1

REPUBLIKA HRVATSKA VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KLASA: 351-01-/04-01/-16 UR. BROJ: 2189/1-12/2-04-14 Virovitica, 18. 11. 2004. god.

IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA NA PODRUČJU VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE

ZA RAZDOBLJE 2000-2004. GODINU

Virovitica, studeni 2004. godine

2

SADRŽAJ UVOD I POLAZIŠTA

1. Zaštita okoliša u međunarodnim propisima

4

2. Propisi zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj 6 3 . Zaštita okoliša na županijskoj razini

7

II STANJE OKOLIŠA

1. ZRAK 1.1. Praćenje kakvoće zraka 8 1.2. Izvori onečišćenja zraka

11

2. VODE 2.1. Vodocrpilišna područja i vodoopskrba 14 2.2 Kakvoća i monitoring kvalitete vode 15 2.3. Izvori onečišćenja voda 18 2.4. Odvodnja i otpadne vode

20

3. TLO 3.1. Kakvoća i monitoring kakvoće tla 24 3.2. Ugroženost kakvoće tla

24

4. POSTUPANJE S OTPADOM 4.1. Komunalni otpad 27 4.2. Industrijski otpad 34 4.3. Opasni otpad i otpad animalnog porijekla

37

5. STANJE NA PODRUČJU ZAŠTITE PRIRODE I NADZOR 43 III PROVOĐENJE ZAŠTITE OKOLIŠA

1. Provođenje nadzora 44 2. Monitoring okoliša 45 3. Zahvati u okolišu i procjena utjecaja na okoliš 46 4. Akcidenti 47 5. Katastar emisija u okoliš KEO 49 6. Financiranje zaštite okoliša 50 7. Dokumentacija zaštite okoliša 52 IV ZAKLJUČCI

3

UVOD Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 82/94 i 128/99) Izvješće o stanju okoliša izrađuje se za razdoblje od četiri godine, a mora biti usklađeno sa postojećom zakonskom regulativom i strateškim dokumentima iz područja zaštite okoliša: Nacionalna strategija zaštite okoliša, Nacionalni plan djelovanja za okoliš, Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske i dr. Izvješće o stanju okoliša prema važećem zakonu sadrži podatke o stanju okoliša na prostoru Županije, o utjecaju pojedinih zahvata na okoliš i svim drugim nepovoljnim utjecajima na okoliš. Također sadrži ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti, analizu ostvarivanja Strategije i Programa zaštite okoliša, ocjenu provedenih nadzora, podatke o izrečenim kaznama i o korištenju financijskih sredstava za zaštitu okoliša, procjenu izrade novih ili izmjene i dopune postojećih dokumenata kao i druge podatke važne za zaštitu okoliša. Ukratko, Izvješće sintetizira podatke o postojećem stanju iz dostupnih podataka i donosi ocjenu postojećeg stanja i provedenih mjera. Izvješće donosi Skupština županije, a objavljuje se u službenom glasilu županije-Službeni glasnik.

4

I POLAZIŠTA

1. Zaštita okoliša u međunarodnim propisima Međunarodne konvencije na snazi u Republici Hrvatskoj koje se odnose na okoliš općenito su:

• Zakon o potvrđivanju Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (NN MU 1/6/96)

• Zakon o potvrđivanju Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih akcidenata, Helsinki 1992. (NN MU 7/99)

• Konvencija o pristupu informacijama o sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuska konvencija, 1998.)

U sektoru zaštite zraka

• Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača (NN-Međunarodni ugovori 1/92) • Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (NN-Međunarodni

ugovori 1/92) • Londonske dopune Montrealsokog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač

(NN-Međunarodni ugovori 11/93) • Kopenhagenske Izmjene Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski

omotač (NN-Međunarodni ugovori 18/96) • Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (1991.) • Protokol konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka o

dugoročnom financiranju programa suradnje za praćenje i procjenu dalekosežnog prekograničnog prijenosa onečiščujućih tvari u zrak u Europi (EMEP Protokol, od 1991.)

• Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN-Međunarodni ugovori 2/96.)

• Zakon o potvrđivanju Protokola Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979, u svezi s daljnjim smanjenjem emisije sumpora, Oslo, 1994. (NN MU 17/98, 3/99)

U sektoru zaštite tla

• Zakon o potvrđivanju Konvencije Ujedinjenih Naroda o suzbijanju dezertifikacije u zemljama pogođenim jakim sušama i/ili dezertifikacijom (NN-Međunarodni ugovori 11/00)

U sektoru postupanja s otpadom

• Zakon o potvrđivanju Baselske Konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (NN-MU 3/94)

• Zakon o potvrđivanju Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih graniva (NN-MU 6/969

• Zakon o potvrđivanju Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih akcidenata (NN-MU 7/99)

• Protokol o odgovornosti za štetu i naknadi štete izazvane prekograničnim prometom opasnog otpada i njegovim odlaganjem

5

U sektoru voda • Zakon o potvrđivanju Konvencije o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke

Dunava (NN-MU 2/96) • Konvencija o zaštiti i korištenju graničnih vodotokova i međunarodnih jezera

(Helsinki, 1982) potvrđena Odlukom Zastupničkog doma Sabora RH od 1996. (NN 4/96)

• Deklaracija o sudjelovanju podunavskih zemalja u rješavanju vodnogospodarskih pitanja, a naročito u zaštiti od zagađivanja Dunava (Bukurešt 1985)

• Sporazum o vodnogospodarsikm odnosima između Vlade RH i Vlade Republike Mađarske (NN 10/96)

• Ugovor Vlade RH i Vlade Republike Slovenije o uređivanju vodnogospodarskih odnosa (NN-MU 10/97)

• Odluka o objavi Ugovora između Vlade RH i Vlade Bosne i Hercegovine o uređenju vodnogospodarskih odnosa (NN-MU 1/96)

U sektoru zaštite prirode

• Konvencija o biološkoj raznolikosti (Rio de Janero 1992) (NN-MU 1/6/96) • Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine Paris 1972. (NN-MU 12/93) • Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica

močvarica, Ramsar 1971. (NN-MU 12/93) • Protokol o biološkoj sigurnosti unutar konvencije o biološkoj raznolikosti, Montreal

2000 • Zakon o potvrđivanju konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje

faune i flore, Washington, 1973 (NN-MU 12/99) • Zakon o potvrđivanju konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa,

Bern 1979 (NN-MU 6/00) • Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja, Bonnska

konvencija 1979 (NN-MU 6/00) • Zakon o potvrđivanju sporazuma o zaštiti Afričko-euroazijskih migratornih ptica

močvarica Bonn 1996. (NN-MU 6/00) • Konvencija o europskim krajobrazima, Firenca 2000 • Međunarodna konvencija o zaštiti ptica Paris 1959 • Konvencija o suradnji na zaštiti i održivom razvoju rijeke Dunav • Program zaštite okoliša dunavskog slivnog područja u koje spada i rijeke Drave i

Strateški plan djelovanja za razdoblje od 1995 do 2005. • Program Euronatur-a i DOPPS-a na zaštiti Drave i Mure kao biosfernog rezervata • Akcija za očuvanje zaštićenih područja u Europi (EECONET-europska ekološka

mreža za zaštitu staništa i ekosustava na međunarodnom nivou, a za područje Ormoškog jezera kao međunarodno značajno područje za ptice-IBA)

6

2. Propisi zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj

• Nacionalna strategija zaštite okoliša-donio ju je Hrvatski sabor u siječnju 2002. godine. To je osnovni dokument zaštite okoliša koji dugoročno uređuje i usmjerava ciljeve upravljanja okolišem u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem na području države.

• Program zaštite okoliša-sadrži osnovne ciljeve, uvjete i mjerila zaštite okoliša u cjelini, prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnim dijelovima i pojedinačnim prostornim cjelinama i razrađuje načela i smjernice zaštite okoliša sadržane u Strategiji zaštite okoliša. Programom se utvrđuju mjere zaštite okoliša u skladu s regionalnim ili lokalnim posebnostima i obilježjima u skladu s polazištima Strategije zaštite okoliša.

• Izvješće o stanju okoliša-Izrađuje se za potrebu ostvarenja Strategije i Programa zaštite okoliša i drugih dokumenata važnih za zaštitu okoliša. Izrađuje se za vremensko razdoblje od četiri godine.

Početkom 2004. godine počeo je sa svojim radom djelovati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Financira se od plaćanja naknada za onečišćavanje i korištenje okoliša. Ove naknade uplaćuju se od 1. ožujka 2004. godine. Ekološke naknade na plaćaju samo onečišćivači okoliša, nego i svi korisnici okoliša tj. svi investitori objekata za koje je potrebna izrada SUO kao sastavnog dijela građevinske dozvole. U Fond će sredstva uplaćivati i svi oni koji stvaraju komunalni, industrijski i opasni otpad i to prema količini otpada. Naknade će uplaćivati i svi oni koji vrše eksploataciju mineralnih sirovina za čiju je eksploataciju potrebna izrada SUO. Na temelju procjena (Katastar emisija u okoliš) godišnji prihod Fonda bio bi oko 500 milijuna kuna tj. 50-60 milijuna eura. Sredstva će se raspoređivati gospodarskim subjektima i jedinicama lokalne samouprave na temelju natječaja za projekte zaštite i poboljšanja kvalitete zraka, tla i vode. Izdvajat će se i sredstva za sanaciju odlagališta otpada i obradu otpada. Poticat će se zaštita i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, korištenje obnovljenih izvora energije, održivog korištenja prirodnih dobara i druge projekte. Kontrolu sredstava Fonda nadzire Ministarstvo za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstvo financija. Kako je rad Fonda transparentan i javan, namjenu i učinke ulaganja u zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kontrolirat će i javnost, jer je Fond dužan javnost izvješćivati o korištenju sredstava i ostvarenim učincima na zaštiti okoliša i korištenju obnovljivih izvora energije.

7

3. Zaštita okoliša na županijskoj razini Poslovi zaštite okoliša na županijskoj razini obavljaju se unutar Zavoda za prostorno uređenje i Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo u sastavu Državne uprave. U Uredu državne uprave Virovitičko-podravske županije, Službi za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo poslove je do prije par mjeseci obavljao jedan djelatnik. Sada trenutno posao ne obavlja nitko-u tijeku je natječaj za nepopunjeno radno mjesto. Ova služba obavlja vođenje Katastra emisija u okoliš s unosom i obradom podataka, provedbu Apell procesa i izradu godišnjih izvješća prema odredbama Plana intervencija u okolišu, izradu posebnih uvjeta građenja, rad sa strankama u okviru provedbe propisa o zaštiti okoliša i prostornog uređenja. Unutar Županijskog zavoda za prostorno uređenje poslove zaštite okoliša obavlja jedna djelatnica koja osim poslova na prostorno planskoj dokumentaciji, obavlja i sve poslove zaštite okoliša koje se odnose na djelokrug rada županije, što je vrlo obiman i kompleksan posao. Područje zaštite okoliša svakako zaslužuje svoje mjesto unutar stručno-kreativnog, inicijativno-organizacijskog djelokruga poslova koje obavlja Zavod, ali unutar njega nije osnovan Odsjek za zaštitu okoliša po uzoru na druge županije, tako da jedan djelatnik kojem je osnovni zadatak izrada dokumentacije prostornog uređenja, vođenje dokumentacije prostora, izrade inicijative za unapređenje stanja u prostoru, ne može još i voditi poslove zaštite okoliša onako kako je to potrebno. U okviru Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva-Uprava za inspekcijske poslove, Područna jedinica-Odjel inspekcijskog nadzora u Virovitici, sukladno zakonskim odredbama obavlja se inspekcijski nadzor u zaštiti okoliša I stupnja. Uz inspekciju zaštite okoliša usko su vezane i i inspekcijske službe koje nemaju direktne veze sa zaštitom okoliša, ali indirektno doprinose rješavanju problema u prostoru-županijska vodopravna inspekcija, građevinska, veterinarska, sanitarna i poljoprivredna inspekcija. Zaštićenim dijelovima prirode upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Virovitičko-podravske županije, koju je osnovala Županijska skupština, a organizirano djeluje od 2003. godine kao neprofitabilna organizacija. Osnovna djelatnost ove ustanove obuhvaća zaštitu, održavanje i promicanje zaštićenih dijelova prirode na prostoru županije. U Županiji je osnovan i Odbor za zaštitu okoliša i prostorno uređenje Županijske skupštine Virovitičko-podravske županije, koji razmatra pitanja vezana za navedenu problematiku. Na općinskoj razini u pravilu nama djelatnika zaposlenih isključivo na poslovima zaštite okoliša. Na području Županije djeluju nevladine udruge Ekološko društvo Virovitica i Prirodoslovno društvo Drava, koje djeluju na promicanje zaštite i unapređenja okoliša. Odgojno-obrazovne ustanove u sklopu svog rada provode ekološke programe u školama. (GLOBE-program cjelovitog učenja i promatranja za dobrobit okoliša, Eko škole Europski projekt zaštite okoliša, Mladi čuvari prirode, E-škola mladih znanstvenika.). U tim aktivnostima ističu se Osnovne škole Vladimir Nazor- Virovitica, Ivana Brlić Mažuranić- Virovitica, Eugen Kumičić- Slatina, Gimnazija Petar Preradović- Virovitica, Strukovna škola- Virovitica.

8

II STANJE OKOLIŠA

1. ZRAK Praćenje kakvoće zraka Prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 48/95) jedinice lokalne samouprave nadležne su za kakvoću zraka na svom području i zavisno o kategoriji kakvoće zraka obavezne su uspostaviti područnu mrežu praćenja kakvoće zraka, donositi Programe zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, odnosno donijeti sanacijski program za svoje područje, ako su prekoračene granične vrijednosti kakvoće zraka. To ne znači da svaka općina mora imati svoju mjernu postavu, već je moguće sporazumno između nekoliko jedinica lokalne samouprave dogovoriti zajedničku postaju za praćenje određenih parametara, pazeći na ružu vjetrova i položaje većih izvora emisije tvari koje onečišćuju zrak. Prema važećem Zakonu o zaštiti zraka čl. 16 određuje da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave određuje lokacije postaja u područnoj mreži i donosi program mjerenja kakvoće zraka. Na žalost na području županije nema dovoljno interesa i financijskih sredstava koja bi potaknula/prinudila jedinice lokalne samouprave za provođenje motrenja, tako da na ovim aktivnostima do danas nije ništa konkretno učinjeno.

Najveći onečišćivač zraka na području županije su intenzivni promet (mobilni izvori), dok su ostali manji izvori onečišćenja industrija i sami građani s kućnim ložištima (stacionarni izvori). U županiji ima mali broj industrijskih postrojenja s dimnjacima (Tvornica šećera Viro dd, Tvin dd, Vitrex dd), pa je za pretpostaviti, s obzirom na ružu vjetrova, da je intenzivan promet jedan od većih izvora onečišćenja zraka. Upravo ova činjenica potaknula je poglavarstvo grada Virovitice da sukladno članku 18. Zakona o zaštiti zraka, donese odluku o izvršenju posebnih mjerenja kakvoće zraka 2001. godine (15.05-13.06.) i to je jedino mjerenje koje je provedeno na ovom području. Praćenje kakvoće zraka povjereno je Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada Zagreb uz suradnju sa Zavodom za javno zdravstvo «Sv. Rok» Virovitica. Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu, u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo «Sv. Rok» u Virovitici, proveo je ciljana mjerenja 24-satnih uzoraka ukupnih lebdećih čestica, i metala olova, kadmija i mangana i dušikova dioksida, na tri mjerna mjesta u samom središtu grada. Lokacije mjerenja i vrsta uzorka prikazani su u tablici 1.

9

Tablica br 1. Lokacije mjerenja i vrsta uzoraka

Naziv lokacije Oznaka mjernog mj. Vrsta uzorka vrijeme

uzorkovanja Ugao ulice M. Gupca i Trg kralja Tomislava V 1 dušikov dioksid, olovo, kadmij,

mangan Strossmayerova ulica 22 V 2 dušikov dioksid Ulica Stjepana Radića V 3 dušikov dioksid

24-satni uzorak

Izvor podataka. Zavod za javno zdravstvo «Sveti Rok» Virovitica Ukupne lebdeće čestice sakupljane su prosisavanjem oko 200 m3 zraka tijekom 24 sata na membranski filter papir i analizirane su gravimetrijski. U uzorcima lebdećih čestica spektrometrijom atomske apsorpcije određeni su olovo, kadmij i mangan. Uzorci dušikova dioksida sakupljani su pasivnim sakupljačima koji su bili izloženi 24 sata. Dušikov dioksid prisutan u zraku reagira sa reagensom kojim je impregniran filter papir u sakupljaču. Poslije uzorkovanja dušikov dioksid eluiran je sa sakupljača i masena koncentracija određena je spektrofotometrijski. Rezultati analiza prikazani su u tablicama 2 i 3. Tablica br. 2. Sumarni podaci koncentracije dušikova oksida ( mikrogrami po m3) u zraku na mjernim mjestima

Mjerna postaja N C 50. percentil Cm CM 98. percentil V 1 30 45 44 24 69 68 V 2 30 43 44 24 70 66 V 3 30 28 27 19 53 45

Izvor podataka. Zavod za javno zdravstvo «Sveti Rok» Virovitica Koncentracije dušikova dioksida na mjernim postajama V1 i V2 bile su u granicama II kategorije kakvoće zraka, tj. izmjerene vrijednosti bile su između preporučenih i graničnih vrijednosti onečišćivača, a na mjernoj postaji V3 koncentracija dušikova dioksida bila je u granicama I kategorije, vrijednosti nisu prekoračile preporučene koncentracije. Tablica br. 3. Sumarni podaci za koncentraciju olova, kadmija i mangana u ukupnim lebdećim česticama (mikrogrami /m3) Mjerna postaja V 1 N C 50. percentil Cm CM 98. percentil olovo 32 0,05 0,05 0,01 0,09 0,08 kadmij 32 0,00111 0,00105 0,00004 0,003017 0,00097 mangan 32 0,090 0,10 0,009 0,176 0,167 N-broj rezultata C-srednja vrijednost za razdoblje mjerenja Cm- najniža izmjerena 24-satna koncentracija CM- najviša izmjerena 24-satna koncentracija 50. percentil-vrijednost od koje je 50% izmjerenih rezultata bilo veće ili manje 98. percentil-vrijednost od koje je 98% izmjerenih rezultata niže

10

Izmjereni i obrađeni rezultati pokazuju da su razine olova, kadmija i mangana u ukupnim lebdećim česticama bile niske, što znači da je zrak bio na razini I kategorije, tj. nisu prekoračene preporučene vrijednosti onečišćivača.

