojena sa vrhom sacruma, a vrh joj je slobodan.


11/42

Os sacrum

Krstani kraljeci su spojeni meusobno u jedinstvenu kost nazvanu os sacrum.Sacrum je ploasta kost, trouglastog oblika, ija je baza okrenuta gore a vrh premadole kojim se spaja sa trtinim kraljecima. Sa gornje strane, nalazi se zglobnaploha za spajanje sa petim lumbalnim kraljekom i tu ine ugao promontorium.Bono se nalaze kotane mase koje predstavljaju zakrljala i srasla krstana rebra.

Lateralne strane baze kosti slue za spajanje sa karlinim kostima.Na sacrumu razlikujemo prednju i stranju stranu. Prednja strana je glatka, konkavna iini stranji zid male karlice. Na njoj se nalaze po 4 manjaotvora kroz koje izlazespinalni ivci i krvni sudovi. Stranja strana je hrapava i konveksna. Hrapavost joj dajunastavci koji su srasli tako da ine grebenove. Sredinji greben je crista sacralis medianaipredstavlja srastanje neparnog nastavka. Lijevo i desno je crista sacralis intermedia,

Lateralno je crista sacralis lateralis. Ova hrapavost sacruma je i polazite brojnih miia iligamenata. Kroz sredinu kosti prolazi kanal u kome se zavrava kimena modina saspletom ivaca.Veoma je znaajna uloga sacruma u ginekologiji, jer je ona kotani dio poroajnogkanala. Kod ene sacrum je ravna, iroka i etvrtasta kost sa manjim promontoriumom,upravo prilagoena prolasku ploda kroz kotani kanal. Kod mukaraca je sacrum ua itrouglasta kost sa znatno izraenim promontoriumom.

Costae-rebra

Rebra su duge, ploaste kosti, savijene u lukku i ima ih 12 pari. Smjetene su ugrudnom dijelu. Sprijeda se veu za sternum i to od 1 do 7 rebra, od 8 do 10 rebraveu se svako za prethodno (10 za 9, 9 za 8, 8 za 7). 11 i 12 rebro slobodno stre u

grudnu duplju i zovu se lebdea rebra. Pozadi se rebra veu za grudne kraljeke.Graa rebara-Najvei dio rebara je kotani dio (os costale) a manji dio ini hrskavica sakojim se rebra veu za sternum. Na svakom rebru razlikuje se glavica rebra koja se nalazipozadi i sadri zglodnu plohu za vezivanje sa kraljecima. Dalje se nastavlja rebarni vrat.Poto su rebra zavijena u luku, taj ugao savijanja zove se angulus costae. Tijelo rebara sezavrava rebarnom hrskavicom. Na svakom rebru razlikuje se po jedan lijeb kroz kojiprolaze krvni sudovi i ivci.Od svih rebara se izdvaja prvo rebro. Na njegovoj gornjoj strani se nalaze dva lijeba zaprolaz arterije i vene za kljunjau. Iza ove arterije je ivani splet za inervaciju gornjih

ekstremiteta. Rebra se po poloaju dijele na gornja (1-4), srednja (od 5 do 8) gdje jegrudni ko i najiri i donja rebra (od 9 do 12).

Sternum

Sternum ili grudna kost je naparna, ploasta kost i mjesto povezivanja kostijurebara (thoraxa) i gornjih ekstremiteta (clavicula). Smjetena je na prednjoj stranithoraxa u medijalnoj liniji.

Graa sternuma- Drka sternuma je manubrium sterni a tijelo je corpus sterni. Sternum sesastoji od drke i tijela. Od drke prema dole prua se tijelo koji ini sredinji dio kosti.


12/42

Sam vrh, kopljasti nastavak je usmjeren prema dole. Na spoju drke i tijela se nalazi ugaoangulus sterni. Na gornjoj strani drke se nalazi jedan usjek, a lateralno su incisuraeclaviculares za vezivanje obje clavicule. Du itavog tijela, sa lateralnih strana se proteumanje incisurae costales za vezivanje rebara od 3 do 6 rebra. Prvo rebro se vee za drku,drugo na prelazu drke u tijelo, a sedmo na prelazu tijela u processus xyphoideus.

Clavicula

Kosti ramenog obrua su clavicula i scapula. Clavicula je parna, cjevasta kost,zavijena u obliku slova S. Smjetena je na gornjoj strani thoraxa, sprijeda, povieprvog rebra, izmeu sternuma i scapule.Graa claviculae-na claviculi se razlikuju dva okrajka i trup. Medijalno postavljeniokrajak sadri zglobnu plohu za vezivanje sa sternumom. Lateralno postavljeni okrajak jespljoten i nosi zglobnu plohu za vezivanje sa acromionom na scapuli. Trup je sa donjestrane hrapav i slui za vezivanje ligamenata i miia. Po sredini trupa se nalazi lijeb zavezivanje musculus subclaviusa.

Scapula

Scapula je trouglasta, ploasta kost sa bazom okrenutom prema gore i vrhom prema dole.Smjetena je pozadi, u visini od 2 do 8 rebra, vezana miiima za thorax. Na scapuli serazlikuju prednja (unutranja) i zadnja (spoljanja) strana, rubovi i uglovi. Prednja stranaje konkavna i glatka, povezana sa thoraxom. Zadnja strana je konveksna i hrapava. Po

sredini stranje strane je kotani greben (spina scapulae) koji dijeli kost na dvije polovine.Kotani greben se protee medijalno, prema gore i lateralno i zavri sa acromionom.Acromion je najvia taka na ramenu i sadri zglobnu plohu za vezivanje sa claviculom.Rubovi scapulae su:

1. margo medialis- najdui 2. margo lateralis-deblji 3. margo superior-najkrai4. margoinferior-zaobljen

Uglovi nastaju spajanjem rubova i to:1. angulus superior 2. angulus inferiror 3. angulus lateralis

Poto je scapula sva obloena sa miiima, njen oblik i veliina zavise od razvijenostimiia.

Humerus-ramena kost

Humerus ili ramena kost je duga, cjevasta kost na kojoj se razlikuju dva okrajka i trup.Extremitas proximalis- okrajak koji se nalazi blie tijelu. Sadri okruglo zglobno tijelo(caput humeri) sa kojim se vee za scapulu. Ispod je prstenasto suenje (anatomski vrat).Na njega se nastavlja hirurki vrat koji dijeli corpus i extremitas proximalis. Okruen jearterijskim prstenom. Na okrajku se razlikuju dvije kvrice, velika i mala, za polazita ihvatita miia. Ove su kvrice omeene sa grebenima koji prave lijeb za tetivu.Corpus humeri-tijelo humerusa- razlikuju se strane i rubovi. Strane su: facies posterior

(stranja), facies anteriror lateralis i facies anterior medialis. Rubovi su margo lateralis,medialis et anterior.


13/42

Extremitas distalis-okrajak koji je dalje od tijela. Na njemu se nalazi jedno vee valjkastozglobno tijelo gdje se sa medijalne strane vee ulna. Lateralno je glaviasto zglobno tijeloza vezivanje radiusa. Sa lateralnih strana nalazi se po jedan hrapavi izdanak.

Ulna

To je duga cjevasta kost, smjetena u podlaktici medijalno.

Na njoj se razlikuju:-extremitas proximalis koji je podijeljen na dva izrataja. Gornji izrataj koji ini vrhlakta i donji izrataj u koji se uglavljuje radius, a ini sa ulnom proximalni radioulnarnizglob. Oba izdanka prave udubinu.

-corpus ulnae-to je tijelo na kojem su strane facies anterior, facies posterior i faciesinterosseus (strana izmeu ulne i radiusa).-extremitas distalis-sadri valjkastu zglobnu plohu za radius te zajedno ine distalniradioulnarni zglob. Medijalno i prema dole je kotani izrataj a izmeu ulnae i kostijuake nalazi se vezivno-hrskavina ploa discus articularis.

Radius

Toje duga, cjevasta kost u podlaktici smjetena lateralno.-extremitas proximalis sadri valjkasto zglobno tijelo. Oko njega je prstenasta veza, ispodnjega je sueni dio, a medijalno je hrapavost za vezivanje tetive bicepsa.-corpus radii ima strane: facies anterior, posterior et lateralis i rubove margo anterior,

posterior et interosseus.

-extremitas distalis-masivan, oblika trostrane piramide i sadri facies articularis carpea.Prema dole i lateralno odlazi kotani izrataj a medijalno je incisura ulnaris za spoj sa

distalnim dijelom ulane (to je distalni radioulnarni zglob). Straga se nalaze 4 brazde zaprolaz tetiva extenzora ake i prstiju.

Kosti ake

Kosti ake su: Ossa carpi, ossa metacarpalia i phalanges digitorum manus.Ossa carpi (carpus, kosti ruja)

Carpalne kosti ini 8 kratkih kostiju, poredanih u dva reda (proximalni i distalni)po 4 kosti. Posmatraju se u poloaju supinacije (dlan okrenut prema gore a palace

lateralno) i na njima se razlikuje 6 strana: prednja, stranja, proximalna, distalna,medijalna i lateralna.

Proximalni red kostiju ine os scaphoideum, os lunatum, os triquetrum i os pisiforme.Distalni red ine os trapezium, os trapezoideum, os capitatum i os hamatum.Ossa matacarpalia (metacarpus, kosti doruja)

Metacarpalne kosti ini 5 dugih, cjevastih kostiju. Extremitas proximalis (baza) jeokrenut distalnom redu carpalnih kostiju sa kojima se spaja.


14/42

Extremitas distalis (glava) se spaja sa proximalnim falangama prstiju. Metacarpalne kostise posmatraju u poloaju supinacije. Svakom prstu odgovara jedna kost. To su osmetacarpale primum, os metacarrpale secundum, os metacarpale tertium, os metacarpalequartum i os metacarpale quantum.

