Besplatni primjerakBroj 10 Godina V.Prosinac 2011.

ISSN 1846-7776

www.buzet.hr

Vikendistarskih tartufa

Gospodarstvo: Vela Vrata hotel

Škola – stoljetna dama

Baština: OstavštinaSlavomira Cerovca

EU projekti

Poljoprivreda:U polju lavande obitelji Vivoda

susreti tijekom proslave dana našeg grada ponovno su udahnuli zajedništvo i pozitivnu energiju što nas trebaju nositi kroz nove izazove koji su ispred nas. Ove, a i sljedećih godina, bit će iznimno umijeće s jedne strane zadržati standard i održivost cijelog sustava, a s druge strane stvarati uvjete razvoja. To sigurno neće biti lako, ali moguće je i to ćemo ostvariti.

U našem Buzetu izmjenjuju se razdoblja kapitalnih ulaganja od presudne važnosti za cijeli naš grad s razdobljima gradnje niza manjih ali za građane važnih objekata i infrastrukture. Tako smo i ove godine zajedno s vama osmislili, izgradili i realizirali te financijski zaokružili niz raznih projekata, investicija, manifestacija i programa na području svih jedanaest mjesnih odbora Buzeštine i ovdje se želim iskreno zahvaliti svim građanima, vijećima mjesnih odbora i udrugama na velikoj i nesebičnoj pomoći, njihovoj ogromnoj energiji, entuzijazmu i volonterstvu bez kojih naš Buzet ne bi bio kakav je danas.

S ponosom možemo reći da smo još i obogatili gradski socijalno-društveni paket, unatoč smanjenom gradskom proračunu, jer je, nažalost, sve više naših sugrađana kojima je potrebna pomoć zajednice. Tu nećemo stati i to su zajedno s dovršetkom započetih investicija i prioriteti za sljedeću godinu. Želimo još dosljednije i kompleksnije raditi u različitim društvenim sferama i dobnim skupinama pa me stoga, među svim projektima, posebno veseli naša odluka da i formalno postanemo prvi „Grad - prijatelj djece“ u našoj županiji.

protekla je još jedna Subotina i najavila novu jesen. Događaji i

mr. sc. Valter Flegogradonačelnik Grada Buzeta

S A D R Ž A J : S A D R Ž A J :

IMPRESSUM: Buzetski list,revijalno informativni magazin, godina V., broj 10, prosinac 2011.,izlazi 2 puta godišnje

IZDAVAČ:Grad BuzetII. istarske brigade 11, Buzet

ZA IZDAVAČA: Valter Flego

GLAVNA UREDNCA: Ana Pisakana.pisak@gmail.com

POMOĆNIK UREDNICE: Siniša Žulić

SURADNICI U OVOM BROJU:Ana Pernić, Božo Jakovljević,Darko Matković, Elvis Černeka,Foto Festival, Foto Prizma,Kristina Greblo, Lorena Paladin,Saša Arsić, Saša Nikolić,Zlata Markežić.

GRAFIČKA UREDNICA:Sanja Vivoda Benac

TISAK: Grafički zavod Hrvatske, Zagreb

NAKLADA:2.800 primjeraka

KONTAKT:Grad Buzet(Za Buzetski list)II. istarske brigade 11, 52420 Buzet e-mail: info@buzet.hrwww.buzet.hr

ISSN 1846 – 7776

NASLOVNICA:Martina Petretić s ovogodišnjimtartufom kapitalcem od 750 grama,izloženom na 9. vikendu tartufa. (FOTO PRIZMA)

ZADNJA:Snijeg u Buzetu 4. siječnja 2010.(Ana PISAK)

Drage Buzećanke i Buzećani,

Buzetski list 2 Buzetski list3

BUZEŠTINA danas...

Uvodna riječ

uravnoteženog proračuna koji će imati u sebi ugrađene raznovrsne razvojne mjere što će omogućiti bolje okvire i olakšice za različite gospodarske aktivnosti u smislu subvencija i pomoći gospodarstvu, obrtništvu i poljoprivredi bez uvođenja novih nameta, odnosno poreza ili prireza, a zbog opće poznate gospodarske situacije u užem i širem okruženju, sve više energije i kreativnosti ulažemo u projekte i programe koji minimalno opterećuju naš proračun.

Svako hrabro djelo počinje u nama samima, a svaka kriza potiče i određene pozitivne promjene u društvu u kojem živimo jer nas dodatno tjera da dobro odvagnemo vrijednosti koje imamo i želimo ih zadržati. Upravo te naše vrijednosti koje čuvamo i njegujemo potaknule su nas da danas još dublje posegnemo za zajedništvom, ljudskom solidarnošću, razumijevanjem i pomoći. Otkrili smo svu energiju, entuzijazam i kreativnost koju imamo onda kad u skromnim uvjetima želimo napraviti najbolje što možemo.

Ta velika pozitivna energija s puno ljubavi prema gradu u kojem živimo je za mene i izazov i motivacija. Kad, nadam se ubrzo, kriza napokon bude iza nas, trebamo znati zapamtiti što smo u krizi naučili, moramo očuvati tu energiju koja nas potiče i inspirira, moramo iz krize izaći bolji i spremniji, kako bi naš Buzet mogao opet ubrzano se razvijati i rasti.

Prepreke iz prošlosti mogu postati prolaz koji vodi u novi početak.

Uz imperativ osmišljavanja i provođenja realnog, stabilnog i

2 RIJEČ GRADONAČELNIKA

4 SVEČANA SJEDNICA I LAUREATI

6 PROJEKTI ...........................................................

8 EU PPROJEKTI: AHVN, C-FRIEND, DIVA, REVITAS

10 UO BUZET: Auto struka i proizvodne usluge

11 MJESNI ODBOR: Buzet

12 VIKEND TARTUFA ...........................................................

14 GOSPODARSTVO: Vela Vrata hotel

16 VJEŽBENICI I VOLONTERI

17 KULTURA: Zagonetno putovanje Mladena Kušeca

18 OBLJETNICE: 100 godina školske zgrade i 40 godina srednje škole

20 VIJESTI

22 KULTURA: Ostavština Slavomira Cerovca

24 TURISTIČKE STRANICE: Istriana travel i Gral putovanja ...........

26 ŽIVA RIJEČ POVIJESTI: Kodolje

29 DAN GRADA: Petkotina, Subotina i Subotina po starinski

31 VODIČ

36 ISTRA KAKVA JE NEKADA BILA: Bačvar

38 SPORT: 30. Buzetski dani

40 PLANINARENJE ...................................................

42 SPORT OD BROJA DO BROJA

44 GODIŠNJICE ŠKOLE

46 IZ DOMA ZA STARIJE

48 VIJESTI

50 PRVAŠIĆI I JASLICE ............................................

52 BUZETSKE ĆAKULE

52 IZ PROŠLOSTI BUZETA

54 ISTARSKA KUHINJA: Jota

55 ZDRAVA HRANA: Šipak

56 POLJOPRIVREDA: Uzgoj lavande ..........................

58 LIJEČNIK SAVJETUJE: Bolesti štitnjače

59 VETERINARSKI SAVJET: Prijevoz životinja

60 ĆIĆKI LIST: Speleo kuća

61 ROĐENI

62 VJENČANI

POGLED SLAVOMIRA CEROVCA NA BUZEŠTINU

I DVOGODIŠNJAKE ZANIMA BUZETSKI LIST

Besplatni primjerakBroj 10 Godina V.Prosinac 2011.

ISSN 1846-7776

www.buzet.hr

i nekad

susreti tijekom proslave dana našeg grada ponovno su udahnuli zajedništvo i pozitivnu energiju što nas trebaju nositi kroz nove izazove koji su ispred nas. Ove, a i sljedećih godina, bit će iznimno umijeće s jedne strane zadržati standard i održivost cijelog sustava, a s druge strane stvarati uvjete razvoja. To sigurno neće biti lako, ali moguće je i to ćemo ostvariti.

U našem Buzetu izmjenjuju se razdoblja kapitalnih ulaganja od presudne važnosti za cijeli naš grad s razdobljima gradnje niza manjih ali za građane važnih objekata i infrastrukture. Tako smo i ove godine zajedno s vama osmislili, izgradili i realizirali te financijski zaokružili niz raznih projekata, investicija, manifestacija i programa na području svih jedanaest mjesnih odbora Buzeštine i ovdje se želim iskreno zahvaliti svim građanima, vijećima mjesnih odbora i udrugama na velikoj i nesebičnoj pomoći, njihovoj ogromnoj energiji, entuzijazmu i volonterstvu bez kojih naš Buzet ne bi bio kakav je danas.

S ponosom možemo reći da smo još i obogatili gradski socijalno-društveni paket, unatoč smanjenom gradskom proračunu, jer je, nažalost, sve više naših sugrađana kojima je potrebna pomoć zajednice. Tu nećemo stati i to su zajedno s dovršetkom započetih investicija i prioriteti za sljedeću godinu. Želimo još dosljednije i kompleksnije raditi u različitim društvenim sferama i dobnim skupinama pa me stoga, među svim projektima, posebno veseli naša odluka da i formalno postanemo prvi „Grad - prijatelj djece“ u našoj županiji.

protekla je još jedna Subotina i najavila novu jesen. Događaji i

mr. sc. Valter Flegogradonačelnik Grada Buzeta

S A D R Ž A J : S A D R Ž A J :

IMPRESSUM: Buzetski list,revijalno informativni magazin, godina V., broj 10, prosinac 2011.,izlazi 2 puta godišnje

IZDAVAČ:Grad BuzetII. istarske brigade 11, Buzet

ZA IZDAVAČA: Valter Flego

GLAVNA UREDNCA: Ana Pisakana.pisak@gmail.com

POMOĆNIK UREDNICE: Siniša Žulić

SURADNICI U OVOM BROJU:Ana Pernić, Božo Jakovljević,Darko Matković, Elvis Černeka,Foto Festival, Foto Prizma,Kristina Greblo, Lorena Paladin,Saša Arsić, Saša Nikolić,Zlata Markežić.

GRAFIČKA UREDNICA:Sanja Vivoda Benac

TISAK: Grafički zavod Hrvatske, Zagreb

NAKLADA:2.800 primjeraka

KONTAKT:Grad Buzet(Za Buzetski list)II. istarske brigade 11, 52420 Buzet e-mail: info@buzet.hrwww.buzet.hr

ISSN 1846 – 7776

NASLOVNICA:Martina Petretić s ovogodišnjimtartufom kapitalcem od 750 grama,izloženom na 9. vikendu tartufa. (FOTO PRIZMA)

ZADNJA:Snijeg u Buzetu 4. siječnja 2010.(Ana PISAK)

Drage Buzećanke i Buzećani,

Buzetski list 2 Buzetski list3

BUZEŠTINA danas...

Uvodna riječ

uravnoteženog proračuna koji će imati u sebi ugrađene raznovrsne razvojne mjere što će omogućiti bolje okvire i olakšice za različite gospodarske aktivnosti u smislu subvencija i pomoći gospodarstvu, obrtništvu i poljoprivredi bez uvođenja novih nameta, odnosno poreza ili prireza, a zbog opće poznate gospodarske situacije u užem i širem okruženju, sve više energije i kreativnosti ulažemo u projekte i programe koji minimalno opterećuju naš proračun.

Svako hrabro djelo počinje u nama samima, a svaka kriza potiče i određene pozitivne promjene u društvu u kojem živimo jer nas dodatno tjera da dobro odvagnemo vrijednosti koje imamo i želimo ih zadržati. Upravo te naše vrijednosti koje čuvamo i njegujemo potaknule su nas da danas još dublje posegnemo za zajedništvom, ljudskom solidarnošću, razumijevanjem i pomoći. Otkrili smo svu energiju, entuzijazam i kreativnost koju imamo onda kad u skromnim uvjetima želimo napraviti najbolje što možemo.

Ta velika pozitivna energija s puno ljubavi prema gradu u kojem živimo je za mene i izazov i motivacija. Kad, nadam se ubrzo, kriza napokon bude iza nas, trebamo znati zapamtiti što smo u krizi naučili, moramo očuvati tu energiju koja nas potiče i inspirira, moramo iz krize izaći bolji i spremniji, kako bi naš Buzet mogao opet ubrzano se razvijati i rasti.

Prepreke iz prošlosti mogu postati prolaz koji vodi u novi početak.

Uz imperativ osmišljavanja i provođenja realnog, stabilnog i

2 RIJEČ GRADONAČELNIKA

4 SVEČANA SJEDNICA I LAUREATI

6 PROJEKTI ...........................................................

8 EU PPROJEKTI: AHVN, C-FRIEND, DIVA, REVITAS

10 UO BUZET: Auto struka i proizvodne usluge

11 MJESNI ODBOR: Buzet

12 VIKEND TARTUFA ...........................................................

14 GOSPODARSTVO: Vela Vrata hotel

16 VJEŽBENICI I VOLONTERI

17 KULTURA: Zagonetno putovanje Mladena Kušeca

18 OBLJETNICE: 100 godina školske zgrade i 40 godina srednje škole

20 VIJESTI

22 KULTURA: Ostavština Slavomira Cerovca

24 TURISTIČKE STRANICE: Istriana travel i Gral putovanja ...........

26 ŽIVA RIJEČ POVIJESTI: Kodolje

29 DAN GRADA: Petkotina, Subotina i Subotina po starinski

31 VODIČ

36 ISTRA KAKVA JE NEKADA BILA: Bačvar

38 SPORT: 30. Buzetski dani

40 PLANINARENJE ...................................................

42 SPORT OD BROJA DO BROJA

44 GODIŠNJICE ŠKOLE

46 IZ DOMA ZA STARIJE

48 VIJESTI

50 PRVAŠIĆI I JASLICE ............................................

52 BUZETSKE ĆAKULE

52 IZ PROŠLOSTI BUZETA

54 ISTARSKA KUHINJA: Jota

55 ZDRAVA HRANA: Šipak

56 POLJOPRIVREDA: Uzgoj lavande ..........................

58 LIJEČNIK SAVJETUJE: Bolesti štitnjače

59 VETERINARSKI SAVJET: Prijevoz životinja

60 ĆIĆKI LIST: Speleo kuća

61 ROĐENI

62 VJENČANI

POGLED SLAVOMIRA CEROVCA NA BUZEŠTINU

I DVOGODIŠNJAKE ZANIMA BUZETSKI LIST

Besplatni primjerakBroj 10 Godina V.Prosinac 2011.

ISSN 1846-7776

www.buzet.hr

i nekad

Buzetski list 4 Buzetski list5

U POVODU DANA GRADA

Svečana sjednica i laureati

NOVIM PROJEKTIMAPROTIV KRIZE Gradonačelnik Flego je izrazio vjeru u obećanja

Hrvatskih cesta o nastavku rekonstrukcije ceste Lupoglav – Buzet i dalje prema graničnom prijelazu Požane, te u nastavak aktivnosti prema potpisanom ugovoru sa Istarskom pivovarom u poduzetničkoj zoni Mala Huba II.Ana PISAK

ravnomjernom napretku i uspijeva ga ostvariti osluškujući i osjećajući bilo grada i građana, kazao je gradonačelnik Buzeta Valter Flego na svečanoj sjednici Gradskog vijeća održanoj u Narodnom domu, a u sklopu obilježavanje Dana Grada, Subotine, pučke fešte koja se već 19. godinu za redom slavi u povodu višedesetljetne tradicije i blagdana sv. Marije Male.

- Ono što je konstanta u ovim turbulentnim vremenima, koja krasi naš grad prošlih godina, a sasvim sigurno tako će biti i u b u d u ć e , j e : s o c i j a l n a osjetljivost, ulaganje u društveni standard i ravnomjerni razvoj na području svih 11 mjesnih odbora Buzeštine, rekao je gradonačelnik Flego dodajući kako ga posebno veseli odluka da Buzet kao prvi u Istarskoj županiji postane „Grad –prijatelj djece“. Vjeruje i da su svi ti napori snažno utjecali na činjenicu da broj stanovnika u gradu Buzetu po zadnjem popisu, a prvi puta nakon sto godina, bilježi rast.

Rasvjeta i odvodnja

- Zajednički nazivnik većine programa i aktivnosti su projekti i programi f inancirani iz proračuna Grada Buzeta, a s druge strane oni iz državnog proračuna, županijskog, EU fondova ili trgovačkih društava i tijela s javnim ovlastima u Istarskoj županiji i Republici

Buzet je grad koji teži

Rast stanovništva

H r v a t s k o j , k a z a o j e gradonačelnik Flego.

U t o m p o g l e d u , a u z dragocjena iskustva stečena u projektu Revitas, odobrena su tri nova projekta: Adriatic Health and Vitality Network, kojem je cilj poticanje održivog zdravstvenog turizma, DIVA, kojemu je cilj provedba aktivnosti, edukacije, evidencije i sanacije divljih odlagališta otpada, te C-friend, koji za cilj ima pokretanje aktivnosti pedagoških metoda, prepoznavanja i poštivanja različitosti djece u zajedništvu međukulturnog dijaloga.

- Na području zaštite okoliša i energetske uč inkov i tos t i uspješno smo kandidiral i

projekt pod nazivom: „Primjena mjera energetske učinkovitosti na sustavu javne rasvjete Grada Buzeta“, a Istarski vodozaštitni sustav pri kraju je radova na izgradnji kanalizacije naselja Roč. Nakon završetka radova na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda naselja Roč te probnog rada, očekujem sličan scenarij i na Vrhuštini, istaknuo je gradonačelnik Flego.

Nakon završetka gradnje ceste Ponte Porton – Buzet, kojom se sjever Istre približava moru, gradonačelnik Flego je izraz io v jeru u obećanja

Gradnja prometnica

Hrvatskih cesta o nastavku rekonstrukcije ceste Lupoglav – Buzet i dalje prema graničnom prijelazu Požane, te u nastavak aktivnosti prema potpisanom ugovoru sa Istarskom pivovarom u poduzetničkoj zoni Mala Huba II.

Sjednici su prisustvovali predstavnici zbratimljenih i prijateljskih gradova Čabra, Quattro Castella, Kopra, Marije Bistrice i Siska, a svečanost su glazbenom kulisom uveličali profesor Alber t Buždon i m j e š o v i t i p j e v a č k i z b o r buzetskog Glazbenog društva Sokol.

Ivan Akrapović, istaknuti 87-godišnj i buzetski obr tnik dobitnik je iznimnog priznanja: Nagrade Grada Buzeta za životno djelo. To značajno priznanje je na svečanoj sjednici Grada Buzeta uručeno njegovu unuku Mihi s obzirom da joj laureat, zbog bolesti, nije mogao prisustvovati.

Ivanu Akrapoviću nagrada za životno djeloNagrade Grada Buzeta uručene su Janji Kuharić, Franku Blagoniću i Edvinu Žuliću.

Gradonačelnik Valter Flego, predsjednik Gradskog vijeća Dario Krivičić i predsjednik Odbora za priznanja Dragan Klarić uručili su i godišnje nagrade čiji su dobitnici: Franko B l a g o n i ć , d u g o g o d i š n j i

predsjednik Udruge Hum, Janja Kuharić, dobitnica rektorove nagrade za proteklu akademsku g o d i n u , i E d v i n Ž u l i ć , dugogodišnji član Gradskog društva Crvenog križa.

Pohvalnice za zapažene rezultate uručene su učenicima: M a rc e l u G l av i ć u , To n i j u Jermanišu, Anji Nežić, Katarini Ošo, te plesnim skupinama „No name“ i „Pčelice“.

OVOGODIŠNJI LAUREATI

Buzetski list 4 Buzetski list5

U POVODU DANA GRADA

Svečana sjednica i laureati

NOVIM PROJEKTIMAPROTIV KRIZE Gradonačelnik Flego je izrazio vjeru u obećanja

Hrvatskih cesta o nastavku rekonstrukcije ceste Lupoglav – Buzet i dalje prema graničnom prijelazu Požane, te u nastavak aktivnosti prema potpisanom ugovoru sa Istarskom pivovarom u poduzetničkoj zoni Mala Huba II.Ana PISAK

ravnomjernom napretku i uspijeva ga ostvariti osluškujući i osjećajući bilo grada i građana, kazao je gradonačelnik Buzeta Valter Flego na svečanoj sjednici Gradskog vijeća održanoj u Narodnom domu, a u sklopu obilježavanje Dana Grada, Subotine, pučke fešte koja se već 19. godinu za redom slavi u povodu višedesetljetne tradicije i blagdana sv. Marije Male.

- Ono što je konstanta u ovim turbulentnim vremenima, koja krasi naš grad prošlih godina, a sasvim sigurno tako će biti i u b u d u ć e , j e : s o c i j a l n a osjetljivost, ulaganje u društveni standard i ravnomjerni razvoj na području svih 11 mjesnih odbora Buzeštine, rekao je gradonačelnik Flego dodajući kako ga posebno veseli odluka da Buzet kao prvi u Istarskoj županiji postane „Grad –prijatelj djece“. Vjeruje i da su svi ti napori snažno utjecali na činjenicu da broj stanovnika u gradu Buzetu po zadnjem popisu, a prvi puta nakon sto godina, bilježi rast.

Rasvjeta i odvodnja

- Zajednički nazivnik većine programa i aktivnosti su projekti i programi f inancirani iz proračuna Grada Buzeta, a s druge strane oni iz državnog proračuna, županijskog, EU fondova ili trgovačkih društava i tijela s javnim ovlastima u Istarskoj županiji i Republici

Buzet je grad koji teži

Rast stanovništva

H r v a t s k o j , k a z a o j e gradonačelnik Flego.

U t o m p o g l e d u , a u z dragocjena iskustva stečena u projektu Revitas, odobrena su tri nova projekta: Adriatic Health and Vitality Network, kojem je cilj poticanje održivog zdravstvenog turizma, DIVA, kojemu je cilj provedba aktivnosti, edukacije, evidencije i sanacije divljih odlagališta otpada, te C-friend, koji za cilj ima pokretanje aktivnosti pedagoških metoda, prepoznavanja i poštivanja različitosti djece u zajedništvu međukulturnog dijaloga.

- Na području zaštite okoliša i energetske uč inkov i tos t i uspješno smo kandidiral i

projekt pod nazivom: „Primjena mjera energetske učinkovitosti na sustavu javne rasvjete Grada Buzeta“, a Istarski vodozaštitni sustav pri kraju je radova na izgradnji kanalizacije naselja Roč. Nakon završetka radova na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda naselja Roč te probnog rada, očekujem sličan scenarij i na Vrhuštini, istaknuo je gradonačelnik Flego.

Nakon završetka gradnje ceste Ponte Porton – Buzet, kojom se sjever Istre približava moru, gradonačelnik Flego je izraz io v jeru u obećanja

Gradnja prometnica

Hrvatskih cesta o nastavku rekonstrukcije ceste Lupoglav – Buzet i dalje prema graničnom prijelazu Požane, te u nastavak aktivnosti prema potpisanom ugovoru sa Istarskom pivovarom u poduzetničkoj zoni Mala Huba II.

Sjednici su prisustvovali predstavnici zbratimljenih i prijateljskih gradova Čabra, Quattro Castella, Kopra, Marije Bistrice i Siska, a svečanost su glazbenom kulisom uveličali profesor Alber t Buždon i m j e š o v i t i p j e v a č k i z b o r buzetskog Glazbenog društva Sokol.

Ivan Akrapović, istaknuti 87-godišnj i buzetski obr tnik dobitnik je iznimnog priznanja: Nagrade Grada Buzeta za životno djelo. To značajno priznanje je na svečanoj sjednici Grada Buzeta uručeno njegovu unuku Mihi s obzirom da joj laureat, zbog bolesti, nije mogao prisustvovati.

Ivanu Akrapoviću nagrada za životno djeloNagrade Grada Buzeta uručene su Janji Kuharić, Franku Blagoniću i Edvinu Žuliću.

Gradonačelnik Valter Flego, predsjednik Gradskog vijeća Dario Krivičić i predsjednik Odbora za priznanja Dragan Klarić uručili su i godišnje nagrade čiji su dobitnici: Franko B l a g o n i ć , d u g o g o d i š n j i

predsjednik Udruge Hum, Janja Kuharić, dobitnica rektorove nagrade za proteklu akademsku g o d i n u , i E d v i n Ž u l i ć , dugogodišnji član Gradskog društva Crvenog križa.

Pohvalnice za zapažene rezultate uručene su učenicima: M a rc e l u G l av i ć u , To n i j u Jermanišu, Anji Nežić, Katarini Ošo, te plesnim skupinama „No name“ i „Pčelice“.

OVOGODIŠNJI LAUREATI

Buzetski list 6

Pripremila: Ana PISAK

NAGRADE

PAB AKRAPOVIĆDOBITNIKZLATNE BILANCE

Buzetsko poduzeće PAB Akrapović nagrađeno je Zlatnom bilancom za na jusp ješn i je domaće poduzeće u prerađivačkoj industriji u 2010. godini. Riječ je o nagradi koju dodjeljuje Fina temeljem rangiranja 11 financijskih pokazatelja u pet kategorija: profitabilnost, l ikvidnost, zaduženost, aktivnost i ekonomičnost.

-Konkurencija je velika, no činjenica je da su neki najbolji jer kontinuirano ulažu u znanje, rekao je gradonačelnik Buzeta Valter Flego ističući kako je mladi Miha Akrapović, direktor PAB-a uspješno naslijedio više od pola stoljeća star posao djeda Ivana. Veseli ga i činjenica što se smjena generacija desila bez lomova i velikih stresova, naročito kada su u pitanju zaposlenici i poslovanje poduzeća.

-Tvrtku krasi to što je vodstvo oduvijek znalo pomagati drugima. Bilo da je riječ o institucijama, ustanovama ili sugrađanima. Vodstvo PAB-a je oduvijek imalo društvenu odgovornost. Od samog preseljenja obrta iz Ljubljane u Buzet Ivan je dao šansu domaćim ljudima da se uključe u biznis. Ta je djelatnost izrasla u nešto što možda nikada nitko nije

Predsjednica Udruženja obrtnika Buzet, ujedno i jedna od buzetskih obrtnika Loredana Krbavčić dobitnica je priznanja Hrvatske obrtničke komore „Zlatne ruke“ za

predviđao. No Ivan je, očito, imao viziju i upornost, naglasio je Flego.

Miha je gradonačelnikovim riječima pridodao da ne smiju zaboraviti radnike koji su velika karika u ovom proizvodnom lancu i bez kojih uspjeh ne bi došao. Svoj primarni proizvod, vatrogasne kacige izvoze na više kontinenata, točnije na tržišta Saudijske Arabije, Japana, Kine, Malezije, Južne Koreje, Engleske, Italije i mnogih drugih zemalja. Godišnje proizvedu više od 30 tisuća kaciga, a u planu im je proširenje ponude na neke druge dijelove zaštitne opreme. Čak 98 posto svojih proizvoda izvoze na strano tržište. U posljednje vrijeme sve više otvaraju i hrvatska vrata.

ZLATNE RUKE LOREDANI KRBAVČIĆdugogodišnji uspješan rad i ostvarene rezultate, promociju hrvatskog obrta u svijetu te osobit doprinos u razvoju i unaprjeđenju komorskog sustava.

Krbavčić obr tn ičk im vodama uspješno plovi još od 1989. kada je otvorila vlastitu cvjećarnu. U to je vrijeme njena cvjećarna bila druga privatna trgovina u gradu. Ubrzo se aktivno uključila u rad Udruženja obrtnika Buzet, a nakon d v a n a e s t g o d i n a volonterskog rada, 2002. godine izabrana je za predsjednicu najmanjeg istarskog udruženja obrtnika. Povo d o m d o b i va n j a s t a t u e p r i m i l i s u j e gradonačelnik Buzeta Valter Flego, njegov zamjenik Siniša Žulić i gradska pročelnica za gospodarstvo Ornela Rumen.

Buzetski list7

U s k l o p u o b i l j e ž a v a n j a I v a n j e gradonačeln ik Buzeta Val ter F lego simboličnim je bacanjem lopte otvorio novi sportsko-rekreacijski centar u Sv. Ivanu. Igralište za rukomet, nogomet i košarku površine 1125 kvadratnih metara i dječje igralište prethodno je blagoslovio buzetski župnik Mario Žmak. Otvorenjem novog centra stvoreni su uvjete za preseljenje fešte „ispod vijadukta“ na novo betonsko igralište.

Ova priča sretnog završetka počela je još prije šest godina kada je Grading Kuk mještanima ustupio na korištenje staru baraku. Velikim zalaganjem mještana te su prostorije danas lijepo uređene pa služe kao društveni dom. Bio je to tek prvi korak u

Revijalnom utakmicom mlađih i starijih u Valicama je otvoreno novo, višenamjensko, igralište. Inicijativa mještana za gradnju

Sportsko rekreacijski centar uSv. Ivanu

PROJEKTI

realizaciji ovog značajnog projekta. Ubrzo zatim Mjesni odbor se prijavio na

Rockwoolov natječaj „Volim se igrati“. Z a h v a l j u j u ć i p i s m u m a j k e t a d a šestomjesečne Hane, Nikoline Perčić, a u konkurenciji od 13 prijava, Rockwool je nagradu - igralište vrijedno sto tisuća kuna dodijelio Sv. Ivanu. Bili su to dobri temelji da se Grad Buzet nadoveže na donaciju. Stoga je osigurao 40 tisuća kuna za pripremne radove na mjestu gdje je uskoro niklo i igralište za najmlađe. Međutim, investicijama tu nije bio kraj. Iz gradskog proračuna izdvojeno je još 300 tisuća kuna za izgradnju sportskog igrališta te 150 tisuća kuna za njegovo opremanje.

Igralište u Valicamaigrališta, odnosno otkup zemljišta, upućena je mjesnom odboru Sovinjak te Gradu Buzetu, 2002. godine.

-Još prije dvije godine ovdje je rasla šuma. Kupnjom terena stvoreni su uvjeti za početak gradnje. Financijska sredstva je osigurao

Grad Buzet, dok su radove izvodili sami žitelji ovoga kraja. Zatim je asfaltirana površina od oko 700 četvornih metara te ugrađeni stupovi za ogradu, koje smo sami kupili i postavili. Slivne vode novim su kanalom riješile Hrvatske vode i Vodoprivreda. Dovedena je struja i voda, postavljena rasvjetna i zaštitna mreža te natkrivena pozornica. Uređenjem okoliša završena je prva faza, kaže Lino Bartolić, predstavnik MO Sovinjak. U sljedećoj u planu je gradnja društvenog doma.

Nakon prošlogodišnje djelomične sanacije crkvice sv. Roka u Ročkom Polju, radovi su ovog ljeta nastavljeni: zamijenjena je dotrajala krovna konstrukcija te osvježeni vanjski zidovi. Potrebna sredstva osigurali su Grad Buzet i Porečko-pulska biskupija. Radove su izvodili građevinski obrt Dragon i mještani.

Novo ruho crkvesv. Roka

Dotrajalom i starom krovištu crkve sv. Jurja u Sovinjaku došao je kraj. Prošlog su ljeta zamijenjeni stari, popucali crjepovi zbog kojih su unutrašnjosti sakralnog objekta prijetile kiša i vlaga, te urušavanje plafona. Stoga je Mjesni odbor Sovinjak u suradnji s Župom Buzet pokrenuo obnovu. Krov je u potpunosti prekriven, a postojeće drvene grede zaštićene. Potrebna financijska sredstva su osigurali Grad Buzet i Župa.

Sanirano krovištecrkve sv. Jurja

Gradonačelnik Buzeta Valter Flego potpisao je s ravnateljem Srednje škole Buzet , S tan is lavom B lažev i ćem, i pročelnicom za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Istarske županije, Patriciom Smoljan,

Poligon seli izFranečića

pismo namjere o izmještanju poligona iz naselja Franečići. Naime, Mjesni obor Buzet već godinama iskazuje potrebu za prostorom na kojem srednja škola obučava mlade vozače, a u čijem se nastavku nalazi dječje igralište. Namjera je da u budućnosti taj prostor postane sportsko rekreacijska zona.

Kako bi se izmještanje poligona moglo provesti, saznajemo od gradonačelnika Flega, potrebno je da Grad izgradi novi poligon, istih dimenzija kao što je onaj sadašnji u Franečićima, koji je u skladu s Zakonom o autoškolama te se nalazi unutar propisane udaljenosti od centra grada. Sve navedene

kriterije zadovoljava čestica preko puta takozvanih Čačićevih stanova, u vlasništvu Grada Buzeta, pa je za očekivati da će tu biti izgrađen, uz odobrenje Gradskog vijeća i Skupštine Istarske županije, novi poligon.

U planu je da poligon u Goričici u budućnosti postane također sportsko rekreativna zona, a s obzirom da prema standardima Europske unije mladi vozači prve sate vožnje odrađuju na prometnicama, umjesto na za to dosad predviđenim poligonima.

Buzetski list 6

Pripremila: Ana PISAK

NAGRADE

PAB AKRAPOVIĆDOBITNIKZLATNE BILANCE

Buzetsko poduzeće PAB Akrapović nagrađeno je Zlatnom bilancom za na jusp ješn i je domaće poduzeće u prerađivačkoj industriji u 2010. godini. Riječ je o nagradi koju dodjeljuje Fina temeljem rangiranja 11 financijskih pokazatelja u pet kategorija: profitabilnost, l ikvidnost, zaduženost, aktivnost i ekonomičnost.

-Konkurencija je velika, no činjenica je da su neki najbolji jer kontinuirano ulažu u znanje, rekao je gradonačelnik Buzeta Valter Flego ističući kako je mladi Miha Akrapović, direktor PAB-a uspješno naslijedio više od pola stoljeća star posao djeda Ivana. Veseli ga i činjenica što se smjena generacija desila bez lomova i velikih stresova, naročito kada su u pitanju zaposlenici i poslovanje poduzeća.

-Tvrtku krasi to što je vodstvo oduvijek znalo pomagati drugima. Bilo da je riječ o institucijama, ustanovama ili sugrađanima. Vodstvo PAB-a je oduvijek imalo društvenu odgovornost. Od samog preseljenja obrta iz Ljubljane u Buzet Ivan je dao šansu domaćim ljudima da se uključe u biznis. Ta je djelatnost izrasla u nešto što možda nikada nitko nije

Predsjednica Udruženja obrtnika Buzet, ujedno i jedna od buzetskih obrtnika Loredana Krbavčić dobitnica je priznanja Hrvatske obrtničke komore „Zlatne ruke“ za

predviđao. No Ivan je, očito, imao viziju i upornost, naglasio je Flego.

Miha je gradonačelnikovim riječima pridodao da ne smiju zaboraviti radnike koji su velika karika u ovom proizvodnom lancu i bez kojih uspjeh ne bi došao. Svoj primarni proizvod, vatrogasne kacige izvoze na više kontinenata, točnije na tržišta Saudijske Arabije, Japana, Kine, Malezije, Južne Koreje, Engleske, Italije i mnogih drugih zemalja. Godišnje proizvedu više od 30 tisuća kaciga, a u planu im je proširenje ponude na neke druge dijelove zaštitne opreme. Čak 98 posto svojih proizvoda izvoze na strano tržište. U posljednje vrijeme sve više otvaraju i hrvatska vrata.

ZLATNE RUKE LOREDANI KRBAVČIĆdugogodišnji uspješan rad i ostvarene rezultate, promociju hrvatskog obrta u svijetu te osobit doprinos u razvoju i unaprjeđenju komorskog sustava.

Krbavčić obr tn ičk im vodama uspješno plovi još od 1989. kada je otvorila vlastitu cvjećarnu. U to je vrijeme njena cvjećarna bila druga privatna trgovina u gradu. Ubrzo se aktivno uključila u rad Udruženja obrtnika Buzet, a nakon d v a n a e s t g o d i n a volonterskog rada, 2002. godine izabrana je za predsjednicu najmanjeg istarskog udruženja obrtnika. Povo d o m d o b i va n j a s t a t u e p r i m i l i s u j e gradonačelnik Buzeta Valter Flego, njegov zamjenik Siniša Žulić i gradska pročelnica za gospodarstvo Ornela Rumen.

Buzetski list7

U s k l o p u o b i l j e ž a v a n j a I v a n j e gradonačeln ik Buzeta Val ter F lego simboličnim je bacanjem lopte otvorio novi sportsko-rekreacijski centar u Sv. Ivanu. Igralište za rukomet, nogomet i košarku površine 1125 kvadratnih metara i dječje igralište prethodno je blagoslovio buzetski župnik Mario Žmak. Otvorenjem novog centra stvoreni su uvjete za preseljenje fešte „ispod vijadukta“ na novo betonsko igralište.

Ova priča sretnog završetka počela je još prije šest godina kada je Grading Kuk mještanima ustupio na korištenje staru baraku. Velikim zalaganjem mještana te su prostorije danas lijepo uređene pa služe kao društveni dom. Bio je to tek prvi korak u

Revijalnom utakmicom mlađih i starijih u Valicama je otvoreno novo, višenamjensko, igralište. Inicijativa mještana za gradnju

Sportsko rekreacijski centar uSv. Ivanu

PROJEKTI

realizaciji ovog značajnog projekta. Ubrzo zatim Mjesni odbor se prijavio na

Rockwoolov natječaj „Volim se igrati“. Z a h v a l j u j u ć i p i s m u m a j k e t a d a šestomjesečne Hane, Nikoline Perčić, a u konkurenciji od 13 prijava, Rockwool je nagradu - igralište vrijedno sto tisuća kuna dodijelio Sv. Ivanu. Bili su to dobri temelji da se Grad Buzet nadoveže na donaciju. Stoga je osigurao 40 tisuća kuna za pripremne radove na mjestu gdje je uskoro niklo i igralište za najmlađe. Međutim, investicijama tu nije bio kraj. Iz gradskog proračuna izdvojeno je još 300 tisuća kuna za izgradnju sportskog igrališta te 150 tisuća kuna za njegovo opremanje.

Igralište u Valicamaigrališta, odnosno otkup zemljišta, upućena je mjesnom odboru Sovinjak te Gradu Buzetu, 2002. godine.

-Još prije dvije godine ovdje je rasla šuma. Kupnjom terena stvoreni su uvjeti za početak gradnje. Financijska sredstva je osigurao

Grad Buzet, dok su radove izvodili sami žitelji ovoga kraja. Zatim je asfaltirana površina od oko 700 četvornih metara te ugrađeni stupovi za ogradu, koje smo sami kupili i postavili. Slivne vode novim su kanalom riješile Hrvatske vode i Vodoprivreda. Dovedena je struja i voda, postavljena rasvjetna i zaštitna mreža te natkrivena pozornica. Uređenjem okoliša završena je prva faza, kaže Lino Bartolić, predstavnik MO Sovinjak. U sljedećoj u planu je gradnja društvenog doma.

Nakon prošlogodišnje djelomične sanacije crkvice sv. Roka u Ročkom Polju, radovi su ovog ljeta nastavljeni: zamijenjena je dotrajala krovna konstrukcija te osvježeni vanjski zidovi. Potrebna sredstva osigurali su Grad Buzet i Porečko-pulska biskupija. Radove su izvodili građevinski obrt Dragon i mještani.

Novo ruho crkvesv. Roka

Dotrajalom i starom krovištu crkve sv. Jurja u Sovinjaku došao je kraj. Prošlog su ljeta zamijenjeni stari, popucali crjepovi zbog kojih su unutrašnjosti sakralnog objekta prijetile kiša i vlaga, te urušavanje plafona. Stoga je Mjesni odbor Sovinjak u suradnji s Župom Buzet pokrenuo obnovu. Krov je u potpunosti prekriven, a postojeće drvene grede zaštićene. Potrebna financijska sredstva su osigurali Grad Buzet i Župa.

Sanirano krovištecrkve sv. Jurja

Gradonačelnik Buzeta Valter Flego potpisao je s ravnateljem Srednje škole Buzet , S tan i s lavom B lažev i ćem, i pročelnicom za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Istarske županije, Patriciom Smoljan,

Poligon seli izFranečića

pismo namjere o izmještanju poligona iz naselja Franečići. Naime, Mjesni obor Buzet već godinama iskazuje potrebu za prostorom na kojem srednja škola obučava mlade vozače, a u čijem se nastavku nalazi dječje igralište. Namjera je da u budućnosti taj prostor postane sportsko rekreacijska zona.

Kako bi se izmještanje poligona moglo provesti, saznajemo od gradonačelnika Flega, potrebno je da Grad izgradi novi poligon, istih dimenzija kao što je onaj sadašnji u Franečićima, koji je u skladu s Zakonom o autoškolama te se nalazi unutar propisane udaljenosti od centra grada. Sve navedene

kriterije zadovoljava čestica preko puta takozvanih Čačićevih stanova, u vlasništvu Grada Buzeta, pa je za očekivati da će tu biti izgrađen, uz odobrenje Gradskog vijeća i Skupštine Istarske županije, novi poligon.

U planu je da poligon u Goričici u budućnosti postane također sportsko rekreativna zona, a s obzirom da prema standardima Europske unije mladi vozači prve sate vožnje odrađuju na prometnicama, umjesto na za to dosad predviđenim poligonima.

Buzetski list9Buzetski list 8

KORAK PREMA EUROPI

AHVN, C-FRIEND, DIVA

KANDIDIRANJEM PROJEKATA"ZARADILI"298 TISUĆA EURA

Zdravstveni turizam, sanacija divljih odlagališta otpada i međukulturni dijalog mladih, područja su za koja je Grad Buzet uspio priskrbiti sredstva iz europskih fondova.

Pripremila: Ana PISAK

dobio bespovratna sredstva europskih fondova za tri projekta: Adriatic Health and Vitality Network (AHVN), kojem je cilj poticanje održivog zdravstvenog turizma, DIVA, kojemu je cilj provedba aktivnosti, edukacije, evidencije i sanacije divljih odlagališta otpada, te Castle Friendship (C-friend), koji za cilj ima pokretanje pedagoških a k t i v n o s t i p r e p o z n ava n j a i poštivanja različitosti djece u zajedništvu međukulturnog dijaloga.

Mreža „zdravog“ turizma

AHVN je projekt odobren u okviru programa IPA Adriatic CBC – Cross Border Cooperation Programme. Ima za cilj poticanje: održivog zdravstvenog turizma unutar regija partnerstva, višeg nivoa turističke vrijednosti unutar povezanosti mreže medicinskog turizma, više kvalitete proizvoda, kreiranje regionalne marketinške strategije, povećanje sposobnosti javno-privatnog sektora, integracija tu r i zma u j ed in i ce l oka lne samouprave, regionalnu, prirodnu i kulturnu baštinu.

-Cilj je spojiti mrežu zdrave hrane, dobrog smještaja s rekreativnim akt ivnost ima, medicinskim i wellness uslugama, integrirati autentičnu kulturu u jedinstveno turističko bogatstvo unutrašnjosti i produženja turističke sezone koji je povezan s visokim stupnjem fokusa na ljetni, primorski turizam. Projekt je pažljivo osmišljen kako bi pokrenuli i motivirali lokalne čelnike na snažniju buduću turističku aktivnost, kako bi analizirali dosadašnju dobru praksu i razvili m e t o d o l o g i j u z a j e d n i č k o g djelovanja, te poboljšali razmjenu informacija unutar turističkog poduzetn iš tva i spa jan je s obrazovnim institucijama, kazala je stručna suradnica za razvojne

Grad Buzet je u 2011. godini projekte Grada Buzeta Meri Vivoda.

Partneri u ovom projektu su: Grad Buzet, Ekonomski fakultet Sarajevo, Stomatološki fakultet Sarajevo, Oljka-gostinstvo, turizem, kmetijstvo in trgovina d.o.o., Društvo Zdrav podjetnik – Koper, NVO Zeleni dom – Podgorica. Projekt je započet 1. travnja 2011. godine i trajati će 36 mjeseci. Sredstva odobrena za Grad Buzet iznose 191,5 tisuća eura.

Sanacija divljih deponija

Kada je u pitanju zdravlje i turizam, brigu valja voditi i o ekologiji te čistom okolišu. A to će, barem kad je u pitanju područje Grada Buzeta, pospješiti provođenje projekta DIVA - sanacija ilegalnih odlagališta otpada i podizanje svijesti o njihovoj štetnosti u sklopu Operativnog programa IPA Slovenija -Hrvatska 2007.-2013.

Buzetu 191 tisuća eura

-Projekt predviđa provođenje a k c i j a p r e v e n c i j e d a l j n j e g zagađenja , ko j i će smanj i t i onečišćenje tla i podzemnih voda te negativni utjecaj na krajolik. Na taj način će se na rehabilitiranim područjima moći kvalitetnije koristiti prostor, koji će biti privlačniji za posjetitelje i stanovnike, a manje podliježan daljnjem onečišćenju. Time se smanjuje i rizik za ljudsko zdravlje. Ujedno se sprječava nastanak novih divljih deponija, pojašnjava Vivoda.

Zajednička baza podataka

Projektom će se evidentirati divlja odlagališta te stvoriti zajednička webGIS aplikacija njihovih lokacija. Provodit će se akcije prikupljanja

glomaznog otpada na području svih 11 mjesnih odbora Grada Buzeta, akcije edukacije: radionice, kvizovi namijenjeni djeci i lokalnom stanovništvu. Postavit će se info table i zeleni otoci sa spremnicima za odvojeno prikupljanje otpada. Partneri projekta su Mestna Občina Koper, Istarska županija, gradovi Pula, Umag i Buzet, Univerza na P r i m o r s ke m i Z n a n s t v e n o -raziskovalno središče Koper. Od ukupne vrijednosti projekta Gradu Buzetu pripada 97,3 tisuće eura. Vrijeme provođenja projekta je od 1. travnja 2011. do 31. ožujka 2013. godine.

Treći, ali ne i manje važan projekt,

Interkulturni dijalog

U starogradskoj jezgri Buzeta početkom rujna otvoren je novi, moderno opremljen info punkt projekta REVITAS. Info punkt je s m j e š t e n u n e k a d a š n j i m prostorijama gradskog Crvenog križa, a njegovo otvaranje značajno j e d o p r i n i j e l o r ev i t a l i z a c i j i starogradske jezgre, ali i turizmu ovoga kraja. Tim više što je ovdje mjesto našla Turistička zajednica Grada Buzeta koja se preselila s Trga Fontana.

Projekt REVITAS (Revitalizacija

REVITAS-ov info punktAna PISAK

istarskog zaleđa i turizma u istarskom zaleđu) sufinanciran je u 85-postotnom iznosu u sklopu Operativnog programa IPA Slovenija-Hrvatska. Glavni cilj projekta je zaštita istarskog zaleđa uz očuvanje kulturne baštine a u svrhu turizma.

- Grad Buzet je imao za cilj osnivanje info punkta. U tome mu je pomoglo svih deset projektnih partnera: mestna općina Koper, Istarska županija, Turist ička zajednica Istarske županije, Grad Poreč i Grad Vodnjan, općine

Svetvinčenat, Izola i Piran, te Zavod za zaštitu kulturne baštine Slovenije, kazala je stručna suradnica za razvojne projekte Grada Buzeta, Meri Vivoda.

Info punkt je koštao 46 tisuća eura. Tim je iznosom realiziran idejno izvedbeni projekt čiji je autor arhitekt Emil Ivančić. Radove je izvodila tvrtka Trio I d.o.o., za tipski i dizajnirani namještaj bila je zadužena tvrtka Istra drvo, a nadzor je vodio Učka konzalting.

Samo mjesec dana nakon otvaranja info punkta, a u sklopu svog boravka u Istri, predsjednik Republike Hrvatske dr. sc. Ivo Josipović posjetio je i Buzet. Na novootvorenom info punktu susreo se s buzetskim gradonačelnikom Valterom Flegom i njegovim zamjenikom Sinišom Žulićem, g r a d s k i m v i j e ć n i c i m a , t e direktoricom buzetske Turističke zajednice Nadom Prodan Mraković koja ga je informirala o trendu porasta noćenja na području Buzeštine.

Vezano za dobivanje sredstava iz p redpr is tupn ih EU fondova

zahvaljujući kojem su dobivena bespovratna sredstva, je Castle Friendship (C-friend) - različitosti d j e c e u z a j e d n i š t v u m e đ u k u l t u r a l n o g d i j a l o g a , financiran od strane EACEA - Education Audiovisual & Culture Executive Agency u sklopu projekta „Europa za građane“.

- S obzirom na dugogodišnju suradnju Buzeta s pobratimljenim Quattro Castella, intencija nam je bila okupiti djecu osnovnoškolskog uzrasta ova dva grada radi razmjene iskustava, znanja i vrednota u svrhu osvještavanja o približavanju Europi, promičući time europske vrijednosti i postignuća, te očuvanje sjećanja na zajedničku povijest. Željeli smo potaknuti interakciju među djecom pridonoseći time interkulturnom dijalogu o jednakosti i različitosti i jačanju prijateljstvu među njima, s p o s e b n i m n a g l a s k o m n a usavršavanje stranih jezika i uklanjanje jezičnih barijera.

Projekt je trajao tjedan dana, a proveden je u srpnju. Tijekom organiziranog sedmodnevnog boravka 25-ero djece iz grada Quattro Castella u Buzetu, zajedno s isto toliko djece s područja Grada Buzeta i n j ihov im st ručn im vodstvom, sudjelovalo je u nizu lokalnih i regionalnih aktivnosti. Djeca su bila u buzetskoj osnovnoj škol i i spor tskoj dvorani te starogradskoj jezgri. Posjetila su dvorac Pietra Pilosa te Istarske toplice, jezero Butoniga, Roč i Aleju glagoljaša, Kotle i Hum, kao i kulturne znamenitosti Poreča, Motovuna, Labina i Rapca. Za taj je projekt odobreno devet tisuća eura.

Razmjena učenika

odnosno pro jekta REVITAS, zahvaljujući kojemu je info punkt i zaživio, predsjednik Josipović istaknuo je kako se radi o vještini koju treba svladati u najvećoj mjeri jer Hrvatsku čeka još mnogo prilika.

- Našim članstvom u EU otvorit će nam se novi fondovi i samo o nama ovisi hoćemo li iskoristiti te fondove, ili nećemo. Dakle, o nama ovisi da li ćemo naš razvoj potaći na

odgovarajući način, ili ne. Siguran sam da mi to u Hrvatskoj možemo i znamo. Po primjeru Buzeta vidimo da ima ljudi koji su to već svladali, kazao je predsjednik Josipović.

Gradonačelnik Buzeta Valter Flego izrazio je zadovoljstvo posjetom predsjednika Buzetu. Naročito ga veseli što je predsjednik imao prilike vidjeti što je učinjeno s europskim sredstvima.

- Sam dolazak predsjednika u novi info punkt potvrda je turizmu unutrašnje Istre, ustvrdila je direktorica Prodan Mraković.

Nakon posjeta info punktu uslijedila je kava s građanima u obližnjem hotelu Vela Vrata, a svoj boravak u Buzetu predsjednik je završio obilaskom hotela obitelji Ritoša.

Predsjednik Josipovićposjetio info punkt

Buzetski list9Buzetski list 8

KORAK PREMA EUROPI

AHVN, C-FRIEND, DIVA

KANDIDIRANJEM PROJEKATA"ZARADILI"298 TISUĆA EURA

Zdravstveni turizam, sanacija divljih odlagališta otpada i međukulturni dijalog mladih, područja su za koja je Grad Buzet uspio priskrbiti sredstva iz europskih fondova.

Pripremila: Ana PISAK

dobio bespovratna sredstva europskih fondova za tri projekta: Adriatic Health and Vitality Network (AHVN), kojem je cilj poticanje održivog zdravstvenog turizma, DIVA, kojemu je cilj provedba aktivnosti, edukacije, evidencije i sanacije divljih odlagališta otpada, te Castle Friendship (C-friend), koji za cilj ima pokretanje pedagoških a k t i v n o s t i p r e p o z n ava n j a i poštivanja različitosti djece u zajedništvu međukulturnog dijaloga.

Mreža „zdravog“ turizma

AHVN je projekt odobren u okviru programa IPA Adriatic CBC – Cross Border Cooperation Programme. Ima za cilj poticanje: održivog zdravstvenog turizma unutar regija partnerstva, višeg nivoa turističke vrijednosti unutar povezanosti mreže medicinskog turizma, više kvalitete proizvoda, kreiranje regionalne marketinške strategije, povećanje sposobnosti javno-privatnog sektora, integracija tu r i zma u j ed in i ce l oka lne samouprave, regionalnu, prirodnu i kulturnu baštinu.

-Cilj je spojiti mrežu zdrave hrane, dobrog smještaja s rekreativnim akt ivnost ima, medicinskim i wellness uslugama, integrirati autentičnu kulturu u jedinstveno turističko bogatstvo unutrašnjosti i produženja turističke sezone koji je povezan s visokim stupnjem fokusa na ljetni, primorski turizam. Projekt je pažljivo osmišljen kako bi pokrenuli i motivirali lokalne čelnike na snažniju buduću turističku aktivnost, kako bi analizirali dosadašnju dobru praksu i razvili m e t o d o l o g i j u z a j e d n i č k o g djelovanja, te poboljšali razmjenu informacija unutar turističkog poduzetn iš tva i spa jan je s obrazovnim institucijama, kazala je stručna suradnica za razvojne

Grad Buzet je u 2011. godini projekte Grada Buzeta Meri Vivoda.

Partneri u ovom projektu su: Grad Buzet, Ekonomski fakultet Sarajevo, Stomatološki fakultet Sarajevo, Oljka-gostinstvo, turizem, kmetijstvo in trgovina d.o.o., Društvo Zdrav podjetnik – Koper, NVO Zeleni dom – Podgorica. Projekt je započet 1. travnja 2011. godine i trajati će 36 mjeseci. Sredstva odobrena za Grad Buzet iznose 191,5 tisuća eura.

Sanacija divljih deponija

Kada je u pitanju zdravlje i turizam, brigu valja voditi i o ekologiji te čistom okolišu. A to će, barem kad je u pitanju područje Grada Buzeta, pospješiti provođenje projekta DIVA - sanacija ilegalnih odlagališta otpada i podizanje svijesti o njihovoj štetnosti u sklopu Operativnog programa IPA Slovenija -Hrvatska 2007.-2013.

Buzetu 191 tisuća eura

-Projekt predviđa provođenje a k c i j a p r e v e n c i j e d a l j n j e g zagađenja , ko j i će smanj i t i onečišćenje tla i podzemnih voda te negativni utjecaj na krajolik. Na taj način će se na rehabilitiranim područjima moći kvalitetnije koristiti prostor, koji će biti privlačniji za posjetitelje i stanovnike, a manje podliježan daljnjem onečišćenju. Time se smanjuje i rizik za ljudsko zdravlje. Ujedno se sprječava nastanak novih divljih deponija, pojašnjava Vivoda.

Zajednička baza podataka

Projektom će se evidentirati divlja odlagališta te stvoriti zajednička webGIS aplikacija njihovih lokacija. Provodit će se akcije prikupljanja

glomaznog otpada na području svih 11 mjesnih odbora Grada Buzeta, akcije edukacije: radionice, kvizovi namijenjeni djeci i lokalnom stanovništvu. Postavit će se info table i zeleni otoci sa spremnicima za odvojeno prikupljanje otpada. Partneri projekta su Mestna Občina Koper, Istarska županija, gradovi Pula, Umag i Buzet, Univerza na P r i m o r s ke m i Z n a n s t v e n o -raziskovalno središče Koper. Od ukupne vrijednosti projekta Gradu Buzetu pripada 97,3 tisuće eura. Vrijeme provođenja projekta je od 1. travnja 2011. do 31. ožujka 2013. godine.