Prema Zakonu o zaštiti zraka i Uredbi o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka, područja po stupnju onečišćenja zraka svrstavaju se u tri kategorije, gdje treća kategorija obuhvaća područja u kojima su prekoračene granične vrijednosti (GV). Prema izvršenim mjerenjima kakvoća zraka u uskom središtu grada Virovitice nalazi se u I odnosno II kategoriji zavisno o vrsti onečišćivača. Dobivene rezultate treba uzeti sa dozom opreza, budući da se mjerenje provodilo u relativno kratkom razdoblju od samo mjesec dana, pri zadovoljavajućim klimatskim uvjetima (sunčano, relativno sušno razdoblje) i da se radi o provođenju tzv. ciljanog mjerenja, kada se u obzir ne uzima ocjena kakvoće zraka okolnog područja. Prema Uredbi o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka, u područjima koja imaju II kategoriju zraka potrebno je izraditi katastar emisija u okoliš, utvrditi kritične izvore i izraditi programe za postepeno unapređivanje kakvoće zraka kako bi se postigla PV. Za područje grada Virovitice ne vodi se katastar emisija u okoliš, jer grad ima manje od 40 000 stanovnika pa nema tu zakonsku obavezu, ali na nivou Županije vodi se takav katastar, i postoje podaci o pojedinačnim izvorima onečišćivača. Budući da podaci postoje samo za stacionarne izvore, analizom podataka iz katastra ne može se dobiti realan uvid u ukupno onečišćenje na području grada. Uzimajući u obzir tu činjenicu i činjenicu da se provodilo ciljano mjerenje na tri mjerne postaje u središtu grada kroz vremensko razdoblje od mjesec dana kada se mjerilo onečišćenje koje nastaje od mobilnih izvora, kao i činjenica da ne postoje podaci o onečišćenju koje nastaje iz kućnih ložišta, teško je ocijeniti kvalitetu zraka u gradu. Neki pokazatelji ipak upućuju na činjenicu da zrak nije zadovoljavajuće kvalitete na području grada. U razdoblju od 1999. do 2001. godine provedena su preliminarna istraživanja stanja nekih lišajeva, ( mr. J. Razlog-Grlica i sur.) koji su indikatori onečišćenja zraka, u središnjem parku u centru grada.

Primijenjene su dvije orijentacijske metode. Metoda određivanja indeksa čistoće zraka (Batić, 1991) i procjena kakvoće zraka pomoću indikatorskih vrsta lišajeva, gdje se određivanjem prisutnosti različitih tipova steljki lišajeva, i njihove pokrovnosti i učestalosti, izračunava indeks čistoće zraka (Šoštarec et al. 1983.) Rezultati su pokazali da je zrak umjereno onečišćen u samom centru grada, budući da tu prevladavaju otpornije vrste lišajeva kao što su Hypogymnia physodes, Parmelia ssulcata i Xanthoria perietina. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo «Sveti Rok» u Virovitici značajnu ulogu u nastanku oboljenja dišnih organa ima i onečišćenje zraka, a naročito zabrinjava činjenica da je u porastu broj oboljelih od karcinoma dišnog sustava. Stopa incidencije (novodijagnosticirani bolesnici) za Virovitičko-podravsku županiju za 1991. godinu bila je 304 bolesnika na 100 000 stanovnika, a za 1996. godinu broj je porastao na 348 na 100 000 stanovnika. Povećani broj oboljelih ne znači da je onečišćenje zraka direktno utjecalo na zdravlje ljudi. To može biti posljedica bolje i suvremenije dijagnostike i veće zdravstvene svijesti pučanstva, što uključuje češće liječničke preglede i otkrivanje

11

novooboljelih. Činjenicu povećanja oboljelih ne treba zanemariti nego je potrebno znanstveno istražiti (naslijeđe, izloženost štetnim tvarima i zračenju, utjecaj onečišćenja zraka i hrane, pušenje), jer dokazano je da pojedina sijela (najčešće pojavljivanje karcinoma s obzirom na organski sustav) su povezana sa onečišćenjem zraka i hrane.

Izvori onečišćenja zraka Prvi korak u sustavnom rješavanju problema kakvoće zaštite zraka je određivanje emisije onečiščujućih tvari u zrak. Kako se djelotvorno suzbijanje onečišćenja zraka može postići samo djelovanjem na izvore emisija, propisuje se obveza prijavljivanja izvora onečišćavanja, kao i svake njegove promjene i rekonstrukcije, Službi za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, koja je zadužena za vođenje registra izvora emisija s podacima o prostornom smještaju, kapacitetu, vrsti i količini emisija.(katastar emisija u zrak).

Izvori onečišćenja zraka mogu biti:

• stacionarni (tehnološka i industrijska postrojenja i objekti iz kojih se u zrak ispuštaju onečiščujuće tvari)

• mobilni ( prijevozna sredstva: cestovna vozila, lokomotive, plovila, radni strojevi) • difuzni (uređaji i površine s kojih se onečiščujuće tvari slobodno šire zrakom, bez

određenog ispusta ili dimnjaka) Stacionarni izvori: Sve pravne i fizičke osobe, vlasnici ili korisnici izvora onečiščujućih tvari u zrak bili su dužni prijaviti izvor koji onečišćuje zrak, svaku njegovu promjenu i osigurati redovito praćenje i mjerenje emisija u zrak, voditi o tome očevidnik i redovito dostavljati podatke iz očevidnika u Katastar emisija u okoliš. Ovi podaci su javni i objavljuju se u Službenom glasniku županije. Vlasnik izvora emisije bio je dužan sukladno Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečiščujućih tvari u zrak, osigurati prvo mjerenje do 30. rujna 1998. god što nisu svi učinili. Prema podacima Katastra emisija u okoliš na području županije evidentirano je 26 onečišćivača i obveznika mjerenja emisija u zrak. Tablica br.4. Obveznici mjerenja emisija u zrak sa područja županije

rb tvrtka vrsta emisije god koncentracija onečišćenja mg/m3

količina emisije u tonama

1. Tvin dd Virovitica RJ tehničke usluge

ugljik IV oksid dušikovi oksidi spojevi klora

87021 73 51

8670 15,82 15,82

2. Kaufland -Virovitica plinski kond. kotao

ugljik II oksid dušikovi oksidi

38 58

3. Agroduhan d.o.o. ugljik IV oksid

ugljik II oksid sumporni oksidi

43927 60 6

3712,5 5,07 0,51

4.

HP-PUSH-poštansko središte Virovitica

sumporni oksidi (preračunati na sumpor) dušikovi oksidi

168 191800

0,073 84,39

5. Poljoprivredno dobro Gradina

dušikovi oksidi organski plinovi i pare

0,008 0,036

12

6. Gaj d.o.o. Slatina dušikovo oksidi spojevi klora

82 0,9

1,98 0,01

7. Viro d.o.o. Virovitica Energana

sumporni oksidi dušikovi oksidi

4,5 0

0,47 0

8. Eurovoće, Orahovica dušikovi oksidi ugljik II oksid

0,30 0,092

9. Hrvatski duhani dd Virovitica

ugljik IV oksid dušikovi oksidi

204360 192

1037,77 0,976

10. PP Orahovica RJ Ratarstvo Čačinci

dušikovi oksidi 64060 1,604062

11. PP Orahovica RJ Ratarstvo Zdenci

sumporni oksidi dušikovi oksidi

9 176000

0,003 2,453

12. PP Orahovica RJ Svinjogojstvo Zdenci

dušikovi oksidi ugljik II oksid

27 1

0,002 0

13. PP Orahovica RJ Prerada Čačinci

sumporni oksid dušikovi oksidi

6 1

0 0

14. PP Orahovica RJ Stručne službe

sumporni oksid dušikovi oksidi

14 143000

0 3,92

15. KIO dd Orahovica ugljik IV oksid

ugljik II oksid dušikovi oksidi

149325 147 423

271,69 0,254 0,791

16. Farma Senkovac dd ugljik IV oksid dušikovi oksidi

144801 100

60,53 0,22

17. OŠ E. Kumičića Slatina dušikovi oksidi ugljik II oksid

50 157707

0,002 79,514

18. SŠ M. Marulića Slatina dušikovi oksidi ugljik II oksid

0,142 0,043

19. OŠ Suhopolje ugljik II oksid dušikovi oksidi

20 47

0,0189 0,044

20. OŠ Mikleuš dušikovi oksidi ugljik IV oksid

0,052 0,01

21.

Čakovečki mlinovi dd RJ PG Lukač

ugljik II oksid dušikovi oksidi prašina od izgar ulja.

115 145 32,8 153192

0,1417 0,1787 0,1051 188,93

22. HEP DP Elektra Virovitica-Pog Virovitica

ugljik II oksid dušikovi oksidi

740 111

0,0035 0,0052

23. HEP DP Elektra Virovitica-PG Slatina

ugljik II oksid dušikovi oksidi

18 137

0 0

24. INA dd Naftaplin PS Stari Gradac

dušikovi oksidi

222 0,29

25. HŠ doo Zagreb UŠP Našice-RJ Šumatrans -Slatina

dušikovi oksidi 370 0,487

26. Marinada doo Slatina sumporni oksidi dušikovi oksidi

4 4,3

0,03 689

Izvor podataka: KEO, 7-9 mj 2003. godina (tvrtke koje su prijavile izvor onečišćenja)

13

Prema podacima, većina industrijskih objekata na području županije nema zaštitne uređaje (filtere) za pročišćavanje zraka, ili ih ima, ali nisu dovoljno efikasni jer su zastarjeli. Vođeni podaci o emisijama u zrak nisu u potpunosti odraz realnog stanja, zbog toga što se radi o podacima koji su doista prijavljivani u katastar emisija u okoliš, dok podaci preostalih emitera koji svoje podatke nisu redovito ili uopće dostavljali u katastar, nisu evidentirani te je ovo samo približna slika stanja (nije poznat koliki je udio neprijavljenih koji mogu biti potencijalno veći emiteri polutanata). Analizirajući podatke KEO vidljivo je da su emisije u zrak u granicama propisanim Uredbom o graničnim emisijama onečiščujućih tvari iz stacionarnih izvora. i da se razina emisija štetnih tvari smanjila u odnosu na par godina ranije uslijed smanjenja obima proizvodnje i pada gospodarskih aktivnosti u županiji i prelaska sa krutih goriva na plin. Mobilni izvori. Ovi izvori su glavni i najveći onečišćivači zraka na području županije, jer cijelom dužinom županije prolazi državna cesta D-2 Varaždin-Osijek-Ilok, koja je najopterećenija cesta i lokalnim i tranzitnim prometom. Novi Zakon o Fondu zaštite okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03) uvodi nove izdatke za vlasnike vozila, prema Uredbi o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon. (NN 2/04). Njome se propisuju jedinične naknade i korektivni koeficijenti na temelju kojih se obavlja izračun navedena naknade te je uočljivo da najmanje naknade iziskuju vozila sa motorom na pogon alternativnim gorivima, elektromotorom i diesel motorom, ovisno o vrsti motora i pogonskog goriva, i vozila s motorima malog radnog obujma, kao i vozila najmanje starosti. Difuzni izvori. Ovi izvori mogu se podijeliti na prirodne izvore (šume, poplavljena zemljišta, močvare, tresetišta), poljoprivreda (poljoprivredne površine, farme za uzgoj stoke), obrada i odlaganje otpada ili otpadnih voda (odlagališta otpada, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, lagune) i industrija (asfaltne baze i eksploatacije mineralnih sirovina). Emisije koje se javljaju kod difuznih izvora su slijedeće: metan, amonijak, dušikov oksid, sumpor vodik, ugljik(IV) oksid, nemetalne hlapive organske tvari i dr. Koncentracije onečiščujućih tvari mijenjaju se tijekom dana, tjedna i godine zavisno o meteorološkim uvjetima. Njihovo taloženje zavisi o smjeru i brzini vjetra, o vrsti i intenzitetu oborina, o temperaturnim inverzijama, magli dr. Onečiščujuće tvari najbrže se uklanjaju iz atmosfere mokrim taloženjem u oborini koja pada, i to 10 puta brže ako su prethodno bile u česticama oblaka, nego ako ih oborina pri padanju ispire iz zraka. Pri tome djelotvornost mokrog taloženja zavisi i o jakosti oborine, veličini oborinskih čestica i o česticama onečišćenja. Kod suhog taloženja većina onečiščujućih čestica taloži se na lokalnoj razini, relativno blizu samog izvora, dok se kod mokrog taloženja onečiščujuće čestice mogu mehaničkim putem isprati na većoj udaljenosti od izvora. Zbog svega navedenog, vrlo je važno poznavanje fizike atmosfere kako bi bilo moguće objasniti kuda će štetne tvari iz izvora krenuti i gdje će se i kojom brzinom istaložiti.

14

2. VODE 2.1. Vodocrpilišna područja i vodoopskrba

Ako se analizira zatečeno stanje vodoopskrbe na području županije može se zaključiti da je razvitak vodoopskrbe pratio razvitak življenja i privređivanja u ovom kraju, odnosno da problem vodoopskrbe nije bio zapostavljen u odnosu na druga područja Republike Hrvatske. Vodoopskrba se uglavnom rješavala u gradovima i općinskim središtima.

Ovo područje je bogato podzemnim vodama i sa razvojem novih vodocrpilišta mogu

se osigurati potrošački zahtjevi cijele županije, pa čak i više, može se pomoći i susjednim županijama koje su deficitarne izvorištima vode (Bjelovarsko-bilogorska županija).

Iz organiziranih vodoopskrbnih sustava opskrbljuje se oko 53 000 stanovnika

županije, odnosno oko 60%. Prosjek opskrbljenosti u Republici Hrvatskoj je oko 68%, tako da se naša županija uklapa u prosjek Republike Hrvatske u ovoj oblasti infrastrukturne djelatnosti.

Razvitak vodoopskrbnog sustava i proširenje vodovodne mreže, jedan je od prioritetnih zadataka županije. Za te potrebe izrađena je Studija razvoja u okviru Planova razvitka vodoopskrbe županije («Hidroprojekt-ing», Zagreb).

Prema provedenim ispitivanjima, predvidivo je da u budućnosti neće biti dovoljne sadašnje lokacije crpilišta, već će biti potrebno formirati nova. Javnim vodoopskrbnim sustavom ukupno je obuhvaćeno 42 naselja, od ukupnih 190. Od većih vodoopskrbnih sustava egzistiraju: vodoopskrbni sustav Virovitica, koji sadrži crpilište koje se sastoji od 6 zdenaca kapaciteta 290 l/s, vodoopskrbni sustav Slatina, koji ima crpilište u Medicima kapaciteta 65 l/s i vodoopskrbni sustav Orahovica, koji se bazira na tri izvora-kaptaže ukupnog kapaciteta 48 l/s, a od manjih vodoopskrbni sustav Špišić Bukovica, gdje su izbušeni zdenci kapaciteta 10 l/s, njime upravlja «Virkom d.o.o. Virovitica, koji i provodi stalni nadzor kakvoće vode za piće u skladu sa svim važećim zakonskim propisima, vodoopskrbni sustav Mikleuš, gdje je izvor-kaptaža kapaciteta 2,5 l/s sa vodospremom zapremine 50m3, vodoopskrbni sustav Voćin, sa sa kaptažom izvora izdašnosti od oko 17 l/s, vodoopskrbni sustav Pitomača, gdje izgrađenost postojećih cjevovoda i vodnih objekata nije stručno praćena i kontrolirana karakterizira vrlo loša kolektivna vodoopskrba, koja je rješavana putem individualnih zdenaca s priključivanjem okolnih kućanstava. Postojeći zdenac na lokaciji Lisičine ima izdašnost 25l/s i koristit će se u dvije faze-u prvoj eksploatirat će se 12,5 l/s (eksploatacija je započela tijekom lipnja 2002. godine), a u drugoj fazi vodoopskrbe planira se nadogradnja i početak eksploatacije 25 l/s. (2004. godina).

Manji lokalni vodoopskrbni sustavi postoje u Gornjoj Pištani, Donjoj Pištani i Duzluku gdje je izvršena kaptaža gorskih izvora.

Stanovnici koji nisu priključeni na vodoopskrbni sustav opskrbljuju se vodom iz kopanih, rjeđe bušenih bunara, čija je voda podložna onečišćenju s površine, budući je ovakvom eksploatacijom vode zahvaćen površinski vodni horizont.

U planu razvitka vodoopskrbe županije teži se razvitku jedinstvenog vodoopskrbnog sustava, u okviru kojeg bi se razvijali manji podsustavi.

15

Tablica br.5 Stanje vodoopskrbe na području županije.

izgrađeni vodovod bez izgrađenog vodovoda Općina br. stanovnika % br. stanovnika % Virovitica 22 500 99,48 118 0,52 Zdenci 1 266 56,64 969 43,36 Crnac 0 0,00 1 772 100,00 Čačinci 391 10,41 3 365 89,59 Lukač 4 276 100,00 0 0 Gradina 3 737 83,32 748 16,68 Orahovica 5 533 81,24 1 278 18,76 Slatina 12 451 80,62 2 994 19,38 Čađavica 108 4,51 2 286 95,49 Nova Bukovica 668 31,87 1428 68,13 Mikleuš 109 12 1 592 88,00 Sopje 552 20,07 2198 79,93 Voćin 1 161 47,96 1 260 52,04 Suhopolje 4 574 60,79 2 950 39,21 Špišić Bukovica 3 446 72,80 1 287 27,20 Pitomača* 0 0,00 10 465 100,00 Izvor podataka: Izvješća o stanju u prostoru i program mjera za poboljšanje stanja, 2002, 2003. godina jedinica lokalne samouprave *izgrađeni vodovod (oko 90%) na području naselja Pitomača nema uporabnu dozvolu pa kao takav nije ni naveden u koloni «izgrađeni vodovod»

Izvorište koje se koristi ili je rezervirano za javnu vodoopskrbu mora biti zaštićeno od namjernog ili slučajnog onečišćenja, tako da se kao zaštitne mjere određuju sanitarne zone, koje se određuju na temelju vodoistražnih radova.

