jedinstvo u kristu - adventisti hrvatska · jedinstvo adama i eve bilo je ilustracija jedinstva...

1

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade

Listopad, studeni i prosinac 2018.

Jedinstvo u Kristu

2

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade — 4/2018.

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade priprema Odjel za crkvene sluæbeGeneralne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripremaju pod nad-zorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji su Ëlanovi konzultati-

vni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hrvatska;Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Prijevod s engle-skog: Tamara BabiÊ • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana –idara

• Tisak: Znaci vremena, Zagreb

www.adventisti.hr • www.znaci-vremena.com

Collegiate Quarterly — 4/2018 • Printed in Croatia

Sadræaj

1. Stvaranje i pad

2. Uzroci nejedinstva

3. Da svi jedno budu

4. KljuË za jedinstvo

5. Jedinstvo u prvoj Crkvi

6. Slike jedinstva

7. Kada doe do sukoba

8. Jedinstvo u vjeri

9. Najuvjerljiviji dokaz

10. Jedinstvo i naruπeni odnosi

11. Jedinstvo u bogosluæju

12. Crkvena organizacija i jedinstvo

13. KonaËna obnova jedinstva

3

»injenice o poukama iz BiblijePouke za ovo tromjeseËje govore o uËeniπtvu; kako se osposobljavati i usa-

vrπavati u posluπnosti i sluæbi Kristu te kako uspjeπno izvrπavati Njegov velikinalog. Svrha ovih pouka jest da mladim vjernicima AdventistiËke crkve stavi naraspolaganje korisno gradivo o meusobno povezanim temama o kojima Êe moÊiraspravljati svakog tjedna u okviru razreda subotnje πkole. Mnogi koji se sluæepoukama za odrasle smatraju da ovo gradivo dodatno obogaÊuje prouËavanjepouke i stavlja na raspolaganje misli koje mogu biti vrlo korisne za razmatranjei razgovor. Naime, rijeË je o istim biblijskim temama.

Smjernice za prouËavanje1. Dok prouËavaπ, traæi u molitvi da Sveti Duh pravilno usmjeri tvoje misli.

2. Biblijski tekstovi na kojima se temelji biblijska pouka za svaki tjedan pojav-ljuju se u odjeljku pouke LOGOS. »itaj te tekstove u cjelini prije prouËava-nja.

3. Biblijski tekstovi za svaki tjedan obiËno su podijeljeni u dijelove na strani-cama LOGOS. Kad budeπ prouËavao te dijelove, paæljivo proËitaj sve nave-dene biblijske tekstove prije nego πto prijeeπ na primjedbe ispod njih.

4. »itaj i prouËavaj ostale dijelove pouke iz perspektive koju si stekao vlastitimprouËavanjem biblijskih tekstova.

5. Imaj na umu svrhu svakog dijela biblijske pouke:

Uvod je zamiπljen da potakne tvoje zanimanje i usmjeri razmiπljanje natemu biblijske pouke.

Logos je usmjerivaË u izravnom prouËavanju biblijskih tekstova za svakitjedan.

SvjedoËanstvo iznosi perspektivu Duha proroπtva o temi koju prouËavamoodreenog tjedna.

Dokaz pristupa pitanjima koja je pouka pokrenula iz povijesnog, znanstve-nog, filozofskog i teoloπkog glediπta.

Primjena raspravlja o tome kako se sve zamiπljeno u pouci moæe primijenitiu svakodnevnom æivotu.

Miπljenje je osobno glediπte o pouci koje te treba pokrenuti na daljnje razmi-πljanje i razgovor.

Istraæivanje stavlja Ëitatelju na raspolaganje razne otvorene i stvaralaËkeputove za istraæivanje pouke za odreeni tjedan.

Biblijska pouka i CrkvaGeneralna konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve namijenila je i pre-

poruËila ovaj priruËnik za pojedinaËno i zajedniËko prouËavanje u subotnjoπkol-skim razredima mladih.

4

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Isusov æivot, Znaci vremena, 2014., poglavlja 70 i 71

Pouka 1

29. rujna—6. listopada 2018.

Stvaranje i pad

“Izvede ga van [Bog Abrama] i reËe: ‘Pogledaj na neboi zvijezde prebroj ako ih moæeπ prebrojiti.’ A onda doda:‘Toliko Êe biti tvoje potomstvo’. Abram povjerova Jahvi,i on mu to uraËuna u pravednost.” (Postanak 15,5.6)

5

Subota, 29. rujna

Jedinstvo sa svrhom

UVODPostanak 1,26

Na samom poËetku svega Bog je preko subote uveo upraviteljsku sluæbuuspostavljajuÊi na taj naËin pravo jedinstvo. Boæanstvo je bilo jedinstveno utrenutku kad su, prema Svetom pismu, izgovorene rijeËi: “NaËinimo Ëovjeka nasvoju sliku...” (Postanak 1,26) Bilo je jedinstveno u naËinu stvaranja svijeta.Tako je otpoËelo izvjeπÊe o Adamu i Evi. Bog je njih dvoje sjedinio u jednuobitelj. »ak su i æivotinje stvorene u parovima da bi se mogle udruæivati sdrugim æivotinjama iste vrste.

Sve to bilo je udruæeno na dobro. Meutim, moæe li se jedinstvo iskoristitii za zlo? Nakon pada greπni ljudi poËeli su zajedno graditi visoku kulu, Babilon-sku kulu, da bi dovoljno osilili kako ih neki novi potop ne bi mogao uniπtiti(nakon onog velikog potopa koji je poslao Bog). Bog je vidio da je to jedinstvovrlo Ëvrsto. Rekao je: “Zbilja su jedan narod, s jednim jezikom za sve! Ovo jetek poËetak njihovih nastojanja. Sad im niπta neÊe biti neostvarivo πto godnaume izvesti.” (Postanak 11,6) Tako je On siπao na zemlju i pomijeπao njihovejezike kako ne bi mogli nastaviti zidati Babilon. Dakle, bilo na dobro ili na zlo,u jedinstvu ima snage.

Premda se jedinstvo moæe upotrijebiti i u zle svrhe, ova pouka usredotoËujese na primjere istinskog, biblijskog jedinstva. Na kraju krajeva, vidimo da je Bogod samog poËetka stvorio ljude s namjerom da ih sjedini. Jedinstvo Adama i Evebilo je ilustracija jedinstva koje se moæe naÊi u Kristu. Isus kaæe: “Muæevi,ljubite svoje æene kao πto je i Krist ljubio Crkvu i sam sebe predao za nju.”(Efeæanima 5,25) I tako je “Krist glava Crkve — On, Spasitelj svoga Tijela”(Efeæanima 5,23). Jedinstvo Crkve nije samo prijedlog; to je nuænost i bitno jeza krπÊanski æivot.

Crkva je stvorena sa svrhom. Tekst u 1. Petrovoj 2,9 glasi: “Vi ste, naprotiv,izabrani rod, kraljevsko sveÊenstvo, sveti puk, narod odreen za Boæju svojinu,da razglasite slavna djela onoga koji vas pozva iz tame u svoje divno svjetlo.”Dok budemo prouËavali pouku za ovaj tjedan, ne zaboravimo da Bog ima uzviπe-ni cilj za Crkvu u Kristu.

Richla Sabuin, Hong Kong

Jedinstvo Crkve nije samo prijedlog; to je nuænost.

6

Nedjelja, 30. rujna

Budimo zajedno

LOGOSPostanak 1,26.28; Postanak 3; GalaÊanima 5,6.13-16.22; 1. Ivanova 4,7.8.16

Spojeni u jedno (Ivan 17,23)Na πto pomislite kad Ëujete rijeË “crkva”? Moæda pomislite na neku zgradu

poput one u koju odlazite subotom gdje pjevate pjesme, sluπate propovijed ilise naete s prijateljima. U naπem druπtvu lako je gledati na crkvu kao na nekidogaaj ili zgradu, ali prvi krπÊani vidjeli su je kao naËin æivota.

Za prve vjernike crkva je bila svako njihovo okupljanje, a to se dogaalostalno. Svakog dana oni su se sastajali da bi slavili Boga ili jeli, prouËavali,dijelili iskustva i molili se. Njihov æivot bio je posveÊen Bogu i Njegovoj Crkvi,i zato su se dogaale velike stvari — nevjernici su vidjeli njihovu uzajamnuljubav i æeljeli biti dio toga! Dok je bio na Zemlji, Isus se molio da Njegovisljedbenici budu jedinstveni kako bi svijet mogao spoznati Boæju ljubav (Ivan17,23). Preko prve Crkve Njegova je molitva bila usliπana.

Dvije spone — Boæja ljubav prema nama i naπa prema drugimaKakva veza postoji izmeu Boæje ljubavi prema nama i naπe ljubavi prema

drugima? Katkad nam doe da se zapitamo: Zaπto moram voljeti druge? »ak ikad se ja njima ne dopadam? Da li me Bog doista voli? »ak i onda kad osjeÊamda nisam voljen/voljena i da me je nemoguÊe voljeti? »ak i kad zabrljam?

U Poslanici GalaÊanima nalaze se dva odgovora. Prvi odgovor je Duh Sveti(GalaÊanima 5,13-16.22), a drugi je vjera (GalaÊanima 5,6).

Dakle, kad hodamo po Duhu, ne povreujemo i ne proædiremo jedni druge,veÊ sluæimo jedni drugima iz ljubavi. U GalaÊanima 5,6, vjera koja nas povezujes Isusom i koju On odobrava “oËituje svoju snagu ljubavlju”. Drugim rijeËima,vjera dokazuje da ljubav sama po sebi nije zasluæna za naπe spasenje. Ali ljubavdokazuje postojanje te vjere kojom se spaπavamo.

Zato πto nas je volio, Bog nas je stvorio na svoju sliku da bismo vladali nadsvim æivim biÊima, i to je sve bilo veoma dobro (Postanak 1,26.28.31). Meutim,od trenutka kad je grijeh doπao na ovaj svijet, veza izmeu Boga i Njegovognaroda bila je prekinuta.

Kako ta veza funkcionira u zajednici? (GalaÊanima 5,22)Pojedinac mora hodati po Duhu, jer je Duh taj koji daje poniznost, ËistoÊu,

zadovoljstvo, vjeru, dobra djela, πto nas Ëini drugaËijima od svijeta i odvaja nasod grijeha. Duh je taj koji daje ljubav, prosvjetljenje, mudrost i objavljuje namistinu.

Vjera je prvi korak, ali i visoka πkola krπÊanskog æivota. Duh Sveti je uËitelji sila. Vjera i Duh idu ruku pod ruku. Vjera je kanal, prolaz koji nas vodi doDuha. Ljubav je plod Duha i vjere. Bog nam daje Duha Svetoga. On to Ëini putem

7

vjere. A ljubav je plod Duha primljenog vjerom (GalaÊanima 5,22). Kristova lju-bav je duboko plodno tlo na kojem smo zasaeni, Duh Sveti je posuda iz kojese ta ljubav izlijeva u naπ æivot, a vjera je izvor koji smo iskopali u tom tlu.

Kako se moæemo sjediniti s Bogom (1. Ivanova 4,7.8.16)Bog æeli da budemo u vezi s Njim, a u svojem srcu i mi Ëeznemo za tom

vezom. On æeli da mi pokaæemo svijetu πto je prava ljubav i πto je svrha æivlje-nja.

U 1. Ivanovoj 4,7.8.16 stoji da je Bog ljubav i da ljubav potjeËe od Boga. Bogje izvor ljubavi. Kao elektricitet koji struji kroz elektriËne kablove, ljubav strujiod Boga prema nama, a zatim preko nas teËe prema drugima u naπem okruæe-nju. Kad Ivan kaæe: “Ljubimo jedan drugoga”, on nas zapravo potiËe da dopu-stimo Boæjoj ljubavi da teËe kroz nas. BuduÊi da je Bog ljubav, ljubav morakarakterizirati one koji tvrde da su roeni od Boga ili da poznaju Boga (1.Ivanova 4,7; 3,10.14; 4,20.21). Oni koji tvrde da vrπe Boæju volju i da odraæavajuBoæje djelovanje na ovom svijetu, bit Êe poznati po ljubavi koju pokazuju premaBogu i jedni prema drugima. To je Isus rekao svojim uËenicima (Ivan 13,35).

Bog æeli da mi kao Njegovi sljedbenici ostanemo usredotoËeni na Isusa, a nena sitnice koje nas razdvajaju. On æeli da budemo ujedinjeni u ljubavi, da svojeBogom dane darove koristimo za izgradnju jedni drugih i da sluæimo ranjenomsvijetu oko nas. ©to je najvaænije, 1. poslanica KorinÊanima podsjeÊa nas da jeIsus sve u svemu. Kad se sretnemo s Njim i potpuno Mu se predamo, naπ æivotse trajno mijenja (vidi Koloπanima 3). Proπlost, sadaπnjost, buduÊnost, pa i naπidentitet, vrte se oko Isusovog æivota, smrti i uskrsnuÊa. Ako smo to pravilnoshvatili, sve drugo dolazi na svoje mjesto.

ODGOVORITE1. Kako crkva moæe saËuvati jedinstvo?2. ©to znaËi hodati u Duhu?3. Kako se moæemo potpuno predati Isusu?

Giuliana Cruz i Guido Cruz, Silang Cavite, Filipini

Ljubav dokazuje postojanje te vjere kojom se spaπavamo.

8

Ponedjeljak, 1. listopada

Zlatni lanac ljubavi

SVJEDO»ANSTVOIvan 13,34.35; 17,23-26; Efeæanima 4,15.16

“Naπ nebeski Otac je Bog mira. Kad je stvorio Ëovjeka, On ga je postavio uboraviπte mira i sigurnosti. U Edenskom vrtu znalo se samo za jedinstvo isreÊu.” (Ellen G. White, The Spirit of Prophecy, sv. 2, str. 209) Ali kad je ljudskirod otpao od Njegove milosti, to jedinstvo bilo je uniπteno, a ljudi su uhvaÊeniu zamku grijeha.

Ipak, nije svaka nada bila izgubljena. “Kad se sjeÊamo Spasiteljeve poniz-nosti ... um je osnaæen da poruπi svaku prepreku koja je izazvala razdvajanje.Odagnane su zle misli i loπ govor. Grijesi se priznaju, oproπteni su. Kristovamilost koja pokorava ulazi u duπu, a Kristova ljubav spaja srca u blagoslovljenojedinstvo.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 540)

“Ako se ta ljubav istinski njeguje, ograniËeno Êe se sjediniti s ograniËenimi sve Êe se ujediniti u BeskonaËnome. Ljudsko Êe se sjediniti s ljudskim i sveÊe se povezati sa srcem beskonaËne ljubavi. ... Zlatni lanac ljubavi koji povezujesrca vjernika vezama jedinstva, zajedniπtva i ljubavi u jedinstvo s Kristom iOcem, Ëini vezu savrπenom.” (Ellen G. White, Naπe visoko zvanje, str. 175)

“Jedinstvo donosi snagu, nejedinstvo slabost. Kad uzajamno ujedinjenibudemo sloæno radili na spasenju ljudi, bit Êemo ‘Boæji suradnici’ (1. KorinÊa-nima 3,9). Oni koji ne rade u slozi s drugima, u velikoj mjeri sramote Boga.Neprijatelj duπa uæiva kad ih vidi kako rade jedni protiv drugih. Takvi bi trebalinjegovati bratsku ljubav i njeæno srce” (Ellen G. White, Counsels for the Church,str. 43) kako bi obnovili izgubljeno jedinstvo.

To jedinstvo “ne zahtijeva od nas da izgubimo vlastiti identitet, veÊ samo dase u odreenoj mjeri prilagodimo osjeÊajima i postupanju drugih. U jedinstvovjere mogu se dovesti mnogi ljudi Ëija miπljenja, navike i ukusi, kada je rijeË oovozemaljskim pitanjima, nisu usklaeni. Ali ako Kristova ljubav plamti unjihovim srcima, ako se raduju istom Nebu kao svojem vjeËnom domu, onimogu imati najugodniju i najrazumniju prisnost, i najËudesnije jedinstvo.” (EllenG. White, Gospel Workers 1892., str. 400)

“Kad se budemo potpuno dræali Kristove molitve, kad je Boæji narod uneseu svoj svakidaπnji æivot, u naπim redovima vidjet Êe se jedinstvo na djelu. BratÊe biti povezan s bratom zlatnim vezama Kristove ljubavi. Jedino Boæji Duhmoæe dovesti do takvog jedinstva. Onaj koji je posvetio sebe, moæe posvetiti isvoje uËenike. Ujedinjeni s Njim, oni Êe biti i meusobno ujedinjeni u najsve-tijoj vjeri. Kad budemo teæili tom jedinstvu kao πto Bog æeli, tada Êemo ga iostvariti.” (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 8, str. 243)

Angel Anne Ancaja Patalinghug, Silang, Cavite, Filipini

9

Utorak, 2. listopada

Abrahamovo potomstvo

DOKAZPostanak 15,5.6

U Poslanici Rimljanima Pavao iznosi nauk o “opravdanju vjerom”. On pritomnavodi Sveto pismo. BuduÊi da se knjiga Postanka smatrala dijelom Zakona,Pavao je svoju tvrdnju obrazlagao uzimajuÊi za primjer Abrahama. Kao istaknutipredak hebrejskog naroda, Abraham je bio duboko poπtovan kao uzor pravedno-sti i gostoprimstva, i kao junak vjere. Mnogi hebrejski voe, ali i obiËan narod,gledali su na Abrahamovu poboænost i dobrotu kao na rezultat njegovih zaslugai uzornih djela. Meutim, u pogledu naravi i podrijetla Abrahamove vjere, Pav-lova Poslanica Rimljanima bila je u velikoj suprotnosti s uvrijeæenim vjerova-njem. Moæemo vidjeti da se ta tema ponavlja kroz Ëitav Novi zavjet — da jeAbraham sluæio vjerom, a ne djelima! A poπto se opravdao vjerom, Bog mu je daosveto obeÊanje, zabiljeæeno u Postanku 15,5.6.

©to znaËi izraz “Abrahamovo potomstvo”? Potomstvo prenosi karakteristikeDNK (i one dobre, kao i anomalije) s jednog naraπtaja na sljedeÊi. ©to mi, kaoAbrahamovi potomci, nasljeujemo od svojih duhovnih praotaca, a πto preno-simo na sljedeÊu generaciju? Na to vaæno pitanje trebamo odgovoriti i kaopojedinci i kao tijelo vjernika. Bilo bi samo po sebi zanimljivo prouËavati kakosu generacije adventista oËuvale “istinu” u njezinom nerazvodnjenom obliku,Ëak i u neprijateljskom okruæenju.

Meutim, moæe li Abrahamovo potomstvo biti zagaeno? Unakrsno opraπiva-nje “Abrahamove Ëiste nasljedne linije” s nekom “neËistom linijom” nesumnjivoje moæe oπtetiti i zagaditi! To je poËetak nejedinstva! Bilo kakav pokuπaj da seneke neobiËne ideje unesu u nauk i praksu Boæje crkve i da se spoje sa sadaπ-njom istinom moæe se smatrati zagaivanjem Abrahamovog potomstva.

Sveto obeÊanje (GalaÊanima 3,29) dano Abrahamu dovelo je u postojanjekrvnu liniju samog Isusa Krista i Njegove ZaruËnice, Crkve. Abrahamova vjerapovezuje naraπtaje vjernika da bi dovrπili plan spasenja. Osim toga, pripadnikeBoæjeg naroda vjera u Isusa i Njegov skori povratak ujedinjuje ne samo jedne sdrugima, veÊ i sa samim Gospodinom. Bog radi preko ljudi na obnovi jedinstvakoje je jednom naruπeno tragedijom grijeha. Boæji prvobitni plan za ËovjeËan-stvo bio je da mi æivimo kao jedna obitelj.

ODGOVORITE1. “Ujedinjeni stojimo, razjedinjeni padamo.” Vrijedi li to i za Boæju obitelj?

Razgovarajte o tome.2. Ako mi kao adventisti ne Ëuvamo naslijee i nauk naπih duhovnih praotaca,

moæemo li tvrditi da smo Abrahamovo potomstvo? Porazgovarajte o tome.

Komal Nunfeli Swansi, Silang, Cavite, Filipini

10

Srijeda, 3. listopada

Jedinstvo u Kristu

PRIMJENAIvan 17; Filipljanima 2,3; 1. KorinÊanima 12,27; Efeæanima 4,2.3Isus je imao jedan plan za krπÊane: jedinstvo u Kristu. U Ivanu 17 Isus se

moli neposredno uoËi svojeg raspeÊa. Jedanaesti redak glasi: “Ja viπe ne osta-jem u svijetu. A oni ostaju u svijetu, dok ja idem k tebi. Sveti OËe, Ëuvaj usvome imenu one koje si mi dao, da budu jedno kao mi!” Da, “oni” koji se ovdjespominju jesu uËenici. Meutim, ta molitva se ne odnosi samo na uËenike. Isusnastavlja: “Ne molim samo za njih nego i za one koji Êe po njihovoj rijeËivjerovati u me.” (Ivan 17,20) Isus æeli da svi koji vjeruju u Njega, bez obzira nageneracijsku i etniËku pripadnost, bez obzira na spol i uzrast, budu ujedinjeniu vjeri.