Phalanges digitorum manus (lanci prstiju ake)lanaka prstiju ake ukupno ima 14. Svaki prst ima 3 lanka osim palca koji ima 2.Dijele se na phalanges proximalis, media et distalis. To su cjevaste kosti na kojima subaza, glava i corpus.

Os coxae

Karlina kost je parna, ploasta kost, zavijena oko uzdune osovine to dajeosnovni oblik karlici. Kod odraslih ona je jedinstvena kost, a u toku razvoja sastojise od 3 kosti iji trupovi srastu u acetabulum. Straga i gore je bedrena kost-osilium. Dole i natrag je sjedalna kost-os ischii i dole i naprijed je stidna kost-ospubis. Acetabulum je vee udubljenje, postavljeno sa lateralnih strana karlinekosti, u kojem srastaju trupovi sve tri kosti. Ispod acetabuluma se nalazi foramenobturatorium, dijelom zatvoren, a dijelom ini sulcus obturatorius za prolaz krvnihsudova.

Karlica

Kosti karlinog pojasa su: Os coxae, os ilium, os ischii, os pubis, pelvis i pelvisminor.

Os ilium i os ischii-os ilium je prepoznatljiva po velikim krilima i okrenuta je premagore. Gornji rub kosti je zadebljan, dobro izraen, sa dva ispupenja, gornje prednje i

donje prednje. Stranji dio je hrapav i nosi zglobnu plohu za sacrum. I zavrava sasjedalnom kvrgom. Unutranja strana kosti je konkavna, glatka i nosi crijeva, a vanjskastrana je konveksna i hrapava i za nju se veu sjedalni miii.Os pubis-polazi iz acetabuluma sa kotanom granom koja se povija naprijed i dole, te sespaja sa istoimenom kosti druge strane i ini preponski spoj ili symphisis. Izmeu dvijezglobne plohe se umee discus interpubicus, jedna hrskavino-vezivna ploa koja imaulogu u porodiljstvu. Linea terminalis pelvis djeli veliku i malu karlicu.Pelvis-Karlica je kotani obru oko sakralnog i kokcigealnog dijela kime, koji titikarline organe.

Uloga karlinog pojasa je u tome to prenosi teinu glave, trupa i gornjih ekstremiteta nadonje ekstremitete. Ograniena je: straga-unutranje strane sacruma i os coccygis,sprijeda-symphisa i lateralno-desna i lijeva os coxae. Linea terminalis pelvis, koja polazi

od promontoriuma djeli pelvis na dva dijela, pelvis minor et maior. Pelvis maior (velikakarlica) obuhvata unutranju stranu ala ossis ilii.Pelvis minor-Mala karlica je ograniena straga-prednjim stranama sacruma i os coccygis,sprijeda-unutranja ploha symphisae i lateralno-unutranjim stranama os pubis et ischii.


15/42

Znaaj male karlice: Kroz otvor male karlice prolazi plod, te ona predstavlja kotani dioporoajnog puta. Veoma su vani dijametri male karlice u ginekologiji i porodiljstvu.Dijametri ili promjeri male karlice se dijele na:1. diametar transversa-spaja najudaljenije take u poprenom smislu, najdui je i iznosi13,5-14 cm2. diametar oblique dexter et sinister-kosi lijevi i desni promjer, iznosi 12,8 cm

3. diametar sagitalis-spaja promontorium i simfizu i dijeli se na:

-diametar anatomica-12,5 cm-diametar vera s.gynecologica-11,5-12 cm. Ukoliko je promjer manji nee se moiobaviti normalan poroaj.-diametar diagonalis-12,5-13 cm.Morfoloke razlike male karlice:Mala karlica se morfoloki razlikuje kod ene i mukaraca. Karakteristike enske karlicesu: ala ossis ilii postavljena su koso, tako da je karlica ira. Linea terminalis pelvis jeovalna, donji rub simfize je zaobljen.Karakteristike muke karlice su: ala ossis ilii postavljena je vertikalno te je karlica ua.

Donji rub simfize pravi otri ugao. Promontorium stri vie prema naprijed u sam otvormale karlice.

Femur

Kosti natkoljenice - Femur ili butna kost je najvea, cjevasta kost, duga do 50 cm, veomasnane grae. Ima svoja dva okrajka i trup.Extremitas proximalis-sadri okruglo zglobno tijelo koji ulazi u acetabulum i pravi zglobkuka. Acetabulum na dnu i glava femura obloeni su sa ligamentumcapitis femoris kojijo vie uvruje zglob kuka. Odmah ispod glave femura je vrat. Lateralno se nalaze

dvije kvrge za vezivanje miia, izmeu kojih je linea intertrochanterica koja slui zaprolazak najvanije veze u ljudskom tijelu-lig. iliofemorale Bertini.Corpus femoris-veoma snaan, kod ena povijen naprijed, a kod mukaraca gotovo raveni slui za vezivanje miia natkoljenice.Extremitas distalis-sadri dvije vee zglobne plohe za spoj sa kostima potkoljenice.Izmeu ovih kondila nalazi se udubina kroz koju prolaze ligg.cruciata-najjae koljeneveze.

Kosti potkoljenice

U kosti potkoljenice spadaju:-tibia-goljenjaa medijalno postavljena-fibula-lisnjaa lateralno postavljenaObje ove kosti su paralelne u potkoljenici. Postoje lagana pomjeranja fibule prema tibiji,

jer u svom distalnom dijelu ove kosti nisu spojene ve se izmeu njih nalaze ligamentikoji omoguavaju ova pomjeranja.


16/42

Tibia

Tibia je duga, cjevasta kost koja se spaja sa femurom.Extremitas proximalis- sadri dvije zglobneplohe za spoj sa plohama na femuru. Poto teplohe nisu podudarne, izmeu njih se ubacuju polumjeseaste hrskavino-vezivnetvorevine-meniscus medialis et lateralis. Ispod condylus lateralis je zglobna ploha za

fibulu.

Corpus tibiae-na trupu sa strane: facies medialis, lateralis et posterior a rubovi margoanterior, medialis i lateralis.Extremitas distalis-medijalno, prema dole, sadri kotani izdanak, lateralno je zglobnaploha za skonu kost (talus) i usijek za distalni okrajak fibulae. Sa donje straneje zglobnaploha kojom se uzglobljava sa gornjom zglobnom plohom talusa.

Fibula

Fibula je tanka, tapiasta, cjevasta kost koja slui samo za hvatanje miia.Extremitas proximalis-sadri zglobnu plohu za tibiu a odatle se izdie zailjeni vrak kojislui za hvatanje ligg.colateralia.Corpus fibulae-sadri 3 strane i 4 ruba na koje se veu miii.Extremitas distalis-zadebljan i spljoten u smjeru od lateralno ka medijalno. Lateralno jekotani izdanak a medijalno je zglobna ploha za talus.

Kosti stopala

Kosti stopala su: ossa tarsi, ossa metatarsalia, phalanges digitorum pedis i ossa

sesamoidea.

Ossa tarsi (tarsus, kosti noja)-Tarsus sainjava 7 kratkih kostiju poredanih u dvareda: Medijalni red ima 5 kostiju i to: talus, os naviculare pedis, os cuneiforme

medialis, lateralis et media. Lateralni red ima 2 kosti i to: calcaneus (petna kost) ios cuboideum.

Na svakoj od ovih kostiju razlikuje se 6 strana: donja (plantarna), gornja (dorzalna),medijalna, lateralna, proximalna i distalna. Kosti stopala se posmatraju u poloajupronacije (taban okrenut dole, a palace medijalno, pa se kosti broje od medijalno ka

lateralno). Veoma je znaajan svod stopala koga ine tarzalne kosti. Svod je normalnoizboen, gdje taban ne lei sa medijalnim redom kostiju napodlozi, ve je odignut od

podloge. Poremeaj svoda stopala je pes planus ili ravno stopalo, kada su sve kostitarzusa oslonjene na podlogu.

Ossa metatarsalia (metatarsus, kosti donoja)-Metatarsus ini 5 cjevastih kostijukoje imaju proksimalni dio (baza-vezivanje sa ossa tarsi) i distalni dio (glava-

vezivanje sa proximalnim falangama).

Phalanges digitorum pedis (lanci prstiju stopala)-lanci prstiju stopala su znatnomanje kosti od lanaka na prstima ake, ali sup o svojoj grai identine.


17/42

Ossa sesamoidea-sezamske kosti nastaju okotavanjem unutar tetiva miia, najeepregibaa prstiju ruke i noge. Najvea sezamska kost je patella (iverak). Ona jekonstantna kost, nastala okotavanjem tetive m.quadriceps femoris i osnovna joj je ulogada sprijeda titi koljeni zglob.

KOSTI GLAVE

Os fronta

eona kost je neparna, ploasta kost koja najveim dijelom izgrauje elo, gornjizid orbita i gornji zid cavum nasi. Tako se ova kost i dijeli na 3 dijela: squamafrontalis, orbitalni i nosni dio.

Squama frontalis (ljuska) je zavijena kotana ploa koja pripada elu. Na njoj se razlikujeunutranja strana koja je konkavna, sa otiscima vijuga i brazda velikog mozga. Usredinjoj liniji zapoinje sinus sagitalis superior. Vanjska strana squame je konveksna i

glatka, posjeduje dvije eone kvrge-tuber frontale. Rubovi kosti su prednji i stranji.Stranji rub je nazubljen i spaja se sa obje tjemene kosti. Prednji rub prelazi u orbitalnedijelove na kojem se nalaze usjeci za prolaz krvnih sudova i nerava. Povie ovog ruba suobrvni lukovi.

Orbitalni dijelovi frontalne kosti su konkavni i glatki. Lateralno se nalaze suzne lijezde aprema dole odlazi po jedan kotani izdanak koji se spaja sa jagodinom kosti.Nosni dio frontalne kosti predstavljen je nazubljenim rubom koji se spaja sa obje nosne

kosti. Iza ruba i dole je iljati nosni izdanak septum nasi (nosna pregrada).Kosti baze lobanje su: os occipitale, os sphenoidale, os temporale, cavum tympani,

labyrinthus osseus, os ethmoidale a tu se nalaze i sinus paranasalis.