Ukoliko su na području pojedine zone već legalno izgrađene građevine ili se obavljaju djelatnosti koje su zabranjene u toj zoni, odredit će se, ukoliko je to moguće, potrebni sanacijski zahvati uz obavezu stalnog praćenja utjecaja građevine, odnosno djelatnosti na izvorište ( odlagalište otpada u gradu Virovitica, državna cesta D-34 pored crpilišta Medinci u Slatini). Ukoliko se dokaže da sanacija nije moguća, građevina se mora ukloniti, odnosno zabraniti daljnje obavljanje djelatnosti.

2.2. Kakvoća i monitoring kvalitete vode

Kako bi se korisnicima vode za piće iz javnog vodoopskrbnog sustava osigurala voda

koja zadovoljava sve propisane standarde Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, vrši se sustavno laboratorijsko ispitivanje njene kakvoće. Ova ispitivanja za vodoopskrbni sustav Virovitice, Slatine, Orahovice, Mikleuša, Voćina i Špišić Bukovice. provode se u županijskom Zavodu za javno zdravstvo «Sveti Rok» Virovitica i kontrolnom laboratoriju KP «Virkom» Virovitica (za vodoopskrbni sustav Virovitica i vodoopskrbni sustav Špišić Bukovica), a u širu analizu vode uključeni su Zavod za javno zdravstvo bjelovarsko-bilogorske županije, Zavod za javno zdravstvo osječko-baranjske županije i Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba.

Laboratorijskim analizama utvrđeno je da pitka voda zadovoljava sve zdravstvene kriterije. U tijeku ispitivanja analiziraju se uzorci tzv. «sirove» vode koja se crpi u vodorpilištima i uzorcima vode koja se nalazi na točećim mjestima krajnjih korisnika.

Rezultati ispitivanja prikazani su u tablicama br. 6, 7 i 8 (za vodoopskrbni sustav Virovitice).

Tablica br. 6. Prikaz rezultata ispitivanja mikrobiološke kakvoće vode

16

Parametar Zdenci Vodov. mreža Broj uzetih uzoraka vode 19 129

Broj neispravnih uzoraka zbog povećanog aerobnih bakterija u 1 ml 37oC 0 8 aerobnih bakterija u 1 ml 22oC 0 4

ukupnih koliforma u 100 ml 0 0 fekalnih koliforma u 100 ml 0 0

fekalnih streptokoka u 100 ml 0 0 sulfitoreducirajućih klostridija u 20 ml 0 0

Proteus vrsta 0 0 Pseudomonas aeruginosa 0 1 % neispravnih nalaza 0 6,2

Izvor podataka: KP «Virkom d.o.o.» Virovitica, 2002. godina Tablica br.7. Prikaz rezultata fizikalno-kemijskih analiza Parametar Jedinica MDK Sirova voda Vodov. mreža Temperatura 0C 25 11,5 14,4 Mutež mg/l SiO2 10 17,8 0,05 Boja mg/l Pt/Co 0 0 0 Miris bez bez-na H2S bez Okus bez Bez bez pH 6,5-8,5 7,3 7,28 Elektrovodljivost Scm-1250C - 573,5 508 Utrošak KMno4 Mg O2/l 3,0 1,43 0,92 Amonijak mgN/l 0,1 0,36 0,006 Nitriti mgN/l 0,03 0 0,000 Nitrati mg N/l 10 0,625 0,34 Kloridi mg Cl/l 200 19,1 14,66 Željezo µg Fe/l 300 2757,3 58,4 Mangan µg Mn/l 50 105,78 9,37 Arsen µg As/l 50 2,03 manje od 0,5 Slob.rez. klor mg Cl/l 0,5 - 0,05 Ukupna tvrdoća 0Nj - 17,8 14,0 Izvor podataka: »Virkom d.o.o.» Virovitica, 2002. godina Tablica br. 8. Rezultati ispitivanja halogeniranih ugljikovodika u vodi za piće

Halogenirani ugljikovodici MDK (µg/l) Izmjereno-µg/l Kloroform 20 4,29 1,1,1-trikloretan 50 0,000 Tetraklorugljik 2 0,136 Trikloretan 30 0,064 Bromdiklormetan 10 2,618 Tetrakloreten 10 0,036 Dibromklormetan 10 1,12 Bromoform 10 0,000

Izvor podataka: «Virkom d.o.o.» Virovitica, 2002. godina Rezultati ispitivanja za vodoopskrbni sustav Slatine prikazani su u tablicama 9 i 10.

17

Tablica br. 9. Prikaz rezultata ispitivanja mikrobiološke kakvoće vode Parametar Zdenac Vodov. mreža

ukupnih koliforma u 100 ml 0 0 fekalnih koliforma u 100 ml 0 0

fekalnih streptokoka u 100 ml 0 0 Izvor podataka: KP «Komrad d.o.o.» Slatina, 2002. god. Tablica br. 10. Prikaz rezultata fizikalno-kemijskih analiza Parametar Jedinica MDK Sirova voda Vodov. mreža Temperatura 0C 25 12,2 13,1 Mutež mg/l SiO2 10 8,4 0 Boja mg/l Pt/Co 0 bez 0 Miris bez na H2S bez Okus bez bez bez pH 6,5-8,5 7,06 7,23 Elektrovodljivost Scm-1250C - 542 561 Utrošak KMno4 Mg O2/l 3,0 1,12 0,91 Amonijak mgN/l 0,1 0,38 0,01 Nitriti mgN/l 0,03 0 0 Nitrati mg N/l 10 0,38 0,46 Kloridi mg Cl/l 200 11 12 Željezo µg Fe/l 300 2634 8 Mangan µg Mn/l 50 - - Arsen µg As/l 50 - - Slob.rez. klor mg Cl/l 0,5 - - Ukupna tvrdoća 0Nj - - - Izvor podataka:KP «Komrad d.o.o.» Slatina, 2002. god. Rezultati ispitivanja za vodoopskrbni sustav Orahovice prikazani su u tablicama 11 i 12.

Tablica br. 11. Prikaz rezultata ispitivanja mikrobiološke kakvoće vode Parametar Vodov. mreža

ukupnih koliforma u 100 ml 0 fekalnih koliforma u 100 ml 0

fekalnih streptokoka u 100 ml 0 Izvor podataka: KP «Papuk d.o.o.» Orahovica, 2002.god.

18

Tablica br. 12.. Prikaz rezultata fizikalno-kemijskih analiza Parametar Jedinica MDK Vodov. mrežTemperatura 0C 25 18,3

Mutež mg/l SiO2 10 0 Boja mg/l Pt/Co 0 0 Miris bez bez Okus bez bez pH 6,5-8,5 7,40

Elektrovodljiv Scm-1250C - 514 Utrošak KMn Mg O2/l 3,0 1,08

Amonijak mgN/l 0,1 0,04 Nitriti mgN/l 0,03 0 Nitrati mg N/l 10 2,27 Kloridi mg Cl/l 200 18 Željezo µg Fe/l 300 - Mangan µg Mn/l 50 - Arsen µg As/l 50 -

Slob.rez. klo mg Cl/l 0,5 - Ukupna tvrdo 0Nj - -

Izvor podataka: KP «Papuk d.o.o.» Orahovica,2002.god. Za vodoopskrbni sustav Pitomača podaci o ispitivanju kvalitete vode ne postoje, budući da je druga faza eksploatacije vode iz zdenca na lokaciji Lisičine započela 2004. godine. 2.3. Izvori onečišćenja voda

Zaštita vodnih resursa zauzima najznačajnije mjesto, zato što je voda strateška sirovina za održavanje života, odnosno uvjet njegova opstanka i preduvjet gospodarskog razvitka.

Najveće količine podzemne pitke vode nalaze se u dravskoj dolini. Šljunkovito-

pjeskoviti sedimenti tvore debeli vodonosni sloj, vrlo dobrih hidrauličkih značajki i mogućnosti napajanja. Kako su ti prostori istovremeno naročito privlačni i pogodni za urbanizaciju i poljoprivrednu proizvodnju, pitanju njihove zaštite treba posvetiti posebnu pažnju.

Budući da vodene površine i vodonosnik županije zauzimaju relativno veliku površinu, vrlo ih je taško djelotvorno i u cijelosti zaštititi od onečišćenja.

Sve otpadne vode koje se upuštaju u vodotokove moraju proći predtretmane pročišćavanja. Na taj način je moguće očuvati izuzetno vrijedan krajolik-vegetaciju, životinjski svijet, posebna staništa, prirodni režim održavanja i sl. i na odgovarajući način ga iskorištavati-lov, ribolov, rekreacija, športske aktivnosti i sl.

Glavni izvori onečišćenja potječu od nekontroliranih i neodgovornih ljudskih aktivnosti: odlaganje otpada, naročito opasnog, na neprimjerena i za odlaganje zabranjena mjesta, ispuštanje otpadnih voda i sadržaja septičkih jama u vodotokove, cestovne kanale i druge površine, većina gospodarskih subjekata nema razvijene predtretmane otpadnih

19

industrijskih voda pa ih bez ikakvih mjera ispuštaju u recipijente, primjena poljoprivrednih zaštitnih sredstava bez stručne kontrole i nepoštivanje zabranjenih aktivnosti u sanitarnim zonama zaštite vodocrpilišta.

Veliki problem na području županije predstavlja pražnjenje upojnih i septičkih jama,

jer zbog nepostojanja mjesta gdje bi se ona mogla prazniti, dolazi do pražnjenja njihovih sadržaja na poljoprivrednim površinama, vodotocima, divljim odlagalištima otpada i šumskim područjima.

Posebnu pažnju treba usmjeriti na iznenadna i nekontrolirana onečišćenja voda uzrokovana akcidentnim situacijama (transport opasnih tvari, nekontrolirano istjecanje opasnih tvari iz cjevovoda i tankova, industrijske nesreće širih razmjera i dr).

Vodopravni inspektor i/ili stručne službe Hrvatskih voda, dužne su obavještavati javnost o svim postupcima od trenutka nastanka onečišćenja voda do njegovog konačnog saniranja. Istinitom i pravovremenom informacijom može se spriječiti panika, preuveličavanje ili netočno iznošenje činjenica, kao i druge nepoželjne posljedice koje mogu uzrokovati netočne informacije.

Vodopravna inspekcija dužna je svoja saznanja o onečišćenju voda proslijediti svim drugim inspekcijama čija je nadležnost u svezi s posljedicama onečišćenja. U pravilu te inspekcije i provode zajedničke nadzore. Radi se o slijedećim inspekcijama:

Sanitarna inspekcija-nadležna je za kakvoću vode za piće, pa je ona angažirana ukoliko postoji mogućnost onečišćenja izvorišta vode za piće

Inspekcija zaštite prirode i okoliša-uključuje se ukoliko ugrožen okoliš, flora i fauna na prostoru koji je onečišćen

Inspekcija za ribarstvo-potrebno ju je obavijestiti ukoliko postoji mogućnost da su ugroženi životinjski organizmi u vodama

Ministarstvo prometa i veza-potrebno je obavijestiti ukoliko je došlo do onečišćenja voda, a uzrok je na kopnu

Rudarska inspekcija-može biti uključena u inspekcijski postupak ukoliko je do onečišćenja voda došlo u svezi sa rudarskom djelatnošću, npr transport nafte ili eksploatacija šljunka i pijeska

Ministarstvo unutarnjih poslova-uključuje se ako je počinitelj onečišćenja nepoznat, te ga je potrebno otkriti, kada je potrebno sačuvati dokaze, tragove i posljedice onečišćenja.

Državno pravobraniteljstvo-može se uključiti u postupak u slučajevima kada su posljedice iznenadnog onečišćenja takve da se mogu okarakterizirati kao kazneno djelo ili je nastala takva šteta da su ugroženi interesi Republike Hrvatske.

Sanaciju onečišćenja vrše registrirane pravne i fizičke osobe (tvrtke), koje zadovoljavaju tražene kriterije (stručne, tehničke) koje propisuje Državna uprava za vode i koje su sposobne obaviti cjelovito i stručno poslove na sanaciji onečišćenja.

Drava i njeni pritoci u prirodnom su stanju vodotoci II kategorije unutar kojih ih je potrebno i dalje održavati odgovarajućom zaštitom.

20

2.4. Odvodnja i otpadne vode

Pokrivenost odvodnim sustavom naselja Virovitičko-podravske županije neprihvatljivo je niska, jer od 190 naselja samo tri grada-Virovitica, Slatina i Orahovica imaju odvodne sustave sanitarnih i otpadnih voda. Odvodnim sustavom obuhvaćeno je oko 16% ukupnog stanovništva županije.

U većini naselja otpadne vode rješavaju se septičkim taložnicama, dok se oborinske

vode odvode otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u najbliže vodotokove. Većina septičkih jama je procjedna, pa se otpadna voda direktno infiltrira u podzemne slojeve.

Odvodni sustav grada Virovitice građen je u mješovitom obliku za širi centar grada,

a odvojeno za periferni dio naselja. Postoji oko 63 km kolektorske i odvodne mreže, što predstavlja oko 95% predviđene mreže. Odvodni sustav završava na uređaju za pročišćavanje vode, koji se nalazi u sastavu Tvornice šećera.

Kanalizacijski sustav održava komunalna tvrtka «Virkom doo» Virovitica. U sustav javne odvodnje svoje otpadne vode ispušta i većina gospodarskih subjekata

na području grada Virovitice. Industrijske otpadne vode prije upuštanje u sustav gradske kanalizacije, zavisno od prirode proizvodnog procesa, prolaze predtretmane. Kontrola kakvoće otpadnih voda korisnika javne kanalizacije vrši se u organizaciji tvrtke «Virkom d.o.o.», koja ove poslove ugovara s ustanovom ovlaštenom za ispitivanje otpadnih voda. Ovlaštena institucija vrši ispitivanje sastava otpadnih voda koja se ispušta u sustav javne kanalizacije, otpadnih voda koje glavnim kolektorom dolaze na zajednički uređaj za biološko pročišćavanje otpadnih voda grada Virovitice i Tvornice šećera Virovitica, i pročišćenih otpadnih voda. Jedan dio korisnika javne kanalizacije izravno ugovara kontrolu sastava otpadnih voda s drugim ovlaštenim laboratorijima. Uslugu pročišćavanja komunalnih otpadnih voda za «Virkom d. o. o.» vrši tvrtka «Viro d.o.o.» tvornica šećera Virovitica.

Učestalost i način uzimanja uzoraka otpadnih voda gospodarskih subjekata, kao i broj

i vrsta parametara koji se kontroliraju određuje se za svaku tvrtku u skladu s važećom vodopravnom dozvolom ili u skladu sa Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.

U tablici br. 5. navedene su tvrtke koje su korisnici javne kanalizacije, i pregled

njihovih količina i sastava otpadnih voda u 2002. godini. Rezultati analiza otpadnih voda po tvrtkama, koji su prikazani u tablici br.5. pokazuju

da se u otpadnim vodama ne nalaze ukupna ulja i masti iznad maksimalno dozvoljenih koncentracija, što je pokazatelj da postojeći tretmani dobro funkcioniraju, ali postoje tvrtke koje ne vrše analize sastava otpadnih voda, ne vrše predtretmane pročišćavanja i neobrađene vode ispuštaju u javnu kanalizaciju. Takve tvrtke predstavljaju velike onečišćivače i prema njima potrebno je poduzeti odgovarajuće zakonske sankcije (vodopravna inspekcija) kako bi izvršavale svoje obveze.

21

Tablica br. 13. Rezultati analiza otpadnih voda po tvrtkama

Izvor podataka: KP «Virkom doo» Virovitica, 2002. godina

Pročišćavanje otpadnih voda na uređaju za pročišćavanje u Tvornici šećera Virovitica:

Odvodni sustav grada Virovitice završava na mehaničkom i biološkom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda. Uređaj je tehnološki koncipiran na način da se na njemu zajednički pročišćavaju otpadne vode grada Virovitice i tehnološke otpadne vode Tvornice šećera, na principu anaerobno-aerobnom sistemu, tehnologijom aktivnog mulja.

Na tom uređaju otpadne vode nakon primarnog čišćenja (rešetka, pjeskolov i aerobni mastolov) ulaze u biaeracione bazene i nakon toga u sekundarnim taložnicama vrši se odvajanje aktivnog mulja i bistre faze.

Konačni recipijent otpadnih voda je kanal Manteč i dalje rijeka Drava.

Tijekom 2002. godine na uređaju za pročišćavanje otpadne vode obrađeno je 1 318.950 m3 otpadnih voda iz kućanstava i industrije grada Virovitice, odnosno dnevno 3 823 m3. Otpadne vode sa uređaja za pročišćavanje svakodnevno se analitički ispituju u kontrolnom laboratoriju u sastavu Tvornice šećera, a tromjesečno i u Zavodu za javno zdravstvo bjelovarsko-bilogorske županije.

Ovaj pročistač otpadnih voda jedan je od boljih u Republici Hrvatskoj, međutim jedini problem predstavlja konačna dispozicija karbonatnog mulja. Dio se koristi kao umjetno gnojivo, jer se njime prekrivaju poljoprivredne površine u svrhu poboljšanja kvalitete tla.

Tvrtka kol.ov BPK-5 KPK suspenditvar

pH ulja i masti

talož. tvar

deterđ. Ukupnapovr. akt.tvar

M3 mgO2/l mgO2/l mg/l mg/l ml/l/h mg/l mg/l max. doz. vrijed. 250 700 5-

9,5 100 20 10 20

Agroservis Remont d.o.o.

1314 146 386 110 7,4 11 0,6 0,76

Agroservis STP d.o.o.