Treći, ali ne i manje važan projekt,

Interkulturni dijalog

U starogradskoj jezgri Buzeta početkom rujna otvoren je novi, moderno opremljen info punkt projekta REVITAS. Info punkt je s m j e š t e n u n e k a d a š n j i m prostorijama gradskog Crvenog križa, a njegovo otvaranje značajno j e d o p r i n i j e l o r ev i t a l i z a c i j i starogradske jezgre, ali i turizmu ovoga kraja. Tim više što je ovdje mjesto našla Turistička zajednica Grada Buzeta koja se preselila s Trga Fontana.

Projekt REVITAS (Revitalizacija

REVITAS-ov info punktAna PISAK

istarskog zaleđa i turizma u istarskom zaleđu) sufinanciran je u 85-postotnom iznosu u sklopu Operativnog programa IPA Slovenija-Hrvatska. Glavni cilj projekta je zaštita istarskog zaleđa uz očuvanje kulturne baštine a u svrhu turizma.

- Grad Buzet je imao za cilj osnivanje info punkta. U tome mu je pomoglo svih deset projektnih partnera: mestna općina Koper, Istarska županija, Turist ička zajednica Istarske županije, Grad Poreč i Grad Vodnjan, općine

Svetvinčenat, Izola i Piran, te Zavod za zaštitu kulturne baštine Slovenije, kazala je stručna suradnica za razvojne projekte Grada Buzeta, Meri Vivoda.

Info punkt je koštao 46 tisuća eura. Tim je iznosom realiziran idejno izvedbeni projekt čiji je autor arhitekt Emil Ivančić. Radove je izvodila tvrtka Trio I d.o.o., za tipski i dizajnirani namještaj bila je zadužena tvrtka Istra drvo, a nadzor je vodio Učka konzalting.

Samo mjesec dana nakon otvaranja info punkta, a u sklopu svog boravka u Istri, predsjednik Republike Hrvatske dr. sc. Ivo Josipović posjetio je i Buzet. Na novootvorenom info punktu susreo se s buzetskim gradonačelnikom Valterom Flegom i njegovim zamjenikom Sinišom Žulićem, g r a d s k i m v i j e ć n i c i m a , t e direktoricom buzetske Turističke zajednice Nadom Prodan Mraković koja ga je informirala o trendu porasta noćenja na području Buzeštine.

Vezano za dobivanje sredstava iz p redpr is tupn ih EU fondova

zahvaljujući kojem su dobivena bespovratna sredstva, je Castle Friendship (C-friend) - različitosti d j e c e u z a j e d n i š t v u m e đ u k u l t u r a l n o g d i j a l o g a , financiran od strane EACEA - Education Audiovisual & Culture Executive Agency u sklopu projekta „Europa za građane“.

- S obzirom na dugogodišnju suradnju Buzeta s pobratimljenim Quattro Castella, intencija nam je bila okupiti djecu osnovnoškolskog uzrasta ova dva grada radi razmjene iskustava, znanja i vrednota u svrhu osvještavanja o približavanju Europi, promičući time europske vrijednosti i postignuća, te očuvanje sjećanja na zajedničku povijest. Željeli smo potaknuti interakciju među djecom pridonoseći time interkulturnom dijalogu o jednakosti i različitosti i jačanju prijateljstvu među njima, s p o s e b n i m n a g l a s k o m n a usavršavanje stranih jezika i uklanjanje jezičnih barijera.

Projekt je trajao tjedan dana, a proveden je u srpnju. Tijekom organiziranog sedmodnevnog boravka 25-ero djece iz grada Quattro Castella u Buzetu, zajedno s isto toliko djece s područja Grada Buzeta i n j ihov im st ručn im vodstvom, sudjelovalo je u nizu lokalnih i regionalnih aktivnosti. Djeca su bila u buzetskoj osnovnoj škol i i spor tskoj dvorani te starogradskoj jezgri. Posjetila su dvorac Pietra Pilosa te Istarske toplice, jezero Butoniga, Roč i Aleju glagoljaša, Kotle i Hum, kao i kulturne znamenitosti Poreča, Motovuna, Labina i Rapca. Za taj je projekt odobreno devet tisuća eura.

Razmjena učenika

odnosno pro jekta REVITAS, zahvaljujući kojemu je info punkt i zaživio, predsjednik Josipović istaknuo je kako se radi o vještini koju treba svladati u najvećoj mjeri jer Hrvatsku čeka još mnogo prilika.

- Našim članstvom u EU otvorit će nam se novi fondovi i samo o nama ovisi hoćemo li iskoristiti te fondove, ili nećemo. Dakle, o nama ovisi da li ćemo naš razvoj potaći na

odgovarajući način, ili ne. Siguran sam da mi to u Hrvatskoj možemo i znamo. Po primjeru Buzeta vidimo da ima ljudi koji su to već svladali, kazao je predsjednik Josipović.

Gradonačelnik Buzeta Valter Flego izrazio je zadovoljstvo posjetom predsjednika Buzetu. Naročito ga veseli što je predsjednik imao prilike vidjeti što je učinjeno s europskim sredstvima.

- Sam dolazak predsjednika u novi info punkt potvrda je turizmu unutrašnje Istre, ustvrdila je direktorica Prodan Mraković.

Nakon posjeta info punktu uslijedila je kava s građanima u obližnjem hotelu Vela Vrata, a svoj boravak u Buzetu predsjednik je završio obilaskom hotela obitelji Ritoša.

Predsjednik Josipovićposjetio info punkt

Buzetski list

PREDSTAVLJAMO MJESNE ODBORE

Buzet

OD PROMETNICA DO KRIJESOVA U planu je na Goričici izgraditi poligon za osposobljavanje mladih vozača. Za te je potrebe Grad već otkupio zemljište.

Ana PISAK

konstrukcije unutrašnjosti je prijetila kiša i vlaga. Kako bi došli do potrebnih sredstava, ali i s intencijom stvaranja dodatne turističke ponude, naročito tijekom ljetnih mjeseci kada se većina zbivanja „seli“ na obalu, MO je prije tri godine obnovio lokalnu feštu i u sklopu nje organizirao humanitarnu akciju.

Za tu prigodu vrijedne domaćice svake godine pripreme sedamdesetak vrsta kolača, a sav prikupljen prihod posluži za realizaciju nekog od projekata. Tako je bilo i prve godine kada se prikupljenim novcem saniralo krovište crkve. U planu je i unutrašnjost crkve pretvoriti u izložbeni prostor.

- Već iduće godine probili smo cestu od naselja Goričica prema osnovnoj školi kako bi djeca lakše i bezopasnije stigla do škole. Pored toga, u srpnju, neposredno prije obilježavanja fešte Sv. Ane organizira se nekoliko rabota čišćenja i uređenja same Goričice, rekao nam je predsjednik MO Buzet, Zlatko Zugan.

Uređene prostorije

U planu je na Goričici izgraditi poligon za osposobljavanje mladih vozača. Naime, ideja je da se postojeći poligon iz Franečića preseli na manje urbanizirano područje tj. na Goričicu. Za

Buzetski list11

Pripremila: Ana PISAK

Popis preuzet sa www.uobuzet.hr

Buzetski list 10

UDRUŽENJE OBRTNIKA BUZET

Božić Alen - obrt za održavanje i popravak motornih vozila «AB MOTORS» (auto servis-automehanika dijagnostika, autoklima, eko test), Sv. Ivan 5, tel. 052 662-626, mob. 098 434 626

Bolterstein Miljenko - obrt za održavanje i popravak motornih vozila «BOLTERSTEIN» (auto servis - specijalizirani opel servis), Krušvari 11, mob. 091 253 7235

Flego Branko - gumi centar «FLEGO» (vulkanizerstvo i brzi servis), Štrped 5, tel. 052 669-100, mob. 098 328 587

Krota Gordan - obrt za prijevoz, trgovinu i održavanje »KAMO OKO VIDI» (održavanje vozila 4x4, vučna služba), Selca 5, mob. 095 901 7321

Kajin Damir - obrt za održavanje i popravak motornih vozila i motornih pila «KAJIN» (auto servis - popravak i održavanje piaggio teretnih vozila), Sv. Martin 74, tel.052 662-049, mob. 098 369 949

Posedel Ivica - autoservis za održavanje i popravak motornih vozila «POSEDEL AUTO» (auto servis-održavanje, popravak i iznajmljivanje vozila), Slum 2, tel. 052 694-560, mob. 098 434 011

Žudić Damir - obrt za popravak, podešavanje i zamjenu guma motornih vozila «ŽUDIĆ» (servis guma), Franečići 96, tel. 052 662-855, mob. 091 1662-855

AUTO STRUKA

Buzeta i okolnih naselja. Ovdje, naime, živi najveća koncentracija stanovništva odnosno trećina građana Buzeta, oko dvije tisuće ljudi. Struktura stanovništva u brojkama izgleda ovako: 30 posto umirovljenika, još toliko djece i 40 posto osoba srednje životne dobi zaposlenih pretežito u privatnom i javnom sektoru.

Uređenje glavne ulice

Najveća investicija proteklih godina zasigurno je rekonstrukcija Ulice II. istarske brigade. Radovi su obuhvatili dionicu od Narodnog doma pa do skretanja za Sport. Ulica je pretvorena u jednosmjernu, povećan je broj parkirnih mjesta, proširen je prostor namijenjen pješacima.

Osim novog v izualnog ident i teta, poboljšana je i cestovna infrastruktura. Tome je doprinijela i regulacija kružnog prometa, odnosno izgradnja tri nova rotora: kod Disco cluba, na Fontani i kod skretanja za Goričicu.

Sanirana crkva Sv. Ane

- Velik je trud uložen i u sanaciju crkvice Sv. Ane na Goričici. Zbog dotrajalosti krovne

Riječ je o području samog centra Grada te je potrebe Grad već otkupio zemljište. Radilo se i na programu asfaltiranja ceste za Srneglu te odvojka u Franečićima gdje su postavljena nova rasvjetna tijela.

U potpunosti su obnovljene prostorije Mjesnog odbora: napravljen je novi sanitarni čvor, postavljana je klima, promijenjen je namještaj, oličeni su zidovi. Osim za rad Odbora, prostorijama se služe i tri udruge: biciklisti, planinari i enduraši, podsjeća Zugan.

Mašimova škuja

- Godišnje participiramo u organizaciji velikog maškaranog mimohoda na Fontani na način da sufinanciramo okrjepu za maškare. Financijski potpomažemo malonogometni turnir te aktivno sudjelujemo i u drugim kulturnim, sportskim i društvenim aktivnostima.

Nakon dugogodišnjeg lobiranja krenulo je hortikulturalno uređenje Mašimove škuje, čime će se uljepšati prvi doživljaj Buzeta. Posebno nas veseli organizacija prvomajskih krijesova koji iz godine u godinu postaju sve veći. Osim što privlače sve više ljudi, posebna su atrakcija za djecu, naglašava Zugan.

PREDSTAVLJAMOPODSEKCIJU AUTO STRUKE ISEKCIJU PROIZVODNIH USLUGA

Među obrtnicima koji se bave auto strukom, najbrojniji su oni za održavanje i popravak motornih vozila.

Predsjednik podsekcije auto struke:Alen Božić mob. 098 434 626

Flego Boris - obrt za servisiranje kućanskih aparata i rashladnih uređaja (popravak strojeva), J. Rakovca 5, mob. 091 566 4365 Fabijančić Vojko - obrt za popravak i održavanje građevinske i poljoprivredne mehanizacije «G.I.P.O.», Marčaneško Polje 27Blagonić Aleks- elektromehaničarski obrt «SOLAR ENERGY» (popravak električne opreme), Hum 1

Grabar Edi - stolarski obrt «GEJA COM» (popravak, montaža i sklapanje namještaja te postavljanje podnih i zidnih drvenih obloga), Roč 64, tel. 052 694 430

Jakac Ecio - servis za popravak radnih strojeva «E&E» (popravak, prodaja traktora i viličara), Konti 32, mob. 098 198 1395

Klarić Daniel-Petar - obrt za prodaju, ugradnju i održavanje «KLARIĆ» (montaža i prodaja klima uređaja), Srnegla 18, mob. 091 166 2589

Klarić Deana - trgovački obrt za trgovinu na malo izvan prodavaonica i ostale uslužne djelatnosti «DE-DOL» (usluga održavanja automata za tople i hladne napitke), Prodani 14, tel. 052 665-176

Ošo Ermano - obrt za servis, trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini «ELEKTROMEHANIKA» (servis i prodaja strojeva za čišćenje), Sv. Ivan 19, mob. 091 663 4888

Medica Damir - obrt za servis kućanskih aparata i ugostiteljske opreme, te poljoprivredu, Podgaće 34, Lanišće, mob. 098 224-020

Maras Josip - obrt za održavanje vozila «JOŠKO», Čiritež 1/1, (popravak strojeva)

Totman Damir - servis i proizvodnja telekomunikacijske opreme «RADIOCOMM» (održavanje industr i jske elektronike i telekomunikacije), Naselje Verona 10, mob. 098 224 284

PROIZVODNE USLUGE - POPRAVCI IODRŽAVANJE

Predsjednik proizvodne usluge:Mario Vivodamob. 091 502 68 47

Buzetski list

PREDSTAVLJAMO MJESNE ODBORE

Buzet

OD PROMETNICA DO KRIJESOVA U planu je na Goričici izgraditi poligon za osposobljavanje mladih vozača. Za te je potrebe Grad već otkupio zemljište.

Ana PISAK

konstrukcije unutrašnjosti je prijetila kiša i vlaga. Kako bi došli do potrebnih sredstava, ali i s intencijom stvaranja dodatne turističke ponude, naročito tijekom ljetnih mjeseci kada se većina zbivanja „seli“ na obalu, MO je prije tri godine obnovio lokalnu feštu i u sklopu nje organizirao humanitarnu akciju.

Za tu prigodu vrijedne domaćice svake godine pripreme sedamdesetak vrsta kolača, a sav prikupljen prihod posluži za realizaciju nekog od projekata. Tako je bilo i prve godine kada se prikupljenim novcem saniralo krovište crkve. U planu je i unutrašnjost crkve pretvoriti u izložbeni prostor.

- Već iduće godine probili smo cestu od naselja Goričica prema osnovnoj školi kako bi djeca lakše i bezopasnije stigla do škole. Pored toga, u srpnju, neposredno prije obilježavanja fešte Sv. Ane organizira se nekoliko rabota čišćenja i uređenja same Goričice, rekao nam je predsjednik MO Buzet, Zlatko Zugan.

Uređene prostorije

U planu je na Goričici izgraditi poligon za osposobljavanje mladih vozača. Naime, ideja je da se postojeći poligon iz Franečića preseli na manje urbanizirano područje tj. na Goričicu. Za

Buzetski list11

Pripremila: Ana PISAK

Popis preuzet sa www.uobuzet.hr

Buzetski list 10

UDRUŽENJE OBRTNIKA BUZET

Božić Alen - obrt za održavanje i popravak motornih vozila «AB MOTORS» (auto servis-automehanika dijagnostika, autoklima, eko test), Sv. Ivan 5, tel. 052 662-626, mob. 098 434 626

Bolterstein Miljenko - obrt za održavanje i popravak motornih vozila «BOLTERSTEIN» (auto servis - specijalizirani opel servis), Krušvari 11, mob. 091 253 7235

Flego Branko - gumi centar «FLEGO» (vulkanizerstvo i brzi servis), Štrped 5, tel. 052 669-100, mob. 098 328 587

Krota Gordan - obrt za prijevoz, trgovinu i održavanje »KAMO OKO VIDI» (održavanje vozila 4x4, vučna služba), Selca 5, mob. 095 901 7321

Kajin Damir - obrt za održavanje i popravak motornih vozila i motornih pila «KAJIN» (auto servis - popravak i održavanje piaggio teretnih vozila), Sv. Martin 74, tel.052 662-049, mob. 098 369 949

Posedel Ivica - autoservis za održavanje i popravak motornih vozila «POSEDEL AUTO» (auto servis-održavanje, popravak i iznajmljivanje vozila), Slum 2, tel. 052 694-560, mob. 098 434 011

Žudić Damir - obrt za popravak, podešavanje i zamjenu guma motornih vozila «ŽUDIĆ» (servis guma), Franečići 96, tel. 052 662-855, mob. 091 1662-855

AUTO STRUKA

Buzeta i okolnih naselja. Ovdje, naime, živi najveća koncentracija stanovništva odnosno trećina građana Buzeta, oko dvije tisuće ljudi. Struktura stanovništva u brojkama izgleda ovako: 30 posto umirovljenika, još toliko djece i 40 posto osoba srednje životne dobi zaposlenih pretežito u privatnom i javnom sektoru.

Uređenje glavne ulice

Najveća investicija proteklih godina zasigurno je rekonstrukcija Ulice II. istarske brigade. Radovi su obuhvatili dionicu od Narodnog doma pa do skretanja za Sport. Ulica je pretvorena u jednosmjernu, povećan je broj parkirnih mjesta, proširen je prostor namijenjen pješacima.

Osim novog v izualnog ident i teta, poboljšana je i cestovna infrastruktura. Tome je doprinijela i regulacija kružnog prometa, odnosno izgradnja tri nova rotora: kod Disco cluba, na Fontani i kod skretanja za Goričicu.

Sanirana crkva Sv. Ane

- Velik je trud uložen i u sanaciju crkvice Sv. Ane na Goričici. Zbog dotrajalosti krovne

Riječ je o području samog centra Grada te je potrebe Grad već otkupio zemljište. Radilo se i na programu asfaltiranja ceste za Srneglu te odvojka u Franečićima gdje su postavljena nova rasvjetna tijela.

U potpunosti su obnovljene prostorije Mjesnog odbora: napravljen je novi sanitarni čvor, postavljana je klima, promijenjen je namještaj, oličeni su zidovi. Osim za rad Odbora, prostorijama se služe i tri udruge: biciklisti, planinari i enduraši, podsjeća Zugan.

Mašimova škuja

- Godišnje participiramo u organizaciji velikog maškaranog mimohoda na Fontani na način da sufinanciramo okrjepu za maškare. Financijski potpomažemo malonogometni turnir te aktivno sudjelujemo i u drugim kulturnim, sportskim i društvenim aktivnostima.

Nakon dugogodišnjeg lobiranja krenulo je hortikulturalno uređenje Mašimove škuje, čime će se uljepšati prvi doživljaj Buzeta. Posebno nas veseli organizacija prvomajskih krijesova koji iz godine u godinu postaju sve veći. Osim što privlače sve više ljudi, posebna su atrakcija za djecu, naglašava Zugan.

PREDSTAVLJAMOPODSEKCIJU AUTO STRUKE ISEKCIJU PROIZVODNIH USLUGA

Među obrtnicima koji se bave auto strukom, najbrojniji su oni za održavanje i popravak motornih vozila.

Predsjednik podsekcije auto struke:Alen Božić mob. 098 434 626

Flego Boris - obrt za servisiranje kućanskih aparata i rashladnih uređaja (popravak strojeva), J. Rakovca 5, mob. 091 566 4365 Fabijančić Vojko - obrt za popravak i održavanje građevinske i poljoprivredne mehanizacije «G.I.P.O.», Marčaneško Polje 27Blagonić Aleks- elektromehaničarski obrt «SOLAR ENERGY» (popravak električne opreme), Hum 1

Grabar Edi - stolarski obrt «GEJA COM» (popravak, montaža i sklapanje namještaja te postavljanje podnih i zidnih drvenih obloga), Roč 64, tel. 052 694 430

Jakac Ecio - servis za popravak radnih strojeva «E&E» (popravak, prodaja traktora i viličara), Konti 32, mob. 098 198 1395

Klarić Daniel-Petar - obrt za prodaju, ugradnju i održavanje «KLARIĆ» (montaža i prodaja klima uređaja), Srnegla 18, mob. 091 166 2589

Klarić Deana - trgovački obrt za trgovinu na malo izvan prodavaonica i ostale uslužne djelatnosti «DE-DOL» (usluga održavanja automata za tople i hladne napitke), Prodani 14, tel. 052 665-176

Ošo Ermano - obrt za servis, trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini «ELEKTROMEHANIKA» (servis i prodaja strojeva za čišćenje), Sv. Ivan 19, mob. 091 663 4888

Medica Damir - obrt za servis kućanskih aparata i ugostiteljske opreme, te poljoprivredu, Podgaće 34, Lanišće, mob. 098 224-020

Maras Josip - obrt za održavanje vozila «JOŠKO», Čiritež 1/1, (popravak strojeva)

Totman Damir - servis i proizvodnja telekomunikacijske opreme «RADIOCOMM» (održavanje industr i jske elektronike i telekomunikacije), Naselje Verona 10, mob. 098 224 284

PROIZVODNE USLUGE - POPRAVCI IODRŽAVANJE

Predsjednik proizvodne usluge:Mario Vivodamob. 091 502 68 47

Buzetski list13Buzetski list 12

vikenda istarskih tartufa ne mogu prenijeti u pisanom obliku. Jer, već na ulasku u prostrani šator površine 600 kvadratnih m e t a r a , s m j e š t e n o m n a Mašimovoj škuji, više tisuća posjetitelja mamio je kralj istarskog podzemlja, bijeli tartuf. Njemu u čast, a u cilju promocije Buzeta kao grada tartufa, prvog vikenda u studenome upriličena je ova eno-gastro manifestacija u organizaciji Turističke zajednice Grada Buzeta.

A u šatoru se nudilo same delicije: od vina, maslinovog ulja, s i r a , p r š u t a , l a v a n d e , marmelade, domaćih sokova, keksa pa čak i rakija od magarećeg mlijeka.

Neobičan, vrlo privlačan napitak izložili su gosti iz zbratimljene talijanske općine Quat t ro Caste l la . Još su predstavi l i : s ir parmezan, m o r t a d e l u , v i n o i a c e to balsamico. O interesu za talijanske proizvode govori podatak kako su namirnice rasprodane već tijekom prvog dana održavanja manifestacije. Toga se vikenda u šatoru predstavilo 50-ak izlagača domaćih proizvoda i tvrtki registriranih za promet tartufima.

Kapitalac od 750 grama

Ipak, najveću je pažnju plijenio skupocjeni gomolj, bijeli tartuf. Svi su željeli primirisati i dotaknuti afrodizijak specifičnog mirisa, nepravilnog oblika, zlatnožute boje. Među svim tartufima istaknuo se kapitalac od oko 750 grama tvrtke Đuljano d.o.o. iz sela Puhi.

Šteta što se mirisi s 9.

I rakija od magarećeg mlijeka

Vikend istarskih tartufa

REKORDER OD 750 GRAMAIz godine u godinu buzetski Vikend tartufa nudi sve zanimljivija događanja i okuplja sve više izlagača s novim proizvodima, učvršćujući ugled grada tartufa.

Ana PISAKFOTO: TZG Buzeta, Foto Prizma

drugi su ga samo mirisali i divili mu se. Međutim, kako iz grada tartufa nitko ne bi otišao ne okusivši ovu jedinstvenu deliciju,

Dostupan svima

I dok su ga neki kupovali,

pobrinuli su se lokalni ugostitelji, Hotel Fontana i Gostionica Most, koji su u sklopu programa „Buzet na pjatu“ pripremali jela s tar tuf ima po promotivnim cijenama.

godine jela pripremali i sami posjetitelji. I to u prvoj Maloj školi kuhanja u kojoj je kuhar Goran Jambrošić bio asistent. Naime, posjetiteljima je dana mogućnost da se late kuhače i pripreme jela s tartufima. To im je većini i uspjelo. U ulozi kuhara odlično su se snašli, a s obzirom da je kuharska škola pobudila velik interes, neupitno je njeno održavanje i sljedeće godine.

Prva škola kuhanja

Pored vrsnih kuhara, ove su

Doprinos ovoj manifestaciji dala je i rekordna smotra te revija pasa u organizaciji buzetske Kinološke udruge. Ove je godine

predstavljen rekordan broj pasa, oko 90! Najljepšim je proglašen posavski gonič Bela vlasnika Orešta Kajina iz Vrha.

Bela najljepša

MANIFESTACIJE

MARTINA PETRETIĆ I EMANUEL KRT S TARTUFOM KAPITALCEM

CRNI TARTUF

BIJELI TARTUF PREDSTAVILO SE 50-AK IZLAGAČA I TVRTKI REGISTRIRANIH ZA PROMET TARTUFIMA

Snage su odmjeril i i predstavnici medija. Okušali su se u pripremanju fritade s tartufima. I dok su se jedni snašli odlično, drugi nešto lošije, trećima je fritada zagorjela. No, završnu je riječ imao tročlani žiri. Nakon što je

Pobjeda Radio Zone

pomno pratio izradu fritada, ocijenio je njen okus, izgled i miris. Jednoglasno se složio da je zadatak najbolje odradila ekipa Radio Zone u sastavu Nikolina Končarević i Jana Bubnič Arčanin.

U sklopu Vikenda istarskih tartufa, u jutarnjim je satima održan „Lov na blago“, spoj trekinga i MTB-a u organizaciji SRK A lba. Na pos l jednju ovosezonsku pustolovnu utrku odazvalo se 37 timova iz Hrvatske i Slovenije. Zadatak im je bio da, otkrivajući kulturne znamenitosti i prirodna blaga na području od Buzeta do Huma, pronađu skriveni tartuf.

U tome je najbrži i najbolji bio tim Elvis Kalčić i Aleš Nežić (SDRJ Pustolovci/Alba) koji su stazu dužine oko 50 kilometara prošli za 5 sati i 7 minuta. Drugo mjesto su osvojili Buzećani Samuel Rupena i Aleš Hrvatin (Alba Socks). Kod mješovitih timova čast domaćina obranio je tim „Wet bandits“: Andrea Draščić i Elvis Černeka osvojivši treće mjesto.

Lov na blago

Buzetski list13Buzetski list 12

vikenda istarskih tartufa ne mogu prenijeti u pisanom obliku. Jer, već na ulasku u prostrani šator površine 600 kvadratnih m e t a r a , s m j e š t e n o m n a Mašimovoj škuji, više tisuća posjetitelja mamio je kralj istarskog podzemlja, bijeli tartuf. Njemu u čast, a u cilju promocije Buzeta kao grada tartufa, prvog vikenda u studenome upriličena je ova eno-gastro manifestacija u organizaciji Turističke zajednice Grada Buzeta.

A u šatoru se nudilo same delicije: od vina, maslinovog ulja, s i r a , p r š u t a , l a v a n d e , marmelade, domaćih sokova, keksa pa čak i rakija od magarećeg mlijeka.

Neobičan, vrlo privlačan napitak izložili su gosti iz zbratimljene talijanske općine Quat t ro Caste l la . Još su predstavi l i : s ir parmezan, m o r t a d e l u , v i n o i a c e to balsamico. O interesu za talijanske proizvode govori podatak kako su namirnice rasprodane već tijekom prvog dana održavanja manifestacije. Toga se vikenda u šatoru predstavilo 50-ak izlagača domaćih proizvoda i tvrtki registriranih za promet tartufima.

Kapitalac od 750 grama

Ipak, najveću je pažnju plijenio skupocjeni gomolj, bijeli tartuf. Svi su željeli primirisati i dotaknuti afrodizijak specifičnog mirisa, nepravilnog oblika, zlatnožute boje. Među svim tartufima istaknuo se kapitalac od oko 750 grama tvrtke Đuljano d.o.o. iz sela Puhi.

Šteta što se mirisi s 9.

I rakija od magarećeg mlijeka

Vikend istarskih tartufa

REKORDER OD 750 GRAMAIz godine u godinu buzetski Vikend tartufa nudi sve zanimljivija događanja i okuplja sve više izlagača s novim proizvodima, učvršćujući ugled grada tartufa.

Ana PISAKFOTO: TZG Buzeta, Foto Prizma

drugi su ga samo mirisali i divili mu se. Međutim, kako iz grada tartufa nitko ne bi otišao ne okusivši ovu jedinstvenu deliciju,

Dostupan svima

I dok su ga neki kupovali,

pobrinuli su se lokalni ugostitelji, Hotel Fontana i Gostionica Most, koji su u sklopu programa „Buzet na pjatu“ pripremali jela s tar tuf ima po promotivnim cijenama.

godine jela pripremali i sami posjetitelji. I to u prvoj Maloj školi kuhanja u kojoj je kuhar Goran Jambrošić bio asistent. Naime, posjetiteljima je dana mogućnost da se late kuhače i pripreme jela s tartufima. To im je većini i uspjelo. U ulozi kuhara odlično su se snašli, a s obzirom da je kuharska škola pobudila velik interes, neupitno je njeno održavanje i sljedeće godine.

Prva škola kuhanja

Pored vrsnih kuhara, ove su

Doprinos ovoj manifestaciji dala je i rekordna smotra te revija pasa u organizaciji buzetske Kinološke udruge. Ove je godine

predstavljen rekordan broj pasa, oko 90! Najljepšim je proglašen posavski gonič Bela vlasnika Orešta Kajina iz Vrha.

Bela najljepša

MANIFESTACIJE

MARTINA PETRETIĆ I EMANUEL KRT S TARTUFOM KAPITALCEM

CRNI TARTUF

BIJELI TARTUF PREDSTAVILO SE 50-AK IZLAGAČA I TVRTKI REGISTRIRANIH ZA PROMET TARTUFIMA

Snage su odmjeril i i predstavnici medija. Okušali su se u pripremanju fritade s tartufima. I dok su se jedni snašli odlično, drugi nešto lošije, trećima je fritada zagorjela. No, završnu je riječ imao tročlani žiri. Nakon što je

Pobjeda Radio Zone

pomno pratio izradu fritada, ocijenio je njen okus, izgled i miris. Jednoglasno se složio da je zadatak najbolje odradila ekipa Radio Zone u sastavu Nikolina Končarević i Jana Bubnič Arčanin.

U sklopu Vikenda istarskih tartufa, u jutarnjim je satima održan „Lov na blago“, spoj trekinga i MTB-a u organizaciji SRK A lba. Na pos l jednju ovosezonsku pustolovnu utrku odazvalo se 37 timova iz Hrvatske i Slovenije. Zadatak im je bio da, otkrivajući kulturne znamenitosti i prirodna blaga na području od Buzeta do Huma, pronađu skriveni tartuf.

U tome je najbrži i najbolji bio tim Elvis Kalčić i Aleš Nežić (SDRJ Pustolovci/Alba) koji su stazu dužine oko 50 kilometara prošli za 5 sati i 7 minuta. Drugo mjesto su osvojili Buzećani Samuel Rupena i Aleš Hrvatin (Alba Socks). Kod mješovitih timova čast domaćina obranio je tim „Wet bandits“: Andrea Draščić i Elvis Černeka osvojivši treće mjesto.

Lov na blago

NOVO LICE LOPARA

kupuje prvu zgradu u starogradskoj jezgri Buzeta. Poštujući graditeljsku tradiciju i pravila konzervatorske struke obnavlja zgradu. Ubrzo to čini s još tri građevine. Objekt prilagođava turističkim svrhama, a sredinom svibnja 2011. otvoren je Vela Vrata hotel s četiri zvjezdice i određenim elementima dizajn hotela.

Vela Vrata hotel trenutačno broji 18 soba i tri apartmana. Pruža intiman odmor onima koji žele pobjeći od užurbanog i bučnog načina života. U planu je proširenje ponude i z g r a d n j o m u n u t a r n j e g b a z e n a , reprezentativnog restorana te otvaranje vinoteke s proširenom ponudom autohtonih istarskih proizvoda.

O projektu, planovima i prvim mjesecima rada razgovarali smo s direktorom Marijanom Ritošom koji je nastavio posao što ga je pokrenuo njegov otac Marijan.

pokrenuti u unutrašnjosti Istre, točnije u buzetskom Starom gradu koji tek doživljava svoju renesansu. Zbog čega inicijativa da se iz razvijene obale, Poreča, povučete u unutrašnjost poluotoka?

D o l a z a k u B u z e t p r v e n s t v e n o j e b i o motiviran mogućnošću produženja tur is t ičke sezone. Ovaj dio Istre je re la t i vno ne is t ražen , turistički neeksploatiran, te individualnim pristupom gostu mogućnost i su velike.

Koje ste još druge prednosti uvidjeli u ovome podneblju?

Prekrasna lokacija, motivacija i entuzijazam za pokretanje nečeg novoga i to na mjestu gdje prije toga nije bilo. Buzet odlikuje o d l i č n a p r o m e t n a i

Obitelj Ritoša iz Poreča 2006. godine

Vrlo je zanimljivo to što ste posao odlučili

GOSPODARSTVO

Vela Vrata hotel

Ana PisakFoto: Vela Vrata hotel

Vela Vrata hotel trenutačno broji 18 soba i tri apartmana. Pruža intiman odmor onima koji žele pobjeći od užurbanog i bučnog načina života.

geografska pozicija. Trst, Portorož, Poreč, Opatija i Rovinj su na malo više od pola sata, a zahvaljujući nedavno otvorenoj cesti do prvih plaža u Novigradu potrebno je svega 25 minuta. Visoko obrazovani urbani gost želi svoj mir, mjesto gdje se može opustiti i uživati u prirodi. Želi individualan pristup s naglaskom na kulturi i dobroj lokalnoj gastronomskoj ponudi.

još uvijek radite. Kada je sve krenulo?

Projekt je započet 2006. godine. Još uvijek traje i nikad neće biti gotov. Za kvalitetan projekt potrebno je puno ideja i entuzijazma, kontinuiranog rada kako bi bili u koraku s vremenom i potražnjom na sve zahtjevnijem svjetskom turističkom tržištu.

Koliki Vam je trenutačni kapacitet? Jedinstveno opremljene sobe i apartmani jedni su od elemenata koji vas čine posebnim, drukčijim od ostalih?

Intencija je zaokružiti kapacitet na otprilike 25 smještajnih jedinica sa četiri zvjezdice. Trenutno brojimo 21 smještajnu jedinicu: 18 soba i 3 apartmana. Hotel je uređen kombinacijom modernih elemenata upotpunjenih starim dizajnerskim komadima namještaja, u povijesnom ambijentu starogradske jezgre koji pruža osjećaj povratka u prošla vremena. Opremljen je i s neophodnim stvarima za što konforniji boravak gostiju u 21. stoljeću: klima uređaj ima, hidromasažnim kadama, satelitskim TV - om, telefonom, internetom… Kako je riječ o starim zgradama, gdje svaka prostorija ima svoje gabarite, svaku je sobu bilo potrebno urediti na drukčiji način što hotelu daje posebnu draž.

Međutim, planovima i investicijama ovdje nije kraj?

U planu je sagraditi unutarnji bazen i reprezentativan restoran čiju realizaciju očekujemo tijekom 2012. godine.

Jako ste dugo radili na ovom projektu, i zapravo

projekt?

Zasigurno je bilo i teško i izazovno, jer dolazimo iz sasvim neke druge poslovne djelatnosti. Sredina nas je odlično prihvatila, te pozdravila ovaj projekt. Pokrenuta je nova renesansa staroga grada Buzeta koja na ovome ne smije stati.

Koja je Vaša trenutačna ponuda? Koje usluge pružate gostima?

Nudimo uslugu noćenja s doručkom. Ponuda našeg restorana bazirana je na tradicionalnoj istarskoj kuhinji s naglaskom na šparogama, gljivama, tartufima i ostalim sezonskim namirnica. U planu je i otvaranje vinoteke u obliku malog shopa istarskih proizvoda s prezentacijom vina, maslinovih ulja, tartufa, sira pršuta… Cilj je oformiti ponudu kako ne bi bili samo jedno od tranzitnih mjesta već stručnim izletima zadržati goste i upoznati ih s onim najboljim što Istra nudi.

Kakvim su se pokazali prvi mjeseci rada? Tko su Vam najčešći gosti?

Zadovoljavajući, pošto smo krenuli u sezonu bez ozbi l jni j ih najava te s

Koliko je bilo teško, ali i izazovno ući u ovaj

neafirmiranim objektom. Treba steći stalne goste te povjerenje koje je najvažnije u poslovanju. Najčešći gosti u pred i post sezoni su nam Hrvati s područja Zagreba, Primorja i Dalmacije, dok od stranih gostiju najveći je broj Austrijanaca i Talijana. U samoj „špici“ turističke sezone bio je i velik broj gostiju iz svih krajeva Europe, sjeverne Amerike te raznih dijelova Azije.

Buzetski list15Buzetski list 14

Oni su u obilasku Hrvatske i svaki trenutak proveden u zemlji posvete istraživanju. Većini naših gostiju Buzet je bazno mjesto odakle kreću u istraživanje ostatka Istre ili drugih znamenitosti i prirodnih ljepota buzetskog kraja. Važno im je od kva l i te tnog smješ ta ja pa do eno -gastronomske ponude, prirodnih ljepota, povijesnih znamenitosti te originalnih izleta i radionica. Osim za ovakvu vrstu gostiju koji se ovdje zaustavljaju na nekoliko dana, pogodni smo i za one tranzitne te poslovne ljude.

Što Vas čini posebnim? Zbog čega bi odabir trebao pasti na hotel Vela Vrata?

Drukčiji smo zbog prelijepe lokacije na kojoj se nalazimo. Lopar pruža izniman duševni mir koji te jednostavno tjera da zaboraviš na probleme svakodnevice. Hotel je savršeno uklopljen u povijesnu dimenziju cijelog prostora koje naši gosti stalno naglašavaju i ističu kao dodanu vrijednost. Pomno odabranim detaljima uređenja hotelskih soba te ljubaznim osobljem koje karakterizira istarsko podneblje pruža gostu osjećaj obiteljske atmosfere.

Što ti gosti traže?

VELA VRATA HOTEL OBITELJ RITOŠA

NOVO LICE LOPARA

kupuje prvu zgradu u starogradskoj jezgri Buzeta. Poštujući graditeljsku tradiciju i pravila konzervatorske struke obnavlja zgradu. Ubrzo to čini s još tri građevine. Objekt prilagođava turističkim svrhama, a sredinom svibnja 2011. otvoren je Vela Vrata hotel s četiri zvjezdice i određenim elementima dizajn hotela.

Vela Vrata hotel trenutačno broji 18 soba i tri apartmana. Pruža intiman odmor onima koji žele pobjeći od užurbanog i bučnog načina života. U planu je proširenje ponude i z g r a d n j o m u n u t a r n j e g b a z e n a , reprezentativnog restorana te otvaranje vinoteke s proširenom ponudom autohtonih istarskih proizvoda.

O projektu, planovima i prvim mjesecima rada razgovarali smo s direktorom Marijanom Ritošom koji je nastavio posao što ga je pokrenuo njegov otac Marijan.

pokrenuti u unutrašnjosti Istre, točnije u buzetskom Starom gradu koji tek doživljava svoju renesansu. Zbog čega inicijativa da se iz razvijene obale, Poreča, povučete u unutrašnjost poluotoka?

D o l a z a k u B u z e t p r v e n s t v e n o j e b i o motiviran mogućnošću produženja tur is t ičke sezone. Ovaj dio Istre je re la t i vno ne is t ražen , turistički neeksploatiran, te individualnim pristupom gostu mogućnost i su velike.

Koje ste još druge prednosti uvidjeli u ovome podneblju?

Prekrasna lokacija, motivacija i entuzijazam za pokretanje nečeg novoga i to na mjestu gdje prije toga nije bilo. Buzet odlikuje o d l i č n a p r o m e t n a i

Obitelj Ritoša iz Poreča 2006. godine

Vrlo je zanimljivo to što ste posao odlučili

GOSPODARSTVO

Vela Vrata hotel

Ana PisakFoto: Vela Vrata hotel

Vela Vrata hotel trenutačno broji 18 soba i tri apartmana. Pruža intiman odmor onima koji žele pobjeći od užurbanog i bučnog načina života.

geografska pozicija. Trst, Portorož, Poreč, Opatija i Rovinj su na malo više od pola sata, a zahvaljujući nedavno otvorenoj cesti do prvih plaža u Novigradu potrebno je svega 25 minuta. Visoko obrazovani urbani gost želi svoj mir, mjesto gdje se može opustiti i uživati u prirodi. Želi individualan pristup s naglaskom na kulturi i dobroj lokalnoj gastronomskoj ponudi.

još uvijek radite. Kada je sve krenulo?

Projekt je započet 2006. godine. Još uvijek traje i nikad neće biti gotov. Za kvalitetan projekt potrebno je puno ideja i entuzijazma, kontinuiranog rada kako bi bili u koraku s vremenom i potražnjom na sve zahtjevnijem svjetskom turističkom tržištu.

Koliki Vam je trenutačni kapacitet? Jedinstveno opremljene sobe i apartmani jedni su od elemenata koji vas čine posebnim, drukčijim od ostalih?

Intencija je zaokružiti kapacitet na otprilike 25 smještajnih jedinica sa četiri zvjezdice. Trenutno brojimo 21 smještajnu jedinicu: 18 soba i 3 apartmana. Hotel je uređen kombinacijom modernih elemenata upotpunjenih starim dizajnerskim komadima namještaja, u povijesnom ambijentu starogradske jezgre koji pruža osjećaj povratka u prošla vremena. Opremljen je i s neophodnim stvarima za što konforniji boravak gostiju u 21. stoljeću: klima uređaj ima, hidromasažnim kadama, satelitskim TV - om, telefonom, internetom… Kako je riječ o starim zgradama, gdje svaka prostorija ima svoje gabarite, svaku je sobu bilo potrebno urediti na drukčiji način što hotelu daje posebnu draž.

Međutim, planovima i investicijama ovdje nije kraj?

U planu je sagraditi unutarnji bazen i reprezentativan restoran čiju realizaciju očekujemo tijekom 2012. godine.

Jako ste dugo radili na ovom projektu, i zapravo

projekt?

Zasigurno je bilo i teško i izazovno, jer dolazimo iz sasvim neke druge poslovne djelatnosti. Sredina nas je odlično prihvatila, te pozdravila ovaj projekt. Pokrenuta je nova renesansa staroga grada Buzeta koja na ovome ne smije stati.

Koja je Vaša trenutačna ponuda? Koje usluge pružate gostima?

Nudimo uslugu noćenja s doručkom. Ponuda našeg restorana bazirana je na tradicionalnoj istarskoj kuhinji s naglaskom na šparogama, gljivama, tartufima i ostalim sezonskim namirnica. U planu je i otvaranje vinoteke u obliku malog shopa istarskih proizvoda s prezentacijom vina, maslinovih ulja, tartufa, sira pršuta… Cilj je oformiti ponudu kako ne bi bili samo jedno od tranzitnih mjesta već stručnim izletima zadržati goste i upoznati ih s onim najboljim što Istra nudi.

Kakvim su se pokazali prvi mjeseci rada? Tko su Vam najčešći gosti?

Zadovoljavajući, pošto smo krenuli u sezonu bez ozbi l jni j ih najava te s

Koliko je bilo teško, ali i izazovno ući u ovaj

neafirmiranim objektom. Treba steći stalne goste te povjerenje koje je najvažnije u poslovanju. Najčešći gosti u pred i post sezoni su nam Hrvati s područja Zagreba, Primorja i Dalmacije, dok od stranih gostiju najveći je broj Austrijanaca i Talijana. U samoj „špici“ turističke sezone bio je i velik broj gostiju iz svih krajeva Europe, sjeverne Amerike te raznih dijelova Azije.

Buzetski list15Buzetski list 14

Oni su u obilasku Hrvatske i svaki trenutak proveden u zemlji posvete istraživanju. Većini naših gostiju Buzet je bazno mjesto odakle kreću u istraživanje ostatka Istre ili drugih znamenitosti i prirodnih ljepota buzetskog kraja. Važno im je od kva l i te tnog smješ ta ja pa do eno -gastronomske ponude, prirodnih ljepota, povijesnih znamenitosti te originalnih izleta i radionica. Osim za ovakvu vrstu gostiju koji se ovdje zaustavljaju na nekoliko dana, pogodni smo i za one tranzitne te poslovne ljude.

Što Vas čini posebnim? Zbog čega bi odabir trebao pasti na hotel Vela Vrata?

Drukčiji smo zbog prelijepe lokacije na kojoj se nalazimo. Lopar pruža izniman duševni mir koji te jednostavno tjera da zaboraviš na probleme svakodnevice. Hotel je savršeno uklopljen u povijesnu dimenziju cijelog prostora koje naši gosti stalno naglašavaju i ističu kao dodanu vrijednost. Pomno odabranim detaljima uređenja hotelskih soba te ljubaznim osobljem koje karakterizira istarsko podneblje pruža gostu osjećaj obiteljske atmosfere.

Što ti gosti traže?

VELA VRATA HOTEL OBITELJ RITOŠA

raspisao poziv za volontere-vježbenike, koji će 12 mjeseci stručnog osposobljavanja, bez zasnivanja radnog odnosa, provesti na zadacima korisnima za Grad. Cijeli se program odvija u sklopu mjere "Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa" putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe u Puli - Ispostava Buzet.

Cilj stručnog osposobljavanja za rad je

stjecanje radnog iskustva potrebnog za polaganje državnoga stručnog ispita. Prva grupa vo lontera obuhvaćena ov im programom, njih pet, sa stručnim su osposobljavanjem krenuli već 1. lipnja. Ovisno o završenoj stručnoj spremi, raspoređeni su u različita odjeljenja u Gradu

Grad Buzet je u svibnju ove godine

Praksa u upravi

Buzetu.Doprinose za mirovinsko i zdravstveno

osiguranje i zaštitu na radu snosi HZZ i/ili Grad Buzet, dok volonter ima pravo na novčanu potporu u iznosu od 1600 kuna koju isplaćuje HZZ. Grad Buzet podmiruje troškove polaganja stručnog ispita (prvi put).

- Javila sam se na natječaj jer sam uvidjela

mogućnost odrađivanja pripravničkog staža. Kako sam po struci upravni referent, volontiram u pisarnici. Radi se, zapravo, o praktičnoj primjeni srednjoškolskog znanja, ispričala nam je volonterka Loris Petretić.

Džana Fer zan smat ra kako će volontiranjem steći praksu, koja je potrebna u budućem pronalasku posla.

- Radim u Odjelu za društvene djelatnosti i posao je vrlo dinamičan i zanimljiv. Radeći na

Podloga za ispite

menadžmentu. U prvom dijelu

o k r u g l o g s t o l a p r e d a v a n j a o m o g u ć n o s t i m a i i z a z o v i m a u k l j u č i v a n j a volontera te uzornoj praksi na području Buzeta održale su izvršna direktorica Volonterskog centra "Smart" iz Rijeke, Zvjezdana Schulz Vugrin i ravnateljice Doma za starije i nemoćne osobe Buzet, Dinka Belević. Drugi dio okruglog stola bio je namijenjen organizatorima volontiranja a prisustvovalo je njih 18.

- Cilj okruglog stola bio je organizatorima

Sredinom listopada u Narodnom domu je održan sajam volontera i okrugli stol na temu „Mogućnosti i izazovi uključivanja volontera" u organizaciji Programa dnevnog boravka i pomoći u kući starijim osobama, a u sklopu projekta „Volonterska pomoć u dnevnim boravcima za starije“. Projekt su financijski podržali Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Grad Buzet.

Na okruglom stolu je zaključeno kako je potrebno formirati bazu podataka volontera na području Grada Buzeta, potaknuti d j e l ov a n j e s v o j ev r s n o g „ l o k a l n o g volonterskog centra“, kako bi se na jednom mjestu objedinili podaci i lakše došlo do informacije o volonterima i ustanovama ili neprofitnim organizacijama u kojima se može volontirati. Za volontere bi također bilo neophodno organizirati i edukaciju o

Buzetski list 16

Pripremila: Ana PISAK

VJEŽBENICI I VOLONTERI

Do radnog iskustva bez radnog odnosa

VOLONTERI USTRUCI U vježbeničkom statusu mladi će ekonomisti, pravnici i upravni referenti

steći potrebno iskustvo kako bi uopće mogli ući u konkurenciju za pravo radno mjesto.

KULTURA

Legenda o Buzetu

ZAGONETNO PUTOVANJEM. KUŠECA Buzet je bio mladić, zaljubljen u prekrasnu djevojku Mirnu.

Suprotstavivši se zlom čovjeku koji je prisvojio grad, Buzet je poginuo, a od Mirninih je suza nastala rijeka Mirna. Stanovnici su svoj grad, u čast hrabrom Buzetu, nazvali njegovim imenom.Ana PERNIĆ

„Tonkica Palonkica frrr“, u travnju 2011. godine objavljena je knjiga Mladena Kušeca "Zagonetno putovanje: bajke, pr iče i legende".

Knjiga sadrži dvadeset i tri autorske legende posvećene pojedinim mjestima, prirodnim pojavama i krajolicima Hrvatske. U njoj nailazimo na priču o Dobri, Risnjaku, Kornatima, Pazinu, Kopačkom ritu, Pagu, Krapini, Zlarinu, Velebitu, Susku... U jednoj je od svojih legendi Kušec opisao i nastanak Buzeta: Buzet je bio mladić, zaljubljen u prekrasnu djevojku Mirnu. Suprotstavivši se zlom čovjeku koji je prisvojio grad, Buzet je

U izdanju zagrebačke udruge poginuo, a od Mirninih je suza nastala rijeka Mirna. Stanovnici su svoj grad, u čast hrabrom Buzetu , nazva l i n jegov im imenom.

„Zagonetno putovanje“ vrlo je lijepo i likovno opremljeno. Autor ilustracija i grafički urednik "Zagonetnog putovanja" je akademski umjetnik Siniša Reberski. Njegove ilustracije prate literarne motive svake priče, naglašavajući najbitnije trenutke i osobe, a time i dodatno obogaćuju samu knjigu.

Svoje mjesto u knjizi pronašli su i radovi učenika Osnovne

Crteži buzetskih osnovaca

škole Vazmoslav Gržalja iz Buzeta. Naime, pri posjetu školi i susretu s djecom, u svibnju 2009. godine, Mladen Kušec je na panou škole uočio radove buzetskih osnovaca i u njima odmah prepoznao motive iz svojih priča. Ta neobična, gotovo intuitivna, veza zaslužna je što k n j i g u k r a s e i r a d o v i jedanaestero Buzećana: Danijela Jakca, Alme Lihić, Roberte Šverko, Marije Sirotić, Vedrana Flega, Matilde Benac, Linde Uran, Filipa Brnobića, Ane Bauer, Nenada Nemarnika i Erika Mujića. Likovni radovi nastali su na satovima likovne kulture pod mentorstvom nastavnice Deane Letice.

Buzetski list17

" Z a g o n e t n o g p u t o v a n j a " prepoznao je i Grad Buzet, jedan od prvih pokrovitelja knjige. A kako ova knjiga ima nekoliko važnih poveznica s Buzetom, Grad Buzet, POU "Augustin Vivoda" te OŠ Vazmoslav Gržalja, pobrinuli su se da se knjiga u Buzetu predstavi na poseban, bajkovit način. Tako su se u lipnju, u buzetskom Narodnom domu, okupil i poštovatelj i Mladena Kušeca i mnoštvo učenika buzetske osnovne škole kako bi upoznali Kušecovo najnovije ostvarenje.

Samo predstavljanje knjige bilo je u obliku priče u priči. Prezentaciju je na inicijativu Siniše Žulića, dogradonačelnika G r a d a B u z e t a , o s m i s l i l a k n j i ž n i č a rka A n a Pe r n i ć . Okosnicu programa - čitanje Kušecove priče "Tajna Buzeta" – upotpunile su plesne i pjevačke točke. U programu su sudjelovali plesačice buzetske udruge Mali veliki mikrofon, mladi pjevački talent Ijan Prelac te Anja Nežić, voditeljica programa.

Na prezentaciji su o knjizi govorili gradonačelnik Buzeta Valter Flego, Mirjana Blažević - ravnateljica OŠ Vazmoslav Gržalja te autor knjige Mladen K u š e c . P r e z e n t a c i j i j e prisustvovao i grafički urednik i ilustrator knjige Siniša Reberski. Kušec se posebno zahvalio učen ic ima č i j i su radov i zastupljeni u knjizi te im uručio p r i m j e r k e " Z a g o n e t n o g putovanja".

Bajka u bajci

L j e p o t u i v a ž n o s t

OKRUGLI STOL I SAJAMVOLONTERSTVAPotrebno je formirati bazu podataka volontera na području Grada Buzeta, stvoriti svojevrsni lokalni volonterski centar, kako bi se na jednom mjestu objedinili podaci.

volontiranja dati korisne informacije o volonterstvu i volonterskim aktivnostima, te o mogućnostima i izazovima uključivanja volontera, istakla je voditeljica Programa, ujedno i moderatorica susreta Sanja Rupena.

različitim projektima i zadacima, stekla sam nova znanja i iskustva, kazala je Džana.

- Diplomirala sam u prosincu prošle godine i volontiranje mi se učinilo kao odlična prilika da odradim pripravnički staž da bih mogla pristupiti državnom stručnom ispitu. Jako sam zadovoljna, kako s kolegama tako i poslom, istakla je Antonia Finderle.

Pozitivno mišljenje dijeli i Maja Paladin. Kaže kako su mentori stručne osobe koje im na profesionalan i lako shvatljiv način prenose znanje. Ovo će im iskustvo jako dobro doći jer u današnje vrijeme, kaže, poslodavci gotovo uvijek traže djelatnika s iskustvom.

- Volontiranjem stječemo uvid u ovu vrstu posla, te stvaramo uvjete za polaganje državnog ispita. Prilikom obavljanja zadataka uvijek možemo računati na podršku mentora i ostalih kolega, kazala je Doris Jerman.

raspisao poziv za volontere-vježbenike, koji će 12 mjeseci stručnog osposobljavanja, bez zasnivanja radnog odnosa, provesti na zadacima korisnima za Grad. Cijeli se program odvija u sklopu mjere "Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa" putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe u Puli - Ispostava Buzet.

Cilj stručnog osposobljavanja za rad je

stjecanje radnog iskustva potrebnog za polaganje državnoga stručnog ispita. Prva grupa vo lontera obuhvaćena ov im programom, njih pet, sa stručnim su osposobljavanjem krenuli već 1. lipnja. Ovisno o završenoj stručnoj spremi, raspoređeni su u različita odjeljenja u Gradu

Grad Buzet je u svibnju ove godine

Praksa u upravi

Buzetu.Doprinose za mirovinsko i zdravstveno

osiguranje i zaštitu na radu snosi HZZ i/ili Grad Buzet, dok volonter ima pravo na novčanu potporu u iznosu od 1600 kuna koju isplaćuje HZZ. Grad Buzet podmiruje troškove polaganja stručnog ispita (prvi put).

- Javila sam se na natječaj jer sam uvidjela

mogućnost odrađivanja pripravničkog staža. Kako sam po struci upravni referent, volontiram u pisarnici. Radi se, zapravo, o praktičnoj primjeni srednjoškolskog znanja, ispričala nam je volonterka Loris Petretić.