Os occipitale-potiljana kost

Os occipitale-potiljana kost je neparna ploasta kost. Izgrauje stranji diolobanje i jedina je kost, od kostiju glave, koja se spaja sa trupom tj. sa kimom.Dijeli se na dva dijela: squama occipitalis i pars basilaris.

Squama occipitalis ini vei dio kosti, predstavljena zavijenom kotanom ploom.Vanjska strana squame je hrapava, konveksna i hvatite je miia stranje strane vrata. Posredini se nalazi potiljana kvrga. Unutranja strana squame je konkavna i glatka iu

kontaktu je sa velikim i malim mozgom. Po sredini se nalazi ispupenje koje predstavljastjecite sinus sagitalis superior i dva poprena lijeba. To stjecite je u obliku kria zasinuse tvrde modanice i vensku krv. Na prelasku squame u bazilarni dioje veliki otvorkoji predstavlja komunikaciju upljine lobanje sa kimenim kanalom. Tu se nalazi jedankanal- canalis hypoglossi za izlazak n. hypoglossusa, a sa strane je foramen jugulare,

nastao spajanjem sa istim na os temporale, gdje zapoinje v.jugularis interna. Kroz ovajotvor izlaze 9, 10 i 11 modani ivac.Pars basilaris je postavljen prema naprijed i srasta sa trupom klinaste kosti inei clivus.Clivus je do 18 godine hrskaviav a poslije okota u jedinstvenu kost-os basilare.


18/42

Os sphenoidale

Klinasta kost je neparna kost koja se poput klina umee u lobanjsku bazu izmeuos frontale i os occipitale. Sastoji se od tijela, velikih i malih krila i pterigoidnognastavka.

Corpus ossis sphenoidalis srasta straga sa bazilarnim dijelom os occipitale inei clivus u

kome lei produena modina. Ispred clivusa je tursko sedlo a u sreditu je jama fossahypophiseos u koju je smjetena hipofiza. Sprijeda i straga nalaze se kotani zidovi.Lateralno sa obje strane jame je lijeb za a.carotis internu koja jepremoena sa tvrdommodanicom u sinus cavernosus gdje izlaze 3, 4, 6 i dio 5 modanog ivca.Alae maiores su velika krila klinaste kosti, koja odlaze sa obje strane trupa prema gore ilateralno. U korijenu krila je foramen rotundum, otvor kroz koji izlazi n.maxillaris, a

lateralno je foramen ovale za izlazak n.mandibularisa. Stranji rub je nazubljen i spaja sesa piramidom temporalne kosti.Alae minores su mala krila postavljena horizontalno ispred i iznad velikih krila. Polaze

od trupa kao dva korijena i zatvaraju canalis opticus, a izmeu je plitki i iroki lijebpostavljen transverzalno. Lateralno se mala krila zailje i spoje se sa velikim krilima.Processus pterygoidei ini nastavke koji odlaze prema dole od obje strane donjih plohavelikih krila. Graeni su od dvije kotane ploe-medijalne i lateralne.

Os temporale-sljepoona kost

Sljepoona kost je najkomplikovanija kost glave, jer sadri organ ula sluha iorgan za ravnoteu tj. srednje i unutranje uho. Temporalna kost je parna kost,smjetena na lateralnoj strani lobanje i sadri vie dijelova koji se razvijaju

posebno, a kasnije srastu u jedinstvenu kost. Dijelovi su squama temporalis, parsmastoidea, pars tympanica i pars petrosa.1. Squama temporalisje tanka, vertikalna kotana ploakoja se spaja prema naprijed savelikim krilima klinaste kosti, prema gore sa donjim rubom tjemene kosti, prema dole

sraste sa pars tympanica, a prema nazad prelazi u pars mastoidea. Vanjska strana squame

je glatka i vezuju se temporalni miii koji ine dno temporalne jame. Prema naprijedodvaja se processus zygomaticus koji se spaja sa os zygomaticum inei luk arcuszygomaticus, veoma vano topografsko mjesto lobanje. Na donjoj strani je fossamandibularis koja se spaja sa mandibularnim nastavkom, inei tako donjevilini zglob,jedini pokretni zglob glave. Unutranja strana posjeduje brojne otiske i brazde velikogmozga.2. Pars mastoidea nalazi se straga i dole, sa jednim izratajem - processus mastoideus kojise moe napipati iza uha, a slui za vezivanje miia. Ovaj dio je ispunjen sa mastoidnimelijama kojesu u kontaktu sa srednjim uhom.3. Pars tympanica nalazi se izmeu squamae i pars mastoideae. To je nepotpuni kotanikanal koji vodi u unutranjost kosti do srednjeg uha kao vanjski sluhovod.4. Pars petrosa ili piramida temporalne kosti se protee od naprijed i medijalno. Oblika jetrostrane piramide sa bazom. Sa klinastom i potiljanom kosti obrazuje foramen lacerum.Prednja strana ini dno srednje lobanjske jame prekrivena sa kotanim ploicama koje


19/42

ine bubnjite. Stranja strana ini dio stranje lobanjske jame. Na sredini je otvor(unutranji sluhovod) za prolazak 7 i 8 modanog ivca. Gornji rub piramide je izmeuprednje i stranje strane, za koji se vezuje duplikatura tvrde modanice, koja dijeli veliki imali mozak. Najznaajniji je vanjski karotidni kanal koji ide prema gore i slui za prolaza. carotis internae.Cavum tympani- Bubnjite je pneumatini prostor u piramidi temporalne kosti ipredstavlja upljinu srednjeg uha. Sadri slune koice i miie. Oblika je nepravilne

upljine sa 6 zidova i otvorima za krvne sudove i ivce. Laterlani zid je prekriven sabubnom opnom. Stranji zid ini mastoidna peina koja vodi u upljinu mastoidnogdijela. Prednji zid ini kanal ija je upljina podjeljena na gornji dio (za mii natezabubne opne) i donji dio (za tubu auditivu Eustachi, koja komunicira sa upljinom drijelai dovodi zrak u bubnjite).

Paranazalni sinusi

Sinus paranasalis-paranazalni sinusi su upljine u kostima glave koje okruujucavum nasi. Stalno su u komunikaciji sa cavum nasi i obloeni sa sluznicom.Njihova uloga je da ine kosti lakima i zagrijavaju zrak koji udiemo dotemperature koja ne teti donjim disajnim organima.Dijele se na:

-sinus maxillaries (gornjevilini): zauzima itavo tijelo maxillae, veoma je prostran idubok, te se sputa do korjenova gornjih zuba.-sinus frontalis (eoni) smjeten je u squama frontalis, iznad nosnog dijela i iri se nadorbitalne dijelove. Razliite je veliine i oblika. Na donjem dijelu je otvor zakomunikaciju sa etmoidalnim elijama preko kojih se i otvara u meatus nasi medius.-sinus sphenoidalis je smjeten u corpus ossis sphenoidalis. Podjeljen je na dva dijela,

koji se odvojeno otvaraju u stranji dio meatus nasi superior.-sinus ethmoidalis je smjeten unutar labyrinthus ethmoidalis i dijeli se na prednje,srednje i stranje callulae ethmoidales. Razliite su veliine i izgleda. Prednje i srednjeelije otvaraju se u meatus nasi medius a stranje u meatus nasi superior.

Os zygomaticum

Kosti lica su: os zygomaticum, maxilla, mandibula i os hyoideum.

Os zygomaticum-jagodina kost je masivna kost lica. Oblika je rumba i povezuje

maxillu, eonu kost i sljepoonu kost. Ovo povezivanje je jako vano, jer se pri vakanjustvara veliki pritisak od 100 kg, tako da mandibula pritie na maxillu i pritisak seravnomjerno prenosi preko eone kosti na lobanjski krov, preko sljepoone kosti nalobanjsku bazu i na same kosti lica preko jagodine kosti. Da nema ove spone, pritisakmandibule bi smrskao maxillu.

Jagodinu kost grade dvije kotane ploe, koje izmeu sebe zatvaraju pravi ugao. Premanaprijed je donja ploa ili jagodica koja stranjom stranom gradi zid podsljepoone jame.Prema gore je orbitalna ploa, luno zavijena i gradi dio donjeg i lateralnog zida orbita.Ove dvije ploe su odvojene infraorbitalnim rubom.


20/42

Maxilla

Gornjevilina kost je najvea i glavna kost lica. Parna je kost, izgraena od jednetanke supstance koja u sebi nosi gornje zube. Na njoj se razlikuju sredinji dio-corpus maxille i nastavci.Corpus maxille ima 4 plohe: prednja-konkavna, a medijalno se nalazi usjek koji sa istim s

druge strane pravi otvor nosne duplje. Gornja-koja ini najvei dio dna orbite. Ispod rubaje infraorbitalni otvor za izlazak krvnih sudova i ivaca. Lateralna-ini je greben kojidijeli prednju i stranju infraorbitalnu plohu. Medijalna-nazalna ploha, gradi lateralni diocavum nasi. Tu je i vei otvor koji vodi u maxillarni sinus. Alveoli dentales su zubnaleita u kojima su smjeteni zubni korjeni. Imai h ukupno 16, tj. u obje maxille po 8 iobjeljene su pregradama.

Mandibula

Donjevilina kost je jedina pokretna kost glave. Odvojena je od svih ostalih

kostiju, osim spoj u fossa mandibularis squamae temporalis inei vilini zglob.Neparna je kost, zavijena u obliku potkovice to gradi corpus mandibuale. Odcorpusa prema gore, sa stranje strane, pod pravim uglom zavijaju dva kotanaizdanka-ramus mandibuale. Ramus madibuale na svom gornjem kraju ima dva

snana izdanka: prednji koji je hvatite temporalnih miia i stranji koji ini zglobsa os temporale. Corpus na svom gornjem rubu ima processus alveolaris za alveole

donjih zuba. Kroz corpus prolazi kanal za krvne sudove i ivce koji snabdijevajudonje zube. Sa unutranje strane corpusa je udubina za podjezinu pljuvanulijezdu, a prema nazad je druga udubina za podvilinu pljuvanu lijezdu.