81 148 366 64 7,9 8 0,2 1,11

Viržinija d.d. 6768 104 221 4,6 12 0,4 3,06 Poljopromet d.d. 6795 209 563,5 7,3 4,8 2 7,45 Brana 581 423 1227 52 7,2 5 0 0,64 Virovitičanka d.d 1748 32 81 108 7 13 0,2 Elektra 8044 56,75 114,25 29 7,5 14,11 7,5 0,92 Crpilište-Bikana 30 000 9 22,5 6 7,6 Vitrex d.d. 4032 484 1440,5 321 7,8 32,3 3,8 0,5 Rapid d.d. 10 883 406 994 7,3 16 0,3 Opća bolnica 63 203 339 824,5 125,5 7,3 39 0,5 Zoretić-automeh. 349 20 65 8 7,6 0,8 0 0,31 Tvin d.d. 19 938 163,5 386,5 132 7,6 13 0,4 4,8 Trgocentar d.d. 2219 586 1285 205 7,5 16 0,9 3,6 Nikal-galvanizacij 239 30 124 10 9,5 10 0 0,3 Opeco d.d. 3305 45 81 18 7,4 12 0,37 Autocentar-Pepa 514 29 81 36 7,3 14 0,1 4,8

22

Odvodni sustav grada Slatine riješen je kao mješoviti za uži centar i odvojeni za periferne dijelove naselja. Odvodni sustav grda Slatine putem kolektora završava u vodotoku Javorica (tri kolektora) i kanalu Kurjakuša ( jedan kolektor ) putem kišnih preljeva i ispusta. Izvedeno je oko 40 km kolektorske i mreže odvodnog sustava.

Kanalizacijski sustav održava komunalna tvrtka «Komrad doo» Slatina. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda nije izveden, ali je planiran i određen u

prostornom planu uređenja grada. Završetak izgradnje uređaja planira se do 2010. godine. Gospodarski subjekti otpadne vode rješavaju sukladno važećim vodopravnim

uvjetima. Analizom uzorka otpadne vode iz šahta javne kanalizacije dobiveni su rezultati

prikazani u tablici. Analiza pokazuje da otpadne vode zadovoljavaju uvjete za ispuštanje u recipijent.

Tablica br. 14. Analiza uzorka otpadne vode

Parametar Mjerna jedinica MDK Uzorak

k-1 Uzorak

k-2 Uzorak

k-3 pH 5,0-9,5 7,44 7,75 7,85 BPK-5 mgO2/l 250 226 159 110 KPK mgO2/l 700 376 238 123 taložna tvar ml/l/h 20 0,2 1,2 0 mineralna ulja mg/l 30 6,2 5,7 2,3 suspendirana tvar mg/l 35 9,2 3,8 7,0 ukupna ulja i masti mg/l 100 13,3 13,9 6,9 deterđenti-anionski mg/l 10 1,9 4,2 0 Izvor podataka: KP «Komrad d.o.o.» Slatina

Na području Orahovice izgrađen je odvodni sustav i to kao polurazdjelni. Izgrađeno

je oko 23 km odvodne mreže uključivo i kolektore, a to je 70% predviđene dužine. Odvodni sustav završava u vodotoku Vučica. Kanali za oborinske vode izgrađeni su u svim naseljima, ali nisu dovoljno uređeni, pa se kod oborina većeg intenziteta javljaju poplave. Ovim pojavama su naročito pogođeni dijelovi Orahovice u predjelu Dugog Polja.

Kanalizacijski sustav održava komunalna tvrtka «Papuk doo» Orahovica. Gospodarski subjekti otpadne vode riješavaju sukladno važećim vodopravnim

uvjetima. Analizom uzorka otpadne vode iz šahta javne kanalizacije dobiveni su rezultati

prikazani u tablici. Analiza pokazuje da otpadne vode ne zadovoljavaju uvjete za ispuštanje u recipijent (II vrsta).

To je pokazatelj da postojeći tretmani otpadnih voda nisu dovoljno efikasni ili da svi gospodarski subjekti ne vrše predtretmane otpadnih voda prije ispuštanja u odvodni sustav

23

Tablica br. 15. Analiza otpadne vode iz šahta javne kanalizacije

Parametar Mjerna jedinica MDK Uzorak

pH 6,5-8,0 7,3 elektrovodljivost uScm-1 1485 kisik mg/l 0 BPK-5 mgO2/l 25 312 KPK mgO2/l 125 730 utrošak KMno4 mgO2/l 588 suhi ost. filt. vode mg/l 784 žareni ost. filt. vode mg/l 484 suspendirana tvar mg/l 35 451 ukupna ulja i masti mg/l 25 12 deterđenti-anionski mg/l 1 6,4 Izvor podataka: KP «Papuk d.o.o.» Orahovica

U općini Pitomača, naselje Pitomača ima mehanički uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na koji je spojen sustav odvodnje koji samo djelimično pokriva naselje Pitomača. Kontrolu otpadnih voda koje stižu na uređaj i iz njega nakon mehaničkog tretmana izlaze, vrši Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije.

Tablica br.16. Analitički pokazatelji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za 2003. godinu

Parametar Mjerna jedinica MDK (izl. uz) Ulazni uzorak Izlazni uzorak protok l/sek 2,64 2,64 temperatura 0C 14 14 otopljeni kisik mg/l 1,71 2,71 kem. pot. kisika mg/l 400 350 274 BPK-5 mg/l 80 183 110 sušena susp. tvar mg/l 150 108 124 pH 5-9,5 7,4 7,7 vidlj. otpad. tvar dosta čestica nešto čestica boja sivkasta sivkasta miris kanalski kanalski amonijak mg/l N 20 22,590 23,900 nitriti mg/l N 2 0,0100 0,0100 nitrati mg/l N 20 0,0400 0,0200 fosfati mg/l P 4 8,800 8,700 anion. deterđenti mg/l TBS 4 7,050 6,650 mast i ulja mg/l 50 18,00 16,00 Izvor podataka: Komunalno poduzeće Pitomača

Rezultati ispitivanja otpadnih voda pokazuju da otpadna voda ne zadovoljava uvjete

Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari o otpadnim vodama.

24

3. TLO 3.1. Kakvoća i monitoring kakvoće tla Erozija je jedan od faktora koji direktno utječe na kakvoću tla, no zbog svog značaja, a naročito prostornog djelovanja, ovu pojavu degradacije tla potrebno je zasebno promatrati. Erozija tla je jedna od najopasnijih pojava, a njen tijek uzrokuje nekoliko faktora: -Geološka građa. Na području županije brežuljkasti i gorski oblici pružaju prvi preduvjet za eroziju tla vodom. -Klimatski faktori. Značajni su oborine i vjetar, ali indirektno i temperatura, humiditet klime i zračna vlaga. U županiji je naglašen utjecaj oborina, a donekle i temperaturnih razlika, dok se ostali utjecaji ne ističu svojim djelovanjem. -Svojstva tla: Među faktore koji su odlučujući za pojavu i opseg erozije tla, pripada i svojstvo i sastav tla, jer određuju kapacitet za infiltraciju i mehaničku otpornost prema odnošenju i razvoju biljnog pokrova. -Vegetacijski pokrov: Prirodna je vegetacija najvažnije sredstvo zaštite tla. -Antropogeni utjecaji: Ljudska djelatnost narušava ravnotežu koja je postignuta u prirodnoj tvorbi tla. Ona predstavlja sastavni dio poljoprivredne prakse. Na temelju navedenog, nedvojbeno je da stanje erozije naših tala i njeno suzbijanje mora biti u središtu pozornosti zaštite okoliša i racionalnog gospodarenja prirodnim resursima. Monitoring tla na području županije ne vrši se u smislu izvora, vrste, i količine onečiščujućih tvari, nego podaci postoje samo za tla koja su onečišćena divljim odlagalištima otpada i to po katastarskim česticama po jedinicama lokalne samouprave.

3.2. Ugroženost kakvoće tla U praksi su dugi niz godina prisutne pojave neracionalnog gospodarenja kvalitetnim zemljištem i njegovom prenamjenom u druge svrhe (građenje i eksploatacija mineralnih sirovina), tako da danas imamo nepovoljno naslijeđe koje u priličnoj mjeri determinira daljnje ponašanje u prostoru. U našoj županiji prisutne su pojave neracionalne izgradnje na kvalitetnom zemljištu, što svakako treba spriječiti ranijim planiranjem i širenjem građevinskog područja uvažavajući podatke o kvaliteti zemljišta. Obzirom na dugogodišnju upotrebu tla u poljoprivredne svrhe, i postupno smanjivanje plodnosti tala zbog njihove iscrpljenosti, pribjegava se upotrebi sve većih količina umjetnih gnojiva i zaštitnih sredstava, kako bi se analogno tome dobilo iste ili veće količine prinosa u odnosu na prošlu godinu, ali bez odgovarajućeg nadzora u primjeni.

Herbicidi, primijenjeni na poljoprivrednu površinu, kišom se unose u tlo gdje se najveći dio veže fizikalno-kemijskim procesima na apsorpcijski kompleks krute faze, dio se zadrži u plinovitoj, a dio koji biljka može apsorbirati, u tekućoj fazi tla. Proces prelaska iz jedne u drugu fazu je reverzibilan i ovisi o tipu tla, klimi i mikrobiološkoj aktivnosti. S obzirom na. polovični vijek razgradnje, pesticide dijelimo u tri skupine:

o neperzistentne, kojima polovični vijek razgradnje traje manje od 30 dana,

25

o umjereno perzistenlne, kojima polovični vijek razgradnje traje od 30 do 99 dana, o perzistcntne s polovičnim vijekom razgradnje dužim od 100 dana, a predstavljaju

najveću opasnost.

Program istraživanja za ocjenu stanja ugroženosti tla. pesticidima mora uzeti u obzir: - utrošak aktivne tvari pesticida po jedinici površine - broj tretiranja tijekom

vegetacije, - fizikalno-kemijska, toksikološka i ekotoksikološka svojstva aktivne tvari i

preparata, - tip tla (sadržaj organske tvari i čestica gline), - vremenske prilike. Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva izdaje dozvole za

uvoz i promet ovih tvari i gotovih preparata. Na ispiranje nitrata utječe usjev, trajanje razdoblja između dva usjeva (ispiranje nitrata

najveće je na površinama bez usjeva), vremenskim prilikama, načinu obrade tla, a najviše količina i vrsta apliciranog gnojiva. Najveće je ispiranje nitrata tijekom jeseni i zime kada su oborine veće od evaporacije, a usvajanje putem biljaka svedeno na minimum.

Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima

(Narodne novine 15/ 92) zabranjeno je korištenje gnojovke : - na području izloženom velikom riziku od onečišćenja - na poljoprivrednom tlu zasićenom vodom, pokrivenom snijegom i smrznutom

poljoprivrednom tlu, uz vodotoke do 10 m udaljenosti, uz vode stajačice do 70 m udaljenosti i na. vodozaštitnom području.

Za područje županije ne postoje podaci o količinama i načinu primjene navedenih sredstava, tako da bi bilo potrebno u suradnji s mjerodavnim tijelima i službama uspostaviti odgovarajući nadzor.

4. POSTUPANJE S OTPADOM

U Republici Hrvatskoj je 1996. godine donesen Pravilnik o vrstama otpada, koji je osigurao točno razvrstavanje i nadzor otpada. Osnovna svrha podjele otpada je praćenje tijeka otpada, što je jedna od najvažnijih i prioritetnih mjera u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom.

Otpad se razvrstava prema svojstvu i mjestu nastanka. Prema mjestu nastanka i načinu sakupljanja razlikuje se:

− Komunalni otpad − Industrijski otpad

Komunalni otpad nastaje u kućanstvu, komunalnim djelatnostima (čišćenje i

održavanje javnih površina, tržnica), u privredi (uredi ), ustanovama (škole ) itd. Komunalni otpad pretežno obuhvaća kruti otpad, koji se organizirano sakuplja i zbrinjava u okviru komunalnih djelatnosti. To je otpad koji se zbog svojih svojstava može zbrinjavati bez

26

posebne pred obrade odnosno pripreme. Za gospodarenje komunalnim otpadom odgovorne su županija, općine i gradovi.

Ovisno o načinu sakupljanja i organizacije komunalne djelatnost, određene su slijedeće vrste komunalnog otpada:

− Kućni otpad − Glomazni otpad − Otpad sa javnih površina − Otpad iz privrede, ustanova i usluga, sličan kućnom otpadu Industrijski otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu,

ustanovama i uslužnim djelatnostima, a po količini, sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Industrijski otpad sastoji se od velikog broja različitih otpadnih tvari koje su određene u Katalogu otpada. Zavisno od tehnološkog procesa mijenja se i sastav otpadnih tvari u industrijskom otpadu.

Za postupanje sa industrijskim otpadom odgovoran je njegov vlasnik-proizvođač, koji mora ili u okviru vlastitih postrojenja osigurati njegovo sigurno- propisno zbrinjavanje, ili mora preko ovlaštenog odstranjivača (sakupljača i obrađivača) osigurati njegovo zbrinjavanje. U nedostatku postrojenja za zbrinjavanje, proizvođač otpada je dužan svoj otpad skladištiti, dok se ne osigura odgovarajuće zbrinjavanje.

Po svojstvima razlikujemo: − Opasni otpad − Inertni otpad

Opasni otpad je utvrđen dodacima I, II i III Zakona o ratifikaciji konvencije o

nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju ( NN-međunarodni ugovori 3/94).Opasni otpad sadrži tvari koje imaju jedno od slijedećih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nagrizanje, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom.

Taj otpad se zbog svoje štetnosti i potencijalne opasnosti mora posebno nadzirati i to od mjesta nastanka do mjesta konačnog odlaganja, uključujući monitoring samog mjesta privremenog ili trajnog odlaganja.

U Republici Hrvatskoj prihvaćena je međunarodna konvencija za nadziranje toka opasnog otpada-Baselska konvencija.

U opasan otpad ubraja se i bolnički infektivni otpad, tj. otpad iz zdravstvenih ustanova. Opasni otpad mora se sakupljati, skladištiti i prevoziti odvojeno od drugih vrsta otpada i međusobno se ne smije miješati.

Zakonom o otpadu određeno je da se postupanje s opasnim otpadom smatra djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku. Vlada Republike Hrvatske osigurava provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom utvrđenih Strategijom gospodarenja otpadom. Kriterij i smjernice za određivanje lokacija građevina za skladištenje, obrađivanje ili odlaganje opasnog otpada određuje se Strategijom zaštite okoliša i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske.

Radioaktivni otpad podliježe posebnim propisima(međunarodni i nacionalni propisi), pa je često izuzet iz kataloga opasnog otpada.

27

Inertni otpad je otpad koji uopće ne sadrži ili sadrži malo tvari koje podliježu fizikalnoj, kemijskoj i biološkoj razgradnji pa ne ugrožavaju okoliš. 4.1. Komunalni otpad

U odnosu na suvremena iskustva u postupanju s otpadom na području županije prisutno je veliko zaostajanje. Nema niti jednog naselja koje nema problema u postupanju s otpadom. Nazočni su slijedeći problemi:

- Cijelo područje županije nije pokriveno organiziranim i redovitim sustavom sakupljanja otpada

- Nema dovoljno opreme i vozila za organizaciju cjelovitog i sigurnog sustava sakupljanja otpada

- Postojeća odlagališta otpada ne zadovoljavaju niti minimalne uvjete za korištenje - Veliki je broj nenadziranih odlagališta, koje treba obuhvatiti programom sanacije - Nema dovoljnog nadzora toka otpada - Nema odgovornih i međusobnih koordiniranih aktivnosti u postupanju s otpadom

Slika br. 1. Pokrivenost odvozom otpada na području županije

U svim jedinicama lokalne samouprave postoji želja za rješavanje ove problematike, a posebno nakon zakonski određenog roka za sanaciju postojećih odlagališta, ali aktivnosti su ograničene nedostatkom financijskih sredstava.

ČAĐAVICA

PITOMAČA

BUKOVICA

SLATINA

SOPJE

GRADINA

ŠPIŠIĆ

VIROVITICA

BUKOVICA

VOĆIN

NOVA

MIKLEUŠ

ČAČINCI

CRNAC

ZDENCI

ORAHOVICA

POKRIVENOST ODVOZA OTPADA

POTPUNA

DJELOMIČNA

NIJE POKRIVENO

SUHOPOLJE

LUKAČ

28

Osobito je nazočan problem postupanja s industrijskim i opasnim otpadom, koji još uvijek završavaju na lokalnim «divljim» odlagalištima otpada, što ukazuje na činjenicu da odlagališta nisu kategorizirana, pa niti posjeduju odgovarajuće dozvole.

Organizirano sakupljanje komunalnog otpada vrši se preko komunalnih tvrtki: Flora Vtc doo Virovitica, Komrad doo Slatina, Papuk doo Orahovica i Komunalno Pitomača doo Pitomača.

Godišnja količina sakupljenog komunalnog otpada prikazana je u tablici.

Tablica br 17. Godišnja količina sakupljenog komunalnog otpada

rb sakupljač komunalnog otpada

količina sakupljenog komunalnog otpada (t)

1-3 mj 4-6 mj 7-9 mj 10-12 mj 1. Flora Vtc doo 4515 5610 6100 5850 2. Komrad doo 4416 4592 4022 4269 3. Papuk doo 400 462 390 400 4. Komunalno doo 450 550 550 500

Ukupna količina 9781 11 214 11 062 11 019 Izvor podataka: KEO, 2003. godina

Preko ovlaštenih sakupljača godišnje se prikupi 43 076 tona komunalnog otpada (za 2003. god)

Otpad se odlaže na četiri odlagališta. Niti na jednom odlagalištu ne provodi se zaštita podzemnih voda, procjedne vode se ne prikupljaju, a niti se provodi otplinjavanje odlagališta (osim djelomično na odlagalištu otpada u Virovitici).

U jedinicama lokalnih samouprava gdje se otpad organizirano ne sakuplja, fizičke osobe samoinicijativno otpad odvoze na lokalna odlagališta.

Položaj odlagališta u odnosu na naselja je različit, uglavnom odlagališta su uz sama naselja na minimalnim udaljenostima. U Virovitici odlagalište je udaljeno oko 1,5 km od centra grada. Nerijetko su smještena u vodozaštitnim zonama, na poplavnim područjima uz Dravu, na rubovima šuma i drugim neuvjetnim mjestima.