Dvije vaæne pojedinosti dovode nas bliæe jedinstvu:

Stavite Boga i Njegovu RijeË u srediπte svojeg æivota. Kuπnje kojepotjeËu od naπih greπnih æelja velika su prepreka na koju nailazimo kao krπ-Êani. Zaslijepljeni svojom pohlepom, skloni smo slijediti vlastite æelje umjestoda se oslonimo na Boga. Tako Êemo na kraju biti odvuËeni daleko od Njega. Naπiprioriteti postaju fiziËka imovina i mi gubimo vjeru u Boga. Kako bi to mogloujediniti naπe misli i usmjeriti nas k Bogu? Da bismo to izbjegli, Boga i NjegovuRijeË trebamo uvijek postaviti u srediπte i ostati pod Njegovom zaπtitom i bla-goslovom. Biblija kaæe: “Ne Ëinite niπta iz sebiËnosti ili taπte slave.” (Filipljani-ma 2,3)

Dajte prioritet Bogu kao svojem uzoru. U Bibliji piπe: “Vi ste tijeloKristovo, a pojedinci udovi.” (1. KorinÊanima 12,27) Da bismo pravilno funkci-onirali kao Kristovo tijelo, svi pojedinaËni dijelovi moraju se ujediniti i bitisliËni Njemu. Kad je stvorio ljude, Bog ih je naËinio na svoju sliku. Prema tome,Bog je naπ uzor koji svi moramo slijediti: “Sa svakom vrstom poniznosti ikrotkosti, sa strpljenjem podnosite jedni druge s ljubavlju! Nastojte saËuvatijedinstvo Duha, povezani mirom.” (Efeæanima 4,2.3) Kada slijedimo Boga kaosvoj uzor, mi vjernici moæemo pravilno i jedinstveno funkcionirati kao Kristovotijelo.

Grace Moon, Silang, Cavite, Filipini

Isus æeli da svi koji vjeruju u Njega, bez obzira na generacijsku ietniËku pripadnost, bez obzira na spol i uzrast, budu ujedinjeni u vjeri.

11

»etvrtak, 4. listopada

Svi za jednog i jedan za sve

MI©LJENJEEfeæanima 4,2

Pavao nam kaæe da se o potrebama drugih trebamo brinuti viπe nego osvojim vlastitim. U potpunoj skromnosti, skruπenosti i poniznosti uma, “sastrpljenjem podnosite jedni druge s ljubavlju” (Efeæanima 4,2). U veÊini krπÊan-skih domova, crkava i zemalja, autoritet je glavni problem koji dovodi do kaosai nejedinstva. Nisu svi uvijek sretni postavljenim voama, πto dovodi do sukobai svaa. Djeca se bune protiv roditeljskog autoriteta. Voe mjesnih crkava opiruse onima na viπim poloæajima. Graani se bune protiv izabranih voa naroda.

Crkva je izloæena negativnim utjecajima ako njezini Ëlanovi ne otvore svojesrce za utjecaj Duha Svetoga. Biti krπÊanin znaËi obnoviti um uz pomoÊ BoæjerijeËi, kako bismo imali Kristov um (Rimljanima 12,1.2; Efeæanima 4,17.18).Zato je apostol Pavao pisao Ëlanovima crkve u Filipima: “UËinite potpunom mojuradost: budite sloæni, imajte istu ljubav, isto srce i jednu te istu misao. ... Teæite... za Ëim treba da teæite u Kristu Isusu!” (Filipljanima 2,2.5)

Kad vjernici nauËe ljubiti jedni druge, tek onda mogu posluπati zapovijed:“Sluπajte svoje starjeπine i budite im podloæni, jer oni bdiju nad vaπim duπamakao oni koji imaju o tome dati raËun! Neka to mognu uËiniti veselo, a ne suzdisajima, jer to za vas ne bi bila nikakva dobit!” (Hebrejima 13,17)

Ljubav je temelj jedinstva. Kad se dvoje ili viπe ljudi udruæi sa zajedniËkimciljem, oni dobivaju snagu iz jednog sasvim drugog izvora. Jedinstvo je samo posebi neutralno, a hoÊe li ono biti na dobro ili zlo, odreeno je neËim drugim.Tako, kad su se farizeji i saduceji ujedinili u zajedniËkom odbacivanju Isusa (oËemu govori uvodni tekst), to nije bilo dobro jedinstvo. Ali kad su se Pavao i Silau zatvoru udruæili i slavili Boga (Djela 16,25), to je bilo dobro.

Biblija naglaπava vaænost “jedinstva” i “zajedniπtva”. Zajedniπtvo je “lijepo”i “krasno” (Psalmi 133,1). Jedinstvo je apsolutno nuæno zato πto je crkva “Kri-stovo tijelo” (1. KorinÊanima 12,27), a tijelo ne moæe biti u nejedinstvu ilineskladu sa samim sobom. Ako doe do nejedinstva, ono prestaje biti tijelo ipostaje skup nepovezanih Ëlanova. Isusov plan za Njegovu Crkvu jest da se ljudiujedine u vjeri.

Uvijek imajte na umu da zajedno stojimo, a odvojeni padamo. Nitko nijeotok.

Ashley Natasha Odhiambo, Silang, Cavite, Filipini

12

Petak, 5. listopada

Jedno u Njemu

ISTRAÆIVANJEPonovljeni zakon 7,6.11

ZAKLJU»AKKao ljudska biÊa, katkad se osjetimo osamljenima. Moæe nam izgledati kao

da nikamo ne pripadamo. U takvim trenucima trebamo se sjetiti da mi zapravonikad nismo sami. Naprotiv, mi smo dio obitelji Ëija je misija da nastavljaAbrahamovo potomstvo. Obitelj poËinje s vaπim æivotom, a nastavlja se prekoCrkve. Ljudi su jaki kad se udruæe radi zajedniËkog cilja. Zamislite koliko bi-smo snaæniji bili (duhovno) kad bismo dopustili Bogu da djeluje u naπem æivotu,kako bismo i sami dali svoj doprinos pozivajuÊi druge da i oni upoznaju Isusa!Kao Isusovi sljedbenici, viπe nego ikad moramo teæiti jedinstvu zato πto smo“narod posveÊen ... da meu svim narodima koji su na zemlji budeπ njegovpredragi vlastiti narod” (Ponovljeni zakon 7,6). OdluËimo biti jedno u IsusuKristu.

RAZMOTRITEu Posluπajte pjesmu “Side by Side” (Rame uz rame, ili u hrvatskom prepjevu

“Joπ smo ovdje mi”) skupina Heritage Singers ili Agape, koja nas poziva dahodamo zajedno kao jedan kamo god nas Isus vodi, a posebno prema naπemkonaËnom odrediπtu, a to je Nebo.

u Oprostite nekome tko vam je uËinio naæao u proπlosti i, ako je moguÊe,molite se s tom osobom da budete jedno u Njemu.

u Organizirajte duhovno povlaËenje na neko mirno mjesto ili molitvu za ljudeu vaπoj crkvi, na temu jedinstva.

u Sjetite se dvije-tri biblijske priËe koje govore o jedinstvu. PrepriËajte ih upisanom obliku, naglaπavajuÊi one dijelove koji govore o jedinstvu i kako seto moæe primijeniti u vaπem æivotu.

u Molite se za jedinstvo u svojem domu, u crkvi, ukljuËujuÊi i svjetsku Crkvu,a posebno za to da Bog djeluje u vaπem æivotu i pomogne vam da vrπiteutjecaj koji donosi krπÊansko jedinstvo.

POVEÆITEIvan 17,23; Efeæanima 4.Ellen G. White, Naπe uzviπeno zvanje, str.169; The Review and Herald, 27.

travnja 1897. Seventh-day Adventist Fundamental Beliefs, 14. poglavlje; “Unityin the Body of Christ”, Benjamin F. Reaves; “What Unity Means to Me”, AdventistReview, 4. prosinca 1986., str. 20.

Miguel Patino, Silang, Cavite, Filipini

13

Pouka 2

6.—13. listopada 2018.

Uzroci nejedinstva

“Gospodnji strah poËetak je mudrosti, a razboritost jespoznaja Presvetog.” (Izreke 9,10)

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Isusov æivot, Znaci vremena, 2014., poglavlje 72

14

Subota, 6. listopada

Stradanje izletnika

UVODIzreke 16,25

S pouzdanom kartom u svojem posjedu, zavezanim Ëizmama i naprtnjaËamapunim potrepπtina za izlet, ljubitelji pustolovine okupili su se u podnoæju pla-nine. Negdje na toj planini, na kraju staze pruæao se prekrasan prizor, neπto kaopogled na Edenski vrt, upotpunjen slapom koji se u mlazovima slijevao u kri-stalno Ëisto jezero, okruæeno bezbrojnim vrstama zadivljujuÊe flore, najbolje πtopriroda moæe ponuditi. Nekoliko nestrpljivih izletnika stajalo je izdvojeno odskupine, neπto bliæe poËetku staze, osjeÊajuÊi uzbuenje zbog predstojeÊegputovanja i trunku zlovolje zbog kaπnjenja njihovih prijatelja. Uskoro je otpo-Ëelo naporno putovanje. NajveÊi dio skupine kretao se sporo ali postojano,uæivajuÊi u pogledu i doæivljaju samog putovanja. Meutim, naπi nestrpljivi pri-jatelji ubrzali su svoj uspon i uskoro se izdvojili iz skupine. Povjerenje u vla-stite planinarske sposobnosti i uvjerenost da dobro poznaju stazu oduzela imje svaki osjeÊaj straha i opreza.

Uskoro su stigli do jednog kriæanja. Skupinom je prostrujao osjeÊaj ne-sigurnosti dok su se pitali kojim putem bi trebali krenuti. Lijevo ili desno? Nekisu predloæili da priËekaju ostatak skupine i pogledaju kartu kako bi potvrdilismjer, ali neki su, obuzeti ponosom, brzo odbacili tu misao. Na kraju su sepodijelili, tako da je jedan dio ostao Ëekati, dok su drugi, po vlastitoj volji,odabrali stazu koju su smatrali najboljom i nastavili dalje... na svoju propast.Nakon viπe sati, ti samouvjereni putnici, premoreni, nervozni i izolirani, pomirilisu se sa svojom realnoπÊu. Bili su izgubljeni.

Njihova propast krila se u pretjeranoj samouvjerenosti, samodovoljnosti inespremnosti da dobro prouËe kartu. Njihovo ponaπanje bilo je uzrok nastalognejedinstva i nesloge meu njima. Æivot je kao ta planinska staza, a Bog, vrhun-ski kartograf, dao nam je, kao svojem narodu, kartu — svoju svetu RijeË i svetiZakon sadræan u njoj. Nepoπtovanje prema tom svetom Zakonu (koji pruæaboæansko vodstvo i zaπtitu), i uzdanje u sebe kad je rijeË o izboru smjera, vodiu siguran gubitak i kaos. S druge strane, poπtovanje Zakona vodi k obeÊanju okonaËnom blagostanju i vjeËnom æivotu. Boæja je volja da mi izaberemo ovodrugo. U predstojeÊem tjednu istraæivat Êemo duhovnu neposluπnost, oslanjanjena sebe i njihovu izravnu povezanost s nejedinstvom unutar Kristovog tijela.

Steven Ignacio, Arima, Trinidad i Tobago

Nakon viπe sati, ti samouvjereni putnici, premoreni, nervozni i izolira-ni, pomirili su se sa svojom realnoπÊu.

15

Nedjelja, 7. listopada

Odvojene ideologije

DOKAZ1. KorinÊanima 1,10; Filipljanima 2,5

Rat u Vijetnamu bio je za Sjedinjene AmeriËke Dræave dug i skup oruæanisukob. On je pokrenuo druπtvene nemire i bio uzrok opadanja potpore vladi.Zanimljivo je da su mnogi povjesniËari iznijeli uvjerljive razloge za poraz Sje-dinjenih AmeriËkih Dræavaa u tom ratu. Dojmljiv argument iznio je potpukovnikJames Rothrock u svojoj knjizi Devided We Fall: How Disunity Leads to Defeat(Razjedinjeni padamo: Kako nejedinstvo vodi u poraz). On tvrdi da je glavniuzrok propasti SAD-a u Vijetnamu bio nejedinstvo u domaÊoj politici, izazvanosukobljenim ideologijama u vezi s tim ratom. To nejedinstvo, tvrdi on, ohrabriloje protivnike da se bore protiv SAD-a i njihovih saveznika. Po njemu, mediji,tehnokrati i politiËari nisu bili “jednog uma” kad su se sukobili s neprijateljemna bojnom polju, πto je dovelo do teπkog poraza SAD-a.

Taj povijesni osvrt pruæa nama, adventistima sedmoga dana, korisnu per-spektivu dok prouËavamo uzroke nejedinstva u Kristovom tijelu. Nesloga u po-gledu naπih vjerovanja dok se suoËavamo s neprijateljskim snagama savrπen jerecept za nejedinstvo u Crkvi, πto Êe nesumnjivo podrivati utjecaj Crkve u 21.stoljeÊu. Apostol Pavao savjetuje da “svi budete sloæni; da ne bude meu vamarazdora, veÊ da budete sjedinjeni u istom osjeÊaju i istoj misli” (1. KorinÊanima1,10). U Pavlovim spisima prisutna je zabrinutost zbog nejedinstva meu prvimvjernicima, jer je on shvaÊao njegov negativan utjecaj na misiju Crkve. Pavao jepoticao vjernike da odbace filozofije i miπljenja koja su bila dijametralno suprot-na Boæjoj rijeËi, i koja su dovodila do polemika i razjedinjenosti meu njima. NaCrkvu adventista sedmoga dana treba gledati kao na jednu cjelinu, a ne skupodvojenih entiteta s razliËitim doktrinarnim stavovima. Biti u savrπenom jedin-stvu misli i namjera u osnovi znaËi imati Kristov um, kao πto se savjetuje uFilipljanima 2,5: “Ta neka u vama bude ona misao koja je u Kristu Isusu.”(Varaædinska Biblija) Tada Êemo imati isti cilj, isti æar i æelju da πirimo vjeËnoEvanelje. Premda moæe doÊi do nesuglasica u odreenim pitanjima, svoja ÊemoshvaÊanja podrediti Duhu Svetom koji Êe nas uvesti u svu istinu poπto naπa srcabudu otvorena za Njegovo vodstvo. A onda Êe naπe razlike biti uklonjene inejedinstvo Êe biti protjerano.

Crkva koja je podijeljena u vezi s biblijskim naËelima (Sola Scriptura), nasigurnom je putu da doæivi unutarnji sukob i razjedinjenost.

ODGOVORITE1. Koliko je vaæno biti voen Duhom Svetim dok prouËavamo Boæju rijeË?2. Kako se moæemo zaπtititi od laænih uËenja u Kristovom tijelu?

Chadwich Noel, Arouca, Trinidad i Tobago

16


Odvajanje

LOGOSIvan 4,23

Posluπnost Zakonu (Jeremija 3,14-18; Ponovljeni zakon 28,1-14)Savez izmeu Boga i Ëovjeka iznio je na svjetlo Ëovjekovu nesposobnost da

ostane vjeran i iskoristi prednosti koje pruæa Boæja milost. U Knjizi prorokaJeremije Izrael je opisan kao “æena koja se rastavlja od muæa” i Ëini duhovnipreljub s narodima kojima je trebao odnijeti svjetlo. ObraÊajuÊi se proroku, Bognaglaπava Izraelovu nevjeru prema Njemu i Njegovu spremnost da, kao milostiviBog, oprosti njihov preljubniËki Ëin. Premda izabrani narod nije odræao taj Savez,Bog ga je neprekidno obnavljao u nadi da Êe Mu Njegovi izabrani biti vjerni. Onkaæe Jeremiji da do Njegovog odvajanja od Izraela ne mora doÊi i da Êe, ako Muse vrati i prihvati Njegovu ljubav i Zakon, biti obnovljen, a Njegovo ime pro-slavljeno. Bog bi osobno izabrao voe po svojem srcu koji Êe hraniti Njegovnarod znanjem i razumijevanjem, a ne da ga vode u propast. Izrael bi gledao uBoga, a ne u Ëovjeka, kao πto stoji u Ivanu 4,23: “Ali dolazi Ëas — i veÊ je tu— kad Êe se pravi klanjaoci klanjati Ocu u duhu i istini, jer Otac takve klanjaoceæeli.” Kao πto je roditelj odgovoran za svoju djecu, tako je i Bog. On dobro znado Ëega bezakonje na kraju dovodi u naπem æivotu — do zbrke i nejedinstva.Bog nas preko svoje RijeËi s puno ljubavi ohrabruje da pokaæemo poniznost,dopuπtajuÊi Njemu i jedino Njemu da nas vodi kako bismo primili blagoslovekoje On ima za nas. Bog i nama danas pruæa prilike da utvrdimo svoju posluπ-nost i vjernost prema Njemu, ali i mi, kao Izrael, ustrajavamo u pobuni.

Kako im je bilo po volji (Suci 2,11-13; 3,5-7; 17,6; 21,25)Tekst u Sucima 17,6 ponavlja tuænu priËu o ljudskoj povijesti. Izraelski

narod trebao je utjelovljivati blagoslov onih koji hodaju u pravednosti. Meutim,kao Boæji izabranici, Izraelci nisu æivjeli u skladu s onim πto se od njih oËekivalo.Autor Knjige o Sucima oslikava sebiËan narod u kojem je “svatko radio po milojvolji”. Djeca Izraelova odavala su se sebiËnosti i tjelesnim æeljama ugaajuÊisebi druæenjem s okolnim poganskim narodima, nasuprot onome πto je bilaBoæja namjera i na πto ih je On izriËito upozorio. Nisu se oslanjali na Njega nitisu od Njega traæili savjete, veÊ su birali “mudrost” tjelesnog umjesto Onoga kojije oliËenje mudrosti. IroniËno, usprkos mnogim bitkama koje su vodili protivkulture poganskih naroda, Izraelci, Boæji narod, sada su postali sluge i roboviupravo tog naËina æivota. To se ogledalo u njihovom oboæavanju Baala. BuduÊida su tonuli sve dublje u otpad, Izraelce je stigao Boæji gnjev. Sveto pismo biljeæiviπe sluËajeva koji nam pokazuju posljedice odstupanja od Boæjeg plana. Naprimjer, kralj Salomon odbacio je sluæbu Bogu i zbog toga je bio prisiljen sluæitipoganskim bogovima svojih æena. Ako Salomon pokraj sve svoje mudrosti nijemogao sprijeËiti podjelu svojega kraljevstva do koje je doπlo zbog njegovog

17

prepuπtanja tjelesnosti, πto bi tek bilo s nama? Moramo razumjeti da smo potpunobespomoÊni bez Boæjeg vodstva. Kad ne poπtujemo smjernice koje nam je Ondao, mi bivamo uhvaÊeni u zamku samopravednosti, i na kraju nam ostaje samoæalost i kajanje. Bez Njegovog vodstva, obitelj vjernih biva razorena i ostaje bezboæanske prisutnosti koja bi je mogla obnoviti.

Podjela izraelskog naroda (1. o kraljevima 12,1-16; Izreke 4,1-9;9,10; Jakov 1,5)

Podjela Izraela otpoËela je godinama prije propasti pregovora izmeu kraljaRoboama i njegovog naroda. Taj dogaaj je samo rasvijetlio poraæavajuÊu real-nost izraelskog nejedinstva. Prigodom krunjenja, kralju Roboamu upuÊen jejednostavan zahtjev. Uljudno je zamoljen da olakπa teret koji je Salomon na-metnuo narodu. Povukavπi naizgled mudar potez, Roboam traæi vrijeme da birazmislio i obeÊava da Êe se sastati s njima za tri dana kako bi im priopÊioodluku. Posavjetovao se o tom pitanju i sa starjeπinama i sa svojim vrπnjacima.Savjetnici njegovog oca mudro su mu preporuËili pristup voe-sluge kao odgovorna primljeni zahtjev. Njegovi prijatelji, meutim, raËunali su na njegov ponos isavjetovali mu da se pokaæe moÊnijim od svojeg oca. Roboam se nije pridræavaorijeËi svojeg oca, zabiljeæenih u Izrekama 13,10: “Oholost raa samo svau, amudrost je u onih koji primaju savjet.” Odvajanje plemena bilo je posljedicaoholosti kralja Roboama. On nije uspio predvoditi izraelski narod u trenutkukad mu je bilo potrebno razborito vodstvo, netko tko bi mu sluæio, voa kakavje mogao biti samo Bog. Onaj koji bi pokazao milost, ljubaznost i poniznost.Voa koji bi donio jedinstvo narodu optereÊenom grijesima i postupcima pret-hodnog kralja. Roboam nije uspio niti im je mogao osigurati poboæno vodstvo.Da bi utvrdio svoj autoritet, on “im oπtro odgovori, odbacivπi savjet koji mudadoπe stariji”. I danas svi mi Ëinimo istu pogreπku kao Roboam. Imamo velikeciljeve, ali ih ne ostvarujemo zato πto to pokuπavamo sami, ne traæeÊi mudrosti savjet od Boga i drugih ljudi. Na taj naËin moæemo lako postati uzroËnicirazjedinjenosti u naπim crkvama. Ne obaziruÊi se na Zakon, mi postavljamomjerila na osnovi onoga πto je prihvatljivo naπim vrπnjacima. ©to time postiæe-mo? Vrlo vjerojatno upravo isto ono πto i Roboam.