SYNDESMOLOGIA

Osnovni elementi zgloba

Zglobno tijelo sa zglobnim plohama- svaka kost koja se spaja sa drugom ima svojezglobno tijelo na kojem se nalazi zglobna ploha. Zglobne plohe se direktno spajaju

samo onda kada je jedna od njih konkavna a druga konveksna. One su tada

podudarne ili kongruentne. Ukoliko nisu podudarne ona se izmeu njih ubacuju

meniscusi (koljeni zglob) ili discusi (symphisa) koje pojaavaju taj spoj.-Zglobna hrskavica-svaka zglobna ploha presvuena je svojom zglobnom hrskavicom.-Zglobna ahura-ahura koja sa svih strana omotava zglob. Pritisak unutar zgloba jemanji od atmosferskog to ima znaaj za vrstou zgloba. ahura ima svoja dva sloja:fibrozni sloj (vanjski) koji je od vrstog fibroznog tkiva pojaan sa ligamentima, a titizglob i daje mu vrstou. Sinovijalni sloj (unutranji) koji je gladak i sjajan, lui posebnuzglobnu tenost-sinovija, kojom se smanjuje trenje izmeu kostiju, stalnimpodmazivanjem zgloba.


21/42

-Atmosferski pritisak-dri zglobno tijelo u kontaktu, djelujui na svaki cm kvadratnipovrine zgloba silom od 1 kg. Ukoliko bi dolo do izjednaavanja pritisaka unutar i vanzgloba, tada zglobpodravaju zglobna ahura i tetive miia koje se veu za kost, a ustanju su stalne napetosti koja se zove miini tonus.

Zglobovi ramenog obrua

-Articulatio sternoclavicularis-zglob kojim grudni ko dolazi u kontakt sa gornjimekstremitetima, tj. spoj sternuma i claviculae. Zglobne plohe su na sternumu konkavna i

claviculi konveksna. Ove plohe nisu kongruentne, te je izmeu njih umetnut debelidiscus. Zglobna ahura je pojaana ligamentima. Po mehanici je zglob sa tri osovine tetako vri gibanje claviculae i rotaciju oko svoje uzdune osovine.-Articulatio acromioclavicularis- zglob izmeu acromiona na scapuli i extremitasacromialis claviculae. Zglobne plohe su ravne. Zglobna ahura je samo sa gornje stranepojaana sa ligamentima. Zglob je tipinaamphyarthrosa tj. kod disanja, kliu i zglobneplohe ovog zgloba.

Zglob ramena

Articulatio humeri-zglob ramena je najslobodniji zglob ljudskog tijela.Kongruentna zglobna tijela ine humerus i scapula. Zglobna ploha humerusa jekonveksni caput humeri a na scapuli je konkavna cavitas glenoidalae koja jepojaana i vezivno hrskavinim prstenom. Na prednjoj strani je zglobna ahurapojaana ligamentima koji su utkani u samu ahuru, a kroz zglob prolazi tetiva m.biceps brachii. Sa processus coracoideusapolazi snalaan ligament, koji se vee zatuberculum maior humeri, na kome visi ruka. Rameni zglob je opkoljen miiima i

velikim brojem bursae sinoviales, koji smanjuje trenje izmeu miia i zglobneahure. Po mehanici je tipini kuglasti zglob sa bezbroj osovina. Mogue su svevrste kretnji, ali su one ograniene brojnim ligamentima.

Lakatni zglob

Lakatni zglob je sloeni zglob jer u njegovom formiranju uestvuju 3 kosti:humerus, radius i ulna.

Tako se i razlikuju 3 spoja:

-articulatio humeroulnaris,-articulatio humeroradialis,-articulatio radioulnaris proximalis

Kod prva dva spoja zglobne plohe su kongruentne. Trochlea humeri je konveksna a

konkavna je incisura trochlearis ulane i jamica na caput radii. Kod treeg spoja zglobneplohe su konveksna na radiusu- caput radii i konkavna na ulni. Zglobna ahura za sva trispoja je zajednika, pojaana sa ligamentima koji spreavaju izvrtanje zgloba suvie.Ovaj zglob je po mehanici kutni zglob, gdje je mogua flexija i extenzija (lakatni zglob ili


22/42

prva dva spoja), dok je kod proximalnog radioulnarnog spoja mogua supinacija ipronacija te ini obrtni zglob.

Articulatio manus

Articulatio radiocarpea-spoj distalnog dijela radiusa sa proximalnom stranom

proximalnog reda carpusa.

Articulatio mediocarpea- spoj izmeu distalnog i proximalnog reda carpusa.Articulatio carpometacarpea- spoj distalnih strana distalnog reda carpusa iproximalnog dijela metacarpusa. Ovi spojevi imaju zajedniku zglobnu ahuru,pojaanu sa ligamentima. Posebno se izdvaja zglobpalac, koji je sedlasti zglob,zglob sa dvije osovine. Palac je i najvaniji prst ruke, dok ostali prste ine tipinekutne zglobove.Articulatio metacarpophalangea-spojevi distalnih dijelova metacarpusa sa

proximalnim dijelovima proximalnog reda phalangi. Sa strana su snane i vrstepostranine veze koje su zategnute u poloaju flexije prstiju, a kod extenzije se

olabave, te su omogueni pokreti prstiju.Articulatio interphalangea- spojevi izmeu lanaka prstiju. Ovi zglobovi su kutnito znai da izvodepokrete flexije i extenzije.

Articulatio coxae

Zglob kuka-je snaan, opkoljen miiima i veoma dobro razvijen s obzirom na uspravanstav kod ovjeka. U zglobu uestvuju zglobne plohe: konkavna-acetabulum i konveksna-caput femoris. Zglobno tijelo je kongruentno. Sa vrha polazi ligament koji uvrujezglob kuka i donosi krvne sudove za ishranu femura. Sam zglob jo uvruje i

hrskavino-vezivna tvorba koja popunjava, jednim dijelom, samu udubinu acetabuluma.Zglobna ahura je vrsta, obuhvata i polovinu collum femori, koji je unutar zgloba. Kodpreloma zgloba kuka, zbog vrata femura, koji je unutar zgloba, tee zarasta zglob jersinovijalna tenost stalno podmazuje taj zglob. Zglobna ahura je pojaana ligamentima anajjaa veza je ligament iliofemorale Bertini koja se nalazi sa prednje strane zgloba. Kadastojimo, veza je nategnuta i ukoi zglob kuka. Kada ne bi bilo ove veze, onda bi ulogu ustajanju preuzele grupe miia koji se veoma brzo zamaraju. Ova veza je veoma jaka,tako da e prije pui kost nego veza. Po mehanici je kuglasti zglob, sa bezbroj osovina.Vre se sve vrste pokreta.

Zglobovi donjih ekstremiteta

Koljeni zglob-articulatio genus

Toje spoj femura i tibiae. Na femuru su condyli vie konveksni, a na tibii su condylimanje konkavni, te tako ove zglobne plohe nisu kongruentne, pa se izmeu njih ubacujumeniscusi. Meniscus medialis je manje pokretan, a hvatita su mu udaljenija jedna oddrugog. Meniscus lateralis je vie pokretan, a hvatita su blia, a ee se povreuje.Izmeu condyla nalaze se ukrtene veze ligamenti cruciata, najvanije i najsnanije veze


23/42

koljenog zgloba, debele do 1 cm, ukrtene u obliku slova x. Zglobna ahura je sa prednjei stranje strane, pojaana tetivama miiima i veoma je snana. Po mehanici je kutnizglob sa jednom osovinom, te se vri pokret fleksije i extenzije i ograniena rotacija.-syndesmosis tibiofibularis-pravi zglob izmeu tibiae i fibulae. Spajaju se condyluslateralis tibiae i caput fibulae u proximalnom dijelu, inei kongruentno zglobno tijelo.

MYOLOGIA

Osobine miia i podjela

Musculi (miii) su specijalizovana vezivna tkiva. Osnovna uloga miia je vrenje svihpokreta organa, dijelova organa, dijelova tijela ili organizma u cjelini. Osobine miia su:-podraljivost-sposobnost reagovanja na podraaj (inervacija)-provodljivost-sposobnost provoenja nervnog podraaja kroz miino tkivo-elastinost-sposobnost spontanog vraanja u normalno stanje po prestanku djelovanjanervnog podraaja-kontraktibilnost-sposobnost promjene duine miinog vlakna tj. izvoenja kontrakcije-grenja i relaksacije-opruanja miinih vlakana. Osnovna je osobina svakog miia.

Prema funkciji koju obavljaju miii se dijele na:

1. Popreno-prugasti (voljni) miii-izgrauju sve skeletne miie i ine najveu masutijela (oko 40 posto). Imaju crvenu boju zbog velike koliine pigmenta mioglobina.Miina vlakna su duga do 4 mm, cilindrina, sa vie jedara. Kontrakcija je snana, ali netraje dugo zbog brzog zamaranja.

2. Glatki (nevoljni) miii-izgrauju zidoveunutranjih organa i zidove krvnih sudova.Miina vlakna su izduenog, vretenastog oblika duine do 0, 5 mm. Kontrakcija je duga,lagana i miii se sporo zamaraju. Njihov rad je pod uticajem autonomnog nervnogsistema.

3. Popreno-prugasti (nevoljni) mii-Myocard-srani mii je po grai popreno-prugasti, a po funkciji glatki mii. Radi ritmino i automatski (pod uticajem autonomnognervnog sistema). Sadri specijalizovana miina vlakna tzv. Purkinijeva vlakna, kojaine dio sprovodnog sistema srca.Myocard je otporan na povrede, ne pokazuje znake

regeneracije, ve se oteenje nadoknauje vezivnim tkivom (stvaranje oiljaka).Kontrakcija je duga, lagana, zapoinje u drugoj polovini trudnoe i traje sve do smrti.