Džana Fer zan smat ra kako će volontiranjem steći praksu, koja je potrebna u budućem pronalasku posla.

- Radim u Odjelu za društvene djelatnosti i posao je vrlo dinamičan i zanimljiv. Radeći na

Podloga za ispite

menadžmentu. U prvom dijelu

o k r u g l o g s t o l a p r e d a v a n j a o m o g u ć n o s t i m a i i z a z o v i m a u k l j u č i v a n j a volontera te uzornoj praksi na području Buzeta održale su izvršna direktorica Volonterskog centra "Smart" iz Rijeke, Zvjezdana Schulz Vugrin i ravnateljice Doma za starije i nemoćne osobe Buzet, Dinka Belević. Drugi dio okruglog stola bio je namijenjen organizatorima volontiranja a prisustvovalo je njih 18.

- Cilj okruglog stola bio je organizatorima

Sredinom listopada u Narodnom domu je održan sajam volontera i okrugli stol na temu „Mogućnosti i izazovi uključivanja volontera" u organizaciji Programa dnevnog boravka i pomoći u kući starijim osobama, a u sklopu projekta „Volonterska pomoć u dnevnim boravcima za starije“. Projekt su financijski podržali Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Grad Buzet.

Na okruglom stolu je zaključeno kako je potrebno formirati bazu podataka volontera na području Grada Buzeta, potaknuti d j e l ov a n j e s v o j ev r s n o g „ l o k a l n o g volonterskog centra“, kako bi se na jednom mjestu objedinili podaci i lakše došlo do informacije o volonterima i ustanovama ili neprofitnim organizacijama u kojima se može volontirati. Za volontere bi također bilo neophodno organizirati i edukaciju o

Buzetski list 16

Pripremila: Ana PISAK

VJEŽBENICI I VOLONTERI

Do radnog iskustva bez radnog odnosa

VOLONTERI USTRUCI U vježbeničkom statusu mladi će ekonomisti, pravnici i upravni referenti

steći potrebno iskustvo kako bi uopće mogli ući u konkurenciju za pravo radno mjesto.

KULTURA

Legenda o Buzetu

ZAGONETNO PUTOVANJEM. KUŠECA Buzet je bio mladić, zaljubljen u prekrasnu djevojku Mirnu.

Suprotstavivši se zlom čovjeku koji je prisvojio grad, Buzet je poginuo, a od Mirninih je suza nastala rijeka Mirna. Stanovnici su svoj grad, u čast hrabrom Buzetu, nazvali njegovim imenom.Ana PERNIĆ

„Tonkica Palonkica frrr“, u travnju 2011. godine objavljena je knjiga Mladena Kušeca "Zagonetno putovanje: bajke, pr iče i legende".

Knjiga sadrži dvadeset i tri autorske legende posvećene pojedinim mjestima, prirodnim pojavama i krajolicima Hrvatske. U njoj nailazimo na priču o Dobri, Risnjaku, Kornatima, Pazinu, Kopačkom ritu, Pagu, Krapini, Zlarinu, Velebitu, Susku... U jednoj je od svojih legendi Kušec opisao i nastanak Buzeta: Buzet je bio mladić, zaljubljen u prekrasnu djevojku Mirnu. Suprotstavivši se zlom čovjeku koji je prisvojio grad, Buzet je

U izdanju zagrebačke udruge poginuo, a od Mirninih je suza nastala rijeka Mirna. Stanovnici su svoj grad, u čast hrabrom Buzetu , nazva l i n jegov im imenom.

„Zagonetno putovanje“ vrlo je lijepo i likovno opremljeno. Autor ilustracija i grafički urednik "Zagonetnog putovanja" je akademski umjetnik Siniša Reberski. Njegove ilustracije prate literarne motive svake priče, naglašavajući najbitnije trenutke i osobe, a time i dodatno obogaćuju samu knjigu.

Svoje mjesto u knjizi pronašli su i radovi učenika Osnovne

Crteži buzetskih osnovaca

škole Vazmoslav Gržalja iz Buzeta. Naime, pri posjetu školi i susretu s djecom, u svibnju 2009. godine, Mladen Kušec je na panou škole uočio radove buzetskih osnovaca i u njima odmah prepoznao motive iz svojih priča. Ta neobična, gotovo intuitivna, veza zaslužna je što k n j i g u k r a s e i r a d o v i jedanaestero Buzećana: Danijela Jakca, Alme Lihić, Roberte Šverko, Marije Sirotić, Vedrana Flega, Matilde Benac, Linde Uran, Filipa Brnobića, Ane Bauer, Nenada Nemarnika i Erika Mujića. Likovni radovi nastali su na satovima likovne kulture pod mentorstvom nastavnice Deane Letice.

Buzetski list17

" Z a g o n e t n o g p u t o v a n j a " prepoznao je i Grad Buzet, jedan od prvih pokrovitelja knjige. A kako ova knjiga ima nekoliko važnih poveznica s Buzetom, Grad Buzet, POU "Augustin Vivoda" te OŠ Vazmoslav Gržalja, pobrinuli su se da se knjiga u Buzetu predstavi na poseban, bajkovit način. Tako su se u lipnju, u buzetskom Narodnom domu, okupil i poštovatelj i Mladena Kušeca i mnoštvo učenika buzetske osnovne škole kako bi upoznali Kušecovo najnovije ostvarenje.

Samo predstavljanje knjige bilo je u obliku priče u priči. Prezentaciju je na inicijativu Siniše Žulića, dogradonačelnika G r a d a B u z e t a , o s m i s l i l a k n j i ž n i č a rka A n a Pe r n i ć . Okosnicu programa - čitanje Kušecove priče "Tajna Buzeta" – upotpunile su plesne i pjevačke točke. U programu su sudjelovali plesačice buzetske udruge Mali veliki mikrofon, mladi pjevački talent Ijan Prelac te Anja Nežić, voditeljica programa.

Na prezentaciji su o knjizi govorili gradonačelnik Buzeta Valter Flego, Mirjana Blažević - ravnateljica OŠ Vazmoslav Gržalja te autor knjige Mladen K u š e c . P r e z e n t a c i j i j e prisustvovao i grafički urednik i ilustrator knjige Siniša Reberski. Kušec se posebno zahvalio učen ic ima č i j i su radov i zastupljeni u knjizi te im uručio p r i m j e r k e " Z a g o n e t n o g putovanja".

Bajka u bajci

L j e p o t u i v a ž n o s t

OKRUGLI STOL I SAJAMVOLONTERSTVAPotrebno je formirati bazu podataka volontera na području Grada Buzeta, stvoriti svojevrsni lokalni volonterski centar, kako bi se na jednom mjestu objedinili podaci.

volontiranja dati korisne informacije o volonterstvu i volonterskim aktivnostima, te o mogućnostima i izazovima uključivanja volontera, istakla je voditeljica Programa, ujedno i moderatorica susreta Sanja Rupena.

različitim projektima i zadacima, stekla sam nova znanja i iskustva, kazala je Džana.

- Diplomirala sam u prosincu prošle godine i volontiranje mi se učinilo kao odlična prilika da odradim pripravnički staž da bih mogla pristupiti državnom stručnom ispitu. Jako sam zadovoljna, kako s kolegama tako i poslom, istakla je Antonia Finderle.

Pozitivno mišljenje dijeli i Maja Paladin. Kaže kako su mentori stručne osobe koje im na profesionalan i lako shvatljiv način prenose znanje. Ovo će im iskustvo jako dobro doći jer u današnje vrijeme, kaže, poslodavci gotovo uvijek traže djelatnika s iskustvom.

- Volontiranjem stječemo uvid u ovu vrstu posla, te stvaramo uvjete za polaganje državnog ispita. Prilikom obavljanja zadataka uvijek možemo računati na podršku mentora i ostalih kolega, kazala je Doris Jerman.

Buzetski list 18 Buzetski list19

Buzetu je izgrađena zgrada u kojoj već 40 godina djeluje srednja škola. Svečano otvorenje dogodilo se 16. studenoga 1911. godine. Tijekom minulih desetljeća zgrada je cijelo vrijeme služila školstvu izuzev za vrijeme II. svjetskog rata kada je u njoj bila vojna bolnica.

S obzirom da je u Buzetu 1964. izgrađena nova osnovna škola, ova zgrada biva napuštena. Međutim, ne na dugo, jer već se 1971. u učionice vraćaju đaci. Ovoga puta kako bi stekli srednjoškolsko obrazovanje. Naime, osnovna je škola bez n a k n a d e p r e d a l a z g r a d u tadašnjem Narodnom sveučilištu za potrebe srednje škole.

- Prišlo se adaptaciji i nadogradnji zgrade kako bi bila u funkciji i na taj su način riješeni prostorni uvjeti za rad srednje ško le . Svečano otvo ren je novouređene zgrade bilo je 10. rujna 1973. godine. Nakon toga nadograđena je još jedna

Prije točno jednog stoljeća u

Među najljepšim zgradama

100 godina školske zgrade i 40 godina srednje škole

RASADNIK KADROVABUZEŠTINE

Mladi ostaju u svojoj sredini, uključuju se u sve vidove privrednog i d r u š t v e n o g ž i v o t a . Gotovo sav kadar na nivou srednje stručne s p r e m e s t e k a o j e obrazovanje u našoj školi.

0BLJETNICE

Ana PISAKFoto: Arhiva škole, Ana PISAK

Bila sam kod bake na Cunju kada su prije 34 godine djelatnici škole došli po mene. Trebao im je profesor biologije. Ni u ludilu nisam mislila da ću završiti u školi. Završila sam biokemiju, pa sam radno mjesto očekivala u laboratoriju.

Kako sam došla, bilo mi je prelijepo, generacije predivne, kolege izuzetne, ravnatelj jako

U proteklih 40 godina u školu je upisano preko 2200 učenika, od čega su 382 gimnazijalci. S a m o o d š ko l s ke g o d i n e 1990./91. do danas obrazovanje je završio 687 učenik od čega 291 g i m n a z i j a l a c . R e z u l t a t i obrazovanja su izvrsni. Prolaznost iz razreda u razred, od školske godine 1992./93. do danas, kreće se od 90 do 100 posto.

- Puno je roditelja nas učenika prve generacije bilo protiv nastavka školovanja u srednjoj školi u Buzetu. Bili smo prva generacija, i svi su pomalo bili skeptični. Nije se znalo koji će učitelji i profesori predavati, te hoće li obrazovanje u rodnome gradu dati dostatnu podlogu za daljnje studije. Međutim, već nakon prvog razreda, a kao najbolje odjeljenje Metalsko-saobraćajnog centra u Rijeci,

Kako je izgledalo samo uspostavljanje škole prisjetio se njen bivši direktor, ujedno i jedan od prvih djelatnika, Ivan Klarić.

- Puno smo radili i trudili se. Bilo je potrebno priskrbiti razne dozvole, kaže Klarić. Dodaje kako su protekla četiri desetljeća obilježile brojne promjene. Osim što se izmijenio nastavni program, došlo je i do promjena u odnosu profesor – učenik.

- Odnos ljudi prema školi postao je, rekao bih, uobičajen. Škola je danas nešto normalno. U 70-ima prošlog stoljeća roditelji

učionica, a u najnovije vrijeme uređena je fasada, zamijenjen krov i vanjska stolarija. Uređena je također i unutrašnjost škole pa sa zadovoljstvom mogu konstatirati da je to jedna od najljepših zgrada u Buzetu. Za novija ulaganja u zgradu škole najviše sredstava izdvojio je Grad Buzet, manjim dijelom Istarska županija i škola iz vlastitih sredstava, istaknuo je na prigodnoj svečanosti u povodu dviju velikih obljetnica održanoj u svibnju u Narodnom domu i srednjoj školi ravnatelj škole, Stanislav Blažević.

Razdoblje iza II. svjetskog rata karakteristično je po tome da mali b r o j u č e n i k a n a s t a v l j a srednjoškolsko obrazovanje. I onaj mali broj koji se odlučio za srednjoškolsko obrazovanje, odnosno tek rijetki pojedinci koji se odlučuju na studij, svoj životni put nastavljaju u gradu u kojem su izučavali zanat, odnosno zvanje. Sve je to utjecalo na nedostatak stručnog kadra što je ograničilo razvoj Buzeštine.

Nedostajalo stručnog kadra

srednje škole potekla je od tadašnjeg rukovodstva Narodnog sveučilišta, točnije od direktora, danas pokojnog, Alojza Čargonje i voditelja obrazovnih djelatnosti Ivana Klarića. Svesrdnu podršku dala je i Skupština općine Buzet, čiji je predsjednik u to vrijeme bio, danas pokojni, Željko Marinac. Školske godine 1971./72. upisana je prva generacija od 33 učenika kao područno odjeljenje Metalsko saobraćajnog školskog centra Rijeka, a od školske godine 1973/74. srednja škola djeluje kao organizacijska jedinica u sastavu Narodnog sveučilišta. Od 1. ožujka 1979. škola djeluje kao zasebna ustanova. Temeljna zanimanja od osnutka škole bila su zanimanja u metalskoj struci, a zatim programi ekonomije i p re rade p las t i čn ih masa , podsjetio je u svom obraćanju ravnatelj Blažević.

Do tada Centar odgoja i usmjerenog obrazovanja Anton Cerovac-Tonić, 1991. postaje

- Inicijativa za otvaranje

Mladi ostaju u Buzetu

Srednja škola Buzet. Sljedeće školske godine uvedena su zanimanja elektromehaničar i elektroničar, godinu kasnije i program opće gimnazije. Kasnije se uvode još i nova zanimanja kao š t o s u a u t o m e h a n i č a r , vodoinstalater, instalater plina te grijanja i klimatizacije.

- Sa zadovoljstvom mogu istaknuti da je naša škola rasadnik kadrova Buzeštine, kako K V r a d n i k a t a k o i visokoobrazovnih. Mladi ostaju u svojoj sredini, uključuju se u sve vidove privrednog i društvenog života. Gotovo sav kadar na nivou srednje stručne spreme stekao je obrazovanje u našoj školi, a posebno u strojarskoj struci. Uvođenjem gimnazije stvoreni su preduvjeti da Buzet ne oskudijeva u visokoobrazovnim kadrovima, naglasio je ravnatelj Blažević.

U z t o , b u z e t s k i s u srednjoškolci redovni sudionici na natjecanjima i smotrama, gdje postižu izvrsne rezultate.

d o b i l i s m o s e d m o d n ev n o nagradno putovanje u Mađarsku, prisjeća se Anton Finderle, učenik prve školske generacije '71./'72.

Je li nakon četiri desetljeća rada, upitali smo Antona, ta odgojno-obrazovna ustanova opravdala svoje postojanje?

- Rezultati su nesporni. Njena uloga vidljiva je u razvoju Buzeta i B u z e š t i n e , k u l t u r n o m i gospodarskom životu ovoga kraja, zaključuje Finderle.

Početna skeptičnost

Gube se autoriteti su nam pomalo „tepali“ da ustrajemo u svom naumu. Vremena su bila drukčija, no danas kada je autoritet profesora oslabljen, pitanje je i da li današnji fakulteti pripremaju dovoljno svoje studente. Mislim da mladim ljudima fali praktičnog rada. U svakom slučaju, ona tanka nit koja treba dijeliti učenika od profesora davno je prekinuta, rekao je Klarić. Veseli ga što se zahvaljujući pokretanju škole povećao broj obrazovno-odgojnih djelatnika.

Škola u brojkama Gotovo svi učenici koji završe gimnaziju upisuju studij i vrlo su uspješni studenti.

Kroz sve vidove obrazovanja odraslih godišnje je obuhvaćeno između 350 i 400 polaznika. Od 1973. godine u sastavu škole djeluje i auto-škola u kojoj je osposobljeno više od 5000 vozača motornih vozila.

Učenici joj se uvukli pod kožudobar, i nekako mi se pod kožu uvukla i škola, i djeca, i kolege. U tih 34 godine pamtim prekrasan slijed rada, prekrasne događaje i nezaboravne, divne mlade ljude. Susrećemo se svugdje. Jedno je sigurno – ja sam sve moje generacije voljela i uvijek ću to činiti , rekla je profesorica biologije, djelatnica buzetske srednje škole, Marija Pavletić.

RAVNATELJ STANISLAV BLAŽEVIĆRAVNATELJ STANISLAV BLAŽEVIĆ

Buzetski list 18 Buzetski list19

Buzetu je izgrađena zgrada u kojoj već 40 godina djeluje srednja škola. Svečano otvorenje dogodilo se 16. studenoga 1911. godine. Tijekom minulih desetljeća zgrada je cijelo vrijeme služila školstvu izuzev za vrijeme II. svjetskog rata kada je u njoj bila vojna bolnica.

S obzirom da je u Buzetu 1964. izgrađena nova osnovna škola, ova zgrada biva napuštena. Međutim, ne na dugo, jer već se 1971. u učionice vraćaju đaci. Ovoga puta kako bi stekli srednjoškolsko obrazovanje. Naime, osnovna je škola bez n a k n a d e p r e d a l a z g r a d u tadašnjem Narodnom sveučilištu za potrebe srednje škole.

- Prišlo se adaptaciji i nadogradnji zgrade kako bi bila u funkciji i na taj su način riješeni prostorni uvjeti za rad srednje ško le . Svečano otvo ren je novouređene zgrade bilo je 10. rujna 1973. godine. Nakon toga nadograđena je još jedna

Prije točno jednog stoljeća u

Među najljepšim zgradama

100 godina školske zgrade i 40 godina srednje škole

RASADNIK KADROVABUZEŠTINE

Mladi ostaju u svojoj sredini, uključuju se u sve vidove privrednog i d r u š t v e n o g ž i v o t a . Gotovo sav kadar na nivou srednje stručne s p r e m e s t e k a o j e obrazovanje u našoj školi.

0BLJETNICE

Ana PISAKFoto: Arhiva škole, Ana PISAK

Bila sam kod bake na Cunju kada su prije 34 godine djelatnici škole došli po mene. Trebao im je profesor biologije. Ni u ludilu nisam mislila da ću završiti u školi. Završila sam biokemiju, pa sam radno mjesto očekivala u laboratoriju.

Kako sam došla, bilo mi je prelijepo, generacije predivne, kolege izuzetne, ravnatelj jako

U proteklih 40 godina u školu je upisano preko 2200 učenika, od čega su 382 gimnazijalci. S a m o o d š ko l s ke g o d i n e 1990./91. do danas obrazovanje je završio 687 učenik od čega 291 g i m n a z i j a l a c . R e z u l t a t i obrazovanja su izvrsni. Prolaznost iz razreda u razred, od školske godine 1992./93. do danas, kreće se od 90 do 100 posto.

- Puno je roditelja nas učenika prve generacije bilo protiv nastavka školovanja u srednjoj školi u Buzetu. Bili smo prva generacija, i svi su pomalo bili skeptični. Nije se znalo koji će učitelji i profesori predavati, te hoće li obrazovanje u rodnome gradu dati dostatnu podlogu za daljnje studije. Međutim, već nakon prvog razreda, a kao najbolje odjeljenje Metalsko-saobraćajnog centra u Rijeci,

Kako je izgledalo samo uspostavljanje škole prisjetio se njen bivši direktor, ujedno i jedan od prvih djelatnika, Ivan Klarić.

- Puno smo radili i trudili se. Bilo je potrebno priskrbiti razne dozvole, kaže Klarić. Dodaje kako su protekla četiri desetljeća obilježile brojne promjene. Osim što se izmijenio nastavni program, došlo je i do promjena u odnosu profesor – učenik.

- Odnos ljudi prema školi postao je, rekao bih, uobičajen. Škola je danas nešto normalno. U 70-ima prošlog stoljeća roditelji

učionica, a u najnovije vrijeme uređena je fasada, zamijenjen krov i vanjska stolarija. Uređena je također i unutrašnjost škole pa sa zadovoljstvom mogu konstatirati da je to jedna od najljepših zgrada u Buzetu. Za novija ulaganja u zgradu škole najviše sredstava izdvojio je Grad Buzet, manjim dijelom Istarska županija i škola iz vlastitih sredstava, istaknuo je na prigodnoj svečanosti u povodu dviju velikih obljetnica održanoj u svibnju u Narodnom domu i srednjoj školi ravnatelj škole, Stanislav Blažević.

Razdoblje iza II. svjetskog rata karakteristično je po tome da mali b r o j u č e n i k a n a s t a v l j a srednjoškolsko obrazovanje. I onaj mali broj koji se odlučio za srednjoškolsko obrazovanje, odnosno tek rijetki pojedinci koji se odlučuju na studij, svoj životni put nastavljaju u gradu u kojem su izučavali zanat, odnosno zvanje. Sve je to utjecalo na nedostatak stručnog kadra što je ograničilo razvoj Buzeštine.

Nedostajalo stručnog kadra

srednje škole potekla je od tadašnjeg rukovodstva Narodnog sveučilišta, točnije od direktora, danas pokojnog, Alojza Čargonje i voditelja obrazovnih djelatnosti Ivana Klarića. Svesrdnu podršku dala je i Skupština općine Buzet, čiji je predsjednik u to vrijeme bio, danas pokojni, Željko Marinac. Školske godine 1971./72. upisana je prva generacija od 33 učenika kao područno odjeljenje Metalsko saobraćajnog školskog centra Rijeka, a od školske godine 1973/74. srednja škola djeluje kao organizacijska jedinica u sastavu Narodnog sveučilišta. Od 1. ožujka 1979. škola djeluje kao zasebna ustanova. Temeljna zanimanja od osnutka škole bila su zanimanja u metalskoj struci, a zatim programi ekonomije i p re rade p las t i čn ih masa , podsjetio je u svom obraćanju ravnatelj Blažević.

Do tada Centar odgoja i usmjerenog obrazovanja Anton Cerovac-Tonić, 1991. postaje

- Inicijativa za otvaranje

Mladi ostaju u Buzetu

Srednja škola Buzet. Sljedeće školske godine uvedena su zanimanja elektromehaničar i elektroničar, godinu kasnije i program opće gimnazije. Kasnije se uvode još i nova zanimanja kao š t o s u a u t o m e h a n i č a r , vodoinstalater, instalater plina te grijanja i klimatizacije.

- Sa zadovoljstvom mogu istaknuti da je naša škola rasadnik kadrova Buzeštine, kako K V r a d n i k a t a k o i visokoobrazovnih. Mladi ostaju u svojoj sredini, uključuju se u sve vidove privrednog i društvenog života. Gotovo sav kadar na nivou srednje stručne spreme stekao je obrazovanje u našoj školi, a posebno u strojarskoj struci. Uvođenjem gimnazije stvoreni su preduvjeti da Buzet ne oskudijeva u visokoobrazovnim kadrovima, naglasio je ravnatelj Blažević.

U z t o , b u z e t s k i s u srednjoškolci redovni sudionici na natjecanjima i smotrama, gdje postižu izvrsne rezultate.

d o b i l i s m o s e d m o d n ev n o nagradno putovanje u Mađarsku, prisjeća se Anton Finderle, učenik prve školske generacije '71./'72.

Je li nakon četiri desetljeća rada, upitali smo Antona, ta odgojno-obrazovna ustanova opravdala svoje postojanje?

- Rezultati su nesporni. Njena uloga vidljiva je u razvoju Buzeta i B u z e š t i n e , k u l t u r n o m i gospodarskom životu ovoga kraja, zaključuje Finderle.

Početna skeptičnost

Gube se autoriteti su nam pomalo „tepali“ da ustrajemo u svom naumu. Vremena su bila drukčija, no danas kada je autoritet profesora oslabljen, pitanje je i da li današnji fakulteti pripremaju dovoljno svoje studente. Mislim da mladim ljudima fali praktičnog rada. U svakom slučaju, ona tanka nit koja treba dijeliti učenika od profesora davno je prekinuta, rekao je Klarić. Veseli ga što se zahvaljujući pokretanju škole povećao broj obrazovno-odgojnih djelatnika.

Škola u brojkama Gotovo svi učenici koji završe gimnaziju upisuju studij i vrlo su uspješni studenti.

Kroz sve vidove obrazovanja odraslih godišnje je obuhvaćeno između 350 i 400 polaznika. Od 1973. godine u sastavu škole djeluje i auto-škola u kojoj je osposobljeno više od 5000 vozača motornih vozila.

Učenici joj se uvukli pod kožudobar, i nekako mi se pod kožu uvukla i škola, i djeca, i kolege. U tih 34 godine pamtim prekrasan slijed rada, prekrasne događaje i nezaboravne, divne mlade ljude. Susrećemo se svugdje. Jedno je sigurno – ja sam sve moje generacije voljela i uvijek ću to činiti , rekla je profesorica biologije, djelatnica buzetske srednje škole, Marija Pavletić.

RAVNATELJ STANISLAV BLAŽEVIĆRAVNATELJ STANISLAV BLAŽEVIĆ

Buzetski list 20 Buzetski list21

VIJESTI Pripremila: Ana PISAKPripremila: Ana PISAK

Rijeke ljudi slijevale su se posl jednje nedjel je mjeseca studenoga u najmanji grad na svijetu, Hum, kako bi kušale jednu od 125 ponuđenih rakija 52 proizvođača. Ovdje se, naime, održala 11. Smotra domaćih rakija pod sloganom „Domaća rakija je naša medižija“. Sunčan dan i temperature iznad prosjeka u glagoljašku su utvrdu izmamile rekordan broj gost i ju. Osim pos jet i te l ja , i z ložene rak i je

Buzetska klapa Pinguentum još je jednom potvrdila kvalitetu. Nakon što je u srpnju u finalnoj večeri omiškog festivala izborila ovacije publike i treću nagradu stručnog žirija, u superfinalu je osvojila brončani štit s povijesnim grbom Omiša. Bio je to povod slavljeničkog koncert održanog u kolovozu na prepunom Trgu Vela šterna u starogradskoj jezgri Buzeta. U sat i pol vremena najbolja hrvatska klapa u toploj je kolovoškoj noći, u ambijentu kakav i priliči ovom kulturnom događaju, stvorila čaroliju koju može izazvati samo klapska pjesma. Nizali su napjev za napjevom: Bilo vavek veselo, Ja

Uoč i ob i l ježavanja Dana dobrovoljnih darovatelja krvi, buzetski gradonačelnik Valter Flego primio je predstavnike Gradskog društva Crvenog križa Buzet i dobrovoljne darovatelje jubilarce. Flego im se tom prilikom zahvalio, te istaknuo kako je njihova je gesta za svaku pohvalu s obzirom na teška vremena u kojima živimo.

P r i j e m u j e n a z o č i l a predsjednica Gradskog odbora

Zahvala jubilarnim darovateljima krvi

U sklopu akcije „Neka moja Istra blista naj nam Buzeština bije lipa čista“ Turistička zajednica Grada Buzeta provela je akciju „ M a r g e r i t a “ , i z b o r n a j u r e đ e n i j i h ž i v o t n i h prostora. Ci l j izbora je podizanje razine kvalitete života, turističkog okruženja i zaštite okoliša.

Nagrađeni:u ka tegor i j i ba lkona (ma la okućnica):1. Vilma Šćulac, Buzet2. Željka Černeka, Stari grad3. Nedjeljka i Gracijano Cunjac, Sovinjak

Akcija Margerita

u kategoriji okućnica:1. Obitelj Šverko, Buzet2. Obitelj Nemarnik, Roč3. Obitelj Prodan, Prašćari

Najuređeniji poslovno – gospodarski objekti su: frizerski salon „Denija“, Buzet, i konoba „Kolinasi“, Kolinasi.

E k i p a b u z e t s k e H i t n e medicinske pomoći osvojila je 2. mjesto na 9. Međunarodnom natjecanju hitnih pomoći Cro Rescue održanom u sklopu ovogodišnjeg INTERPROTEX-a, sajma zaštite o s o b a i i m o v i n e , j e d i n o g specijaliziranog sajma zaštite u Hrvatskoj. Sajam se održavao od 27. do 30. rujna u Zagrebu. Ekipu buzetske Hitne medicinske pomoći činili su: Dalija Bilić, Dorijana Bassiato i Boris Pavlović.

Srebro buzetskoj Hitnoj

Crvenog križa Buzet Ervina Šurković-Kisiček i administratorica Lara Černeka. Kako je rekla Ervina Šurković-Kisiček, Buzet je prema broju stanovnika u Istarskoj županiji na prvom, a u Hrvatskoj na petnaestom mjestu u darivanju krvi.

Olivio Prodan dao je krv 75 puta, a po 50 puta krv su dali: Zorko Belac, Rino Brnobić, Dražen Šverko i Neven Stepančić. Svi su primili priznanja

Hrvatskog Crvenog križa i Gradskog odbora te prigodan dar Grada Buzeta, knjigu "Novinarski zapisi o Buzetu i Buzeštini" autora Josipa Šipuša.

GDCK Buzet je za dobrovoljne darovatelje krvi 15. listopada organiziralo izlet na Plitvička jezera i Rastoke. To tradicionalno godišnje okupljanje simbolična je nagrada svim darovateljima.

„Solidarnost na djelu“ Gradskog društva Crvenog križa Buzet prikupljeno je 16,5 tisuća kuna. Tim će se sredstvima kupiti božićno – novogodišnji paketi za stotinjak socijalno ugroženih, potrebitih obitelji s troje i više djece i samačka domaćinstva.- Želja nam je da simboličnim poklonom razveselimo sugrađane lošijeg materijalnog statusa za predstojeće blagdane. Paketi su vrijednosti 150 kuna, a sastoje se od prehrambenih artikala i sredstava za osobnu higijenu. Dijeliti će se

Tr a d i c i o n a l n o m a k c i j o m

Akcijom do poklon paketa za potrebiteosobama s područja Grada Buzeta i Opć ine Lan išće , i z j av i l a j e administratorica GDCK Buzet Lara Černeka.

F inanc i j ska s reds tva su prikupila osnovnoškolska djeca obilazeći buzetska domaćinstva tijekom jednog tjedna u mjesecu listopadu. U prostorijama CK primale su donacije obuće, odjeće i prehrambenih artikala.

1. susret mužikantiVrhuvšćine

Djeca i oni malo stariji, početnici i već iskusni meštri, svi s područja Vrhuštine ili pak porijeklom iz tog kraja okupili su se u Marčenegli kako bi glazbom proslavili tradicionalnu pučku fešru Petrovu. Iako se blagdan u tom mjestu obilježava već dugi niz g o d i n a , " S u s r e t m u ž i k a n t i Vrhuvšćine" održan je prvi put. A s obzirom na odaziv poklonika glazbe značio je tek početak nečega za što mnogi vjeruju da će postati tradicija.

Roditelji Giuliana i Rino Muzica, nakon podmirenja troškova njihovog neuspješno liječenog sina Denija odlučili su neutrošeni novac prikupljen u humanitarnim akcijama donirati u humanitarne svrhe. Odjelu za hematologiju i onkologiju Klinike za dječje bolesti KBC-a Rijeka, gdje se l i ječio Deni, poklonil i su neophodan grijač transfuzijskih i infuzijskih otopina za liječenje malih bolesnika, u vrijednosti 55 tisuća

Donacija roditelja D. Muzice KBC-u Rijekakuna. Početkom rujna uređaj je predan Odjelu uz nazočnost p roče ln ice p ro f . d r. Je lene Roganović, roditelja Giuliane i Rina, inicijatorice humanitarne akcije Dolores Zornada (uz Aleša Nežića) i Zlate Markežić, predstavnice Grada Buzeta. Uz aparat, Odjelu su poklonjene i slike – četiri godišnja doba, koje su izradili učenici Osnovne škole „Vazmoslav Gržalja“ Buzet – Područne škole Roč.

Drugi dio financijskih sredstava u iznosu od 80 tisuća kuna, namijenjen je za potrebe Medicinsko-biokemijskog laboratorija Omero Rauch u sklopu Istarskih domova zdravlja Pu la - I spostave Buzet . Hematološki analizator za analizu kompletne krvne slike, bit će u vlasništvu l a b o r a t o r i j a i n a r a s p o l a g a n j u s v i m građankama i građanima Buzeta.

Slavljenički koncert Pinguentumaodlazim draga, Projden kroz pasike, U mom kraju, Namisto molitve, Oj, pasiko moja….

Nekoliko mjeseci kasnije, u studenome, klapa je priredila još jedan koncert. Ovoga puta u Narodnom domu. Uz Pinguentume na koncertu je nastupila i klapa Grdelin iz Zagreba.

Članovi zlatne klapske obitelji, dobitnike prve Zlatne omiške stine čine: Aleksandar Pavletić - prvi tenor, Dragan Markežić i Mikele Presel - drugi tenori, Igor Jermaniš - bariton, Nenad Medica i Sandro Draščić – basi, te bariton i voditelj klape Sanjin Radović.

Jermanišu povelja, Neli lenta princeze ocjenjivao je i dvadeseteročlani žiri.

Žiri je ocijenio da je najbolju bisku, rakiju od imele s mjestom rođenja u Humu, najbolje napravio Kristijan Jermaniš iz Kjeke, pa je njemu dodijeljena Velika platinasta povelja. Lentama princeze i viteza ovog su puta počašćeni Nela Grabar iz Huma i Edi Maružin iz Gustafa. Njih je blagoslovio humski župan Elvis Perčić. Smotru su organizirali Udruga Hum i turističke zajednice Grada Buzeta i Istarske županije.

Buzeštini naslov je knjige autora Josipa Šipuša predstavljene u Narodnom domu u rujnu ove godine.

- Naslov knjige sam kaže gotovo sve što knjiga donosi. Sadrži 112 naslova, 56 preslika, 31 fotografiju i 12 presl ika između zapisa. Pripremajući rukopis za knjigu, dogovorno s urednikom Miroslavoma Sinčićem, odabrao sam i više tekstova i fotografija, ali uvršteno je koliko stane na 160 stranica. Odabir je urednikov, nakladnik je Reprezent iz Račica. Svi su zapisi činjenice vezane za Buzet i Buzeštinu, za Ćićariju i

Novinarski zapisi o Buzetu i

Novinarski zapisi o Buzetu i Buzeštinidio Oprtaljštine. Ako pitate zašto je vrijedilo knjigu napisati, rekao bih zato da ne ode sve u zaborav. Motiviralo me i 60 objavljenih priloga u Buzetskom zborniku, kaže Šipuš o knjizi koja će mladim naraštajima vjerno predstaviti djelić povijesti Buzeta.

I ove je godine premašena magična brojka - na 2. Buzet Classic Caru predstavilo se 107 povijesnih automobila. U starogradsku jezgru Buzeta stigli su iz cijele Hrvatske, Italije i Slovenije. Vozila kakva je već desetljećima nemoguće vidjeti na europskim prometnicama i ovog su puta mamila uzdahe i očaravali posjetitelje.

Najstarije je stiglo iz Portoroža, Slovenije. Riječ je rugbiju iz 1929. godine, vlasnika supružnika Gordane i Božidara Ipavec. U Europi postoje još samo dva ovakva primjerka. Duh vremena dočaravala je i glazba iz prošlosti. Svaki je trg ugostio vozila iz određenih godina. Najstarija su bila

Klasici okupirali Stari gradsmještena na središnjem trgu ispred crkve.

Sama manifestacija počela je već u prijepodnevnim satima, da bi predvečer tridesetak „staraca“ odvozilo reli Buzet-Hum-Roč-Buzet, te odradilo brdsku revijalnu utrku s Trga Fontana do Velih vrata. U sklopu manifestacije predstavila se i buzetska Turistička zajednica te AMK Buzet. Održan je i okrugli stol na temu „Uloga o ldt imera kao turističkog proizvoda“. Prisustvovali su predstavnici organizatora, Mjesnog odbora Stari grad, Grada Buzeta i njegove turističke zajednice ta Radio Zone, i direktor Turističke zajednice Istre, Denis Ivošević.

Buzetski list 20 Buzetski list21

VIJESTI Pripremila: Ana PISAKPripremila: Ana PISAK

Rijeke ljudi slijevale su se posl jednje nedjel je mjeseca studenoga u najmanji grad na svijetu, Hum, kako bi kušale jednu od 125 ponuđenih rakija 52 proizvođača. Ovdje se, naime, održala 11. Smotra domaćih rakija pod sloganom „Domaća rakija je naša medižija“. Sunčan dan i temperature iznad prosjeka u glagoljašku su utvrdu izmamile rekordan broj gost i ju. Osim pos jet i te l ja , i z ložene rak i je

Buzetska klapa Pinguentum još je jednom potvrdila kvalitetu. Nakon što je u srpnju u finalnoj večeri omiškog festivala izborila ovacije publike i treću nagradu stručnog žirija, u superfinalu je osvojila brončani štit s povijesnim grbom Omiša. Bio je to povod slavljeničkog koncert održanog u kolovozu na prepunom Trgu Vela šterna u starogradskoj jezgri Buzeta. U sat i pol vremena najbolja hrvatska klapa u toploj je kolovoškoj noći, u ambijentu kakav i priliči ovom kulturnom događaju, stvorila čaroliju koju može izazvati samo klapska pjesma. Nizali su napjev za napjevom: Bilo vavek veselo, Ja

Uoč i ob i l ježavanja Dana dobrovoljnih darovatelja krvi, buzetski gradonačelnik Valter Flego primio je predstavnike Gradskog društva Crvenog križa Buzet i dobrovoljne darovatelje jubilarce. Flego im se tom prilikom zahvalio, te istaknuo kako je njihova je gesta za svaku pohvalu s obzirom na teška vremena u kojima živimo.

P r i j e m u j e n a z o č i l a predsjednica Gradskog odbora

Zahvala jubilarnim darovateljima krvi

U sklopu akcije „Neka moja Istra blista naj nam Buzeština bije lipa čista“ Turistička zajednica Grada Buzeta provela je akciju „ M a r g e r i t a “ , i z b o r n a j u r e đ e n i j i h ž i v o t n i h prostora. Ci l j izbora je podizanje razine kvalitete života, turističkog okruženja i zaštite okoliša.

Nagrađeni:u ka tegor i j i ba lkona (ma la okućnica):1. Vilma Šćulac, Buzet2. Željka Černeka, Stari grad3. Nedjeljka i Gracijano Cunjac, Sovinjak

Akcija Margerita

u kategoriji okućnica:1. Obitelj Šverko, Buzet2. Obitelj Nemarnik, Roč3. Obitelj Prodan, Prašćari

Najuređeniji poslovno – gospodarski objekti su: frizerski salon „Denija“, Buzet, i konoba „Kolinasi“, Kolinasi.

E k i p a b u z e t s k e H i t n e medicinske pomoći osvojila je 2. mjesto na 9. Međunarodnom natjecanju hitnih pomoći Cro Rescue održanom u sklopu ovogodišnjeg INTERPROTEX-a, sajma zaštite o s o b a i i m o v i n e , j e d i n o g specijaliziranog sajma zaštite u Hrvatskoj. Sajam se održavao od 27. do 30. rujna u Zagrebu. Ekipu buzetske Hitne medicinske pomoći činili su: Dalija Bilić, Dorijana Bassiato i Boris Pavlović.

Srebro buzetskoj Hitnoj

Crvenog križa Buzet Ervina Šurković-Kisiček i administratorica Lara Černeka. Kako je rekla Ervina Šurković-Kisiček, Buzet je prema broju stanovnika u Istarskoj županiji na prvom, a u Hrvatskoj na petnaestom mjestu u darivanju krvi.

Olivio Prodan dao je krv 75 puta, a po 50 puta krv su dali: Zorko Belac, Rino Brnobić, Dražen Šverko i Neven Stepančić. Svi su primili priznanja

Hrvatskog Crvenog križa i Gradskog odbora te prigodan dar Grada Buzeta, knjigu "Novinarski zapisi o Buzetu i Buzeštini" autora Josipa Šipuša.

GDCK Buzet je za dobrovoljne darovatelje krvi 15. listopada organiziralo izlet na Plitvička jezera i Rastoke. To tradicionalno godišnje okupljanje simbolična je nagrada svim darovateljima.

„Solidarnost na djelu“ Gradskog društva Crvenog križa Buzet prikupljeno je 16,5 tisuća kuna. Tim će se sredstvima kupiti božićno – novogodišnji paketi za stotinjak socijalno ugroženih, potrebitih obitelji s troje i više djece i samačka domaćinstva.- Želja nam je da simboličnim poklonom razveselimo sugrađane lošijeg materijalnog statusa za predstojeće blagdane. Paketi su vrijednosti 150 kuna, a sastoje se od prehrambenih artikala i sredstava za osobnu higijenu. Dijeliti će se

Tr a d i c i o n a l n o m a k c i j o m

Akcijom do poklon paketa za potrebiteosobama s područja Grada Buzeta i Opć ine Lan išće , i z j av i l a j e administratorica GDCK Buzet Lara Černeka.

F inanc i j ska s reds tva su prikupila osnovnoškolska djeca obilazeći buzetska domaćinstva tijekom jednog tjedna u mjesecu listopadu. U prostorijama CK primale su donacije obuće, odjeće i prehrambenih artikala.

1. susret mužikantiVrhuvšćine

Djeca i oni malo stariji, početnici i već iskusni meštri, svi s područja Vrhuštine ili pak porijeklom iz tog kraja okupili su se u Marčenegli kako bi glazbom proslavili tradicionalnu pučku fešru Petrovu. Iako se blagdan u tom mjestu obilježava već dugi niz g o d i n a , " S u s r e t m u ž i k a n t i Vrhuvšćine" održan je prvi put. A s obzirom na odaziv poklonika glazbe značio je tek početak nečega za što mnogi vjeruju da će postati tradicija.

Roditelji Giuliana i Rino Muzica, nakon podmirenja troškova njihovog neuspješno liječenog sina Denija odlučili su neutrošeni novac prikupljen u humanitarnim akcijama donirati u humanitarne svrhe. Odjelu za hematologiju i onkologiju Klinike za dječje bolesti KBC-a Rijeka, gdje se l i ječio Deni, poklonil i su neophodan grijač transfuzijskih i infuzijskih otopina za liječenje malih bolesnika, u vrijednosti 55 tisuća

Donacija roditelja D. Muzice KBC-u Rijekakuna. Početkom rujna uređaj je predan Odjelu uz nazočnost p roče ln ice p ro f . d r. Je lene Roganović, roditelja Giuliane i Rina, inicijatorice humanitarne akcije Dolores Zornada (uz Aleša Nežića) i Zlate Markežić, predstavnice Grada Buzeta. Uz aparat, Odjelu su poklonjene i slike – četiri godišnja doba, koje su izradili učenici Osnovne škole „Vazmoslav Gržalja“ Buzet – Područne škole Roč.

Drugi dio financijskih sredstava u iznosu od 80 tisuća kuna, namijenjen je za potrebe Medicinsko-biokemijskog laboratorija Omero Rauch u sklopu Istarskih domova zdravlja Pu la - I spostave Buzet . Hematološki analizator za analizu kompletne krvne slike, bit će u vlasništvu l a b o r a t o r i j a i n a r a s p o l a g a n j u s v i m građankama i građanima Buzeta.

Slavljenički koncert Pinguentumaodlazim draga, Projden kroz pasike, U mom kraju, Namisto molitve, Oj, pasiko moja….

Nekoliko mjeseci kasnije, u studenome, klapa je priredila još jedan koncert. Ovoga puta u Narodnom domu. Uz Pinguentume na koncertu je nastupila i klapa Grdelin iz Zagreba.

Članovi zlatne klapske obitelji, dobitnike prve Zlatne omiške stine čine: Aleksandar Pavletić - prvi tenor, Dragan Markežić i Mikele Presel - drugi tenori, Igor Jermaniš - bariton, Nenad Medica i Sandro Draščić – basi, te bariton i voditelj klape Sanjin Radović.

Jermanišu povelja, Neli lenta princeze ocjenjivao je i dvadeseteročlani žiri.

Žiri je ocijenio da je najbolju bisku, rakiju od imele s mjestom rođenja u Humu, najbolje napravio Kristijan Jermaniš iz Kjeke, pa je njemu dodijeljena Velika platinasta povelja. Lentama princeze i viteza ovog su puta počašćeni Nela Grabar iz Huma i Edi Maružin iz Gustafa. Njih je blagoslovio humski župan Elvis Perčić. Smotru su organizirali Udruga Hum i turističke zajednice Grada Buzeta i Istarske županije.

Buzeštini naslov je knjige autora Josipa Šipuša predstavljene u Narodnom domu u rujnu ove godine.

- Naslov knjige sam kaže gotovo sve što knjiga donosi. Sadrži 112 naslova, 56 preslika, 31 fotografiju i 12 presl ika između zapisa. Pripremajući rukopis za knjigu, dogovorno s urednikom Miroslavoma Sinčićem, odabrao sam i više tekstova i fotografija, ali uvršteno je koliko stane na 160 stranica. Odabir je urednikov, nakladnik je Reprezent iz Račica. Svi su zapisi činjenice vezane za Buzet i Buzeštinu, za Ćićariju i

Novinarski zapisi o Buzetu i

Novinarski zapisi o Buzetu i Buzeštinidio Oprtaljštine. Ako pitate zašto je vrijedilo knjigu napisati, rekao bih zato da ne ode sve u zaborav. Motiviralo me i 60 objavljenih priloga u Buzetskom zborniku, kaže Šipuš o knjizi koja će mladim naraštajima vjerno predstaviti djelić povijesti Buzeta.

I ove je godine premašena magična brojka - na 2. Buzet Classic Caru predstavilo se 107 povijesnih automobila. U starogradsku jezgru Buzeta stigli su iz cijele Hrvatske, Italije i Slovenije. Vozila kakva je već desetljećima nemoguće vidjeti na europskim prometnicama i ovog su puta mamila uzdahe i očaravali posjetitelje.

Najstarije je stiglo iz Portoroža, Slovenije. Riječ je rugbiju iz 1929. godine, vlasnika supružnika Gordane i Božidara Ipavec. U Europi postoje još samo dva ovakva primjerka. Duh vremena dočaravala je i glazba iz prošlosti. Svaki je trg ugostio vozila iz određenih godina. Najstarija su bila

Klasici okupirali Stari gradsmještena na središnjem trgu ispred crkve.

Sama manifestacija počela je već u prijepodnevnim satima, da bi predvečer tridesetak „staraca“ odvozilo reli Buzet-Hum-Roč-Buzet, te odradilo brdsku revijalnu utrku s Trga Fontana do Velih vrata. U sklopu manifestacije predstavila se i buzetska Turistička zajednica te AMK Buzet. Održan je i okrugli stol na temu „Uloga o ldt imera kao turističkog proizvoda“. Prisustvovali su predstavnici organizatora, Mjesnog odbora Stari grad, Grada Buzeta i njegove turističke zajednice ta Radio Zone, i direktor Turističke zajednice Istre, Denis Ivošević.

Ta se izložba, u ovom obliku i opsegu, pripremala gotovo cijelo ljeto. Bez pomoći djelatnika gradskog komunalnog poduzeća Park, koji su neumorno i u više navrata prenosili kutije i kutije predmeta, a na kraju i namještaja u Muzej, te Manuela Sirotića i Dijane Kolaković koji su puno pomogli pri čišćenja predmeta, njihova pripremanja za izložbeni postav i na kraju i pri samom postavu, izložba ne bi bila toliko zanimljiva i opsežna.

Veliki posao

Buzetski list 22 Buzetski list23

BAŠTINA

Iz ostavštine Slavomira Cerovca

ŽIVOTNA ZBIRKA VELIKOGSAKUPLJAČA Ostavština sadrži devetnaest manjih zbirki ili

tematskih cjelina, sveukupno šestotinjak većih i preko

2000 manjih predmeta.Saša NIKOLIĆ

Pučko otvoreno učilište Augustin Vivoda i Mira Jasprica iz Rijeke, dotadašnja vlasnica ostavštine s t rastvenog ko lekc ionara Slavomira Cerovca, sklopili su ugovor o kupoprodaji kojim se, za potrebe Zavičajnog muzeja u Buzetu, otkupljuje navedena ostavština. Za šestotinjak većih i preko dvije tisuće manjih predmeta, Grad Buzet je osigurao oko 200 tisuća kuna, a dio povijesnih predmeta u rujnu je, na blagdan Sv. Marije Male po kojem se slavi Dan Grada Buzeta, predstavljen na izložbi u buzetskom Zavičajnom muzeju. Izložbu je otvorio buzetski gradonačelnik Valter Flego.

Slavomir Cerovac (1902. –1979.), na Buzeštini poznat kao Miro Blažinčić, bio je jedan od utemeljitelja i prvi djelatnik Zavičajnoga muzeja u Buzetu, koji je u njemu radio više od jednog desetljeća, do 1972. godine. Neumorno je prikupljao muzejsku građu za potrebe Muzeja, a stvarao je i vlastitu zb i rku predmeta ko je je pronalazio u Buzetu i bližoj okolici. Prema zapisima na nekima od njih, čini se da je prve primjerke prikupio još oko 1950. godine, te se time nastavio baviti sve do preseljenja u Opatiju sredinom sedamdesetih godina prošloga stoljeća.

U navedenom vremenu sakupio je sadržajno bogatu i brojčano opsežnu ostavštinu, koja tematskim karakterom predmeta pokriva različite aspekte života i rada, od etnografskih predmeta ruralnog stanovništva do zametaka građanskog života.

U svibnju 2011. godine

Prvi djelatnik muzeja

djelomično popisao i opisao pov jesn iča r umjetnos t i i arheolog iz Rijeke, Berislav Valušek. Radeći na zbirci početkom 2009. godine, zapisao je kako se "zbirka sastoji od namještaja, slika, hladnog i top log o ruž ja , m i l i ta r i j e , keramike, satova, svjećnjaka, gramofona, pegli, mlinaca za kavu, lula, tabakera, znački, numizmat ike , poš tansk ih m a r a k a , g l a z b e n i h instrumenata, etnografskih p r e d m e t a , r a z l i č i t i h dokumenata, arheoloških i geoloških nalaza i variae".

Od maraka do namještaja

Prvi je zbirku pregledao, zbirke, a posebno popisivanjem predmeta u cilju njihova otkupa, za jedno s d je latn icama Povijesnog muzeja Istre u Puli Katarinom Pocedić i Lanom Skuljan, ustanovljeno je da navedena ostavština sadrži devetnaest manjih zbirki ili tematskih cjelina: namještaj, vatreno oružje i pribor, hladno oružje i pribor, satove, glačala, mlince za kavu, tabakere, lule, fenjere, svijećnjake i svjetiljke, etnografske predmete, sakralne predmete, slike i okvire, medalje, plakete, odličja, privjeske, značke, knjige i časopise, mini

Kutije šibica i omoti voća

Višekratnim pregledima

bočice s alkoholnim pićima, arheološke ostatke i predmete različite namjene. Radi se o 600-tinjak većih i preko 2000 manjih predmeta – u prvom redu tu mislim na značke, odličja, plakete i njima slične.

Uz do sada navedene, sastavni su dijelovi ostavštine i zbirka kutija šibica i cigareta, pa onda kao kuriozitet zbirka papirnatih omota kojima je bilo omotano razno voće, najčešće naranče i limuni, različiti stari dokumenti, papirnati novac, te audio zapisi na magnetofonskim t r a k a m a ko j e te k t r e b a preslušati i otkriti koje se bogatstvo nematerijalne baštine u njima krije.

Mira Blažinčića pokazao je kako j e v e ć i n a p r e d m e t a srednjoeuropske provenijencije, ali ih ima i iz drugih krajeva, s područja Mediterana, dalekog istoka i Amerike. Kronološki, uz manj i bro j nešto star i j ih artefakata i arheološku građu, (predmeti) pokrivaju vremenski raspon od kraja XVIII. do sredine XX. stoljeća.

Razdoblje je to kada je Buzet, zajedno s Istrom, kraće vrijeme početkom XIX. stoljeća bio u sklopu Napoleonove carevine, te

Iz srednje Europe

Dosadašnji rad na ostavštini

se onda nalazio u sastavu habsburške monarhije, odnosno Austrougarske, da bi tijekom XX. stoljeća bio u sastavu kraljevine Italije i jugoslavenske države.Istaknimo ovdje samo nekoliko predmeta čija vrijednost (i to ne samo u novcu) i značaj prelaze granice našega grada i među i s t o r o d n i m p r i m j e r c i m a zauzimaju istaknuto mjesto.

Sat od pozlaćenog drva

Kaminski sat u empire (ampir) stilu pogonjen na oprugu i z r a đ e n o d t o k a r e n o g , rezbarenog i pozlaćenog drva

Bivša vlasnica zbirke, Mira Jasprica, nije mogla prisustvovati otvaranju izložbe no telegramom je prisutnima poručila: „Toplo zahvaljujem Gradu Buzetu i gospodinu Nikoliću što su omogućili da djelo moga oca nastavi živjeti“.

rad je bečkog urara Tobiasa Flashgea koji je djelovao između 1788. i 1831. godine. Iz istog je r a z d o b l j a i d ž e p n i s a t londonskog urara Georga Priora.Pravi raritet su i zidni satovi pogonjeni utezima, s ukrasnim pločama izrađenim od željeza ili drveta, željeznih ili mesinganih mehanizama.

Spomenimo i revolver s bubnjem za 10 metaka oružara Maurice Arenda iz Liegea, koji je oružje proizvodio između 1857. i 1889. godine i u to vrijeme p r i j av io 10 p a tena ta z a revolvere.

Na koži jednog od spremnika

za barut je prešani žig Teophilus Richard, tvornice koja je Birminghamu u Engleskoj počela proizvoditi oružje još 1810. godine.

Tih i takvih predmeta, naravno ima još, ali osobit značaj ove zbirke leži upravo u činjenici da ju je njen utemeljitelj i prvotni v lasnik najveć im di je lom prikupio baš na području Buzeštine, pa ona kao takva svjedoči o jednom aspektu života građanskog Buzeta s prijelaza iz XIX. u XX. stoljeće, upravo u ono vrijeme koje nastojimo na neki način oživjeti "Subotinom po starinski", a koji do sada možda i nije bio toliko poznat.

Prikupljeni na Buzeštini

Zahvala vlasnice

Ta se izložba, u ovom obliku i opsegu, pripremala gotovo cijelo ljeto. Bez pomoći djelatnika gradskog komunalnog poduzeća Park, koji su neumorno i u više navrata prenosili kutije i kutije predmeta, a na kraju i namještaja u Muzej, te Manuela Sirotića i Dijane Kolaković koji su puno pomogli pri čišćenja predmeta, njihova pripremanja za izložbeni postav i na kraju i pri samom postavu, izložba ne bi bila toliko zanimljiva i opsežna.