ODGOVORITE1. Na koje sve naËine mi dopuπtamo da ponos pomraËi naπe prosuivanje i tako

odbacujemo Duha Svetoga?2. Tko ima najviπe utjecaja na vaπe odluke? Vaπi vrπnjaci, stariji ljudi ili Bog?3. Motivira li vas viπe æelja da budete popularni, ili da budete vjerni svojem

pozivu u Kristu?

Marie Tracy, Arima, Trinidad i Tobago

Kao πto je roditelj odgovoran za svoju djecu, tako je i Bog.

18


Jedinstvo zajamËeno Zakonom?

SVJEDO»ANSTVOPonovljeni zakon 28,1-14; Jakov 1,5; 1 KorinÊanima 1,10-17

“Za adventiste sedmoga dana moglo bi se izvrπiti veliko i sveËano djelo kadbi bili obraÊeni. Meutim, veliki problem je nedostatak jedinstva meu njima. Toje grijeh u Boæjim oËima — grijeh koji Êe Boæjem narodu, ako se ne pokaje —uskratiti Njegov blagoslov.” (“The Work before Us”, Advent Review and SabbathHerald, 14. travnja 1903., str. 7)

“Kad bi se svi potpuno predali Gospodinu i posveÊeni istinom æivjeli usavrπenom jedinstvu, kakva bi sila pratila objavljivanje istine! Æalosno je πtotako mnogo crkava pogreπno predstavlja spasonosnu milost koja bi ih moglaujediniti s Kristom, kao πto je Krist jedno s Ocem! Kad bi svi njegovali jedinstvoi ljubav kakva treba postojati meu braÊom, sila Duha Svetoga oËitovala bi svojspasonosni utjecaj. Razmjerna naπem jedinstvu s Kristom bit Êe i naπa sila daspaπavamo duπe.” (“One. Even as We are One”, Bible Training School, 1. sijeËnja1906., str. 130)

“U poslu spaπavanja duπa Gospodin udruæuje radnike koji imaju razliËiteplanove, ideje i metode rada. Ali usred tih razliËitih razmiπljanja, trebalo bi seotkriti jedinstvo namjere. Djelo za koje je Gospodin planirao da napreduje, Ëestoje u proπlosti bilo ometano time πto su ljudi pokuπavali nametnuti jaram svojimsuradnicima zahtijevajuÊi da slijede metode koje su oni smatrali najboljim.” (“AMissionary Education”, Advent Review and Sabbath Herald, 6. veljaËe 1908.,str. 24)

“Bog izvodi ljude iz svijeta djelujuÊi s uzviπene platforme vjeËne istine,Boæjih zapovijedi i vjere Isusove. On Êe disciplinirati i osposobiti svoj narod. OnineÊe biti neusklaeni, u smislu da jedan vjeruje jedno, a drugi neπto sasvimsuprotno, i da svatko radi neovisno o tijelu. RazliËitim darovima i naËinimavoenja koje je On dao crkvi, svi Êe doÊi u jedinstvo vjere. Ako pojedinac zastu-pa svoje vienje Biblije ne obaziruÊi se na miπljenje braÊe i opravdava svojeponaπanje tvrdeÊi da ima pravo na vlastite stavove, a onda ih nameÊe drugima,kako moæe ispuniti Kristovu molitvu? I ako se jedan za drugim stalno javljajuoni koji izjavljuju da imaju pravo vjerovati i Ëiniti πto god æele ne pozivajuÊi sena vjerovanje tijela, πto Êe biti od te sloge kakva je postojala izmeu Krista iNjegovog Oca, i za koju se Krist molio da postoji meu Njegovom braÊom?”(Ellen G. White, Christian Experience and Teachings, str. 201)

ODGOVORITE1. Kako razliËite osobnosti i talenti mogu dovesti do nejedinstva u Kristovom

tijelu?2. Kakvu ulogu imaju Boæje zapovijedi u oËuvanju crkvenog jedinstva?

Bernice Batson, Arima, Trinidad i Tobago

19


Sindrom sebiËnosti: simptomi

PRIMJENASuci 21,25; 3,7; Psalam 1,1-6; Izreke 16,25; Jeremija 3,14, Jakov 1,5

Moæete biti bolesni a da to Ëak i ne znate. Moæete biti Ëak i smrtno bolesni,to jest duhovno mrtvi. Moæe se dogoditi da imate sindrom sebiËnosti — vrloopasnu bolest. Ja sam je imala a da toga godinama nisam bila svjesna. Sjedilasam u crkvenim klupama prenoseÊi zarazu na druge, dopuπtajuÊi da se njeziniteπki sporedni efekti proπire na moju crkvu i obitelj. Navodila sam ih da vjerujuda sam zdrava, da je naπe nejedinstvo neπto normalno i da su naπi odnosisasvim u redu. Taj sindrom je podmukao i ako ne poznajete simptome, moæeteæivjeti s njim dok se on gnoji u vama. »injenica je da je veÊina nas veÊ zaraæena.Zato je potrebno prepoznati znakove.

Simptomi sindroma sebiËnosti:Zakon nije u pravom smislu Zakon: Zanemarujete prouËavanje RijeËi ili

je koristite neovisno o Boæjem uzviπenom vodstvu. Moæda Êete shvatiti da seradije oslanjate na vlastitu inteligenciju i mudrost nego na Boæju, izvrÊuÊi i nepoπtujuÊi Njegove savjete u vezi s vaπim æivotom i odnosima. Zato donositevlastiti zakon. Ulazite u sukob s drugim vjernicima i voama, jer “vaπ” zakon ionaj “Zakon” jednostavno ne mogu æivjeti u slozi.

Molitva je neπto Ëemu pribjegavate samo u krajnjem sluËaju: Kadobolite od tog sindroma, imate iskrivljeno vienje stvari pod utjecajem okruæe-nja ili neprijatelja istine. Uvjereni ste da sami trebate rjeπavati svoje probleme.A buduÊi da vaπe savjetovanje s Bogom obiËno uslijedi nakon razdoblja zane-marivanja posveÊenja i komunikacije s Njim, osjeÊate se napuπtenim, daleko odNjegovog trajno prisutnog Duha i zajedniπtva s braÊom.

Draæe vam je “biti usluæen” nego “sluæiti”: Vaπa revnost u sluæbi drugi-ma je ili na niskom stupnju, ili je usmjerena na stjecanje vaπih vlastitih zasluga.Ocjenjujete sluæbu na osnovi pohvala drugih. Kad oni oko vas poËnu preispiti-vati vaπe motive, zauzimate obrambeni stav i smatrate da se vaπa vrijednost ivrijeme ne cijene. Vi zapravo sluæite sebi, svojim æeljama i zadovoljstvima naprvom mjestu, bez obzira na duhovne i tjelesne potrebe onih oko vas.

ShvaÊate da se nalazite u autobusu koji ne vozi nikamo, a vi stevozaË: Oni koji pate od sindroma sebiËnosti, obiËno ostaju izolirani i u neslozisa zajednicom vjernika. Umjesto da dopuste Bogu da popravi njihovo srce iodnose s drugima, oni uporno nastoje upravljati vlastitim æivotom. Oni iskrenovjeruju da su voeni. Meutim, to πto se oslanjaju na vlastitu snagu i ne dopuπtajuIsusu Kristu da ih vodi, Ëini da budu joπ bolesniji i da imaju sve manje izgledada u buduÊnosti budu izlijeËeni. UskoËili su u autobus bez navigacijskog ure-aja i jure sve dalje od svojega briænog Spasitelja i Otkupitelja.

Khaffi Beckles, Arima, Trinidad i Tobago

20


Nesklad u simfoniji

MI©LJENJESuci 2,15; 1. KorinÊanima 1,10; GalaÊanima 2,4-8

Sjedite u koncertnoj dvorani i svi oko vas u tiπini oËekuju skladne zvukovekoji Êe poteÊi iz instrumenata ispred njih. Dirigent podiæe palicu i zrakom serazlijeæu prvi tonovi. Dok se zvuk dalje razlijeva i dirigent daje sve od sebe kakobi izmamio predivnu melodiju od glazbenika, neki od njih zakljuËuju da im seviπe ne svira zadana glazbena tema i da im se ne prate znakovi koje on daje.Drugi moæda imaju neπto osobno protiv dirigenta i ne æele svirati ono πto se odnjih oËekuje kako bi mu stvorili neugodnost. OdstupajuÊi od zadane melodijei svirajuÊi neπto potpuno drugaËije, oni remete nadahnjujuÊe ozraËje koje jestvorio dirigent, a rezultat je kakofonija.

Baπ kao neskladan zvuk koji nastaje kad glazbenici ne poπtuju note iliupute dirigenta, tako nejedinstvo postaje neizbjeæno onog trenutka kad se Boæjinarod odvrati od jednostavnog “tako govori Gospodin”. Kad se ne obaziremo nasmjernice koje nam Bog daje u svojoj RijeËi, nastaje kaos. Gospodin se tada isâm odvraÊa od nas (Suci 2,15). Svetom pismu mi katkad pripisujemo svojeljudsko tumaËenje. Kad svatko tumaËi Sveto pismo onako kako njemu odgovara,dolazi do suprotstavljenih glediπta koja dovode do zbrke. Kao πto se glazbenikkoji uËi svirati savjetuje s nekim tko veÊ zna svirati na tom instrumentu, zar sei mi ne bismo trebali obratiti Bogu za pomoÊ da bismo razumjeli ono πto jeduhovno (Jakov 1,5)?

Kad se prestanemo oslanjati na Boga i Njegovu RijeË, mi poËinjemo njegovatipredrasude prema Ëlanovima crkve. Moæemo stvoriti predrasude zbog neËijegkulturnog zalea ili proπlosti, iz vremena prije nego πto je prihvatio Krista.Katkad stvaramo zatvorene krugove unutar crkve ili se ne æelimo druæiti snekim Ëlanovima jer nam se jednostavno ne sviaju, premda ne znamo objasnitizbog Ëega. Ako nam neko takav prie s nadahnutom istinom, pa Ëak i ako jeprepoznamo kao istinu, mi se bunimo protiv nje ili je odbacujemo jednostavnozbog svojeg unaprijed stvorenog miπljenja. Pavao se suoËio s tim u Galaciji.Vjernici su priznali da je to πto on propovijeda istina, ali su je zanemarili zbogsvojih predrasuda (GalaÊanima 2,4-8).

Izgleda da je Boæji narod poËeo prihvaÊati nejedinstvo u Crkvi kao neπtonormalno. Prihvatili smo uzreËicu: “Slaæemo se da se ne slaæemo.” Na taj naËinnjegujemo duh neslaganja (1. KorinÊanima 1,10).

ODGOVORITE1. Postoji li neπto πto ja trenutaËno radim, a πto doprinosi nejedinstvu u mojoj

mjesnoj crkvi?2. Moæe li nejedinstvo dovesti do pozitivnog ishoda? Na koji naËin?

Danielle Ignacio, Arima, Trinidad i Tobago

21

Petak, 12. listopada

Razjedinjeni dom ne moæe opstati

ISTRAÆIVANJEMarko 3,25

ZAKLJU»AKU Marku 3,25 stoje Isusove rijeËi kao nezaobilazan podsjetnik: “Postane li

jedna kuÊa u sebi nesloæna, ta kuÊa neÊe moÊi opstati.” Knjiga o Sucima govorio podjeli i porazu kraljevstva zbog Izraelove teænje za tjelesnim zadovoljstvima,zbog idolatrije i ponositosti. U Novom zavjetu Crkva se suoËila sa sliËnim iza-zovima. U svojoj Poslanici KorinÊanima, Pavao upozorava protiv podjela, pre-klinjuÊi vjernike u Korintu da budu duhovno jednomisleni. Napredovanje crkvebilo je vaæno u ono vrijeme kao i danas. Dok Sotona neumorno nastoji unijetinejedinstvo u Crkvu, mi ga moramo nadvladati nastupajuÊi sloæno u ime naπegaGospodina i Spasitelja Isusa Krista!

RAZMOTRITEu Promatrajte Ëlanove crkve koju posjeÊujete. Ima li ikakvih vidljivih podjela

meu braÊom? Koji su uzroci takvog stanja? Koje je rjeπenje? Razgovarajteo tome u svojem razredu u subotu.

u Osmislite neko umjetniËko djelo koje istiËe suprotnost izmeu sredine ukojoj vlada jedinstvo i sredine u kojoj prevladava razjedinjenost.

u Napiπite i izvedite uprizorenje koje ilustrira razliËite stavove koji doprinosenejedinstvu.

u Zapiπite u svoj dnevnik svoje razmiπljanje o tome koja je vaπa uloga usituaciji kad u crkvi doe do razjedinjenosti.

u Sjetite se vjernika koji su bili obeshrabreni zbog nejedinstva u crkvi i po-kuπajte s njima stupiti u kontakt.

u Molite se za Ëlanove svoje crkve da im se otvore oËi za zlo nejedinstva i dase uz Boæje vodstvo okrenu traæenju rjeπenja.

POVEÆITEAdvent Review and Sabbath Herald, 22. oæujka 1887., sv. 64, “The Church’s

Great Need”.

Marijka Johnson, Arima, Trinidad i Tobago

22

Pouka 3

13.—20. listopada 2018.

Da svi jedno budu

“Ne molim samo za njih nego i za one koji Êe po njihovojrijeËi vjerovati u me, da svi budu jedno. Kao πto si ti,OËe, u meni, i ja u tebi, tako neka i oni u nama budu

jedno, da svijet vjeruje da si me ti poslao!”(Ivan 17,20.21)


23


Rjeπenje u sluËaju podjele

UVODIvan 17

Sedamnaesto poglavlje Evanelja po Ivanu dublje je nego πto ste moædauviali. VeÊini od nas bliska je ideja da je Isus postao Ëovjek kako bi, kao Bogkoji je povezan s ËovjeËanstvom, imao s Ëovjekom zajedniËki pristup u otkri-vanju Boga Oca. Nakon Ëetiri milenija grijeha, Sotona je stvorio sliku Boga kojipodsjeÊa na njega, pa Ga ljudi viπe oboæavaju kao osvetoljubivog diktatora negoblagonaklonog Gospodina. Zato se pojavio Isus da bi to ispravio i svojim æivo-tom i sluæbom otkrio Boæji pravi karakter, zahvaljujuÊi svojoj prisnosti s Njim.To jedinstvo izmeu Oca i Sina provlaËi se kroz Ëitavo 17. poglavlje Evaneljapo Ivanu, ali Isus ide joπ dalje u svojoj molitvi i ukljuËuje svoje uËenike u tojedinstvo moleÊi se “da budu jedno kao mi” (Ivan 17,11). Ali zaπto bi uËenicimauopÊe bila potrebna tako prisna povezanost kao πto je ova koju spominje Isus?

Grijeh izaziva razdvajanje. Biblija nam jasno kaæe da su nas naπi grijesirazdvojili od Boga (Izaija 59,2), ali ako bacimo samo letimiËan pogled na dru-πtvo, jasno je da se svaki vertikalni jaz izmeu Boga i ËovjeËanstva odraæava, iliËak biva i nadmaπen horizontalnim pukotinama koje svakodnevno viamo meuljudima. Grijeh u stvarnosti ne samo πto nas odvaja od Boga, nego i od naπihbliænjih

Jedno je kad drevni hebrejski pojedinac voli drugog hebrejskog pojedinca,ali kad vidite mojeg anglofonsko-kavkaskog prijatelja, republikanca koji koristiIphone, kako pere noge Filipincu, demokratu koji koristi android, i kad meunjima vlada sloga, baπ kao πto Isus stoji izmeu ËovjeËanstva i Boga, svaki odnjih postaje prozor kroz koji se pojedinci njihovog podrijetla mogu vidjeti umnogo pozitivnijem svjetlu. Tako oni onda postaju prozor prema svijetu: “Akoimadnete ljubavi jedan prema drugome, po tom Êe svi upoznati da ste mojiuËenici.” (Ivan 13,35) Kad svijet vidi slogu tamo gdje je inaËe mrænja, milosretamo gdje je inaËe izazov, to im pokazuje da Boæja ljubav moæe nadmaπiti zamkeljudske naravi! To je djelomiËno dokazano nakon Isusovog raspeÊa, kad Bogradi ne samo na uklanjanju grijeha, veÊ i njegovih posljedica — razdvajanja.Novoosnovana Crkva je ubrzo nakon toga primila dar jezika i vjernici su moglividjeti da Boæji ideal za obnovu jedinstva nije samo u vertikalnom smislu, veÊisto tako i u horizontalnom! I vjerovali ili ne — to se dogaa ponovno.

Prema istraæivanju koje je proveo 2015. IstraæivaËki centar Pew, Crkvaadventista sedmoga dana oznaËena je ne samo kao etniËki najraznovrsnija krπ-Êanska denominacija, veÊ i rasno daleko raznovrsnija od svih glavnih vjerskihskupina u Sjedinjenim Dræavama! To nagovjeπtava da usred podjela koje razdvajajudruπtvo, Bog ponovno i po posljednji put otkriva da On sjedinjuje ljudska biÊavezama koje su beskrajno jaËe od onoga Ëime se ljudi sluæe da bi unijeli podjele.

Nwamiko Madden, Lacombe, Alberta, Kanada

24


Neizbjeænost jedinstva

LOGOSGalaÊanima 2,20; 2. KorinÊanima 5,21; Otkrivenje 14,4; Rimljanima 5,6; Efe-

æanima 3,10

U svojoj uvodnoj izjavi u Ivanu 17, Krist obznanjuje svoju misiju — ponovnoujedinjenje ljudskog roda s Bogom. Vlast koja Êe Mu uskoro biti dana dopustitÊe Mu da donese mir onima koji su tako dugo bili odvojeni od svojeg Stvoritelja.U Adamu je ËovjeËanstvo doæivjelo krah. Naπ predstavnik u Edenu izabrao jesvoje “ja” umjesto ovisnosti o Bogu i navukao bezboænost — odvojenost odBoga — na ljudski rod. S njega se to neprirodno stanje prenijelo na nas, njegovudjecu. Isus je vidio da bi, ako preuzme sve ljudske grijehe na sebe i postane novipredstavnik ËovjeËanstva, to jest drugi Adam, ta Ëovjekova sebiËna narav, ikolektivno i pojedinaËno, mogla umrijeti s Njim na kriæu. To je bila ta stvarnostkoju je Pavao sagledao kad je rekao: “S Kristom sam razapet na kriæ, æivim —ali ne viπe ja, nego Krist æivi u meni.” (GalaÊanima 2,19.20)

Ako vjerujemo da je Krist preuzeo naπu greπnu narav, onda moæemo znatii da je ona umrla s Njim na kriæu. Mi smo opravdani, proglaπeni pravednim,usprkos naπim manama. Krist je bio taj koji je preuzeo Ëitavo ËovjeËanstvo nasebe kolektivno u jednom pravednom Ëinu, ne sluËaj po sluËaj. Svaki muπkarac,svaka æena i dijete mogu se pozvati na kriæ, jer je njihov grijeh tamo bio uNjemu. “Njega koji je bio bez ikakva grijeha Bog uËini mjesto nas grijehom.” (2.KorinÊanima 5,21)

Kristov savrπeni æivot nas tada spaπava i djeluje u nama da bi nas uËiniosvetim u naπem svakidaπnjem æivljenju. PosveÊenje koje je Krist postavio sebikao cilj, stajalo Ga je æivota. On je znao da Êe i Njegovi sljedbenici na isti naËiniz dana u dan postajati sve prisniji s Njim, sve dok ne budu spremni, ako jepotrebno, poloæiti i vlastiti æivot.

To Evanelje nas uËi da moæemo biti s Kristom tamo gdje je On. To nijeneπto πto je vezano samo za Njegov drugi dolazak u buduÊnosti, veÊ nam jedostupno i danas. Kad je Krist u nama i mi u Njemu, kad vjerujemo da On æivisvojim savrπenim æivotom u nama, moæemo imati vjeËni æivot s Njim. Nemarazloga da sumnjamo u svoju sigurnost, jer ako vjerujemo da smo u Njemu,doæivljavamo Nebo ovdje i sada buduÊi da pratimo “Janje kud god ono ide”(Otkrivenje 14,4).