Mehanizam nastanka kontrakcije

U miiu postoje dvije vrste receptora: miino vreteno i goldijev tetivni organ.Miinovretenokoje se nalazi izmeu miofibrila, a registruje promjene duine miinog vlakna ibrzinu te promjene.Goldijev tetivni organkoji se nalazi u tetivama, a registruje napetosttetiva tj. miini tonus.Ova dva receptora stalno obavjetavaju nervni sistem o tonusu ipoloaju miia. Podaci receptora alju se u centralni nervni sistem putem neurona, a


24/42

neuronima odgovor dolazi natrag u mii. Prenos impulsa (odgovor CNS-a) odvija seputem neuromiine ploe koja sadri: sinaptiki vor, sinaptiki prostor i miinovlakno. Impuls prvo dolazi do sinaptikog ovra, gdje zavretak nervnog vlakna otputavezikule (mjehurie) sa transmiterom-acetilholinom. Transmiter je supstanca koja seotputa na kraju nervnog vlakna i izaziva promjene na membrani miine elije torezultira miinom kontrakcijom. Otputeni acetilholin, na membrani miine elije,izaziva ulazak jona natrija u miinu eliju (izlazak jona kalija) i dolazido kontrakcije.

Acetilholin je u kontaktu sa miinom elijom samo dvije do tri milisekunde, a zatim garazori enzim acetilholinesteraza. Ako nema ovog enzima, nastupio bi poremeaj ukontrakciji, mii bi bio u stalnom gru.

Miii thoraxa

1. M. pectoralis maior (veliki grudni mii). Polazi sa claviculae, sternuma, rebarnehrskavice i trbune aponeuroze, ide prema gore i hvata se za humerus. Osnovnafunkcija mu je addukcija i rotacija ruke i inspiracija (podie rebra). Inervisan je odogranaka plexus brachialisa.

2.

M. pectoralis minor (mali grudni mii). Polazi od 2, 3 i 4 rebra, ide prema gore ihvata se za processus coracoideus scapulae. Po funkciji je inspirator, a inervisan jeod ogranaka plexus brachialisa.

3.

M. serratus anterior (prednji zupasti mii) polazi sa vanjskih strana od 2 do 9rebra, prelazi nazad i hvata se za medijalni rub scapulae. Funkcija mu je daprislanja skapulu uz zid thoraxa i inspiracija. Inervaciju dobija od n.

thoracodorsalisa.4.

Mm. intercostales (meurebarni miii). Dijele se na vanjske i unutranje. Vanjskimiii polaze sa donjeg ruba rebara i hvataju se za gornji rub rebara. Po funkciji su

inspiratori. Unutranji polaze sa gornjeg ruba, a hvataju sa za donji rub rebara i pofunkciji su ekspiratori. Obje grupe su inervisane od nn. intercostales.

Miii trbunog zida

Ovo su veliki, ploasti miii, poredani u 3 sloja, jedan ispod drugog. Svi zavravajuaponeurozama koje tvore vrstu fasciju u kojoj zavri etvrti, pravi mii-m.rectusabdominis.

1. M. obliquus abdominis externus (vanjski kosi trbuni mii). Nalazi se

najpovrnije. Polazi sa vanjske strane od 4 do 12 rebra, ide koso prema dole i hvatase u aponeurozu sa istim miiem s druge strane. Na taj nain formira se sredinjabijela linija trbuha, vaan topografski prostor koji nema krvne sudove i znaajan jeu hirurgiji.

Po funkciji je ekspirator i obre trup na suprotnu stranu.2. M. obliquus abdominis internus (unutranji kosi trbuni mii). Smjeten je odmah

ispod vanjskog. Polazi od crista iliaca i ligamenta inguinale Pouparti, ide prema

gore i hvata se u aponeurozu sa istim miiem s druge strane, te takoe uestvuje u


25/42

formiranju bijele linije. Po funkciji je ekspirator i okree trup na svoju stranu.Inervisan je kao i vanjski.

3. M. transversus abdominis (popreni trbuni mii). Smjeten je najdublje. Polazi sacriste iliacae, a hvata se aponeurozom. U njegovoj fasciji nalazi se unutranji otvor.Funkcija mu je da sabija sadraj trbune duplje.

4.

M. rectus abdominis. Smjetan je sa obje strane bijelelinije. Polazi od hrskavica 5do 7 rebra, ide prema dole i hvata se za simfizu. Osnovna funkcija mu je

pregibanje trupa.

Miii ramenog obruaMiii ramenog obrua uglavnom pripadaju scapuli i to su:

1. M. subscapularis,

2. M. supra et infraspinatus,3. M. teres maior et minor

4. M. deltoideus

Miii gornjih ekstremiteta

Miii nadlaktice se dijele u dvije grupe

-prednja grupa miia-ine je flexori. Tu spadaju m. coracobrachialis (najmedijalnije),m.biceps brachii i m. brachialis (lateralno). Ovi miii po funkciji su flexori podlaktice,inervisani od n. musculocutaneusa. Ova grupa miia pravi i topografski prostor, a to jemedijalno postavljen lijeb (od pazune jame na gornji ekstremitet) u kome tee ilno-nervni snop nadlaktice.-stranja grupa miia su extenzori. Najvei meu njima je m. triceps brachii. Ovo jetroglavi mii, ije se sve tri glave (tetive) veu za olecranon na ulni. Njegova funkcija jeda extendira podlakticu, a inervisan je od n. radialisa.

Miii podlaktice se dijele u dvijegrupe miia

-prednja grupa je smjetena na prednjoj strani podlaktice. Polazite je sa epicondylusmedialis humeri kao zajednike glave. Svi su po funkciji fleksori. To su idui od povrineka dubini:

-m. pronator quadratus- pronator podlaktice

-m. flexor digitorum superficialis-povrni pregiba prstiju-m. flexor pollicis profundus- duboki pregiba palca-m. pronator pollicis profundus- duboki pronator palca

-m. flexor carpi medialis et lateralis-medijalni i lateralni pregiba ake-stranja grupa je smjetena na stranjoj strani podlaktice. Polazite je epicondyluslateralis humeri. Po funkciji su extenzori podlaktice, svi inervisani od n. radialisa. To su:-m. extensor digitorum-oprua ake-m. extensor carpi radialis brevis et longus-kratki i dugi oprua ake-m. extensor pollicis longus- dugi oprua palca


26/42

-m. extensor indicis- oprua kaiprsta-m. extensor digiti minimi- oprua malog prsta-m. supinator-m. abductor pollicis longus-dugi odmica palca-m. extensor pollicis brevis-kratki oprua palca-m. brachioradialis- mii koji dri ruku u poloaju izmeu supinacije i pronacije.

Miii akese dijele na 3 grupe miia

-lateralna grupa koja pripada palcu. Na palmarnoj strani, odmah ispod palca, sadrimiino jastue nazvano thenar u kome sumiii: m. abductor pollicis, m. oponenspollicis, m. flexor pollicis brevis i m. adductor pollicis brevis.-medijalna grupa pripada malom prstu. Na palmarnoj strani je miino jastue nazvanohypothenar, a miii su m.abductor digiti minimi, m.oponens digiti minimi i m.flexordigiti minimi brevis.

-sredinja grupa. Palmarni i dorzalni meukotani miii. Na palmarnoj strani izdvajajuse mm. lumbricales koji omoguavaju izvoenje finih pokreta prstiju.

Miii glave i vrata

Mimiki miii oblau kosti glave. Osnovna funkcija im je izvoenje mimikihpokreta. Mimika je odraz razvijenosti psihikih funkcija. Svi su inervisani od n.facialisa (7 modani ivac). To su grupe miia:

-oko oiju i usta-pokreti su zatvaranje i otvaranje usta i oiju, podizanje isputanjekapaka i usana

-oko nosa-pokret je skupljanje i irenje nosnih krila-miii obraza-pomau kod gutanja i vakanja-miii ela i potiljka-pomau nabiranju koe i podizanju une koljke-miii unih koljki-rudimentarni-koni miii vrata- tzv.platizma, popreno nabiru kou

vakai miii-miii ija je osnovna funkcija vakanje hrane. To su:-m. masseter- polazi od luka os zygomaticum, a hvata se na vanjsku stranu angulus

mandibulae. U aktu vakanja pritee mandibulu uz maxillu.-m.temporalis-polazi iz fossa temporalis, a hvata se na processus coronoideus

mandibulae. U aktu vakanja podie mandibulu.

-m. pterygoideus medialis- polazi sa processus pterygoidei ossis sphenoidalis i fossapterygoidea, a vee se za unutranju stranu angulus mandibuale. U aktu vakanja podiemandibulu i vue je prema unutra.-m. pterygoideus lateralis-polazi sa vanjske strane processus pterygoidei i vee se za vratmandibulae. U aktu vakanja povlai mandibulu gore i prema naprijed.


27/42

Miii donjih ekstremiteta

Miii natkoljenice se dijele u 3 grupe:

Prednju grupu ine:

1.

-m. sartorius-polazi od spina iliaca anterior superior, ide prema dole prednjomstranom i prelazi na medijalnu stranu. Funkcija mu je flexija potkoljenice, rotacijabedra i pomae prebacivanje noge preko noge.

2. -m. quadriceps femoris-sastoji se od 3 glave (m. vastus medialis, intermedius et

lateralis) i jednog pravog miia m. rectus femoris. Funkcija je extenzijapotkoljenice i flexija natkoljenice prema bedru.

Medijalnu grupu ine:1.

-m. gracillis

2.

tri adductora noge: m. adductor longus, brevis et magnus. Polazite im je izmeusimfize i preponske kvrge, a hvatite jednih za femur i drugih za tibiju. Funkcija jeaddukcija natkoljenice. Ovdje se izdvaja veoma vaan topografski prostor, a tojetrigonum femorale Scarpae (prepona).