Na velikim odlagalištima poseban problem je popunjenost prostora otpadnim materijalom. (Virovitica, Slatina).

Sakupljanje korisnog otpada-sekundarnih sirovina, tek je u začetku, a pojedini subjekti (Empos, Metalna galanterija, Unijapapir i Obnova d.o.o. u stečaju ) svojim aktivnostima pridonose provođenju zakona u oblast recikliranja tj. ponovnog korištenja pojedinih vrsta otpada. Korisni otpad sakuplja se u Virovitici i Slatini (spremnici za papir i staklo). Još uvijek nije riješen problem plasmana prikupljenih sekundarnih sirovina, jer u konačnici većina prikupljenog korisnog otpada ipak završi na postojećim odlagalištima

Glomazni otpad zbrinjava se samo u gradovima ( Virovitici dva puta godišnje, Slatini i

Orahovici jedanput mjesečno),a u ostalim mjestima sve je prepušteno osobnoj inicijativi. Problematika sakupljanja i odlaganja otpada vrlo je velika i nije joj se pridavala

potrebna važnost. Veliki broj odlagališta je u neposrednoj blizini naselja i vodozaštitnih područja sa nerazriješenim imovinsko-pravnim odnosima, stoga je potrebno uložiti mnogo aktivnosti, kako bi lokacije odlaganja otpada bile uređene skladno važećim zakonskim odredbama.

29

U narednim godinama još više će se potencirati problematika otpada i problemi vezani za zaštitu okoliša .Zato je potrebno što prije utjecati na promjenu postojećeg stanja, u smislu sanacije postojećih odlagališta i usvajanja programa cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

Do 1996. godine na području županije nisu provedena nikakva ispitivanja sastava, niti su postojali podaci o količini otpada. Nije postojala osnovna evidencija toka otpada, što treba predstavljati prioritetni zadatak. u budućnosti. Jedino za komunalni otpad moglo se temeljem podataka iz komunalnih tvrtki procijeniti količine i morfološki sastav otpada. Tablica br. 18. Zbirni pregled količina komunalnog otpada

općina/grad broj stanovnika broj domaćinstava godišnja količina

otpada Virovitica 22 618 7 743 20 770 tona Slatina 14 819 4 946 17 299 tona Orahovica 5792 2019 1652 tone Pitomača 10 465 3 435 2050 tona Špišić Bukovica 4 733 1 548 500 m3

Lukač 4 276 1 393 500-700 m3

Gradina 4 485 1 476 190 tona Suhopolje 7 524 2 629 8.000 tona Sopje 2 750 882 7.920 m3

Voćin 2 421 656 - Čađavica 2 394 924 3.011 m3

Nova Bukovica 2 096 755 7.000-9.000 m3

Mikleuš 1 701 559 - Čačinci 3 308 1 174 250 tona Crnac 1 772 661 110 tona Zdenci 2 235 778 180 tona

Izvor podataka: Anketa, listopad, 2001. godina

Podaci iz tablice br. 10. temeljeni su isključivo na odgovorima iz ankete, koja je provedena u listopadu 2001. godine i na temelju procjena količina otpada prema broju stanovnika tekuće godine.

Sukladno odredbama Zakona o otpadu, županije, gradovi i općine, dužne su osigurati

provođenje mjera za postupanje sa komunalnim otpadom. Kako bi se utvrdilo kako se ove mjere provode, zatraženi su podaci od jedinica lokalne samouprave i komunalnih tvrtki na području županije. Grad Virovitica

Grad Virovitica prema današnjem ustroju lokalne samouprave i uprave, osim užeg područja, obuhvaća 10 naselja. Broj stanovnika na tom području je 22.618 Odvoz otpada organiziran je u svim naseljima grada Virovitice: Čemernica, Golo Brdo, Korija, Milanovac, Podgorje, Požari, Rezovac, Rezovačke Krčevine, Sveti Đurađ i Virovitica. Prikupljanje otpada vrši komunalno poduzeće Flora Vtc d.o.o. Sakupljanje otpada obavlja se jedanput u tjednu, u različitim tipovima spremnika za otpad i PVC vrećama.

30

Sastav otpada zavisi o standardu stanovništva, tipu naselja, higijenskoj svijesti stanovništva i čitavom nizu ostalih čimbenika. Prosječan sastav komunalnog otpada je slijedeći: papir, karton, tekstil, koža i kosti, vegetabilni ostaci, plastika, guma, drvo, staklo, metali, građevinski otpad itd. Udio pojedinih sastojaka teško je procijeniti, budući da se nikada nije vršila selekcija i analiza prikupljenog otpada.

Računa se da je ukupna količina otpada odložena na gradskom odlagalištu u 2003. godini oko 9 851 tona. (6 581 t komunalnog i 3 270 t industrijskog otpada).

Specifična količina komunalnog otpada koja se stvara na području grada Virovitice po stanovniku iznosi 0,776 kg/st/dan.

Grad Virovitica tijekom 1998. i 1999. godine postavio je spremnike za prikupljanje otpada koji se može ponovo upotrijebiti-reciklirati.

Budući da u strukturi komunalnog otpada, papir sudjeluje sa oko 25%, njegovo efikasno iskorištavanje postaje logičan cilj, čije ostvarenje zahtijeva sudjelovanje široke javnosti. Na području grada ukupno je postavljeno 15 spremnika za papir. Njihovo pražnjenje vrši «Obnova u stečaju d.o.o.» dva puta mjesečno.

Pri svakom pražnjenju prikupi se oko 2-2,5 tone starog papira. Suvremena svjetska iskustva za zbrinjavanje otpada, pokazuju da je potrebno sve više

staklenog otpada sortirati i izdvojeno sakupljati. Na taj se način stakleni otpad odgovarajućom obradom može povratno iskoristiti. Na području grada postavljeno je 15 spremnika za staklo volumena 1,7 m3. Pražnjenje spremnika vrši «Unijanova», koja staklo odvozi u Stražu. U 2002. godini prikupljeno je 22.250 kg stakla

Organizirano prikupljanje metalnog otpada ne vrši se, nego je sve prepušteno vlastitoj inicijativi. Uglavnom veliki pravni subjekti dio metalnog otpada zbrinjavaju preko tvrtke «Obnova u stečaju d.o.o.» Osijek.

Izrađena je Studija utjecaja na okoliš za sanaciju postojećeg odlagališta otpada sa nastavkom odlaganja otpada na postojećoj lokaciji u periodu od pet do sedam godina, dok se konačno ne riješi nova lokacija odlagališta komunalnog otpada.

Grad Slatina

Grad Slatina osim užeg područja obuhvaća još 13 naselja. Broj stanovnika na tom području je 14.819 Organiziranim odvozom otpada obuhvaćeno je 13.345 stanovnika, odnosno 4.305 domaćinstava. Odvoz otpada vrši se četiri puta mjesečno u prvoj zoni, i dva puta mjesečno u drugoj zoni.

Prikupljanje i odvoz otpada vrši komunalna tvrtka «Komrad d.o.o.» Slatina.

Sastav komunalnog otpada je slijedeći: papir, karton, staklo, plastika, guma metal, građevinski otpad, vegetabilni ostaci itd. Udio pojedinih sastojaka nije poznat, budući da se nikada nije radila selekcija i procjena prikupljenog otpada.

Na odlagalište osim komunalnog otpada odlaže se i industrijski otpad, bez ikakve evidencije, kao i otpad iz zdravstvenih i veterinarskih djelatnosti, što je u suprotnosti sa svim načelima zaštite okoliša

Odlagalište otpada nalazi se u neposrednoj blizini prigradskog naselja Radosavci, a smješteno je zapadno od grada Slatine i to neposredno uz državnu cestu D-34 Slatina-Hum. Odlagalište je u funkciji oko 25 godina. Površina je oko 2,20 ha, a zemljište se nalazi u vlasništvu «Biotica» d.o.o. Višnjica.

31

Dnevno se na odlagalište odvozi oko 96 m3 različitog otpada. Za sanaciju navedenog odlagališta pripremljena je projektna dokumentacija i građevna dozvola, a radovi se planiraju u razdoblju 2004/05. godine. Grad Orahovica

Grad Orahovica osim užeg područja obuhvaća još 13 naselja. Odvozom otpada obuhvaćeno je 10 260 stanovnika. što je znatno više u odnosu na broj stanovnika i broj domaćinstava grada Orahovice, jer komunalna tvrtka «Papuk», koja vrši sakupljanje i odvoz otpada svoje usluge pruža i drugim susjednim općinama ( Zdenci, Čačinci).

Naselja koja su obuhvaćena odvozom otpada su: grad Orahovica, Bijeljevina

Orahovačka, Crkvari, Donja Pištana, Dolci, Duzluk, Karlovac Feričanački, Nova Jošava, Stara Jošava, Šumeđe, Čačinci, Zdenci, Bankovci i Duga Međa.

Odvoz otpada iz Grada Orahovice vrši komunalna tvrtka «Papuk d.o.o.» Orahovica.

jedanput tjedno, a iz ostalih mjesta dva puta mjesečno.

Postojeće odlagalište otpada nalazi se na lokaciji «Tuk», stotinjak metara uz državnu cestu D-2 . Odlagalište ima svu potrebnu dokumentaciju i radi se na njegovom uređenju sukladno zakonskim odredbama. I Popis službenih odlagališta Tablica br 19. Popis službenih odlagališta komunalnog otpada

općina/grad

kčbr.

organizi-rani odvoz

otpada

sanacija provedena

Virovitica 4326, i 4334, k.o. Virovitica da izrađena SUO za sanaciju

Slatina Radosavci 1091, 1092, 1955, i 2075 k.o. Sladojevci

da u tijeku

Orahovica Tuk 2331/6, 2331/5 k.o. Orahovica da da Pitomača Klisa 777, 779, 780, 8812/1, 812/2, 813,

816/1 i 811 k.o.Pitomača i k.o. Otrovanec djelomično ne

Lukač Veliko Polje 749/1 k.o.Budrovac da da Gradina Đolta 1077 k. o. Bačevac da da Zdenci Tuk 2331/6, 2331/5 k. o. Orahovica da - Mikleuš Mikleuš 940/1

Borik 839/330 Četekovac 1503/1 Balinci 1344

ne ne

Crnac Crnac 1311 k.o. Crnac da da Čađavica Čađavica 942/4

Starin-Šaševo 305/1, 305/2 Vraneševci 505/2, 505/3 Noskovci-Nosk.Dubrava 722 Čađavački Lug-Ilmin Dvor 1429/6 D. Bazje-Zvonimirovac 490/5

ne ne

32

Voćin Dobrići 1321 k.o. Kometnik 207/1, 208/2, 209/2 k.o. Sekulinci

ne ne

Suhopolje Lepirovac 1471 k. o. Suhopolje da ne Nova Bukovica Lužanjak 46371, 464712, 13, 15, 16,

25,26,27 k.o. Nova Bukovica Nive 681/639 k.o. Miljevci Bara 853/4 k.o. Dobrović Lazinac 461/4 k.o. Donja Bukovica

ne ne

Špišić Bukovica

Lozan 473 k.o. Lozan Bušetina 648 k.o. Bušetina Špišić Bukovica 1372 i 1382 k.o. Šp. Bukovica

ne

da djelomično

Sopje Čačinci Tuk 2331/5 2331/6 k.o. Orahovica da - Napomena: Navedena službena odlagališta otpada vode se kao «divlja odlagališta», jer nemaju potrebnu dokumentaciju, iznimno neka imaju Odluke općinskog tijela za odlaganje otpada na navedenoj lokaciji. Jedino odlagališta otpada u Gradu Virovitici, Slatini i Orahovici imaju ili su u fazi ishođenja potrebne dokumentacije za legalizaciju postojećih odlagališta koja bi imala sve zakonski određene uvjete. II Popis divljih odlagališta Tablica br. 20. Popis divljih odlagališta

općina/grad

kčbr

Virovitica Golo Brdo 3950/3 i 4016/1 k.o. Virovitica Jasenaš 1133/34 k.o. Jasenaš Jasenaški put 8085 k.o. Virovitica Virovitica, Lička ul. 2143/9 i 2143/10 k.o. Viroviti. Rezovac 1339 k.o. Rezovac

Slatina 941 k.o. Medinci 732 k.o. Donji Meljani 382/1 k.o. Bistrica 1922 k.o. Sladojevci

Pitomača 43/4,5,6 k.o. Velika Črešnjevica 43/4,5,6 k.o. Mala Črešnjevica 443/39 k.o. Dinjevac 7853/41 i 42 k.o. Križnica 245/2 i 286/1 k.o. Grabrovnica 793/55 k.o. Stari Gradac

Špišić Bukovica Lukač nema Gradina nema Suhopolje Sirak 17 k. o. Suhopolje

Rijeka 1348 k.o. Cabuna Mandinac 1374 k.o. Cabuna Majola 506 k. o. Orešac

33

Greda 1117 i Naknada 1307 k. o. Zvonimirovo Naudovac 406 k. o. Naudovac Jugovo Polje 75 k.o. Jugovo polje Doline 1479 k.o. Gačište Dakino Brdo 1612 k. o. Pčelić Vodice 4282 i 4283 k. o. Pepelane

Sopje Čađavica nema podataka Nova Bukovica službena su ujedno i divlja odlagališta Mikleuš službena su ujedno i divlja odlagališta Orahovica oko svakog naselja-kčbr nepoznate Zdenci Duga Međa 2854 i 2856 k.o. Orahovica

Duga Međa 1219 k.o. Zdenci Zdenci 924/3 818 k.o. Zdenci Bankovci 1194/2 k.o. Zdenci Slavonske Bare 277/1 292/2 k.o. Bare Zokov Gaj 1863/2 1957 k. o. Zdenci Kutovi 232 k.o. Kutovi Donje Predrijevo 253 k.o. Donje Predrijevo

Voćin Bokane 75/2 76 i 79 k.o. Bokane Ćeralije 1084 k.o. Ćeralije

Čačinci nema Crnac nema

Odlagalište otpada značajan je izvor onečišćenja okoliša, zato je važno utvrditi karakteristike postojećih lokacija. Isto tako potrebno je što prije usvojiti opredjeljenje o temeljnom principu rješavanja problematike zbrinjavanja komunalnog otpada, na temelju kojeg se detaljno može razraditi koncept i njegova buduća etapna realizacija, jer pojedine lokalne sredine rješavaju vlastite probleme ne uvažavajući dugoročne principe zaštite okoliša i suvremenog gospodarenja otpadom.

Posebno je potrebno naglasiti da postoji zakonska obaveza provođenja mjera postupanja s komunalnim otpadom do 1. siječnja 2005. godine. Zato su gradovi i općine dužni prema zakonu, krenuti u sređivanje stanja na svom području u smislu sanacije «divljih» odlagališta.

Prema Prostornom planu županije procesi sanacije bi se trebali odvijati u nekoliko faza.

Prva faza sanacije podrazumijeva formiranje jednog odlagališta u svakoj općini, čime bi se broj nekontroliranih odlagališta, kojih ima preko stotinu, sveo na manji broj.

U drugoj fazi broj odlagališta predviđeno je smanjiti na pet: Virovitica, Slatina, Orahovica, Pitomača i Voćin.

Prema Zakonu o otpadu otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti (papir, staklo, plastika, metal, tekstil….) mora se odvojeno sakupljati i skladištiti, do predaje ovlaštenom sakupljaču ili obrađivaču, koji će ga iskoristiti kao sekundarnu sirovinu. Ovim načinom smanjuje se količina odloženog otpada na odlagalištima, i provodi se mjera izbjegavanja nastajanja otpada, što je još jedna zakonska obveza.

34

Pri sanaciji postojećih odlagališta, treba izbjegavati nepovoljne utjecaje na okoliš, a kod sanacije velikih odlagališta treba napraviti procjenu utjecaja na okoliš, sukladno Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN59/00.)

4.2. Industrijski otpad

Podaci o industrijskom otpadu dobiveni su iz Ureda državne uprave Virovitičko-

podravske županije – Službe za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša u Virovitici, koja vodi Katastar emisija o okoliš. Katastar je uspostavljen i vodi se od 1996. godine, a podatke redovito dostavlja oko pedeset pravnih subjekata na području županije.

Značajan faktor za procjenu količine otpada je godišnji porast količine otpada. Nakon

2006. godine očekuje se pad nastanka otpada uslijed planskog uvođenja obaveznog selektivnog načina prikupljanja otpada i recikliranja (papir, staklo, metal i plastika). Uvođenje čistije proizvodnje termičkog i biološkog načina obrade otpada, također će smanjiti količine otpada, tako da će relativno mala količina otpada završavati na odlagalištima otpada.

Sukladno odrednicama iz Zakona o otpadu, županija osigurava provođenje mjera postupanja s industrijskim, inertnim, ambalažnim, električnim, elektronskim otpadom, kao i starim otpadnim vozilima i gumama.

U rujnu 2004.godine na inicijativu županije izrađena je stručna podloga za odabir najpovoljnije lokacije centralnog županijskog odlagališta na kome će se zbrinjavati i ova vrsta otpada.

Prema Zakonu o otpadu proizvođači industrijskog otpada dužni su voditi očevidnik s podacima o vrsti, količini, mjestu nastanka, načinu i mjestu skladištenja, obrađivanja i odlaganja otpada. Takve očevidnike većina pravnih subjekata vodi pod imenom Prijavni list za proizvođača industrijskog otpada, na kojima se ispisuju traženi podaci za Katastar emisija u okoliš.

Prema podacima Katastra emisija u okoliš koji vodi županijska Služba za zaštitu okoliša i prostorno uređenje u 2003. godini, količina industrijskog otpada je oko 189 278,868 tona, a od toga je obrađeno oko 149 723,863 tona, a ostatak je završio na odlagalištu komunalnog otpada. Pod obradom se podrazumijeva otpad koji se ponovo iskoristi u procesu proizvodnje (ponovna destilacija, impregnacija, termička obrada, upotreba otpada kao energenta ).

Sukladno granama industrije zastupljen je specifični otpad. Zastupljenost pojedinih vrsta otpada prikazan je u tablici.