ZahvaljujuÊi svojem uskrsnuÊu, Krist je znao da Êe taj vrhunski Ëin imatisilu da zauvijek ujedini cijelo ËovjeËanstvo Njegovim vjeËnim æivotom. To πto jeKrist uËinio za Ëovjeka bilo je pomirenje s Bogom Ocem osobno. Isus nesavr-πene ljude predstavlja kao savrπene Njegovim nesebiËnim æivotom i smrÊu —ljude koji viπe nisu liπeni svetosti i nepodobni da stoje pred Ocem, veÊ su jednos Boæjim Duhom. Svi oni koji prihvaÊaju taj dar postaju Boæja djeca, isto takoblisko povezana s Ocem kao i Sin.

25

Krist je tijekom Ëitavog svojeg æivota potpuno vjerno predstavljao Boæjuslavu i Njegovo ime — zapravo, Njegov karakter. Ali On je predvidio da Êe Nje-gove sljedbenike zbog svoje jednostavne vjere u nebeski dar progoniti svijet,koji nije sposoban gledati dalje od svoje sebiËnosti. Naπ Spasitelj se moli danaπa radost bude potpuna, da istina Njegovog Evanelja tako duboko odzvanjau naπem umu i srcu da budemo preplavljeni zahvalnoπÊu i tako duboko utvreniu miru koji ona donosi kako nas niπta na ovom svijetu ne bi moglo odvratiti odvjere u Njega. Biti saËuvan od zloga ne znaËi da se nikad neÊemo suoËiti snevoljama, pa Ëak i s neuspjesima. Isus Êe nas saËuvati od æivota osuivanjasebe u koji nas strmoglavljuju Sotonine optuæbe. Sotona nas stalno kuπa daodvratimo pogled s Isusa i usmjerimo ga prema sebi. Mnogi postaju plijen vla-stite krivnje i stida, smatrajuÊi da ih njihov grijeh onesposobljava za odnos sBogom, ali nije tako, jer “Krist je, naime, dok smo joπ bili slabi, umro u pravovrijeme za nas bezboænike” (Rimljanima 5,6).

Evanelje ima moÊ da ujedini sve ljude. Svi koji priznaju da su opravdani uKristu, postat Êe ponizni i spoznati da je srce svakog Ëovjeka, od bogataπa doprosjaka, jednako u svojoj sebiËnosti. U Kristu su sve duπe podjednako vrijednei traæene. On æeli sve ujediniti svojom smrÊu i uskrisiti ih svojim æivotom, kakobi se u ljudskom iskustvu moglo ogledati iskustvo Sina i Oca. S takvom snagomljubavi i uvida Isus moli da svi budemo jedno.

Baπ kao πto je Isus prema svojim sljedbenicima pokazivao suosjeÊanje svo-jega nebeskog Oca, tako su i Njegovi uËenici bili Duhom osposobljeni da πire tuRadosnu vijest u Judeji, a zatim i po cijelom svijetu u pokornosti Bogu a neljudskim æeljama, dokazujuÊi da je Isus doista Mesija, ObeÊani koji je siπao sNeba. Dok su oni propovijedali, novi vjernici su doæivljavali istu radost i tako sepridruæivali djelu otkupljenja.

Dakle, Kristova je namjera da Njegova slava — Njegov nesebiËni karakter —bude otkrivena ne samo ovom umiruÊem svijetu, veÊ i nebeskim biÊima kojaËekaju zavrπetak velike borbe. Naπ Gospodin æeli “da se sada po Crkvi saopÊimnogolika Boæja mudrost poglavarstvima i vlastima na nebesima” (Efeæanima3,10). “Mnogolika” ovdje doslovno znaËi “mnogokutna”, i Bog zna da Êe sepreko raznolikog ali ujedinjenog tijela Njegova ljubav doista pokazati. Crkva nepostoji ni zbog Ëega drugog nego da otkrije Isusovo ime.

ODGOVORITE1. Kako Kristova smrt i uskrsnuÊe ostvaruju jedinstvo?2. ©to je Crkva i koja je njezina svrha?3. Koje promjene trebate uvesti da biste bili u skladu s Boæjim planom za

jedinstvo? Koje promjene treba uËiniti vaπa mjesna crkva?

Andrew Carroll, Allentown, Pennsylvania, SAD

Evanelje ima tu moÊ da ujedini sve ljude.

26


Kako mogu ostvariti jedinstvo u Kristu?

SVJEDO»ANSTVOGalaÊanima 3,8.9

“Sluπaj Isusa, slijedi Njegove savjete i neÊeπ se udaljiti od mudrog i moÊnogSavjetnika, jedinog pravog VodiËa, jedinog koji ti moæe dati mir, sreÊu, i puninuradosti. ... Bez obzira na to πto drugi mogu misliti o nama i πto nam moguuËiniti, to ne smije ugroziti naπe jedinstvo s Kristom, zajedniπtvo u Duhu. Tiznaπ da se mir ne moæe naÊi nigdje osim u Kristu.” (Ellen G. White, Sons andDaughters of God, str. 29)

“Uvjeti tog jedinstva izmeu Boga i Ëovjeka u velikom planu spasenja bili suutvreni s Kristom od vjeËnih vremena. Patrijarsima je bio otkriven Savez milo-sti. Savez naËinjen s Abrahamom Ëetiri stotine i trideset godina prije nego πtoje izgovoren Zakon na Sinaju, Bog je potvrdio preko Krista, to isto Evaneljekoje se propovijeda nama. ‘A Pismo, predvidjevπi da Bog po vjeri opravdavapogane, unaprijed navijesti Abrahamu: U tebi Êe blagoslovljeni biti svi narodi.Tako: oni od vjere blagoslivlju se s vjernikom Abrahamom.’ (GalaÊanima 3,8.9)Savez milosti nije neka nova istina, jer je postojao u Boæjem umu od vjeËnihvremena.” (Ellen G. White, Signs of the Times, 24. kolovoza 1891.)

“Velike istine Boæje rijeËi tako su jasno izloæene da nitko ne bi trebaogrijeπiti u njihovom tumaËenju. Kad vi kao pojedinci, kao Ëlanovi crkve, budeteljubili Boga iznad svega, a svojega bliænjeg kao sebe, tada neÊete morati ulagativeliki trud da budete ujedinjeni; bit Êete jedno u Kristu, uπi Êe biti zatvorene zasluπanje izvjeπtaja o drugima i nitko neÊe nalaziti zamjerke svojem bliænjem.»lanovi crkve njegovat Êe ljubav i jedinstvo i bit Êe kao jedna velika obitelj.”(Ellen G. White, Manuscript Releases, sv. 15, str. 150)

“Kad se budemo potpuno dræali Kristove molitve, kad je Boæji narod primi-jeni u svojem svakidaπnjem æivotu, u naπim redovima vidjet Êe se jedinstvo nadjelu. Brat Êe biti povezan s bratom zlatnim vezama Kristove ljubavi. JedinoBoæji Duh moæe dovesti do takvog jedinstva. Onaj koji je posvetio sebe, moæeposvetiti i svoje uËenike. Ujedinjeni s Njim, oni Êe biti i meusobno sjedinjeniu najsvetijoj vjeri. Kad budemo teæili tom jedinstvu kao πto Bog æeli, tada Êemoga i ostvariti.” (Ellen G. White, Councils for the Church, str. 45)

ODGOVORITE1. Ako nas je Bog pozvao da budemo jedno s Njim, uz pomoÊ Ëega i na koji

naËin moæemo postati jedno s Kristom?2. ©to se moæe dogoditi ako budemo ljubili Boga viπe od svega drugog i svoje

bliænje kao πto volimo sebe?3. Bog æeli biti jedno s nama. Ako to budemo imali na umu, πto bi moglo

poremetiti jedinstvo s Bogom u naπem æivotu?

Levi Collins, Lenhartsville, Pennsylvania, SAD

27


Izgovorite svoju posljednju molitvu

DOKAZIvan 17

Je li Isusova najveÊa molitva uopÊe bila molitva? Premda neki prijevodiupotrebljavaju rijeË “molitva”, Ivan biljeæi da je Isus jednostavno podigao oËi kNebu i razgovarao sa svojim Ocem. On je vodio razgovor. Katkad je Isus kleËaodok se molio (Luka 22,41), ali ËeπÊe je gledao prema Nebu (Ivan 11,41; Marko7,34). Za Isusa molitva je bila razgovor. Razgovor jeizravna usmena razmjenamiπljenja, stavova i dojmova izmeu dviju ili viπe osoba.

Isusova molitva je doista bila izravna — On se obraÊao svojem Ocu, a nenekom udaljenom, zamiπljenom boæanstvu. RijeË “OËe” bila je Isusov zapanjuju-Êe prisan naËin za obraÊanje Bogu svemira. “Nema nikakvih dokaza u pretkrπ-Êanskoj hebrejskoj literaturi da su se Hebreji obraÊali Bogu kao Ocu (‘Abba’)”.(Elwell, Walter A, “Entry for ‘Fatherhood of God’”, Evangelical Dictionary ofTheology, 1997.) Dok u Starom zavjetu Bog sâm o sebi govori kao o ocu petnaestputa, kad otvorite Novi zavjet, Bog je nazvan “Ocem” viπe od sto pedeset putasamo u evaneljima! (Isto)

Isusovo vienje Boga kao Njegovog Oca — i Njegova æelja da Mu se takoobraÊamo — kljuËni je dio Ivanovog evanelja, u kojem je glavni naglasak napoznavanju Isusa (Ivan 1,1-3). Ta tema je posebno istaknuta u Ivanu 17, kad Isusizjavljuje da se vjeËni æivot sastoji u poznavanju Oca i Sina (Ivan 17,3). Mitrebamo imati isti odnos s Isusom kao πto je On imao sa svojim Ocem. SliËanje odnos Mojsije imao s Bogom, kad je “Jahve razgovarao s Mojsijem licem ulice, kao πto Ëovjek govori s prijateljem” (Izlazak 33,11).

Za koga se Isus molio u noÊi svoje teπke kuπnje? Uglavnom za nas. Isusovaoproπtajna molitva moæe se podijeliti na nekoliko tema. Prvo (Ivan 17,1-5), Isusse moli da bude u stanju proslaviti Oca. Drugo (Ivan 17,6-19), Isus se moli zasvoje uËenike (one sljedbenike s kojima je radio) da upoznaju Oca onako kakoGa On poznaje. TreÊe (Ivan 17,20-26), Isus se moli za sve buduÊe naraπtajekrπÊana (one s kojima Êe uËenici raditi). Kad Mu se kriæ preprijeËio na putu,Isus je gledao iznad i iza njega. “Koji namjesto odreene mu radosti podnesekriæ ne mareÊi za sramotu” (Hebrejima 12,2). Kad je molitva bila najpotrebnijaNjemu, On se molio za nas.

I koja je bila kljuËna tema Isusove molitve? Jedinstvo. Isus se Ëetiri putamolio da Njegovi sljedbenici budu ujedinjeni jedni s drugima kao πto je On sasvojim Ocem. Pribliæavanje Isusu prirodno Êe nas zbliæiti s drugim sljedbeni-cima. Isusova posljednja molitva nije bila oËajniËka molba za vlastiti æivot, veÊsmjelo vienje novog svijeta koji je Ëekao s druge strane kriæa.

Matthew J. Lucio, Mason City, Iowa, SAD

28


Jedinstvo meu krπÊanima

PRIMJENAMarko 9,38-41; Ivan 10,16

Isus se molio za jedinstvo meu krπÊanima. Poput jedinstva u braku (iobitelji), crkveno jedinstvo je sve ugroæenije. Mi koristimo izraze kao πto su“crkvena obitelj”, ili “brat u Kristu” i “sestra u Kristu”, ali πto da radimo kad— ili ako — jedinstvo po ugledu na jedinstvo u obitelji nedostaje? Biblija kaæe:“Brat Êe brata predavati na smrt.” (Marko 13,12 — Varaædinska Biblija) U Mateju24,12 stoji: “I ljubav Êe kod mnogih ohladnjeti.” Kako, dakle, moæemo saËuvatijedinstvo u ovakvim vremenima?

Kao i u braku, “razvod” od vjere ne bi smio biti rjeπenje. Mi smo braÊa isestre za svu vjeËnost, ujedinjeni neËim jaËim od nas samih — vjerovanjem uIsusa kao naπeg Spasitelja. Dakle, u teænji za jedinstvom, usprkos opasnosti odzahlaenja bratske ljubavi, moæemo uËiniti par stvari:

Imajte Ëvrsta uvjerenja. ProuËavajte Bibliju. Ako ne posjedujemo znanjeo Isusu, ili o Njegovoj RijeËi, onda i ne znamo oko Ëega se trebamo ujediniti.Potrebna nam je RijeË. Svakodnevno. Mi moramo shvatiti da je ono πto nasujedinjuje jaËe od onoga πto bi nas moglo razjediniti. PriliËno je velika opasnostod mijeπanja jedinstva i jednoumlja. Duhovna zrelost podrazumijeva razlikova-nje bitnih vrijednosti naπe vjere od sporednih pitanja.

Budite povezani. Sotona ima milijun naËina da otpoËne svau u crkvi.Duhovna istina donosi emocionalno zdravlje, i on Ëesto cilja na ovo drugo da biuniπtio prvo. Moramo ostati u pripravnosti, nazidani na Izvor sile i povezani sNjim. Vaπe raËunalo mora biti povezano s internetom da bi njegov antivirusniprogram skinuo potrebne nadogradnje i mogao se nositi sa svim sigurnosnimprijetnjama — a tako morate i vi. Molitva je vaπ wi-fi.

Budite posveÊeni. Neke duhovne bitke dobivamo, neke gubimo. Mi trebamosvakodnevno donositi odluku da slijedimo Isusa i ostati Mu posveÊeni. To jeglavni dio dugoroËnih, zdravih odnosa. Imajmo dovoljno duhovne hrabrosti iodluËnosti i ostanimo na pravom putu! Æivimo krπÊanskim æivotom.

Jedinstvo se ne moæe shvatiti kao neπto πto se razumije samo po sebi. Tose ne dogaa “tek tako”. To je neπto na Ëemu trebamo naporno raditi. Zbog togaje jedna od posljednjih Isusovih molitava bila posveÊena jedinstvu: da budemojedno. Ako je to Njemu bilo toliko vaæno, onda to i mi moramo postaviti kao svojprioritet. PostiÊi jedinstvo je teπko, ali ne i nemoguÊe. Ujedinimo se u namjerida budemo pravi odgovor na Isusovu molitvu.

ODGOVORITE©to moæete uËiniti da biste doprinijeli usliπenju Isusove molitve za jedinstvo?

Kako biste motivirali svoju braÊu i sestre u Kristu da ostanu ujedinjeni?

Laura Marta Lucio, Mason City, Iowa, SAD

29


Jedinstvo za pobjedu

MI©LJENJEIvan 17,20.21.26

“Svia mi se vaπ Krist, ali ne i vaπi krπÊani. Vaπi krπÊani nimalo ne nalikujuna Krista.” Premda se pripisuje Mahatmi Gandhiju, ima joπ nekih nagaanja opodrijetlu ove izjave. Ali bez obzira na to tko ih je izgovorio, te rijeËi su upotpunom skladu s Isusovim posredovanjem za Njegove uËenike, za njihovojedinstvo i zadobivanje duπa.

U Ivanu 17 dio Isusove molitve odnosi se na one koji Êe povjerovati u Njega“po njihovoj rijeËi” (misli se na uËenike — Ivan 17,6-19). Onda, ako mi kaoIsusovi suvremeni uËenici ne æivimo u jedinstvu za koje se Isus molio u pret-hodnim redcima, onima koji bi “po naπoj rijeËi” povjerovali u Njega, uskraÊuje-mo priliku da Ga upoznaju i budu dovedeni u jedinstvo s Njim.

U Ivanu 17,21 Isus svojem Ocu izraæava æelju da vjernici budu jedno u Njima,“da svijet vjeruje da si me ti poslao”. Dakle, jedinstvo vjernika s Kristom i Ocemizravno utjeËe na vjerovanje svijeta u Njega. Zatim u 26. retku Isus kaæe da namje objavio Boæje ime da bismo bili ispunjeni OËevom ljubavlju. NajveÊa nepravdakoju mi kao krπÊani moæemo uËiniti ovom svijetu jest da zanemarimo tu objavui ostanemo liπeni te ljubavi, πto bi umanjilo naπu sposobnost da budemo uspje-πni svjedoci.

Ti redci meni su izazov da ne mislim samo na sebe, veÊ i na to kako mojipostupci utjeËu na druge. Oni me navode da se prisjetim rijeËi iz PoslaniceRimljanima koje nas upozoravaju da ne æivimo na naËin koji Êe bilo koga navestida se “spotakne”. Premda postoji polemika oko toga πto je Pavao time mislio,pravo pitanje koje sebi trebamo postaviti glasi: “Odraæava li ono πto se spremamuËiniti moje jedinstvo s Kristom, i hoÊe li se OËeva ljubav oËitovati preko mene?”

Ako naπa osobna misija postane da budemo jedno s Isusom i Ocem, NeboÊe morati odvojiti joπ viπe prostora za svu Boæju djecu koja Êe doÊi kuÊi; i neÊebiti nikoga na ovom svijetu koji bi pomislio da mi krπÊani nimalo ne nalikujemona naπega Isusa.

ODGOVORITE1. Je li neπto πto ste vi rekli ili uËinili ikad utjecalo na neËiji dolazak Isusu,

bilo u crkvi ili izvan nje?2. Kada se posljednji put vaπe jedinstvo s Kristom ogledalo u vaπim postupcima?3. Na koji naËin odraz vaπeg jedinstva s Kristom utjeËe na jedinstvo vaπe crkve

s Kristom i na njezinu sposobnost da sluæi onima koji ne vjeruju?

Destinie Candis, Plant City, Florida, SAD

Jedinstvo vjernika s Kristom i Ocem izravno utjeËe na vjerovanje svijetau Njega.

30


Da svijet vjeruje

ISTRAÆIVANJEIvan 17,21

ZAKLJU»AKKristova molitva u Ivanu 17,21 naglaπava kritiËnu misao za razumijevanje

vaænosti jedinstva. On kaæe: “Da i oni u nama budu jedno, da svijet vjeruje dasi me ti poslao.” To πto smo jedno s Bogom, svjedoËanstvo je da je Otac doistaposlao Isusa na Zemlju! Naπe jedinstvo s Njim i jednih s drugima pokazujusvijetu da je Krist upravo ono πto tvrdi da jest. ©to mi kao pojedinci budemobliæi Kristu, to Êe uspjeπniji biti naπi zajedniËki napori na πirenju Evanelja.

RAZMOTRITEu Zapiπite svoje razmiπljanje o ulozi koju trenutaËno imate u svojoj crkvi, i o

tome πto moæete uËiniti da bi vaπa crkva postala prisnija zajednica.u Organizirajte redovne zajedniËke ruËkove ili “lomljenje kruha” s drugim vjer-

nicima, novim posjetiteljima i prijateljima u vaπoj crkvi. Pokuπajte jednomtjedno organizirati druæenje, ili iskoristite vrijeme u subotu poslijepodne zazajedniËki ruËak u crkvi ili u nekom intimnijem okruæenju.

u Svoje jutarnje ili veËernje trenutke za molitvu i osobno bogosluæje provediteu prirodi. Promatrajte primjere jedinstva i povezanosti kod biljaka i æivoti-nja.

u Vodite audiodnevnik svojih molitava i traæenja od Boga. Presluπajte ih sva-kih 3—6 mjeseci da biste uoËili kako vas je Gospodin vodio.

u Napravite crteæ ili sliku koji najbolje simboliziraju pojam jedinstva. Prene-site tu sliku na kartu na kojoj Êete napisati “Dobrodoπli” ili “Nedostajetenam”, i poslati ih posjetiteljima vaπe crkve ili Ëlanovima koji su veÊ duljevrijeme odsutni.

POVEÆITEPostanak 1,26-28; 11,1-9; Amos 3,3; Djela 1,13.14; 2,41-47; 4,32-37.Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, 10. poglavlje; Moj æivot danas, str. 288;

Djela apostolska, 2. poglavlje.

Michelle Odinma, Berrien Springs, Michigan

31

Pouka 4

20.—27. listopada 2018.