Stranju grupu ine:1.

-m. semimembranosus

2. m.semitendinosus-

Polaze sa tuber ischiadicum, a hvatite je na medijalnoj strani tibiae. Po funkciji suflexori potkoljenice. Topografski prostor na stranjoj strani natkoljenice ini fossapoplitea.

Miii potkoljenice se dijele na 3 grupe miia

Prednju grupu ine:1.

m. tibialis anteriror,

2. m. extensor digitorum longus

3.

m. extensor pollicis longus.

Svi su po funkciji extenzori.

Lateralna grupa:

1.

m. peroneus longus et brevis.

Po funkciji su rotatori stopala prema vani.

Stranja grupa:


28/42

2. m. triceps surae, znaajan po svom hvatitu za petnu kvrgu kao Ahilova tetiva. Pofunkciji je flexor stopala. Ostali miii su:

3. m. tibialis posterior,4.

m.flexor digitorum longus

5. m. flexor pollicis longusPo funkciji svi flexori.

Miii stopala dijele se u 3 grupe:

Medijalna grupapripada palcu i ine je m. abductor pollicis, m.oponens i m.flexor pollicisbrevis.Lateralna grupa-pripada malom prstu a to su m.abductor digiti minimi, m.oponens i

m.flexor digiti minimi.Sredinja grupa- m.flexor digitorum brevis, m.quadratus plantae, mm.interossei plantaresi mm.lumbricales.

SYSTEMA NERVOSUM

Graa i funkcija nervnog sistema

Systema nervosum je organski sistem tijela koji uspostavlja vezu sa vanjskim svijetom isredinom u kojoj ivimo. Funkcije:-nervni sistem neprekidno prima poruke, putem receptora ili primalaca podraaja-provodi poruke putem provodnika ili nervnog vlakna do odgovarajuih nervnih centara,koga ine nervne elije, gdje se te poruke integriu-odgovor na podraaj vodi od centra do izvrnog organa ili efektora-nervni sistem nas obavjetava o stanju organa i cijelog organizma.-poseban dio nervnog sistema je autonomni ili vegetativni nervni sistem, koji samostalno

upravlja vitalnim funkcijama organizma, kojih mi nismo ni svjesni (disanje, rad srca,

krvotok..)

Podjela nervnog sistema: Postoje dva razliita ali tijesno povezana dijela nervnogsistema:

1. Systema nervosum centrale (CNS) koji se nalazi u kotanom dijelu lobanjske upljine ikimenog kanala i2. Systema nervosum periphericum (PNS) koji se prua od kimenog kanala u sve

dijelove tijela, prema periferiji.Graa nervnog sistema:1. Neuron-nervna ili ganglijska elija sa nastavcima ili produecima. Nervne elije imajuosobinu da se grupiu u vorie-ganglije, koje su razasute u raznim dijelovima nervnogsistema. Nervne elije su relativno velike i krupne elije.2. Substantia grisea (siva masa) koju ine nervne elije, a one grade sve nervne centre.3. Substantia alba (bijela masa) koju ine nervna vlakna, koja grade sve modane puteve isve nerve.


29/42

Nervna elija sa svim nastavcima ini osnovnu morfoloko-funkcionalnu jedinkunervnog sistema. Dug je i do 1 m.

Kimena modina-Medulla spinalis

Kimena modina je oblika tapa, uloenog u kimeni kanal, duine 35-40 cm.Granice: gornju granicu ini C1 nerv, iznad kojeg nastavlja produena modina. Donja

granica nalazi se u visini L2 kraljeka, gdje zavrava zadebljanjem-donus medullaris. Usacralnom dijelu, nastavlja se splet ivaca.Graa: Samo kod kimene modine siva masa je postavljena u dubini, a bijela masa je napovrini, svi ostali dijelovi nervnog sistema imaju obrnut raspored sive i bijele mase.Substantia grisea medullae spinalis postavljena je centralno i u obliku je rairenih krilaleptira, dok kroz sam centar prolazi kanal medullae spinalis. Na presjeku kroz sivu masu

ona ima oblik rogova upravljenih u razliitim smjerovima:-prednji rogovi-grade ih krupne ganglijske elije, koje ine motorne centre medullaespinalis iz kojih se raa prednji korijen spinalnog ivca.-stranji rogovi-grade ih sitnije ganglijske elije, koje ine senzibilne centre medullaespinalis na kojima zavrava zadnji korijen spinalnog ivca.-boni rogovi-grade ih male elije simpatikog porijekla i ine simpatike centremedullae spinalis

Substantia alba gradi puteve kroz medullu spinalis:

1. projekcioni putevi povezuju periferiju sa centrima u mozgu i obratno:-centripetalni putevi prenose utiske sa receptora iz organizma do centara u mozgu. To su

najee osjetni putevi, koji prenose osjet dodira, boli, temperature ili duboki senzibilitetiz kostiju, miia i zglobova, senzoriki putevi koji prenose osjete viih ulnih organa kaovid, sluh, njuh, okus.

-centrifugalni putevi nose odgovor centara izvrnim organima na periferiji. To sunajee motorni putevi koji vre sve vrste pokreta: voljni ili piramidalni putevi i reflexniili extrapiramidalni putevi.

2. komisuralni putevi-povezuju srodne ili iste centre u dvije razliite polovice mozga.3. asocijativni putevi-povezuju srodne ili iste centre jedne iste hemisphere, ne prelazeinikada na suprotnu stranu mozga.

SPINALNI IVCI brojem odgovaraju segmentima medullae spinalis (vratni, grudni,slabinski..) a po svom sastavu su mjeoviti nervi izgraeni od motornih, senzitivnih i

simpatikih vlakana.Ovojnice medullae spinalis: ovojnice (opne ili modanice) medullae spinalis odjeljuju jeod zidova kimenog kanala i idui izvana ka unutra su:1. dura mater spinalis-tvrda modanica, nalazi se odmah ispod kosti a izgraena je odvrstog fibroznog tkiva. Oblae korjenove spinalnih ivaca i spinalni ganglion. Uloga jojje da titi i podrava medullu spinalis u stalnom poloaju. Izmeu kosti i dure maternalazi se prostor-cavum epidurale.


30/42

2. arachnoidea-pauinasta ovojnica, postavljena je izmeu dure mater i piae materspinalis. Nema krvne sudove, a prostor izmeu dure mater i arachnoideae je cavumsubdurale ispunjen sa cerebrospinalnom tenou.3. pia mater spinalis-meka modanica,nalijee na samu medullu spinalis, uvlaei se unjene brazed. Veoma je bogata krvnim sudovima. Izmeu arachnoideae i piae mater jeprostor-cavum subarachnoidale ispunjen sa liquor cerebrospinalis. Ovaj prostor je veoma

znaajan, jer nakon povrede kimene modine, u njemu se deavaju najea krvarenja.

Produena modina-medulla oblongata

Medulla oblongata predstavlja proireni i zadebljani kraj medullae spinalis-bulbnsmedullae spinalis.

Granice: protee se od medullae spinalis do ponsa, duga 2,5 cm. Donju granicu ini C1nerv, a gornju stranji rub ponsa (modanog mosta).Graa: spoljanji dio:1. prednja strana: u medijalnoj liniji nalazi se duboka brazda-fissura mediana anterior,

koja je nastavak od medullae spinalis a zavrava ispod ruba ponsa slijepim otvorom. Saobje stranebrazde su izboenja-pyramis medullae oblongate, koga pravi glavni, svjesni,motorni put. Vlakna ovog puta ukrtaju se na granici kimene i produene modine.2. lateralna strana: sa obje strane pyramis medullae oblongate je lijeb-sulcus lateralisanterior, izlazite n.hypoglossusa. Uz ovu brazdu sa obje strane nalazi se ovalnoizboenje-oliva, a iza njega izlazite n. glossopharyngeusa, n. vagusa i n. accessoriusa,koji ine vertikalni red modanih ivaca.3. stranja strana: od medullae oblongatae prema gore odlaze dva kraka-donjimalomodani kraci, koji povezuju medullu oblongatu i mali mozak. Ovi kraci izmeusebe ograniavaju donji dio rombaste jame, gornji dio pripada ponsu.

Unutranji dio: Substantia grisea. Decussatio pyramidum et lemniscorum razbijaju sivumasu na tri dijela, odvojeni jedni od drugih:

-motornji-prednji rogovi su skupine ganglijskih elija iz kojih nastaju motorna jedramodanih ivaca, poredanih jedna iznad drugog, inei motorni stub koji je najbliimedijalnoj liniji.-lateralni rogovi iz kojih nastaju vegetativne ili parasimpatike jedre modanih ivaca-stranji rogovi postavljeni najlateralnije, a iz njih nastaju dva reda senzitivnih jedaramodanih ivaca.Substantia alba. Vlakna su sistematizovana u puteve produene modine koji su

izmjeani, najee motorni i senzitivni.Formatio reticularis (mreasta formacija): zauzima sredinji dio medullae oblongate, gdjese bijela masa ispreplie sa sivom i nastaje mreasta struktura. Nervne elije svojimproduecima uspostavljaju vezu izmeu motornih i senzitivnih jedara modanih ivaca ina taj nain izazivaju proste i sloene reflexe. U stranjem dijelu mreaste formacijenalaze se veoma vani refleksni centri za disanje, gutanje, povraanje, kaljanje, kihanjeitd. Ovaj dio se produuje i u pons, srednji mozak i meumozak, odakle kree vaanprojekcioni, nishodni put koji povezuje centre u kimenoj modini sa produenommodinom, ponsom, srednjim mozgom i meumozgom, a igra vanu ulogu u


31/42

koordinacijji i kontroli viih nad niim vegetativnim centrima. Vano funkcionalno jedromreaste formacije je nucleus reticularis.

Mali mozak-cerebellum

Cerebellum je smjeten u stranjoj lobanjskoj jami, potpuno odvojen od donje plohevelikog mozga duplikaturom dure mater-tentorium cerebelli.