35

Tablica br 21. Vrste industrijskog otpada koje proizvode gospodarski subjekti na području županije

Ime gosp. subjekta Vrsta otpada Kataloški broj otpada

Količina otpada u tonama

Postojeći način zbrinjavanja

Preporučeni način zbrinjavanja

Opeco d.d.

Virovitica

Otpad kod proizvodnje opeka

160199

101200

150101

0

75

0,48

odlagalište Kondicioniranje-odlaganje

Rapid d.d.

Virovitica

Otpiljci i strugotine željeza, ljevački pijesak

100902

120101

160205

080108

120101

080199

30

0,1

0,1

0

0,2

0,2

Odlagalište Kondicioniranje-odlaganje

Trgocentar d.d.

Virovitica

Ambalaža od papira

150101 1,5 Unijapapir-Osijek recikliranje

Poljopromet dd

Virovitica

Otpad od prerade žitarica

150101

200106

020300

0,8

0

29,8

odlaganje odlaganje

Viržinija d.d.

Virovitica

Otpad od prerade duhana

020399

150101

138,76

49,50

odlaganje odlaganje

Tvin d.d.

Virovitica

Otpad od drvenih ploča, furnir, otpad od boja i lakova

170407

150101

100199

030199

030101

200111

080108

080108

030102

080499

030103

0

1,85

195

1670

23,30

0,4

0,3

0

1800

2,8

1211

odlagalište Termička obrada, kondicioniranje i odlaganje

Gaj Voćin Otpad od drvenih ploča, furnir i otpad od boja i lakova

030103

100199

0,35

0,25

odlagalište Termička obrada

Kalinić K+J

Virovitica

otpad od prerade mesa

020203 5,2 sakupljač kafilerija

Grgačić

Pitomača

otpad od prerade mesa

020203 8,3 sakupljač kafilerija

Vitreks d.d-

Virovitica

Strugotine željeza,kora drveta

030301

100103

120101

75

10

0,1

odlagalište Kondicionoranje-odlaganje

Tvornica šećera

Virovitica

Otpad od isp. repe, papir i karton

020499

020402

020401

150101

200106

5

0

0

1,5

0

odlagalište Odlagalište i recikliranje

36

Gaj d.d.

Slatina

Otpad od drvenih ploča, furnir i otpad od boja i lakova

030103

100199

150101

120101

1400

0,85

0,95

0,60

odlagalište Termička obrada, kondicioniranje i odlaganje

Klasje d.d.

Slatina

Otpad od prerade žitarica

020103 6 odlagalište odlagalište

Agroduhan doo.

Slatina

Otpad od prerade duhana

020300

150101

160205

122

1

0,5

odlagalište odlagalište

Slatinka d.d.

Slatina

Ambalaža od papira i kartona

150101 2,62 Unijapapir-Osijek recikliranje

Marinada doo

Slatina

Otpad od prerade ribe i povrća

020103

150101

150107

60

1,2

0

odlagalište Kondicioniranjei odlaganje

Farma Senkovac Otpad od pripremanja i prerade mesa

020106

020102

150101

020202

33291

84,70

0,78

169,6

Agroproteinka-Sesvet. Kralje.

kafilerija

IGM Radlovac

Orahovica

Građevinski otpad 160103 0,375 Odlagalište i navoz na stare putove

Kondicioniranje i odlaganje

KIO d.d.

Orahovica

Otpad iz keramičke industrije

200101

150102

160205

160199

190804

190805

2,3

0,15

2,4

0,03

12

15

Odlagalište komunalnog otpada

Odlagalište

Poljop. dobro Gradina otpad od poljopr. 020103

020106

6,5

225

odlagalište Kondicioniranje,

Biološka obrada

odlaganje

Niskogradnja doo

Virovitica

cestogradnja 160103

160199

0

5

PP Orahovica Otpad iz poljoprivrede

200102

200101

200101

020301

200101

020202

020202

0,5

1,98

0,64

203,72

1,02

37

9

Odlagalište komunalnog otpada i ovlašteni sakupljač

Kondicioniranje,

Biološka obrada

odlaganje

Vulkanizer Aradi

Virovitica

vulkanizacija guma

160103 0,35 odlaganje termička obrada

Interprodukt Pitomača klaonički otpad 020102 156,3 sakupljač kafilerija

Agroservis remont doo

Virovitica

otpadna ulja 160199 0,3 skladištenje term. obrada

Servis Fišer

Slatina

otpadna ulja 160199 0,1 sakupljač term. obrada

37

Čazmatrans PJ Slatina otpadna ulja 160199 3,39 sakupljač term obrada

Izvor podataka: KEO, 2003. godina

Industrijski otpad uskladišten je u tvrtkama uglavnom nepropisno, na otvorenom prostoru, na neodgovarajućim podlogama, često izložen atmosferskim utjecajima, što pridonosi onečišćenju tla i općenito cijelog okoliša.

Proizvođači otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, dužni su otpad razvrstavati na mjestu nastanka, odvojeno sakupljati po vrstama i osigurati uvjete skladištenja za očuvanje kakvoće u svrhu ponovne obrade.

4.3. Opasni otpad, otpad iz zdravstvenih ustanova i otpad animalnog porijekla

U praksi ovaj otpad često se naziva toksični, rizični ili teški otpad. Opasni otpad se zbog svoje štetnosti i potencijalne opasnosti mora posebno nadzirati i to od mjesta nastanka do mjesta konačnog zbrinjavanja.

Opasni otpad je onaj otpad koji ima jednu od slijedećih karakteristika opasnih za zdravlje ljudi i okoliš: zapaljivost, ekspozivnost, korozivnost, toksičnost, infektivnost.

Radioaktivni otpad ne pripada ovoj skupini otpada, nego on podliježe posebnim propisima.

Razvoj industrije uvjetovao je da na području županije postoji znatna količina opasnog otpada. Prema podacima katastra emisija u okoliš 2003. godini evidentirano je 556,684 tone opasnog otpada. U tablici br. 22. prikazane su količine i vrste opasnog otpada, kojeg su proizveli pravni subjekti na području županije u jednom tromjesečju 2003. godine.

Tablica br 22. Vrste opasnog otpada koje nastaju u gospodarskim subjektima u Virovitici.

Pravni subjekt Vrsta otpada Kataloški broj otpada

Količina otpada (t)

Način zbrinjavanja

Čazmatrans PJ Virovitica

Otpadana ulja 130202 130600 160600

1,052 0,250 0,025

Uskladišteno

Čazmatrans PJ Slatona Otpadana ulja 130200 130600 160600

0,5 0,01 0,1

IGM Radlovac Otpadna ulja 130200 1,5 Uskladišteno Opeco d.d. Virovitica Otpadno ulje 130203 0,18 Podmazivanje

lančanika Ciglana Sladojevci Otpadno ulje 130203

160601 0,5

0,14 Podmazivanje

lančanika Rapid d.d. Virovitica Otpadno ulje, boje 130200

0,1 Ukladišteno i

odlagalište KIO d.d. Orahovica Otpadno ulje 130107

160600 1,2

0,02 Uskladišteno

Niskogradnja Virovitica

Otpadno ulje 130203 0,25 Uskladišteno

Opća bolnica Virovitica Infektivni otpad 180103 5,8 uskladišteno Županijski dom

zdravlja Infektivni otpad 180100 0,3 Odlagalište

HŽ-održ. pruge otpad od zaštite drveta 030200 113,75 privr. odlag. HEP d.d. Virovitica Kondezatorske baterije 130200

130601 160601

0,76 0,1 0,2

Na razini HEP-a RH

38

PP Orahovica Otpadno ulje, ambal. Poljop. Zašt. Sredstava

130203 020105 130203 130601 020105 130203 020105

0,80 0,06 0,12 0,04 0,12 0,16 0,06

Uskladišteno

PG Lukač Otpadno ulje, ambal. Poljop. Zaštitnih

sredstava

130203 020119 200119

2,30 uskladišteno

Poljoprivreda Gradina Otpadana ulja, ambal. Poljop. Zaštitnih

sredstava

020105 130200

0,01 4,9

Uskladišteno

Šumarija Virovitica Otpadna ulja 130202 0,1 Uskladišteno Šumatrans Slatina Otpadna ulja 130502

130601 130203

0,7 1,42 0,7

Uskladišteno

Mustač Commerce Vtc Otpadna ulja 130200 0,75 Uskladišteno Diba doo Suhopolje Otpadna ulja

ambal. poljop. zaštitnih sredstava

130200 020105

0,33 0,72

Uskladišteno

Agroservis Virovitica

Otpadna ulja

130200

0,2

Uskladišteno

HAK Virovitica Otpadna ulja 130202 0,2 Uskladišteno Viržinija Virovitica Otpadna ulja 130203

0,75 Uskladišteno

Servis Fišer otpadna ulja 130200 1,1 Uskladišteno Pintarić-servis Vtc otpadna ulja 130200 0,74 Uskladišteno Tvin d.d. Virovitica Otpadna ulja, boje i

lakovi 130107 130203

0,15 0,39

Uskladišteno i odlagalište

Gaj d.d. Slatina Otpadna ulja, boje i lakovi

080100 130203

0,8 0,6

Uskladišteno i odlagalište

Gaj Voćin doo Otpadna ulja, boje i lakovi

080100 130203

0,13 0,2

Tvornica šećera Virovitica

Otpadna ulja 130202

11,00

Ovlašteni sakupljač

Izvor podataka: KEO, 2003.godina

Na području županije evidentirane su slijedeće vrste opasnog otpada:

− Infektivni otpad koji nastaje u zdravstvenoj skrbi ljudi i životinja − Otpadna mineralna ulja, neprikladna za prvobitnu namjenu − Otpadna ulja, mješavine ulja, emulzije − Otpad od površinske obrade metala i plastike − Otpad od boja i lakova − Ambalaža od poljoprivrednih zaštitnih sredstava − Kondezatorske baterije sa PCB i PCT

Sve navedene kategorije otpada se sakupljaju i skladište u proizvodnom krugu, uglavnom na neodgovarajućim mjestima, bez evidencije o vrsti otpada i količini, a ne rijetko završavaju i na odlagalištima komunalnog otpada, što može imati neprocjenjive štete za ljudsko zdravlje i okoliš (onečišćenje tla, podzemnih voda).

39

Samo mali broj pravnih subjekata prikupljeni otpad, odlaže u odgovarajuće spremnike, koji su propisno označeni i smješteni na uvjetna mjesta, do njihovog preuzimanja od ovlaštenih sakupljača.

Uspješno gospodarenje opasnim otpadom zahtijeva izgradnju i uspostavu cjelovitog sustava, koji će obuhvatiti sve uključene subjekte-od proizvođača otpada do nadležnih državnih službi, i definirati odnose među njima, ovlasti i odgovornosti.

Pri odabiru postupka prikladnog za zbrinjavanje, treba poći od osnovnih principa- prvo ispitati mogućnosti regeneracije, zatim recikliranja ili neke druge oporabe. Ako to nije moguće, tek onda treba ispitati mogućnost trajnog zbrinjavanja otpada.

Porastom opće ekološke svijesti i donošenjem brojnih novih zakonskih akata iz područja zaštite okoliša tijekom 1994. i 1995. godine (Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o otpadu, Zakon o zaštiti zraka) stvoreni su preduvjeti za izgradnju pravog pristupa u gospodarenju otpadom, posebno opasnim otpadom, ali još uvijek postoje osnovni problemi jer:

− nema mehanizma za financiranje djelatnosti postupanja s opasnim otpadom − nema dovoljan broj postrojenja za konačnu obradu opasnog otpada − nema ekološki prihvatljivog odlagališta za opasni otpad − javlja se jaki otpor javnosti spram svakog objekta za obradu, preradu i odlaganje − postoji veliki broj divljih odlagališta gdje se odlaže opasni otpad − veliki dio tekućeg opasnog otpada ispušta se izravno u kanalizaciju, a da uopće

nije prepoznat taj otpad kao opasni otpad

Rješavanje tih problema zahtijeva promjenu dosadašnjeg odnosa i izgradnju cjelovitog sustava gospodarenja opasnim otpadom.

Danas postoje velike mogućnosti za smanjivanje količine opasnog otpada tijekom proizvodnog procesa zahvaljujući tehničkim unapređenjima, o čemu treba sustavno obavještavati proizvođače opasnog otpada.

Proizvođači koji žele primijeniti projekte čistije proizvodnje (smanjivanje količine opasnog otpada na mjestu nastanka), moraju biti upućeni u gospodarske i financijske prednosti takvih projekata i izgledima na uspjeh pri njihovoj provedbi. Uz poznavanje tehničkih mogućnosti vlastite procesne opreme, proizvođači opasnog otpada moraju biti upoznati s uspjesima drugih tvrtki istog ili sličnog proizvodnog programa u primjeni čistije proizvodnje i s postojećim zakonodavstvom.

Ove informacije potrebne su osobama koje brinu o postupanju s otpadom radi prihvaćanja i odabira tehnoloških rješenja koja će dati zadovoljavajuće rezultate uz najniži utrošak financijskih sredstava.

Zakonom o otpadu, određeno je da se postupanje s opasnim otpadom smatra djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku.

Vlada Republike Hrvatske osigurava provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom, utvrđenim Strategijom gospodarenja otpadom. Kriterij i smjernice za određivanje lokacija građevina za skladištenje, obrađivanje ili odlaganje opasnog otpada određuju se Strategijom gospodarenja otpadom, Strategijom zaštite okoliša i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske.

40

Prema Strategiji prostornog uređenja RH, na prostoru Virovitičko-podravske županije predviđaju se prikupljališta u Virovitici, Slatini, Orahovici, Pitomači i eventualno u Voćinu. Skladištenje opasnog otpada predviđeno je u Virovitici.

Do donošenja odgovarajućih programa i njihove realizacije, opasni otpad treba sakupljati i privremeno skladištiti sukladno odrednicama Zakona o otpadu, a trajno zbrinjavati samo putem ovlaštenih sakupljača i obrađivača, koji imaju odobrenja od odgovarajućih državnih institucija, za obavljanje tih djelatnosti.

Otpad iz zdravstvenih ustanova

Otpad iz zdravstvenih ustanova pripada gotovo uvijek u grupu opasnog otpada.

Neodgovorno postupanje s ovim otpadom ugrožava zdravlje zdravstvenih djelatnika, pacijenata i šireg pučanstva, ako u konačnici završi na odlagalištima otpada.

Gospodarenje otpadom iz zdravstvenih ustanova, mora biti planirano tako da eliminacija bude brza i sigurna, što uključuje selekciju otpada, siguran transport smjerovima koji se ne sijeku dopremom čistog materijala i sigurnu i potpunu eliminaciju otpada iz ustanova.

Istraživanja pokazuju da otpad iz zdravstvenih ustanova nije opasan, ako se eliminira planski i trajno, i ako se poštuju osnovna higijenska i tehnička načela.

Racionalno gospodarenje otpadom iz zdravstvenih ustanova podrazumijeva i primjernu edukaciju osoblja zdravstvenih ustanova, kao edukativno djelovanje prema pacijentima, jer većina otpada iz zdravstvenih ustanova može se zbrinuti u okviru cjelovitog gospodarenja ukupnim otpadom.

Svakodnevno napredovanje medicine uvjetovalo je povećanje količine, i vrste zdravstvenog otpada, koji se još uvijek, unatoč donesenim Propisima ne zbrinjava na pravilan i za ljude i okoliš ne škodljiv način.

Budući da se radi o opasnom otpadu, nužno je poštivati stroge kriterije evidencije i nadzora ove vrste otpada, od mjesta nastanka do mjesta konačnog zbrinjavanja.

Do 1997. godine nije se vodila evidencija o vrsti, količini i načinu zbrinjavanja otpada iz zdravstvenih ustanova na području županije. (Opća bolnica Virovitica, Domovi zdravlja i Opće ambulante, Stomatološke ambulante) Donošenjem Pravilnika o vrstama otpada i Pravilnika o katastru emisija u okoliš, podaci se tromjesečno dostavljaju u županijsku Službu za zaštitu okoliša i prostorno uređenje. U evidenciji određeni su podaci o proizvođaču otpada (bolnica, dom zdravlja, ambulanta), vrsti, količini i stanju otpada, sakupljanju i prijevozu otpada i konačnom zbrinjavanju otpada.

Evidentirane su tri vrste otpada u zdravstvenim ustanovama:

− neinfektivan otpad, koji nije opasan i koji po sastavu je sličan komunalnom otpadu − infektivan otpad, karakterističan je za zdravstvene ustanove,(tamponi, zavoji, gaze,

oštri predmeti, patološki materijal). To je vrsta otpada koja zahtjeva specifičnu predobradu tj. obradu.

− opasni otpad, koji nije zarazan, ali se zbog opasnosti za zdravlje ljudi i okoliš ne smije zbrinjavati zajedno sa komunalnim otpadom (lijekovi, kemikalije) i zahtjeva posebnu obradu.

41

Količine i zastupljenost svake kategorije otpada varira zavisno od veličine i opremljenosti pojedine zdravstvene ustanove na području županije, kao i području gravitacije pučanstva (broju pacijenata). Tablica br. 23. Vrste zdravstvenog otpada koje produciraju pojedini odjeli Opće bolnice u Virovitici

VRSTA ZDRAVSTVENOG OTPADA IZVOR-MJESTO

NASTANKA OTPADA

NEINF. OT.SL. KOM.