KljuË za jedinstvo

“SaopÊivπi nam tajnu svoje volje, prema onome πto jeprije u njemu odluËio za provedbu punine vremena:obuhvatiti pod jednu glavu u Kristu sve πto je nanebesima i πto je na zemlji.” (Efeæanima 1,9.10)


32


Moæda je srednjoπkolski mjuzikl ipak bio u pravu

UVODMarko 12,31; Efeæanima 4,2-4

Najpoznatiji biblijski tekst koji nas poziva da budemo puni ljubavi nalazi seu Marku 12,31, gdje Krist kaæe: “Ljubi bliænjega svoga kao samoga sebe!” Topotpuno proturjeËi onome πto nam govori druπtvo. NauËeni smo da naπa ljubavmora biti zasluæena, ali tu misao ne nalazimo u Bibliji. U Boæjoj rijeËi vidimoda trebamo voljeti svakoga i prema svima se odnositi s istim strpljenjem iljubavlju koju Bog pokazuje prema nama. Meni je taj zadatak da volim uglavnomlak, sve dok ne naiem na nekoga tko je nepoπten prema meni ili povreujemoje osjeÊaje, a sigurna sam da mnogi od nas to mogu razumjeti. Lako je nekogvoljeti dok sve ide dobro, ali onog trenutka kad stvari pou po zlu, skloni smobjeæati od zadatka na koji nas je Bog pozvao. Radije bismo sjedili sami sa svojimponosom, bijesom i nezadovoljstvom nego da budemo puni ljubavi i izgladimoodnose s drugima. Na moje iznenaenje, to me podsjeÊa na jedan tinejdæerskifilm za koji sam jedanput rekla da nikad neÊu govoriti o njemu — ali, evo!

Dakle, nedavno sam se sjetila tog filma pod nazivom Srednjoπkolski mjuzikl.I sada, prije nego πto prestanete Ëitati, sasluπajte me. Taj film me je straπnoæivcirao dok sam bila tinejdæerica, ali sada kad gledam unatrag, nalazim, zaËudo,da on ima snaænu poruku. U tom filmu likovi koji se nekad nisu dopadali jednidrugima uspijevaju prevladati svoje razlike poπto su doπli do zakljuËka: “Svismo u ovome zajedno.” SjeÊajuÊi se kako je moja sestra pjevuπila tu pjesmu pocijeli dan i noÊ, pomislila sam da bi moæda Krist htio da i mi doemo do istogzakljuËka.

Tekst u Efeæanima 4,2 glasi: “Sa svakom vrstom poniznosti i krotkosti, sastrpljenjem podnosite jedni druge s ljubavlju!” Bog nas je sve stvorio da bismobili dio Njegove vjeËne obitelji — “jedno tijelo i jedan Duh” (Efeæanima 4,4), i Onzna da nikad neÊemo biti jedinstveni ako ne postanemo ponizni, blagi, strpljivii — πto je najvaænije — puni ljubavi. Moramo neprestano ulagati napor da bismooËuvali svoje jedinstvo u miru. Svi se povremeno osjeÊamo povrijeenima, ljuti-ma, postienima i iznevjerenima. Kad sjedimo sami sa svojom boli, to samodoprinosi da Sotonino sjeme sumnje raste. Ali kad se dræimo Krista i jednidrugih, mi ulaæemo napor da oËuvamo jedinstvo i tako Êemo se moÊi odræati usvakoj nepovoljnoj situaciji. Dok budete prouËavali pouku za ovaj tjedan, nekaBog dâ da shvatite da to ne moæete uËiniti sami, i da niste na to ni pozvani. NekaBog dâ da ojaËate svoju povezanost s Kristom, kao i sa svojim bliænjima. NekaBog dâ da to uËinite u poniznom, blagom duhu i sa srcem strpljivim i punimljubavi.

Stephanie French, Edmonton, Alberta, Kanada

33


Jedno

DOKAZEfeæanima 1,9.10

Efez je bio glavni grad rimske pokrajine Azije (danaπnje Turske). U njemu senalazio hram poganske boæice plodnosti Dijane, tako da je bio prijestolnicapoganskog bogosluæja u toj pokrajini. Pavao je svoju poslanicu napisao crkvamau Efezu dok se nalazio u kuÊnom pritvoru u Rimu. Premda je bio zatoËen,Rimljani nisu mogli sprijeËiti πirenje Evanelja koje je on propovijedao. Ta posla-nica bila je poslana crkvama da ih ohrabri u njihovoj vjeri i naglasi Ëinjenicu dasu svi vjernici jedno u Kristu.

Krist je srediπnja poruka Poslanice Efeæanima. Tvrdnja “u kome imamootkupljenje” (Efeæanima 1,7) temeljna je osnovna koja nas, danaπnje vjernike,povezuje s vjernicima iz svih vjekova. U staroj civilizaciji netko je mogao “otku-piti” osobu koja je bila prodana u ropstvo. Krist je nas otkupio iz ropstvagrijehu kad je umro na kriæu. Pavao otkriva da se “tajna Njegove volje” (vidiEfeæanima 1,9; 3,3) sastoji u Ëinjenici da su “pogani baπtinici iste baπtine, udoviistog tijela, dionici istog obeÊanja” (Efeæanima 3,6). ProuËavanje grËkog tekstapokazuje da rijeË “subaπtinici” (sunkleronomos) podrazumijeva “zajedniËko na-slijee”, πto znaËi da oni imaju podjednak udio u naslijeu.

Premda je Stari zavjet u Postanku 12,3 pretkazao da Êe Boæji blagoslov doÊina “sva plemena na zemlji”, jednakost pogana i Æidova bila je tajna koja nikadaprije nije otkrivena. Kao neæidovi, mi smo obuhvaÊeni izrazom “sva plemena nazemlji”, a u Kristu imamo udio u naslijeu koje je kupljeno Njegovom krvlju.Pozvani smo da se ispunjavamo Duhom (Efeæanima 5,18), kako bismo bili podNjegovom vlaπÊu.

Duh u nama je ono πto nas ujedinjuje u Kristu. U Crkvi u kojoj se nalazeDuhom ispunjeni vjernici nalazit Êe se æene koje Êe se pokoravati svojim mu-æevima na isti naËin na koji se oni pokoravaju Kristu, koji su spremni poloæitiæivot za svoju æenu, djeca koja su posluπna svojim roditeljima, zaposlenici kojipoπtuju svoje poslodavce, jer sve πto rade — rade za Boga. Moæete li to zamisli-ti? Kakvo bi to bilo svjedoËanstvo svijetu!

Krist nas je pokrio svojom krvlju, i kao takvi mi smo postali dionici uNjegovom nasljedstvu vjeËnog kraljevstva. Jesmo li spremni postati subaπtinici?Jednadæba je jednostavna: mi + Krist = jedan — jedno tijelo, jedna vjeËna nada!

ODGOVORITE1. Razgovarajte o ideji “otkupljenja” iz ropstva grijehu. Kako ta ideja danas

utjeËe na vas u vaπem svakidaπnjem æivotu?2. Mislite li da bi naπe crkve bile drugaËije kad bi se u njima okupljali Duhom

ispunjeni vjernici?

Patrice Yorke, Edmonton, Alberta, Kanada

34


Snaga jedinstva

LOGOSEfeæanima 1,3-14; 2,11-22; 4,1-6.11.12; 5,15-6,9

VeÊina ljudi koji pohaaju vaπu crkvu rekli bi vam da je jedan od ciljevacrkve postizanje jedinstva. Meutim, je li to doista tako i u praksi? Moja crkvase ne razlikuje od vaπe, u smislu da Ëesto dolazi do podvojenosti zbog nekeuvrede koja se ne opraπta ili kivnosti koja ne prestaje. Sve to doprinosi nedo-statku jedinstva u crkvenom tijelu — jedinstva koje je, na kraju krajeva, IsusovanajveÊa æelja za Njegovu Crkvu.

Pretpostavljam da je veÊina vas gledala film Knjiga o dæungli. U onom dijelukad se Ëita “zakon za vukove”, jedna izjava posebno govori o jedinstvu: “Jer jesnaga Ëopora vuk, a snaga vuka je Ëopor.” Taj citat govori u prilog Ëinjenici danam je mnogo bolje zajedno — bez obzira na to naπa priroda teæi neovisnosti.

Isusova æelja za Njegov narod zabiljeæena je u Ivanu 17,21: “Da svi budujedno. Kao πto si ti, OËe, u meni, i ja u tebi...” Kad prouËavamo Isusov æivot,otkrivamo da je snaga za svakodnevno ostvarivanje cilja potjecala od Njegovogjedinstva s Ocem preko molitve i povezanosti s Njim. Isus je æelio da i midoæivimo isto takvo jedinstvo, ali naπa sebiËnost i ponositost Ëesto stoje naputu tom jedinstvu s naπom braÊom i sestrama u Kristu. ProuËit Êemo neketekstove i vidjeti πto Biblija govori o jedinstvu u Poslanici Efeæanima.

Blagoslovi u Kristu (Efeæanima 1,3-14)Dani su nam brojni blagoslovi, a jedan od njih je Duh Sveti (Efeæanima 1,13)

koji moæe donijeti jedinstvo Kristovom tijelu. Bog nas je izabrao da budemo diopovijesti i Njegovi suradnici u djelu ujedinjavanja ljudi s Kristom. To je velikaprednost! Jedna od prednosti posjedovanja Duha Svetoga jest πto moæemo za-traæiti Njegovu pomoÊ da bismo se mogli ujediniti s vjernicima u svojoj crkvi izajedno postati moÊna sila u naπoj druπtvenoj sredini. Duh Sveti djeluje na naπesrce da bi sruπio zidove nepraπtanja i pokidao lance slomljenosti, ali kako Ëestozanemarujemo taj tihi, tanki glas i dræimo se svojeg ponosa? Upravo to naπneprijatelj æeli postiÊi i oko toga se tako mnogo trudi. Onima koji odluËe postiÊijedinstvo s Kristom i drugim vjernicima, koji rade na tome da dovrπe naπumisiju, bit Êe dani veliki blagoslovi i velika snaga.

Kad Ëitam o tome da nas je Bog posvojio na osnovi onoga πto je Isus uËinio,moje srce æeli Mu zahvaliti tako πto Êu raditi ono na πto me On poziva. Nadamse da Êemo svi posluπati taj glas i doæivjeti blagoslove Kristove ujedinjene obi-telji.

Ruπenje zida (Efeæanima 2,11-22)Isusov dar na kriæu sruπio je prepreke izmeu Æidova i pogana koje su bile

uobiËajene u to vrijeme. Zbog onoga πto je On uËinio “niste viπe tuinci i gosti,

35

nego ste sugraani svetih i ukuÊani Boæji” (Efeæanima 2,19). Premda u naπojCrkvi viπe nema prepreka izmeu Æidova i pogana, ili izmeu obrezanih i ne-obrezanih, joπ uvijek imamo dosta zidova koji su podignuti izmeu razliËitihskupina i tipova ljudi. Kada smo pristrani ili kad osuujemo druge, mi ne poka-zujemo ljubav Ëlanovima Boæje obitelji — a svi smo dio iste obitelji. I baπ kaoπto su naπe ovozemaljske obitelji Ëesto disfunkcionalne, tako postoji disfunk-cionalnost i unutar naπe crkvene obitelji, i potreban je svjestan napor s naπestrane da bismo pokazali ljubav i sruπili te zidove.

Jedinstvo u jednom tijelu (Efeæanima 4,1-6)Jedan — to je najmanji, ali kad je rijeË o jedinstvu, i najveÊi broj koji imamo.

“Nastojte saËuvati jedinstvo Duha, povezani mirom.” Vjerujem da je zbog togau svojim blaæenstvima Isus blagoslovio mirotvorce — svakoj obitelji je potrebanmakar jedan mirotvorac. Ovaj tekst nas povezuje s mnogo toga u Bibliji —potreban nam je plod Duha da bismo imali jedinstvo. Bog ostvaruje jedinstvo usvim djelima svojeg stvaranja, a mi, kojima je dao slobodnu volju, duæni smostvarati jedinstvo, zajedno s Duhom Svetim koji nam pomaæe. Kad imamo jedin-stvo, Krist potpunije djeluje u nama, jer On “je nad svima koji djeluje po svimai u svima stanuje” (Efeæanima 4,6).

Crkveni voe i jedinstvo (Efeæanima 4,11.12)Premda crkveni voe imaju mnogo razliËitih uloga, njihov je glavni cilj da

budu jedinstveni i da ujedinjuju Boæji narod u jedinstvenoj misiji. Kada postojinejedinstvo meu voama, crkva vrlo teπko moæe odræati jedinstvo — mi kaovoe pruæamo primjer svojim postupcima, a ne rijeËima i pomnjivo osmiπljenimpropovijedima.

Ljudski odnosi u Kristu (Efeæanima 5,15—6,9)Da bismo oËuvali jedinstvo u svojim odnosima, ovaj tekst nas potiËe da

ohrabrujemo druge i njegujemo zahvalno srce. Biblija Ëesto spominje zahvalnost,jer kada smo zahvalni, mnogo Êemo teæe zapaæati ono πto je negativno kod ljudi.Taj tekst takoer govori o razliËitim vrstama odnosa, a onaj na koji se ja æelimposebno usredotoËiti temeljna je druπtvena zajednica — obitelj. Kad doæivimojedinstvo u vlastitom domu, u stanju smo da to ponesemo i u crkvu. Zato πtoje ta zajednica toliko znaËajna, neprijatelj je naveliko napada. Potrebne su mno-ge molitve za naπe obitelji.

ODGOVORITE1. Istraæite obiteljske odnose u vaπoj crkvi i u kakvoj su uzajamnoj vezi obitelji

s opÊim jedinstvom unutar crkvenog tijela.2. Pokazujete li vi primjer jedinstva kad je rijeË o vaπim odnosima u obitelji i

u crkvi? Molite se u vezi s tim.

Michelle Solheiro, Edmonton, Alberta, Kanada

Potrebne su mnoge molitve za naπe obitelji.

36


Jedinstvo s Kristom

SVJEDO»ANSTVOEfeæanima 4,1-6

“Kod ovih prvih uËenika vidjela se velika raznolikost. Trebali su postatiuËitelji svijeta, a tvorili su πiroku lepezu karaktera. Da bi mogli uspjeπno vrπitiposao na koji su bili pozvani, ovi ljudi, razliËitih osobina i æivotnih navika,morali su doÊi do jedinstva osjeÊaja, misli i postupaka. Krist je namjeravaopostiÊi ovo jedinstvo. Zbog toga ih je nastojao ujediniti sa sobom. Breme svojegrada s njima izrazio je u molitvi Ocu: ‘Da svi budu jedno. Kao πto si ti, OËe, umeni, i ja u tebi, tako neka i oni u nama budu jedno... da svijet upozna da sime ti poslao i da si njih ljubio kao πto si mene ljubio.’ (Ivan 17,21.23) Njegovaje stalna molitva bila da budu posveÊeni istinom; i On je molio s uvjerenjemznajuÊi za proglas SvemoguÊega prije postanka svijeta. Znao je da Êe se Evan-elje o kraljevstvu propovijedati svim narodima za svjedoËanstvo; znao je da Êeistina naoruæana svemoÊi Duha Svetoga pobijediti u borbi sa zlom i da Êe okr-vavljeni barjak jednog dana pobjedonosno zavijoriti nad Njegovim sljedbenici-ma.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 14)

“Kad se ujedine s Kristom, vjernici Êe rjeπavati crkvene probleme sa su-osjeÊanjem, njeænoπÊu i ljubavlju — Biblija postavlja pred nas uzor crkve. Onitrebaju biti ujedinjeni jedni s drugima i s Bogom. Kad se vjernici ujedine sKristom — æivim Trsom, oni postaju jedno s Kristom punim suosjeÊanja, njeæ-nosti i ljubavi.” (Ellen G. White, Selected Messages, sv. 3, str. 18)

“Tajna obiteljskog jedinstva. — Uzrok podjela i nesloge u obiteljima i crkvije odvojenost od Krista. Pribliæiti se Kristu znaËi zbliæiti se uzajamno. Tajnaistinskog jedinstva u crkvi i obitelji nije diplomacija, uspjeπno rukovoenje nitineki nadljudski napor u svladavanju teπkoÊa — premda Êe i to Ëesto biti potre-bno — veÊ povezanost s Kristom.” (Ellen G. White, Adventist Home, str. 179)

Povezanost s Kristom u velikoj mjeri poËinje povezivanjem s naπom braÊomi sestrama u Kristu, i πto viπe budemo doæivljavali jedinstvo s Njim, to Êe se onoviπe prelijevati na ostale naπe odnose. To je dio naπeg putovanja prema posve-Êenju i usavrπavanju u Kristu, u Ëemu svi trebamo svakodnevno napredovati.

ODGOVORITE1. Zaπto nas je Bog pozvao da se ujedinimo?2. Zaπto je jedinstvo nuæno da bismo doæivjeli buenje?

Felipe Solheiro, Edmonton, Alberta, Kanada

“Biblija postavlja pred nas uzor crkve.”

37


Pokoravajte se u ljubavi

PRIMJENAEfeæanima 5,15—6,9

Ljubav je sastavni dio snova; ova se tema dosljedno istraæuje u svijetu um-jetnosti i zabave. Meutim, Biblija pruæa drugaËiju sliku o ljubavi. Ona nampokazuje kako trebamo voljeti one koji su nam najbliæi. U Efeæanima 5,2 Bognas poziva da se ugledamo na Krista i “æivimo u ljubavi”. Prvo, trebamo bitisvjesni i paziti kako æivimo. To podrazumijeva da razmiπljamo kako se odnosi-mo prema drugima, kako izraæavamo osjeÊaje i kako se ponaπamo.

Biblija nas poziva da se ponaπamo mudro, i posebno nas upozorava u vezis piÊem. Zanimljivo je da Biblija ukazuje na pijanstvo. Mladi ljudi u zapadnojcivilizaciji u adolescentnim godinama odlaze u barove i klubove i opijaju se, πtopredstavlja dio inicijacije u zrelo doba. Meutim, Biblija upozorava da pijanstvootvara vrata zlu, i mnogi mladi ostaju zaglavljeni u “klupskoj” kulturi dugonakon tog razdoblja nevinosti. Mudro ponaπanje podrazumijeva razmiπljanje outjecaju i posljedicama naπih postupaka.

Osim toga, mudro ponaπanje takoer znaËi da treba biti vrlo oprezan kad jerijeË o tome kako se odnosimo prema drugima. Tekst u Efeæanima 5,21 govorinam da se trebamo pokoravati jedni drugima iz poπtovanja prema Kristu. U 5.i 6. poglavlju govori se o tome kako postupati u kljuËnim obiteljskim odnosima:izmeu æena i muæeva, djece i roditelja, gospodara i robova. O tim tekstovimadosta se raspravlja u crkvi, posebno o Efeæanima 5,22, gdje stoji da se æenetrebaju pokoravati svojim muæevima. Meutim, naglasak je na rijeËima u Efeæa-nima 5,21: “Pokoravajte se jedan drugom iz poπtovanja pred Kristom.” Tu namBog kaæe da Êemo se mi, ako Ga budemo shvatili ozbiljno i poπtovali, pokoravatijedni drugima.

©to znaËi pokoravati se? Glagol “pokoriti se” podrazumijeva poniznost iprepuπtanje svoje sudbine u tue ruke. To takoer podrazumijeva poπtovanjedruge osobe i povjerenje u nju. Ta rijeË zahtijeva od nas mnogo viπe. Da bismose pokorili, mi moramo njegovati povjerenje u druge i poπtovanje prema njima.Bilo bi izuzetno teπko pouzdati se, imati povjerenja i pokoriti se osobi koju nepoznajemo ili ne poπtujemo.

ODGOVORITE1. Zaπto je prema vaπem miπljenju pokoravanje vaæan aspekt ljubavi?2. Zaπto je pokoravanje jednih drugima izazovna zapovijed Ëak i za krπÊane?3. Kako se vi pokoravate Bogu?

Shauna Spence, Edmonton, Alberta, Kanada

©to znaËi pokoravati se?

38


Jedinstvo u razliËitosti

MI©LJENJEEfeæanima 1,3-14

Joπ od vremena Starog zavjeta, raznolikost je uvijek bila dio Kristovog tijela.Znamo priËu o Ruti, Rahabi i drugim muπkarcima i æenama koji ne samo πto supostali Izraelci, veÊ su ubrojeni meu junake vjere u Poslanici Hebrejima. Kaodanaπnji Izrael, mi adventisti sedmoga dana uæivamo u raznolikoj Crkvi u kojojsu svi narodi, plemena i jezici ujedinjeni, jer je “jedan Gospodin, jedna vjera ijedno krπtenje” (Efeæanima 4,5). Meutim, ta raznolikost nije uvijek neπto πtonas ujedinjuje kao Crkvu.

U svojoj Poslanici Efeæanima, Pavao govori o mudrosti i znanju koje nam jeKrist dao da bismo mogli biti ujedinjeni (Efeæanima 1,3-14). ObjedinjujuÊa toËkaCrkve u Kristu nije se odnosila na kulturno podrijetlo, obiËaje, boju koæe,obrazovanje ili bilo πto drugo u vezi s nama kao ljudima. Jedini temelj jedinstvabio je poznavanje Evanelja. Ta ista poruka je jedino πto Êe nas kao Crkvuodræati do svrπetka vremena.