Veliki posao

Buzetski list 22 Buzetski list23

BAŠTINA

Iz ostavštine Slavomira Cerovca

ŽIVOTNA ZBIRKA VELIKOGSAKUPLJAČA Ostavština sadrži devetnaest manjih zbirki ili

tematskih cjelina, sveukupno šestotinjak većih i preko

2000 manjih predmeta.Saša NIKOLIĆ

Pučko otvoreno učilište Augustin Vivoda i Mira Jasprica iz Rijeke, dotadašnja vlasnica ostavštine s t rastvenog ko lekc ionara Slavomira Cerovca, sklopili su ugovor o kupoprodaji kojim se, za potrebe Zavičajnog muzeja u Buzetu, otkupljuje navedena ostavština. Za šestotinjak većih i preko dvije tisuće manjih predmeta, Grad Buzet je osigurao oko 200 tisuća kuna, a dio povijesnih predmeta u rujnu je, na blagdan Sv. Marije Male po kojem se slavi Dan Grada Buzeta, predstavljen na izložbi u buzetskom Zavičajnom muzeju. Izložbu je otvorio buzetski gradonačelnik Valter Flego.

Slavomir Cerovac (1902. –1979.), na Buzeštini poznat kao Miro Blažinčić, bio je jedan od utemeljitelja i prvi djelatnik Zavičajnoga muzeja u Buzetu, koji je u njemu radio više od jednog desetljeća, do 1972. godine. Neumorno je prikupljao muzejsku građu za potrebe Muzeja, a stvarao je i vlastitu zb i rku predmeta ko je je pronalazio u Buzetu i bližoj okolici. Prema zapisima na nekima od njih, čini se da je prve primjerke prikupio još oko 1950. godine, te se time nastavio baviti sve do preseljenja u Opatiju sredinom sedamdesetih godina prošloga stoljeća.

U navedenom vremenu sakupio je sadržajno bogatu i brojčano opsežnu ostavštinu, koja tematskim karakterom predmeta pokriva različite aspekte života i rada, od etnografskih predmeta ruralnog stanovništva do zametaka građanskog života.

U svibnju 2011. godine

Prvi djelatnik muzeja

djelomično popisao i opisao pov jesn iča r umjetnos t i i arheolog iz Rijeke, Berislav Valušek. Radeći na zbirci početkom 2009. godine, zapisao je kako se "zbirka sastoji od namještaja, slika, hladnog i top log o ruž ja , m i l i ta r i j e , keramike, satova, svjećnjaka, gramofona, pegli, mlinaca za kavu, lula, tabakera, znački, numizmat ike , poš tansk ih m a r a k a , g l a z b e n i h instrumenata, etnografskih p r e d m e t a , r a z l i č i t i h dokumenata, arheoloških i geoloških nalaza i variae".

Od maraka do namještaja

Prvi je zbirku pregledao, zbirke, a posebno popisivanjem predmeta u cilju njihova otkupa, za jedno s d je latn icama Povijesnog muzeja Istre u Puli Katarinom Pocedić i Lanom Skuljan, ustanovljeno je da navedena ostavština sadrži devetnaest manjih zbirki ili tematskih cjelina: namještaj, vatreno oružje i pribor, hladno oružje i pribor, satove, glačala, mlince za kavu, tabakere, lule, fenjere, svijećnjake i svjetiljke, etnografske predmete, sakralne predmete, slike i okvire, medalje, plakete, odličja, privjeske, značke, knjige i časopise, mini

Kutije šibica i omoti voća

Višekratnim pregledima

bočice s alkoholnim pićima, arheološke ostatke i predmete različite namjene. Radi se o 600-tinjak većih i preko 2000 manjih predmeta – u prvom redu tu mislim na značke, odličja, plakete i njima slične.

Uz do sada navedene, sastavni su dijelovi ostavštine i zbirka kutija šibica i cigareta, pa onda kao kuriozitet zbirka papirnatih omota kojima je bilo omotano razno voće, najčešće naranče i limuni, različiti stari dokumenti, papirnati novac, te audio zapisi na magnetofonskim t r a k a m a ko j e te k t r e b a preslušati i otkriti koje se bogatstvo nematerijalne baštine u njima krije.

Mira Blažinčića pokazao je kako j e v e ć i n a p r e d m e t a srednjoeuropske provenijencije, ali ih ima i iz drugih krajeva, s područja Mediterana, dalekog istoka i Amerike. Kronološki, uz manj i bro j nešto star i j ih artefakata i arheološku građu, (predmeti) pokrivaju vremenski raspon od kraja XVIII. do sredine XX. stoljeća.

Razdoblje je to kada je Buzet, zajedno s Istrom, kraće vrijeme početkom XIX. stoljeća bio u sklopu Napoleonove carevine, te

Iz srednje Europe

Dosadašnji rad na ostavštini

se onda nalazio u sastavu habsburške monarhije, odnosno Austrougarske, da bi tijekom XX. stoljeća bio u sastavu kraljevine Italije i jugoslavenske države.Istaknimo ovdje samo nekoliko predmeta čija vrijednost (i to ne samo u novcu) i značaj prelaze granice našega grada i među i s t o r o d n i m p r i m j e r c i m a zauzimaju istaknuto mjesto.

Sat od pozlaćenog drva

Kaminski sat u empire (ampir) stilu pogonjen na oprugu i z r a đ e n o d t o k a r e n o g , rezbarenog i pozlaćenog drva

Bivša vlasnica zbirke, Mira Jasprica, nije mogla prisustvovati otvaranju izložbe no telegramom je prisutnima poručila: „Toplo zahvaljujem Gradu Buzetu i gospodinu Nikoliću što su omogućili da djelo moga oca nastavi živjeti“.

rad je bečkog urara Tobiasa Flashgea koji je djelovao između 1788. i 1831. godine. Iz istog je r a z d o b l j a i d ž e p n i s a t londonskog urara Georga Priora.Pravi raritet su i zidni satovi pogonjeni utezima, s ukrasnim pločama izrađenim od željeza ili drveta, željeznih ili mesinganih mehanizama.

Spomenimo i revolver s bubnjem za 10 metaka oružara Maurice Arenda iz Liegea, koji je oružje proizvodio između 1857. i 1889. godine i u to vrijeme p r i j av io 10 p a tena ta z a revolvere.

Na koži jednog od spremnika

za barut je prešani žig Teophilus Richard, tvornice koja je Birminghamu u Engleskoj počela proizvoditi oružje još 1810. godine.

Tih i takvih predmeta, naravno ima još, ali osobit značaj ove zbirke leži upravo u činjenici da ju je njen utemeljitelj i prvotni v lasnik najveć im di je lom prikupio baš na području Buzeštine, pa ona kao takva svjedoči o jednom aspektu života građanskog Buzeta s prijelaza iz XIX. u XX. stoljeće, upravo u ono vrijeme koje nastojimo na neki način oživjeti "Subotinom po starinski", a koji do sada možda i nije bio toliko poznat.

Prikupljeni na Buzeštini

Zahvala vlasnice

projekt kojim turistima prezentiramo ono što još nitko u Hrvatskoj nije, a to je izrada freske u buon fresco tehnici.

Program se sastoji u tome da kostimirani turistički vodič provede turiste po Roču gdje na licu mjesta, u crkvicama, razgledaju freske i steknu neka saznanja o njima. Potom kreću u atelje gdje se u opuštajućoj atmosferi (srednjovjekovna muzika, svijeće) sami izrađuju freske i potpisuju ih na glagoljici. Sve pod budim okom kostimiranog umjetnika. Fresku koju izrade, turisti nose kući kao originalni suvenir iz Roča, pojasnila je Zdenka.

Nagrada za jedinstvenu ideju

Spomenuti projekt prošle je godine dobio nagradu "Zlatna koza-Capra d`oro" Istarske turističke zajednice, za izniman uspjeh u marketinškim aktivnostima. Projekt je prepoznalo i Ministarstvo turizma te su mu odobrena sredstva za marketinške aktivnosti i promociju. Dodijeljena mu je, također, prva nagrada u kategoriji Kulturni turizam – interaktivni turistički programi, na natječaju kojeg je objavila udruga "Burza suvenira".

O glagoljici s Žaknom Jurjem

Agencija je odnedavno bogatija za još jedan program vezan uz glagoljicu "S Žaknom Jurjem kroz Roč, Aleju glagoljaša i Hum". Kostim Žakna Jurja je osmišljen u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku iz

Zagreba. Program će pretežno biti namijenjen školskim ekskurzijama no u agenciji ciljaju i na američko i britansko, talijansko i njemačko te kinesko turističko tržište.

Kako smo orijentirani na turizam doživljaja, balon se definitivno uklopio u našu ponudu te ga namjeravamo zadržati i dalje, kažu vlasnici Gral putovanja.

Objediniti lokalne ponuđače

Ima više razloga zašto su za sjedište agencije odabrali Buzet. Riječ je o ljepoti i prirodnoj raznolikosti koju unutrašnja, zelena Istra pruža.

- Taj dio ima značajne prednosti za razvoj turizma, ukoliko se resursi uspiju na pravilan način razviti i koristiti. Stoga je naš cilj objediniti lokalne ponuđače (tartufi, vino, med, maslinovo ulje...), sportaše (biciklisti, paraglajderi, penjači, planinari...), ugostitelje (smještaj, konobe...), vodiče i ostalo kako bi zajedno prezentirali svoju regiju i pružili u potpunosti autohton i samoodrživ proizvod koji se na turističkom tržištu traži. U skladu s našim ciljem, surađujemo s domaćim ljudima, ugostitelj ima, agencijama i turističkim djelatnicima kako bi zajedno pridonijeli razvoju unutrašnjosti sjeverne Istre i prosperitetu lokalne zajednice, kažu nam Ivana i Marko.

Buzetski list 24 Buzetski list25

TURISTIČKE AGENCIJE

ISTRIANA TRAVEL

TURISTI STVARAJU FRESKE

istraživanju kako domaćih tako i inozemnih destinacija naveli su Zdenku Majcan da pokrene projekt u turističkoj branši. Godine 2007. osniva malu boutique turističku agenciju i DMC „Istriana travel“ sa sjedištem u Vrhu nedaleko Buzeta.

Naglasak na Buzeštini

- S obzirom da Buzeština i Istra imaju mnogo toga što još, u turističkom pogledu, nije istraženo, odlučila sam se na osnivanje vlastite turističke agencije čiji bi programi bili drukčij i , originalnij i te omogućavali produženje turističke sezone i bili prilika za jedinstveni odmor u Istri i na Buzeštini, ističe Zdenka.

Namjera joj je, kaže, predstavi svijetu istarsku baštinu i njezine najskrivenije kutke s naglaskom na buzetskom području, koje je i najzastupljenije u programima agencije. Cilj je zadovoljiti znatiželju turista kreirajući jedinstveni odmor i pružajući "first class" usluge, što uspijeva dobrom suradnjom s najboljim hotelima, restoranima i turističkim vodičima u regiji.

Želja i afinitet prema putovanju i

Da bi se privukli turisti potrebni su osim kvalitetne usluge i originalni programi koji će izazvati znatiželju i omogućiti gostu da i sam bude kreativan, nit je vodilja Zdenke Majcan, vlasnice male buzetske turističke agencije.

GRAL PUTOVANJA

BALONOM IZNADISTRE Naši programi namijenjeni gostima

koji dolaze u Istru dijele se na: Istraži Istru, Osjeti Istru, Okusi Istru, objašnjavaju Ivana Malović i Marko Gregurić vlasnici „Gral putovanja“

moguće je krenuti u ekskluzivni lov na tartufe, biti sudionik ročke freskoslikarske radionice, upoznati, uz pomoć kostimiranog turističkog voditelja Žakna Jurja, Roč, Hum i Aleju glagoljaša, upustiti se u let paragliderom, ići na hiking ture, obići najčuvenije vinske podrume, upoznati se s proizvodnjom maslinovog ulja u Istri, šetati poljima lavande, voziti biciklom po Parenzani pa čak i zaviriti u svemir…..

- Od samog osnutka krenuli smo s idejom o privatnim i posebnim "a la carte" turama kojima prezentiramo našu baštinu. Za takav vid turizma odlučuju se vrlo educirani i zahtjevni gosti, pa je zadovoljavanje njihovih želja pravi izazov, rekla je Zdenka.

U „buon fresco“ tehnici

Međutim, ono na što su posebno ponosni uključeni u rad ove agencije jest ročka freskoslikarska radionica.

- Radeći kao asistent na projektu Istarske Županije "Heart of Istria - Srce Istre" uočila sam postojanje turističkih itinerera i programa koji samo čekaju na nekoga tko bi ih otkrio i proveo. Tako je u suradnji i dogovoru s turističkim vodičem Deanom Prodanom i ročkim likovnim umjetnikom Harijem Vidovićem nastala turistička likovna radionica slikanja fresaka. Zajednički smo osmislili

Zahtjevi gosta izazov

Zahvaljujući bogatoj ponudi ove agencije

Mladi i ambiciozni Ivana Malović iz Buzeta i Marko Gregurić iz Zagreba odlučili su krenuti poduzetničkim vodama, i to ne bilo kakvima već po mnogočemu jed ins tven im, opuštajućim, edukativnim i vrlo dobro osmišljenim projektom. Otvorili su turističku agenciju „Gral putovanja“, s trenutačnim sjedištem u industrijskoj zoni Mažinjica kraj Buzeta, s intencijom skorog preseljenja na frekventniju lokaciju u samom središtu grada Buzeta.

Istraži, osjeti, okusi Istru

Agencija je svojim poslovanjem i trenutnom ponudom orijentirana na putovanja Hrvatskom, Europom i svijetom. Višednevni aranžmani po Istri uključuju autohtone proizvode, lokalne ponuđače i ugostitelje kako bi za područje sjeverne i središnje Istre postali DMC, što je dio vizije postojanja. U svrhu realizacije postavljene vizije, Gral putovanja aktivno radi na diferenciranoj ponudi koja se temelji na resursima područja na kojem djeluje, a sve u skladu s brandom grada Buzeta.

- Danas je turizam industrija doživljaja,

stoga kroz svoju ponudu želimo pružiti jedinstvenu atmosferu destinacije u kojoj djelujemo. Tako se naši programi namijenjeni gostima koji dolaze u Istru dijele na: Istraži Istru, Osjeti Istru, Okusi Istru. Važno je napomenuti da su programi koncipirani na način da turisti aktivno sudjeluju u svakom programu i imaju priliku sami doživjeti način na koji se nešto radi, priprema i sl., pojašnjavaju Ivana i Marko.

Jedinstveni na tržištu

„Proizvod“ kojim su se ovo ljeto predstavili javnosti, kako bi ih lokalno stanovništvo upoznalo i kako bi počeli graditi vlastitu tržišnu poziciju, jest let balonom.

- Kako na domaćem tržištu takva ponuda ne postoji, bilo smo dočekani s veseljem i što je najvažnije, s interesom. Zanimljivo kod balona je to što je njime nemoguće upravljati, osim „loviti“ odgovarajući smjer vjetra na određenim visinama kako bi se odletjelo u željenom smjeru. U ponudi za sada imamo let balonom koji je trenutno najveći u Hrvatskoj, zapremine 4400 kubnih metara i može prihvatiti 6 osoba i pilota koji njime upravlja.

Kako smo orijentirani na turizam doživljaja, balon se definitivno uklopio u našu ponudu te ga namjeravamo zadržati i dalje, kažu vlasnici Gral putovanja.

Objediniti lokalne ponuđače

Ima više razloga zašto su za sjedište agencije odabrali Buzet. Riječ je o ljepoti i prirodnoj raznolikosti koju unutrašnja, zelena Istra pruža.

- Taj dio ima značajne prednosti za razvoj turizma, ukoliko se resursi uspiju na pravilan način razviti i koristiti. Stoga je naš cilj objediniti lokalne ponuđače (tartufi, vino, med, maslinovo ulje...), sportaše (biciklisti, paraglajderi, penjači, planinari...), ugostitelje (smještaj, konobe...), vodiče i ostalo kako bi zajedno prezentirali svoju regiju i pružili u potpunosti autohton i samoodrživ proizvod koji se na turističkom tržištu traži. U skladu s našim ciljem, surađujemo s domaćim ljudima, ugostitelj ima, agencijama i turističkim djelatnicima kako bi zajedno pridonijeli razvoju unutrašnjosti sjeverne Istre i prosperitetu lokalne zajednice, kažu nam Ivana i Marko.

Ana PISAK

projekt kojim turistima prezentiramo ono što još nitko u Hrvatskoj nije, a to je izrada freske u buon fresco tehnici.

Program se sastoji u tome da kostimirani turistički vodič provede turiste po Roču gdje na licu mjesta, u crkvicama, razgledaju freske i steknu neka saznanja o njima. Potom kreću u atelje gdje se u opuštajućoj atmosferi (srednjovjekovna muzika, svijeće) sami izrađuju freske i potpisuju ih na glagoljici. Sve pod budim okom kostimiranog umjetnika. Fresku koju izrade, turisti nose kući kao originalni suvenir iz Roča, pojasnila je Zdenka.

Nagrada za jedinstvenu ideju

Spomenuti projekt prošle je godine dobio nagradu "Zlatna koza-Capra d`oro" Istarske turističke zajednice, za izniman uspjeh u marketinškim aktivnostima. Projekt je prepoznalo i Ministarstvo turizma te su mu odobrena sredstva za marketinške aktivnosti i promociju. Dodijeljena mu je, također, prva nagrada u kategoriji Kulturni turizam – interaktivni turistički programi, na natječaju kojeg je objavila udruga "Burza suvenira".

O glagoljici s Žaknom Jurjem

Agencija je odnedavno bogatija za još jedan program vezan uz glagoljicu "S Žaknom Jurjem kroz Roč, Aleju glagoljaša i Hum". Kostim Žakna Jurja je osmišljen u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku iz

Zagreba. Program će pretežno biti namijenjen školskim ekskurzijama no u agenciji ciljaju i na američko i britansko, talijansko i njemačko te kinesko turističko tržište.

Kako smo orijentirani na turizam doživljaja, balon se definitivno uklopio u našu ponudu te ga namjeravamo zadržati i dalje, kažu vlasnici Gral putovanja.

Objediniti lokalne ponuđače

Ima više razloga zašto su za sjedište agencije odabrali Buzet. Riječ je o ljepoti i prirodnoj raznolikosti koju unutrašnja, zelena Istra pruža.

- Taj dio ima značajne prednosti za razvoj turizma, ukoliko se resursi uspiju na pravilan način razviti i koristiti. Stoga je naš cilj objediniti lokalne ponuđače (tartufi, vino, med, maslinovo ulje...), sportaše (biciklisti, paraglajderi, penjači, planinari...), ugostitelje (smještaj, konobe...), vodiče i ostalo kako bi zajedno prezentirali svoju regiju i pružili u potpunosti autohton i samoodrživ proizvod koji se na turističkom tržištu traži. U skladu s našim ciljem, surađujemo s domaćim ljudima, ugostitelj ima, agencijama i turističkim djelatnicima kako bi zajedno pridonijeli razvoju unutrašnjosti sjeverne Istre i prosperitetu lokalne zajednice, kažu nam Ivana i Marko.

Buzetski list 24 Buzetski list25

TURISTIČKE AGENCIJE

ISTRIANA TRAVEL

TURISTI STVARAJU FRESKE

istraživanju kako domaćih tako i inozemnih destinacija naveli su Zdenku Majcan da pokrene projekt u turističkoj branši. Godine 2007. osniva malu boutique turističku agenciju i DMC „Istriana travel“ sa sjedištem u Vrhu nedaleko Buzeta.

Naglasak na Buzeštini

- S obzirom da Buzeština i Istra imaju mnogo toga što još, u turističkom pogledu, nije istraženo, odlučila sam se na osnivanje vlastite turističke agencije čiji bi programi bili drukčij i , originalnij i te omogućavali produženje turističke sezone i bili prilika za jedinstveni odmor u Istri i na Buzeštini, ističe Zdenka.

Namjera joj je, kaže, predstavi svijetu istarsku baštinu i njezine najskrivenije kutke s naglaskom na buzetskom području, koje je i najzastupljenije u programima agencije. Cilj je zadovoljiti znatiželju turista kreirajući jedinstveni odmor i pružajući "first class" usluge, što uspijeva dobrom suradnjom s najboljim hotelima, restoranima i turističkim vodičima u regiji.

Želja i afinitet prema putovanju i

Da bi se privukli turisti potrebni su osim kvalitetne usluge i originalni programi koji će izazvati znatiželju i omogućiti gostu da i sam bude kreativan, nit je vodilja Zdenke Majcan, vlasnice male buzetske turističke agencije.

GRAL PUTOVANJA

BALONOM IZNADISTRE Naši programi namijenjeni gostima

koji dolaze u Istru dijele se na: Istraži Istru, Osjeti Istru, Okusi Istru, objašnjavaju Ivana Malović i Marko Gregurić vlasnici „Gral putovanja“

moguće je krenuti u ekskluzivni lov na tartufe, biti sudionik ročke freskoslikarske radionice, upoznati, uz pomoć kostimiranog turističkog voditelja Žakna Jurja, Roč, Hum i Aleju glagoljaša, upustiti se u let paragliderom, ići na hiking ture, obići najčuvenije vinske podrume, upoznati se s proizvodnjom maslinovog ulja u Istri, šetati poljima lavande, voziti biciklom po Parenzani pa čak i zaviriti u svemir…..

- Od samog osnutka krenuli smo s idejom o privatnim i posebnim "a la carte" turama kojima prezentiramo našu baštinu. Za takav vid turizma odlučuju se vrlo educirani i zahtjevni gosti, pa je zadovoljavanje njihovih želja pravi izazov, rekla je Zdenka.

U „buon fresco“ tehnici

Međutim, ono na što su posebno ponosni uključeni u rad ove agencije jest ročka freskoslikarska radionica.

- Radeći kao asistent na projektu Istarske Županije "Heart of Istria - Srce Istre" uočila sam postojanje turističkih itinerera i programa koji samo čekaju na nekoga tko bi ih otkrio i proveo. Tako je u suradnji i dogovoru s turističkim vodičem Deanom Prodanom i ročkim likovnim umjetnikom Harijem Vidovićem nastala turistička likovna radionica slikanja fresaka. Zajednički smo osmislili

Zahtjevi gosta izazov

Zahvaljujući bogatoj ponudi ove agencije

Mladi i ambiciozni Ivana Malović iz Buzeta i Marko Gregurić iz Zagreba odlučili su krenuti poduzetničkim vodama, i to ne bilo kakvima već po mnogočemu jed ins tven im, opuštajućim, edukativnim i vrlo dobro osmišljenim projektom. Otvorili su turističku agenciju „Gral putovanja“, s trenutačnim sjedištem u industrijskoj zoni Mažinjica kraj Buzeta, s intencijom skorog preseljenja na frekventniju lokaciju u samom središtu grada Buzeta.

Istraži, osjeti, okusi Istru

Agencija je svojim poslovanjem i trenutnom ponudom orijentirana na putovanja Hrvatskom, Europom i svijetom. Višednevni aranžmani po Istri uključuju autohtone proizvode, lokalne ponuđače i ugostitelje kako bi za područje sjeverne i središnje Istre postali DMC, što je dio vizije postojanja. U svrhu realizacije postavljene vizije, Gral putovanja aktivno radi na diferenciranoj ponudi koja se temelji na resursima područja na kojem djeluje, a sve u skladu s brandom grada Buzeta.

- Danas je turizam industrija doživljaja,

stoga kroz svoju ponudu želimo pružiti jedinstvenu atmosferu destinacije u kojoj djelujemo. Tako se naši programi namijenjeni gostima koji dolaze u Istru dijele na: Istraži Istru, Osjeti Istru, Okusi Istru. Važno je napomenuti da su programi koncipirani na način da turisti aktivno sudjeluju u svakom programu i imaju priliku sami doživjeti način na koji se nešto radi, priprema i sl., pojašnjavaju Ivana i Marko.

Jedinstveni na tržištu

„Proizvod“ kojim su se ovo ljeto predstavili javnosti, kako bi ih lokalno stanovništvo upoznalo i kako bi počeli graditi vlastitu tržišnu poziciju, jest let balonom.

- Kako na domaćem tržištu takva ponuda ne postoji, bilo smo dočekani s veseljem i što je najvažnije, s interesom. Zanimljivo kod balona je to što je njime nemoguće upravljati, osim „loviti“ odgovarajući smjer vjetra na određenim visinama kako bi se odletjelo u željenom smjeru. U ponudi za sada imamo let balonom koji je trenutno najveći u Hrvatskoj, zapremine 4400 kubnih metara i može prihvatiti 6 osoba i pilota koji njime upravlja.

Kako smo orijentirani na turizam doživljaja, balon se definitivno uklopio u našu ponudu te ga namjeravamo zadržati i dalje, kažu vlasnici Gral putovanja.

Objediniti lokalne ponuđače

Ima više razloga zašto su za sjedište agencije odabrali Buzet. Riječ je o ljepoti i prirodnoj raznolikosti koju unutrašnja, zelena Istra pruža.

- Taj dio ima značajne prednosti za razvoj turizma, ukoliko se resursi uspiju na pravilan način razviti i koristiti. Stoga je naš cilj objediniti lokalne ponuđače (tartufi, vino, med, maslinovo ulje...), sportaše (biciklisti, paraglajderi, penjači, planinari...), ugostitelje (smještaj, konobe...), vodiče i ostalo kako bi zajedno prezentirali svoju regiju i pružili u potpunosti autohton i samoodrživ proizvod koji se na turističkom tržištu traži. U skladu s našim ciljem, surađujemo s domaćim ljudima, ugostitelj ima, agencijama i turističkim djelatnicima kako bi zajedno pridonijeli razvoju unutrašnjosti sjeverne Istre i prosperitetu lokalne zajednice, kažu nam Ivana i Marko.

Ana PISAK

Buzetski list 26

ŽIVA RIJEČ POVIJESTI

Buzetski list27

Kodolje

TAMO GDJE VODAIZVIRE IZ KROGANigdje na Buzeštini zacijelo nema veće koncentracije šterni na tako malom prostoru kao što je slučaj u Kodoljama.

Napisala: Ana PISAKSnimio: Darko MATKOVIĆ

pedesetak metara. Tu već mislite da je Hrvatskoj kraj. No s lijeve strane, neprimjetno, niz padinu spušta se uski i strmi put koji vodi u dolinu Kodolja opkoljenu kraškim stijenama, a natopljenom čistom izvorskom vodom. Put dalje vodi ravno, sve do križnog raskršća. Tu je mjesto pronašla kapelica. Dva čempresa s njene lijeve i desne strane kao da joj čuvaju stražu. Ne skrećemo ni lijevo ni desno, n a s t av l j a m o r av n o , n e k a d a š n j o m „autocestom“ Buzet – Sežana. Stižemo u samo srce sela Konti.

Obiteljski posao

Pažnju nam plijeni dugačka kuća. Ubrzo saznajemo i njenu povijest. Građena je u četiri etape. Kako su bila četiri brata Ugrin, svatko je od njih nadozidao novi dio. Kamenje su dovozili iz kave iznad sela Ugrini, saznajemo od Željka Ugrina iz Konti, unuka jednog od četvorice braće, Josipa. S obzirom na raskošan prostor, braća pokreću vlastiti biznis, otvaraju trgovinu mješovitom robom. Željkov djed Josip zadužen je za prijevoz robe konjima. Po robu odlazi u Trst. Trgovina je poslovala do pedesetih godina prošloga stoljeća.

„Sibylla“ Srećka Sabljaka

Prije dvadeset godina dio spomenute kuće kupuje akademski slikar Srećko Sabljak iz Zagreba. Godine 1998. otvara i galeriju „Sibylla“.

- Na televiziji sam gledao reportažu o Buzeštini. Bio je to presudan trenutak. Kako su u to doba životni putovi išli lijevo-desno, jednog sam dana došao u Buzet. Dva sam mjeseca živio u hotelu, da bi kasnije kupio kuću u Kontima. Već prvim dolaskom očarala me arhitektura sela. Raditi ovdje je super, vlada mir i tišina, pa inspiracije ne fali, kazao

Od samog graničnog prijelaza dijeli vas je Sabljak. Druga polovica kuće u vlasništvu je slovenskog državljanina.

Tik do nekadašnje trgovine smještena je ruševna kuća iz koje se u ne tako davnim vremenima širio miris toplog kruha. Tu je, naime, bila smještena pekara u koju bi po kruh dolazili mještani iz svih okolnih sela. Ovakva djelatnost u selu ne iznenađuje s obzirom da je to područje bilo poznato po vodenicama, starim mlinovima ispod čijih su kamenih kolutova gotovo uvijek poskakivala zrna kukuruza, ili drugih žitarica. Pedesetak metara dalje od pekare nalazi se i Željkova kuća u čijoj je kuhinji, a prema pričanju njegovih predaka, početkom prošlog stoljeća bila trgovina i oštarija zvana „Hama“.

Poljoprivredom do kruha

Inače, u selu danas živi 12 stanovnika. Najmlađi je osmogodišnji Daniel Ugrin. Električna je energija u selo stigla već 1948./1949. godine, a priključak na vodovodni ogranak 1994. Prije toga koristila se voda iz šterna, kojih u selu ima pet. No, voda u Kodoljama nikada nije bila problem, jer tu ona praktički izvire iz kamena! Glavna djelatnost mještana bila je i ostala poljoprivreda, a nekada razvijeno stočarstvo izumire. I broj ljudi u selu rapidno propada. U proteklih 20 godina, složili su se Željko i Srećko, umrlo je 20 ljudi, dok je rođeno tek sedmoro.

Koja Goričica?!

Razgovarajući o prošlosti ovoga sela, naši su nam sugovornici spomenuli Goričicu. Nije nam bilo jasno kakve veze ima „naselje iznad Fontane“ u dolini Kodolja? Ubrzo su otklonili naše nedoumice i poveli nas neasfaltiranom

Žitarice, mlin i pekara

bilo novaca, a sada nema stanovnika, kaže Željko. Koje li ironije!

Selo bez krova nad glavom

Nažalost, Goričica nije jedino mrtvo selo. Na brdu nasuprot a ispod Saleža, smjestili su se Radini ili kako ih lokalno stanovništvo zove Sožanići odnosno Sežanići. U selu je, prema broju kuća, živjelo pet-šest obitelji. Kuće su nažalost oronule, samo je na jednoj uspio opstati krov sačinjen o kamenih škrila. Svojom ljepotom mami i lokva u kojoj su se nekada napajale životinje.

Vodenicu zamijenila lipa

Istim se putom vraćamo natrag do kapelice i skrećemo lijevo u Mline, gdje živi 15 ljudi. Sam naziv sela ne čudi s obzirom da je u ne tako davnoj prošlosti gotovo svaka kuća imala svoj mlin. Veliki drveni koluti vodenica

protezali su se od kapelice pa sve do kroga, pričaju nam mještani. Zvuk žuborenja vode sljubljivao se s udarcima kamenih blokova ispod kojih su poskakivala zrna žitarica. Ovako je bilo sve do prije pet-šest godina. Tada je naime, vodenica najstarijeg stanovnika Mlina, Antona Fantinića, radila posljednji puta. Prema riječima Franka Ugrina iz Mlini, u selu je sve do 50-ih godina prošloga stoljeća radila jedna od najmodernijih, ako ne i najmodernija vodenica u Istri. Vlasnik joj je bio Domenico Flego, a imala je čak četiri kamena kotača! Ti su kameni blokovi zatrpani zemljom, a danas nad njima raste stablo lipe.

Franko nam dalje priča da je prije stotinjak godina u središnjem djelu sela živjela obitelj nadimka „Zvanići“. Osim što su imali mlin i stoku, bavili su se izradom platna odnosno tkanjem sukna. Iz te obitelji potječe i njegova nona Erminija Ugrin.

stazom koja iz Konti vodi u tek kilometar udaljeno mrtvo selo. Putom smo saznali da je posljednja stanovnica Goričice, Končeta Fantinić, umrla 2005. godine.

-Tu je sredinom prošloga stoljeća živio fotograf. Zvali su ga „pop“, jer je fotografirao ljude u crkvi za velike blagdane, ili kad su se održavali kršćanski obredi, a pravio je i portrete za osobne iskaznice, kaže Željko.

Prema riječima naših sugovornika, Goričica je bila jedno od većih sela u Kodoljama. Ne tako davno brojala je 5-6 obitelji, a ima čak dvije ulice! Veličinom sve su kuće raskošne, iako je većinu njih devastirao zub vremena. U mjestu nema ni jednog centimetra asfalta, dvorišta su popločena velikim kamenim škrilama ili su jednostavno okićena travom i bogatim krošnjama zimzelenog drveća. I dok je struja u selo stigla, što je vidljivo po ostacima javne rasvjete, izgledi za vodovodni ogranak sve su manji.

- Za dovest vodu trebaju pumpe. Prije nije

KAPELICA NA RASKRIŽJUKAPELICA NA RASKRIŽJU

POČETKOM STOLJEĆA U KUĆI ŽELJKA UGRINA BILA JE SMJEŠTENA TRGOVINAPOČETKOM STOLJEĆA U KUĆI ŽELJKA UGRINA BILA JE SMJEŠTENA TRGOVINA

SREĆKO SABLJAK U GALERIJI SIBYLLASREĆKO SABLJAK U GALERIJI SIBYLLA

POGLED NA UGRINEPOGLED NA UGRINE

KAMENE ŠKRILE I DANAS KRASE DVORIŠTA KUĆA U GORIČICIKAMENE ŠKRILE I DANAS KRASE DVORIŠTA KUĆA U GORIČICI OSTACI NEKADAŠNJE PEKAREOSTACI NEKADAŠNJE PEKARE

Buzetski list 26

ŽIVA RIJEČ POVIJESTI

Buzetski list27

Kodolje

TAMO GDJE VODAIZVIRE IZ KROGANigdje na Buzeštini zacijelo nema veće koncentracije šterni na tako malom prostoru kao što je slučaj u Kodoljama.

Napisala: Ana PISAKSnimio: Darko MATKOVIĆ

pedesetak metara. Tu već mislite da je Hrvatskoj kraj. No s lijeve strane, neprimjetno, niz padinu spušta se uski i strmi put koji vodi u dolinu Kodolja opkoljenu kraškim stijenama, a natopljenom čistom izvorskom vodom. Put dalje vodi ravno, sve do križnog raskršća. Tu je mjesto pronašla kapelica. Dva čempresa s njene lijeve i desne strane kao da joj čuvaju stražu. Ne skrećemo ni lijevo ni desno, n a s t av l j a m o r av n o , n e k a d a š n j o m „autocestom“ Buzet – Sežana. Stižemo u samo srce sela Konti.

Obiteljski posao

Pažnju nam plijeni dugačka kuća. Ubrzo saznajemo i njenu povijest. Građena je u četiri etape. Kako su bila četiri brata Ugrin, svatko je od njih nadozidao novi dio. Kamenje su dovozili iz kave iznad sela Ugrini, saznajemo od Željka Ugrina iz Konti, unuka jednog od četvorice braće, Josipa. S obzirom na raskošan prostor, braća pokreću vlastiti biznis, otvaraju trgovinu mješovitom robom. Željkov djed Josip zadužen je za prijevoz robe konjima. Po robu odlazi u Trst. Trgovina je poslovala do pedesetih godina prošloga stoljeća.

„Sibylla“ Srećka Sabljaka

Prije dvadeset godina dio spomenute kuće kupuje akademski slikar Srećko Sabljak iz Zagreba. Godine 1998. otvara i galeriju „Sibylla“.

- Na televiziji sam gledao reportažu o Buzeštini. Bio je to presudan trenutak. Kako su u to doba životni putovi išli lijevo-desno, jednog sam dana došao u Buzet. Dva sam mjeseca živio u hotelu, da bi kasnije kupio kuću u Kontima. Već prvim dolaskom očarala me arhitektura sela. Raditi ovdje je super, vlada mir i tišina, pa inspiracije ne fali, kazao

Od samog graničnog prijelaza dijeli vas je Sabljak. Druga polovica kuće u vlasništvu je slovenskog državljanina.

Tik do nekadašnje trgovine smještena je ruševna kuća iz koje se u ne tako davnim vremenima širio miris toplog kruha. Tu je, naime, bila smještena pekara u koju bi po kruh dolazili mještani iz svih okolnih sela. Ovakva djelatnost u selu ne iznenađuje s obzirom da je to područje bilo poznato po vodenicama, starim mlinovima ispod čijih su kamenih kolutova gotovo uvijek poskakivala zrna kukuruza, ili drugih žitarica. Pedesetak metara dalje od pekare nalazi se i Željkova kuća u čijoj je kuhinji, a prema pričanju njegovih predaka, početkom prošlog stoljeća bila trgovina i oštarija zvana „Hama“.

Poljoprivredom do kruha

Inače, u selu danas živi 12 stanovnika. Najmlađi je osmogodišnji Daniel Ugrin. Električna je energija u selo stigla već 1948./1949. godine, a priključak na vodovodni ogranak 1994. Prije toga koristila se voda iz šterna, kojih u selu ima pet. No, voda u Kodoljama nikada nije bila problem, jer tu ona praktički izvire iz kamena! Glavna djelatnost mještana bila je i ostala poljoprivreda, a nekada razvijeno stočarstvo izumire. I broj ljudi u selu rapidno propada. U proteklih 20 godina, složili su se Željko i Srećko, umrlo je 20 ljudi, dok je rođeno tek sedmoro.

Koja Goričica?!

Razgovarajući o prošlosti ovoga sela, naši su nam sugovornici spomenuli Goričicu. Nije nam bilo jasno kakve veze ima „naselje iznad Fontane“ u dolini Kodolja? Ubrzo su otklonili naše nedoumice i poveli nas neasfaltiranom

Žitarice, mlin i pekara

bilo novaca, a sada nema stanovnika, kaže Željko. Koje li ironije!

Selo bez krova nad glavom

Nažalost, Goričica nije jedino mrtvo selo. Na brdu nasuprot a ispod Saleža, smjestili su se Radini ili kako ih lokalno stanovništvo zove Sožanići odnosno Sežanići. U selu je, prema broju kuća, živjelo pet-šest obitelji. Kuće su nažalost oronule, samo je na jednoj uspio opstati krov sačinjen o kamenih škrila. Svojom ljepotom mami i lokva u kojoj su se nekada napajale životinje.

Vodenicu zamijenila lipa

Istim se putom vraćamo natrag do kapelice i skrećemo lijevo u Mline, gdje živi 15 ljudi. Sam naziv sela ne čudi s obzirom da je u ne tako davnoj prošlosti gotovo svaka kuća imala svoj mlin. Veliki drveni koluti vodenica

protezali su se od kapelice pa sve do kroga, pričaju nam mještani. Zvuk žuborenja vode sljubljivao se s udarcima kamenih blokova ispod kojih su poskakivala zrna žitarica. Ovako je bilo sve do prije pet-šest godina. Tada je naime, vodenica najstarijeg stanovnika Mlina, Antona Fantinića, radila posljednji puta. Prema riječima Franka Ugrina iz Mlini, u selu je sve do 50-ih godina prošloga stoljeća radila jedna od najmodernijih, ako ne i najmodernija vodenica u Istri. Vlasnik joj je bio Domenico Flego, a imala je čak četiri kamena kotača! Ti su kameni blokovi zatrpani zemljom, a danas nad njima raste stablo lipe.

Franko nam dalje priča da je prije stotinjak godina u središnjem djelu sela živjela obitelj nadimka „Zvanići“. Osim što su imali mlin i stoku, bavili su se izradom platna odnosno tkanjem sukna. Iz te obitelji potječe i njegova nona Erminija Ugrin.

stazom koja iz Konti vodi u tek kilometar udaljeno mrtvo selo. Putom smo saznali da je posljednja stanovnica Goričice, Končeta Fantinić, umrla 2005. godine.

-Tu je sredinom prošloga stoljeća živio fotograf. Zvali su ga „pop“, jer je fotografirao ljude u crkvi za velike blagdane, ili kad su se održavali kršćanski obredi, a pravio je i portrete za osobne iskaznice, kaže Željko.

Prema riječima naših sugovornika, Goričica je bila jedno od većih sela u Kodoljama. Ne tako davno brojala je 5-6 obitelji, a ima čak dvije ulice! Veličinom sve su kuće raskošne, iako je većinu njih devastirao zub vremena. U mjestu nema ni jednog centimetra asfalta, dvorišta su popločena velikim kamenim škrilama ili su jednostavno okićena travom i bogatim krošnjama zimzelenog drveća. I dok je struja u selo stigla, što je vidljivo po ostacima javne rasvjete, izgledi za vodovodni ogranak sve su manji.

- Za dovest vodu trebaju pumpe. Prije nije

KAPELICA NA RASKRIŽJUKAPELICA NA RASKRIŽJU

POČETKOM STOLJEĆA U KUĆI ŽELJKA UGRINA BILA JE SMJEŠTENA TRGOVINAPOČETKOM STOLJEĆA U KUĆI ŽELJKA UGRINA BILA JE SMJEŠTENA TRGOVINA

SREĆKO SABLJAK U GALERIJI SIBYLLASREĆKO SABLJAK U GALERIJI SIBYLLA

POGLED NA UGRINEPOGLED NA UGRINE

KAMENE ŠKRILE I DANAS KRASE DVORIŠTA KUĆA U GORIČICIKAMENE ŠKRILE I DANAS KRASE DVORIŠTA KUĆA U GORIČICI OSTACI NEKADAŠNJE PEKAREOSTACI NEKADAŠNJE PEKARE

Buzetski list 28 Buzetski list29

U POVODU DANA GRADA

Ponovno se vraćamo do kapelice i produžujemo ravno. Dolazimo do Ugrina. Tu na i laz imo na v iše zanimljivosti. Jezgra sela, gdje se ujedno nalaze i najstarije kuće, već je početkom prošloga stoljeća imala r i ješeno pitanje oborinske odvodnje. Taj je dio popločen kamenim škrilama ispod kojih se, kako su nam rekli Željko iz Konti i Božo Ugrin, rodom iz Ugrini a danas građanin Slovenije, postoji mreža kanala na koju su bila spojena sva domaćinstva i štale. Upravo se u tom djelu sela nalazi i nekadašnji fratarski samostan. Riječ je o najvećoj i najvišoj kući, koja se izgledom izdvaja od ostalih po grundalima. Franko kaže da je baš ta kuća najstarija. Nekada je bila jedina, sve dok se ljudi iz Pisara nisu doselili u Ugrine. Priča se kako su fratri imali vlastito groblje, no nitko sa sigurnošću ne zna reći gdje se ono nalazilo.

Ljepota istarskih šterni

Znatiželjne poglede privlače i prave kamene istarske šterne koje krase gotovo svako dvorište. Skoro se sa sigurnošću može reći kako nigdje na Buzeštini nema veće koncentracije šterni na tako malom području kao što je primjer u Kodoljama odnosno Ugrinima. Vlasnik najstarije je najstariji od tek desetak mještana Ugrina, 82-godišnji Ivan Ugrin. Točnu godinu izgradnje ne pamti jer ju je naslijedio od svog nonića, no prema nonetovom pričanju iskopana je početkom 19. stoljeća. Šterna je duboka desetak metara. Bila bi ona još dublja da se njeni graditelji, kaže Ivan, nisu bojali izgubiti „žilu“ izvora.

Fratri stigli prvi

Dolazak struje u selo Ivan pamti kao da je bilo jučer.

- Bila je vela fraja, fešta. Neki su se anka potukli do krvi. Danas so oni već si pokojni. Bojžo pit kaj stori!, kazao je Ivan. Pamti on još kako su „luknje“ i pale delali sami kmeti.

-Žicu smo poberali poli Kamena vrata. Su prišli telefoništi i se su nam je zeli ća pa smo po nju morali na Ćićarija. U selu je bilo 14 kmeti, danas ih ima tek troje, i se su stari. Jen bot je bilo judi za pet pari voli orat! Se je bilo u delu, danas je bared, kaže Ivan. Nadalje govori kako je nekada bilo 15-ak mlinskih kamena koja su neprestano radila.

Za struju velika fraja Majstori od kamena

Put nas dalje vodi do Confi. Tu se nekada nalazila oštarija, a do 1945. djelovala je i škola. Pored vikendaša, u selu živi tek troje ljudi. Prema riječima mještanina Vlade Flege, u selu je živjela obitelj Zonta, čiji su članovi, po struci kamenoklesari, gradili šterne i kamene kuće u Štrpedu. Vlado, strastveni sakupljač raznoraznog bilja za svoj gušt i iz hobija proizvodi čak 70 vrsta likera.

Idemo dalje, do zamrlog sela Jakci. Posljednji stanovnik, Anton Jakac, umro je prije pet godina. I tu naš put završava…

sportskim, kulturnim i zabavnim programima čiji su vrhunac bili proslava pučke fešte Subotine i obilježavanje Dana Grada u vikendu nakon blagdana Male Gospe.

Petkotina „rasturala“

U petak kao uvod u bogati vikend bio je 42. znanstveni skup „Buzetski dani“ i predstavljanje 38. Buzetskog zbornika, a u popodnevnim satima svečana sjednica Gradskog vijeća. Uslijedio je glazbeni repertoar 16. Petkotine, festivala rock glazbe. Na nogometnom igralištu na Mostu najveći koncer t alternativne glazbe u Istri ugostio je bandove iz cijele Hrvatske, Beograda te po prvi put jedan iz Italije. Nastupili su: Tribute to Ekatarina Velika, Pullover, Đubrivo, Disco n action, Posljednji bunker, Hesus Attor, Disciplin a Kitschme, Carmina Puttana i Dharma. N a i m e , g o s t o v a n j e talijanskog banda Dharma plod je višedesetl jetne suradnje Grada Buzeta i p o b r a t i m l j e n o g G r a d a Quattro Castella. Odaziv više

U mjesecu rujnu grad je obilovao

Petkotina, Subotina i Subotina po starinski

NAJPOSJEĆENIJI VIKENDU BUZETU Ovogodišnje su rujanske fešte nadmašile sve prethodne, uključile

su se u zabavu i događanja sve generacije od vrtićke do umirovljeničke, a posebno je bogat bio glazbeni program s brojnim izvođačima i laserskim spektaklom. Ana Pisak

Foto: TZG Buzeta, Foto PRIZMA, Ana PISAK

tisuća ljudi još je jedna potvrda odlične organizacije Buzetskog udruženja mladih (BUM).

Slavlje je nastavljeno u subotu na 19. Subotini. Tradicionalni samanj je počeo već u jutarnjim satima kada su izlagači raznih proizvoda i ugostitelji prekrili središnju gradsku ulicu. Održan je i sportski program, a nakon nekoliko godina pauze, večer Subotine otvorili su izvođači Malog velikog mikrofona. Prije izrade divovske fritade od 2011 jaja i 10

Divovska fritada

kilograma tartufa u tavi teškoj jednu tonu, klapa Iskon je na Trgu Fontana okupljeno mnoštvo zabavila a capella pjevanjem. Što se tiče izrade gurmanske delicije fritade svojstvene Buzetu – gradu tartufa rukave su zasukali gradonačelnik Buzeta Valter Flego, Guinnessov rekorder u pronalaženju najvećeg tartufa Giancarlo Zigante i estradne zvijezde: Maja Šuput i Bruno Krajcar.

Glazbeni ugođaj

Mnogobrojni posjetitelji koji su u Buzet pohrlili iz svih krajeva Istre, ali i iz nekih

europskih zemalja, osim u eno i gastro doživljajima Buzeta, uživali su i u bogatom glazbenom ugođaju.

Na pozornic i ispred Narodnog doma predstavili su se Borko Rupena Trio i Bruno Krajcar Band, dok su publiku na Trgu zapalili Maja Šuput & En-Joy band te svjetski prvak u sviranju na diajatonskoj harmonici Denis Novato. Ono po čemu će se ovogodišnja Subotina isticati je laser show u kojem je publika mogla uživati u dva navrata po deset minuta.

KLAPA ISKON

BORKO RUPENA TRIOBORKO RUPENA TRIO

MAJA ŠUPUT, VALTER FLEGO,MARIO BATTIFIACA I GIANCARLO ZIGANTEMAJA ŠUPUT, VALTER FLEGO,MARIO BATTIFIACA I GIANCARLO ZIGANTE

CONFICONFIMLINIMLINI

OSTACI VDENICE U MLINIMAOSTACI VDENICE U MLINIMA

KAPELICA U UGRINIMA KAPELICA U UGRINIMA IVAN UGRIN PONOSNO POKRAJ VIŠEDETLJETNE ŠTERNEIVAN UGRIN PONOSNO POKRAJ VIŠEDETLJETNE ŠTERNE

VLADO FLEGO U SVOJOJ KONOBIVLADO FLEGO U SVOJOJ KONOBI

Buzetski list 28 Buzetski list29

U POVODU DANA GRADA

Ponovno se vraćamo do kapelice i produžujemo ravno. Dolazimo do Ugrina. Tu na i laz imo na v iše zanimljivosti. Jezgra sela, gdje se ujedno nalaze i najstarije kuće, već je početkom prošloga stoljeća imala r i ješeno pitanje oborinske odvodnje. Taj je dio popločen kamenim škrilama ispod kojih se, kako su nam rekli Željko iz Konti i Božo Ugrin, rodom iz Ugrini a danas građanin Slovenije, postoji mreža kanala na koju su bila spojena sva domaćinstva i štale. Upravo se u tom djelu sela nalazi i nekadašnji fratarski samostan. Riječ je o najvećoj i najvišoj kući, koja se izgledom izdvaja od ostalih po grundalima. Franko kaže da je baš ta kuća najstarija. Nekada je bila jedina, sve dok se ljudi iz Pisara nisu doselili u Ugrine. Priča se kako su fratri imali vlastito groblje, no nitko sa sigurnošću ne zna reći gdje se ono nalazilo.

Ljepota istarskih šterni

Znatiželjne poglede privlače i prave kamene istarske šterne koje krase gotovo svako dvorište. Skoro se sa sigurnošću može reći kako nigdje na Buzeštini nema veće koncentracije šterni na tako malom području kao što je primjer u Kodoljama odnosno Ugrinima. Vlasnik najstarije je najstariji od tek desetak mještana Ugrina, 82-godišnji Ivan Ugrin. Točnu godinu izgradnje ne pamti jer ju je naslijedio od svog nonića, no prema nonetovom pričanju iskopana je početkom 19. stoljeća. Šterna je duboka desetak metara. Bila bi ona još dublja da se njeni graditelji, kaže Ivan, nisu bojali izgubiti „žilu“ izvora.

Fratri stigli prvi

Dolazak struje u selo Ivan pamti kao da je bilo jučer.

- Bila je vela fraja, fešta. Neki su se anka potukli do krvi. Danas so oni već si pokojni. Bojžo pit kaj stori!, kazao je Ivan. Pamti on još kako su „luknje“ i pale delali sami kmeti.

-Žicu smo poberali poli Kamena vrata. Su prišli telefoništi i se su nam je zeli ća pa smo po nju morali na Ćićarija. U selu je bilo 14 kmeti, danas ih ima tek troje, i se su stari. Jen bot je bilo judi za pet pari voli orat! Se je bilo u delu, danas je bared, kaže Ivan. Nadalje govori kako je nekada bilo 15-ak mlinskih kamena koja su neprestano radila.

Za struju velika fraja Majstori od kamena

Put nas dalje vodi do Confi. Tu se nekada nalazila oštarija, a do 1945. djelovala je i škola. Pored vikendaša, u selu živi tek troje ljudi. Prema riječima mještanina Vlade Flege, u selu je živjela obitelj Zonta, čiji su članovi, po struci kamenoklesari, gradili šterne i kamene kuće u Štrpedu. Vlado, strastveni sakupljač raznoraznog bilja za svoj gušt i iz hobija proizvodi čak 70 vrsta likera.

Idemo dalje, do zamrlog sela Jakci. Posljednji stanovnik, Anton Jakac, umro je prije pet godina. I tu naš put završava…

sportskim, kulturnim i zabavnim programima čiji su vrhunac bili proslava pučke fešte Subotine i obilježavanje Dana Grada u vikendu nakon blagdana Male Gospe.

Petkotina „rasturala“

U petak kao uvod u bogati vikend bio je 42. znanstveni skup „Buzetski dani“ i predstavljanje 38. Buzetskog zbornika, a u popodnevnim satima svečana sjednica Gradskog vijeća. Uslijedio je glazbeni repertoar 16. Petkotine, festivala rock glazbe. Na nogometnom igralištu na Mostu najveći koncer t alternativne glazbe u Istri ugostio je bandove iz cijele Hrvatske, Beograda te po prvi put jedan iz Italije. Nastupili su: Tribute to Ekatarina Velika, Pullover, Đubrivo, Disco n action, Posljednji bunker, Hesus Attor, Disciplin a Kitschme, Carmina Puttana i Dharma. N a i m e , g o s t o v a n j e talijanskog banda Dharma plod je višedesetl jetne suradnje Grada Buzeta i p o b r a t i m l j e n o g G r a d a Quattro Castella. Odaziv više

U mjesecu rujnu grad je obilovao

Petkotina, Subotina i Subotina po starinski

NAJPOSJEĆENIJI VIKENDU BUZETU Ovogodišnje su rujanske fešte nadmašile sve prethodne, uključile

su se u zabavu i događanja sve generacije od vrtićke do umirovljeničke, a posebno je bogat bio glazbeni program s brojnim izvođačima i laserskim spektaklom. Ana Pisak

Foto: TZG Buzeta, Foto PRIZMA, Ana PISAK

tisuća ljudi još je jedna potvrda odlične organizacije Buzetskog udruženja mladih (BUM).

Slavlje je nastavljeno u subotu na 19. Subotini. Tradicionalni samanj je počeo već u jutarnjim satima kada su izlagači raznih proizvoda i ugostitelji prekrili središnju gradsku ulicu. Održan je i sportski program, a nakon nekoliko godina pauze, večer Subotine otvorili su izvođači Malog velikog mikrofona. Prije izrade divovske fritade od 2011 jaja i 10

Divovska fritada

kilograma tartufa u tavi teškoj jednu tonu, klapa Iskon je na Trgu Fontana okupljeno mnoštvo zabavila a capella pjevanjem. Što se tiče izrade gurmanske delicije fritade svojstvene Buzetu – gradu tartufa rukave su zasukali gradonačelnik Buzeta Valter Flego, Guinnessov rekorder u pronalaženju najvećeg tartufa Giancarlo Zigante i estradne zvijezde: Maja Šuput i Bruno Krajcar.

Glazbeni ugođaj

Mnogobrojni posjetitelji koji su u Buzet pohrlili iz svih krajeva Istre, ali i iz nekih

europskih zemalja, osim u eno i gastro doživljajima Buzeta, uživali su i u bogatom glazbenom ugođaju.

Na pozornic i ispred Narodnog doma predstavili su se Borko Rupena Trio i Bruno Krajcar Band, dok su publiku na Trgu zapalili Maja Šuput & En-Joy band te svjetski prvak u sviranju na diajatonskoj harmonici Denis Novato. Ono po čemu će se ovogodišnja Subotina isticati je laser show u kojem je publika mogla uživati u dva navrata po deset minuta.