INF. OTPAD

OŠTRI PRED-METI

RADIO AKT. OTPA

D

KEM. OTPA

D

STARI LIJE- KOVI

NAČIN

SKLADIŠTENJA I ZBRINJAVANJA

1. OPĆA BOLNICA

SKLADIŠTENJE

- KIRUŠKI ODJEL + + + - - + U KRUGU BOLNICE

- INTERNI ODJEL + + + - - + - OČNI ODJEL + + + - - + SKLADIŠTENJE - ORL + + + - - + GINEKOLOGIJA + + + - - + - PEDIJATRIJA + + + - - + - NEUROLOGIJA + + + - - + - TBC + + + - - + KONDICIONIRANJE - ZARAZNI ODJEL + + + - - + - ODLAGALIŠTE - PATOL. I CITOL + + + - + + - RADIOLOGIJA + - - + + - 2. DOM ZDRAVLJA KONDICIONIRANJE - VIROVITICA + + + - - + - ODLAGALIŠTE - SLATINA + + + - - + - ORAHOVICA + + + - - + 3. AMBULANTE + + + - - + KONDICIONIRANJE

- ODLAGALIŠTE 4. LABORATORIJ + + + - + - KONDICIONIRANJE

- ODLAGALIŠTE 1. ZAVOD ZA JAVNO

ZDRAVSTVO + + + - + + KONDICIONIRANJE

- ODLAGALIŠTE Izvor podataka: Evidencija Opće bolnice Virovitica

Analizom i obradom podataka vidljivo je da nastaje i infektivan i neinfektivan otpad, postoji samo razlika u vrsti i količini. Glavninu otpada čini otpad iz Opće bolnice, pri čemu se izdvaja Odjel kirurgije i Odjel ginekologije, s obzirom na vrste djelatnosti koje pokriva (operativni zahvati).

Na mjestu nastanka otpada vrši se selekcija (odvajanje) otpada: metalni otpad (igle, skalpeli…), plastika (šprice, infuzijski i transfuzijski sistemi, PVC vrećice, folije), staklo (infuzijske boce i boce krvnih derivata) i ostalo (gaze, zavoji, tupferi, pelene….).

Tako odvojeni otpad odlaže se u PVC vreće i skladišti se u bolničkom krugu.

Postojeće skladište je djelimično natkriveno, sa spremnicima koji su označeni natpisom «Opasni otpad», kapacitet skladišta nije primjeren količini otpada koja se svakodnevno odlaže.

Prema podacima županijske Službe za zaštitu okoliša i prostorno uređenje koja vodi katastar emisija u okoliš, tromjesečna količina otpada iz zdravstvenih ustanova je 18,03 tone. Podaci se odnose na 2003 godinu, uzevši u obzir da sve zdravstvene ustanove nisu redovito dostavljale podatke u nadležnu županijsku službu. (domovi zdravlja, ambulante, ljekarne i ordinacije u privatnom vlasništvu).

Razmatranjem problematike oko zbrinjavanja otpada iz zdravstvenih ustanova započeto je 1996. godine, jer do tada ovaj je otpad završavao na odlagalištu komunalnog

42

otpada, koje se u Virovitici nalazi u drugoj vodozaštitnoj zoni i time predstavlja veliku ekološku prijetnju postojećem vodocrpilištu i okolišu općenito.

Županijska inspekcija zaštite okoliša iste godine izdaje rješenje komunalnom poduzeću o zabrani preuzimanja i odvoženja otpada iz zdravstvenih ustanova na području grada Virovitice, kako bi se onemogućilo daljnje odlaganje ove vrste otpada na postojećem odlagalištu.

Sukladno poduzetim mjerama inspekcije, Opća bolnica Virovitica traži ponudu o nabavci postrojenja za spaljivanje otpada, ali budući da se radi o velikoj investiciji koju prati nedostatak sredstava, odustaje se od nabavke termičkog postrojenja i sklapa se ugovor sa tadašnjom spalionicom otpada «PUTO» Zagreb, koja preuzima i zbrinjava infektivni otpad u svojim postrojenjima u Zagrebu. Ovaj ugovor od zdravstvenih ustanova na području županije potpisuje kasnije i Dom zdravlja Virovitica.

Do raskida ugovora dolazi 2002. godine kada izbija požar na postrojenju “Puta” koji tada prestaje sa svojim uslugama zbrinjavanja opasnog otpada na području Republike Hrvatske.

Nakon toga opasni otpad iz Opće bolnice Virovitica i Doma zdravlja skladišti se u krugu bolnice do konačnog zbrinjavanja, koje nije riješeno.

Dio dezinficiranog otpada i otpad iz domova zdravlja i dalje se zbrinjava odlaganjem zajedno sa komunalnim otpadom na postojećem odlagalištu, iako su analize pokazale da je termička obrada jedini sigurni način zbrinjavanja ove vrste otpada.

Otpad iz općinskih ambulanata bez prethodne pred obrade završava na lokalnim odlagalištima, što predstavlja veliku ekološku opasnost, kao i opasnost za tamošnje pučanstvo.

Stari lijekovi, čiji veći dio čine pošiljke iz donacija za vrijeme rata, već godinama su uskladišteni u centralnoj bolničkoj ljekarni, budući da nisu za upotrebu. Procjenjuje se da se radi o količini oko tisuću kilograma. Čeka se naputak Ministarstva zdravstva o načinu i mjestu zbrinjavanja, kao i financiranju cijelog projekta, budući da se radi o vrlo osjetljivoj vrsti otpada, koja traži posebne mjere zaštite pri trajnom zbrinjavanju.

Otpad animalnog porijekla Animalni otpad je otpad životinjskog porijekla, ali on nije obuhvaćen Zakonom o otpadu, već Zakonom o veterinarstvu i Pravilnikom o načinu postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla te o njihovom uništavanju (NN 24/03). Po navedenom Pravilniku ova vrsta otpada se zbrinjava jedino spaljivanjem u posebnim građevinama, a samo u iznimnim slučajevima, zakapanjem ili bacanjem u jamu za tu namjenu. Animalani otpad nije do sada adekvatno zbrinjavan ili skladišten na prostoru županije. Veći i odgovorniji proizvođači ovog otpada plaćali su transport otpada u jedinu kafileriju na području Republike Hrvatske „Agroproteinka“ u Sesvetskom Kraljevcu, gdje se do pojave bolesti GSE-a ova vrsta otpada prerađivala u mesno-koštano brašno, kasnije spaljivala, dok manji proizvođači i manje savjesni, otpad su odbacivali u prirodu. Donošenjem Naredbe o zabrani uporabe proteina životinjskog podrijetla u prehrani životinja, zabranjeno je korištenje mesno-koštanog brašna zbog sprečavanja širenja bolesti „kravljeg ludila“, goveđe spongiformne encefalopatije. Velike količine ovog brašna nakon toga su

43

spaljene u u Tvornici cementa „Koromačno“. Kafilerija „Agroproteinka“ u Sesvetskom Kraljevcu je jedino postrojenje za termičku obradu/utilizaciju otpada životinjskog podrijetla otvorenog tipa u našoj zemlji. Za životinjski otpad koji se nelegalno odloži, inspekcije nalaze vlasnike i prema inspekcijskom nalogu moraju ga o svom trošku otpremiti na spaljivanje u Sesvetski Kraljevac, a ujedno moraju i platiti prkršajnu kaznu. Ukoliko je počinitelj nepoznat trošak ide na račun jedinice lokalne samouprave. Jedinice lokalne samouprave ili proizvođači takvog otpada morali bi investirati u sanitarna sabirališta/skladišta za privremeno čuvanja otpada koji traže znatne troškove izgradnje. Stanje bi bilo znatno bolje kada bi se izgradilo barem nekoliko prihvatilišta otpada ovog tipa u županiji, jer Sesvetski Kraljevac zbog malog kapaciteta ne može odmah primiti i obraditi ogromne količine otpada sa područja cijele države. U suprotnom nije moguće spriječiti nekontrolirano odlaganje ovog otpada na divljim odlagalištima, koja mogu biti izvor zaraza i širenja neugodnih mirisa.

5. STANJE NA PODRUČJU ZAŠTITE PRIRODE Temeljem Zakona o zaštiti prirode, sve županije u Republici Hrvatskoj koje imaju na svom području dijelove prirode upisane u Upisniku zaštićenih prirodnih vrijednosti, moraju osnovati Javne ustanove koje će upravljati tim zaštićenim područjima. Županijska skupština Virovitičko-podravske županije osnovala je Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području županije, na svojoj 7.sjednici održanoj 12. ožujka 2002. godine. Javna ustanova započela je aktivno sa radom krajem 2003. godine, do kada su pripremljeni svi potrebni akti za njeno djelovanje (Odluka o osnivanju, Statut, Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada). Javnom ustanovom upravlja upravno vijeće, a njen zadatak je zaštita, promicanje i održavanje zaštićenih dijelova prirode na području županije. Virovitičko-podravska županija jedna je od bogatijih županija u Republici Hrvatskoj po svojim krajobraznim vrijednostima, što pokazuje i brojka od petnaest zaštićenih područja koje se nalaze u Upisniku zaštićenih prirodnih vrijednosti koje vodi Ministarstvo kulture. Najznačajniji dio zaštićenih prirodnih vrijednosti nalazi se na području koje pokriva Papučko gorje. Upravo zato osnovana je Javna ustanova Park prirode Papuk, sa sjedištem u Voćinu. Na području koje pokriva Park prirode Papuk nalaze se zaštićeni dijelovi koji su na popisu Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Virovitičko-podravske županije, ali se po Zakonu o zaštiti prirode nalaze pod zaštitom i nadzorom Javne ustanove Parka prirode Papuk. U svibnju 2004. godine Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode izradila je Katalog zaštićenih prirodnih vrijednosti na području Virovitičko-podravske županije. Dokumenti koji su se koristili za izradu Kataloga su Rješenja i Odluke o proglašenju zaštite koja se nalaze u Upisniku u ministarstvu kao i kartografske dokumentacije, Prostorni plan

44

županije, Prostorni plan uređenja općine Pitomača, Prostorni planovi bivših općina Virovitica, Slatina i Orahovica. Temeljem Zakona o zaštiti prirode na području županije zaštićeno je 15 lokaliteta.

1. Park prirode-Park prirode Papuk 2. Posebni rezervat-Šumske vegetacije, Sekulinačke planine 3. Park šuma-Park šuma Jankovac 4. Spomenik prirode-geološki, Rupnica 5. Spomenik parkovne arhitekture-Park u Virovitici, Park u Suhopolju, Park u Slatini,

Park u Voćinu, skupina stabala-u Noskovačkoj Dubravi, drvored jablana kod Cabune, mamutovac u Slatini

6. Značajni krajobrazi-Križnica, Širinski otok, Močvarno stanište Vir, Jelkuš Drvored jablana kod Cabune je uslijed fiziološke dozrelosti i opasnosti za ljude morao biti uklonjen i biti će predložen za brisanje iz Upisnika. Prema Prostornom planu županije neka područja su predložena za zaštitu (tzv. evidentirani dijelovi prirode) i nakon utvrđivanja činjeničkih stanja, moguće je pokrenuti postupak zaštite i njih predložiti za upis u Upisnik zaštićenih dijelova prirode. Izradom Kataloga i uspostavom Katastra zaštićenih dijelova prirode na području županije Javna ustanova će lakše moći provoditi planove i programe upravljanja, zaštite, održavanja i promicanja prirodne baštine koja će biti osnova za pokretanje ekološkog i ruralnog turizma u županiji. Inspekcija zaštite prirode je od 1. siječnja 2004. godine u sastavu Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode, Odjela za pravne i inspekcijske poslove. a područje Virovitičko-podravske županije je u nadležnosti inspektora sa sjedištem u Varaždinu. III PROVOĐENJE ZAŠTITE OKOLIŠA U jedinicama lokalne samouprave Virovitičko-podravske županije postupno se stvaraju i osiguravaju bolje organizacijsko-financijske pretpostavke za djelovanje u smislu provođenja zaštite okoliša. Izdvajanje i namjenski utrošak određenih financijskih sredstava za namjene zaštite okoliša odražava intenzitet nastojanja učinkovitog provođenja sanacijskih, planskih, regulacijskih, normativnih i drugih mjera zaštite okoliša. Poboljšanju stanja zaštite okoliša doprinijet će i izgradnja sanitarnog odlagališta komunalnog otpada za cijelu županiju, kao i privremenih prikupljališta otpada, uvođenje i primjena naprednijih mjera postupanja/gospodarenja otpadom, pridržavanje mjera zaštite zraka, zaštite voda i tla koje su određene u Programu zaštite okoliša Virovitičko-podravske županije, koji je donesen u prosincu 2003. godine.

1. PROVOĐENJE NADZORA Upravni nadzor nad primjenom Zakona o zaštiti okoliša i propisa donesenih na temelju njega provodi Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Uprava za

45

inspekcijske poslove obavlja inspekcijski nadzor u području prostornog uređenja, zaštite okoliša, gradnje nad poslovima koje obavljaju nadležna tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne samouprave. uprava u svom inspekcijskom nadzoru rješava upravne stvari, priprema odgovore na predstavke i pritužbe građana u odnosu na rad i postupanje inspekcije, obavlja poslove u svezi s izvršenjem inspekcijskih rješenja, prati i nadzire provedbu mjera za unapređenje zakonitosti iz djelokruga Ministarstva i dr. Inspekcija zaštite okoliša u Virovitici pripada Upravi za inspekcijske poslove-Područna jedinica Odjel inspekcijskog nadzora u Bjelovaru za područje Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske županije. Podaci o radu inspekcije zaštite okoliša nisu dostavljeni, ( broj provedenih nadzora, broj izdanih rješenja, broj pokrenutih prekršajnih prijava itd), unatoč zahtjevu koji je poslan i inspekciji i nadležnom Ministarstvu. Inspekcija zaštite prirode je od 1. siječnja 2004. godine u sastavu Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode, Odjela za pravne i inspekcijske poslove. Na poslovima zaštite prirode radi 11 inspektora, a područje Virovitičko-podravske županije je u nadležnosti inspektora sa sjedištem u Varaždinu. Prema informacijama iz Javne ustanove za zaštićene dijelove prirode nije obavljen niti jedan nadzor na području naše županije. Sanitarna inspekcija djeluje u okviru Odsjeka za rad, zdravstvo i socijalnu skrb Ureda državne uprave Virovitičko-podravske županije. Na području županije djeluje 4 sanitarna inspektora. Između ostalih poslova njihova dužnost je pratiti nadzor nad proizvodnjom i prometom hrane i predmeta opće uporabe, vode za piće i građevinama/uređajima za opskrbu vodom za piće, nadzor nad otpadnim vodama, a isto tako nadzor nad sprečavanjem i suzbijanjem zaraznih bolesti, nadzor provođenja mjera protiv buke i dr.

2. MONITORING OKOLIŠA Monitoring okoliša je osnovni preduvjet učinkovite i smislene zaštite okoliša. Nepoznavanje početnog (nultog) stanja-prije određenog zahvata, prije izgradnje objekta ili djelovanja industrije, nije moguće utvrditi da li se trebaju ili ne poduzimati određene preventivne ili sanacijske mjere u smislu mijenjanja tehnologije procesa, načina izvođenja zahvata, uvjeta i okolnosti pod kojima se obavljaju zahvati i sl. Ono što se mjeri nedovoljno je, a bez tehnoloških i ljudskih kapaciteta (opremljenost laboratorija) da se sustavno obavlja detaljan i multidisciplinarni pregled stanja okoliša i da se podaci potom integriraju i interpretiraju, nema osnove za vođenje suvisle politike zaštite okoliša. U Virovitičko-podravskoj županiji je samo djelomični, nedovoljno kontinuirani program praćenja kvalitete površinskih voda, nešto kvalitetnije i kontinuiranije prati se kvaliteta podzemnih voda u svrhu kontrole ispravnosti vode za piće, oko registriranih izvorišta (Virovitica, Slatina i Orahovica). Monitoring tla i zraka što se tiče potencijalnog onečišćenja gotovo i ne postoji. Nadzor poštivanja standarda obavljaju nadležne inspekcijske službe, međutim, budući da malo gdje ima istraživanja stanja okoliša, nema ni mnogo mogućnosti nadzora standarda, a sankcijske mjere zbog toga rijetko se propisuju. Ukoliko su podaci nadzornih službi

46

nekorišteni za potrebe planiranja i procjene stanja okoliša u sredini gdje se obavljao nadzor, postaju sami sebi svrhom, a to nije dobro. Povremena, nepotpuna i diskontinuirana praćenja stanja okoliša daju nepotpunu i često puta iskrivljenu sliku stanja pojedinih dijelova okoliša i zato se ne mogu smatrati kvalitetnim i upotrebljivim podacima. Podaci dobiveni monitorigom ne služe samo za ocjenu stanja okoliša, već ih je moguće iskoristiti i kao informaciju koja doprinosi očuvanju zdravlja, života, imovine, prirodnog i kulturnog naslijeđa, za procjenu suša, poplava, šumskih požara i prikazu stanja u slučaju ekoloških nesreća. (prema smjernicama Nacionalne strategije i plana djelovanja za okoliš, 2002.).