Naæalost, Ëak i danas ima adventistiËkih crkava u pojedinim zemljama ipodruËjima u kojima postoje podjele na etniËkoj osnovi, a neki joπ uvijek sma-traju da meurasni brakovi mogu izazvati probleme. Meutim, kad pogledamoBibliju, Boaz i Ruta potjecali su iz razliËitih kultura i imali razliËito druπtvenozalee. Oni su se sjedinili u jednoj “nebeskoj” kulturi i postali dio rodoslovljasamog Isusa Krista. Isto se moæe reÊi za Rahabu, bivπu prostitutku koja seudala za Izraelca.

Pavao nam savjetuje da kao Kristovo tijelo sagledamo vaænost KristoveujedinjavajuÊe poruke — æelju da “obuhvati pod jednu glavu … sve πto je nanebesima i πto je na zemlji” (Efeæanima 1,10). U Maloj Aziji nalazili su se ljudisvih narodnosti. »ak i na blagdan Pedesetnice, mnogi su se naπli tamo da biprimili poruku Evanelja. Raznolikost je veliki blagoslov za naπu Crkvu. Onadaje svjeæinu naπem bogosluæju i poruËuje svijetu da imamo JEDAN um bezobzira na to πto smo razliËiti.

ODGOVORITE1. Kakvu ulogu ima kulturna raznolikost u svjedoËenju i πirenju Evanelja?2. Koje su koristi od toga πto smo jedinstveni, a ipak razliËiti?3. Na koji je naËin proæimanje razliËitih kultura unaprijedilo vaπ æivot?

Elaine Thompson, Edmonton, Alberta, Kanada

Raznolikost je veliki blagoslov za naπu Crkvu.

39


Obiteljsko okupljanje

ISTRAÆIVANJERimljanima 12,3-8

ZAKLJU»AKPavao na prikladan naËin usporeuje Kristovo tijelo s ljudskim tijelom, u

kojem svaki dio ima posebnu ulogu i od æivotnog je znaËenja za tijelo kaocjelinu. Da bi Ëitavo tijelo ispravno funkcioniralo, svi dijelovi trebaju raditiusklaeno vrπeÊi svoju ulogu. Isto vrijedi i za Kristovo tijelo — Crkvu. Crkva jesastavljena od mnogih vrsta ljudi, razliËitog podrijetla, s razliËitim sposobnosti-ma i darovima. U najveÊem broju sluËajeva te “razlike” u sposobnostima i da-rovima mogu lako dovesti do podjela, ali usprkos tome, treba imati na umu dapostoji neπto πto nam je svima zajedniËko — naπa vjera u Krista. U toj kljuËnojistini Crkva pronalazi jedinstvo. Kada svoje “ja” ostavimo po strani i pronaemosvoj identitet u Kristu, kada Duh Sveti bude prebivao u nama, mi Êemo seujediniti i æivjeti kao da smo dio velike duhovne obitelji. Nebo Êe nam izgledatikao jedno veliko obiteljsko okupljanje.

RAZMOTRITEu Fotografirajte skupinu ljudi koja se okupila na neku zajedniËku aktivnost.u Analizirajte kako se ti ljudi odnose jedni prema drugima i tko je dominantna

osoba koja povezuje sve ostale.u Istraæite korijen rijeËi “jedinstvo” i iznesite to sljedeÊeg tjedna u subotnjo-

πkolskom razredu.u Organizirajte aktivnost Ëija se glavna svrha ili cilj mogu ostvariti samo ako

svi u skupini surauju.u Razmiπljajte o dogaaju kad se prisutnost Duha najsnaænije osjetila — o

Pedesetnici — i o tome kako bismo mi mogli biti svjedoci istog dogaaja idoæivjeti ga u svojoj crkvi danas.

u Promatrajte u prirodi kako mravi zajedno rade da bi se pripremili za zimu.

POVEÆITEEllen G. White, Odgovorno roditeljstvo, poglavlje “Usklaenost doma i Crkve”,

str. 454—457.1. KorinÊanima 12; 1. Petrova 1,10.11.

Fernanda Perez, Edmonton, Alberta, Kanada

40


Pouka 5

27. listopada—3. studenoga 2018.

Jedinstvo u prvoj Crkvi

“Oni su bili postojani u apostolskoj nauci, zajedniËkomæivotu, lomljenju kruha i u molitvama.” (Djela 2,42)

41


Biti zajedno, raditi zajedno

UVODDjela 2,44

Sve je poËelo jednim razgovorom preko Facebooka — moja nova prijateljicabila je adventistica i postavila mi je izravno pitanje: “Gdje ti ostvarujeπ za-jedniπtvo?” Nakon dugog razgovora dogovorile smo se da Êemo se vidjeti uæivou njezinoj crkvi u subotu. A danas je Abby moja sjajna prijateljica. Sastajemose priliËno Ëesto, razmjenjujemo misli i zajedno sudjelujemo u raznim aktiv-nostima. Ona me je upoznala sa svojim prijateljima, a ja sam joj uzvratila na istinaËin. Upoznavanje s njom otvorilo je za mene potpuno novi svijet — svijetzajedniπtva, jedinstva, okupljanja, udruæenog rada.

James Stalker je rekao: “Gdje su dvoje ili troje zajedno, molitve jednogapokreÊu iskru u srcu drugoga, a taj drugi sa svoje strane utire put plemenitijoji uzviπenijoj predaji. I, gle! Dok njihova radost postaje sve veÊa, meu njima sepojavljuje Onaj kojega svi prepoznaju i kome se priklanjaju.” (https://www.christ-ianquotes.info/quotes-by-topic/quotes-about-unity/#axzz4ox6zlMe3)

Tema zajedniπtva vrlo je raπirena u danaπnjim krπÊanskim crkvama. To jedovelo do raznih okupljanja, zajedniËkih ruËkova, mjesta za povlaËenje radiopuπtanja. Meutim, u mnogim sluËajevima takozvano zajedniπtvo ne odgovarapravom znaËenju te rijeËi. Prema grËkom izvorniku, rijeË “zajedniπtvo” podrazu-mijeva da “imamo neπto zajedniËko”. To podrazumijeva jedinstvo.

Jedinstvo je bilo vaæna tema za prvu Crkvu, a podjednako je vaæna i zadanaπnje krπÊane. Biblija nas vodi do prvih doæivljaja crkvenog jedinstva, kad suoni koji su povjerovali u Krista “bili postojani u apostolskoj nauci, zajedniËkomæivotu, lomljenju kruha i u molitvama” (Djela 2,42).

Dakle, zajedniπtvo je naËin na koji Bog ostvaruje svoju volju preko Crkve.Vjernici trebaju poznavati znaËenje pravog zajedniπtva — zaπto je ono vaæno ikako mu sami mogu pridonijeti u svojoj mjesnoj crkvi. Prema rijeËima Stalkera,zajedniπtvo je odnos koji podrazumijeva viπe od jedne osobe. Preko zajedniπtvami razvijamo unutarnje jedinstvo s Kristom, a izvana pokazujemo solidarnost sdrugim vjernicima. Preko zajedniπtva mi dajemo svoj doprinos, dijelimo, su-djelujemo.

Prva Crkva doæivjela je jedinstvo upravo preko zajedniπtva. I mi danas moæemoostvariti zajedniπtvo. KrπÊansko zajedniπtvo ne mora se obvezno svoditi nazajedniËke ruËkove, gledanje i igranje igara ili sudjelovanje u raznim aktivnostimas drugim vjernicima. Sve te aktivnosti imaju svoje mjesto, ali samo u onoj mjeriu kojoj doprinose ispunjavanju Boæje volje. KrπÊansko zajedniπtvo podrazumi-jeva ispunjavanje Boæje volje, Ëime se njeguje jedinstvo Crkve.

U naπem ovotjednom prouËavanju usmjeravamo se na jedinstvo prve Crkvei πto mi u 21. stoljeÊu moæemo nauËiti iz takvih iskustava.

Patience Joyner, Nairobi, Kenija

42


Recept za jedinstvo

LOGOSDjela 1,12-14; 2,5-13.42-47; 5,1-11Od vremena apostola do naπih dana, jedinstvo Crkve je sræ svakog uspjeπnog

πirenja Evanelja. Jedinstvo koje su doæivjeli prvi krπÊanski vjernici kazuje dajedinstvo joπ uvijek ima æivotno znaËenje za propovijedanje Evanelja. Naπapouka za ovaj tjedan objaπnjava kljuËna pitanja koja su utjecala na jedinstvo uprvoj Crkvi, a odnose se i na nas danas.

Dani pripreme (Djela 1,12-14)Molitva je bila kljuËni element koji je omoguÊio da krπÊansko jedinstvo

prevlada u prvoj Crkvi. »ak i prije silaska Duha Svetoga vjernici su bili sloæni,pri Ëemu je molitva bila jedan od Ëimbenika koji su ih povezivali. Molili su seu vezi sa stradanjima, opasnostima i izazovima s kojima su se suoËili pri πire-nju Evanelja nakon Isusovog uzaπaπÊa na Nebo. Molitva razgoni strah. Ona Ëinida vjernici prolaze kroz boli i nevolje s pouzdanjem. Tog dana (Djela 1,12-14),apostoli i drugi vjernici okupili su se radi molitve i zajedniπtva, ËekajuÊi obeÊa-nog Duha Svetoga.

Duh Sveti bit Êe njihov uËitelj, vodiË i savjetnik u odlukama koje Êe donositi.Na osnovi navike vjernika prve Crkve da se mole, moæemo zakljuËiti da Êemoprimiti Kristove blagoslove kad se u ljubavi i vatrenoj molitvi udruæimo dabismo nastavili Njegovo djelo.

Od Babilonske kule do Pedesetnice (Djela 2,5-13)Vijest o silasku Duha Svetoga obiπla je Jeruzalem, a Ëudesna djela koja su

apostoli Ëinili privukla su mnoπtvo ljudi. Neki od njih su na kraju povjerovali.Vjernici Êe lakπe primiti Boæje blagoslove kad se ujedine i kad nastupaju jed-noduπno kao Kristovo tijelo. ©to se tiËe prvih vjernika, izlijevanje Duha Svetogapotvrdilo je njihovo jedinstvo u vjeri. Krist je obeÊao uËenicima da Êe poslatiDuha Svetoga da tjeπi vjerne u Njegovoj odsutnosti (Ivan 14,16.17).

ZahvaljujuÊi sili Duha Svetoga, apostoli su mogli odgovoriti na zahtjev zaπirenje Evanelja u njihovo vrijeme. Bili su sposobni objaviti poruku o Kristovojsmrti i uskrsnuÊu ljudima iz razliËitih kultura. Danaπnji vjernici trebaju uËiti otome kakav je utjecaj Duh Sveti vrπio na prve vjernike. Bog radi na naËine kojeovaj svijet ne moæe razumjeti. Na osnovi sljedeÊeg teksta primjeÊujemo kako suneki shvatili djelovanje Duha Svetoga: “Drugi su podrugljivo govorili: ‘Puni suslatkog vina.’” (Djela 2,13) Kada dopustimo Bogu da nas upotrijebi, On Êe naspreobraziti i uËiniti velika djela preko nas.

Kako æivjeti kao krπÊanin (Djela 2,42-47)Zajedniπtvo je bilo vaæan aspekt krπÊanskog jedinstva u prvoj Crkvi. Biblija

izvjeπtava da su se vjernici posvetili “apostolskoj nauci, zajedniËkom æivotu”

43

(Djela 2,42). Vjernici su razvili novi naËin æivota u Kristu. Pridruæivali su seCrkvi nakon πto bi Ëuli poruku Evanelja od apostola.

Danaπnji vjernici mogu uËiti iz primjera koji nam je ostavila prva Crkva.Zajedniπtvo je dio crkvenog jedinstva. Ipak, vjernici trebaju biti svjesni dazajedniπtvo nije obiËno druæenje. RijeË “zajedniπtvo” podrazumijeva prisnu ve-zu, blisku uzajamnu suradnju izmeu ljudi koji imaju zajedniËki cilj. Vjernikepovezuje Isus, Ëijeg se nauka trebaju dræati onako kako je iznesen u Bibliji.

Zajedniπtvo podrazumijeva sluæenje jednih drugima u skladu s duhovnimdarovima koje posjedujemo. To je naËin da izrazimo ljubav, prihvaÊanje, odanost,briænost i æelju da pomognemo drugim Ëlanovima kao jedno tijelo u Kristu.Kako moæemo pokazati zajedniπtvo u svojoj mjesnoj crkvi? To mogu biti razneaktivnosti i brojni drugi naËini. Kada tjeπimo one koji pate, dajemo savjete,sudjelujemo u prouËavanju Biblije i ohrabrujemo one koji su klonuli duhom,ukljuËeni smo u neku vrstu zajedniπtva.

Velikoduπnost i pohlepa (Djela 5,1-11)PriËa o Ananiji i njegovoj æeni Safiri pokazuje vjernicima kako Bog postupa

s grijehom, pogotovo kad vjernici postanu nepoπteni. Ananija je u dogovoru sasvojom æenom pronevjerio dio sredstava koja su pripadala Boæjem djelu. I baπkad su pomislili da apostoli to neÊe saznati, Petar je razotkrio njihovo nepoπte-nje. Taj grijeh stajao ih je æivota. Pa ipak, ova praksa nije zavrπila s Ananijom.

Izmeu Sotone i vjernika odvija se æestoka borba tijekom koje knez tamenapada Crkvu iznutra. To se takoer vidi u Luki 22,3, kada je Juda, jedan oduËenika, izdao Isusa. Mnogi krπÊani ne mogu se oduprijeti kuπnjama koje ne-prijatelj iznosi pred njih. Meutim, moguÊe je raskrinkati neprijateljeve zamkeako slijedimo Kristova naËela (Luka 4,1-13).

Poput Ananije, mi kao vjernici imamo punu odgovornost za ono πto po-sjedujemo. Moramo izgraditi visok stupanj poπtenja i iskrenosti u odnosu premasvojem Stvoritelju. Kao i obiËno, avao se πulja unaokolo (1. Petrova 5,8) imoramo uvijek biti na oprezu.

“Meutim, grijeh nas zasljepljuje tako da ne vidimo pravu narav svojeg pre-krπaja — Ëinjenicu da je naπ grijeh uperen protiv Boga. Grijeh nas zasljepljujetako da biramo kratkoroËne dobitke u ovom æivotu, ne obaziruÊi se na dugoroËangubitak u onom buduÊem (Luka 9,24-25).” (https://www.biblegateway.com/resour-ces/commentaries/IVP-NT/Acts/Negative-Example-Ananias)

Nepoπtenje naruπava naπe jedinstvo u danaπnje vrijeme baπ kao i u prvojCrkvi. Ako æelimo ostati vjerni Kristu, poπtenje i neporoËnost moraju Ëinitiosnovu naπeg karaktera. Poruka o nepoπtenju u Djelima 5,1-11 upuÊena je idanaπnjim krπÊanima. Ne smijemo dopustiti da sebiËnost i licemjerje naruπenaπe duhovno jedinstvo i zajedniπtvo.

ODGOVORITE1. Kako nedostatak molitve utjeËe na jedinstvo crkve?2. Kako moæemo pridonijeti istinskom zajedniπtvu kao vjernici u naπe vrije-

me?

Tony Fhilip Oreso, Nairobi, Kenija

44


Jedinstvo u razliËitosti

SVJEDO»ANSTVODjela 2,5

Silazak Duha Svetoga na vjernike bilo je znaËajno iskustvo. U knjizi Djelaapostolska, Ellen G. White iznosi vaæna zapaæanja kako bi nam pomogla dashvatimo taj dogaaj.

“Kristovo uzaπaπÊe na Nebo bilo je znak da Êe Njegovi sljedbenici primitiobeÊani blagoslov. Njega su trebali Ëekati prije nego πto krenu na rad. Kad jeKrist proπao kroz nebeska vrata, bio je ustoliËen uz oboæavanje anela. »im jeovaj obred bio zavrπen, Duh Sveti je siπao na uËenike kao snaæna struja i Kristje bio proslavljen slavom koju je oduvijek imao kod Oca.” (str. 25)

Poπto je ovladao njihovim æivotom, Duh Sveti je omoguÊio apostolima i os-talim vjernicima da lakπe prilaze ljudima i objavljuju Evanelje. Ellen G. WhiteprimjeÊuje kako bi bilo teπko objaviti Evanelje bez posredovanja Duha Svetoga:

“‘Tada su boravili u Jeruzalemu poboæni Æidovi koji su doπli od svih narodapod nebom.’ Æidovi su bili rasprπeni u gotovo svaki kraj nastanjenog svijeta i uprogonstvu su nauËili govoriti razliËitim jezicima. Mnogi od ovih Æidova bili suovom prigodom u Jeruzalemu prisustvujuÊi vjerskim sveËanostima koje su bileu tijeku. Okupljeni su predstavljali sve poznate jezike. Ova raznolikost jezikabila je velika prepreka navijeπtanju Evanelja. Stoga je Bog na Ëudesan naËinnadoknadio ovaj nedostatak apostola. Duh Sveti je za njih uËinio ono πto oni zaËitavog æivota ne bi mogli postiÊi.” (Isto, str. 25,26)

“Pedesetnica im je donijela nebesko prosvjetljenje. Istine koje nisu moglirazumjeti dok je Krist bio s njima, sad su im bile jasne. S vjerom i sigurnoπÊukoju nikad prije nisu poznavali, prihvatili su nauk Svete rijeËi. Za njih viπe nijebila stvar vjere da je Krist Sin Boæji. Znali su da je, premda je bio obuËen uljudsku narav, Mesija, i svoje su iskustvo iznosili svijetu s pouzdanjem koje jepratilo osvjedoËenje da je s njima bio Bog.” (Isto, str. 29)

Prva krπÊanska Crkva prvi put je primila Duha Svetoga u obliku dramatiËnogiskustva koje je uskoro dovelo do osnivanja crkava i zadobivanja viπe duπa zaKrista. Kao danaπnji krπÊani, mi veÊ imamo Duha u svojoj sredini. Ali ono πtomi trebamo uËiniti jest da pristanemo suraivati s Njim kako bismo ostvarivalisvoje duhovne ciljeve.

ODGOVORITE1. Na koje prepreke u πirenju Evanelja moæemo naiÊi ako ne dopustimo Duhu

Svetome da radi s nama?2. ©to su prvi vjernici radili drugaËije nakon primanja Duha Svetoga?

Brian Ongeri, Nairobi, Kenija

45


Sredstva za postizanje crkvenog jedinstva

DOKAZDjela 2,47

“Ostanimo ujedinjeni...” glasi jedan stih kenijske nacionalne himne na en-gleskom. Kad pjevaju o tome, graani stjeËu dojam da su jedno, bez obzira nanjihove razlike. U Crkvi je jedinstvo podjednako vaæno, pa su tako prvi krπÊaninjegovali jedinstvo s Kristom i izmeu sebe.

Nakon Kristovog uzaπaπÊa, za apostole je pitanje jedinstva postalo joπaktualnije. Vrhunac je nastupio na blagdan Pedesetnice kad je Krist na njih izlioDuha Svetoga (Djela 2,1-13). U trajnom zajedniπtvu i molitvi oni su doæivjelijedinstvo koje ih je osposobilo da Ëine Ëuda u Boæje ime.

Neki od nas moæda misle da je crkveno jedinstvo nemoguÊe ostvariti s obziromna naπu razliËitu kulturu, proπlost i joπ neke razliËitosti u kojima uæivamo.Meutim, Bog je osigurao dovoljno sredstava kako bi vjernici mogli postiÊi ioËuvati crkveno jedinstvo. Apostol Pavao je spomenuo ta sredstva u PoslaniciFilipljanima, jednoj od prvih crkava koje su se suoËile s nejedinstvom (Filiplja-nima 2,1; Djela 6,1).

Imamo ohrabrenje u Kristu: Neπto od onoga πto nam je zajedniËko kaovjernicima upravo je ohrabrenje koje nalazimo u svojem odnosu s Njim. Moæemoprolaziti kroz razne izazove u ovom svijetu, ali imamo Krista koji nas tjeπi unaπim patnjama i hrabri u teπkim trenucima. Kao vjernici, imamo najmoÊnijeobeÊanje da Êe Krist biti “s vama u sve vrijeme do svrπetka svijeta” (Matej 28,20).