Strane: gornja strana je ravna, sa tentorium cerebelli odvojena od occipitalnog renjavelikog mozga. Donja strana je konveksna i odgovara konkavitetu cerebellarnih jamaoccipitalne kosti.Rubovi: prednji, stanjen rub, otvoren prema nazad i ini tupi ugao. Stranji rub jezaobljen i konveksan.Graa: na malom mozgu razlikujemo dva dijela: razvojni stariji i mlai dio. Razvojnistariji dio je neparan i smjeten u sredinjoj liniji, nazvan malomodani crv. Razvojnimlai dio predstavljen je sa dvije parne malomodane hemisfere. itav mali mozakizgraen je od tankih listia modane supstance a izmeu njih su uske i duboke brazde.Substantia grisea nalazi se na povrini kao kora-cortex cerebelli. Substantia alba

smjetena je u unutranjostikao medullarno tijelo.Funkcije cerebelluma: mali mozak je centralni ogran za odravanje ravnotee iorijentacije u prostoru. Upravlja tonusom muskulature, tako to dobija veliki broj signalaiz dubokog senzibiliteta (skelet, zglob, mii), signali se u malom mozgu integriu iodgovor je orijentacija u prostoru. Kori malog mozga pristupaju vlaknapontocerebelarnog puta, gdje preko njih kora velikog mozga kontrolie mali mozak,djelujui inhibitorno.

Trea i etvrta modana komora-ventriculus tertius i ventriculus quatrus

Ventriculus tertius je neparna upljina, oblika ljevkaste pukotine, postavljena u sredinjojsagitalnoj ravni. Podjeljena je na dva dijela:

-pars telencephalica ventriculi tertii-prednji dio i

-pars diencephalica ventriculi tertii-zadnji dioPredstavljena je kao nepravilna upljina, ograniena sa 6 zidova:1. prednji zid-protee se od corpus callosum do chiasma opticum2. zadnji zid-ini ga corpus pineale3. gornji zid je krov tree komore4. donji zid-ide od Sylviusovog kanala do chiasma opticum5. dva bona zida-gornji koga ini unutranja strana thalamusa i donji koga iniunutranja strana hypothalamusa.Otvori na III komori su:1. foramen interventriculare Monroi-parni, prednji otvori, smjeteni na bonom zidu,povezuju bone i 3modanu komoru.2. aqueductus cerebri Sylvii-neparni otvor, smjeten na donjem zidu, povezuje 3 i 4modanu komoru.etvrta modana komora je neparna upljina ispunjena sa liquor cerebrospinalis.


32/42

Granice: sprijeda granica je izmeu ponsa i medullae oblongate, a straga je cerebellum.Graa: oblika je trokuta, gdje je baza (dno) okrenuta dole i naprijed prema rombastojjami a vrh (krov) se uvlai prema gore, dok prema nazad ini dvije ploe od bijele mase.U upljini komore je splet krvnih sudova- plexus chorioideus, koji lui cerebrospinalnutenost, a ona ispunjava sve modane komore. Na krovu etvrte komore su tri otvora(jedan sredinji i dva bona), za izlazak cerebrospinalne tenosti, koja otie u cavumsubarachnoidale i vraa se u krv od koje i nastaje. Prema dole komora se nastavlja u

kimeni kanal, a prema gore preko Sylviusovog kanala, povezuje se sa 3 modanomkomorom. Ovaj kanal se zove i modani vodovod.

Srednji mozak-mesencephalon

Mezencefalon je manji dio mozga, smjeten izmeu ponsa i diencefalona (meumozga).Funkcije: u njemu su smjeteni glavni centri extrapiramidalnog sistema, primarni sluni ividni centri, raskrsnica je velikog broja puteva ka velikom mozgu i obratno i u samommezencefalonu raa se vei broj puteva.

Graa: na mezencefalonu razlikujemo njegovu prednju i stranju stranu i sam sredinjidio.1. prednja strana:ine je kraci velikog mozga koji predstavljaju snane trake bijelemase. Izlaze sa donje strane velikog mozga, prelaze na donju stranu mezencefalona i

poniru u gornji rub ponsa. Krake izgrauju piramidalni putevi, koji idu iz modane koreka ponsu, produenoj i kimenoj modini. Prema gore, kraci se razdvoje, ograniavajuijamu- fossa intercruralis iz koje izlazi n.oculomotorius. Dno jame sadri sitne otvore zaprolazak krvnih sudova.

2. stranja strana:predstavlja krov mezencefalona. Graen je od ploica bijele mase. Nakrovu se nalaze po dvije kvrice: gornje-colliculi superiores koje predstavljaju primarne

optike centre i donje-colliculi inferiores koje ine primarne akustike centre. Izmeugornjih kvrica nalazi se hipofiza.3. sredinji dio-tegmentum.Sadri nove sive mase i veliki broj puteva.Substantia grisea: ispod lamina quadrigemina nalazi se centralna siva masa za prolazak

Sylviusovog kanala. U sreditu tegmentuma nalazi se najvanija siva masa-nucleus ruber.To je crveno obojena siva masa, zbog velike koncentracije eljeza, a boja se gubi ubolesnim stanjima. Nucleus ruber predstavlja jedan od najvanijih centaraextrapiramidalnog motornog sistema, jer ini raskrsnicu puteva koji dolaze iz viihdijelova mozga ka niim dijelovima modanog stabla. Predstavlja i vaan centar za

odravanje miinog tonusa. Iz ove jedre polazi i najvaniji extrapiramidalni put-tractusrubrospinalis Monakow. Ispod nucleus rubera smjeteno je crno jedro-nucleus niger, kojatakoe predstavlja vaan centar extrapiramidalnog sistema.Substantia alba: nalazi se na bonim dijelovima tegmentuma, a ine je senzitivni putevi izniih dijelova CNS-a: lemniscus medialis (iz produene modine do diencefalona),lemniscus lateralis-sluni put i Edingerov put (prenosi termalgeziki senzibilitet).Extrapiramidalni motorni putevi se nalaze medijalno od senzitivnih.

Modano stablo-truncus cerebri ine medulla oblongata, pons, mesencephalon i najdonjidio diencephalona.


33/42

Meumozak-diencephalon

Diencefalon je dio mozga, iznad mezencefalona, izmeu obje hemisphere velikog mozga,koje ga obuhvataju bono, sprijeda i odozgo, a u sredinjem dijelu nalazi se treamodana komora. Njegova slobodna, donja strana (hypothalamus) odgovara podu treemodane komore.Sastavni dijelovi meumozga su trea modana komora i njeni zidovi:

1. tanki epitelni krov-lamina tectoria ventriculi tertii2. hypothalamus-pod i dio bonog zida3. thalamus-gornji i najvei dio bonog zida4. epithalamus- oiviava bono i pozadi krov 3 modane komore5. metathalamus-ine ga dva koljenasta tijela meumozgaThalamus, epithalamus i metathalamus skupa ine thalomesencephalon, produetakodgovarajuih dijelova mezencefalona.Donja strana meumozga (hypothalamus):Odgovara podu tree modane komore i na njoj se razlikuju:1. corpora mamillaria-dva polukuglasta tijela, ije jedre ine reflexne njune centre2. tuber cinereum-siva kvrga, pepeljasto ispupenje koje predstavlja najnii dio podatree komore3. infundibulum-tanka, 1 cm duga peteljka na kojoj visi hipofiza, a odvaja se od tuber

cinereuma prema dole.

4. chiasma opticum-optika raskrsnica, predstavlja ukrtanje nn.optici i ini najgornji diopoda tree komore5. tractus optici-optike trake, koje polaze sa oba spoljanja zadnja ugla hijazme idivergiraju unazad, ka zadnjem uglu thalamusa (pulvinar) i metathalamusa (koljenasta

tijela) gdje zavre sa dva korijena.

U prednjem dijelu sa obje strane hypothalamusa, nalaze se otvori koji povezuju treukomoru sa bonim komorama (1 i 2 komora) velikog mozga. Ispred otvora prolazicommissural anteriror, koja povezuje njune centre dvije velikomodane hemisphere.Stranji donji dio hypothalamusa ini suenje tree komore, na koji se nastavljaSylviusov kanal, koji povezuje 3 i 4 komoru.

Sive mase hypothalamusa oblau zidove tree komore. One predstavljaju nakupineganglijskih elijaa ine centre vegetativnog nervnog sistema i to: centri zatermoregulaciju, glad, e, bol i metabolizam (posebno vode). Nuclei hypothalamici su utijesnoj vezi sa hipofizom (neurohipofizom) te je luenje hipofize uslovljeno djelovanjem

ovih jedara-hipotalamo-hipofizarni kompleks. Podruje hipotalamusa odgovorno je i zadjelovanje psihe na zbivanja u autonomnom nervnom sistemu. Tako draenjem pojedinihcentara mogu se iz hipotalamusa izazvati pojedini vegetativni simptomi (poveanjekrvnog pritiska, ubrzano disanje, ubrzan rad srca itd.) Vana funkcija hipotalamusa jepovezana i sa pojavom sna.

Thalamus predstavlja glavnu i najveu sivu masu meumozga. Njegov vrh je upravljennaprijed a pozadi ograniava Monroov otvor. Stranji iri dio, vidni centar thalamusa leilateralno a u njemu zavrava tractus opticus. Glavnu masu i najvaniji dio meumozga


34/42

ine dvije velike parne sive mase, vidne humke -thalami optici, koje izmeu sebezatvaraju upljinu tree komore. Glavne jedre thalamusa su podjeljene u 3 grupe:-prednja grupajedara je pridodata njunom sistemu.-lateralna grupajedara je najvea i funkcionalno najvanija. U ovoj grupi jedarazavravaju svi senzitivni putevi te pomou talamikih krakova se prenose dalje u koruvelikog mozga. Talamus je direktno povezan i nadreen crvenom jedru u mezencefalonu,te preko njega extrapiramidalnim putem alje signale do izvrnih organa.-medijalna grupajedara prima poruke iz hypothalamusa, a svoja vlakna alje u eonireanj velikog mozga.Stranja strana thalamusa sadri pulvinar thalami. Na njoj se nalazi epithalamus kogaine dva koljenasta tijela: corpus geniculatum mediale-postavljeno medijalno, iniprimarni akustiki centar meumozga i corpus geniculatum laterale-postavljeno lateralno,ini primarni optiki centar meumozga.Izmeu gornjih stranjih dijelova thalamusa sa obje strane se nalazi trouglasto polje-habenula u kome lei njuni centar meumozga. Obje habenule su povezane sa corpuspineale i hipofizom, te se zove epithalamus.