KLAPA ISKON

BORKO RUPENA TRIOBORKO RUPENA TRIO

MAJA ŠUPUT, VALTER FLEGO,MARIO BATTIFIACA I GIANCARLO ZIGANTEMAJA ŠUPUT, VALTER FLEGO,MARIO BATTIFIACA I GIANCARLO ZIGANTE

CONFICONFIMLINIMLINI

OSTACI VDENICE U MLINIMAOSTACI VDENICE U MLINIMA

KAPELICA U UGRINIMA KAPELICA U UGRINIMA IVAN UGRIN PONOSNO POKRAJ VIŠEDETLJETNE ŠTERNEIVAN UGRIN PONOSNO POKRAJ VIŠEDETLJETNE ŠTERNE

VLADO FLEGO U SVOJOJ KONOBIVLADO FLEGO U SVOJOJ KONOBI

Buzetski list 30

građana mogla naspavati, fešta se preselila u starogradsku jezgru, unutar višestoljetne kamene utvrde gdje su zahvaljujući Subotini po starinski običaji i način života vraćeni stoljeće unatrag.

Slavlje grajana počelo je jušto u p u d a n t r a d i c i o n a l n i m kampelanjem, supenjem grodske bande i kada je sindako od Buzeta Valter Flego na Velim vratima zdinav bandera. Glasnik je pritom jasno dao do znanja da su u Stari grad svi dobrodošli, no za onoga tko ne bude jeo, pio i dobro se zabavio tu mjesta nema! Nakon glasno izrečenih uputa, fešta je m o g l a p o č e t i . Ve ć s a m i m prolaskom kroz Vela ili, pak, Mala vrata vremenski stroj vraćao je ljude stotinjak godina unatrag. Zvuci harmonike, bajsa i klarineta dopirali su sa svih strana i prizivali goste da s njima zapjevaju pjesme od starine.

Igre i starinski plesovi

Kako bi roditelji barem na jedan dan mogli biti bezbrižni, njihovoj je djeci ponuđen đardin za utrke i školicu store nebrojalnice i igri ud jen bot: šćike, laštik, slipac, prhčanje, ne burela. Na Veli šterni su se prežentali medigi, a uzad Vele crekve su igrali na pljočke. Pučki teatro iz Buzeta je i to letu nasmijav s predstavom „Se i saku“, a Mali cirkus čarobnega klebuka je mađijav.

U palaci Bigatto je prežentan l i b ro z a u t ro ke „ Š to r j a o Buzetskome rićine“. Pekari na ognjištu dubro su se sputili – se su iskali bakon teplega kruha s fetom domaćega pršuta i sira. Ispred Zavičajnog muzeja sudionici male škole ručnih radova programa pomoći u kući i dnevnog boravka su pukazali kaj su i kako šivali zadnjih meseci.

Na Loparu je sopev kvartet Valjak, a na Veli šterni Talijani iz Galižane su prežentali starinske plese. I etno skupina Gaja iz Umaga je plesala po starinski. Na kraju su se preženatli anka artišti z ugnjen.

I anka ta bot, magari ki je bilo teplo kako nikad do sada, nubeniga ni premilo doma, se su uživali i se vadili kako su živeli istarski judi…

Slavlje grajana

I prije nego što se većina

Buzetski list 30

SUBOTINA PO STARINSKI

Buzetski list35 Buzetski list35

Buzetski list 30

građana mogla naspavati, fešta se preselila u starogradsku jezgru, unutar višestoljetne kamene utvrde gdje su zahvaljujući Subotini po starinski običaji i način života vraćeni stoljeće unatrag.

Slavlje grajana počelo je jušto u p u d a n t r a d i c i o n a l n i m kampelanjem, supenjem grodske bande i kada je sindako od Buzeta Valter Flego na Velim vratima zdinav bandera. Glasnik je pritom jasno dao do znanja da su u Stari grad svi dobrodošli, no za onoga tko ne bude jeo, pio i dobro se zabavio tu mjesta nema! Nakon glasno izrečenih uputa, fešta je m o g l a p o č e t i . Ve ć s a m i m prolaskom kroz Vela ili, pak, Mala vrata vremenski stroj vraćao je ljude stotinjak godina unatrag. Zvuci harmonike, bajsa i klarineta dopirali su sa svih strana i prizivali goste da s njima zapjevaju pjesme od starine.

Igre i starinski plesovi

Kako bi roditelji barem na jedan dan mogli biti bezbrižni, njihovoj je djeci ponuđen đardin za utrke i školicu store nebrojalnice i igri ud jen bot: šćike, laštik, slipac, prhčanje, ne burela. Na Veli šterni su se prežentali medigi, a uzad Vele crekve su igrali na pljočke. Pučki teatro iz Buzeta je i to letu nasmijav s predstavom „Se i saku“, a Mali cirkus čarobnega klebuka je mađijav.

U palaci Bigatto je prežentan l i b ro z a u t ro ke „ Š to r j a o Buzetskome rićine“. Pekari na ognjištu dubro su se sputili – se su iskali bakon teplega kruha s fetom domaćega pršuta i sira. Ispred Zavičajnog muzeja sudionici male škole ručnih radova programa pomoći u kući i dnevnog boravka su pukazali kaj su i kako šivali zadnjih meseci.

Na Loparu je sopev kvartet Valjak, a na Veli šterni Talijani iz Galižane su prežentali starinske plese. I etno skupina Gaja iz Umaga je plesala po starinski. Na kraju su se preženatli anka artišti z ugnjen.

I anka ta bot, magari ki je bilo teplo kako nikad do sada, nubeniga ni premilo doma, se su uživali i se vadili kako su živeli istarski judi…

Slavlje grajana

I prije nego što se većina

Buzetski list 30

SUBOTINA PO STARINSKI

Buzetski list35 Buzetski list35

P R I Z E M L J ECENTAR ZA SOCIJALNU SKRB PAZINPODRUŽNICA BUZET

Gordana Vreš, dipl. soc. radnik

e-mail: centarzasocijalnuskrb.buzet@ri.t-com.hr

tel: 052/662-523, 694-693fax: 052/662-523

Radno vrijeme za stranke: PON, SRI, ČET: 8 - 13 sati(prema dogovoru do 16 sati)

*dnevni odmor: 10,30 – 11 sati

HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORAJAVNA POLJOPRIVREDNA SAVJETODAVNA SLUŽBAURED BUZET

Zdravko Miholić, dipl. ing. agr.

e-mail: zdravko.miholic@komora.hr

tel.: 052/ 662-726, interni br. 104mob. 091 4882 945

Radno vrijeme: PON, SRI, ČET: 7 – 15 sati

Uredovno radno vrijeme za stranke:PON, SRI: 7 – 12 sati

REPUBLIKA HRVATSKAURED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJIISPOSTAVA BUZETODJELJAK ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI IZAJEDNIČKE POSLOVE

Magda Gregorović,administrativna referentica za poslove pisarnice i arhive

Ester Sinčić, pomoćna djelatnica u pisarnici

tel.: 052/ 695-228

Radno i uredovno vrijeme: PON - PET: 7 – 15 sati

dnevni odmor: 10,30 – 11 sati

REPUBLIKA HRVATSKAURED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJIISPOSTAVA BUZETODJELJAK ZA OPĆU UPRAVU

Sandra Šverko, voditeljica odjeljka

tel: 052/695-224

Uredovno vrijeme za rad sa strankama: PON: 7,30 – 9,30 satiUTO: 12 – 14,30 satiSRI: 7,30 – 9,30 satiPET: 7,30 – 9,30 sati

*dnevni odmor: 10,30 – 11 sati

REPUBLIKA HRVATSKAURED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJIISPOSTAVA BUZETODJELJAK ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI IZAJEDNIČKE POSLOVE

Baltić Miljenko, voditelj odjeljka

tel: 052/695 – 227

Uredovno vrijeme za rad sa strankama: PON: 7,30 – 9,30 satiUTO: 12 – 14,30 satiSRI: 7,30 – 9,30 satiPET: 7,30 – 9,30 sati

*dnevni odmor: 10,30 – 11 sati

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

GRAD BUZETUPRAVNI ODJEL ZA SAMOUPRAVU, UPRAVU I DRUŠTVENE DJELATNOSTIPISARNICA

Meri Vivoda, mag.art.,stručna suradnica za razvojne projekte

Interni telefon: 202

Zlata Markežić, oec.,viša upravna referentica za javne potrebe

Interni telefon: 108

GRAD BUZETUPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I GOSPODARSTVO

Zvjezdana Majcan, univ.bac.oec.,viša stručna referentica za proračun i gospodarstvo

Interni telefon: 121

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO ZDRAVSTAV I SOCIJALNE SKRBIUPRAVA ZA SANITARNU INSPEKCIJU ISPOSTAVA BUZET

Ljerka Grgurić, dipl.ing.kem.,viša sanitarna inspektorica

tel: 052/695-226

Rad sa strankama: srijeda: 8 – 12 sati

GRAD BUZETUPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I GOSPODARSTVO

Ornela Rumen, dipl. ing. , pročelnica odjela

Interni telefon: 135

GRAD BUZETUPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I GOSPODARSTVO

Nada Pavletić, bacc.oec., viša upravna referentica za financijsko knjigovodstvo

Interni telefon: 147

Ljiljana Radetić, računovodstvena referentica-blagajnica

Interni telefon: 119

Katarina Jurković, računovodstvena referentica-blagajnica

Interni telefon: 118

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

28 26

27

24

25 43-44 41 3737a

UTO: 7 – 16 satiPET: 7 – 14 sati

42

T R E Ć I K AT

P R I Z E M L J ECENTAR ZA SOCIJALNU SKRB PAZINPODRUŽNICA BUZET

Gordana Vreš, dipl. soc. radnik

e-mail: centarzasocijalnuskrb.buzet@ri.t-com.hr

tel: 052/662-523, 694-693fax: 052/662-523

Radno vrijeme za stranke: PON, SRI, ČET: 8 - 13 sati(prema dogovoru do 16 sati)

*dnevni odmor: 10,30 – 11 sati

HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORAJAVNA POLJOPRIVREDNA SAVJETODAVNA SLUŽBAURED BUZET

Zdravko Miholić, dipl. ing. agr.

e-mail: zdravko.miholic@komora.hr

tel.: 052/ 662-726, interni br. 104mob. 091 4882 945

Radno vrijeme: PON, SRI, ČET: 7 – 15 sati

Uredovno radno vrijeme za stranke:PON, SRI: 7 – 12 sati

REPUBLIKA HRVATSKAURED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJIISPOSTAVA BUZETODJELJAK ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI IZAJEDNIČKE POSLOVE

Magda Gregorović,administrativna referentica za poslove pisarnice i arhive

Ester Sinčić, pomoćna djelatnica u pisarnici

tel.: 052/ 695-228

Radno i uredovno vrijeme: PON - PET: 7 – 15 sati

dnevni odmor: 10,30 – 11 sati

REPUBLIKA HRVATSKAURED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJIISPOSTAVA BUZETODJELJAK ZA OPĆU UPRAVU

Sandra Šverko, voditeljica odjeljka

tel: 052/695-224

Uredovno vrijeme za rad sa strankama: PON: 7,30 – 9,30 satiUTO: 12 – 14,30 satiSRI: 7,30 – 9,30 satiPET: 7,30 – 9,30 sati

*dnevni odmor: 10,30 – 11 sati

REPUBLIKA HRVATSKAURED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJIISPOSTAVA BUZETODJELJAK ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI IZAJEDNIČKE POSLOVE

Baltić Miljenko, voditelj odjeljka

tel: 052/695 – 227

Uredovno vrijeme za rad sa strankama: PON: 7,30 – 9,30 satiUTO: 12 – 14,30 satiSRI: 7,30 – 9,30 satiPET: 7,30 – 9,30 sati

*dnevni odmor: 10,30 – 11 sati

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

GRAD BUZETUPRAVNI ODJEL ZA SAMOUPRAVU, UPRAVU I DRUŠTVENE DJELATNOSTIPISARNICA

Meri Vivoda, mag.art.,stručna suradnica za razvojne projekte

Interni telefon: 202

Zlata Markežić, oec.,viša upravna referentica za javne potrebe

Interni telefon: 108

GRAD BUZETUPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I GOSPODARSTVO

Zvjezdana Majcan, univ.bac.oec.,viša stručna referentica za proračun i gospodarstvo

Interni telefon: 121

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO ZDRAVSTAV I SOCIJALNE SKRBIUPRAVA ZA SANITARNU INSPEKCIJU ISPOSTAVA BUZET

Ljerka Grgurić, dipl.ing.kem.,viša sanitarna inspektorica

tel: 052/695-226

Rad sa strankama: srijeda: 8 – 12 sati

GRAD BUZETUPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I GOSPODARSTVO

Ornela Rumen, dipl. ing. , pročelnica odjela

Interni telefon: 135

GRAD BUZETUPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I GOSPODARSTVO

Nada Pavletić, bacc.oec., viša upravna referentica za financijsko knjigovodstvo

Interni telefon: 147

Ljiljana Radetić, računovodstvena referentica-blagajnica

Interni telefon: 119

Katarina Jurković, računovodstvena referentica-blagajnica

Interni telefon: 118

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

28 26

27

24

25 43-44 41 3737a

UTO: 7 – 16 satiPET: 7 – 14 sati

42

T R E Ć I K AT

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

GRAD BUZETURED GRADONAČELNIKA

Siniša Žulić, dipl.ing., zamjenik gradonačelnika

Interni telefon: 110

GRAD BUZETUPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARENJE PROSTOROM

Denis Jerman, dipl.iur.,stručni suradnik za imovinsko pravne poslove

Serđo Činko, komunalni redar

Interni telefon: 113

GRAD BUZETUPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARENJE PROSTOROM

GRAD BUZETUPRAVNI ODJEL ZA SAMOUPRAVU,UPRAVU I DRUŠTVENE DJELATNOSTI

GRAD BUZETURED GRADONAČELNIKA

Valter Flego, mr.sc., gradonačelnik

Interni telefon: 115

GRAD BUZETURED GRADONAČELNIKA

Tanja Merlić, administrativna referentica

e-mail: grad-buzet@pu.htnet.hr,ured.gradonacelnika@buzet.hr

Interni telefon: 115 ili 117

GRAD BUZETUPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARENJE PROSTOROM

Marica Radulović,upravna referentica za stanarine, zakupnine ikomunalne naknade

Interni telefon: 1109

GRAD BUZETUPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARENJE PROSTOROM

Anica Milković Grbac, pročelnica odjela

e-mail: anica.milkovic-grbac@pu.t-com.hr

Interni telefon: 114

GRAD BUZETUPRAVNI ODJEL ZA SAMOUPRAVU,UPRAVU I DRUŠTVENE DJELATNOSTIPISARNICA

Bruna Kalčić,administartivna referentica-daktilografkinja

Interni telefon: 106

Karmen Medica, administrativna referentica

Interni telefon: 107

PORTAGRAD BUZET

Mira Vivoda, portirka-telefonistica

centrala: 052/662-726, interni 0 ili 101

REPUBLIKA HRVATSKAISTARSKA ŽUPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐENJE I GRADNJUODSJEK ZA PROSTORNO UREĐENJE I GRADNJU BUZET

Eda Pavletić, referentica za prostorno uređenje i gradnju

e-mail: eda.pavletic@istra-istria.hr

tel.: 052/ 694–156; fax: 052/ 694–156

Radno vrijeme: LJETNI PERIOD; PON – PET: 7 – 15 sati ZIMSKI PERIOD; PON – PET: 8 – 16 sati

*dnevni odmor: ljeti 10,30-11 sati; zimi 11 – 11,30 sati

Uredovno radno vrijeme za rad sa strankama: PON: 9–10 sati•UTO: 13–15 sati; ostale dane po pozivu

REPUBLIKA HRVATSKAURED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJIISPOSTAVA BUZETPODODSJEK ZA GOSPODASRTVO IIMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE

Snježana Basaneže,voditeljica pododsjeka – voditeljica ispostave

tel: 052/ 695–221

Uredovno vrijeme za rad sa strankama: PON: 7,30 – 9,30 sati UTO: 12 – 14,30 sati SRI: 7,30 – 9,30 sati PET: 7,30 – 9,30 sati

*dnevni odmor: 10,30 – 11 sati

MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVAOIDRUČNI URED PAZINISPOSTAVA BUZET

Ivan Desantolo, voditelj ispostave

tel: 052/725–535fax: 052/663-299

Dnevno radno vrijeme: PON-PET: 7 – 15 sati

Uredovno radno vrijeme: PON-PET: 7,30 – 13 sati

*dnevni odmor: 10,30 – 11 sati

MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVAOIDRUČNI URED PAZINISPOSTAVA BUZET

Nives Damiani, upravni referent za poreze

tel.: 052/ 725–530fax.: 052/ 663-299

Dnevno radno vrijeme: PON - PET: 7 – 15 sati

Uredovno radno vrijeme: PON-PET: 7,30 – 13 sati

*dnevni odmor: 10,30 – 11 sati

MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVAOIDRUČNI URED PAZINISPOSTAVA BUZET

Sanja Pavletić Gržentić,viša upravna referentica za poreze

Barbara Veselica,viša upravna referentica za poreze

tel: 052/725–538, 725-531fax: 052/663-299

Dnevno radno vrijeme: PON-PET: 7 – 15 sati

Uredovno radno vrijeme: PON-PET: 7,30 – 13 sati

*dnevni odmor: 10,30 – 11 sati

REPUBLIKA HRVATSKAISTARSKA ŽUPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐENJE I GRADNJUODSJEK ZA PROSTORNO UREĐENJE I GRADNJU BUZET

Ante Bandić, ing. građ.

e-mail: ante.bandic@istra-istria.hr

tel.: 052/694–156; fax: 052/694–156

Radno vrijeme: ljetni period; PON-PET: 7 – 15 sati zimski period; PON-PET: 8 – 16 sati

*dnevni odmor: ljeti 10,30-11 sati; zimi 11–11,30 sati

Uredovno radno vrijeme za rad sa strankama: PON: 9 – 10 sati; UTO: 13 – 15 sati; *ostale dane po pozivu

REPUBLIKA HRVATSKAURED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJIISPOSTAVA BUZETPODODSJEK ZA GOSPODASRTVO IIMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE

Helga Pincan,samostalna upravna referentica za imovinsko pravne poslove

Ljubomir Sirotić,upravni referent za imovinsko pravne poslove

tel: 052/695–222

Uredovno vrijeme za rad sa strankama: PON: 7,30 – 9,30 sati UTO: 12 – 14,30 sati SRI: 7,30 – 9,30 sati PET: 7,30 – 9,30 sati*dnevni odmor: 10,30–11 sati

REPUBLIKA HRVATSKAURED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJIISPOSTAVA BUZETPODODSJEK ZA GOSPODASRTVO IIMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE

Marin Stanišić,samostalni upravni referent za imovinsko pravne poslove

tel: 052/695–225

PET: 7,30 – 9,30 sati

Uredovno vrijeme za rad sa strankama: PON: 7,30 – 9,30 sati UTO: 12 – 14,30 sati SRI: 7,30 – 9,30 sati

*dnevni odmor: 10,30 – 11 sati

MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVAOIDRUČNI URED PAZINISPOSTAVA BUZET

Denisa Poropat,viša upravna referentica za poreze

Janko Hrobat,viši upravni referent za poreze

tel: 052/725–536, 725-537fax: 052/663-299

Dnevno radno vrijeme: PON-PET: 7 – 15 sati

Uredovno radno vrijeme: PON-PET: 7,30 – 13 sati

*dnevni odmor: 10,30 – 11 sati

MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVAOIDRUČNI URED PAZINISPOSTAVA BUZET

Ksenija Grbac, upravna referentica za poreze

tel: 052/725–534fax: 052/663-299

Dnevno radno vrijeme: PON-PET: 7 – 15 sati

Uredovno radno vrijeme: PON-PET: 7,30 – 13 sati

*dnevni odmor: 10,30 – 11 sati

MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVAOIDRUČNI URED PAZINISPOSTAVA BUZET

Milena Rožac, upravna referentica za poreze

Jasenka Sirotić, upravna referentica za poreze

tel: 052/725–533, 725-532fax: 052/663-299

Dnevno radno vrijeme: PON-PET: 7 – 15 sati

Uredovno radno vrijeme: PON-PET: 7,30 – 13 sati

*dnevni odmor: 10,30 – 11 sati

REPUBLIKA HRVATSKAURED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJIISPOSTAVA BUZETODJELJAK ZA OPĆU UPRAVUMATIČNI URED

Ošo Danijela, matičarka

Vesna Šverko, matičarka

tel: 052/695-230fax: 052/695-231

Uredovno vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, PET: 7,30 – 11 sati

UTO: 12 – 14,30 sati

PORTA

45

ULAZ

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

Mario Hreljak, dipl.ing.,stručni suradnik za komunalne i građevinske poslove

Interni telefon: 112

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

Elena Grah Ciliga, prof., pročelnica odjela

e-mail: drustvene-djelatnosti@buzet.hr,elena.grah-ciliga@buzet.hr

Interni telefon: 111

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

GRAD BUZETURED GRADONAČELNIKA

Nenad Šćulac,dipl.iur., predstojnik Ureda gradonačelnika

Interni telefon: 116

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

P R V I K A T12 10 8 6 4 2

11 9 7 5 3 1

12

21

22-23 20 18 16

D R U G I K A T10

19 17 15

14

13

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

GRAD BUZETURED GRADONAČELNIKA

Siniša Žulić, dipl.ing., zamjenik gradonačelnika

Interni telefon: 110

GRAD BUZETUPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARENJE PROSTOROM

Denis Jerman, dipl.iur.,stručni suradnik za imovinsko pravne poslove

Serđo Činko, komunalni redar

Interni telefon: 113

GRAD BUZETUPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARENJE PROSTOROM

GRAD BUZETUPRAVNI ODJEL ZA SAMOUPRAVU,UPRAVU I DRUŠTVENE DJELATNOSTI

GRAD BUZETURED GRADONAČELNIKA

Valter Flego, mr.sc., gradonačelnik

Interni telefon: 115

GRAD BUZETURED GRADONAČELNIKA

Tanja Merlić, administrativna referentica

e-mail: grad-buzet@pu.htnet.hr,ured.gradonacelnika@buzet.hr

Interni telefon: 115 ili 117

GRAD BUZETUPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARENJE PROSTOROM

Marica Radulović,upravna referentica za stanarine, zakupnine ikomunalne naknade

Interni telefon: 1109

GRAD BUZETUPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARENJE PROSTOROM

Anica Milković Grbac, pročelnica odjela

e-mail: anica.milkovic-grbac@pu.t-com.hr

Interni telefon: 114

GRAD BUZETUPRAVNI ODJEL ZA SAMOUPRAVU,UPRAVU I DRUŠTVENE DJELATNOSTIPISARNICA

Bruna Kalčić,administartivna referentica-daktilografkinja

Interni telefon: 106

Karmen Medica, administrativna referentica

Interni telefon: 107

PORTAGRAD BUZET

Mira Vivoda, portirka-telefonistica

centrala: 052/662-726, interni 0 ili 101

REPUBLIKA HRVATSKAISTARSKA ŽUPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐENJE I GRADNJUODSJEK ZA PROSTORNO UREĐENJE I GRADNJU BUZET

Eda Pavletić, referentica za prostorno uređenje i gradnju

e-mail: eda.pavletic@istra-istria.hr

tel.: 052/ 694–156; fax: 052/ 694–156

Radno vrijeme: LJETNI PERIOD; PON – PET: 7 – 15 sati ZIMSKI PERIOD; PON – PET: 8 – 16 sati

*dnevni odmor: ljeti 10,30-11 sati; zimi 11 – 11,30 sati

Uredovno radno vrijeme za rad sa strankama: PON: 9–10 sati•UTO: 13–15 sati; ostale dane po pozivu

REPUBLIKA HRVATSKAURED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJIISPOSTAVA BUZETPODODSJEK ZA GOSPODASRTVO IIMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE

Snježana Basaneže,voditeljica pododsjeka – voditeljica ispostave

tel: 052/ 695–221

Uredovno vrijeme za rad sa strankama: PON: 7,30 – 9,30 sati UTO: 12 – 14,30 sati SRI: 7,30 – 9,30 sati PET: 7,30 – 9,30 sati

*dnevni odmor: 10,30 – 11 sati

MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVAOIDRUČNI URED PAZINISPOSTAVA BUZET

Ivan Desantolo, voditelj ispostave

tel: 052/725–535fax: 052/663-299

Dnevno radno vrijeme: PON-PET: 7 – 15 sati

Uredovno radno vrijeme: PON-PET: 7,30 – 13 sati

*dnevni odmor: 10,30 – 11 sati

MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVAOIDRUČNI URED PAZINISPOSTAVA BUZET

Nives Damiani, upravni referent za poreze

tel.: 052/ 725–530fax.: 052/ 663-299

Dnevno radno vrijeme: PON - PET: 7 – 15 sati

Uredovno radno vrijeme: PON-PET: 7,30 – 13 sati

*dnevni odmor: 10,30 – 11 sati

MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVAOIDRUČNI URED PAZINISPOSTAVA BUZET

Sanja Pavletić Gržentić,viša upravna referentica za poreze

Barbara Veselica,viša upravna referentica za poreze

tel: 052/725–538, 725-531fax: 052/663-299

Dnevno radno vrijeme: PON-PET: 7 – 15 sati

Uredovno radno vrijeme: PON-PET: 7,30 – 13 sati

*dnevni odmor: 10,30 – 11 sati

REPUBLIKA HRVATSKAISTARSKA ŽUPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐENJE I GRADNJUODSJEK ZA PROSTORNO UREĐENJE I GRADNJU BUZET

Ante Bandić, ing. građ.

e-mail: ante.bandic@istra-istria.hr

tel.: 052/694–156; fax: 052/694–156

Radno vrijeme: ljetni period; PON-PET: 7 – 15 sati zimski period; PON-PET: 8 – 16 sati

*dnevni odmor: ljeti 10,30-11 sati; zimi 11–11,30 sati

Uredovno radno vrijeme za rad sa strankama: PON: 9 – 10 sati; UTO: 13 – 15 sati; *ostale dane po pozivu

REPUBLIKA HRVATSKAURED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJIISPOSTAVA BUZETPODODSJEK ZA GOSPODASRTVO IIMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE

Helga Pincan,samostalna upravna referentica za imovinsko pravne poslove

Ljubomir Sirotić,upravni referent za imovinsko pravne poslove

tel: 052/695–222

Uredovno vrijeme za rad sa strankama: PON: 7,30 – 9,30 sati UTO: 12 – 14,30 sati SRI: 7,30 – 9,30 sati PET: 7,30 – 9,30 sati*dnevni odmor: 10,30–11 sati

REPUBLIKA HRVATSKAURED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJIISPOSTAVA BUZETPODODSJEK ZA GOSPODASRTVO IIMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE

Marin Stanišić,samostalni upravni referent za imovinsko pravne poslove

tel: 052/695–225

PET: 7,30 – 9,30 sati

Uredovno vrijeme za rad sa strankama: PON: 7,30 – 9,30 sati UTO: 12 – 14,30 sati SRI: 7,30 – 9,30 sati

*dnevni odmor: 10,30 – 11 sati

MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVAOIDRUČNI URED PAZINISPOSTAVA BUZET

Denisa Poropat,viša upravna referentica za poreze

Janko Hrobat,viši upravni referent za poreze

tel: 052/725–536, 725-537fax: 052/663-299

Dnevno radno vrijeme: PON-PET: 7 – 15 sati

Uredovno radno vrijeme: PON-PET: 7,30 – 13 sati

*dnevni odmor: 10,30 – 11 sati

MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVAOIDRUČNI URED PAZINISPOSTAVA BUZET

Ksenija Grbac, upravna referentica za poreze

tel: 052/725–534fax: 052/663-299

Dnevno radno vrijeme: PON-PET: 7 – 15 sati

Uredovno radno vrijeme: PON-PET: 7,30 – 13 sati

*dnevni odmor: 10,30 – 11 sati

MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVAOIDRUČNI URED PAZINISPOSTAVA BUZET

Milena Rožac, upravna referentica za poreze

Jasenka Sirotić, upravna referentica za poreze

tel: 052/725–533, 725-532fax: 052/663-299

Dnevno radno vrijeme: PON-PET: 7 – 15 sati

Uredovno radno vrijeme: PON-PET: 7,30 – 13 sati

*dnevni odmor: 10,30 – 11 sati

REPUBLIKA HRVATSKAURED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJIISPOSTAVA BUZETODJELJAK ZA OPĆU UPRAVUMATIČNI URED

Ošo Danijela, matičarka

Vesna Šverko, matičarka

tel: 052/695-230fax: 052/695-231

Uredovno vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, PET: 7,30 – 11 sati

UTO: 12 – 14,30 sati

PORTA

45

ULAZ

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

Mario Hreljak, dipl.ing.,stručni suradnik za komunalne i građevinske poslove

Interni telefon: 112

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

Elena Grah Ciliga, prof., pročelnica odjela

e-mail: drustvene-djelatnosti@buzet.hr,elena.grah-ciliga@buzet.hr

Interni telefon: 111

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

GRAD BUZETURED GRADONAČELNIKA

Nenad Šćulac,dipl.iur., predstojnik Ureda gradonačelnika

Interni telefon: 116

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

Radno vrijeme i vrijeme za rad sa strankama:

PON, SRI, ČET: 7–15 satiUTO: 7–16 satiPET: 7–14 sati

*dnevni odmor: 10,30–11 sati

P R V I K A T12 10 8 6 4 2

11 9 7 5 3 1

12

21

22-23 20 18 16

D R U G I K A T10

19 17 15

14

13

Bačvar iz Svetog Martina

AKO SE BAČVA NE ČUVA,BOJE JU JE HITIT ĆA! Napisala i snimila Ana Pisak

Buzetski list 36 Buzetski list37

izumrlo, stare drvene bačve još uvijek žive u konobi Radovana Krote u Svetom Martinu. Dok je bio dijete stjecao je znanje pomažući ocu Albinu, koji je popodneva i kišne dane provodio izrađujući drvene, velike i male, teške i unikatne spremnike podrumske kaplj ice. Osim znanja, za izradu bačve potrebno je dobro oko i pouzdana tesarska ruka, treba imati "mota".

Hrast najkvalitetniji

U obitelji Krota, ako je suditi po viđenom u konobi, tih vještina nije nedostajalo. Radovanov otac bio je željezničar, no i vješt izrađivač bačava. Taj mu je posao donosio dodatnu zaradu koja je omogućila školovanje njegove troje djece.

Odrastajući, Radovan se odlučio za metalsko usmjerenje i praktički se odvojio od drva. "Zanat" iz djetinjstva nikad nije zanemario, nastojao ga je njegovati. Tako u svojoj konobi s poštovanjem čuva očev alat. Njime je izradio bačvu od dvjesto litara koju, pokraj one očeve, vjerno čuva u svom podrumu. - Određivanjem veličine bačve počinje i njena izrada. Daske se moraju dobro probrati jer o njihovoj kvaliteti ovisi i kakva će bačva biti. Hrastovo je drvo najkvalitetnije, ali u većini slučajeva, zbog neimaštine koristila se murva ili akacija. Za izradu bačve kapaciteta 200 litara daske bi se pilile na širinu sedam do osam centimetara i dužine oko jednog metra, objašnjava Radovan.

Iako je bačvarstvo već gotovo

Prema Radovanovu iskustvu, manju bačvu je teže napraviti. Najljepše je raditi one od 200 do 300 litara zbog lakšeg pristupa s vanjske i unutarnje strane. Njegov otac Albino je izrađivao i bačve od 650 litara, a popravljao je neke kapaciteta čak 1200 litara!

Nakon što se podredila

vanjska i unutarnja strana uslijedio je proces paljenja dasaka, i to tako da su se postavila dva kamena i na njih posložile daske. Ispod dasaka zapalila bi se vatra. - Dok se donja površina daske pali, to jest unutarnja strana bačve, gornju i bočnu se stranu moči. Tako omekšane daske slažu se na specijalne lojtre da se zviju. Se ih ćepa ćepinom od lesa. Još male se uzgura pomoči vodom i se ih pusti nekoliko ur da se ohlade. Za jenu bačvu rabi oko 25 dask. Daske se ponjer učisti o zapaljeniga i počne ih se tirat (blanjat). Mora se na kraju dubit kut da se moreju takat; na krajima moraju bit vajže, a na sredini debje, odaje nam tajne svog zanata Radovan. Zapaljeno za barik

Nad daskom valja stalno bdjeti, jer zbog jake vatre i nedovoljne vlažnosti ona lako 'zgori.

- Mi utruke smo bili zaduženi za uganj i za mučit z vodu uzgura. Kad su daske bile pronte, ih se stavilo u limene obruče i počelo slagat ukulin. Se tiralo pod pravilnim kutom dok ni štanjalo i dok ni prišo dobar oblik. En bot kad se to stori, daske se ćepa z obručima.

Do željeza nije bilo lako. Tržište je njime oskudijevalo, bilo je i skupo. Međutim, Radovanov otac Albino i tomu je našao rješenje.

Izvana mokra, iznutra zgorena

voziv je vlak. Na železnici u Divači su imeli dosta materijala pa su svi zaposlenici mogli otkupljivat železne trake širine od 3 do 4 centimetara, debljine 1 do 2 milimetara po povoljnijoj cijeni. Od tega je železa delav obruče. Saka ih je bačva imela tri. Kad su se oni postavili, krenula je vanjska i unutarnja finalna obrada. Izvana su se izgladili rubovi, a iznoter se teslicom očistila garež.

A funkcija paljenja dasaka radi prepoznavanja strane daske nije bila jedina. Nekada se tako obrađene bačve ostavljalo za barik.

-Ako je daska bila hrastova, u bačvi se pusti lo sve ono zapaljeno. Nutra se stavilo crno vino. Tako se dobio barik. Mi smo većinoma delali bačve za belo vino.

Čepovi od jasena

O kvaliteti drva ovisio je i životni vijek bačve. Radovan pamti kako se izbor dasaka pomno vršio: nije smio biti okrajak trupca, već samo sredina; morala je biti pravilno ispiljena jer je u suprotnome pucala. Zanimlj ivo, prema Radovanovu iskustvu, manju je bačvu je teže napraviti. Najljepše je raditi one od 200 do 300 litara zbog lakšeg pristupa s vanjske i unutarnje strane. Albino je

-On je delav na železnici,

posložilo, napravilo se vatore (utore) u koje se prislonilo dno. Valjalo je paziti hoće li bačva ležati ili stajati. To je ovisilo o rupama za špine. Ako ni bilo kvalitetno drvo, bačva se ni mugla stavit ležat jer ni bilo siguro da neće propuštat, a vino poć na bersa. Čepi su se delali od suhega jasena.

- N a ko n š to s e d a s ke

-S pokojnim tatom bačve smo većinoma delali kad je bilo vremena. Za izradu je trebala cela šetimana. Danas znam popravit dikaj kakovimu susedu i to je se, kaže Radovan.

Zadnju je bačvu od početka do kraja izradio prije 20-ak godina. Trebalo mu je puno više vremena za razliku od doba kad mu je učitelj i savjetnik bio otac. Često, kaže, ima upite da izradi nekada nezaobilazan inventar svakog domaćinstva, no danas za to nema vremena. Jer za izradu se bačve treba angažirati, ona mora b i t i kva l i tetno napravljena, inače se u taj pothvat ne treba ni upustiti.

Šetimana za bačvu

A gdje ima bačvi, ima i dobrog v ina. O n j ihovoj kval i tet i raspravljala je vinska povorka koja je na čelu s vinskim biskupom za Martinje obilazila konobe. Toga se dana u pratnji starih istarskih instrumenata kušala i ocjenjivala podrumska kapljica Svetomartinjaca, a mošt je pretvoren u vino.

Fešta se nastavila i u subotu nastupom buzetske Limene glazbe "Sokol". U organizaciji Mjesnog odbora Sv. Martin priređena je smotra mladih vina.

Fešta u Sv. Martinu

Predstavljeno je 30-ak uzoraka l o k a l n i h p ro i z v o đ a č a t e n e k o l i c i n a r e n o m i r a n i h buzetskih vinara. Publika u ulozi degustatora na jbo l j im je ocijenila bijelo vino Igora i Damira Počekaja, a crno Darija Draščića.

Već tradicionalno, a uz klapu Boškarin, u Društvenom je domu o d r ž a n o n a t j e c a n j e u pripremanju bakalara na bijelo u skladama. Pobjedu je odnijela ekipa Svih Svetih.

Prema Radovanovu sjećanju većina bačava je bila štanja, odnosno nije puštala. To se provjeravalo tako da se bačvu odmah napunilo vodom.

-Ako je puštala na drvu ni bilo kaj nego je rasipat i gambjat daska.

Često se znalo dogoditi da

Važno da ne pušta zbog neupotrebljavanja bačva se „rasušila“ i propuštala. Vinari bi obično čekali kišno vrijeme prije berbe kako bi ju izvadili iz konoba, a kišnica „zaštanjala“.

-Bačvu treba brumbat s toplom vodom i sumporom kako bi zgubila plijesan i kako bi se dezinficirala. Jer, ako se bačva ne čuva, boje ju je hitit ća!

izradio i bačve od 650 litara, a popravljao je neke kapaciteta 1200 litara.

-Čim smo stigli doma iz škole, znali smo da nas čeka poć u bošku po drubno granje za palit daske ili držat iznutra bačvu kad se delalo s vatornjakom. Od kaj pamtim za sebe znam da je uća delav bačve. Imam i njegova prva bačva. Još vajk je koristim. Sturiv ju je 1950. leta.

Prva bačva iz 1950.

Sve je manje ljudi koji upotrebljavaju drvene bačve. Razlog leži u tome što su one zahtjevne za održavanje.

-Inox je istjerao drvene bačve, no vino u njemu nije toliko kvalitetno koliko u drvenim bačvama, naročito za nas male vinare koji vino proizvodimo na tradicionalan način. Velikim se vinarima ne isplati raditi vino u drvenim bačvama.

Inox istjerao drvo

RADOVAN KROTA S PONOSOM ČUVA BAČVU KOJU JE IZRADIO NJEGOV OTAC ALBINO

NATJECANJE U PRIPREMANJU BAKALARA NA BIJELO

ISTRA KAKVA JE NEKAD BILA

Bačvar iz Svetog Martina

AKO SE BAČVA NE ČUVA,BOJE JU JE HITIT ĆA! Napisala i snimila Ana Pisak

Buzetski list 36 Buzetski list37

izumrlo, stare drvene bačve još uvijek žive u konobi Radovana Krote u Svetom Martinu. Dok je bio dijete stjecao je znanje pomažući ocu Albinu, koji je popodneva i kišne dane provodio izrađujući drvene, velike i male, teške i unikatne spremnike podrumske kaplj ice. Osim znanja, za izradu bačve potrebno je dobro oko i pouzdana tesarska ruka, treba imati "mota".

Hrast najkvalitetniji

U obitelji Krota, ako je suditi po viđenom u konobi, tih vještina nije nedostajalo. Radovanov otac bio je željezničar, no i vješt izrađivač bačava. Taj mu je posao donosio dodatnu zaradu koja je omogućila školovanje njegove troje djece.

Odrastajući, Radovan se odlučio za metalsko usmjerenje i praktički se odvojio od drva. "Zanat" iz djetinjstva nikad nije zanemario, nastojao ga je njegovati. Tako u svojoj konobi s poštovanjem čuva očev alat. Njime je izradio bačvu od dvjesto litara koju, pokraj one očeve, vjerno čuva u svom podrumu. - Određivanjem veličine bačve počinje i njena izrada. Daske se moraju dobro probrati jer o njihovoj kvaliteti ovisi i kakva će bačva biti. Hrastovo je drvo najkvalitetnije, ali u većini slučajeva, zbog neimaštine koristila se murva ili akacija. Za izradu bačve kapaciteta 200 litara daske bi se pilile na širinu sedam do osam centimetara i dužine oko jednog metra, objašnjava Radovan.

Iako je bačvarstvo već gotovo

Prema Radovanovu iskustvu, manju bačvu je teže napraviti. Najljepše je raditi one od 200 do 300 litara zbog lakšeg pristupa s vanjske i unutarnje strane. Njegov otac Albino je izrađivao i bačve od 650 litara, a popravljao je neke kapaciteta čak 1200 litara!

Nakon što se podredila

vanjska i unutarnja strana uslijedio je proces paljenja dasaka, i to tako da su se postavila dva kamena i na njih posložile daske. Ispod dasaka zapalila bi se vatra. - Dok se donja površina daske pali, to jest unutarnja strana bačve, gornju i bočnu se stranu moči. Tako omekšane daske slažu se na specijalne lojtre da se zviju. Se ih ćepa ćepinom od lesa. Još male se uzgura pomoči vodom i se ih pusti nekoliko ur da se ohlade. Za jenu bačvu rabi oko 25 dask. Daske se ponjer učisti o zapaljeniga i počne ih se tirat (blanjat). Mora se na kraju dubit kut da se moreju takat; na krajima moraju bit vajže, a na sredini debje, odaje nam tajne svog zanata Radovan. Zapaljeno za barik

Nad daskom valja stalno bdjeti, jer zbog jake vatre i nedovoljne vlažnosti ona lako 'zgori.

- Mi utruke smo bili zaduženi za uganj i za mučit z vodu uzgura. Kad su daske bile pronte, ih se stavilo u limene obruče i počelo slagat ukulin. Se tiralo pod pravilnim kutom dok ni štanjalo i dok ni prišo dobar oblik. En bot kad se to stori, daske se ćepa z obručima.

Do željeza nije bilo lako. Tržište je njime oskudijevalo, bilo je i skupo. Međutim, Radovanov otac Albino i tomu je našao rješenje.

Izvana mokra, iznutra zgorena

voziv je vlak. Na železnici u Divači su imeli dosta materijala pa su svi zaposlenici mogli otkupljivat železne trake širine od 3 do 4 centimetara, debljine 1 do 2 milimetara po povoljnijoj cijeni. Od tega je železa delav obruče. Saka ih je bačva imela tri. Kad su se oni postavili, krenula je vanjska i unutarnja finalna obrada. Izvana su se izgladili rubovi, a iznoter se teslicom očistila garež.

A funkcija paljenja dasaka radi prepoznavanja strane daske nije bila jedina. Nekada se tako obrađene bačve ostavljalo za barik.

-Ako je daska bila hrastova, u bačvi se pusti lo sve ono zapaljeno. Nutra se stavilo crno vino. Tako se dobio barik. Mi smo većinoma delali bačve za belo vino.

Čepovi od jasena

O kvaliteti drva ovisio je i životni vijek bačve. Radovan pamti kako se izbor dasaka pomno vršio: nije smio biti okrajak trupca, već samo sredina; morala je biti pravilno ispiljena jer je u suprotnome pucala. Zanimlj ivo, prema Radovanovu iskustvu, manju je bačvu je teže napraviti. Najljepše je raditi one od 200 do 300 litara zbog lakšeg pristupa s vanjske i unutarnje strane. Albino je

-On je delav na železnici,

posložilo, napravilo se vatore (utore) u koje se prislonilo dno. Valjalo je paziti hoće li bačva ležati ili stajati. To je ovisilo o rupama za špine. Ako ni bilo kvalitetno drvo, bačva se ni mugla stavit ležat jer ni bilo siguro da neće propuštat, a vino poć na bersa. Čepi su se delali od suhega jasena.

- N a ko n š to s e d a s ke

-S pokojnim tatom bačve smo većinoma delali kad je bilo vremena. Za izradu je trebala cela šetimana. Danas znam popravit dikaj kakovimu susedu i to je se, kaže Radovan.

Zadnju je bačvu od početka do kraja izradio prije 20-ak godina. Trebalo mu je puno više vremena za razliku od doba kad mu je učitelj i savjetnik bio otac. Često, kaže, ima upite da izradi nekada nezaobilazan inventar svakog domaćinstva, no danas za to nema vremena. Jer za izradu se bačve treba angažirati, ona mora b i t i kva l i tetno napravljena, inače se u taj pothvat ne treba ni upustiti.

Šetimana za bačvu

A gdje ima bačvi, ima i dobrog v ina. O n j ihovoj kval i tet i raspravljala je vinska povorka koja je na čelu s vinskim biskupom za Martinje obilazila konobe. Toga se dana u pratnji starih istarskih instrumenata kušala i ocjenjivala podrumska kapljica Svetomartinjaca, a mošt je pretvoren u vino.

Fešta se nastavila i u subotu nastupom buzetske Limene glazbe "Sokol". U organizaciji Mjesnog odbora Sv. Martin priređena je smotra mladih vina.

Fešta u Sv. Martinu

Predstavljeno je 30-ak uzoraka l o k a l n i h p ro i z v o đ a č a t e n e k o l i c i n a r e n o m i r a n i h buzetskih vinara. Publika u ulozi degustatora na jbo l j im je ocijenila bijelo vino Igora i Damira Počekaja, a crno Darija Draščića.

Već tradicionalno, a uz klapu Boškarin, u Društvenom je domu o d r ž a n o n a t j e c a n j e u pripremanju bakalara na bijelo u skladama. Pobjedu je odnijela ekipa Svih Svetih.

Prema Radovanovu sjećanju većina bačava je bila štanja, odnosno nije puštala. To se provjeravalo tako da se bačvu odmah napunilo vodom.

-Ako je puštala na drvu ni bilo kaj nego je rasipat i gambjat daska.

Često se znalo dogoditi da

Važno da ne pušta zbog neupotrebljavanja bačva se „rasušila“ i propuštala. Vinari bi obično čekali kišno vrijeme prije berbe kako bi ju izvadili iz konoba, a kišnica „zaštanjala“.

-Bačvu treba brumbat s toplom vodom i sumporom kako bi zgubila plijesan i kako bi se dezinficirala. Jer, ako se bačva ne čuva, boje ju je hitit ća!

izradio i bačve od 650 litara, a popravljao je neke kapaciteta 1200 litara.

-Čim smo stigli doma iz škole, znali smo da nas čeka poć u bošku po drubno granje za palit daske ili držat iznutra bačvu kad se delalo s vatornjakom. Od kaj pamtim za sebe znam da je uća delav bačve. Imam i njegova prva bačva. Još vajk je koristim. Sturiv ju je 1950. leta.

Prva bačva iz 1950.

Sve je manje ljudi koji upotrebljavaju drvene bačve. Razlog leži u tome što su one zahtjevne za održavanje.

-Inox je istjerao drvene bačve, no vino u njemu nije toliko kvalitetno koliko u drvenim bačvama, naročito za nas male vinare koji vino proizvodimo na tradicionalan način. Velikim se vinarima ne isplati raditi vino u drvenim bačvama.

Inox istjerao drvo

RADOVAN KROTA S PONOSOM ČUVA BAČVU KOJU JE IZRADIO NJEGOV OTAC ALBINO

NATJECANJE U PRIPREMANJU BAKALARA NA BIJELO

ISTRA KAKVA JE NEKAD BILA

SPORT

Buzetski dani – Europsko automobilističko prvenstvo na brdskim stazama

JUBILEJ UVELIČANREKORDOMAna PISAKFoto: AMK Buzet

Buzetski list 38 Buzetski list39

brdsku automobilističku utrku i organizatora Auto-moto klub Buzet nisu čuli. No, tek su rijetki koji znaju koliko je potrebno ljudske volje, truda, rada, ponajviše entuzi jazma, za bespri jekornu organizaci ju ovakve priredbe europskih r a z m j e r a . I d a z a p r a v o organizacija ne traje tek nekoliko dana u rujnu kada utrka doseže svoj vrhunac - slaganje „lego kocaka“ počinje mnogo ranije, već u proljeće. Tada za stol sjeda pet "krivaca" što utrka svake godine biva pohvaljena od strane p r e d s t a v n i k a S v j e t s k e automobilističke federacije.

Riječ je o Branku Bašiću,

direktoru utrke, Damiru Rupeni, predsjedniku AMK-a Buzet, Marinku Krbavčiću, tajniku utrke te članovima Organizacijskog odbora: Idi Bašić i Valmeru Brenku. Suci, redari, mjerna

Malo je njih koji za buzetsku

Svakotjedni sastanci

Rijeke ljudi u buzetsku su se kotlinu slijevale sa svih strana. Svi su žurili da zauzmu najbolju poziciju uz 5001 metar dugu stazu. Natisnulo se tako od Mosta do Peničića desetak tisuća adrenalinom ispunjenih gledatelja.

Po 30. put na startu našao se i legendarni Mario Delmoro. Buzetsku je utrku iskoristio za o p r o š t a j o d s v o j e d u g e automobilske karijere, premda je najavio da se iz auto-sporta ne povlači u potpunosti jer volan namjerava zamijeniti sudačkom palicom. Mario je imao čast da se, nakon druge utrke, spusti stazom

Buzet je dokazao da s pravom nosi t i tu lu grada oktana. Najstarija brdska automobilska ut rka ponovo je ugost i la impozantan broj sudionika kojima je jedinstvena publika priredila spektakl viđen samo na Buzetskim danima. Boje grada domaćina branilo je 17 vozača AMK-a Buzet i AK-a Buzet Au to s p o r t a . D a s e ovo m n a t j e c a n j u p i š e s j a j n a budućnost, u prilog ide podatak: upravo je Buzet Autosport osvojio klupsko prvo mjesto.

služba, razglas, plakati, VIP šator i mnoge druge stvari neizbježne su teme njihovih svakodnevnih sastanaka.

A kako tjedni prolaze, u

organizacijsku mašineriju ulazi sve više ljudi. Početkom mjeseca rujna vidljivi su i prvi rezultati. Staza od Mosta do Peničića biva u k r a š e n a c r v e n o - b i j e l i m gumama, zaštitnim ogradama i sigurnosnim trakama, ploče s upozorenjem gledateljima te ploče sa skicom zavoja. Kako se dan utrke približava, tako se i atmosfera zahuktava. Slično je bilo i ove jeseni. Prvi šleperi puni "atraktivnih" formulara stigli su na parkiralište ispred "Cimosa" već početkom trećeg tjedna u rujnu. Gradskim ulicama kolala s u v o z i l a s a s t r a n i m registracijskim oznakama, a Buzet je, u iščekivanju praznika automobilizma, iz sata u sat postajao sve tjesniji.

U iščekivanju praznika

Napetost u prostorijama

AMK-a Buzet postajala je sve veća. U kartonske vrećice gurao se materijal za vozače, klamali su se papiri, rezale akreditacije, fax je radio bez prestanka, mailovi su stizali odasvud...I prije no što je Ida Bašić "riješila" jednog voditelja, drugi joj je već kucao na vrata. Tražili su se prsluci, baneri, metle, pa sve do slavljeničkih čaša za pjenušac. Cijelo to vrijeme Josip Matković, voditelj parka vozača marljivo je slagao auto do auta da bi u konačnici " n a t i s k a o " u k u p n o 1 5 4 računajući i 18 formula. Dok su Dragan Zlatić-Đoko i Armando Fabijančić na startu na Mostu podig l i jedanaest zastava zemalja natjecateljica.

I o v o g j e r u j n a v r h automobilističke kreme pohodio buzetsko brdo, no da će trideseti - jubilarni Buzetski dani dobiti novog rekordera, nitko nije niti sanjao. Međutim, već u subotu na

Timski rad drugom treningu talijanski vozač Simone Faggioli dao je naslutiti da bi se to moglo dogoditi, kad je u rekordnom vremenu stigao na cilj u Peničićima.

Treninzi su završeni, ostalo je pitanje bez odgovora može li Faggioli, dotrajalom asfaltu unatoč, ugroziti rekord staze ili čak postići novi rekord.Odgovor na to pitanje dao je u nedjeljno jutro.

Faggioli novi rekorder

Temperatura zraka iznad prosjeka, sunčana nedjelja mnoge je iznenadila. Iznenađenju nije bilo kraja. Rijeke ljudi u buzetsku su se kotlinu slijevale sa svih strana. Svi su žurili da zauzmu najbolju poziciju uz 5001 metar dugu stazu. Natisnulo se tako od Mosta do Peničića desetak tisuća adrenalinom ispunjenih gledatelja koji su, narcisoidnosti i vozilu unatoč, s t rastveno bodr i l i svakog natjecatelja.

- Na startu je Simone Faggioli. Hoće li nakon osam Europa rekord biti oboren? - pitao je službeni spiker utrke Miroslav Krpan, pošto je Faggiolijev bolid u tren oka nestao sa startne linije. Svi su pogledi bili upereni u jednu točku, vrijeme je na semaforu stalo na 2.12,209. Faggioli je postao novi rekorder Buzetskih dana prošavši stazu prosječnom brzinom 136 kilometara na sat.

Veličanstvena publika

Zavladala je euforija među posjetiteljima. Ipak, valjalo je pričekati kraj druge utrke da može početi slavljeničko ludilo.

Oproštaj Marija Delmora

u kabrio vozilu u društvu s direktorom utrke Brankom Bašićem. U zavoju Svi Sveti dočekalo ga je gromoglasno s k a n d i r a n j e , a u z av o j u Komuščica Delmora je publika ponijela na ramenima. Oproštaj je to koji će Delmoro pamtiti, kako kaže, do kraja života.

Tako i b i . Na pr i ređeno j svojevrsnoj atrakciji buzetska je publika Faggioliju zahvalila na osebujan način. U zavoju Komuščica visoko ga je vinula u zrak i pozdravila tradicionalnom bakljadom. Veličanstven doček publika je priredila i ostalim automobilistima, a u zavoju ispod Svih Svetih svaki je vozač nagrađen netom izrezanom fetom domaćeg istarskog pršuta. Te nedjeljne večeri, iako svladani umorom, ponosni što su još jednu vel iku utrku privel i kraju, organizatori su već počeli kovati p lanove o 31. Buzetsk im danima.

Na startu 17 Buzećana

ORGANIZACIJSKI TIMORGANIZACIJSKI TIM

BAKLJADA ZA NAJBOLJEBAKLJADA ZA NAJBOLJE

TEHNIČKI PREGLED VOZILATEHNIČKI PREGLED VOZILA

BOJAN KROTA NA RAMENIMA PUBLIKEBOJAN KROTA NA RAMENIMA PUBLIKE

OVAJ ĆE TRENUTAK, KAŽE MARIO, PAMTITI DO KRAJA ŽIVOTAOVAJ ĆE TRENUTAK, KAŽE MARIO, PAMTITI DO KRAJA ŽIVOTA

SAŠA ČERNEKASAŠA ČERNEKA

VALTER NEŽIĆVALTER NEŽIĆ

MANUEL KODELJAMANUEL KODELJA

VILIAM PRODANVILIAM PRODAN

SPORT

Buzetski dani – Europsko automobilističko prvenstvo na brdskim stazama

JUBILEJ UVELIČANREKORDOMAna PISAKFoto: AMK Buzet

Buzetski list 38 Buzetski list39

brdsku automobilističku utrku i organizatora Auto-moto klub Buzet nisu čuli. No, tek su rijetki koji znaju koliko je potrebno ljudske volje, truda, rada, ponajviše entuzi jazma, za bespri jekornu organizaci ju ovakve priredbe europskih r a z m j e r a . I d a z a p r a v o organizacija ne traje tek nekoliko dana u rujnu kada utrka doseže svoj vrhunac - slaganje „lego kocaka“ počinje mnogo ranije, već u proljeće. Tada za stol sjeda pet "krivaca" što utrka svake godine biva pohvaljena od strane p r e d s t a v n i k a S v j e t s k e automobilističke federacije.