Imamo Kristovu ljubav: Kad prihvatimo Krista kao svojeg Spasitelja,moæemo biti sigurni u Njegovu bezrezervnu ljubav. AdventistiËka crkva u cjelinine moæe ostati jedinstvena ako pojedinaËne crkve ne prihvate Kristovu ljubav.Kad je rijeË o prvoj Crkvi, Kristova ljubav je nadahnula vjernike da ostanu uzajedniπtvu i molitvama. U odsutnosti Kristove ljubavi nastupa strah (1. Ivanova4,18). Plaπimo se odbacivanja, plaπimo se da Êemo izgubiti imovinu ili Ëak æivot.Meutim, kada doæivimo Kristovu ljubav, moæemo iÊi naprijed ujedinjeni, zna-juÊi da “ako je Bog za nas, tko Êe biti protiv nas” (Rimljanima 8,31)?

Imamo zajednicu s Duhom Svetim: U prvoj Crkvi, Duh Sveti se spustiona vjernike na blagdan Pedesetnice. On je usmjeravao njihovo djelovanje i ospo-sobio ih da razumiju jedni druge iako su dolazili iz razliËitih sredina. Kaodanaπnji krπÊani, mi primamo Duha Svetoga prigodom krπtenja. Pavao piπe:“Uistinu, mi smo svi — bilo Æidovi bilo Grci, bilo robovi bilo slobodnjaci —krπteni jednim Duhom u jedno tijelo.” (1. KorinÊanima 12,13) Kad je Duh Svetimeu nama, moæemo biti sigurni da smo jedno tijelo u Kristu, s duhovnimdarovima koje koristimo da bismo proslavili Njega i prosvijetili jedni druge.

Dorothy Atieno, Nairobi, Kenija

46


Dræimo se podalje od razjedinjenosti

PRIMJENADjela 5,1.2

Danas skoro svaka crkva pati od bolesti nejedinstva. UobiËajeno je vidjeticrkvu u kojoj se javljaju razne struje, svae meu vjernicima i podijeljeno vod-stvo. Meutim, za svaku bolest postoje preventivne mjere, i ne moramo Ëekatida se naemo duboko u problemu da bismo potraæili rjeπenje.

Prije nego πto se pozabavimo pitanjem nejedinstva u naπim crkvama, tre-bamo shvatiti da je virus nejedinstva evoluirao tijekom vremena. Nejedinstvo jepostojalo u prvoj Crkvi kao πto postoji i danas. Jedna od opasnosti za crkvenojedinstvo jest nedostatak iskrenosti, πto se pokazalo u karakteru Ananije iSafire (Djela 5,1-11).

Vaæno je zapaziti da jedinstvo crkve poËinje slabjeti kada vjernici prestanutraæiti Boæje vodstvo. Jedinstvo ne podrazumijeva jednoumlje i uniformnost. Nemoramo pripadati istoj rasi, istom plemenu ili dostiÊi isti obrazovni stupanj dabismo oËuvali jedinstvo. Moæemo imati razliËita miπljenja o razliËitim problemi-ma, ali ako budemo traæili vodstvo Duha Svetoga, doÊi Êemo do najboljih odgo-vora. Crkveno jedinstvo bilo je vaæan Ëimbenik u prvoj Crkvi. Ono je pomogloapostolima da pou i propovijedaju Evanelje nakon Kristovog uzaπaπÊa. PiπuÊicrkvi u Efezu, Pavao je naglasio vaænost jedinstva u Kristu i ohrabrio krπÊaneda odræe “jedinstvo Duha, povezani mirom” (Efeæanima 4,3).

Virus nejedinstva moæemo dræati podalje od naπih crkava tako πto Êemopoduzeti sljedeÊe korake:

Molite se i prouËavajte Sveto pismo: Gdje god je dvoje ili troje ukljuËenou neπto, mogu se javiti razliËita glediπta. Meutim, kad vas vodi Duh Sveti, veÊisu izgledi da Êete donijeti ispravnu odluku.

Poπtujte miπljenje drugih: Svaka osoba ima pravo na svoje miπljenje.ImajuÊi to na umu, ne trebamo gubiti iz vida Boæje vodstvo u svakoj raspravi.

Budite pozitivni: OptimistiËan stav pomaæe nam da na pozitivan naËinpristupimo pitanjima koja se javljaju. Ako Ëeznemo za promjenom, trebamo bitidio te promjene koju priæeljkujemo. Izbjegavajte ogovaranje — razgovarajte sljudima.

Poπtujte crkvene voe: Poduprite crkvene voe radi unapreenja misije.Prestanite usporeivati svoju crkvu s drugim crkvama. UsredotoËite se na onoπto vi moæete uËiniti da biste popravili situaciju.

ODGOVORITE1. ©to mislite, πto bi joπ moglo sprijeËiti nejedinstvo crkve?2. Da ste voa svoje crkve, πto biste uËinili da u vaπoj crkvi zavlada jedinstvo?3. Koje su prednosti prihvaÊanja jedinstva u razliËitosti?

Alphonce Mwaka, Nairobi, Kenija

47

»etvrtak, 1. studenoga

Velikoduπnost — Ëimbenik crkvenog jedinstva

MI©LJENJEDjela 4,32

Da bi zaπtitili jedinstvo crkve, vjernici trebaju radosno dijeliti sredstva kojaim Bog daje. Jedna velikoduπna gesta meu vjernicima zabiljeæena je u Djelima4,32-37, gdje se govori o tome kako su oni prodavali svoja imanja i dijeliliprihode s onima koji nisu imali. Upotrijebili su svoja imanja da bi zadovoljiliovozemaljske materijalne potrebe crkve.

Jedna od karakteristika zdravog vjernika je velikoduπno i radosno davanje.“Bog ljubi vesela darivaoca” (2. KorinÊanima 9,7) — to je jedno od najboljihnaËela velikoduπnosti. RijeË “radostan” je pridjev, Ëiji su sinonimi “sretan”,“leprπav”, “pun optimizma”. Bog æeli da dajemo radosno, s ljubavlju.

Dakle, kako vi i ja postajemo radosni davaoci? “Boæja ekonomija je oduvijekbila prisutna i ona Êe postojati joπ dugo nakon πto ekonomije ovoga svijeta buduzaboravljene. Boæja ekonomija nikad nije podloæna nekontroliranim skokovimai padovima cijena i riziËnim ulaganjima, ona je uvijek pozitivna!” (http://www.gabc.org) Ako se upustite u trgovanje na burzi, morate biti upoznati s usponima ipadovima træiπta. Isto tako poæeljno je da razumijete kako djeluje Boæja ekonomija— a Biblija upravo to objaπnjava!

U naπim crkvama imamo Ëlanove s razliËitim materijalnim potrebama. »ita-vom crkvenom tijelu s vremena na vrijeme potrebna je financijska pomoÊ da bipokrenula misiju i aktivnosti. Kako moæemo biti radosni davaoci za takve potre-be? O nama ovisi hoÊemo li djelovati zajedno kao Kristovo tijelo bez obzira nanaπe razlike. Velikoduπnost je jedan od naËina da postignemo to jedinstvo. Tose pokazalo uspjeπnim u prvoj Crkvi, a i mi moæemo postiÊi iste rezultate.

“Velikoduπnost ne samo πto smanjuje nezadovoljstvo, potpomaæe tjelesnozdravlje, pojaËava osobni osjeÊaj svrhe i prirodno se bori protiv depresije, veÊse pokazalo i da produljuje æivotni vijek.” (http://www.huffingtonpost.com)

Mi smo upravitelji Boæjih dobara. U vezi s tim, Biblija nam daje mudar savjet:“Ne reci tada u svome srcu: svojom sam moÊi i snagom svojih ruku sebi nama-kao ovo bogatstvo. Sjeti se Jahve, Boga svoga! Ta on ti je dao snagu da stjeËeπbogatstvo.” (Ponovljeni zakon 8,17.18)

Sve πto posjedujemo, ukljuËujuÊi i novac, pripada Bogu (Psalam 24,1; Hagaj2,8). Bog nam je dao priliku da budemo posude preko kojih Êe Njegovo blagoteÊi od jedne potrebe do druge. Kad svladamo vjeπtinu davanja Bogu, On namdaje joπ viπe (Luka 6,38; 1. Samuelova 2,30).

ODGOVORITE1. Kojim se financijskim potrebama trebate pozabaviti u svojoj crkvi?2. Kako moæemo pokazivati velikoduπnost Ëak i kad nemamo dovoljno za sebe?

Fanice Khadira, Nairobi, Kenija

48

Petak, 2. studenoga

»imbenik jedinstva

ISTRAÆIVANJEEfeæanima 1,13

ZAKLJU»AKKad se krπÊani ujedine iz plemenitih razloga, to je dobro jedinstvo. Jedno-

duπnost koju su doæivjeli prvi vjernici, moæemo ostvariti i mi danas. Meutim,da bi se meu nama ostvarilo Duhom nadahnuto jedinstvo, moramo pozvatiDuha Svetoga da nas vodi u naπoj zajednici s Kristom i jednih s drugima. Krajnjije cilj krπÊanskog jedinstva da se Kristovo ime proslavlja djelima, darovima isredstvima koja nam stoje na raspolaganju.

RAZMOTRITEu Navedite neke stvari koje nas adventiste ometaju u postizanju jedinstva, a

zatim zapiπite na koje bismo ih naËine mogli izbjeÊi.u NauËite napamet Djela 2,42 i upotrijebite kao uvodni tekst kad god se sasta-

jete s drugim vjernicima. Podijelite s drugim vjernicima iskustva koja poka-zuju koliko je korisno to πto ste spojeni kao jedno tijelo u Kristu.

u Skladajte pjesmu pod naslovom “KrπÊansko zajedniπtvo”. Napiπite stihovekoji Êe biti poticajni za vaπu crkvenu zajednicu. Otpjevajte je u subotu ucrkvi.

u Napravite grupu na nekoj druπtvenoj mreæi — Facebooku ili Whatsappu.Okupite πto je moguÊe viπe Ëlanova i dijelite svoja iskustva o tome kakomoæete uËvrstiti svoj odnos s Kristom.

u Napiπite pjesmu o jedinstvu u vaπoj crkvi. ProËitajte je drugim vjernicima namolitvenom sastanku.

u Postavite kutiju za pomoÊ za siromaπne u vaπoj crkvi. Prikupljajte cipele,odjeÊu, novac i druga sredstva koja Êete podijeliti Ëlanovima. OsjeÊaj zado-voljstva i ispunjenosti koji crpite iz tog projekta podijelite s Ëlanovima svo-jega subotnjoπkolskog razreda.

u Pitajte razliËite ljude kako oni razumiju rijeË “zajedniπtvo”. UoËite sliËnostii razlike sa zajedniπtvom opisanim u Djelima 2,42.

POVEÆITEEllen G. White, Djela apostolska, 13. poglavlje, “Dani priprave”; 4. poglavlje,

“Pedesetnica”.Psalam 133,1; 1. KorinÊanima 1,10; GalaÊanima 3,26-28.

Charles Ochieng, Nairobi, Kenija

49


Pouka 6

3.—10. studenoga 2018.

Slike jedinstva

“Kao πto je, naime, tijelo jedno, iako ima mnogo udova, isvi udovi tijela, iako su mnogi, tvore jedno tijelo, tako je

i Krist.” (1. KorinÊanima 12,12)

50

Subota, 3. studenoga

PloËica br. 92

UVODEfeæanima 2,19.20

Igraonica je bila dovrπena kad je i posljednja ploËica na krovu stavljena nasvoje mjesto. Poπto je i taj posljednji dio zalijepljen, svi su odahnuli s olakπa-njem.

Vrata su sazvala veliko okupljanje. Baπ kad su ona objavila svima dobro-doπlicu, s treskom se otvorio πkolski ulaz i prvaπi su pojurili prema tek sagra-enoj igraonici. Penjali su se na krov, prljali prozore i lupali po vratima. Djecasu sve æeljela istraæiti. Vrata i Prozor bili su zamalo poraæeni paænjom koju jeprivukla igraonica, ali su se osjetili voljenim. Nisu æeljeli da djeca odu. Meu-tim, nisu svi uæivali u tom iskustvu.

PloËica br. 92 nije voljela djecu. Nije voljela ni πkolski odmor. Nije to do-æivljavala kao ljubav, veÊ kao dosaivanje. Priæeljkivala je da nekamo ode, iprilika joj se uskoro ukazala.

Igraliπtem je protutnjala æestoka oluja. Svaki djeliÊ igraonice Ëvrsto se dræaojedan uz drugi da ne bi bio otpuhan. Zapravo, svaki osim PloËice br. 92. Ona senije æeljela zadræati. Æeljela je napustiti igraonicu i raditi ono πto ona æeli.Prijatelji su joj dovikivali ohrabrujuÊe pozive i pozivali je da se Ëvrsto dræi, aliona nije sluπala. Jednostavno se prepustila. I uskoro ju je nalet vjetra otrgnuood ostalih i odbacio daleko u jednu baru.

SljedeÊeg dana igraliπte je bilo u velikom neredu, posvuda je bilo liπÊa igranja. Igraonica je ostala netaknuta — osim uoËljive rupe na mjestu gdje senalazila PloËica br. 92. Ostali dijelovi bili su tuæni πto je ona nestala, jer nitkonije mogao popuniti tu rupu na isti naËin kao ona.

Tijekom πkolskog odmora djeca su trËala u igraonicu i zabavljala se unutarnjezinih zidova. Dok ih je promatrala, PloËici br. 92 bilo ih je æao. Iako senalazila u bari, bila je zadovoljna πto ih promatra iz daljine — sve do onog danakada je, bez zaπtite drugih, nakon jake kiπe povuËena u mraËni slivnik. Uskoroje shvatila da kad radite zajedno s prijateljima, obitelji i zajednicom, moæeteuËiniti mnogo viπe nego kada ste sami.

Tekst u Efeæanima 2,19-20 glasi: “Viπe niste stranci i doπljaci, nego sugra-ani svetih i ukuÊani Boæji, nazidani na temelju apostola i proroka, a glavniugaoni kamen je sam Krist Isus.”

Krist je naπ ugaoni kamen, a mi zajedno smo Njegova graevina. Svatko odnas, kao dio crkvene obitelji, treba odigrati znaËajnu ulogu — Ëvrsto se dræatiuz ostale dok istodobno pruæa ruke onima koji bi mogli odlutati. Nastavimoujedinjavati Crkvu imajuÊi na umu svoju ulogu da odræimo tu graevinu nanjezinom temelju, dok kao Boæja obitelj rastemo brojËano i pritom vodimo ra-Ëuna da nikog ne izgubimo.

Lisa Poirier, Silver Spring, Maryland, SAD

51

Nedjelja, 4. studenoga

KljuË za opstanak

DOKAZ1. KorinÊanima 12,12

Pavao je 1. poslanicu KorinÊanima pisao iz Efeza, kao odgovor na pismokoje je crkva iz Korinta poslala njemu (1. KorinÊanima 7,1). Jedno od pitanjakoje ih je muËilo ticalo se duhovnih darova (1. KorinÊanima 12,1), konkretnije,vaænosti svakog duhovnog dara za crkvu. Izgleda da su izvjesni pojedinci sma-trali neke darove boljim i vaænijim od drugih, i zauzimali nadmoÊan stav uodnosu na one Ëiji su duhovni darovi, prema njihovom miπljenju, bili manjevrijedni. Saznavπi za to, Pavao se suprotstavio takvoj zabludi usporedivπi Isu-sove sljedbenike s ljudskim tijelom koje je sastavljeno od mnogo razliËitihdijelova. Premda neki dijelovi mogu izgledati manje znaËajni od drugih, Ëinjenicaje da je svaki dio vaæan, a njihovo zajedniËko, usklaeno djelovanje presudnoje za optimalno funkcioniranje tijela. (Raymond F. Collins, The New Interpreter’sDictionary of the Bible, sv. 1, str. 646)

Ljudsko tijelo kao metafora za jedinstvo nije bilo neπto potpuno novo zaPavlovo sluπateljstvo. Zapravo, u grËko-rimskom svijetu postojala je dobro poznatapriËa o tijelu Ëiji su udovi smatrali da æeludac uæiva sve prednosti bez ikakvogposebnog truda. U znak negodovanja zbog navodne besposlice æeluca, drugidijelovi tijela su se pobunili, da bi na kraju shvatili da je ta pobuna dovela doslabljenja i smrti samog tijela. (E. Schweizer, Exegetical Dictionary of the NewTestament, sv. 3, str. 323,324) Premda je ona Ëesto imala politiËke konotacije,Pavao je upotrijebio elemente te dobro poznate priËe da bi uputio duhovnuporuku. Ako Isusovi sljedbenici kao pojedinci — koji zajedno tvore Kristovotijelo — ne rade sloæno i ne cijene ulogu koju svaki od njih ima u crkvi, njihovabuduÊnost je neizvjesna. Osim toga, iako se sastoji od pojedinaca, Kristovotijelo je, na kraju krajeva, samo jedno, a djelovanje — ili nedjelovanje — svakogËlana utjeËe na tijelo kao cjelinu.

U danaπnjem druπtvu, ljudi kao da æele istaknuti svoju razliËitost i kao datraæe razloge zbog kojih ne mogu raditi sloæno s odreenim pojedincima. Naæa-lost, neki od tih stavova uvlaËe se u naπu Crkvu i izazivaju ozbiljne podjelemeu Ëlanovima. Neka nas rijeËi apostola Pavla ovoga tjedna podsjete da opsta-nak naπe Crkve ovisi o naπem zajedniπtvu, i da svaki pojedinac treba odigrativaænu ulogu unutar Kristovog tijela.

ODGOVORITE1. Mislite li da je vaæno da radimo zajedno i da se slaæemo s ljudima u crkvi,

Ëak i s onima koji imaju drugaËija glediπta? Zaπto?2. Jedinstvo ne mora podrazumijevati uniformnost. Koliko od svoje posebnosti

osoba moæe zadræati, a da joπ uvijek bude smatrana dijelom Kristovog tijela?

Cecilia Ramos, Brookeville, Maryland, SAD

52

Ponedjeljak, 5. studenoga

Zajedno se savrπeno uklapamo

LOGOSIzlazak 19,5.6; Ivan 10,1-11; 1. KorinÊanima 3,16.17; 12,12-26; Efeæanima

2,19-22; 1. Timoteju 3,14-16; 1. Petrova 2,9

Boæji narod (Izlazak 19,5.6; 1. Petrova 2,9)Kao ljudska biÊa, mi æudimo za pripadnoπÊu nekoj skupini jer nam to daje

osjeÊaj identiteta. Ja pripadam skupini koju je palo ËovjeËanstvo oznaËilo kaoposebnu rasu (ja radije mislim o tome kao o ljudskoj rasi), a i vi takoer. Vi ija pripadamo odreenoj starosnoj skupini, odreenom spolu, odreenom finan-cijskom staleæu, odreenoj interesnoj skupini. Ljudska su se biÊa usavrπila uvjeπtini svrstavanja u odreene skupine na osnovi razlika. A ljudske skupineimaju jednu veliku manu. Svaka skupina je puna greπnih ljudskih biÊa. Katkadta biÊa uzajamno surauju, ali vrlo Ëesto ne.

Kad je Bog prije nekoliko tisuÊa godina rekao izraelskom narodu: “Vi stemoj izabrani narod”, On je izdvojio jednu vrlo posebnu skupinu: “Vi Êete mi bitipredraga svojina mimo sve narode ... vi Êete mi biti kraljevstvo sveÊenika, narodsvet.” (Izlazak 19,5.6) Time je mislio reÊi: “Vi posjedujete identitet i osobinemojeg naroda. Vi pripadate meni.” Bog je izabrao tu skupinu, Abrahamove po-tomke, s posebnim ciljem — da svim drugim narodima govore o Njemu i pozi-vaju ih da im se pridruæe.

Otprilike 1500 godina poslije, apostol Petar je rekao: “Vi ste, naprotiv, iza-brani rod, kraljevsko sveÊenstvo, sveti puk, narod odreen za Boæju svojinu.” (1.Petrova 2,9a) Abrahamovi potomci joπ uvijek su taj posebni rod. Prema Petrukoji je poznavao Isusa osobno, njihova je svrha “da razglasite slavna djela onogakoji vas pozva iz tame u svoje divno svjetlo” (1. Petrova 2,9b). To nije nekaelitistiËka, odvojena skupina. Svrha Boæjeg izabranog naroda joπ uvijek je dagovori drugim ljudima o Njemu i poziva ih da mu se pridruæe.

Boæji ukuÊani (Efeæanima 2,19-22)Kad ljudi uu u tu Boæju posebnu skupinu, oni se ne pridruæuju samo

redovima “svetog naroda”. Apostol Pavao kaæe: “Niste viπe tuinci i gosti, negoste sugraani svetih i ukuÊani Boæji.” (Efeæanima 2,19) Oni postaju dio obiteljii prema njima se postupa kao prema braÊi i sestrama. To je kuÊanstvo uteme-ljeno “na apostolima i prorocima, a zaglavni je kamen sam Krist Isus. U njemusva zgrada, Ëvrsto povezana, raste u sveti hram u Gospodinu.” (Efeæanima 2,20.21)

Boæja obitelj ima odreena oËekivanja od svojih Ëlanova. Oni viπe nisu stran-ci i doπljaci, veÊ se od njih oËekuje da se ponaπaju kao ukuÊani. ©to to znaËi?