Bijela masa meumozga: u meumozgu nema prolaznih puteva. Nishodni kortikalniputevi ne prolaze kroz meumozak, ve ga bono zaobilaze. Ushodni putevi se prekidajuu thalamusu. Svi putevi meumozga se raaju ili zavravaju u sivim masama ipredstavljaju vezu sa sivim masama ostalih dijelova CNS-a (projekcioni putevi) i sa

ostalim sivim masama u susjednim dijelovima samog meumozga sa is te strane(asocijativni putevi) ili sa kontralateralne strane (komisuralni putevi).

Veliki mozak- thelencephalon cerebrum

Telencefalon je najrazvijeniji dio mozga, a zauzima najvei dio lobanjske baze.

Sainjava modani plat-pallium, koji pokriva sve ostale dijelove mozga.Smjetaj: smjeten je zajedno sa meumozgom i srednjim mozgom, u cerebralnoj loilobanje. Krov ove loe gradi calvaria, a pod srednja i prednja lobanjska jama.Oblik: veliki mozak je ovalnog oblika, iji uzduni prenik iznosi 16 cm, irine je 14 cm,a visine 12 cm. Oblik je uslovljen oblikom lobanje te konfiguracijom slijedi tip lobanje.

Prosjena teina je od 1100-1450 g.kod mukaraca a kod ene 1000-1300 g.Razvoj: veliki mozak je jednom uzdunom brazdom podjeljen na dvije polutke ilihemisphere. U pukotini se nalazi duplikatura tvrde modanice koja odjeljuje hemisphere ine dozvoljava prilijeganje jedne uz drugu. Dno ove polutke gradi uljevito tijelo koje

povezuje hemisphere u poprenom smijeru. Centralnu upljinu hemisfera grade bonekomore. Hemisferama je dodat i dio velikog mozga-rhinencephalon koji je namjenjenolfaktivnoj funkciji. Razvojem velikog mozga unutar kotanog lobanjskog obrua ima zaposljedicu stvaranje vijuga i brazdi na povrini i prilagoavanje volumenu lobanjskeupljine. Ove vijuge i brazde su individualno razliite ali sun eke od njih konstantne.Graa: siva masa se nalazi na povrini i gradi modanu koru. Kora predstavljanajdiferenciraniju ivu materiju, najvii sprat nervnog sistema i po funkciji je nadreenasvim ostalim dijelovima. Za koru su vezane sve voljne radnje i psihike funkcije. Izmotornih podruja kore polaze piramidalni putevi, dok ushodni, senzibilni putevi postaju


35/42

svjesni u senzitivnim podrujima kore velikog mozga. U kori se nalaze i elementarnicentri viih ulnih funkcija. Kora sadri i jedno podruje-asocijativno podruje, kojenema centara, gdje se primljene poruke povezuju i prenose na odgovarajue centre ukojima se formira svjesna odluka.

Subkortikalne ganglije su sive mase koje se nalaze odmah ispod kore, u unutranjosti.One su nekada vrile ulogu kore, do njenog razvoja, a sada predstavljaju najvie centrereflexnih radnji, odnosno ine extrapiramidalne motorike centre.

Bijela masa okruuje subkortikalne ganglije. Predstavlja veliki broj modanih puteva:projekcioni, asocijativni i komisuralni, te na presjeku kroz bijelu masu daju izgled dvijepolukrune formacije-centrum semiovale.

I i II modana komora-bone modane komore-ventriculi laterales

Ventriculi laterales su parne upljine koje se nalaze u obje hemisfere. U lijevoj hemisferije I modana komora a u desnoj hemisferi je II modana komora. Sa III modanomkomorom su povezane preko foramen interventriculare Monroi i ispunjene su sa liquor

cerebrospinalis. Nepravilnog su oblika i sastoje se od:1. centralnog dijela koji se nalazi u lobus parietalis, a od njega odlaze rogovi: prednji rog-

cornu frontale, stranji rog- cornu occipitale i donji rog-cornu temporale. U dnu donjegroga je hypocampus, koji na medijalnom rubu sadri tanak snop sive mase. Hypocampusi gyrus dentatus zajedno ine kortikalne njune centre.2. Fornix (svod) je vrpca bijele mase, u dnu centralnog dijela, ispod corpus callosum, kojisvojim dnom lei na plexus chorioideusu ventriculi tertii, a svojim bonim dijelovimalei na slobodnoj gornjoj strani thalamusa.Systema limbicum-sistem koji regulie ponaanje, sexualne funkcije i ima ulogu upamenju. Naziva se i visceralni mozak, jer prima aferentne utiske iz svih naih organa.

Liquor cerebrospinalis

Cerebrospinalna tenost je bistra, prozrana, viskozna tenost, po sastavu slinakrvnoj plazmi, ispunjava sve modane upljine i prostore oko CNS-a.Nastanak i tok: cerebrospinalnu tenost lui plexus chorioideus, filtracijom kroz zidovesvojih krvnih sudova. Kroz Sylviusov kanal, tenost iz 3 prelazi u 4tu modanu komoru.Na krovu 4te komore, kroz tri otvora, tenost prolazi u subarahnoidalni prostor, kojegpotpuno ispuni, te se filtracijom, kroz sinuse tvrde modanice, ponovo vraa u krv iz kojeje i nastala.

Uloga-ona se neprekidno stvara i otie. I taj proces je u ravnotei. Ako doe doporemeaja ove ravnotee, dolo bi do nakupljanja tenosti u upljinama, to ima zaposljedicu poveanje pritiska na modanu masu, koja bi mogla stradati. Ona slui takoepoput elastinog amortizera, u zatiti mozga pri padu ili jaem udarcu. Ima i svojuprehrambenu i odbrambenu ulogu, jer se putem ove tenosti odstranjuju tetne materije,koje se izluuju u samu tenost.


36/42

Modane ovojnice

Modane ovojnice, opne ilimodanice se dijele na:1. dura mater-tvrda modanica2. arachnoidea-pauinasta modanica i3. pia mater-meka modanica1. Dura mater je nerastegljiva, fibrozna opna, koja se sastoji od dva lista: spoljanjeg, koji

oblae kotani lobanjski obru a privren je vezivnim vlaknima i unutranjeg koji jepriljubljen uz arachnoideu, odvojen od nje sa cavum subdurale.

Tvrda modanica pravi dvije vane duplikature. Velikomodani srp je duplikaturapostavljena u sagitalnoj ravni, u medijalnoj liniji i potpuno razdvaja dvije modanehemisphere. Izmeu dva lista ove duplikature nalazi se sinus sagitalis superior u koga seulijevaju vene mozga i sinus sagitalis inferior. Druga duplikatura tvrde modanice jetentorium cerebelli ili malomodani ator koja odvaja veliki i mali mozak tj. lobusoccipitalis i cerebellum. Kroz sredinji dio prolazi sinus rectus tentorii, u koga seulijevaju unutranje vene mozga.2. Arachnoidea ili pauinasta modanica ne oblae potpuno povrinu mozga, ne uvlai seu brazde i pukotine, ve ih samo premouje. Izmeu nje i povrine mozga ostajuupljine-cisterne, koje su ispunjene cerebrospinalnom tenou. Ne sadri krvne sudove.3. Pia mater ili meka modanica oblae u potpunosti povrinu mozga, uvlai se u brazde ioblae sve pukotine. Veoma je bogata krvnim sudovima, te ini sudovnu modanicu,preko koje dolaze krvni sudovi u mozak i kimenu modinu. Izmeu arachnoideae i piaemater je cavum subarachnoidale, ispunjen sa cerebrospinalnom tenou. Ovimprostorom u lobanji prolaze veliki krvni sudovi, koji preko piae mater, alju svoje graneza ishranu mozga.

Autonomni ili vegetativni nervni sistem

Autonomni ili vegetativni nervni sistem je dio nervnog sistema koji upravlja svim

funkcijama organizma, koje su od izuzetne vanosti za ivot,a odvijaju se bezuticaja nae volje, tj. nismo ih ni svjesni. Voljom ne utiemo na njegov rad, usmislu pojaanja ili obustavljanja njegove funkcije.Uloga: autonomni nervni sistem upravlja radom svih unutranjih utrobnih organa,regulie luenje lijezda sa vanjskim i unutranjim luenjem, iri i stee krvne sudove,regulie promet materija i cjelokupni metabolizam i odrava sve vitalne funkcijeorganizma.

Podjela: 1. Systema nervosum sympaticum-podraen je adrenalinom, te se zove iadrenergiki sistem.On je generalni vazokonstriktor, koji suava krvne sudove (izuzevkoronarnih) i uloga mu je da poveava krvni pritisak, ubrazava rad srca, koi rad utrobnihorgana i poveava i ubrzava cjelokupni metabolizam.Simpatikus posjeduje kontinuirane centre u i van CNS-a. Sa lateralnih dijelova kimenemodine, protee se od C8 do L2 segmenta. Grade ga ganglijske elije, koje inevertebralnu ganglijsku skupinu. Iza ovog centra, odlaze bijela mijelinska vlakna u centre

van CNS-a kao paravertebralna i prevertebralna ganglijska skupina (pre=ispred, para=

anatomija i fiziologija coveka i.pdf

Documents