Riječ je o Branku Bašiću,

direktoru utrke, Damiru Rupeni, predsjedniku AMK-a Buzet, Marinku Krbavčiću, tajniku utrke te članovima Organizacijskog odbora: Idi Bašić i Valmeru Brenku. Suci, redari, mjerna

Malo je njih koji za buzetsku

Svakotjedni sastanci

Rijeke ljudi u buzetsku su se kotlinu slijevale sa svih strana. Svi su žurili da zauzmu najbolju poziciju uz 5001 metar dugu stazu. Natisnulo se tako od Mosta do Peničića desetak tisuća adrenalinom ispunjenih gledatelja.

Po 30. put na startu našao se i legendarni Mario Delmoro. Buzetsku je utrku iskoristio za o p r o š t a j o d s v o j e d u g e automobilske karijere, premda je najavio da se iz auto-sporta ne povlači u potpunosti jer volan namjerava zamijeniti sudačkom palicom. Mario je imao čast da se, nakon druge utrke, spusti stazom

Buzet je dokazao da s pravom nosi t i tu lu grada oktana. Najstarija brdska automobilska ut rka ponovo je ugost i la impozantan broj sudionika kojima je jedinstvena publika priredila spektakl viđen samo na Buzetskim danima. Boje grada domaćina branilo je 17 vozača AMK-a Buzet i AK-a Buzet Au to s p o r t a . D a s e ovo m n a t j e c a n j u p i š e s j a j n a budućnost, u prilog ide podatak: upravo je Buzet Autosport osvojio klupsko prvo mjesto.

služba, razglas, plakati, VIP šator i mnoge druge stvari neizbježne su teme njihovih svakodnevnih sastanaka.

A kako tjedni prolaze, u

organizacijsku mašineriju ulazi sve više ljudi. Početkom mjeseca rujna vidljivi su i prvi rezultati. Staza od Mosta do Peničića biva u k r a š e n a c r v e n o - b i j e l i m gumama, zaštitnim ogradama i sigurnosnim trakama, ploče s upozorenjem gledateljima te ploče sa skicom zavoja. Kako se dan utrke približava, tako se i atmosfera zahuktava. Slično je bilo i ove jeseni. Prvi šleperi puni "atraktivnih" formulara stigli su na parkiralište ispred "Cimosa" već početkom trećeg tjedna u rujnu. Gradskim ulicama kolala s u v o z i l a s a s t r a n i m registracijskim oznakama, a Buzet je, u iščekivanju praznika automobilizma, iz sata u sat postajao sve tjesniji.

U iščekivanju praznika

Napetost u prostorijama

AMK-a Buzet postajala je sve veća. U kartonske vrećice gurao se materijal za vozače, klamali su se papiri, rezale akreditacije, fax je radio bez prestanka, mailovi su stizali odasvud...I prije no što je Ida Bašić "riješila" jednog voditelja, drugi joj je već kucao na vrata. Tražili su se prsluci, baneri, metle, pa sve do slavljeničkih čaša za pjenušac. Cijelo to vrijeme Josip Matković, voditelj parka vozača marljivo je slagao auto do auta da bi u konačnici " n a t i s k a o " u k u p n o 1 5 4 računajući i 18 formula. Dok su Dragan Zlatić-Đoko i Armando Fabijančić na startu na Mostu podig l i jedanaest zastava zemalja natjecateljica.

I o v o g j e r u j n a v r h automobilističke kreme pohodio buzetsko brdo, no da će trideseti - jubilarni Buzetski dani dobiti novog rekordera, nitko nije niti sanjao. Međutim, već u subotu na

Timski rad drugom treningu talijanski vozač Simone Faggioli dao je naslutiti da bi se to moglo dogoditi, kad je u rekordnom vremenu stigao na cilj u Peničićima.

Treninzi su završeni, ostalo je pitanje bez odgovora može li Faggioli, dotrajalom asfaltu unatoč, ugroziti rekord staze ili čak postići novi rekord.Odgovor na to pitanje dao je u nedjeljno jutro.

Faggioli novi rekorder

Temperatura zraka iznad prosjeka, sunčana nedjelja mnoge je iznenadila. Iznenađenju nije bilo kraja. Rijeke ljudi u buzetsku su se kotlinu slijevale sa svih strana. Svi su žurili da zauzmu najbolju poziciju uz 5001 metar dugu stazu. Natisnulo se tako od Mosta do Peničića desetak tisuća adrenalinom ispunjenih gledatelja koji su, narcisoidnosti i vozilu unatoč, s t rastveno bodr i l i svakog natjecatelja.

- Na startu je Simone Faggioli. Hoće li nakon osam Europa rekord biti oboren? - pitao je službeni spiker utrke Miroslav Krpan, pošto je Faggiolijev bolid u tren oka nestao sa startne linije. Svi su pogledi bili upereni u jednu točku, vrijeme je na semaforu stalo na 2.12,209. Faggioli je postao novi rekorder Buzetskih dana prošavši stazu prosječnom brzinom 136 kilometara na sat.

Veličanstvena publika

Zavladala je euforija među posjetiteljima. Ipak, valjalo je pričekati kraj druge utrke da može početi slavljeničko ludilo.

Oproštaj Marija Delmora

u kabrio vozilu u društvu s direktorom utrke Brankom Bašićem. U zavoju Svi Sveti dočekalo ga je gromoglasno s k a n d i r a n j e , a u z av o j u Komuščica Delmora je publika ponijela na ramenima. Oproštaj je to koji će Delmoro pamtiti, kako kaže, do kraja života.

Tako i b i . Na pr i ređeno j svojevrsnoj atrakciji buzetska je publika Faggioliju zahvalila na osebujan način. U zavoju Komuščica visoko ga je vinula u zrak i pozdravila tradicionalnom bakljadom. Veličanstven doček publika je priredila i ostalim automobilistima, a u zavoju ispod Svih Svetih svaki je vozač nagrađen netom izrezanom fetom domaćeg istarskog pršuta. Te nedjeljne večeri, iako svladani umorom, ponosni što su još jednu vel iku utrku privel i kraju, organizatori su već počeli kovati p lanove o 31. Buzetsk im danima.

Na startu 17 Buzećana

ORGANIZACIJSKI TIMORGANIZACIJSKI TIM

BAKLJADA ZA NAJBOLJEBAKLJADA ZA NAJBOLJE

TEHNIČKI PREGLED VOZILATEHNIČKI PREGLED VOZILA

BOJAN KROTA NA RAMENIMA PUBLIKEBOJAN KROTA NA RAMENIMA PUBLIKE

OVAJ ĆE TRENUTAK, KAŽE MARIO, PAMTITI DO KRAJA ŽIVOTAOVAJ ĆE TRENUTAK, KAŽE MARIO, PAMTITI DO KRAJA ŽIVOTA

SAŠA ČERNEKASAŠA ČERNEKA

VALTER NEŽIĆVALTER NEŽIĆ

MANUEL KODELJAMANUEL KODELJA

VILIAM PRODANVILIAM PRODAN

ODMOR I BIJEG ODSVAKODNEVICE

PLANINARENJE

Buzetski list 40 Buzetski list41

društvo pod nazivom Hrvatsko planinarsko društvo „Planik“ Umag – Podružnica Buzet. Broji 72 člana, a postoji nada da će se taj broj do kraja godine i povećati jer se, pored Buzećanki i Buzećana, u tu podružnicu veoma rado učlanjuju građani Pazina, Rijeke, Pule, Vrsara, Nove Vasi, Poreča i drugih mjesta. Članovi buzetske podružnice su planinari svih generacija: najmlađi su učenici osnovne škole dok je najstarijima preko 70 godina života.

Buzetsko planinarsko društvo posebno je ponosno na kućicu smještenu iznad sela Brest, odnosno ispod najvišeg vrha Ćićarije, Žbevnice. U parku ispred kućice članovi su montirali nove klupe i stolove, te tako pružili svim planinarima i ljubiteljima prirode mjesto za odmor i okrjepu. Obzirom da je uz kućicu posađeno mnogo cvijeća, s pravom ju se može nazvati „kućica u cvijeću“. To je mjesto kamo svi koji vole prirodu, mogu doći predahnuti od obveza, utonuti u mir i tišinu ili, pak, izvesti djecu na svjež zrak.

U Buzetu postoji i djeluje planinarsko

Kućica u cvijeću

Od sedme godine do kraja života

Planinarenje je idealna tjelesna aktivnost za one kojima je potreban predah od dnevnih obveza ali i one koji možda, zbog životne dobi, ne mogu izdržati veće naprezanje.Zlata MARKEŽIĆ

Idealna tjelesna aktivnost

program koji predviđa 2-3 „jača“ izleta. Na te izlete odlaze planinari koji žele nešto „žešće“. Većina izleta iz programa prilagođena je osobama srednje i niže kondicije. Postoji i mogućnost planinarenja nedjeljom po Buzeštini. Ono je idealno za one koji još ne znaju da li im odgovara taj vid tjelesne aktivnosti ili jednostavno žele dan provesti u prirodi. Stoga čestim pitanjima ili izgovorima poput: „Nemam kondicije“, „Planinarenje je samo za mlade i zdrave“, „Nemam vremena“,“Vi brzo hodate“, „Idete na visoke planine“ i slično, ovdje nema mjesta.

Briga o svakom hodaču

Neki se, također, brinu da neće moći držati tempo s drugima u koloni, da će zadržavati grupu ili da će imati manje kondicije od drugih. No o tome ne treba brinuti. Jer, svi su planinari bili početnici, ali i svatko od nas ima više kondicije nego što misli.

U planinarenju postoji nekoliko pravila. Evo samo nekih: kolona ide onom brzinom koju može savladavati najslabiji hodač, što znači da se tempo određuje prema njemu; na početku kolone je glavni vodič koji određuje tempo i ispred njega ne ide nitko tko bi nametnuo svoj ritam hodanja; na kraju kolone se nalazi pomoćni vodič (čistač) iza koga ne ostaje nitko. Ako netko ne može dalje ili mu je potreban predah, zadnji vodič staje, zaustavlja kolonu i time pruža mogućnost odmora.

Društvo HPD “Planik“ Umag ima godišnji Planinarenje nije rezervirano samo za mlade i zdrave, poželjno je u svim godinama i za sve generacije. Potrebno je djeci za r a z v i j a n j e m o t o r i č k i h sposobnost i ; mlad ima za održavanje tjelesne kondicije; zaposlenima za oslobađanje od stresa; umirovljenicima za druženje te za održavanje pokretljivosti i elastičnosti t i j e la . P lan inaren je je predivno provedeno vrijeme roditelja s djecom, jer se tih nekoliko sati, uz sendviče i sok jačaju spone najuže obitelji.

Spona za sretnu i zdravu obitelj

Među brojnim aktivnostima, u Društvu se izdvaja rad s buzetskom djecom. Naime, u tijeku je dogovor za planinarski pohod s Društvom „Naša djeca“, kada se planira „putovanje“ povijesnim lokalitetom boksita i napuštenim rudnicima, Minjerom. Tim je povodom u osnovnoj školi održano predavanje o planinarenju. U planu je, također, povesti Udrugu osoba s posebnim potrebama laganom stazom kako bi i oni okusili čari planinarenja.

Svima koji žele početi planinariti, savjetuje se da idu na „probni“ izlet s planinarima. Razlog? Možda ćete zaključiti da to nije ona aktivnost koja vam odgovara, ili vam ne pruža ono što ste zamislili. Ako ste zadovoljni i želite i dalje planinariti, najvažniji i obvezni dio opreme su gojzerice. Uz to su vam potrebni: ruksak, vjetrovka, topla jakna, sportske majice, debele čarape, boca s vodom, kapa, rukavice te mnoge sitnice koje vam mogu olakšati boravak u prirodi: nožić,

lampa… ipak ne treba pretjerivati da ruksak ne bude pretežak.

Ako ste se odlučili za planinarenje, poželjno je da se učlanite u neko planinarsko društvo. Godišnja članarina za odrasle iznosi 80, a za djecu, studente, nezaposlene ili umirovljenike 40 kuna. Članska iskaznica omogućava u nekim trgovinama kupnju gojzerica uz popust te osiguranje u toku planinarenja.

Što je potrebno za planinarenje?

U programu društva svake je godine nekoliko „jačih“ izleta. Godine 2008. na Mont Blanc popela su se dva člana podružnice, i to Robi Jermaniš i Albino Zonta. Samo dva tjedna ranije do ispod samog vrha (zbog lošeg vremena) došla je i Nadija Starčić, članica iz Pazina.

Prošle je godine to bio pohod na Triglav, koji je o r g a n i z i r a l a i v o d i l a podružnica Buzet. Tom prilikom su se na vrh Triglava popela 32 planinara od kojih su čak polovica bili Buzećani. Ove godine početkom. ko lovoza na vrh Gran Paradisa se popela grupa od 11 planinara našeg društva, a među njima su bili i Buzećani: Robi Jermaniš, Anica Milković Grbac, Mario Hreljak i Antonija Finderle te Goran Šepić, također član podružnice iz Vrsara.

Do vrha Mont Blanca

Putovanje kroz povijest

Svi zainteresirani mogu se pridružiti Društvu. Dežurstva su organizirana svakog četvrtka (ljeti od 20 do 21 sat, a zimi od 19 do 20 sati) u prostoriji Mjesnog odbora Buzet na Goričici.

Javite se!

ODMOR I BIJEG ODSVAKODNEVICE

PLANINARENJE

Buzetski list 40 Buzetski list41

društvo pod nazivom Hrvatsko planinarsko društvo „Planik“ Umag – Podružnica Buzet. Broji 72 člana, a postoji nada da će se taj broj do kraja godine i povećati jer se, pored Buzećanki i Buzećana, u tu podružnicu veoma rado učlanjuju građani Pazina, Rijeke, Pule, Vrsara, Nove Vasi, Poreča i drugih mjesta. Članovi buzetske podružnice su planinari svih generacija: najmlađi su učenici osnovne škole dok je najstarijima preko 70 godina života.

Buzetsko planinarsko društvo posebno je ponosno na kućicu smještenu iznad sela Brest, odnosno ispod najvišeg vrha Ćićarije, Žbevnice. U parku ispred kućice članovi su montirali nove klupe i stolove, te tako pružili svim planinarima i ljubiteljima prirode mjesto za odmor i okrjepu. Obzirom da je uz kućicu posađeno mnogo cvijeća, s pravom ju se može nazvati „kućica u cvijeću“. To je mjesto kamo svi koji vole prirodu, mogu doći predahnuti od obveza, utonuti u mir i tišinu ili, pak, izvesti djecu na svjež zrak.

U Buzetu postoji i djeluje planinarsko

Kućica u cvijeću

Od sedme godine do kraja života

Planinarenje je idealna tjelesna aktivnost za one kojima je potreban predah od dnevnih obveza ali i one koji možda, zbog životne dobi, ne mogu izdržati veće naprezanje.Zlata MARKEŽIĆ

Idealna tjelesna aktivnost

program koji predviđa 2-3 „jača“ izleta. Na te izlete odlaze planinari koji žele nešto „žešće“. Većina izleta iz programa prilagođena je osobama srednje i niže kondicije. Postoji i mogućnost planinarenja nedjeljom po Buzeštini. Ono je idealno za one koji još ne znaju da li im odgovara taj vid tjelesne aktivnosti ili jednostavno žele dan provesti u prirodi. Stoga čestim pitanjima ili izgovorima poput: „Nemam kondicije“, „Planinarenje je samo za mlade i zdrave“, „Nemam vremena“,“Vi brzo hodate“, „Idete na visoke planine“ i slično, ovdje nema mjesta.

Briga o svakom hodaču

Neki se, također, brinu da neće moći držati tempo s drugima u koloni, da će zadržavati grupu ili da će imati manje kondicije od drugih. No o tome ne treba brinuti. Jer, svi su planinari bili početnici, ali i svatko od nas ima više kondicije nego što misli.

U planinarenju postoji nekoliko pravila. Evo samo nekih: kolona ide onom brzinom koju može savladavati najslabiji hodač, što znači da se tempo određuje prema njemu; na početku kolone je glavni vodič koji određuje tempo i ispred njega ne ide nitko tko bi nametnuo svoj ritam hodanja; na kraju kolone se nalazi pomoćni vodič (čistač) iza koga ne ostaje nitko. Ako netko ne može dalje ili mu je potreban predah, zadnji vodič staje, zaustavlja kolonu i time pruža mogućnost odmora.

Društvo HPD “Planik“ Umag ima godišnji Planinarenje nije rezervirano samo za mlade i zdrave, poželjno je u svim godinama i za sve generacije. Potrebno je djeci za r a z v i j a n j e m o t o r i č k i h sposobnost i ; mlad ima za održavanje tjelesne kondicije; zaposlenima za oslobađanje od stresa; umirovljenicima za druženje te za održavanje pokretljivosti i elastičnosti t i j e la . P lan inaren je je predivno provedeno vrijeme roditelja s djecom, jer se tih nekoliko sati, uz sendviče i sok jačaju spone najuže obitelji.

Spona za sretnu i zdravu obitelj

Među brojnim aktivnostima, u Društvu se izdvaja rad s buzetskom djecom. Naime, u tijeku je dogovor za planinarski pohod s Društvom „Naša djeca“, kada se planira „putovanje“ povijesnim lokalitetom boksita i napuštenim rudnicima, Minjerom. Tim je povodom u osnovnoj školi održano predavanje o planinarenju. U planu je, također, povesti Udrugu osoba s posebnim potrebama laganom stazom kako bi i oni okusili čari planinarenja.

Svima koji žele početi planinariti, savjetuje se da idu na „probni“ izlet s planinarima. Razlog? Možda ćete zaključiti da to nije ona aktivnost koja vam odgovara, ili vam ne pruža ono što ste zamislili. Ako ste zadovoljni i želite i dalje planinariti, najvažniji i obvezni dio opreme su gojzerice. Uz to su vam potrebni: ruksak, vjetrovka, topla jakna, sportske majice, debele čarape, boca s vodom, kapa, rukavice te mnoge sitnice koje vam mogu olakšati boravak u prirodi: nožić,

lampa… ipak ne treba pretjerivati da ruksak ne bude pretežak.

Ako ste se odlučili za planinarenje, poželjno je da se učlanite u neko planinarsko društvo. Godišnja članarina za odrasle iznosi 80, a za djecu, studente, nezaposlene ili umirovljenike 40 kuna. Članska iskaznica omogućava u nekim trgovinama kupnju gojzerica uz popust te osiguranje u toku planinarenja.

Što je potrebno za planinarenje?

U programu društva svake je godine nekoliko „jačih“ izleta. Godine 2008. na Mont Blanc popela su se dva člana podružnice, i to Robi Jermaniš i Albino Zonta. Samo dva tjedna ranije do ispod samog vrha (zbog lošeg vremena) došla je i Nadija Starčić, članica iz Pazina.

Prošle je godine to bio pohod na Triglav, koji je o r g a n i z i r a l a i v o d i l a podružnica Buzet. Tom prilikom su se na vrh Triglava popela 32 planinara od kojih su čak polovica bili Buzećani. Ove godine početkom. ko lovoza na vrh Gran Paradisa se popela grupa od 11 planinara našeg društva, a među njima su bili i Buzećani: Robi Jermaniš, Anica Milković Grbac, Mario Hreljak i Antonija Finderle te Goran Šepić, također član podružnice iz Vrsara.

Do vrha Mont Blanca

Putovanje kroz povijest

Svi zainteresirani mogu se pridružiti Društvu. Dežurstva su organizirana svakog četvrtka (ljeti od 20 do 21 sat, a zimi od 19 do 20 sati) u prostoriji Mjesnog odbora Buzet na Goričici.

Javite se!

SPORT OD BROJA DO BROJA

Buzetski list 42 Buzetski list43

Ženska ekipa Rukometnog kluba Buzet godište 1993. i mlađe osvojila je treće mjesto na talijanskom turniru u Alto Adigeu, koji se u Campu Tueres održava do 1. do 3. srpnja. Visoku poziciju su izborile u kategoriji u kojoj se natjecalo 12 ekipa raspoređenih u dvije skupine, dok je na turniru ukupno sudjelovalo sto ekipa iz Hrvatske, Njemačke, Austrije i Italije. Za RK Buzet su nastupile: Martina Petretić, Petra Vižintin, Sanda Jerman, Matea Posedel, Andrea Rašpolić, Katarina Božić, Ivana Zugan, Marina Šverko, Tea Jermaniš i Virna Kisiček. Martina Petretić je proglašena najboljom igračicom turnira.

U f inalu 15. memori ja lnog rukometnog turnira „Bojan Piuti“ održanog u buzetskoj sportskoj dvorani ekipa slovenskog RK CIMOS Kopar nadjačala je domaćina i upisala se kao p o b j e d n i c a t r a d i c i o n a l n o g nadmetanja. RK Buzet je u finalnoj utakmici poražen rezultatom 17:22. Na turniru je sudjelovalo 60-ak igrača rođenih 1992. godine i mlađi. Organizator je RK Buzet. Turnir se održao pod pokroviteljstvom Grada Buzeta, a u sklopu proslave Dana Grada „Subotina 2011.“

AK Buzet Autosport u srpnju je organizirao autoslalom utrku Memorijal Mladen Žulić. Memorijal je ove godine „preseljen“ na legendarnu stazu Most-Marinci. Utrka je to koja je, po mišljenju hrvatskih autoslalomaša, označi la prekretnicu ove automobilističke discipline.

Naime, riječ je o najmasovnijem, najdužem i najbržem autoslalomu ikada voženom u Hrvatskoj, napravljenom po principu "talijanskih salita", otvorenih

Povijesni autoslalomzavoja, kompliciranog s nekoliko segmenata čunjeva, a smještenom na stazi koja ugošćuje brdsku auto utrku Buzetski dani. Majstori među čunjevima ovakav su slalom odavno priželjkivali, a Auto klub Buzet Autosport im ga je i omogućio, čime je ovo natjecanje ušlo u povijest hrvatskog autoslaloma. Natjecalo se 120 vozača. Premijernu utrku je odvozilo i 13 istarskih legendi koje su 80-ih godina često bili na pobjedničkom postolju.

Rukometašice treće,Petretić najbolja igračica

CIMOS-u KoparMemorijal Bojan Piuti

Umirovljenici Buzeta, Fažane, Labina, Pazina, Poreča, Pule, Rovinja, Žminja, Rijeke i Kopra, njih 130, natjecali su se na Međunarodnom ru janskom turn i ru umirovljenika u boćanju i pikadu u organizaciji Gradske udruge umirovljenika

Turnirumirovljenikau pikadu iboćanju

Buzet i MUIŽ. U natjecanju u pikadu najbolja je bila ekipa Buzet 1 ispred ekipe Buzet 2 i Labina. Mira Đusić i Mirna Majcan najbolje su igračice u pikadu. Ekipa boćara je osvojila 4. mjesto.

U sklopu obilježavanja Dana Grada Buzeta u rujnu je održana rekreativna biciklijada u organizaciji Biciklističkog kluba Buzet i TZ Grada Buzeta. Odazvao se rekordan broj sudionika. Po idealnim vremenskim uvjetima, 22 kilometara dugu dionicu od Buzeta do doline rijeke Bračane

Pedalirale cijele obiteljipa sve do Mirne odvozilo je više od 160 sudionika iz svih dijelova Istre, Primorsko-goranske županije i Zagreba. Pedalirale su cijele obitelji. Najmlađoj sudionicu bile se tek nepune tri godine, dok je najstariji biciklist imao blizu sedamdeset godina.

Arian Bašić i Karlo Jakac, članovi mlađe kadetske rukometne selekcije Pr imorsko-goranske župani je , sa trodnevnog turnira održanom u dvorani Mladost u Karlovcu vratili su se sa srebrnim odličjem. Njihova je momčad osvojila drugo mjesto na Prvenstvu regija Hrvatskog rukometnog saveza za mlađe kadete, gdje se natjecalo 108 najboljih hrvatskih mladih rukometaša.

Srebrni Arian i Karlo

U organizaciji Boćarskog kluba Istra Aluminij i Grada Buzeta, na igralištima u Ročkom Polju i Roču održano je Prvenstvo Hrvatske u boćanju za juniore. Natjecanje se odvijalo od 27. do 30. srpnja. Okupilo je najveći broj sudionika do sada, njih 55. Da ovaj sport ima budućnost na Buzeštini pokazali su domaći predstavnici. Najviši je plasman izborio Dino Jermaniš iz BK Selca. Zauzeo je drugo mjesto u disciplini precizno izbijanje. David Grbac i Luka Faraguna (BK Trio Buzet) osvojili su treće mjesto u disciplini parovi klasično. Ovaj se dvojac plasirao i na 6. mjesto discipline brzinsko štafetno izbijanje. Luka Faraguna prvenstvo je završio i kao šestoplasirani u disciplini brzinsko izbijanje.

Srebrni Dino Jermaniš

Na najtežem svjetskom hard-enduro reliju “Red Bull Romaniacsu 2011.” održanom u rumunjskoj Transilvaniji, drugu godinu za redom okušao se i Buzećanin Marko Prodan iz EMK Buzet. U konkurenciji 176 vozača raspoređenih u 6

kategorija, od kojih je njih 124 izdržalo šestokilometarski zadatak, Prodan je u klasi “Expert S i n g l e ” n a d v o t a k t n o m Husabergu TE 300 zauzeo ukupno deveto mjesto.

Marko Prodan naRed Bull Romaniacsu 2011.

Ana PISAKAna PISAK

Unatoč višekratnom „zalijevanju“ staze i temperaturi i do 36 Celzijevih stupnjeva, članovi Enduro motocross kluba Buzet i njihovi gosti iz Slovenije još su jednom pokazali umijeće u svladavanju za mnoge nepremostivih prepreka. EMK je, naime, u rujnu na stazi Škuja kod Štrpeda organizirao cross country utrku „Subotina 2011“. Traktorske gume, panjevi, oblaci prašine, potok i kameni zid, smo su neki od elemenata koji su otežavali zadatak upornim i neposustal im endurašima.

Enduraši prkosiliprašini i preprekama

U povodu dječjeg tjedna, Društvo naša djeca i BK Buzet početkom listopada su organizirali 5. MTB utrku pod nazivom “Mini Pinguentina”. Utrka se održala na prostoru oko nogometnog igrališta i sportske dvorane po za tu priliku označenoj stazi. Sudjelovalo je 85 djece iz buzetskog vrtića i osnovne škole. Prohladan, ali sunčan dan bio je idealan za sportsko druženje najmlađih.

Na Mini Pinguentini85 mališana

Buzetska malonogometna ligaOvogodišnji pobjednik Buzetske

malonogometne je lige Histria Oprtalj, koja je u finalu bila uspješnija od ekipe Vela vrata Buzet. U utakmici za treće mjesto pazinski Setum je nakon izvođenja penala bio uspješniji od buzetske Papaye, prošlogodišnjih pobjednika turnira. Najboljim igračem turnira proglašen je Mladen Majcan, koji je sa 16 postignutih pogodaka bio i najbolji strijelac, dok je titula najboljeg vratara pripala Albertu Ivančiću (Papaya).

SPORT OD BROJA DO BROJA

Buzetski list 42 Buzetski list43

Ženska ekipa Rukometnog kluba Buzet godište 1993. i mlađe osvojila je treće mjesto na talijanskom turniru u Alto Adigeu, koji se u Campu Tueres održava do 1. do 3. srpnja. Visoku poziciju su izborile u kategoriji u kojoj se natjecalo 12 ekipa raspoređenih u dvije skupine, dok je na turniru ukupno sudjelovalo sto ekipa iz Hrvatske, Njemačke, Austrije i Italije. Za RK Buzet su nastupile: Martina Petretić, Petra Vižintin, Sanda Jerman, Matea Posedel, Andrea Rašpolić, Katarina Božić, Ivana Zugan, Marina Šverko, Tea Jermaniš i Virna Kisiček. Martina Petretić je proglašena najboljom igračicom turnira.

U f inalu 15. memori ja lnog rukometnog turnira „Bojan Piuti“ održanog u buzetskoj sportskoj dvorani ekipa slovenskog RK CIMOS Kopar nadjačala je domaćina i upisala se kao p o b j e d n i c a t r a d i c i o n a l n o g nadmetanja. RK Buzet je u finalnoj utakmici poražen rezultatom 17:22. Na turniru je sudjelovalo 60-ak igrača rođenih 1992. godine i mlađi. Organizator je RK Buzet. Turnir se održao pod pokroviteljstvom Grada Buzeta, a u sklopu proslave Dana Grada „Subotina 2011.“

AK Buzet Autosport u srpnju je organizirao autoslalom utrku Memorijal Mladen Žulić. Memorijal je ove godine „preseljen“ na legendarnu stazu Most-Marinci. Utrka je to koja je, po mišljenju hrvatskih autoslalomaša, označi la prekretnicu ove automobilističke discipline.

Naime, riječ je o najmasovnijem, najdužem i najbržem autoslalomu ikada voženom u Hrvatskoj, napravljenom po principu "talijanskih salita", otvorenih

Povijesni autoslalomzavoja, kompliciranog s nekoliko segmenata čunjeva, a smještenom na stazi koja ugošćuje brdsku auto utrku Buzetski dani. Majstori među čunjevima ovakav su slalom odavno priželjkivali, a Auto klub Buzet Autosport im ga je i omogućio, čime je ovo natjecanje ušlo u povijest hrvatskog autoslaloma. Natjecalo se 120 vozača. Premijernu utrku je odvozilo i 13 istarskih legendi koje su 80-ih godina često bili na pobjedničkom postolju.

Rukometašice treće,Petretić najbolja igračica

CIMOS-u KoparMemorijal Bojan Piuti

Umirovljenici Buzeta, Fažane, Labina, Pazina, Poreča, Pule, Rovinja, Žminja, Rijeke i Kopra, njih 130, natjecali su se na Međunarodnom ru janskom turn i ru umirovljenika u boćanju i pikadu u organizaciji Gradske udruge umirovljenika

Turnirumirovljenikau pikadu iboćanju

Buzet i MUIŽ. U natjecanju u pikadu najbolja je bila ekipa Buzet 1 ispred ekipe Buzet 2 i Labina. Mira Đusić i Mirna Majcan najbolje su igračice u pikadu. Ekipa boćara je osvojila 4. mjesto.

U sklopu obilježavanja Dana Grada Buzeta u rujnu je održana rekreativna biciklijada u organizaciji Biciklističkog kluba Buzet i TZ Grada Buzeta. Odazvao se rekordan broj sudionika. Po idealnim vremenskim uvjetima, 22 kilometara dugu dionicu od Buzeta do doline rijeke Bračane

Pedalirale cijele obiteljipa sve do Mirne odvozilo je više od 160 sudionika iz svih dijelova Istre, Primorsko-goranske županije i Zagreba. Pedalirale su cijele obitelji. Najmlađoj sudionicu bile se tek nepune tri godine, dok je najstariji biciklist imao blizu sedamdeset godina.

Arian Bašić i Karlo Jakac, članovi mlađe kadetske rukometne selekcije Pr imorsko-goranske župani je , sa trodnevnog turnira održanom u dvorani Mladost u Karlovcu vratili su se sa srebrnim odličjem. Njihova je momčad osvojila drugo mjesto na Prvenstvu regija Hrvatskog rukometnog saveza za mlađe kadete, gdje se natjecalo 108 najboljih hrvatskih mladih rukometaša.

Srebrni Arian i Karlo

U organizaciji Boćarskog kluba Istra Aluminij i Grada Buzeta, na igralištima u Ročkom Polju i Roču održano je Prvenstvo Hrvatske u boćanju za juniore. Natjecanje se odvijalo od 27. do 30. srpnja. Okupilo je najveći broj sudionika do sada, njih 55. Da ovaj sport ima budućnost na Buzeštini pokazali su domaći predstavnici. Najviši je plasman izborio Dino Jermaniš iz BK Selca. Zauzeo je drugo mjesto u disciplini precizno izbijanje. David Grbac i Luka Faraguna (BK Trio Buzet) osvojili su treće mjesto u disciplini parovi klasično. Ovaj se dvojac plasirao i na 6. mjesto discipline brzinsko štafetno izbijanje. Luka Faraguna prvenstvo je završio i kao šestoplasirani u disciplini brzinsko izbijanje.

Srebrni Dino Jermaniš

Na najtežem svjetskom hard-enduro reliju “Red Bull Romaniacsu 2011.” održanom u rumunjskoj Transilvaniji, drugu godinu za redom okušao se i Buzećanin Marko Prodan iz EMK Buzet. U konkurenciji 176 vozača raspoređenih u 6

kategorija, od kojih je njih 124 izdržalo šestokilometarski zadatak, Prodan je u klasi “Expert S i n g l e ” n a d v o t a k t n o m Husabergu TE 300 zauzeo ukupno deveto mjesto.

Marko Prodan naRed Bull Romaniacsu 2011.

Ana PISAKAna PISAK

Unatoč višekratnom „zalijevanju“ staze i temperaturi i do 36 Celzijevih stupnjeva, članovi Enduro motocross kluba Buzet i njihovi gosti iz Slovenije još su jednom pokazali umijeće u svladavanju za mnoge nepremostivih prepreka. EMK je, naime, u rujnu na stazi Škuja kod Štrpeda organizirao cross country utrku „Subotina 2011“. Traktorske gume, panjevi, oblaci prašine, potok i kameni zid, smo su neki od elemenata koji su otežavali zadatak upornim i neposustal im endurašima.

Enduraši prkosiliprašini i preprekama

U povodu dječjeg tjedna, Društvo naša djeca i BK Buzet početkom listopada su organizirali 5. MTB utrku pod nazivom “Mini Pinguentina”. Utrka se održala na prostoru oko nogometnog igrališta i sportske dvorane po za tu priliku označenoj stazi. Sudjelovalo je 85 djece iz buzetskog vrtića i osnovne škole. Prohladan, ali sunčan dan bio je idealan za sportsko druženje najmlađih.

Na Mini Pinguentini85 mališana

Buzetska malonogometna ligaOvogodišnji pobjednik Buzetske

malonogometne je lige Histria Oprtalj, koja je u finalu bila uspješnija od ekipe Vela vrata Buzet. U utakmici za treće mjesto pazinski Setum je nakon izvođenja penala bio uspješniji od buzetske Papaye, prošlogodišnjih pobjednika turnira. Najboljim igračem turnira proglašen je Mladen Majcan, koji je sa 16 postignutih pogodaka bio i najbolji strijelac, dok je titula najboljeg vratara pripala Albertu Ivančiću (Papaya).

Buzetski list45Buzetski list 44

10.10. 15.15.

20.20.20.20.

25.25.

45.45.30.30. 35.35.

10.10.GODIŠNJICE ŠKOLE

Buzetski list45Buzetski list 44

10.10. 15.15.

20.20.20.20.

25.25.

45.45.30.30. 35.35.

10.10.GODIŠNJICE ŠKOLE

Buzetski list 46 Buzetski list47

IZ DOMA ZA STARIJE

U Domu za starije osobe 87-godišnji Ivan Medica poznat je kao amater likovnjak. Njegovi amaterski radovi : kažuni , spomenici kulture Buzeštine, posebno zvonici, izloženi su kraj ulaza u Dom. Rođen je u Blatnoj Vasi, selu koje danas nema ni deset stanovnika. Poslije 2. svjetskog rata radio je u rudniku Raša gdje je dočekao mirovinu.

Ratna sjećanja

U 19. godini postao je borac Druge istarske brigade od njezina osnivanja rujna mjeseca 1943. u Sv. Martinu čiji su borci odmah krenuli oslobađati Kopar, Umag i Poreč . Početkom Romelove ofenzive 2. listopada 1943. godine koja je dolazila od Trsta njegova je vojna jedinica bila u koparskoj luci otkuda se počela povlačiti prema groblju. Pred brojnijim i bolje naoružanim napadačima brigada se povlačila prema Gračišću, noću je prešla cestu Buzet-Kopar i kod Movraža u šumi provela noć.

SJEĆANJA IZ RIZNICE ŽIVOTA Pripremio: Božo JAKOVLJEVIĆ

Danica Šćulac počela je svoju priču o selu iz kojeg je došla u Dom, o Marčenegli. Rođena je u Marčeneškom polju. Da bi pojasnila da su to dva sela vrlo blizu kaže da su kokoši iz jednog i drugog sela pasle travu na istoj livadi. Ovaj je dio Istre nekada pripadao Veneciji, ali na granici s Pazinskom grofovijom koja je bila dio austrijske Istre. Granica austrijskih i venecijanskih podjela bili su uzroci čestih sukoba.

Vez prijateljstva

U Domu je vrijedna. Aktivna je u radionici u kojoj rade gotovo

Čovjek od zemlje i kamenaAleksandar čita Istarsku danicu, Bibliju i Maslinu. Dođe do mojeg kreveta, nasloni se i pripovijeda što je pročitao ili zapamtio, a voli pričatio štrigama.

Bio jedan grof koji je imao veliki posjed, a bio je gospodar nekoliko sela. Jednog se dana jako udaljio od dvorca a već je padala noć i počelo je nevrijeme praćeno kišom i grmljavinom.

Opazio je svjetlo na prozoru jedne kuće. Ušao je pa mu je prišao vlasnik i zapitao što želi. Grof je pokazao bljeskove gromova i nevrijeme i zatražio da mu domaćin dopusti da prenoći. Vlasnik kuće odbijao je došljaka opravdavajući se da mu žena upravo rađa.

Sat prije ponoći žena je rodila zdravog dječaka. S krova kuće čuli su se zvukovi. Mislili su da je to vjetar, međutim to je bio zvuk štriga. Njih tri pretvorile su se u mačke i odlučivale o sudbini dječaka….

Aleksandar Zugan došao je u Dom za starije osobe iz rodnog sela Trkusi koji se nalazi na brežuljku iznad rijeke Bračane. Kao zemljoradnik bio je poznat maslinar, ima 960 maslina koje danas obrađuje nećak Emil. Morao je napustiti zemljoradnju jer su mu svu ljetinu uništavale šumske životinje. Čim je kukuruz niknuo bio je hrana divljim svinjama, a ako je nešto ostalo bila je to hrana jelenima.

Djela u Aleji glagoljaša

Morao je tražiti posao i dobio ga je u Javnom vodoprivrednom poduzeću. Bio je zadovoljan i s r e t a n . R a d i o j e kamenoklesarske poslove, među ostalim poslovima izrađivao je i

g l a g o l j s k a s l ov a u A l e j i glagoljaša. Aleksandar kaže da su svi u poduzeću bili zadovoljni njegovim radom. Spominje inženjera Vojmila Prodana, koji je o njemu i napisao pripovijetku.

Omiljene legende o štrigama

U sobi buzetskog Doma trojica nas je. Aleksandar čita Istarsku danicu, Bibliju i Maslinu. S a m s e m o ž e k r e t a t i u invalidskim kolicima. Tako dođe i do mojeg kreveta, nasloni se i pripovijeda što je pročitao ili zapamtio, a voli pričati o štrigama. To su nešto dulje priče, ali valja pričekati jer kraj zna biti zanimljiv. Evo jedne kraće koja se zove „Sudbina“.

Sudbina

Borac Druge istarskebrigade Od ratnih bitaka i rada u rudniku Ivan

do danas ne posustaje: u devetom desetljeću izrađuje minijature istarskih kažuna i zvonika.

Tražili Tonića

Tu smo bili opkoljeni, sjeća se Ivan, i jedini nam je izlaz da se povlačimo u manjim grupama pa sam se i ja tako kretao i došao u bazu, a zatim sam se vratio kući. Jednog dana opazio sam dvojicu nepoznatih ljudi kojima sam prišao i pitao ih što trebaju. Brzo smo se upoznali. Jedan od njih bio je Sušačanin, mislim da sam d o b r o z a p a m t i o , V l a d o Hreljanović.

Rekli su mi da ih odvedem u selo gdje živi Josipa Pavletić, sestra Antona Cerovca. Stigli smo u Glistoniju, našli smo se sa sestrom Tonića, a oni su je pitali gdje joj je brat. Saznali smo da je brat u Račicama. Došli smo u Račice i zajedno se uputili u Srgobane kod Sv. Donata gdje se nalazio Oblasni NOO za Istru. Bio sam partizanski kurir do ljeta 1944., a zatim sam se kao partizan borac borio na Krasu sve do oslobođenja zemlje. Demobiliziran sam 1947.,i pošao u Rašu.

O drugoj majci Za vezenje je Danica pridobila Mirjanu Fabijančić, sumještanku koja zbog teškoća nije polazila školu. Tako je vez satkao jedno toplo prijateljstvo i otkrio Mirjani radost stvaranja.

sve raznovrsne kroje i šivaju vrećice za spremanje lavande ranije ubrane i osušene. Krojeve priprema i šiva Santina Vižintin.

U radionicama vezu, a započeto nastavljaju vesti u sobama. Za vezenje je Danica pridobila i Mirjanu Fabijančić. To je njezina sumještanka iz Marčenegle, koja zbog teškoća nije polazila školu. Prijateljski odnos pobudio je želju za stvaranjem, ljubav i osjećaj za ljepotu te donio užitak uspjeha što ga ta djevojka doživljava prvi put u 52. godini, zahvaljujući smirenom Daničinom društvu koju je zavoljela kao svoju drugu majku. Poslije večere, kada

popuste ljetne vrućine, Danica i Mirjana povezuju rajčice u vrtu, a svaki vjetar pruža im povod da odu u vrt. Pred noć potjeraju i ptice iz vrta.

Područje vrsnih vinara

Govoreći o svom selu Danica podsjeća da Marčenegla pripada Vrhuštini. To je jedan od najbogatijih dijelova Buzeštine. Dnevno preko 50 ljudi odlazi na rad u buzetske tvornice, a jedan dio mlađih radi na svojim gospodarstvima. Taj je kraj poznat po dobrom vinu i pršutu, a s p o m e n u l a j e A r m a n d a Fabijančića iz Marčeneškog polja

i Darija Černeku iz Medveja više p u t a n a g r a đ i v a n i h . U Marčeneškom polju Armando Fabijančić i Ivan Sirotić uzgajaju svinje, druge drže goveda. U Marčenegli, kaže Danica sa sjetom, trešnje su zrele u prvom tjednu mjeseca svibnja.

Legenda o zlatu

U selu su dvije crkve, crkva Sv. Petra na groblju s glagoljskim natpisom iz 1557. godine i Sv. Jelene. Područje groblja i crkvice naziva se Opatija, a na tom se m j e s t u n e k a d a n a l a z i o samostan. Legenda kaže da je od crkve Sv. Petra do Marčeneškog

polja vodio podzemni tunel, a da je prilikom jedne opasnosti za Marčeneglu u tunel sakriven, i do danas tamo zakopan, jedan zlatni križ koji je toliko vrijedan da bi se njegovom prodajom dobio novac kojim bi se mogla kupiti hrana da se prehrani cijela Istra.

ALEKSANDAR ZUGANALEKSANDAR ZUGAN

MIRJANU FABIJANČIĆ I DANICU ŠĆULAC SPOJILA JE LJUBAV PREMA VEZU

IVAN MEDICA S UNIKATNIM RUKOTVORINAMAIVAN MEDICA S UNIKATNIM RUKOTVORINAMA

Buzetski list 46 Buzetski list47

IZ DOMA ZA STARIJE

U Domu za starije osobe 87-godišnji Ivan Medica poznat je kao amater likovnjak. Njegovi amaterski radovi : kažuni , spomenici kulture Buzeštine, posebno zvonici, izloženi su kraj ulaza u Dom. Rođen je u Blatnoj Vasi, selu koje danas nema ni deset stanovnika. Poslije 2. svjetskog rata radio je u rudniku Raša gdje je dočekao mirovinu.

Ratna sjećanja

U 19. godini postao je borac Druge istarske brigade od njezina osnivanja rujna mjeseca 1943. u Sv. Martinu čiji su borci odmah krenuli oslobađati Kopar, Umag i Poreč . Početkom Romelove ofenzive 2. listopada 1943. godine koja je dolazila od Trsta njegova je vojna jedinica bila u koparskoj luci otkuda se počela povlačiti prema groblju. Pred brojnijim i bolje naoružanim napadačima brigada se povlačila prema Gračišću, noću je prešla cestu Buzet-Kopar i kod Movraža u šumi provela noć.

SJEĆANJA IZ RIZNICE ŽIVOTA Pripremio: Božo JAKOVLJEVIĆ

Danica Šćulac počela je svoju priču o selu iz kojeg je došla u Dom, o Marčenegli. Rođena je u Marčeneškom polju. Da bi pojasnila da su to dva sela vrlo blizu kaže da su kokoši iz jednog i drugog sela pasle travu na istoj livadi. Ovaj je dio Istre nekada pripadao Veneciji, ali na granici s Pazinskom grofovijom koja je bila dio austrijske Istre. Granica austrijskih i venecijanskih podjela bili su uzroci čestih sukoba.

Vez prijateljstva

U Domu je vrijedna. Aktivna je u radionici u kojoj rade gotovo

Čovjek od zemlje i kamenaAleksandar čita Istarsku danicu, Bibliju i Maslinu. Dođe do mojeg kreveta, nasloni se i pripovijeda što je pročitao ili zapamtio, a voli pričatio štrigama.

Bio jedan grof koji je imao veliki posjed, a bio je gospodar nekoliko sela. Jednog se dana jako udaljio od dvorca a već je padala noć i počelo je nevrijeme praćeno kišom i grmljavinom.

Opazio je svjetlo na prozoru jedne kuće. Ušao je pa mu je prišao vlasnik i zapitao što želi. Grof je pokazao bljeskove gromova i nevrijeme i zatražio da mu domaćin dopusti da prenoći. Vlasnik kuće odbijao je došljaka opravdavajući se da mu žena upravo rađa.

Sat prije ponoći žena je rodila zdravog dječaka. S krova kuće čuli su se zvukovi. Mislili su da je to vjetar, međutim to je bio zvuk štriga. Njih tri pretvorile su se u mačke i odlučivale o sudbini dječaka….

Aleksandar Zugan došao je u Dom za starije osobe iz rodnog sela Trkusi koji se nalazi na brežuljku iznad rijeke Bračane. Kao zemljoradnik bio je poznat maslinar, ima 960 maslina koje danas obrađuje nećak Emil. Morao je napustiti zemljoradnju jer su mu svu ljetinu uništavale šumske životinje. Čim je kukuruz niknuo bio je hrana divljim svinjama, a ako je nešto ostalo bila je to hrana jelenima.

Djela u Aleji glagoljaša

Morao je tražiti posao i dobio ga je u Javnom vodoprivrednom poduzeću. Bio je zadovoljan i s r e t a n . R a d i o j e kamenoklesarske poslove, među ostalim poslovima izrađivao je i

g l a g o l j s k a s l ov a u A l e j i glagoljaša. Aleksandar kaže da su svi u poduzeću bili zadovoljni njegovim radom. Spominje inženjera Vojmila Prodana, koji je o njemu i napisao pripovijetku.

Omiljene legende o štrigama

U sobi buzetskog Doma trojica nas je. Aleksandar čita Istarsku danicu, Bibliju i Maslinu. S a m s e m o ž e k r e t a t i u invalidskim kolicima. Tako dođe i do mojeg kreveta, nasloni se i pripovijeda što je pročitao ili zapamtio, a voli pričati o štrigama. To su nešto dulje priče, ali valja pričekati jer kraj zna biti zanimljiv. Evo jedne kraće koja se zove „Sudbina“.

Sudbina

Borac Druge istarskebrigade Od ratnih bitaka i rada u rudniku Ivan

do danas ne posustaje: u devetom desetljeću izrađuje minijature istarskih kažuna i zvonika.

Tražili Tonića

Tu smo bili opkoljeni, sjeća se Ivan, i jedini nam je izlaz da se povlačimo u manjim grupama pa sam se i ja tako kretao i došao u bazu, a zatim sam se vratio kući. Jednog dana opazio sam dvojicu nepoznatih ljudi kojima sam prišao i pitao ih što trebaju. Brzo smo se upoznali. Jedan od njih bio je Sušačanin, mislim da sam d o b r o z a p a m t i o , V l a d o Hreljanović.

Rekli su mi da ih odvedem u selo gdje živi Josipa Pavletić, sestra Antona Cerovca. Stigli smo u Glistoniju, našli smo se sa sestrom Tonića, a oni su je pitali gdje joj je brat. Saznali smo da je brat u Račicama. Došli smo u Račice i zajedno se uputili u Srgobane kod Sv. Donata gdje se nalazio Oblasni NOO za Istru. Bio sam partizanski kurir do ljeta 1944., a zatim sam se kao partizan borac borio na Krasu sve do oslobođenja zemlje. Demobiliziran sam 1947.,i pošao u Rašu.

O drugoj majci Za vezenje je Danica pridobila Mirjanu Fabijančić, sumještanku koja zbog teškoća nije polazila školu. Tako je vez satkao jedno toplo prijateljstvo i otkrio Mirjani radost stvaranja.

sve raznovrsne kroje i šivaju vrećice za spremanje lavande ranije ubrane i osušene. Krojeve priprema i šiva Santina Vižintin.

U radionicama vezu, a započeto nastavljaju vesti u sobama. Za vezenje je Danica pridobila i Mirjanu Fabijančić. To je njezina sumještanka iz Marčenegle, koja zbog teškoća nije polazila školu. Prijateljski odnos pobudio je želju za stvaranjem, ljubav i osjećaj za ljepotu te donio užitak uspjeha što ga ta djevojka doživljava prvi put u 52. godini, zahvaljujući smirenom Daničinom društvu koju je zavoljela kao svoju drugu majku. Poslije večere, kada

popuste ljetne vrućine, Danica i Mirjana povezuju rajčice u vrtu, a svaki vjetar pruža im povod da odu u vrt. Pred noć potjeraju i ptice iz vrta.

Područje vrsnih vinara

Govoreći o svom selu Danica podsjeća da Marčenegla pripada Vrhuštini. To je jedan od najbogatijih dijelova Buzeštine. Dnevno preko 50 ljudi odlazi na rad u buzetske tvornice, a jedan dio mlađih radi na svojim gospodarstvima. Taj je kraj poznat po dobrom vinu i pršutu, a s p o m e n u l a j e A r m a n d a Fabijančića iz Marčeneškog polja

i Darija Černeku iz Medveja više p u t a n a g r a đ i v a n i h . U Marčeneškom polju Armando Fabijančić i Ivan Sirotić uzgajaju svinje, druge drže goveda. U Marčenegli, kaže Danica sa sjetom, trešnje su zrele u prvom tjednu mjeseca svibnja.

Legenda o zlatu

U selu su dvije crkve, crkva Sv. Petra na groblju s glagoljskim natpisom iz 1557. godine i Sv. Jelene. Područje groblja i crkvice naziva se Opatija, a na tom se m j e s t u n e k a d a n a l a z i o samostan. Legenda kaže da je od crkve Sv. Petra do Marčeneškog

polja vodio podzemni tunel, a da je prilikom jedne opasnosti za Marčeneglu u tunel sakriven, i do danas tamo zakopan, jedan zlatni križ koji je toliko vrijedan da bi se njegovom prodajom dobio novac kojim bi se mogla kupiti hrana da se prehrani cijela Istra.

ALEKSANDAR ZUGANALEKSANDAR ZUGAN

MIRJANU FABIJANČIĆ I DANICU ŠĆULAC SPOJILA JE LJUBAV PREMA VEZU

IVAN MEDICA S UNIKATNIM RUKOTVORINAMAIVAN MEDICA S UNIKATNIM RUKOTVORINAMA

Buzetski list 48 Buzetski list49

VIJESTI

Mališani predškolske grupe "Tratinčice" Dječjeg vrtića Grdelin pod vodstvom odgojiteljica Silvane Pavletić, Alide Lukić i Monike Majcan jedan su lipanjski dan proveli u Pazinu. Iako im je tek šest godina ti su si klinci sami zaradili za izlet! I to prodajom cvijeća i vlastitih uradaka na buzetskom Sajmu cvijeća.

Pripremila: Ana PISAKPripremila: Ana PISAK

Povijest glagoljice pronosilo 48 Žaknića Cijeli tjedan u mjesecu srpnju 48

osnovnoškolaca iz 13 hrvatskih škola pronosilo je staroslavensko pismo glagoljicu. U Roču je, naime, održan 19. saziv Male glagoljske akademije „Juri Žakan“.

Tema ovogodišnjeg saziva bila je "Glagoljski zapisi brojevima i riječima". No prije nego što su mali Žaknići krenuli učiti, pisati pa i i z r a đ i v a t i g l a g o l j s k a s l o v a , akademkinja Anica Nazor i akademik Josip Bratulić upoznali su polaznike s poviješću ovog pisma te ih proveli putovima glagoljaša odnosno Alejom glagoljaša. Nakon povijesnog dijela, Žaknići su prionuli poslu. U šest

edukativnih i praktičnih radionica, onoj likovnoj, novinarskoj, povijesnoj, keramičko- l ikovnoj , graf ičkoj , radionici fresaka i informatičkoj, pod vodstvom priznatih stručnjaka i znanstvenika, Žaknić i su se o p i s m e n j a v a l i i i z r a đ i v a l i staroslavenska slova. Pritom su se i dobro zabavili. Nakon višegodišnjeg iščekivanja, polaznici su ove godine prvi puta svoje uratke izložiti u novouređenim prostorijama. Osim toga, akademik Josip Bratulić poklonio im je kip Ćirila i Metoda koji sada krasi dvorište Male glagoljske akademije.

Tratinčice u prvoj vožnji vlakom!Od odgoj i te l j ice Si lvane

Pavletić saznajemo kako su djeca posjetila Etnografski muzej Istre, Radio Istru i TV Istru. Djeci je najveći doživljaj bila vožnja vlakom jer se dosad nisu vozila tim prijevoznim sredstvom.

Nekoliko mjeseci kasnije, znamenitosti Pazina i TV Istru posjetili su i niži razredi PŠ Vrh i PŠ Lanišće.

Pred mnogobrojnom publikom, bez imalo straha, ali s puno talenta, mlada Katarina Ošo (14) iz Buzeta odn i je la j e pob jedu na 14 . županijskom festivalu Mali veliki mikrofon održanom u lipnju u buzetskoj sportskoj dvorani. Katarina je izvedbom pjesme „Tebe voljeti“ osvojila ne samo srca žirija već i mnogobrojne publike, i tako postala apsolutni pobjednik dječjeg festivala.

Katarini Ošo Grand PrixU konkurenciji 25 izvođača u dobi

od 1. do 8. razreda, publika je drugo mjesto dodijelila Karli Havić iz Buzeta, dok je najsimpatičniji nastup imao Jure Černeha iz Buzeta.

Za 14. izdanje ovog dječjeg festivala ponovo je zaslužan Alan Poropat, predsjednik Udruge Mali veliki mikrofon. Suorganizator je POU Augustin Vivoda, a pokrovitelj Grad Buzet.