3. ZAHVATI U OKOLIŠU I PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ Prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00, 136/04), utvrđuju se postupci i aktivnosti koji imaju ili mogu imati negativne posljedice na okoliš, te se utvrđuju mjere za njihovo sprečavanje i smanjivanje. Osim za zahvate navedene u Popisu zahvata za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš koji je sastavni dio navedenog Pravilnika, procjena utjecaja na okoliš potrebna je i za rekonstrukciju zahvata ukoliko procjena utjecaja nije bila provedena, a povećava se površina, veličina, proizvodnja ili snaga postrojenja, mijenja tehnološki postupak ili pogonski energent. Osim zahvata iz Popisa PUO određena je obveza provođenja PUO za neke zahvate i u Prostornom planu županije. Prema Prostornom planu županije PUO obavezna je za. objekte od važnosti za županiju, a to su svi kamenolomi, eksploatacije pijeska, šljunka, nafte i plina, bez obzira na eksploatacijske količine, građevine za obranu od poplava, građevine za zaštitu cesta i željezničkih pruga, retencije i akumulacije, regionalni vodoopskrbni sustav Slavonska Podravina i sva izvorišta voda. PUO potrebna je i za uklanjanje ili prestanak rada zahvata navedenih Popisom iz Pravilnika za koje nije proveden postupak PUO. Prema evidenciji koju vodi Županijski zavod za prostorno uređenje, izrađene su slijedeće Studije utjecaja na okoliš za područje županije:

• SUO akumulacije Javorica • SUO novog i postojećeg pogona KIO Orahovica • SUO retencijske pregrade s ispusnim kanalom i pozajmištem materijala u slivu potoka

Meterov jarak kod Špišić Bukovice • SUO odlagališta otpada I kategorije u Virovitici • SUO odlagališta otpada za područje grada Slatine • SUO ciljanog sadržaja za eksploataciju u proširenom eksplatacijskom polju građevinskog

pijeska «Prodorina» • SUO ciljanog sadržaja za rekonstrukciju i dopunu tehnološke opreme u šećerani Virovitica • SUO izmještanje trase ceste D-2 (zaobilaznica Slatine) • SUO obilaznice Medinaca • SUO desetak peradnjaka u privatnom vlasništvu na području Slatine i Špišić Bukovice • SUO betonare «Nikola doo» Lukač

47

4. AKCIDENTI Na temelju čl. 42. Zakona o zaštiti okoliša (NN 82/94, 128/99), Vlada RH je donijela Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99, 12/01) koji se odnosi na moguće ekološke nesreće ili izvanredne događaje koji mogu ugroziti okoliš i izazvati opasnosti za život i zdravlje ljudi. Planom intervencija su utvrđene vrste rizika i opasnosti, subjekti zaduženi za provedbu Plana, postupak i mjere za ublaživanje i uklanjanje neposrednih posljedica izazvanih izvanrednim događajem, osposobljavanje i vježbe za provedbu Plana i način usaglašavanja s interventnim mjerama. Na temelju Plana intervencija, Županijska skupština osnovala je Županijski ekostožer i imenovala njegove članove, čiji je zadatak donošenje odluka o primjeni Plana za područje Virovitičko-podravske županije, procjena rizika i opasnosti i procjena štete od nastalog izvanrednog događaja, izvješćivanje javnosti i drugih mjera. Prema Planu intervencija pravne i fizičke osobe koje proizvode, skladište, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima, naftom i njenim derivatima dužne si izraditi Operativne planove intervencija u zaštiti okoliša, ako količina te opasne tvari je jednaka ili veća od 1% granične količine (D=3) za tu opasnu tvar. Ukupno je zaprimljen 21 Operativni plan od fizičkih i pravnih osoba sa područja županije u Službu za prostorno uređenje zaštitu okoliša i graditeljstvo. Djelatnik koji je bio zadužen za obavljanje poslova stručnog suradnika za zaštitu okoliša dao je sporazumni raskid radnog odnosa, tako da se trenutno nema saznanja u konačni broj obveznika izrade ovog plana. Planovi intervencija nisu stručno ocjenjeni, jer stručno povjerenstvo za njihovo vrednovanje, nije se sastalo. Tablica br. 24. Izrađeni Operativni planovi po tvrtkama sa područja županije

ime tvrtke lokacija djelatnost vrsta opsne tvari količina Viržinija dd Virovitica duhanska ind. naftini derivati različite kol. na

više lokacija HŠ-šumarija Vtc

Virovitica naftini derivati

INA-benzinske postaje

Virovitica Slatina, Mikleuš, Voćin Čađavica

uslužna djelatnost naftini derivati

količine zavise o kapacitetima pojedinih rezervoara

Klasje dd Slatina prehrambena ind lož ulje Opeco dd Virovitica ind. građevnog

materijala naftini derivati 5 000 kg

Tvin dd Virovitica drvna industrija boje, lakovi, ljepila naftini derivati

Duhan dd Slatina duhanska ind. naftini derivati 200 000 litara Gaj dd Slatina drvna industrija boje, lakovi, ljepila

naftini derivati

HEP Virovitica naftini derivati 20 000 litara Poljoprivreda Suhopolje dd

Suhopolje poljoprivredna djelatnost

naftini derivati pesticidi, fungicidi

30 000 litara 1 000 litara

KIO dd Orahovica keramička ind. emulzije za glazurne prevlake

48

Ceste d.d. Bjelovar

Cestarija Virovitica, Cestarija Slatina

naftini derivati zavisno od vel-ičine rezervoa-ra na pojedi-nim lokacijama

HŠ-Zoljan Slatina naftini derivati PLINACRO Transport –Pod-

avina i Slavonija Cijevni transport plina

zemni plin O,75-4,8 t

Golubić doo Gradina Benzinska crpka naftini derivati 94 000 l Interpetrol dd Turanovac benzinska crpka naftini derivati Tvornica šećera Vtc d.d. u stečaju

Virovitica prehrambena industrija

soda antipjenušavci kloridna kisel. NaOH formalin sulfatna kiselina ulja i maziva mazut

139 t 64 t 30 t 30 t 32-64 t 145 t prema potrebi 7450 m3

IGM dd Sladojevci ind. građevnog materijala

naftini derivati 8 500 litara

Duhanprodukt dd

Pitomača naftini derivati 100 000 litara

Virkom doo Virovitica vodocrpilište klor-plinoviti 300 kg Radlovac IGM

Orahovica ind. građevnog. materijala

amonijev nitrat acetilen kisik gorivo D-2

500 kg 150 kg 100 kg 50 000 kg

Izvor podataka: Zavod za prostorno uređenje, 2002. godina Plan intervencija u zaštiti okoliša za područje županije, napravljen je u sklopu Programa zaštite okoliša, na temelju prispjelih Operativnih planova intervencija fizičkih i pravnih osoba sa područja županije. Budući da svi obveznici izrade Operativnih planova nisu iste dostavili, a stručno povjerenstvo za njihovu ocjenu nije se sastalo, napravljeni Županijski plan intervencija u zaštiti okoliša, morat će se doraditi i kao takav dostaviti na mišljenje tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu okoliša. Nakon pozitivnog mišljenja plan se upućuje na donošenje Županijskoj skupštini. Prema saznanju inspekcije zaštite okoliša na području županije bile su slijedeće intervencije uzrokovane akcidentnim situacijama:

• U srpnju 2003. godine zajedno sa vodopravnom inspekcijom napravljen je nadzor radi pomora ribe na rijeci Dravi, kod Križnice. Utvrđeno je da je do pomora ribe došlo uslijed visokih temperatura i povećane organske produkcije.

• 5. veljače 2004. godine na izlasku iz grada Virovitice u smjeru Pitomače, na

državnoj cesti D-2, u prometnoj nezgodi prevrnula se cisterna sa 400 l goriva, ali pravovremenom intervencijom spriječeno je istjecanje njenog sadržaja u okoliš

• 21. srpnja 2004. došlo je do požara uskladištenih auto guma u poslovnom prostoru

tvrtke «ACC doo» u Virovitici

49

Za pretpostaviti je da je bilo akcidenata čiji počinitelji nisu bili poznati, a inspekcija nije dobila dojavu o takvim nesrećama. Pravna ili fizička osoba koja svojim djelovanjem ili propustom prouzroči onečišćenje okoliša dužna je bez odgađanja poduzeti mjere utvrđene planom intervencija zaštite okoliša. Ona, isto tako podmiruje sve troškove u svezi poduzimanja mjera za uklanjanje opasnosti onečišćenja u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša i drugim propisima. Dužna je također, bez odgađanja obavijestiti inspektora zaštite okoliša ili drugog nadležnog inspektora o riziku ili opasnosti za okoliš, a isto tako i javnost o nastalom onečišćenju i zaštitnim mjerama koje je potrebno poduzeti. 5. KATASTAR EMISIJA U OKOLIŠ- KEO Zakonom o zaštiti okoliša (NN 82/94, 128/99) utvrđena je obveza uspostave katastra onečišćavanja okoliša kao skupa podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš. Katastar emisija u okoliš sastoji se od Katastra o otpadu, prema čl. 19. Zakona o otpadu (NN 34/95), Katastra emisija u zrak, prema čl. 27. Zakona o zaštiti zraka (NN48/95) i Katastra emisija u vode, prema čl. 115. Zakona o vodama (NN107/95). Katastar onečišćavanja okoliša, odnosno katastar emisija u okoliš (skraćeno KEO), vodi se u Uredu državne uprave Virovitičko-podravske županije, Službi za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša. Obvezni sadržaj, metodologija i način vođenja katastra, način i rokovi prikupljanja i dostavljanja podataka, propisani su Pravilnikom o katastru emisija u okoliš (NN36/96). Nakon provedene edukacije i upoznavanjem s programskom opremom, rad na prikupljanju podataka za KEO započeo je polovicom 1999. godine. Problemi koji se javljaju kod uspostave baze podataka u našoj županiji su slijedeći.

• mnogo pravnih i fizičkih osoba koji kao onečišćivači imaju obvezu dostavljati podatke u KEO, a nisu evidentirani i ne dostavljaju podatke na propisanim obrascima

• upoznavanje zakonskih propisa, pravilno popunjavanje propisanih obrazaca i pravovremeno ispunjavanje i dostavljanje obrazaca, što oduzima dosta vremena zbog složenosti funkcioniranja pojedinih tvrtki

• nedovoljna brojnost i stručnost djelatnika u tvrtkama zaduženih za poslove zaštite okoliša

• financijska nestabilnost onečišćivača i poslovanje na «rubu preživljavanja» • otežani unos podataka i njihova obrada zbog manjkavosti i zastarjelosti programske

opreme

50

6. FINANCIRANJE ZAŠTITE OKOLIŠA Obveza financiranja zaštite okoliša predviđena je čl. 60. Zakona o zaštiti okoliša (NN82/94, 128/99). Po njemu se sredstva za ove namjene osiguravaju se u državnom proračunu, proračunu županije, i proračunima gradova i općina. Ulaganjem financijskih sredstava u poslove vezane za zaštitu okoliša ostvaruju se osnovna načela postavljena Zakonom o zaštiti okoliša: pribavljanje potrebne dokumentacije, sufinanciranje projekata zaštite okoliša, provođenje monitoringa nad pojedinim dijelovima zaštite okoliša, provođenje sanacijskih mjera, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora, zaštita i unapređenje stanja okoliša u skladu sa Strategijom i Programom zaštite okoliša. U proračunu županije tijekom 2000-2004. godine planirana i realizirana financijska sredstva namijenjena zaštiti okoliša prikazana su u slijedećoj tablici: Tablica br. 25. Izdvojena sredstva iz županijskog proračuna namijenjena zaštiti okoliša

GODINA 2000 2001 2002 2003 2004

Planirano 30 000,00 kn 0 kn 10 000,00 kn 176061,46 (rebalans) 30 000 ,00 kn

-postupanje s teh. otpadom 30 000,00 kn 0 kn 0 kn 0 kn

-sanacija u akcid. situacijama ako je počinitelj nepoznat

0 kn 0 kn 10 000,00 kn 0 kn 20 000 ,00 kn

-mjerenje emisija u okoliš o kn 0 kn 10 000,00 kn 503,45 kn 10 000, 00 kn

-izrada Programa zaštite okoliša i Plana

intervencija 175.558,00 kn

Realizirano 0 kn 0 kn 0 kn 176061,46 kn 0 kn Izvor podataka: Županijski proračun 2004. godina, Služba za javne financije Većina jedinica lokalne samouprave redovito godišnje izdvaja određena sredstva namijenjena zaštiti okoliša i to većinom za sanaciju divljih odlagališta otpada i deratizaciju. Iznos sredstava zavisi o veličini proračuna i tekućim-obveznim izdacima. Nešto drugačija situacija je u gradovima, gdje je i iznos predviđenih sredstava za zaštitu okoliša veći i predviđeni namjenski i u određene svrhe. Podaci su prikazani u tablici. (Podatke nisu dostavile slijedeće jedinice samouprave: Nova Bukovica i Čađavica)

51

Tablica br. 26. Izdaci jedinica lok. samouprave za zaštitu okoliša IZDACI ZA ZAŠTITU OKOLIŠA u kn

2004. god KAPITALNI TEKUĆI

naziv

grad/općina otpad zrak okoliš otpad zrak okoliš

ukupno kn

1. Virovitica sanacija odlagališta 3 000 000 kn

izgradnja retencionog bazena 35 967,16 kn

sanacija divljih odlagal. 5 000 kn

mjerenje kvalitete zraka 14 953,25 kn

rampa za prihvat otpadnih voda 10 000 kn

3 278 572,15 kn

zbrinjavanje staklene ambalaže 22 378,30 zbrinjavanje papira 6 303,44

uređenje kontejnerskih otoka 10 000 kn higijeničarska služba 5 000 kn deratizacija i dezinsekcija 168 970, 00

2. Pitomača 63 050, kn

25 000 88 050,00 kn

3. Gradina deratizacija 7 222, 40 kn

4. Mikleuš 11 903,00 kn 11 903 kn

5. Šp Bukovica 12 688,00 kn 12 688 kn

6. Slatina sanacija odlagališta 254 569,68

257 820,42 kn

1. 281 633,39 kn

7. Suhopolje sanacija odlagališta 350 000 kn

165 500, 00 kn

65 000 kn 580 000 kn

8. Crnac 75 000 kn 75 000 kn

9. Sopje 125 000 kn 35 000 kn 160 000 10. Voćin o kn o kn o kn o kn 11. Orahovica sanacija

odlagališta otpada 5 847 182

5 847 152,00 kn

12. Zdenci deratizacija 18 532 kn

18 532 kn

13. Lukač sanacija odlagališta otpada 12 974,70 kn

deratizacija 26 400,80 kn

39 375,50 kn

14. Čačinci deratizacija 65 120,00 kn

65 120 kn

Izvor podataka. Jedinice lokalne samouprave, podaci iz proračuna, 2004. godina

52

Za potrebe Javne ustanove za zaštićene dijelove prirode ukupno se godišnje u proračunu županije izdvaja 300 000 kuna. Sredstva su namijenjena za isplatu plaća djelatnicima, označavanju zaštićenih područja, izradu promidžbenih materijala i dr. budući je Javna ustanova neprofitabilna ustanova .

7. DOKUMENTACIJA ZAŠTITE OKOLIŠA 1. Prostorni plan županije, donesen 2000. godine, koji znatnim dijelom obuhvaća i

područje zaštite okoliša. (Zavod za prostorno uređenje) 2. Izvješće o stanju okoliša na području Virovitičko-podravske županije za period 1998. i

1999.- rujan 2000. (Ured državne uprave, Služba za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša)

3. Program cjelovitog sustava gospodarenja otpadom za područje Virovitičko-podravske županije, 2000. god. (Zavod za prostorno uređenje)

4. Izvješće o postupanje s otpadom za područje županije, 2002. godina (Inspekcija zaštite okoliša)

5. Izvješće o stanju u prostoru za 2003 i 2004 godinu 6. Program mjera za unapređenje stanja u prostoru 2005-2008 god. Izrada započela u

studenom 2004. godine. 7. Program zaštite okoliša, 2003. godina («Croming d.o.o.»)

Studije utjecaja na okoliš za pojedine zahvate u okolišu navedene su u poglavlju 3. Zahvati u okolišu i procjena utjecaja na okoliš. U narednom razdoblju slijedi dorada Plana intervencija u zaštiti okoliša za područje županije, koji se radi na temelju prispjelih Operativnih planova intervencija koje su trebale izraditi tvrtke na području županije. Do 1. siječnja 2005. prema čl. 15. Zakona o otpadu (NN 151/03) treba se izraditi Popis otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta, a do 1. listopada 2005. godine treba napraviti Plan sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta. Svi podaci o kvaliteti okoliša ma koliko bili «javnosti neprihvatljivi» su javni podatak koji treba biti dostupan svim zainteresiranim, osim u slučaju čl. 8. Zakona o pravu na pristup informacijama, a ne pridržavanje toga zakonski je kažnjiv postupak.

53

IV ZAKLJUČCI Iz cijelog Izvješća vidljivo je koliko je važno voditi kontinuirani i kvalitetan monitoring okoliša, planski sudjelovati u njegovom očuvanju i korištenju. Predlaže se slijedeće. Zrak

1. Jedinice lokalne samouprave trebale bi u svojim proračunima osigurati sredstva za praćenje kakvoće zraka na svom području za narednu godinu (2005.) i uspostavu područnih mreža za praćenje kakvoće zraka, ukoliko na njihovom području postoje onečišćivači koji utječu na kvalitetu zraka

Vode 1. Identificirati i zaštiti vodotoke koji su potencijalno ugroženi nekontroliranim

ispustima otpadnih voda (Hrvatske vode, KEO) 2. Na području cijelog vodonosnika odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda unutar i izvan

granica građevinskog područja riješiti zatvorenim sustavom odvodnje (distributeri, komunalne tvrtke zadužene za vodopskrbu i odvodnju)

3. Za naselja do njihovog uključenja u sustav odvodnje, dozvoliti upuštanje otpadnih voda u trodijelne nepropusne septičke jame, koje se moraju prazniti na za to predviđenim mjestima, gdje će biti podvrgnuta predtretmanu, kako bi se postigla određena kvaliteta za upuštanje u konačni recipijent (Ured državne uprave-Služba za izdavanje lokacijskih i građevnih dozvola)

Tlo 1. Obavezati Poljoprivredno savjetodavnu službu da kroz svoje djelovanje educira

stanovništvo-potrošače poljoprivrednih zaštitnih sredstava, o njihovoj odgovornoj upotrebi i skladištenju/uništenju navedenih sredstava

Otpad 1. Pojačati aktivnosti za realizaciju projekta centralnog županijskog odlagališta otpada

(županija) 2. Jedinice lokalne samouprave trebaju sanirati divlja odlagališta na svom području, u

zakonski predviđenom roku 3. Komunalne tvrtke i drugi sakupljači otpada (koncesionari), hitno moraju poduzeti

mjere za edukaciju građana radi selektivnog odvajanja otpada (staklo, papir, plastika, metal) i osigurati preuzimanje selektivno zbrinutog otpada od ovlaštenih tvrtki u svrhu smanjenja količine otpada namijenjenog zbrinjavanju na odlagalištu.

S obzirom da je uočen nedostatak razmjene informacija između županijskih tijela i jedinica lokalne samouprave, pozivaju se gradovi i općine na području županije, da dostavljaju podatke koji se od njih zatraže, kako bi buduća izvješća bila što konkretnija i da bi se određene negativne pojave mogle izbjeći i sanirati. Isto tako izvješće nije potpuno, budući da zatraženi podaci od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva-odjel za inspekcijske poslove, nije dostavio zatražene podatke.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

izradila: ravnateljica: Zlata Karlović, dipl. inž. bio. Jasna Baranjec-Keserica, dipl. inž. arh. stručni suradnik za zaštitu okoliša