Vatrogasci vrlo uspješni U k o n k u r e n c i j i 6 3 5

profesionalnih i dobrovol jn ih vatrogasaca iz cijele Istre, okupljenih u 44 ekipe, a na 9. natjecanju vatrogasne mladeži i djece te 5. natjecanju vatrogasaca Istarske županije u organizaciji županijske Vatrogasne zajednice, buzetski su predstavnici o s t v a r i l i z a p a ž e n e rezultate

-Naše su se ekipe pripremale mjesec dana pa smo očekivali da će, od ukupno njih šest, barem tri zauzeti jedno od prva tri m j e s t a u s v o j i m k a t e g o r i j a m a . N o ostvareni rezultati puno su

veći od očekivanih: osvojili smo dva prva, dva druga i dva treća mjesta. A to znači da je svih šest ekipa steklo pravo nastupa na državnom natjecanju 2012. godine, kazao je zapovjednik JVP Buzet Damir Fabijančić.

FOTO

FES

TIVA

L

B u z e ć a n k a J a n j a Ku h a r i ć , s t u d e n t i c a M e d i c i n s k o g fakulteta riječkog

Sveučil išta proglašena je top studenticom u Republici Hrvatskoj.

Janja Kuharić top studenicaDeseto jubi larno proglašenje dobitnika Top stipendije za top studente održano je u zagrebačkom hotelu Westin 6. srpnja. Od 427 prijavljenih top stipendije je dobilo 27 najboljih studenata u Republici Hrvatskoj.

Planetarno sve popularniji glazbeni dvojac Stjepan Hauser i Luka Šulić, poznatiji kao 2CELLOS, koji su se proslavili obradama svjetski poznatih skladbi izabrali su najmanji grad na svijetu - Hum za kulisu njihovoj najnovijeg spota. Produkcijska kuća MedVid na čelu s režiserom Kristijanom Burlovićem, koji je režirao i njihove dosadašnje video uratke tijekom cijeloga su dana pripremali kadrove za spot u kojoj popularni dvojac obrađuje pjesmu "Where the Streets Have no Name" grupe U2.

U sklopu obilježavanja Dana Grada Buzeta „Subotina 2011.“ u rujnu se na nogometnom igralištu u Buzetu održalo Finale Istra Kupa u daljinskom jahanju 2011. Zadana trasa dužine 30-ak kilometara obuhvatila je korito rijeke Mirne. Odazvalo se više od 30 natjecatelja. Organizator utrke je konjički klub "Dolina konja", čija je vlasnica državna prvakinja u enduranceu (daljinskom jahanju) Marija Berković.

Daljinsko jahanjedolinom Mirne

2CELLOS snimilispot u Humu

U prostoru dnevnog boravka i Programa pomoći u kući održana je tijekom ljeta i početkom jeseni mala škola ručnih radova. Riječ je o radionici u kojoj sudjeluju korisnice boravka, volonterke i djeca u dobi od sedam do trinaest godina, a sve kako bi starije generacije prenijele znanje svojih predaka na mlađe buzetske naraštaje. Tako je nastala mala škola ručnih radova u kojoj su se rađale maštovite, šarenolike i unikatne torbice, tabletići i pregačice. -Izrađujemo različite jednostavne bodove. Djeca su si sama izvezla

Škola ručnih radovapregačice za Subotinu po starinski. Interes djece je popriličan, izjavila je domaćica dnevnog boravka Goranka Črnac.

P r o j e k t p o d n a z i v o m „Volonterska pomoć u dnevnim boravcima“ financira Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u iznosu od 20 tisuća kuna, te Grad Buzet. Uključena su 4 volontera, 11 korisnica dnevnog boravka i 12-ero djece. Radionice su počele u mjesecu lipnju i trajale do listopada.

Po starih užancah, a uz pomoć Boga i raboša najmanji grad na svijetu, Hum, u lipnju je dobio novu vlast. Idućih „letu dan“ županska palica i ključevi Polače u rukama su n o v o g ž u p a n a , Elvisa Perčića. Tako j e o d l u č i l o 1 1 s u d a c a , p r e d s t a v n i k a homjana i grašćaka.

Izboru župana p r e t h o d i l a j e Smotra narodne g l a z b e i p l e s a B u z e š t i n e , Pazinštine, Bujštine i Ćićarije, 6. susret svirača violina "Z v i j o l i n i s o p u

Elvis Perčić županmuškardini" te promocija knjige „Hum i Humšćina“ koju je objavila Katedra ČS Roč, a u kojoj se na gotovo 400 stranica nalazi sve što se o Humu i Humšćini mora znati.

Majstorice bošnjačke kuhinjeBureci, pita sa sirom i zeljem,

sogam dolma, tufahije, hurmašice, rolana baklava, osedlana maslenica, halva, tulumbe, gurabije, kljukuše s mesom i lutma samo su neka od predstavljenih jela na Festivalu bošnjačke kulture održanom u lipnju u buzetskom Hotelu Fontana. Predstavilo se 32 domaćice s ukupno 82 jela. Komisija, u sastavu Zahid Ljubolčić, Salih Hodžić, Emir Halilović, Murisa Halilović i Ferid M a č k o v i ć n a j b o l j o m kuharicama proglasila je

Obljetnica prvogučiteljskog tečaja u Istri

U K l a r i ć i m a k o d V r h a obilježena je 67. obljetnica prvog učiteljskog tečaja u Istri i 67. obljetnica Komande mjesta u Šimićima. Odavanjem počasti minutom šutnje poginulima u n a r o d n o o s l o b o d i l a č k o m i Domovinskom ratu započelo je podsjećanje na događaje koji su se pozitivno odrazili na sadašnjost. O tom je govorio predsjednik buzetske antifašističke udruge Edo Jerman i predstavnik Udruge antifašista i boraca NOR-a Tomislav Ravnić, a skup u Klarićima p o z d r a v i o j e b u z e t s k i dogradonačelnik Siniša Žulić.

Enisu Hodžić u kategoriji kuhanih jela, Aldijanu Jašarević u kategoriji bureka, Tanju Muratagić u slasticama i Indiru Mešić u kategoriji pita.

Vježba evakuacijeu Domu za starije

- Kad smo lani pregovarali o akciji uvidjeli smo da nedostaje rampa pomoću koje bi slabo pokretni ili nepokretni korisnici, smješteni na prvom katu, bili evakuirani. Naime, u slučaju požara lift ne radi pa se pacijente moglo evakuirati jedino putem unutarnjih stepenica. Stoga je prije nekoliko mjeseci, na sjevernoj strani zgrade izgrađena rampa, kazao je zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe u Buzetu, Damir Fabijančić.

U Domu za starije i nemoćne u Buzetu krajem rujna je održana vježba evakuacije i spašavanja korisnika nakon što je u sobi 105 „izbio požar“. „Požar“ je uzrokovao pušač. Kako je istakla ravnateljica Doma, Dinka Belević, vježba je održana zbog zakonskih obaveza no ponajprije radi pravilnog postupanja odnosno što bržeg zbrinjavanja korisnika u slučaju da požar doista izbije.

- Ovo je prva vježba u pet godina otkako Dom postoji. Od 50 korisnika evakuirano je njih 40-ak. Ostali su samo oni teško pokretni. Korisnici su vrlo brzo evakuirani i moram reći da je akcija bila jako uspješna jer su svi već nakon pet minuta bili izvan objekta, rekla je Belević.

Buzetski list 48 Buzetski list49

VIJESTI

Mališani predškolske grupe "Tratinčice" Dječjeg vrtića Grdelin pod vodstvom odgojiteljica Silvane Pavletić, Alide Lukić i Monike Majcan jedan su lipanjski dan proveli u Pazinu. Iako im je tek šest godina ti su si klinci sami zaradili za izlet! I to prodajom cvijeća i vlastitih uradaka na buzetskom Sajmu cvijeća.

Pripremila: Ana PISAKPripremila: Ana PISAK

Povijest glagoljice pronosilo 48 Žaknića Cijeli tjedan u mjesecu srpnju 48

osnovnoškolaca iz 13 hrvatskih škola pronosilo je staroslavensko pismo glagoljicu. U Roču je, naime, održan 19. saziv Male glagoljske akademije „Juri Žakan“.

Tema ovogodišnjeg saziva bila je "Glagoljski zapisi brojevima i riječima". No prije nego što su mali Žaknići krenuli učiti, pisati pa i i z r a đ i v a t i g l a g o l j s k a s l o v a , akademkinja Anica Nazor i akademik Josip Bratulić upoznali su polaznike s poviješću ovog pisma te ih proveli putovima glagoljaša odnosno Alejom glagoljaša. Nakon povijesnog dijela, Žaknići su prionuli poslu. U šest

edukativnih i praktičnih radionica, onoj likovnoj, novinarskoj, povijesnoj, keramičko- l ikovnoj , graf ičkoj , radionici fresaka i informatičkoj, pod vodstvom priznatih stručnjaka i znanstvenika, Žaknić i su se o p i s m e n j a v a l i i i z r a đ i v a l i staroslavenska slova. Pritom su se i dobro zabavili. Nakon višegodišnjeg iščekivanja, polaznici su ove godine prvi puta svoje uratke izložiti u novouređenim prostorijama. Osim toga, akademik Josip Bratulić poklonio im je kip Ćirila i Metoda koji sada krasi dvorište Male glagoljske akademije.

Tratinčice u prvoj vožnji vlakom!Od odgoj i te l j ice Si lvane

Pavletić saznajemo kako su djeca posjetila Etnografski muzej Istre, Radio Istru i TV Istru. Djeci je najveći doživljaj bila vožnja vlakom jer se dosad nisu vozila tim prijevoznim sredstvom.

Nekoliko mjeseci kasnije, znamenitosti Pazina i TV Istru posjetili su i niži razredi PŠ Vrh i PŠ Lanišće.

Pred mnogobrojnom publikom, bez imalo straha, ali s puno talenta, mlada Katarina Ošo (14) iz Buzeta odn i je la j e pob jedu na 14 . županijskom festivalu Mali veliki mikrofon održanom u lipnju u buzetskoj sportskoj dvorani. Katarina je izvedbom pjesme „Tebe voljeti“ osvojila ne samo srca žirija već i mnogobrojne publike, i tako postala apsolutni pobjednik dječjeg festivala.

Katarini Ošo Grand PrixU konkurenciji 25 izvođača u dobi

od 1. do 8. razreda, publika je drugo mjesto dodijelila Karli Havić iz Buzeta, dok je najsimpatičniji nastup imao Jure Černeha iz Buzeta.

Za 14. izdanje ovog dječjeg festivala ponovo je zaslužan Alan Poropat, predsjednik Udruge Mali veliki mikrofon. Suorganizator je POU Augustin Vivoda, a pokrovitelj Grad Buzet.

Vatrogasci vrlo uspješni U k o n k u r e n c i j i 6 3 5

profesionalnih i dobrovol jn ih vatrogasaca iz cijele Istre, okupljenih u 44 ekipe, a na 9. natjecanju vatrogasne mladeži i djece te 5. natjecanju vatrogasaca Istarske županije u organizaciji županijske Vatrogasne zajednice, buzetski su predstavnici o s t v a r i l i z a p a ž e n e rezultate

-Naše su se ekipe pripremale mjesec dana pa smo očekivali da će, od ukupno njih šest, barem tri zauzeti jedno od prva tri m j e s t a u s v o j i m k a t e g o r i j a m a . N o ostvareni rezultati puno su

veći od očekivanih: osvojili smo dva prva, dva druga i dva treća mjesta. A to znači da je svih šest ekipa steklo pravo nastupa na državnom natjecanju 2012. godine, kazao je zapovjednik JVP Buzet Damir Fabijančić.

FOTO

FES

TIVA

L

B u z e ć a n k a J a n j a Ku h a r i ć , s t u d e n t i c a M e d i c i n s k o g fakulteta riječkog

Sveučil išta proglašena je top studenticom u Republici Hrvatskoj.

Janja Kuharić top studenicaDeseto jubi larno proglašenje dobitnika Top stipendije za top studente održano je u zagrebačkom hotelu Westin 6. srpnja. Od 427 prijavljenih top stipendije je dobilo 27 najboljih studenata u Republici Hrvatskoj.

Planetarno sve popularniji glazbeni dvojac Stjepan Hauser i Luka Šulić, poznatiji kao 2CELLOS, koji su se proslavili obradama svjetski poznatih skladbi izabrali su najmanji grad na svijetu - Hum za kulisu njihovoj najnovijeg spota. Produkcijska kuća MedVid na čelu s režiserom Kristijanom Burlovićem, koji je režirao i njihove dosadašnje video uratke tijekom cijeloga su dana pripremali kadrove za spot u kojoj popularni dvojac obrađuje pjesmu "Where the Streets Have no Name" grupe U2.

U sklopu obilježavanja Dana Grada Buzeta „Subotina 2011.“ u rujnu se na nogometnom igralištu u Buzetu održalo Finale Istra Kupa u daljinskom jahanju 2011. Zadana trasa dužine 30-ak kilometara obuhvatila je korito rijeke Mirne. Odazvalo se više od 30 natjecatelja. Organizator utrke je konjički klub "Dolina konja", čija je vlasnica državna prvakinja u enduranceu (daljinskom jahanju) Marija Berković.

Daljinsko jahanjedolinom Mirne

2CELLOS snimilispot u Humu

U prostoru dnevnog boravka i Programa pomoći u kući održana je tijekom ljeta i početkom jeseni mala škola ručnih radova. Riječ je o radionici u kojoj sudjeluju korisnice boravka, volonterke i djeca u dobi od sedam do trinaest godina, a sve kako bi starije generacije prenijele znanje svojih predaka na mlađe buzetske naraštaje. Tako je nastala mala škola ručnih radova u kojoj su se rađale maštovite, šarenolike i unikatne torbice, tabletići i pregačice. -Izrađujemo različite jednostavne bodove. Djeca su si sama izvezla

Škola ručnih radovapregačice za Subotinu po starinski. Interes djece je popriličan, izjavila je domaćica dnevnog boravka Goranka Črnac.

P r o j e k t p o d n a z i v o m „Volonterska pomoć u dnevnim boravcima“ financira Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u iznosu od 20 tisuća kuna, te Grad Buzet. Uključena su 4 volontera, 11 korisnica dnevnog boravka i 12-ero djece. Radionice su počele u mjesecu lipnju i trajale do listopada.

Po starih užancah, a uz pomoć Boga i raboša najmanji grad na svijetu, Hum, u lipnju je dobio novu vlast. Idućih „letu dan“ županska palica i ključevi Polače u rukama su n o v o g ž u p a n a , Elvisa Perčića. Tako j e o d l u č i l o 1 1 s u d a c a , p r e d s t a v n i k a homjana i grašćaka.

Izboru župana p r e t h o d i l a j e Smotra narodne g l a z b e i p l e s a B u z e š t i n e , Pazinštine, Bujštine i Ćićarije, 6. susret svirača violina "Z v i j o l i n i s o p u

Elvis Perčić županmuškardini" te promocija knjige „Hum i Humšćina“ koju je objavila Katedra ČS Roč, a u kojoj se na gotovo 400 stranica nalazi sve što se o Humu i Humšćini mora znati.

Majstorice bošnjačke kuhinjeBureci, pita sa sirom i zeljem,

sogam dolma, tufahije, hurmašice, rolana baklava, osedlana maslenica, halva, tulumbe, gurabije, kljukuše s mesom i lutma samo su neka od predstavljenih jela na Festivalu bošnjačke kulture održanom u lipnju u buzetskom Hotelu Fontana. Predstavilo se 32 domaćice s ukupno 82 jela. Komisija, u sastavu Zahid Ljubolčić, Salih Hodžić, Emir Halilović, Murisa Halilović i Ferid M a č k o v i ć n a j b o l j o m kuharicama proglasila je

Obljetnica prvogučiteljskog tečaja u Istri

U K l a r i ć i m a k o d V r h a obilježena je 67. obljetnica prvog učiteljskog tečaja u Istri i 67. obljetnica Komande mjesta u Šimićima. Odavanjem počasti minutom šutnje poginulima u n a r o d n o o s l o b o d i l a č k o m i Domovinskom ratu započelo je podsjećanje na događaje koji su se pozitivno odrazili na sadašnjost. O tom je govorio predsjednik buzetske antifašističke udruge Edo Jerman i predstavnik Udruge antifašista i boraca NOR-a Tomislav Ravnić, a skup u Klarićima p o z d r a v i o j e b u z e t s k i dogradonačelnik Siniša Žulić.

Enisu Hodžić u kategoriji kuhanih jela, Aldijanu Jašarević u kategoriji bureka, Tanju Muratagić u slasticama i Indiru Mešić u kategoriji pita.

Vježba evakuacijeu Domu za starije

- Kad smo lani pregovarali o akciji uvidjeli smo da nedostaje rampa pomoću koje bi slabo pokretni ili nepokretni korisnici, smješteni na prvom katu, bili evakuirani. Naime, u slučaju požara lift ne radi pa se pacijente moglo evakuirati jedino putem unutarnjih stepenica. Stoga je prije nekoliko mjeseci, na sjevernoj strani zgrade izgrađena rampa, kazao je zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe u Buzetu, Damir Fabijančić.

U Domu za starije i nemoćne u Buzetu krajem rujna je održana vježba evakuacije i spašavanja korisnika nakon što je u sobi 105 „izbio požar“. „Požar“ je uzrokovao pušač. Kako je istakla ravnateljica Doma, Dinka Belević, vježba je održana zbog zakonskih obaveza no ponajprije radi pravilnog postupanja odnosno što bržeg zbrinjavanja korisnika u slučaju da požar doista izbije.

- Ovo je prva vježba u pet godina otkako Dom postoji. Od 50 korisnika evakuirano je njih 40-ak. Ostali su samo oni teško pokretni. Korisnici su vrlo brzo evakuirani i moram reći da je akcija bila jako uspješna jer su svi već nakon pet minuta bili izvan objekta, rekla je Belević.

1.aRazrednica: Irena Fabijančić

Učenici: Luisa Bazjak, Ivan Črnac, Morena Dušić, Ana Flego, Eric Flego, Ivo Felgo, Florian Gržentić, Lara Has, Merita Jašarević, Gabriel Klarić, Ema Majer, Mia Medica, Martin Moferdin, Mia Mraković, Erika Nežić, Matea Nežić, Antonia Rupena Černeka, Danijel Ugrin, Erika Vivoda, Ivona Vivoda, Nijkol Vivoda, Luka Vižintin.

1.bRazrednica: Irena Katarinčić

Učenici: Gerard Abdiu, Hana Albaneže, David Blašković, Ramona Curić, Tea Cvejić, Gabriel Draščić, Antonela Fakin, Danijel Flego, Ela Gržinić, Aurora Hrvatin, Jan Jurada, Antonia Klarić, Natali Kontić, Emma Majer, Petra Majer, Kim Marušić, Elvin Mešić, Elmir Muratagić, Brenda Prodan, Donat Prodan, Paola Puh, Leon Rušnjak, Ileana Tutić, Matteo Vratović.

Jaslička skupina „Štrumpfovi“ Dječjeg vrtića „Grdelin“

Odgojiteljice: Elena Brajković, Nika Sirotić

Polaznici: Petra Blažević, Niko Buterin, Ema Černeha, Stefan Černeka, Patrik Damiani, Žan Laković Agapito, Colin Luter, Jacob Obrovac, Ivan Prodan, Heli Šavko, Stefani Šterpin, Erika Vivoda, Ani Vratović, Samuel Vučić.

Volonterka – vježbenica: Kristina Matković

Područna škola VrhRazrednik: Dragan Lukić

Učenici: Natali Černeka, Rebeca Marušić, Marko Paladin, Luka Pastorčić, Petar Rašpolić.

Područna škola RočRazrednica: Karmen Kevereski Niković

Učenici: Nika Ivančić, Patrik Jurišić, Karin Krulčić, Nikolina Krulčić, Antonia Krušvar.

Područna škola LanišćeRazrednica: Sandra Bartolić-Vugrinec

Učenica: Barbara Medica

1.aRazrednica: Irena Fabijančić

Učenici: Luisa Bazjak, Ivan Črnac, Morena Dušić, Ana Flego, Eric Flego, Ivo Felgo, Florian Gržentić, Lara Has, Merita Jašarević, Gabriel Klarić, Ema Majer, Mia Medica, Martin Moferdin, Mia Mraković, Erika Nežić, Matea Nežić, Antonia Rupena Černeka, Danijel Ugrin, Erika Vivoda, Ivona Vivoda, Nijkol Vivoda, Luka Vižintin.

1.bRazrednica: Irena Katarinčić

Učenici: Gerard Abdiu, Hana Albaneže, David Blašković, Ramona Curić, Tea Cvejić, Gabriel Draščić, Antonela Fakin, Danijel Flego, Ela Gržinić, Aurora Hrvatin, Jan Jurada, Antonia Klarić, Natali Kontić, Emma Majer, Petra Majer, Kim Marušić, Elvin Mešić, Elmir Muratagić, Brenda Prodan, Donat Prodan, Paola Puh, Leon Rušnjak, Ileana Tutić, Matteo Vratović.

Jaslička skupina „Štrumpfovi“ Dječjeg vrtića „Grdelin“

Odgojiteljice: Elena Brajković, Nika Sirotić

Polaznici: Petra Blažević, Niko Buterin, Ema Černeha, Stefan Černeka, Patrik Damiani, Žan Laković Agapito, Colin Luter, Jacob Obrovac, Ivan Prodan, Heli Šavko, Stefani Šterpin, Erika Vivoda, Ani Vratović, Samuel Vučić.

Volonterka – vježbenica: Kristina Matković

Područna škola VrhRazrednik: Dragan Lukić

Učenici: Natali Černeka, Rebeca Marušić, Marko Paladin, Luka Pastorčić, Petar Rašpolić.

Područna škola RočRazrednica: Karmen Kevereski Niković

Učenici: Nika Ivančić, Patrik Jurišić, Karin Krulčić, Nikolina Krulčić, Antonia Krušvar.

Područna škola LanišćeRazrednica: Sandra Bartolić-Vugrinec

Učenica: Barbara Medica

Završili smo sedmi razred ondašnje Sedmogodišnje škole d a v n e š k o l s k e g o d i n e 1948./1949. Položili smo malu maturu i rastali se. Ispratio nas je naš posljednji direktor, Božo Jakovljević, kojemu smo baš mi bili prva generacija malo-maturanata. Moram napomenuti da je baš od njega potekla želja za organizacijom ovogodišnjeg druženja.

Ukratko, 5. lipnja 2011. u 13 sati počelo je naše okupljanje. Bili su to dirljivi susreti, jer se neki među nama nisu sreli po nekoliko desetaka godina. Ima nas raznih profesija i zanimanja: ekonomista, gospodarstvenika, inženjera, liječnika, magistara. Vrijeme je bilo prekratko za sva pitanja i odgovore.

Sjetili smo se naravno i preminulih profesora i kolega, i njima u spomen položili cvijeće i zapalili svijeće na mjesnom groblju u Buzetu.

Veseli me činjenica da smo unatoč godinama, brigama i problemima našli snagu i volju za druženjem došavši iz Rijeke, Pule, Poreča, Kopra, Divače, i naravno Buzeta.

bi štrige i njihove štrigarije isplivale na vidjelo. Događalo se to svake godine iznova, naročito u vrijeme pljevljenja kukuruza kada bi se težaci posjeli oko ognjišta. Tada se njihov um nemalo puta zamutio, što zbog zadimljene prostorije, kapljice dobrog vina ili „šuškanja“ iz prošlosti. U narodu se tada rađao lijek za tuču, sušu, d u š e v n e b o l i , n e s a n i c e , slabokrvnost…

Narodnih se običaja sjeća i 77-godišnji Eugen Đenio Krančić iz Dola. I sam je nekad bio izazivač (ne)sreće.

- Bilo je leto. Kunjado mi je prišav pomoć spravljat seno. Smo zeli par voli, šle na kampanja u Dubrova i nakrgali pun voz sena. Kad smo se regulali mi je reko da stavim vole pod timon i da ćemo poć pumalon ća. Kako son staviv vole pod timon, zazijan Gajardo i Boškarin – en vu gre semo, drugi tamo, a jeron se z lumiv, pripovijeda Đenio.

Jesen je godišnje doba kada

Jen vu semo, drugi tamo

obližnje selo po drugi timon. Ondje im je jedan kmet dao potrebni alat. Sumnja da će i taj puknuti nije dolazila u obzir jer, naglasio je kmet, njime bi se i željezo moglo okovat.

Oštrigan voz

- I kaj se dogodilo? Stavimo timon med vole i pridemo pred hiša.

- Orkoli! Frmaj! Voz gre doli, je zijav kunjado. I kaj je bilo? Ma na čisti ravnici se se je zvrnalo!

- Kiga smo mi sretili kad smo šle semo? Dikake ženske, štrige?, je prašav kunjado.

- Orka mare! Smo sreli ja, jene, one za ketere se govoriju da je štriga!

Ženske ga potkurile

Štrige su imale prste i u drugim nedaćama kmetova, naročito oko narušavanja nečijeg zdravlja.

- E uni bot se delalo zavaroke. Se zelo vogje s ugnjišta, stavilo u

ž e g n a n a v o d a i p o t k u r i l o b o l e s n i k a . Ženske, ma samo neke, s u p o n j e r nekaj brujile i b o l e s t j e pasala. Jas son anka tu

Nije im bilo druge no u

Buzetski list 52 53

IZ PROŠLOSTI BUZETA

Školstvo prvih poslijeratnih godina

VRIJEME KAD SU SETRAŽILI UČITELJIPrva partizanska škola otvorena je već 1943. u Brgudcu. Učilo se po starim austrijskim početnicama na hrvatskom jeziku, a djecu su obučavali seljaci s osnovnom školom.

Božo JAKOVLJEVIĆ

godine nakon Drugog svjetskog rata u oslobođenoj Buzeštini stanje u školstvu bilo je vrlo teško. Rat nije štedio niti škole. Zapaljeno je ili oštećeno nekoliko školskih zgrada, školski je namještaj bio uništen, knjižnice i arhivi spaljeni. Fašizam je imao „hobi“ paliti knjige.

Među ostacima zapaljenih knjiga školske knjižnice u Buzetu, Ivo Milić, inače rođen u Supetru na Braču, sudac u Buzetu od 1913. do 1917., a poslije rata profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, našao je i donio mi, kao ravnatelju škole, jednu nagorjelu knjigu. Bila je to jedna od najvrjednijih talijanskim knjiga: „Božanska komedija“ Dantea Alighieria. Gorjela je samo zato što je bila na hrvatskom jeziku.

Uk inute su hr vatske i slovenske škole, učitelji su protjerani tako da početkom slobode u Istri hrvatskih učitelja

Prije 63 godine, a samo tri nije ni bilo. Istrana, pa tako i Buzećana bilo je od Ohrida gdje se zaposlio Brešljanin Jakov Mikac, prvi školovani istarski etnograf, pa sve do Maribora kamo je otišla obitelj Josipa Ribarića, hrvatskog jezikoslovca i kasnije profesora pazinskog sjemeništa.

Prve poslijeratne osnovne škole polazili su učenici dorasli za školu. Bili su to učenici koji su polazili školu na talijanskom jeziku, oni koji su polazili hrvatske partizanske škole i one u kojima su bili prvi partizanski učitelji sa završenim učiteljskim tečajevima. Prva partizanska škola otvorena je već 1943. u Brgudcu. Jedan od polaznika u Podgaćama, Zorko Ziraldo piše o tome kako se i što uči lo . Uči lo se po star im austrijskim početnicama na hrvatskom jeziku, a obučavali su seljaci s osnovnom školom.

U Prapoćama je, od kraja prosinca 1943. bez prestanka do kraja rata, radi la škola s učiteljicom Katicom Šverko, a njezina učenica Klaudija, udana Šipuš, bila je dugogodišnja tajnica jedinstvene osnovne škole Buzet. Kako se stanje u tri godine poslije rata popravljalo, ostalo je mnogo tragova 1948. kada su se bili sastali tadašnjih 16 učenika i ravnatelj škole.

Sedmogodišnja škola

U kra l jev in i Jugoslav i j i osnovna škola trajala je četiri godine. Djeca su polazila školu do 12. godine. Nova država, FNR Jugoslavija osnovno je školovanje o d m a h p r o d u ž i l a n a sedmogodišnje.

Sabor NRH donio je 30.

Seljaci obučavali djecu

ko l ovo z a 19 4 6 . Z a ko n o sedmogodišnjem školovanju. Svako je dijete moralo proći o b v e z n o s e d m o g o d i š n j e školovanje, a V., VI. i VII. razred radio je po programu niže gimnazije. Školske 1947./48. godine niže gimnazije u Buzetu, Lanišću i Livadama postaju sedmogodišnje škole. Obveznici škole bila su djeca do četiri kilometara udaljenosti, a da bi se omogućilo i školovanje djece s Roščine i Ćićarije u Buzetu i Livadama otvoreni su đački domovi, u kojima je bilo 160 učenika.

Već 1951. Zakonom o narodnim školama traži se o b v e z n o o s m o g o d i š n j e školovanje. Da bi se već u toku NOB-e mogle otvoriti škole širom Istre trebalo je mlade ljude pripremati za rad a to se tada provodilo organizacijom devet učiteljskih tečajeva. Prvi je tečaj održan na Buzeštini u Klarićima ožujka 1944. a posljednji u Istri u krajem listopada i u prvoj polovici studenoga 1944.

Tečajevi za osposobljavanje istarskih učitelja zatim su održani u Čabru i Brodu na Kupi. Na ovih 11 tečajeva pripremljeno je 200 učitelja. U mojoj knjizi „Iz prošlosti hrvatskog školstva u Istri“ zapisao sam da je najveći problem školstva bio nedostatak učitelja. Da bi se mladi ljudi školovali u Opatiji je otvorena učiteljska škola „Viktor Car Emin“ jer je u Puli u kojoj je bila učiteljska škola bila angloamerička uprava. Osim u Opatiji, 69 mladih Istrana dvije je godine pohađalo učiteljsku školu u Č a k o v c u ( 1 9 4 6 . / 47. i 1947./48.).

U Klarićima prvi učiteljski tečaj

VILAMA I SIKERAMAPROTIV GRDIGAVREMENA Judi so jen bon stavjali neopak vile i

sikere protiv toče: vile ako pade na njih da razbije toču, je usitni, a sikera da razreže oblake i splaši.Ana PISAK

pruvav. Kaj je bilo? Šršan me je vjev za glava. Sev son biv zateko. Oni bot su me neke ženske iz sela potkurile. Vrag će znat kaj so mi delale, ma intanto mi je pasalo!

Za liječenje su se koristili žuti blagoslovljeni cvjetovi. Njih bi žene brale po putu do crkve kada su nedjeljom odlazile na svetu misu. Koristili su se za zavaroke: otklanjanje štrigarije koje je netko mogao učiniti samo pogledom, ali i za tjeranje lošeg vremena.

- Tu son anka jas delav! Jena Ćićka mi je dala mac teh rož da bon jeh važgav da ne bo grdo vreme. I prišo je dan Petrove. Suseda je prišla iz dela iz Buzeta i je rekla da bežim doma jer preko Toplic gre vrah van: se drži Zrenj i nebo i zemja se skupa. Jer, kada pride todin je toča garantito! Pena son rivav doma i važgav ruže, ma za nič. Toča je senako pala. Se je strlo! Ma son drigoman klicav Ćićke i prašav kakove rože mi je dala?!

Vile i sikere

Narod se protiv tuče borio i alatom.

- Judi so jen bon stavjali neopak vile i sikere protiv toče: vile ako pade na njih da razbije toču, je usitni, a sikera da razreže oblake i ih splaši. Se kaj se imelo poli hiše se neslo brzo van, ma to je letelo ko munjeno! Celo selo, i mlado i staro! Anka zvunilo se je. Se spemtim da nas je bilo deset u zvoniku u Vrhu kada je u njega hitila šajeta. Se ugonjen je hodiv pu zvoniku zdulon. Ni mi bilo nič, ma je muglo!

Zavarokama protiv nedaća

Od pedesetak učenika VII. razreda 1948./1949. školske godine okupilo se njih šesnaestero: Renata Krulčić, Lidija Gregorović, Lidija Tomac, Ljubica Zlatić, Irma Zornada, Marija Nemarnik, Milan Kajin, Anteo Jakac, Umbert Cunjac, Valerio Kalac, Rikard Krulčić, Ivan Prodan, Valerio Vivoda, Aldo Pavletić, Erminia Pavletić i Miroslava Šverko.

Nedostatku uč i te l ja za osnovne škole s četiri razreda d o d a j m o i p o t r e b u z a nastavnicima u novootvorenim sedmogodišnjim školama i nižim g imnaz i jama u ko j ima su predavali predmetni nastavnici s Višom pedagoškom školom, a ovih je trebalo u cijeloj zemlji. Iako su učenici upisani 1948. u VII. razred bil i upisani u nižu gimnaziju po programu za te škole radili su i u VII. razredu ( a to se odnosilo i na V. i VI. r.), ali kao učenici sedmogodišnje škole.

Činjenica da v iše nisu predavači niže gimnazije već osnovne škole omogućila je nastavnicima koji su u školi radili, da traže novo mjesto što su oni i učinili, napustili su Buzet i otišli na nova mjesta, a u Buzetu su ostali samo mlađi razredi (I.-IV.). U školu bez nastavnika, došao je upravitelj s nepune 22 godine među učenike svih razreda a među 51 učenikom VII. razreda bilo je nekih samo sedam godina mlađih!

U p r a v i t e l j , n a s t a v n i k zemljopisa i povijesti, za rad u starijim razredima uzeo je predavača iz nižih razreda i ravnatelja đačkog doma, a sam je predavao nekoliko predmeta. Bilo je bitno ostvariti program, na vrijeme da se završi razred.

Na sreću u toku godine pristizali su novi nastavnici. Svi, i nastavnici i učenici su završili godinu, polagali malu maturu, završili su svu srednju školu, desetak njih fakultet, a jedan je predavač na fakultetu.

Mlađahni upravitelj

Prioritet završiti razred

MALOMATURANTI U ĐAČKOM DOMU BUZET 1949.

Skup poslije 63 godinePiše: Marija Nemarnik Kaštela

MALOMATURANTI NA OKUPU NAKON 63 GODINE EUGEN ĐENIO KRANČIĆ

BUZETSKE ĆAKULE

Štorije Đenija Krančića iz Dola

Završili smo sedmi razred ondašnje Sedmogodišnje škole d a v n e š k o l s k e g o d i n e 1948./1949. Položili smo malu maturu i rastali se. Ispratio nas je naš posljednji direktor, Božo Jakovljević, kojemu smo baš mi bili prva generacija malo-maturanata. Moram napomenuti da je baš od njega potekla želja za organizacijom ovogodišnjeg druženja.

Ukratko, 5. lipnja 2011. u 13 sati počelo je naše okupljanje. Bili su to dirljivi susreti, jer se neki među nama nisu sreli po nekoliko desetaka godina. Ima nas raznih profesija i zanimanja: ekonomista, gospodarstvenika, inženjera, liječnika, magistara. Vrijeme je bilo prekratko za sva pitanja i odgovore.

Sjetili smo se naravno i preminulih profesora i kolega, i njima u spomen položili cvijeće i zapalili svijeće na mjesnom groblju u Buzetu.

Veseli me činjenica da smo unatoč godinama, brigama i problemima našli snagu i volju za druženjem došavši iz Rijeke, Pule, Poreča, Kopra, Divače, i naravno Buzeta.

bi štrige i njihove štrigarije isplivale na vidjelo. Događalo se to svake godine iznova, naročito u vrijeme pljevljenja kukuruza kada bi se težaci posjeli oko ognjišta. Tada se njihov um nemalo puta zamutio, što zbog zadimljene prostorije, kapljice dobrog vina ili „šuškanja“ iz prošlosti. U narodu se tada rađao lijek za tuču, sušu, d u š e v n e b o l i , n e s a n i c e , slabokrvnost…

Narodnih se običaja sjeća i 77-godišnji Eugen Đenio Krančić iz Dola. I sam je nekad bio izazivač (ne)sreće.

- Bilo je leto. Kunjado mi je prišav pomoć spravljat seno. Smo zeli par voli, šle na kampanja u Dubrova i nakrgali pun voz sena. Kad smo se regulali mi je reko da stavim vole pod timon i da ćemo poć pumalon ća. Kako son staviv vole pod timon, zazijan Gajardo i Boškarin – en vu gre semo, drugi tamo, a jeron se z lumiv, pripovijeda Đenio.

Jesen je godišnje doba kada

Jen vu semo, drugi tamo

obližnje selo po drugi timon. Ondje im je jedan kmet dao potrebni alat. Sumnja da će i taj puknuti nije dolazila u obzir jer, naglasio je kmet, njime bi se i željezo moglo okovat.

Oštrigan voz

- I kaj se dogodilo? Stavimo timon med vole i pridemo pred hiša.

- Orkoli! Frmaj! Voz gre doli, je zijav kunjado. I kaj je bilo? Ma na čisti ravnici se se je zvrnalo!

- Kiga smo mi sretili kad smo šle semo? Dikake ženske, štrige?, je prašav kunjado.

- Orka mare! Smo sreli ja, jene, one za ketere se govoriju da je štriga!

Ženske ga potkurile

Štrige su imale prste i u drugim nedaćama kmetova, naročito oko narušavanja nečijeg zdravlja.

- E uni bot se delalo zavaroke. Se zelo vogje s ugnjišta, stavilo u

ž e g n a n a v o d a i p o t k u r i l o b o l e s n i k a . Ženske, ma samo neke, s u p o n j e r nekaj brujile i b o l e s t j e pasala. Jas son anka tu

Nije im bilo druge no u

Buzetski list 52 53

IZ PROŠLOSTI BUZETA

Školstvo prvih poslijeratnih godina

VRIJEME KAD SU SETRAŽILI UČITELJIPrva partizanska škola otvorena je već 1943. u Brgudcu. Učilo se po starim austrijskim početnicama na hrvatskom jeziku, a djecu su obučavali seljaci s osnovnom školom.

Božo JAKOVLJEVIĆ

godine nakon Drugog svjetskog rata u oslobođenoj Buzeštini stanje u školstvu bilo je vrlo teško. Rat nije štedio niti škole. Zapaljeno je ili oštećeno nekoliko školskih zgrada, školski je namještaj bio uništen, knjižnice i arhivi spaljeni. Fašizam je imao „hobi“ paliti knjige.

Među ostacima zapaljenih knjiga školske knjižnice u Buzetu, Ivo Milić, inače rođen u Supetru na Braču, sudac u Buzetu od 1913. do 1917., a poslije rata profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, našao je i donio mi, kao ravnatelju škole, jednu nagorjelu knjigu. Bila je to jedna od najvrjednijih talijanskim knjiga: „Božanska komedija“ Dantea Alighieria. Gorjela je samo zato što je bila na hrvatskom jeziku.

Uk inute su hr vatske i slovenske škole, učitelji su protjerani tako da početkom slobode u Istri hrvatskih učitelja

Prije 63 godine, a samo tri nije ni bilo. Istrana, pa tako i Buzećana bilo je od Ohrida gdje se zaposlio Brešljanin Jakov Mikac, prvi školovani istarski etnograf, pa sve do Maribora kamo je otišla obitelj Josipa Ribarića, hrvatskog jezikoslovca i kasnije profesora pazinskog sjemeništa.

Prve poslijeratne osnovne škole polazili su učenici dorasli za školu. Bili su to učenici koji su polazili školu na talijanskom jeziku, oni koji su polazili hrvatske partizanske škole i one u kojima su bili prvi partizanski učitelji sa završenim učiteljskim tečajevima. Prva partizanska škola otvorena je već 1943. u Brgudcu. Jedan od polaznika u Podgaćama, Zorko Ziraldo piše o tome kako se i što uči lo . Uči lo se po star im austrijskim početnicama na hrvatskom jeziku, a obučavali su seljaci s osnovnom školom.

U Prapoćama je, od kraja prosinca 1943. bez prestanka do kraja rata, radi la škola s učiteljicom Katicom Šverko, a njezina učenica Klaudija, udana Šipuš, bila je dugogodišnja tajnica jedinstvene osnovne škole Buzet. Kako se stanje u tri godine poslije rata popravljalo, ostalo je mnogo tragova 1948. kada su se bili sastali tadašnjih 16 učenika i ravnatelj škole.

Sedmogodišnja škola

U kra l jev in i Jugoslav i j i osnovna škola trajala je četiri godine. Djeca su polazila školu do 12. godine. Nova država, FNR Jugoslavija osnovno je školovanje o d m a h p r o d u ž i l a n a sedmogodišnje.

Sabor NRH donio je 30.

Seljaci obučavali djecu

ko l ovo z a 19 4 6 . Z a ko n o sedmogodišnjem školovanju. Svako je dijete moralo proći o b v e z n o s e d m o g o d i š n j e školovanje, a V., VI. i VII. razred radio je po programu niže gimnazije. Školske 1947./48. godine niže gimnazije u Buzetu, Lanišću i Livadama postaju sedmogodišnje škole. Obveznici škole bila su djeca do četiri kilometara udaljenosti, a da bi se omogućilo i školovanje djece s Roščine i Ćićarije u Buzetu i Livadama otvoreni su đački domovi, u kojima je bilo 160 učenika.

Već 1951. Zakonom o narodnim školama traži se o b v e z n o o s m o g o d i š n j e školovanje. Da bi se već u toku NOB-e mogle otvoriti škole širom Istre trebalo je mlade ljude pripremati za rad a to se tada provodilo organizacijom devet učiteljskih tečajeva. Prvi je tečaj održan na Buzeštini u Klarićima ožujka 1944. a posljednji u Istri u krajem listopada i u prvoj polovici studenoga 1944.

Tečajevi za osposobljavanje istarskih učitelja zatim su održani u Čabru i Brodu na Kupi. Na ovih 11 tečajeva pripremljeno je 200 učitelja. U mojoj knjizi „Iz prošlosti hrvatskog školstva u Istri“ zapisao sam da je najveći problem školstva bio nedostatak učitelja. Da bi se mladi ljudi školovali u Opatiji je otvorena učiteljska škola „Viktor Car Emin“ jer je u Puli u kojoj je bila učiteljska škola bila angloamerička uprava. Osim u Opatiji, 69 mladih Istrana dvije je godine pohađalo učiteljsku školu u Č a k o v c u ( 1 9 4 6 . / 47. i 1947./48.).

U Klarićima prvi učiteljski tečaj

VILAMA I SIKERAMAPROTIV GRDIGAVREMENA Judi so jen bon stavjali neopak vile i

sikere protiv toče: vile ako pade na njih da razbije toču, je usitni, a sikera da razreže oblake i splaši.Ana PISAK

pruvav. Kaj je bilo? Šršan me je vjev za glava. Sev son biv zateko. Oni bot su me neke ženske iz sela potkurile. Vrag će znat kaj so mi delale, ma intanto mi je pasalo!

Za liječenje su se koristili žuti blagoslovljeni cvjetovi. Njih bi žene brale po putu do crkve kada su nedjeljom odlazile na svetu misu. Koristili su se za zavaroke: otklanjanje štrigarije koje je netko mogao učiniti samo pogledom, ali i za tjeranje lošeg vremena.

- Tu son anka jas delav! Jena Ćićka mi je dala mac teh rož da bon jeh važgav da ne bo grdo vreme. I prišo je dan Petrove. Suseda je prišla iz dela iz Buzeta i je rekla da bežim doma jer preko Toplic gre vrah van: se drži Zrenj i nebo i zemja se skupa. Jer, kada pride todin je toča garantito! Pena son rivav doma i važgav ruže, ma za nič. Toča je senako pala. Se je strlo! Ma son drigoman klicav Ćićke i prašav kakove rože mi je dala?!

Vile i sikere

Narod se protiv tuče borio i alatom.

- Judi so jen bon stavjali neopak vile i sikere protiv toče: vile ako pade na njih da razbije toču, je usitni, a sikera da razreže oblake i ih splaši. Se kaj se imelo poli hiše se neslo brzo van, ma to je letelo ko munjeno! Celo selo, i mlado i staro! Anka zvunilo se je. Se spemtim da nas je bilo deset u zvoniku u Vrhu kada je u njega hitila šajeta. Se ugonjen je hodiv pu zvoniku zdulon. Ni mi bilo nič, ma je muglo!

Zavarokama protiv nedaća

Od pedesetak učenika VII. razreda 1948./1949. školske godine okupilo se njih šesnaestero: Renata Krulčić, Lidija Gregorović, Lidija Tomac, Ljubica Zlatić, Irma Zornada, Marija Nemarnik, Milan Kajin, Anteo Jakac, Umbert Cunjac, Valerio Kalac, Rikard Krulčić, Ivan Prodan, Valerio Vivoda, Aldo Pavletić, Erminia Pavletić i Miroslava Šverko.

Nedostatku uč i te l ja za osnovne škole s četiri razreda d o d a j m o i p o t r e b u z a nastavnicima u novootvorenim sedmogodišnjim školama i nižim g imnaz i jama u ko j ima su predavali predmetni nastavnici s Višom pedagoškom školom, a ovih je trebalo u cijeloj zemlji. Iako su učenici upisani 1948. u VII. razred bil i upisani u nižu gimnaziju po programu za te škole radili su i u VII. razredu ( a to se odnosilo i na V. i VI. r.), ali kao učenici sedmogodišnje škole.

Činjenica da v iše nisu predavači niže gimnazije već osnovne škole omogućila je nastavnicima koji su u školi radili, da traže novo mjesto što su oni i učinili, napustili su Buzet i otišli na nova mjesta, a u Buzetu su ostali samo mlađi razredi (I.-IV.). U školu bez nastavnika, došao je upravitelj s nepune 22 godine među učenike svih razreda a među 51 učenikom VII. razreda bilo je nekih samo sedam godina mlađih!

U p r a v i t e l j , n a s t a v n i k zemljopisa i povijesti, za rad u starijim razredima uzeo je predavača iz nižih razreda i ravnatelja đačkog doma, a sam je predavao nekoliko predmeta. Bilo je bitno ostvariti program, na vrijeme da se završi razred.

Na sreću u toku godine pristizali su novi nastavnici. Svi, i nastavnici i učenici su završili godinu, polagali malu maturu, završili su svu srednju školu, desetak njih fakultet, a jedan je predavač na fakultetu.

Mlađahni upravitelj

Prioritet završiti razred

MALOMATURANTI U ĐAČKOM DOMU BUZET 1949.

Skup poslije 63 godinePiše: Marija Nemarnik Kaštela

MALOMATURANTI NA OKUPU NAKON 63 GODINE EUGEN ĐENIO KRANČIĆ

BUZETSKE ĆAKULE

Štorije Đenija Krančića iz Dola

Kristina GREBLO

Buzetski list 54 55

ISTARSKA KUHINJA ZDRAVA HRANA

Jota od repe

NEKAD POTREBA,DANAS LUKSUZ Ana PISAK

biljnih vrsta koje se koriste u prehrani. Postoje stari zapisi i arheološki nalazi koji govore o uporabi šipka još u kameno doba. Ljekovita svojstva šipka spominju se također i u Eddi, djelima staroislandske književnosti. Ovi zapisi potvrđuju ulogu šipka kao narodnu, ljekovitu biljku koja je kao takva poznata još i danas.

Latinski naziv rosa canina, u prijevodu znači pasja ruža. Naziv potječe prema povijesnoj upotrebi u liječenju poslije ugriza bijesnog psa.

Stabilan vitamin

Analiza sadržanih tvari pokazala je da se u plodovima šipka nalaze zavidne količine vitamina C. Kuhanjem šipka, vrijednost vitamina C se ne smanjuje te neki znanstvenici čak tvrde kako se njegovim kuhanjem od 10 minuta povećava količina vitamina C, što je važno svojstvo s obzirom da je vitamin C termolabilan (inaktiviraju ga temperature veće od 60°C). No ta stabilnost n i j e d u g o t r a j n a i ve ć s e n a ko n j e d n o g o d i š n j e g s t a j a n j a š i p kov e

Šipak se svrstava u skupinu najstarijih

Šipak (rosa canina)

JAČA IMUNITETI ČUVA OD PREHLADE

L i j e č i r e u m a t s k e bolesti i giht, tjera na mokrenje pa se stoga koristi u l i ječenju takozvanih vodenih bolesti.

marmelade, ili šipkovog vina, smanjuje na četvrtinu od prvotne količine.

Šipak sadrži 270mg vitamina C na 100g što je jednako količini vitamina C u limunu odnosno, sadrži i do 20 puta više vitamina C od naranče.

Šipkovo usplođe (crveni mesnati dio), osim vitamina C u manjim količinama sadrži vitamine A, D, E i P. Također sadrži invertni šećer, saharozu, karotenoide od kojih potječe boja, pektin (u kiselim uvjetima, formira gel te se koristi kao prirodni agens za želiranje, npr. marmelade), organske (limunsku i jabučnu) i masne kiseline. Koštice sadrže vitamin C i E te eterična ulja. Energetska vrijednost na 100g iznosi 350 kcal.

Utjecaj na zdravlje

Š ipak povo l jno u t j eče na rad nadbubrežne žlijezde u kojoj nastaju za život važni hormoni. Može se koristiti kao purgativ - blago sredstvo za čišćenje, ima blagi

Bolji od naranče

laksativni i diuretski učinak koji izazivaju voćne kiseline i pektini.

Liječi reumatske bolesti i giht, tjera na mokrenje te se koristi u liječenju takozvanih vodenih bolesti. Njegove voćne kiseline pospješuju izlučivanje mokraće te na taj način posredno djeluju protiv nastajanja pijeska i kamenaca u bubrezima.

Idealan za dojilje i starije

Čaj od šipka uklanja proljetni umor, malaksalost, bljedunjavost, jača imunitet, osvježavajuće djelovanje kod bolesti s povišenim temperaturama (dvije šalice zamjena su za multivitaminske preparate), tijekom zimskih dana veoma dobro čuva od prehlade jer povećava otpornost organizma na razne zaraze, tim više ako se priprema zajedno sa cvijetom lipe.

N jegova se upot reba posebno preporučuje starijim osobama čiji probavni organi više ne upijaju dovoljno vitamina C iz hrane te kod dojilja jer vitamin C prelazi u mlijeko što uvelike utječe na zdrav razvoj djeteta.

posegnuti za nekim od istarskih jela odličan izbor je jota. Riječ je o izdašnoj hrani istarskog težaka. Stoga ne čudi što se jota pripremala više puta tjedno. Osim toga, potrebne namirnice proizvodile su se doma pa je ovo jelo bilo moguće pripremiti i u najsiromašnijim obiteljima.

Poslastica za unuke

Alma Grabar (78), Lučana Glavić (72) i Lidija Žulić (76) iz Pavletića neke su od rijetkih buzetskih baka koje još uvijek sade repu i od nje svojoj djeci i unucima spravljaju gurmansku deliciju. Jota se u njihovim

Želite li u hladno zimsko doba

Repu je najbolje zaliti vinskim dropom crnog gr ožđa da dobije l i jepu crvenkastu boju i kiselinu. Oni koji nemaju drop, u maštel stavljaju grančice drena.

obiteljima kuhala oduvijek. Dok je tijekom tjedna bila „liša“, za blagdane ju se začinilo komadom mesa: svinjskom nožicom, r e b a r c i m a i l i s v j e ž i m kobasicama.

- Nezaobilazna je bila i kožica. To je bio kolač! Kožicu se obično čuvalo za muške članove obitelji. Danas ju mladi ne vole, ali nekad smo bili ludi za njom. I vraga bismo bili pojeli kad nas je u familiji bilo 17!, ispričala nam je Alma. Pamti događaj kada je njena pokojna nona na glavi nosi la jotu na kampanju. P r e l a z e ć i p r e k o p r u g e poskliznula se, a zdjelica s jotom ispala joj s glave.

Priprema: U vodu staviti kuhati sve

namirnice osim krumpira i graha. G r a h s ku h a t i z a s e b n o i proci jeđen dodati ostal im namirnicama. Krumpir dodati naknadno jer se on brzo skuha (za sat vremena). Sve kuhati dva sata. Tacu od masti, češnjaka i peršina dodati po želji.

Za dobru jotu, kažu naše sugovornice, treba imati i dobru repu. A za tu se namirnicu valja pobrinuti još u jesen.

Nakon što se izvadi iz zemlje, repu valja oprati i posložiti u maštel (kantu). Najbolje ju je zaliti vinskim dropom crnog g ro ž đ a d a d o b i j e l i j e p u crvenkastu boju i kiselinu. Oni koji nemaju drop, u maštel

Vinski drop ili dren stav l ja ju granč ice drena, pojasnile su nam početak procesa kiseljenja repe Lučana i Lidija.

Repu se stavlja kiselit za Sve Svete. Kako nam je Lidija rekla, ona se „dela“ cijelu zimu, a nekada su je jeli i ljudi i blago. Čuva ju se u prohladnim konobama da se ne pokvari.

-Ako je zanemariš poprima plijesan i tada više nije za upotrebu, pojašnjava Alma.

Kiseli se u komadu. Riba se prije dodavanja u maneštru. Moji unuci jedva čekaju da ju skuham, ispričala nam je Lidija. Alma je dodala kako se ona nekada jela radi potrebe, a danas radi luksuza. Lučana pamti da su repu jeli kao jabuku, a u njenoj mladosti tom su biljkom bile zasađene cijele njive.

Polja repe

Sastojci:

2 l vode,2 repice

5 dkg ječmena 4 krumpira

15 dkg grahamalo soli

meso po željitaca po želji

Repu se može i pržiti. U tavi se zagrije ulje i poprži češnjak. Na uzavrelo ulje doda se repa i prži nekoliko minuta. Tako pripremljena repa poslužuje se uz kuhani krumpir ili palentu.

Može i pržena

ALMA, LUČANA I LIDIJA IMAJU PUNE RUKE POSLA OKO PRIPREME JOTE

Kristina GREBLO

Buzetski list 54 55

ISTARSKA KUHINJA ZDRAVA HRANA

Jota od repe

NEKAD POTREBA,DANAS LUKSUZ Ana PISAK

biljnih vrsta koje se koriste u prehrani. Postoje stari zapisi i arheološki nalazi koji govore o uporabi šipka još u kameno doba. Ljekovita svojstva šipka spominju se također i u Eddi, djelima staroislandske književnosti. Ovi zapisi potvrđuju ulogu šipka kao narodnu, ljekovitu biljku koja je kao takva poznata još i danas.

Latinski naziv rosa canina, u prijevodu znači pasja ruža. Naziv potječe prema povijesnoj upotrebi u liječenju poslije ugriza bijesnog psa.

Stabilan vitamin

Analiza sadržanih tvari pokazala je da se u plodovima šipka nalaze zavidne količine vitamina C. Kuhanjem šipka, vrijednost vitamina C se ne smanjuje te neki znanstvenici čak tvrde kako se njegovim kuhanjem od 10 minuta povećava količina vitamina C, što je važno svojstvo s obzirom da je vitamin C termolabilan (inaktiviraju ga temperature veće od 60°C). No ta stabilnost n i j e d u g o t r a j n a i ve ć s e n a ko n j e d n o g o d i š n j e g s t a j a n j a š i p kov e

Šipak se svrstava u skupinu najstarijih

Šipak (rosa canina)

JAČA IMUNITETI ČUVA OD PREHLADE

L i j e č i r e u m a t s k e bolesti i giht, tjera na mokrenje pa se stoga koristi u l i ječenju takozvanih vodenih bolesti.

marmelade, ili šipkovog vina, smanjuje na četvrtinu od prvotne količine.

Šipak sadrži 270mg vitamina C na 100g što je jednako količini vitamina C u limunu odnosno, sadrži i do 20 puta više vitamina C od naranče.

Šipkovo usplođe (crveni mesnati dio), osim vitamina C u manjim količinama sadrži vitamine A, D, E i P. Također sadrži invertni šećer, saharozu, karotenoide od kojih potječe boja, pektin (u kiselim uvjetima, formira gel te se koristi kao prirodni agens za želiranje, npr. marmelade), organske (limunsku i jabučnu) i masne kiseline. Koštice sadrže vitamin C i E te eterična ulja. Energetska vrijednost na 100g iznosi 350 kcal.

Utjecaj na zdravlje

Š ipak povo l jno u t j eče na rad nadbubrežne žlijezde u kojoj nastaju za život važni hormoni. Može se koristiti kao purgativ - blago sredstvo za čišćenje, ima blagi

Bolji od naranče

laksativni i diuretski učinak koji izazivaju voćne kiseline i pektini.

Liječi reumatske bolesti i giht, tjera na mokrenje te se koristi u liječenju takozvanih vodenih bolesti. Njegove voćne kiseline pospješuju izlučivanje mokraće te na taj način posredno djeluju protiv nastajanja pijeska i kamenaca u bubrezima.

Idealan za dojilje i starije

Čaj od šipka uklanja proljetni umor, malaksalost, bljedunjavost, jača imunitet, osvježavajuće djelovanje kod bolesti s povišenim temperaturama (dvije šalice zamjena su za multivitaminske preparate), tijekom zimskih dana veoma dobro čuva od prehlade jer povećava otpornost organizma na razne zaraze, tim više ako se priprema zajedno sa cvijetom lipe.

N jegova se upot reba posebno preporučuje starijim osobama čiji probavni organi više ne upijaju dovoljno vitamina C iz hrane te kod dojilja jer vitamin C prelazi u mlijeko što uvelike utječe na zdrav razvoj djeteta.

posegnuti za nekim od istarskih jela odličan izbor je jota. Riječ je o izdašnoj hrani istarskog težaka. Stoga ne čudi što se jota pripremala više puta tjedno. Osim toga, potrebne namirnice proizvodile su se doma pa je ovo jelo bilo moguće pripremiti i u najsiromašnijim obiteljima.

Poslastica za unuke

Alma Grabar (78), Lučana Glavić (72) i Lidija Žulić (76) iz Pavletića neke su od rijetkih buzetskih baka koje još uvijek sade repu i od nje svojoj djeci i unucima spravljaju gurmansku deliciju. Jota se u njihovim

Želite li u hladno zimsko doba

Repu je najbolje zaliti vinskim dropom crnog gr ožđa da dobije l i jepu crvenkastu boju i kiselinu. Oni koji nemaju drop, u maštel stavljaju grančice drena.

obiteljima kuhala oduvijek. Dok je tijekom tjedna bila „liša“, za blagdane ju se začinilo komadom mesa: svinjskom nožicom, r e b a r c i m a i l i s v j e ž i m kobasicama.

- Nezaobilazna je bila i kožica. To je bio kolač! Kožicu se obično čuvalo za muške članove obitelji. Danas ju mladi ne vole, ali nekad smo bili ludi za njom. I vraga bismo bili pojeli kad nas je u familiji bilo 17!, ispričala nam je Alma. Pamti događaj kada je njena pokojna nona na glavi nosi la jotu na kampanju. P r e l a z e ć i p r e k o p r u g e poskliznula se, a zdjelica s jotom ispala joj s glave.

Priprema: U vodu staviti kuhati sve

namirnice osim krumpira i graha. G r a h s ku h a t i z a s e b n o i proci jeđen dodati ostal im namirnicama. Krumpir dodati naknadno jer se on brzo skuha (za sat vremena). Sve kuhati dva sata. Tacu od masti, češnjaka i peršina dodati po želji.

Za dobru jotu, kažu naše sugovornice, treba imati i dobru repu. A za tu se namirnicu valja pobrinuti još u jesen.

Nakon što se izvadi iz zemlje, repu valja oprati i posložiti u maštel (kantu). Najbolje ju je zaliti vinskim dropom crnog g ro ž đ a d a d o b i j e l i j e p u crvenkastu boju i kiselinu. Oni koji nemaju drop, u maštel

Vinski drop ili dren stav l ja ju granč ice drena, pojasnile su nam početak procesa kiseljenja repe Lučana i Lidija.

Repu se stavlja kiselit za Sve Svete. Kako nam je Lidija rekla, ona se „dela“ cijelu zimu, a nekada su je jeli i ljudi i blago. Čuva ju se u prohladnim konobama da se ne pokvari.

-Ako je zanemariš poprima plijesan i tada više nije za upotrebu, pojašnjava Alma.

Kiseli se u komadu. Riba se prije dodavanja u maneštru. Moji unuci jedva čekaju da ju skuham, ispričala nam je Lidija. Alma je dodala kako se ona nekada jela radi potrebe, a danas radi luksuza. Lučana pamti da su repu jeli kao jabuku, a u njenoj mladosti tom su biljkom bile zasađene cijele njive.

Polja repe

Sastojci:

2 l vode,2 repice

5 dkg ječmena 4 krumpira

15 dkg grahamalo soli

meso po željitaca po želji

Repu se može i pržiti. U tavi se zagrije ulje i poprži češnjak. Na uzavrelo ulje doda se repa i prži nekoliko minuta. Tako pripremljena repa poslužuje se uz kuhani krumpir ili palentu.

Može i pržena

ALMA, LUČANA I LIDIJA IMAJU PUNE RUKE POSLA OKO PRIPREME JOTE

Buzetski list 56

U polju lavande u Sovinjskim Brdima

MIRISNI POSAOOBITELJI VIVODA

mjesto je opojnog mirisa. Ovdje su prije dvije godine Sandra, Davor i mali Darian pokrenuli obiteljski posao i zasadili prve sadnice lavande. Danas su jedini na Buzeštini koji se bave proizvodnjom, kako ju često nazivaju, kraljice cvijeća raskošnih grmova.

U ovaj su se posao upustili, kaže Sandra, jer voli miris lavande i šivati, odnosno spojila je ugodno s korisnim - cvijet zrnatog oblika sprema u unikatne, ručno izrađene vrećice različitih oblika. U njima svoj proizvod plasira na tržište.

- Počeli smo sa stotinjak sadnica koje sam sama doma uzgojila. Međutim, to je išlo jako sporo, jer nemamo plastenik. Već iduće godine smo kupili još dvjestotinjak sadnica za koje smo dobili poticaj Grada Buzeta, sjeća se Sandra.

Sadnice su zasadili na oranici udaljenoj tristotinjak metara od kuće. Teren se pokazao odličnim za uzgoj ove biljke. Ovogodišnji je urod bio i više nego zadovoljavajući, unatoč suši koja je uzela danak mnogim poljoprivrednim proizvodima, naročito uzmemo li u obzir da nasad nije niti jednom zalijevan.

Više od 2500 svežnjeva

- Ako voliš ovaj posao, s lavandom nije teško raditi. Što se same edukacije tiče, malo pročitaš ovdje, malo tamo i stečeš potrebno znanje. Lavandu ne treba tret i rat i raznoraznim prskanjem. Dovoljno ju je okopati, kako ne bi rastao korov. Krajem lipnja ili početkom srpnja slijedi žetva. Lavandine grančice s cvijetom režu se škarama, zatim se stavljaju u svežanj sušiti, pojašnjava Sandra.

Ovakvih svežnjeva u njihovom potkrovlju, kaže Davor, ove je godine bilo više od 2500. Odatle i osebujan miris čim zakoračite preko njihovog kućnog praga.

Dom obitelji Vivoda u Sovinjskim Brdima

Idealan teren za uzgoj

Zapisala i snimila: Ana PISAK

supružnici se bave pretežno zimi, kada su dani kratki, a noći duge i hladne. Tada, dok gledaju televiziju, odvajaju zrnasti cvijet lavande od stabljike. Ovo obiteljsko gospodarstvo posebnim čini „ambalaža“ koju Sandra sama izrađuje.

Nađe se tako ovdje vrećica u obliku zvijezda, jastučića, srca, cipelica, torba, vrećica s ručno pletenim dizajnom ili, pak, jednostavno nacrtanim. U obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu nude i ulje od lavande – grančice lavandinog cvijeta umočenog u maslinovo ulje pogodnog za ublažavanje upale mišića kod sportaša i nakon kupanja za dobivanje mekše kože, te sapun od lavande.

Lavandine cipelice hit

- Najteže mi je raditi cipelice jer iziskuju mnogo vremena i koncentracije. Jedan krivi potez i cipela je krivog oblika. Njih najviše prodam, ali ih i s najvećom mukom napravim. Jastučiće je lakše sašiti, no odlučim li ih ukrasiti nekim dizajnom i iskačkati, onda mi je potrebno i više vremena. Nekada znam šivati i po cijeli dan, ispričala nam je Sandra koja je inače domaćica.

Mirisan poklon i suvenir

Osim na kućnom pragu, obitelj Vivoda proizvode nudi na raznoraznim sajmovima. Nedavno su se predstavili na Vikendu tartufa u Buzetu. Često bivaju zamijećeni baš po maštovitim vrećicama.

- Ljudi, većinom su to stranci, kupuju unikatne vrećice napunjene lavandinim cvijetom kao poklon ili za suvenir; prigodne su kao dar za božićno-novogodišnje blagdane i rođendane, kao dekorativni ukras za kakav drugi poklon, a najveća „navala“ bila je, kaže Sandra, za Dan žena.

Unikatna ambalaža

Spremanjem cvijeta u prigodne vrećice još nije dovoljno prepoznalo vrijednost tog ekološkog, i u svakoj kući korisnog, proizvoda.

Šteta što lokalno, domaće, stanovništvo

Spremanjem cvijeta u prigodne vrećice supružnici se bave pretežno zimi, kad su dani kratki, a noći duge i hladne. Tada, dok gledaju televiziju, odvajaju zrnasti cvijet lavande od stabljike.

ublažavanja te sprječavanja bolesti i tegoba upotrebom ljekovitih biljaka. Vjerojatno je najstarija od svih načina liječenja. Danas se više od dvije trećine svjetskog stanovništva liječi isključivo lijekovima biljnog i mineralnog podrijetla. U posljednje vrijeme Europa bilježi stalan porast potrošnje biljnih pripravaka i lijekova, ali se rijetko ističe podatak da više od 40 posto konvencionalnih lijekova na tržištu ima upravo prirodno podrijetlo. U taj se postotak ubrajaju konvencionalni lijekovi koji nastaju izolacijom iz prirodnog materijala, djelovanjem mikroorganizama ili sintezom spojeva koji nalikuju nekom prirodnom spoju.

Ono što nam je moderna fitoterapija pružila su ispravno definirane i određene djelatne tvari i doze, točno navedene nuspojave i kontraindikacije, a djelovanje ljekovitog bilja se temelji na analitičkoj potvrdi o sastavu koje slijede razna farmakološka i klinička istraživanja. Ako je biljka ljekovita ne znači da su svi dijelovi biljke ljekoviti, obično je ljekovit samo jedan dio biljke. Katkad se dva različita dijela biljke koriste u sasvim različite svrhe, a ponekad su i neki dijelovi biljke otrovni, dok su drugi posve sigurni. Zato se u farmaciji koriste tzv. nazivi droga koji točno određuju o kojoj biljci kojemu njezinu dijelu se radi pa tako susrećemo folium (list), radix (korijen), cortex (kora), herba (zelen) i sl.

Prednosti biljnih lijekova: ne stvaraju naviku i ovisnost, na prirodan način vraćaju sklad i ravnotežu, održavaju organizam vitalnim: posebno su pogodni kao preventiva, ljekovito bilje gotovo da i nema neželjene učinke, a ako ih i ima tada su oni svedeni na najmanju moguću mjeru.

Fitoterapija je metoda l i ječenja,

Fitoterapija

LIJEČENJELJEKOVITIMBILJEM

Piše: Lorena PALADIN

- Lani smo imali samo jednu prostoriju u kojoj se sušio lavandin

cvijet. Ove smo se godine morali proširiti i na potkrovlje, kaže

Davor. Na pitanje imaju li u planu povećati nasad, supružnici Vivoda su nam odgovorili: „Samo neka se

tako nastavi i mi smo zadovoljni. Nama ne treba ništa

više, jer pored ove imamo i drugih obaveza, no ova nas djelatnost upotpunjava.“

Lavanda ih upotpunjava

Buzetski list57DAVOR, DARIAN I SANDRA U POLJU KRALJICE CVIJEĆA

UNIKATNA AMBALAŽAUNIKATNA AMBALAŽA

POLJOPRIVREDA

Buzetski list 56

U polju lavande u Sovinjskim Brdima

MIRISNI POSAOOBITELJI VIVODA

mjesto je opojnog mirisa. Ovdje su prije dvije godine Sandra, Davor i mali Darian pokrenuli obiteljski posao i zasadili prve sadnice lavande. Danas su jedini na Buzeštini koji se bave proizvodnjom, kako ju često nazivaju, kraljice cvijeća raskošnih grmova.

U ovaj su se posao upustili, kaže Sandra, jer voli miris lavande i šivati, odnosno spojila je ugodno s korisnim - cvijet zrnatog oblika sprema u unikatne, ručno izrađene vrećice različitih oblika. U njima svoj proizvod plasira na tržište.

- Počeli smo sa stotinjak sadnica koje sam sama doma uzgojila. Međutim, to je išlo jako sporo, jer nemamo plastenik. Već iduće godine smo kupili još dvjestotinjak sadnica za koje smo dobili poticaj Grada Buzeta, sjeća se Sandra.

Sadnice su zasadili na oranici udaljenoj tristotinjak metara od kuće. Teren se pokazao odličnim za uzgoj ove biljke. Ovogodišnji je urod bio i više nego zadovoljavajući, unatoč suši koja je uzela danak mnogim poljoprivrednim proizvodima, naročito uzmemo li u obzir da nasad nije niti jednom zalijevan.

Više od 2500 svežnjeva

- Ako voliš ovaj posao, s lavandom nije teško raditi. Što se same edukacije tiče, malo pročitaš ovdje, malo tamo i stečeš potrebno znanje. Lavandu ne treba tret i rat i raznoraznim prskanjem. Dovoljno ju je okopati, kako ne bi rastao korov. Krajem lipnja ili početkom srpnja slijedi žetva. Lavandine grančice s cvijetom režu se škarama, zatim se stavljaju u svežanj sušiti, pojašnjava Sandra.

Ovakvih svežnjeva u njihovom potkrovlju, kaže Davor, ove je godine bilo više od 2500. Odatle i osebujan miris čim zakoračite preko njihovog kućnog praga.

Dom obitelji Vivoda u Sovinjskim Brdima

Idealan teren za uzgoj

Zapisala i snimila: Ana PISAK

supružnici se bave pretežno zimi, kada su dani kratki, a noći duge i hladne. Tada, dok gledaju televiziju, odvajaju zrnasti cvijet lavande od stabljike. Ovo obiteljsko gospodarstvo posebnim čini „ambalaža“ koju Sandra sama izrađuje.

Nađe se tako ovdje vrećica u obliku zvijezda, jastučića, srca, cipelica, torba, vrećica s ručno pletenim dizajnom ili, pak, jednostavno nacrtanim. U obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu nude i ulje od lavande – grančice lavandinog cvijeta umočenog u maslinovo ulje pogodnog za ublažavanje upale mišića kod sportaša i nakon kupanja za dobivanje mekše kože, te sapun od lavande.

Lavandine cipelice hit

- Najteže mi je raditi cipelice jer iziskuju mnogo vremena i koncentracije. Jedan krivi potez i cipela je krivog oblika. Njih najviše prodam, ali ih i s najvećom mukom napravim. Jastučiće je lakše sašiti, no odlučim li ih ukrasiti nekim dizajnom i iskačkati, onda mi je potrebno i više vremena. Nekada znam šivati i po cijeli dan, ispričala nam je Sandra koja je inače domaćica.

Mirisan poklon i suvenir

Osim na kućnom pragu, obitelj Vivoda proizvode nudi na raznoraznim sajmovima. Nedavno su se predstavili na Vikendu tartufa u Buzetu. Često bivaju zamijećeni baš po maštovitim vrećicama.

- Ljudi, većinom su to stranci, kupuju unikatne vrećice napunjene lavandinim cvijetom kao poklon ili za suvenir; prigodne su kao dar za božićno-novogodišnje blagdane i rođendane, kao dekorativni ukras za kakav drugi poklon, a najveća „navala“ bila je, kaže Sandra, za Dan žena.

Unikatna ambalaža

Spremanjem cvijeta u prigodne vrećice još nije dovoljno prepoznalo vrijednost tog ekološkog, i u svakoj kući korisnog, proizvoda.

Šteta što lokalno, domaće, stanovništvo

Spremanjem cvijeta u prigodne vrećice supružnici se bave pretežno zimi, kad su dani kratki, a noći duge i hladne. Tada, dok gledaju televiziju, odvajaju zrnasti cvijet lavande od stabljike.

ublažavanja te sprječavanja bolesti i tegoba upotrebom ljekovitih biljaka. Vjerojatno je najstarija od svih načina liječenja. Danas se više od dvije trećine svjetskog stanovništva liječi isključivo lijekovima biljnog i mineralnog podrijetla. U posljednje vrijeme Europa bilježi stalan porast potrošnje biljnih pripravaka i lijekova, ali se rijetko ističe podatak da više od 40 posto konvencionalnih lijekova na tržištu ima upravo prirodno podrijetlo. U taj se postotak ubrajaju konvencionalni lijekovi koji nastaju izolacijom iz prirodnog materijala, djelovanjem mikroorganizama ili sintezom spojeva koji nalikuju nekom prirodnom spoju.

Ono što nam je moderna fitoterapija pružila su ispravno definirane i određene djelatne tvari i doze, točno navedene nuspojave i kontraindikacije, a djelovanje ljekovitog bilja se temelji na analitičkoj potvrdi o sastavu koje slijede razna farmakološka i klinička istraživanja. Ako je biljka ljekovita ne znači da su svi dijelovi biljke ljekoviti, obično je ljekovit samo jedan dio biljke. Katkad se dva različita dijela biljke koriste u sasvim različite svrhe, a ponekad su i neki dijelovi biljke otrovni, dok su drugi posve sigurni. Zato se u farmaciji koriste tzv. nazivi droga koji točno određuju o kojoj biljci kojemu njezinu dijelu se radi pa tako susrećemo folium (list), radix (korijen), cortex (kora), herba (zelen) i sl.

Prednosti biljnih lijekova: ne stvaraju naviku i ovisnost, na prirodan način vraćaju sklad i ravnotežu, održavaju organizam vitalnim: posebno su pogodni kao preventiva, ljekovito bilje gotovo da i nema neželjene učinke, a ako ih i ima tada su oni svedeni na najmanju moguću mjeru.

Fitoterapija je metoda l i ječenja,

Fitoterapija

LIJEČENJELJEKOVITIMBILJEM

Piše: Lorena PALADIN

- Lani smo imali samo jednu prostoriju u kojoj se sušio lavandin

cvijet. Ove smo se godine morali proširiti i na potkrovlje, kaže

Davor. Na pitanje imaju li u planu povećati nasad, supružnici Vivoda su nam odgovorili: „Samo neka se

tako nastavi i mi smo zadovoljni. Nama ne treba ništa

više, jer pored ove imamo i drugih obaveza, no ova nas djelatnost upotpunjava.“

Lavanda ih upotpunjava

Buzetski list57DAVOR, DARIAN I SANDRA U POLJU KRALJICE CVIJEĆA

UNIKATNA AMBALAŽAUNIKATNA AMBALAŽA

POLJOPRIVREDA

Štitna žlijezda, štitnjača (lat. t h y r o i d e a ) j e e n d o k r i n i (hormonalni) organ. Izlučuje hormone trijodtironin (T3) i tiroksin (T4) koji reguliraju bazalni metabolizam. Najčešće bolesti štitnjače su hipertireoza (pretjerano lučenje hormona) i hipotireoza (premalo lučenje hormona).

Regulator u organizmu

Štitnjača je smještena u prednjoj donjoj trećini vrata, ima oblik leptira koju čine desni i lijevi režanj. Hormoni štitnjače u organizmu održavaju bazalni (osnovni) metabolizam stanica, i to tako da manjak hormona usporava taj metabolizam a višak hormona ga ubrzava. Pod utjecajem hormona štitnjače dolazi do povećane sinteze i r a z g r a d n j e b j e l a n č ev i n a , pospješuje se metabolizam masti i ugljikohidrata, potiče rast mladih ljudi te se pojačavaju mentalni procesi.

Dakle, hormoni (T3 i T4) utječu na rast i razvoj organizma, kretanje, spavanje, dišni i srčanožilni sustav, mozak, probavu. Samo lučenje hormona

Obi l jež je je te bolest i prisutnost protutijela koja djeluju na vlastite stanice štitnjače s l i č n o d j e l ova n j u T S H - a , stimuliraju štitnjaču na pojačano stvaranje i lučenje hormona štitnjače. Drugi česti uzroci hipertireoze su: multinodozna toksična struma, toksični adenom i tireoiditisi. Glavna karakteristika multinodozne toksične strume su brojni čvorovi u štitnoj žlijezdi koji autonomno, bez kontrole TSH-a (hipofize), p o j a č a n o l u č e h o r m o n e štitnjače. Toksični adenom je dobroćudni tumor (na scintigrafiji "vrući čvor") koji na isti način autonomno, bez kontrole TSH-a pojačano luči hormone štitnjače.

Tri načina liječenja

Liječenje hipertireoze se p r o v o d i n a t r i n a č i n a : medikamentno (lijekovima), radioaktivnim jodom (I-131) i operacijom. Medikamentno liječenje se zasniva na uporabi lijekova koji sprečavaju proces proizvodnje hormona štitnjače tzv. tireostaticima. Slučajevi kod koj ih dugotrajno l i ječenje antireoidnim lijekovima nije dovelo do normalizacije hormona zahtijevaju nastavak liječenja r a d i o a k t i v n i m j o d o m i l i operacijom (djelomično i l i potpuno odstranjenje štitnjače).

Češće u žena nego u muškaraca

H i p o t i r e o z a j e s t a n j e smanjene funkcije štitne žlijezde. Smanjena funkcija štitnjače uzrokuje nedostatak hormona koji dovodi do usporavanja metabolizma u stanicama.

Simptomi hipotireoze su:

štitnjače regulira hipofiza (žlijezda u mozgu) sa svojim TSH hormonom koji je pod nadzorom mozga. Regulacija se odvija tzv. negativnom vezom, tako da manju količinu T3 i T4 hormona u krvi registrira hipofiza koja proizvede i izluči u krvotok više TSH-a koji će pojačano stimulirati štitnjaču na lučenje T3 i T4 hormona, i obrnuto, kod veće količine T3 i T4 hormona hipofiza proizvede i izluči manje TSH-a.

Simptomi i uzroci

Hipertireoza je stanje u kojem prevladava prekomjerno stvaranje i izlučivanje hormona iz štitnjače. Simptomi hipertireoze : nervoza, nemir, razdražljivost, umor, malaksalost, nesanica, pojačano znojenje, opadanje kose, ubrzan lupanje srca, p o v i š e n a r t e r i j s k i t l a k , mršavljenje, učestale stolice, p o r e m e ć a j m e n s t r u a l n o g ciklusa, povećana štitna žlijezda (guša) i pritisak u vratu.

Najčešći uzrok u 70-80 posto slučajeva je Basedowljeva ili Gravesova bolest (difuzna toksična guša). Radi se o autoimunoj bolesti koja se

najčešće javlja u mlađih žena i bolest j e o b i l j e ž e n a p o v e ć a n o m š t i t n j a č o m , e g z o f t a l m u s o m (buljavim očima) i općim simptomima hipertireoze.

KAD MALA ŽLIJEZDA„POLUDI“

Bilo da radi pretjerano ili nedovoljno, štitnjača može izazvati mnoge neugodne smetnje za koje možda nismo ni svjesni da bi ona mogla biti uzrok.

Piše: Elvis ČERNEKA, dr. med.

Piše: Saša ARSIĆ, dr.vet.med.

Bolesti štitnjače Sunčanica i omarica

PRETJERANOIZLAGANJESUNCU KOBNO

Životinje valja obilno i redovito napajati, nar očito t i jekom t r a n s p o r t a i s vremena na vrijeme im omogućiti odmor. U a u t o m o b i l i m a u v i j e k t r e b a osigurati dovoljnu ventilaciju zraka.

Buzetski list 58 Buzetski list59

LIJEČNIK SAVJETUJE VETERINARSKI SAVJET

slabost, pospanost, umor, d e p r e s i j a , p o m a n j k a n j e koncentracije, usporen ritam s r c a , n e u r e d n e i b o l n e menstruacije, smanjen apetit, debljanje, promuklost, zatvor, blijeda i suha koža, podbuhlo lice, zadebljan jezik, natečene ruke i stopala, miksedem (generalizirani otok).

Najčešći uzrok hipotireoze je H a s h i m o t o v t i r e o i d i t i s (limfomatozna struma). To je autoimuna bolest kod koje zbog poremećenog imunološkog sustava dolazi do kronične destrukcije tkiva štitnjače. Češća je kod žena i učestalost raste s dobi. U početku bolesti može se javiti prolazna hipertireoza zbog naglog oslobađanja hormona iz oštećenog tkiva. Drugi uzroci hipotireoze su: osta le auto imune bolest i (reumatoidni artritis, dijabetes i dr.), trudnoća, dob (10 posto žena starijih od 50 godina ima hipotireozu) te stanja nakon liječenja radioaktivnim jodom ili operacijom. Liječenje hipotireoze se zasniva na hormonskoj n a d o m j e s n o j t e r a p i j i levotiroksinom.

Ključna prehrana i stres

Prehrana bi trebala biti bogata voćem, povrćem, ribom, cjelovitim žitaricama, peradi, mahunarkama i grahoricama. I zb jegava j te p i ća bogata kofeinom, stimulanse kao što su pušenje i alkohol, jer oni također utječu na funkciju štitnjače. Stres je glavni faktor koji pridonosi razvoju bolesti štitnjače. Jedan od najboljih načina redukcije stresa je redovita f iz ička aktivnost.

Sunčanica (insolatio) nastaje za velikih ljetnih vrućina kada sunce izravno upire životinjama u glavu. Pritom crvene i infracrvene zrake sunčeva spektra izazivaju jaku h iperemi ju mozga i moždanih ovojnica dovodeći do poremećaja ili zakazivanja funkcija centara koji reguliraju tjelesnu temperaturu, krvotok, disanje. Sunčanica najčešće nastaje tijekom rada, ili drugog stajanja na jakom suncu.

O m a r i c a j e t a k o đ e r hipertermija, a nastaje najčešće kao posljedica dužeg boravka u toplim ili sparnim prostorima, uslijed čega je onemogućena eliminacija suvišne topline, pa d o l a z i d o p r e g r i j a v a n j a organizma. Ovoj patologij i pogoduje naporan rad (napose konji), transport u prenatrpanim zatvorenim vagonima (goveda, svinje), debljina te srčane bolesti.

Može ugroziti život

Kliničkom slikom bolesti prevladava akscitacija, ubrzano disanje i puls, povećana tjelesna temperatura (42-45), ali bolest se može manifestirati i kroz izrazitu pot ištenost, opću klonulost, teturav hod, jako znojenje i trzanje mišića. U težim slučajevima dolazi do pada krvnog tlaka, midrijaze, cijanoze, životinje se sruše i ugibaju u grčevima ili komi. No smrt može nastupiti i dan do tri kasnije.

Nužna hladna voda

Liječenje oboljelih valja početi što prije sklanjanjem od sunčevih tj. toplinskih zraka, i s m j e š t a j e m u h l a d ov i t i prohladan prostor uz potpuno mirovanje. Ako životinja leži, stelja treba biti obilna i meka s glavom položenom naviše. Konjima je dobro pustiti 3-5 litara krvi, a glavu i čitavo tijelo polijevati hladnom vodom. Kod svih životinja dobro djeluju k l i z m e h l a d n o m v o d o m . Oboljelima nadalje nudimo svježu i hladnu vodu, a u težim

slučajevima daje se infuzija fiziološke otopine. Po potrebi primjenjujemo i analeptike.

Opasnost u autu

Psi najčešće obolijevaju od toplinskog udara i omarice ljeti k a d a s u , p r i v i s o k i m temperaturama, duže zatvoreni u automobi lu . Obol je le pse najbolje je uroniti u hladnu vodu, po koži valja u vidu aerosola raspršivati i utrljavati alkohol, intravenski dajemo kofein i kortikosteroide, a kod grčeva desetpostotni kalcij glukonat.

Izbjeći bolest

Da vaše domaće životinje ne b i b i le ž i votno ugrožene vruć inama kakve su b i le proteklog ljeta pažnju valja usmjer i t i na izb jegavanje napornog i dugoga rada tijekom vrućih i sparnih dana. Životinje uz to valja obilno i redovito napajati, naročito tijekom transporta, te im s vremena na vrijeme omogućiti odmor. U automobilima uvijek t r e b a o s i g u r a t i d ovo l j n u ventilaciju zraka.

Štitna žlijezda, štitnjača (lat. t h y r o i d e a ) j e e n d o k r i n i (hormonalni) organ. Izlučuje hormone trijodtironin (T3) i tiroksin (T4) koji reguliraju bazalni metabolizam. Najčešće bolesti štitnjače su hipertireoza (pretjerano lučenje hormona) i hipotireoza (premalo lučenje hormona).

Regulator u organizmu

Štitnjača je smještena u prednjoj donjoj trećini vrata, ima oblik leptira koju čine desni i lijevi režanj. Hormoni štitnjače u organizmu održavaju bazalni (osnovni) metabolizam stanica, i to tako da manjak hormona usporava taj metabolizam a višak hormona ga ubrzava. Pod utjecajem hormona štitnjače dolazi do povećane sinteze i r a z g r a d n j e b j e l a n č ev i n a , pospješuje se metabolizam masti i ugljikohidrata, potiče rast mladih ljudi te se pojačavaju mentalni procesi.

Dakle, hormoni (T3 i T4) utječu na rast i razvoj organizma, kretanje, spavanje, dišni i srčanožilni sustav, mozak, probavu. Samo lučenje hormona

Obi l jež je je te bolest i prisutnost protutijela koja djeluju na vlastite stanice štitnjače s l i č n o d j e l ova n j u T S H - a , stimuliraju štitnjaču na pojačano stvaranje i lučenje hormona štitnjače. Drugi česti uzroci hipertireoze su: multinodozna toksična struma, toksični adenom i tireoiditisi. Glavna karakteristika multinodozne toksične strume su brojni čvorovi u štitnoj žlijezdi koji autonomno, bez kontrole TSH-a (hipofize), p o j a č a n o l u č e h o r m o n e štitnjače. Toksični adenom je dobroćudni tumor (na scintigrafiji "vrući čvor") koji na isti način autonomno, bez kontrole TSH-a pojačano luči hormone štitnjače.

Tri načina liječenja

Liječenje hipertireoze se p r o v o d i n a t r i n a č i n a : medikamentno (lijekovima), radioaktivnim jodom (I-131) i operacijom. Medikamentno liječenje se zasniva na uporabi lijekova koji sprečavaju proces proizvodnje hormona štitnjače tzv. tireostaticima. Slučajevi kod koj ih dugotrajno l i ječenje antireoidnim lijekovima nije dovelo do normalizacije hormona zahtijevaju nastavak liječenja r a d i o a k t i v n i m j o d o m i l i operacijom (djelomično i l i potpuno odstranjenje štitnjače).

Češće u žena nego u muškaraca

H i p o t i r e o z a j e s t a n j e smanjene funkcije štitne žlijezde. Smanjena funkcija štitnjače uzrokuje nedostatak hormona koji dovodi do usporavanja metabolizma u stanicama.

Simptomi hipotireoze su:

štitnjače regulira hipofiza (žlijezda u mozgu) sa svojim TSH hormonom koji je pod nadzorom mozga. Regulacija se odvija tzv. negativnom vezom, tako da manju količinu T3 i T4 hormona u krvi registrira hipofiza koja proizvede i izluči u krvotok više TSH-a koji će pojačano stimulirati štitnjaču na lučenje T3 i T4 hormona, i obrnuto, kod veće količine T3 i T4 hormona hipofiza proizvede i izluči manje TSH-a.

Simptomi i uzroci

Hipertireoza je stanje u kojem prevladava prekomjerno stvaranje i izlučivanje hormona iz štitnjače. Simptomi hipertireoze : nervoza, nemir, razdražljivost, umor, malaksalost, nesanica, pojačano znojenje, opadanje kose, ubrzan lupanje srca, p o v i š e n a r t e r i j s k i t l a k , mršavljenje, učestale stolice, p o r e m e ć a j m e n s t r u a l n o g ciklusa, povećana štitna žlijezda (guša) i pritisak u vratu.

Najčešći uzrok u 70-80 posto slučajeva je Basedowljeva ili Gravesova bolest (difuzna toksična guša). Radi se o autoimunoj bolesti koja se

najčešće javlja u mlađih žena i bolest j e o b i l j e ž e n a p o v e ć a n o m š t i t n j a č o m , e g z o f t a l m u s o m (buljavim očima) i općim simptomima hipertireoze.

KAD MALA ŽLIJEZDA„POLUDI“

Bilo da radi pretjerano ili nedovoljno, štitnjača može izazvati mnoge neugodne smetnje za koje možda nismo ni svjesni da bi ona mogla biti uzrok.

Piše: Elvis ČERNEKA, dr. med.

Piše: Saša ARSIĆ, dr.vet.med.

Bolesti štitnjače Sunčanica i omarica

PRETJERANOIZLAGANJESUNCU KOBNO

Životinje valja obilno i redovito napajati, nar očito t i jekom t r a n s p o r t a i s vremena na vrijeme im omogućiti odmor. U a u t o m o b i l i m a u v i j e k t r e b a osigurati dovoljnu ventilaciju zraka.

Buzetski list 58 Buzetski list59

LIJEČNIK SAVJETUJE VETERINARSKI SAVJET

slabost, pospanost, umor, d e p r e s i j a , p o m a n j k a n j e koncentracije, usporen ritam s r c a , n e u r e d n e i b o l n e menstruacije, smanjen apetit, debljanje, promuklost, zatvor, blijeda i suha koža, podbuhlo lice, zadebljan jezik, natečene ruke i stopala, miksedem (generalizirani otok).

Najčešći uzrok hipotireoze je H a s h i m o t o v t i r e o i d i t i s (limfomatozna struma). To je autoimuna bolest kod koje zbog poremećenog imunološkog sustava dolazi do kronične destrukcije tkiva štitnjače. Češća je kod žena i učestalost raste s dobi. U početku bolesti može se javiti prolazna hipertireoza zbog naglog oslobađanja hormona iz oštećenog tkiva. Drugi uzroci hipotireoze su: osta le auto imune bolest i (reumatoidni artritis, dijabetes i dr.), trudnoća, dob (10 posto žena starijih od 50 godina ima hipotireozu) te stanja nakon liječenja radioaktivnim jodom ili operacijom. Liječenje hipotireoze se zasniva na hormonskoj n a d o m j e s n o j t e r a p i j i levotiroksinom.

Ključna prehrana i stres

Prehrana bi trebala biti bogata voćem, povrćem, ribom, cjelovitim žitaricama, peradi, mahunarkama i grahoricama. I zb jegava j te p i ća bogata kofeinom, stimulanse kao što su pušenje i alkohol, jer oni također utječu na funkciju štitnjače. Stres je glavni faktor koji pridonosi razvoju bolesti štitnjače. Jedan od najboljih načina redukcije stresa je redovita f iz ička aktivnost.

Sunčanica (insolatio) nastaje za velikih ljetnih vrućina kada sunce izravno upire životinjama u glavu. Pritom crvene i infracrvene zrake sunčeva spektra izazivaju jaku h iperemi ju mozga i moždanih ovojnica dovodeći do poremećaja ili zakazivanja funkcija centara koji reguliraju tjelesnu temperaturu, krvotok, disanje. Sunčanica najčešće nastaje tijekom rada, ili drugog stajanja na jakom suncu.

O m a r i c a j e t a k o đ e r hipertermija, a nastaje najčešće kao posljedica dužeg boravka u toplim ili sparnim prostorima, uslijed čega je onemogućena eliminacija suvišne topline, pa d o l a z i d o p r e g r i j a v a n j a organizma. Ovoj patologij i pogoduje naporan rad (napose konji), transport u prenatrpanim zatvorenim vagonima (goveda, svinje), debljina te srčane bolesti.

Može ugroziti život

Kliničkom slikom bolesti prevladava akscitacija, ubrzano disanje i puls, povećana tjelesna temperatura (42-45), ali bolest se može manifestirati i kroz izrazitu pot ištenost, opću klonulost, teturav hod, jako znojenje i trzanje mišića. U težim slučajevima dolazi do pada krvnog tlaka, midrijaze, cijanoze, životinje se sruše i ugibaju u grčevima ili komi. No smrt može nastupiti i dan do tri kasnije.

Nužna hladna voda

Liječenje oboljelih valja početi što prije sklanjanjem od sunčevih tj. toplinskih zraka, i s m j e š t a j e m u h l a d ov i t i prohladan prostor uz potpuno mirovanje. Ako životinja leži, stelja treba biti obilna i meka s glavom položenom naviše. Konjima je dobro pustiti 3-5 litara krvi, a glavu i čitavo tijelo polijevati hladnom vodom. Kod svih životinja dobro djeluju k l i z m e h l a d n o m v o d o m . Oboljelima nadalje nudimo svježu i hladnu vodu, a u težim

slučajevima daje se infuzija fiziološke otopine. Po potrebi primjenjujemo i analeptike.

Opasnost u autu

Psi najčešće obolijevaju od toplinskog udara i omarice ljeti k a d a s u , p r i v i s o k i m temperaturama, duže zatvoreni u automobi lu . Obol je le pse najbolje je uroniti u hladnu vodu, po koži valja u vidu aerosola raspršivati i utrljavati alkohol, intravenski dajemo kofein i kortikosteroide, a kod grčeva desetpostotni kalcij glukonat.

Izbjeći bolest

Da vaše domaće životinje ne b i b i le ž i votno ugrožene vruć inama kakve su b i le proteklog ljeta pažnju valja usmjer i t i na izb jegavanje napornog i dugoga rada tijekom vrućih i sparnih dana. Životinje uz to valja obilno i redovito napajati, naročito tijekom transporta, te im s vremena na vrijeme omogućiti odmor. U automobilima uvijek t r e b a o s i g u r a t i d ovo l j n u ventilaciju zraka.

U sklopu projekta Karst Underground Protection (KUP) završena je rekonstrukcija osnovnoškolske zgrade u Vodicama. Obnovljena građevina služit će kao znanstveno-edukativni centar, speleo kuća, jedina takve vrste u Istri, najvjerojatnije i u Hrvatskoj. Bit će to okosnica znanstveno-ist raž ivačkih akt ivnost i u proučavanju krša, njegovoj zaštiti i unaprjeđenju, kao i lokacija za p r o v e d b u b r o j n i h multidisciplinarnih edukativnih p r o g r a m a - b i l o z a osnovnoškolsku, srednjoškolsku i fakultetsku populaciju te edukativne programe strukovnih udruga.

Zaštita krškog područja

Projekt je sufinanciran u sklopu prekograničnog programa IPA CBC 2007.-2013., te od 1. prosinca 2009. do 30. studenog 2011. godine koordiniran i implementiran od strane Istarske županije kao vodećeg partnera. Vrijednost projekta je 650 tisuća eura, dok je cilj zaštita i unaprjeđenje speleoloških objekata, jačanje suradnje i zajedničko djelovanje hrvatskih i slovenskih institucija u domeni zaštite okoliša, odnosno zaštite izvorišta pitkih voda i krškog podzemlja. Želja je i educirati lokalno stanovništvo o odlaganju otpada. Zahvaljujući ovom centru, stvorit će se nova radna

mjesta i na taj način spriječiti daljnja depopulacija Ćićarije.

Jedinstvena baza podataka

-Obnova stare školske zgrade najzahtjevniji je dio projekta. Na taj je dio utrošeno dvadeset posto financijskih sredstava. Značajno je i čišćenje speleo o b j e k a t a , a o rgan iz i rana su i b i o s p e l e o l o š k a is t raž ivan ja u 12 o b j e k a t a k o j a j e provodio međunarodni t i m : p o d v a b i o s p e l o l o g a i z Hrvatske i Slovenije. P r i l i ko m č i š ć e n j a o b j e k a t a u I s t r i

provodile su se i edukativne radionice o pravilnom odlaganju smeća. Radi se i na web aplikaciji GIS baze podataka. Naime, jako je puno istraživanja provedeno na području poluotoka. Međutim, podaci nisu na jednom mjestu pa je služenje njima otežano, istaknula je voditeljica projekta Ljiljana Dravec.

Palmira prerezala vrpu

Predstoji još opremanje speleo centra s namještajem i s 22 kreveta. Ovdje će se nalaziti i potpuno opremljen laboratorij koji će služiti istraživanju flore i faune s obzirom da već postoje naznake kako krško podzemlje obiluje endemičnim vrstama. To je već potvrđeno u slučaju otkrića pseudoškorpiona.

Z n a n s t ve n o - e d u ka t i v n i centar svečano je otvoren sredinom studenog. Nazočilo je nekoliko posljednjih učenika vodičke škole, dok je vrpcu simbolično prerezala jedna od njih - Palmira Buterin.

rođene od 1. siječnja do 31. lipnja 2011. godine.

Jednokratna pomoć za novorođenčad Visina naknade koju Grad Buzet dodijeljuje za prvo dijete iznosi

2000 kuna, za drugo dijete i dalje 2500 kuna, a za blizance 3000 kuna po djetetu.

Kako bi ostvarili pravo na pomoć, roditelji su obvezni donijeti u

Buzetski list 60

ĆIĆKI LIST

Buzetski list61

Odjel za samoupravu, upravu i društvene djelatnosti Grada Buzeta - soba broj 28 kod resornog referenta, uvjerenje o prebivalištu djeteta. Naknada će biti isplaćena isključivo na osnovu tog dokumenta.

Datum rođenjaPrvodijete

Višedjece

Redni broj

PrezimeIme djeteta Ime majke Ime oca

1. 4. 1. 2011. Mulatox Gabriel Marina Albert

2. 6. 1. 2011. Krotax Zara Ingrid Gordan

3. 6. 1. 2011. Buždonx(2) Tereza Petra Albert

4. 9. 1. 2011. Majcanx Mia Magdalena Vedran

5. 15. 1. 2011. Prodanx(2) Nikola Branka Marino

6. 21. 1. 2011.x(3) Vilić Jakov Tanja Mladen

7. 26. 1. 2011.x Brojan Marta Martina Bojan

8. 27. 1. 2011.x(3) Kajin Ivona Manuela Elvis

9. 27. 1. 2011.x(2) Medica Lea Lidija Mladen

10. 29. 1. 2011.x Krančić Sara Daniela Mladen

11. 3. 2. 2011.x Marković Alisa Jelica Dragan

12. 11. 2. 2011.x Miklavčić Dominik Dina Damir

13. 11. 2. 2011.x(2) Bašić Arnel Isma Mirzet

14. 1. 3. 2011.x Černeka Antonio Barbara Zoran

15. 2. 3. 2011.x Mušković Erik Lorena Damjan

16. 7. 3. 2011.x(3) Kodelja Gloria Suzana Emanuel

17. 8. 3. 2011.x(2) Šestak Josip Mirja Andrija

18. 12. 3. 2011.x(2) Gržinić Lara Barbara Sanjin

19. 12. 3. 2011.x(2) Fabijančić Paola Gabrijela Ljubo

20. 16. 3. 2011.x(2) Rušnjak Patrik Tina Alan

21. 17. 3. 2011.x Vižintin Vito Dina Vanja

22. 24. 3. 2011.x Rota Žan Mia Vedran

23. 26. 3. 2011.x Ravnić Leona Ines Elvis

24. 1. 4. 2011.x(2) Has Rafael Nerina Dalibor

25. 2. 4. 2011.x Jonjić Luka Ana Ivan

26. 15. 4. 2011.x(2) Prodan Karla Sanja Damir

27. 18. 4. 2011.x Babić Antea Adrijana Branimir

28. 21. 4. 2011.x(2) Gržinić Lean Suzana Pisak Gržinić Elvis

29. 22. 4. 2011.x Mikolavčić Simon Lana Bodrožić Armin

30. 29. 4. 2011.x(2) Petretić Nika Gracijela Damir

31. 5. 5. 2011.x(3) Knežević Veronika Ivana Josip

32. 6. 5. 2011.x(2) Črnac Fran Irena Tomica

33. 8. 5. 2011.x(2) Haračić Tena Dolores Sanel

34. 11. 5. 2011.x(2) Gržentić Melani Ana Alen

35. 20. 5. 2011.x(3) Flego Veronika Marija Branko

36. 31. 5. 2011.x Ružić Samantha Ivana Tomislav

37. 3. 6. 2011.x Vivoda Fabijan Romina Damir

Podaci dobiveni od Grada Buzeta i ordinacije dr. Smiljane Brgodac

Ana PISAK

38. 18. 6. 2011.x Klobas Nina Gordana Nikola

Speleo kuća u Vodicama

CENTAR ZNANSTVENIKAI ISTRAŽIVAČKIH RADOVA

Vrijednost projekta je 650 tisuća eura, dok je cilj zaštita i unaprjeđenje speleoloških objekata.

ROĐENI

BUZETSKE BEBE

U sklopu projekta Karst Underground Protection (KUP) završena je rekonstrukcija osnovnoškolske zgrade u Vodicama. Obnovljena građevina služit će kao znanstveno-edukativni centar, speleo kuća, jedina takve vrste u Istri, najvjerojatnije i u Hrvatskoj. Bit će to okosnica znanstveno-ist raž ivačkih akt ivnost i u proučavanju krša, njegovoj zaštiti i unaprjeđenju, kao i lokacija za p r o v e d b u b r o j n i h multidisciplinarnih edukativnih p r o g r a m a - b i l o z a osnovnoškolsku, srednjoškolsku i fakultetsku populaciju te edukativne programe strukovnih udruga.

Zaštita krškog područja

Projekt je sufinanciran u sklopu prekograničnog programa IPA CBC 2007.-2013., te od 1. prosinca 2009. do 30. studenog 2011. godine koordiniran i implementiran od strane Istarske županije kao vodećeg partnera. Vrijednost projekta je 650 tisuća eura, dok je cilj zaštita i unaprjeđenje speleoloških objekata, jačanje suradnje i zajedničko djelovanje hrvatskih i slovenskih institucija u domeni zaštite okoliša, odnosno zaštite izvorišta pitkih voda i krškog podzemlja. Želja je i educirati lokalno stanovništvo o odlaganju otpada. Zahvaljujući ovom centru, stvorit će se nova radna

mjesta i na taj način spriječiti daljnja depopulacija Ćićarije.

Jedinstvena baza podataka

-Obnova stare školske zgrade najzahtjevniji je dio projekta. Na taj je dio utrošeno dvadeset posto financijskih sredstava. Značajno je i čišćenje speleo o b j e k a t a , a o rgan iz i rana su i b i o s p e l e o l o š k a is t raž ivan ja u 12 o b j e k a t a k o j a j e provodio međunarodni t i m : p o d v a b i o s p e l o l o g a i z Hrvatske i Slovenije. P r i l i ko m č i š ć e n j a o b j e k a t a u I s t r i

provodile su se i edukativne radionice o pravilnom odlaganju smeća. Radi se i na web aplikaciji GIS baze podataka. Naime, jako je puno istraživanja provedeno na području poluotoka. Međutim, podaci nisu na jednom mjestu pa je služenje njima otežano, istaknula je voditeljica projekta Ljiljana Dravec.

Palmira prerezala vrpu

Predstoji još opremanje speleo centra s namještajem i s 22 kreveta. Ovdje će se nalaziti i potpuno opremljen laboratorij koji će služiti istraživanju flore i faune s obzirom da već postoje naznake kako krško podzemlje obiluje endemičnim vrstama. To je već potvrđeno u slučaju otkrića pseudoškorpiona.

Z n a n s t ve n o - e d u ka t i v n i centar svečano je otvoren sredinom studenog. Nazočilo je nekoliko posljednjih učenika vodičke škole, dok je vrpcu simbolično prerezala jedna od njih - Palmira Buterin.

rođene od 1. siječnja do 31. lipnja 2011. godine.

Jednokratna pomoć za novorođenčad Visina naknade koju Grad Buzet dodijeljuje za prvo dijete iznosi

2000 kuna, za drugo dijete i dalje 2500 kuna, a za blizance 3000 kuna po djetetu.

Kako bi ostvarili pravo na pomoć, roditelji su obvezni donijeti u

Buzetski list 60

ĆIĆKI LIST

Buzetski list61

Odjel za samoupravu, upravu i društvene djelatnosti Grada Buzeta - soba broj 28 kod resornog referenta, uvjerenje o prebivalištu djeteta. Naknada će biti isplaćena isključivo na osnovu tog dokumenta.

Datum rođenjaPrvodijete

Višedjece

Redni broj

PrezimeIme djeteta Ime majke Ime oca

1. 4. 1. 2011. Mulatox Gabriel Marina Albert

2. 6. 1. 2011. Krotax Zara Ingrid Gordan

3. 6. 1. 2011. Buždonx(2) Tereza Petra Albert

4. 9. 1. 2011. Majcanx Mia Magdalena Vedran

5. 15. 1. 2011. Prodanx(2) Nikola Branka Marino

6. 21. 1. 2011.x(3) Vilić Jakov Tanja Mladen

7. 26. 1. 2011.x Brojan Marta Martina Bojan

8. 27. 1. 2011.x(3) Kajin Ivona Manuela Elvis

9. 27. 1. 2011.x(2) Medica Lea Lidija Mladen

10. 29. 1. 2011.x Krančić Sara Daniela Mladen

11. 3. 2. 2011.x Marković Alisa Jelica Dragan

12. 11. 2. 2011.x Miklavčić Dominik Dina Damir

13. 11. 2. 2011.x(2) Bašić Arnel Isma Mirzet

14. 1. 3. 2011.x Černeka Antonio Barbara Zoran

15. 2. 3. 2011.x Mušković Erik Lorena Damjan

16. 7. 3. 2011.x(3) Kodelja Gloria Suzana Emanuel

17. 8. 3. 2011.x(2) Šestak Josip Mirja Andrija

18. 12. 3. 2011.x(2) Gržinić Lara Barbara Sanjin

19. 12. 3. 2011.x(2) Fabijančić Paola Gabrijela Ljubo

20. 16. 3. 2011.x(2) Rušnjak Patrik Tina Alan

21. 17. 3. 2011.x Vižintin Vito Dina Vanja

22. 24. 3. 2011.x Rota Žan Mia Vedran

23. 26. 3. 2011.x Ravnić Leona Ines Elvis

24. 1. 4. 2011.x(2) Has Rafael Nerina Dalibor

25. 2. 4. 2011.x Jonjić Luka Ana Ivan

26. 15. 4. 2011.x(2) Prodan Karla Sanja Damir

27. 18. 4. 2011.x Babić Antea Adrijana Branimir

28. 21. 4. 2011.x(2) Gržinić Lean Suzana Pisak Gržinić Elvis

29. 22. 4. 2011.x Mikolavčić Simon Lana Bodrožić Armin

30. 29. 4. 2011.x(2) Petretić Nika Gracijela Damir

31. 5. 5. 2011.x(3) Knežević Veronika Ivana Josip

32. 6. 5. 2011.x(2) Črnac Fran Irena Tomica

33. 8. 5. 2011.x(2) Haračić Tena Dolores Sanel

34. 11. 5. 2011.x(2) Gržentić Melani Ana Alen

35. 20. 5. 2011.x(3) Flego Veronika Marija Branko

36. 31. 5. 2011.x Ružić Samantha Ivana Tomislav

37. 3. 6. 2011.x Vivoda Fabijan Romina Damir

Podaci dobiveni od Grada Buzeta i ordinacije dr. Smiljane Brgodac

Ana PISAK

38. 18. 6. 2011.x Klobas Nina Gordana Nikola

Speleo kuća u Vodicama

CENTAR ZNANSTVENIKAI ISTRAŽIVAČKIH RADOVA

Vrijednost projekta je 650 tisuća eura, dok je cilj zaštita i unaprjeđenje speleoloških objekata.

ROĐENI

BUZETSKE BEBE

Lina i Josip Marušić

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Li San Štokovac i Goran Fabijančić

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Denisa Benčić i Damir Korić

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Martina Katarinčić i Žarko Ivetić

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Šaljite nam fotografije!Želite li da fotografija s vašeg vjenčanja bude objavljena u Buzetskom listu pošaljite je na mail: ana.pisak@gmail.com

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Iva Krota i Darko Gladović

Buzetski list 62 Buzetski list64

VJENČANI

Azra Jović i Damir Brnobić

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Deni Fabijančić i Aleksandar Merlak

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Nikolina Ratoša i Mikele Krbavčić

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Ariela Matković i Zoran Prodan

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Sonja Udovičić i Devid Majcan

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Emanuela Matijašić i Dragan Rušnjak

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Oriana Flego i Damir Žulić

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Martina Agapito i Bojan Marušić

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Katja Bašić i Mate Pilat

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Maristela Rabak i Darko Tomašić

FO

TO

MI

AM

I

Nataša Koraca i Goran Flego

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Izabela Krančić i Denis Močibob

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Morena Černeka i Dalibor Bobić

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Albina i Josip Šćulac

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Lina i Josip Marušić

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Li San Štokovac i Goran Fabijančić

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Denisa Benčić i Damir Korić

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Martina Katarinčić i Žarko Ivetić

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Šaljite nam fotografije!Želite li da fotografija s vašeg vjenčanja bude objavljena u Buzetskom listu pošaljite je na mail: ana.pisak@gmail.com

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Iva Krota i Darko Gladović

Buzetski list 62 Buzetski list64

VJENČANI

Azra Jović i Damir Brnobić

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Deni Fabijančić i Aleksandar Merlak

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Nikolina Ratoša i Mikele Krbavčić

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Ariela Matković i Zoran Prodan

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Sonja Udovičić i Devid Majcan

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Emanuela Matijašić i Dragan Rušnjak

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Oriana Flego i Damir Žulić

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Martina Agapito i Bojan Marušić

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Katja Bašić i Mate Pilat

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Maristela Rabak i Darko Tomašić

FO

TO

MI

AM

I

Nataša Koraca i Goran Flego

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Izabela Krančić i Denis Močibob

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Morena Černeka i Dalibor Bobić

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Albina i Josip Šćulac

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Uz zelju da Vam novogodišnji blagdani

budu ispunjeni veseljem,

toplinom i nadom u bolje sutra,

svim gradankama i gradanima Buzeta

sretan Bozic i Nova 2012. godina!