Hram Duha Svetoga (1. KorinÊanima 3,16.17; 1. Timoteju 3,14-16)Pavao odgovara: “Ovo ti piπem ... znaj kako ti se treba vladati u kuÊi Boæjoj,

koja je Crkva æivoga Boga.” (1. Timoteju 3,14-16) Sada proËitajte 1. KorinÊanima

53

3,16 i zapazite da se govori u mnoæini. Kad Pavao kaæe: “Hram ste Boæji”, onmisli da svi zajedno tvorimo “mjesto” gdje Bog æivi. A onda, πto Pavao misli kadu 17. retku kaæe: “Ako tko razara hram Boæji, njega Êe Bog razoriti”? On mislida Êe svaka osoba ili skupina u Boæjem kuÊanstvu koja mu nanosi πtetu, bitikaænjena. “Jer je svet hram Boæji.”

Od nas se oËekuje da se ne ponaπamo kao destruktivna sila ni u kojempogledu. To znaËi da trebamo zajedno raditi u ljubavi. »ak ne moramo niπtaraditi da bismo se ponaπali destruktivno prema toj svetoj skupini. NeËinjenje jetakoer πtetno. Kad se pridruæimo toj skupini, mi prihvaÊamo njezine sveteciljeve i radimo za dobro svih.

Kristovo tijelo (1. KorinÊanima 12,12-26)Za 1. KorinÊanima 12 moglo bi se reÊi da je to poglavlje koje se najbolje

razumije, ali najmanje primjenjuje od Ëitavog Novog zavjeta. U njemu se govorida mi, preko Krista, pripadamo jednom tijelu koje ima razliËite udove. Svakaosoba poseban je funkcionalni dio. “Kada bi svi oni bili jedan ud [jedan funk-cionalni dio], gdje bi bilo tijelo?” (1. KorinÊanima 12,19) Duh Sveti daje sposob-nosti i ulogu svakom dijelu (svakoj osobi), i svatko od nas ima punomoÊ daunapreuje to kuÊanstvo.

Moæda vas uznemirava kad shvatite da pojedinci ili manje skupine u Crkvi,pa Ëak i u vaπoj crkvi, katkad postupaju prema drugima neËasno i bez poπtova-nja. Oni su privremeno zaboravili da se njihova uloga sastoji u tome da podupirui ohrabruju sve druge “dijelove” tog tijela. Ipak, ne smijemo dopustiti sebi dauzvratimo na isti naËin. I dalje moramo postupati kao potporni stupovi, bezobzira na loπe ponaπanje drugih.

Ovce i Pastir (Ivan 10,1-11)Boæje kuÊanstvo, kao aktivno tijelo, ima “mozak” koji koordinira njegovim

aktivnostima. Taj “mozak” je Isus.Mi ovdje mijeπamo metafore, ali uËenik Ivan iznosi Isusovu metaforu o pas-

tiru i ovcama da bi ilustrirao kako to tijelo funkcionira. Ovce su “tijelo”, a Isusih predvodi. One poznaju Njegov glas kojim ih poziva zato πto znaju πto Onsmjera. One ne odgovaraju na pozive drugih koji ih pokuπavaju odvesti nastranputicu.

Isus je rekao: “Ja sam doπao da ovce imaju æivot i da ga imaju u izobilju.”(Ivan 10,10) Svrha Isusovog “tijela” ista je i danas — πiriti Boæju ljubav i pozivatiljude da se pridruæe skupini. Svatko tko prihvati poziv, tu pripada. Svatkopreuzima ulogu zadovoljnog dijela tijela.

ODGOVORITE1. Je li previπe idealistiËki misliti da Êe crkva (Boæje kuÊanstvo) raditi kao

usklaeni udovi tijela i ostvariti Boæju svrhu?2. Koji ste vi “tjelesni ud”?

Tim Lale, Bowie, Maryland, SAD

54

Utorak, 6. studenoga

Uglaeni istinom za Boæji hram


“Æidovski Hram bio je sazidan od isklesanog kamenja dopremljenog iz pla-nina; svaki kamen je bio pripremljen za svoje mjesto u Hramu, otesan, dotjerani isproban prije nego πto je bio prenesen u Jeruzalem. I kada su svi bili do-premljeni na mjesto, zgrada je poËela rasti bez zvuka sjekire ili ËekiÊa. Ovagradnja prikazuje Boæji duhovni hram, sastavljen od materijala prikupljenog izsvakog naroda, jezika i plemena, svih slojeva, visokih i niskih, bogatih i siro-maπnih, uËenih i neukih. Oni nisu mrtav materijal koji se mora pripremiti Ëeki-Êem i dlijetom. Oni su æivo kamenje, isklesano iz svijeta istinom; i veliki Gra-ditelj, Gospodar Hrama, upravo ih sada teπe i glaËa pripremajuÊi ih za mjestakoja su im odreena u duhovnom hramu. Kada bude dovrπen, ovaj hram Êe bitisavrπen u svim svojim dijelovima i izazivat Êe divljenje anela i ljudi jer jenjegov Graditelj i Zidar sam Bog.” (Ellen G. White, Naπe visoko zvanje, str. 67)

“Oni koji imaju nedostatke u karakteru, ponaπanju, navikama i obiËajima,trebaju poπtovati savjete i ukore. Ovaj svijet je Boæja radionica, i svaki kamenkoji se moæe uzidati u nebeski hram mora biti isklesan i uglaËan, sve dok nepostane stabilan i vrijedan, pripremljen za mjesto u Gospodnjoj graevini. Akone pristanemo da nas Bog popravlja i pouËava, bit Êemo kao kamenovi koji sene mogu klesati niti glaËati, kamenovi koji Êe konaËno biti odbaËeni kao ne-upotrebljivi.” (Ellen G. White, Evangelizam, str. 635)

“Pavao i drugi apostoli, i svi pravednici koji su æivjeli od onog vremena dodanas, obavili su svoj dio posla u gradnji hrama. No graevina joπ nije dovrπena.Mi koji æivimo u ovo vrijeme, imamo pred sobom posao, dio koji trebamo uraditi.Mi trebamo k temelju donositi grau koja Êe izdræati kuπnju vatrom — zlato,srebro i drago kamenje pripremljeno ‘za Hram’ (Psalam 144,12 — RupËiÊ). Onimakoji tako grade za Boga, Pavao upuÊuje rijeËi ohrabrenja i opomene: ‘Onaj komeostane πto je nadozidao primit Êe nagradu, a onaj Ëije djelo izgori πtetovat Êe.On sam spasit Êe se, ali kao kroz vatru.’ (1. KorinÊanima 3,14.15) KrπÊanin kojivjerno iznosi rijeË æivota i vodi ljude na put svetosti i mira, donosi k temeljugrau koja Êe ostati; on Êe u Boæjem kraljevstvu biti poπtovan kao mudri graditelj.”(Ellen G. White, Djela apostolska, str. 376)

ODGOVORITE1. Zaπto je znaËajno razumjeti prelazak iz fiziËkog hrama u Boæji duhovni

hram? Zaπto nije bilo potrebe za fiziËkim hramom nakon Isusovog uskrsnu-Êa?

2. U kojem je smislu Pavao primjer pouËenog i discipliniranog Boæjeg sljed-benika?

Kathryn Lale, Boise, Idaho, SAD

55

Srijeda, 7. studenoga

Biti uljudan prema drugima

PRIMJENAMarko 3,5; Luka 10,27-37; Ivan 14,21; 1. KorinÊanima 12,12-26; Efeæanima

2,19-22

Jeste li ikad naletjeli na nekoga tko vam se ne svia? Moæda vas je zadirkivao,ili je dobio posljednje mjesto u nogometnoj momËadi, ili mu je majka moæda uzatvoru, ili je glasovao za pogreπnu osobu. Neki ljudi vas jednostavno æivciraju!A kad je rijeË o crkvenom jedinstvu, vaæno je upravo to kako se ponaπamoprema onima koji nam se baπ i ne sviaju.

U Luki 10,27-37 nalazimo priËu o milosrdnom Samarijancu, ali se prije togaspominju dvije zapovijedi koje trebamo slijediti: ljubi Boga iznad svega i svogabliænjega kao sebe. Isus je rekao da je svatko s kim se susreÊemo naπ bliænji.A Ivan 14,21 podsjeÊa nas da Êemo, ako ljubimo Isusa, Ëiniti ono πto On kaæe.

Da bismo mogli biti krπÊani i ostvariti zajedniπtvo, moramo se prethodnoodreÊi nekih stvari za koje smo vezani, ukljuËujuÊi sportske momËadi, πkolskadruπtva, politiËke stranke, vjeroispovijedi, ali i svojega rasnog, kulturnog i spol-nog identiteta — u korist Boga. Poπto se tako oslobodimo starih veza, moÊi Êemoone koji nas okruæuju vidjeti onako kako ih Bog vidi — kao naπe roake u Kristu.

Kad krπÊanstvo postane naπa pokretaËka sila, u oËi upada jedan razlog da“budemo fini”. Kao πto stoji u Efeæanima 2,19-22, svaka osoba koju sretnemomoæe biti naπ suputnik i dio istog hrama. Bilo bi straπno kad bismo sabotiralivlastitu momËad. Mi se moæemo razlikovati, ali Bog moæe upotrijebiti naπe oso-bine i kvalifikacije da bi ostvario neπto Ëudesno.

Dvanaesto poglavlje 1. poslanice KorinÊanima podsjeÊa nas da smo mi Kri-stovo tijelo, s mnogo razliËitih udova. Moæemo doÊi u kuπnju da dajemo pred-nost vlastitim snagama i sklonostima u odnosu na tue, ali dok budemo sluπaliiskustva drugih, postat Êe nam jasno da su se neke karakterne “mane” pokazalekao izuzetno korisne u sluæbi Evanelja.

Kad vas sljedeÊi put netko iæivcira ili naljuti, sjetite se da vas je Bog pozvaoda volite te ljude, ne samo da biste time pokazali da volite Njega, veÊ i zato πtobiste u suprotnom moæda radili protiv Njegovog tima. Isus je rekao mnogo prijenego πto se rodio Abraham Lincoln: “Postane li jedna kuÊa u sebi nesloæna, takuÊa neÊe moÊi opstati.” (Marko 3,25) Kad se usredotoËimo na ono πto nasujedinjuje (Krist) umjesto na ono πto nas dijeli (Sotonine smicalice), mi poka-zujemo ljubav prema svojem nebeskom Ocu.

ODGOVORITE1. Poznajete li nekoga koga svi izbjegavaju? Kako moæete biti bliænji takvima?2. Postoji li danas vrsta ljudi sliËna “Samarijancima”, koje druπtvo prezire, a

koji ipak pokazuju Isusovu ljubav?

Murray Carson, Columbia, Maryland, SAD

56


ZnaËenje jedinstva u crkvi za mlade ljude

MI©LJENJEDjela 2

©to jedinstvo u crkvi znaËi za mene kao mladu osobu danas, upravo sada?Kad razmiπljam o jedinstvu u Svetom pismu, odmah mi padaju na pamet

neke usporedbe i tekstovi — Ivan 17; Djela 2 i 3; Brojevi 13 i 14 i drugi. Ali πtonam ti tekstovi govore o jedinstvu i o njegovim rezultatima? I kako to moguprimijeniti na sebe danas?

Ja sam gejmer. Volim videoigrice, druπtvene igre — bilo koji tip igara. Nekeod mojih najdraæih uspomena odnose se na moje igranje s drugima, bilo uæivoili preko interneta. Mi s razlogom nastupamo kao jedna cjelina koja ima razli-Ëite sposobnosti i ideje. To je definicija jedinstva. Igranjem igrica preko inter-neta ostvaruje se jedinstvo neometano rasom, druπtvenim poloæajem, mjestomili vremenom. Kad vidim da jedan tim radi zajedno i sloæno, za mene je tonajbolji osjeÊaj na svijetu. Tako se stjeËu prijateljstva i dijele iskustva.

To iskustvo trebamo doæivjeti i u crkvi, i to u svakoj starosnoj skupini. Aliod Ëega se sastoji to jedinstvo? Kako se ono ostvaruje? I kakav je krajnjirezultat?

Gospodin Isus Krist molio se za jedinstvo u Ivanu 17. To je bio recept zaranu kiπu koju vidimo u Djelima 2. Duh istine je tom jedinstvu davao silu.Zasnivalo se na istini u korist drugih, i trebalo je svjedoËiti svijetu o Kristu, tkoje On. Rezultat te molitve vidimo prigodom Pedesetnice u Djelima 2, kad je tritisuÊe duπa upoznalo Krista i kad je osnovana prva Crkva.

Neπto sasvim suprotno toj molitvi bila je, na primjer, pobuna Izraelaca nagranicama Kanaana. Narod nije prihvatio vjerom nadahnuti izvjeπtaj Joπue iKaleba, veÊ se udruæio s malovjernim uhodama i izgubio pravo na Boæja obe-Êanja.

Koja naËela mi milenijalci moæemo primijeniti danas? Mi smo obitelj u Kri-stu, a obitelj je osnovna jedinica druπtva. Unutar te obitelji mi nismo povezanikrvlju, veÊ Boæjom rijeËju. Kad slijedimo recept iz Ivana 17 i Djela 2, mi “sje-dinjujemo svoje srce s Kristom, a svoj æivot usklaujemo s Njegovim djelom”,tako da Êe se “Duh koji se spustio na uËenike na blagdan Pedesetnice spustitii na nas” (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 8, str. 246).

Tko to ne bi æelio? Ja æelim. Ta sila je najava Kristovog povratka i najveÊesvjedoËanstvo svijetu da Êe se Krist ponovno pojaviti. Sluπajmo Krista i Njego-vog slugu i ubrzajmo Gospodnji dolazak.

Jamaal Roberts, College Park, Maryland, SAD

Mi s razlogom nastupamo kao jedna cjelina koja ima razliËite sposobno-sti i ideje.

57

Petak, 9. studenoga

Svatko pripada nekom ili neËem

ISTRAÆIVANJE1. KorinÊanima 12,12

ZAKLJU»AKU Svetom pismu nalazimo razliËite metafore koje nam pomaæu da razumije-

mo kako Boæja crkva treba djelovati. Na primjer, metafora tijela s njegovimrazliËitim udovima i sustavima koji svi rade zajedno da bi izvrπavali naπe dnevneaktivnosti, snaæna je slika jedinstva i raznolikosti u Boæjem narodu. U nastavkuse nalaze neke praktiËne ideje koje nam mogu pomoÊi da na maπtovit naËinistraæimo te metafore.

RAZMOTRITEu Razmislite o tome kako je kuÊa sliËna ljudskom tijelu u smislu da se sastoji

od mnogih uzajamno povezanih sustava (vodovod, elektriËna struja, grijanjeitd.). Zamislite πto bi se dogodilo kad bi se jedan od tih sustava pokvario.Kako bi to utjecalo na ostale sustave? Kako bismo to mogli usporediti sfunkcioniranjem Crkve?

u NauËite napamet molitvu u Ivanu 17,22.23, kojom se Isus molio za uËenikeprije svoje smrti. Pridodajte je vaπim molitvama. Moæda biste je mogli tihoponoviti dok ulazite u molitveni dom u subotu ujutro. Mijenja li to neπto kadje rijeË o vaπem ponaπanju u crkvi?

u Promatrajte djeliÊ prirode — moæda dvoriπte ili dio nekog obliænjeg parka.Pokuπajte nabrojiti πto viπe razliËitih primjeraka æivotinjskog i biljnog svije-ta. Razmislite kako su ti organizmi uzajamno povezani i kako ovise jedni odrugima za svoje postojanje.

u Dok promatrate neki sportski dogaaj, razmiπljajte o ulogama igraËa u svakojmomËadi. Koje su duænosti igraËa na odreenom mjestu? Koje su osobinepotrebne igraËu da bi igrao na tom mjestu u momËadi? Zamislite da neki odigraËa dobiju ulogu koja im ne odgovara. ©to bi se dogodilo?

u Razgovarajte u maloj skupini o tome kako se na crkveno jedinstvo moæenegativno djelovati. Moæda Êete poæeljeti odgovarati anonimno na komadupapira. Smislite kao skupina na koji bi se naËin mogla izbjeÊi svaka od tihnegativnih situacija.

POVEÆITE1. KorinÊanima 12; 1. KorinÊanima 1,10; Efeæanima 4,11-13; Koloπanima

3,12-17; Ivan 17,22. 23; Psalam 133; 1. Petrova 3,8.9; Efeæanima 4,1-6; Rimljani-ma 12,3-8; Matej 23,8; GalaÊanima 3,27.28.

Ellen G. White, “Christian Unity”, Review and Herald, 27. travnja 1897.

Rob Fuller, Silver Spring, Maryland, SAD

58


Pouka 7

10.—17. studenoga 2018.

Kada doe do sukoba

“Jer svi koji ste u Krista krπteni, Krista ste obukli. Nematu viπe ni Æidova ni Grka; nema viπe ni roba ni

slobodnjaka; nema viπe ni muπkog ni æenskog, jer ste svisamo jedan u Kristu Isusu.” (GalaÊanima 3,27.28)

59


Sklad ili nesklad? — Snaga u jedinstvu

UVODEfeæanima 4,3; 1. Petrova 3,8

Lijep molitveni dom bio je ispunjen do posljednjeg mjesta. Svi smo sjedilistisnuti, rame uz rame, kad je poËela uvodna pjesma. Skupina pjevaËa uskorose pridruæila noseÊi instrumente: orgulje, klavijaturu, gitaru, bubnjeve i bas-gitaru. Sa svakim instrumentom koji se ukljuËivao, intenzitet zvuka je rastao,premaπujuÊi onaj na koji sam bila navikla. Moj prijatelj je pokazao rukom premauπima dajuÊi mi do znanja da mu postaje preglasno i da bi radije sluπao izvanzgrade. OdluËila sam mu se pridruæiti, i dok smo iπli prema izlazu, primijetilasam da neki od vjernika podiæu ruke i pridruæuju se pjevanju. Ti ljudi su svesrd-no slavili Boga odajuÊi Mu hvalu u pjesmi.

Odmah iza vrata crkvene dvorane stajala je jedna obitelj — æena je drhtavimrukama obgrlila muæa i sina pokrivajuÊi im uπi. Kad smo iziπli van, naiπli smona skupinu mladih koji su otvoreno izraæavali zgraæanje i razoËaranje izboromglazbe.

Za razliku od njih, sjeÊam se da sam vidjela jednu majku i njezinog sina kojisu sjedili u klupi preko puta mene tako da su mi privukli pozornost. Nisupokazivali nikakvu otvorenu ozlojeenost i suzdræavali su se od osuivanja. Nanjima je poËivao mir. Voa bogosluæja pozvao je crkvu da ustane. Sin je ustaoiz poπtovanja. Majka je ostala smireno sjediti s pognutom glavom i sklopljenimoËima, upuÊujuÊi tihu molitvu. Poπto sam je poznavala otprije, znala sam da tonije njezin tip glazbe.

BuduÊi da sluæim kao glazbenica u crkvi, nauËila sam biti snoπljiva i neosuivati glazbeni izbor drugih ljudi. U 1. Petrovoj 3,8 na lijep nas se naËinpodsjeÊa da trebamo biti sloæni i suosjeÊajni: “Na kraju, svi budite jednoduπni,puni suosjeÊanja, bratske ljubavi, milosra i poniznosti!” U Efeæanima 4,3 po-ziva nas se da teæimo miru — “najstojte saËuvati jedinstvo Duha, povezanimirom”.

Kad æivimo u slozi, naπa glazba, premda raznovrsna, na kraju Êe biti naslavu Bogu. Moj omiljeni citat jednog od najveÊih kompozitora klasiËne glazbe,J. S. Bacha, glasi: “Cilj i krajnji domet glazbe trebao bi biti slavljenje Boga iosvjeæenje duπe.” “Glazba je skladna harmonija u slavu Bogu i dopuπteno zado-voljstvo duπe.”

Mi trebamo biti jedno u Kristu i rjeπavati svoje nesuglasice na ljubazan isuosjeÊajan naËin. Ako se odvojimo od crkve ili od pojedinaca u crkvi, mi sezapravo odvajamo od Krista.

Alva Waworoendeng, Loma Linda, Kalifornija, SAD

Mi trebamo biti jedno u Kristu i rjeπavati svoje nesuglasice na ljubazani suosjeÊajan naËin.

60


Rjeπavanje sukoba i pronalaæenje njegovog korijena

LOGOSJakov 4,1; Luka 22,24-26; Djela 6,1-4; 15,1-39

Sukob i njegovo rjeπavanjeMoja æena se uæasava sukoba. Ona napuπta prostoriju Ëim se glasovi povise.

Njezin san moæe biti poremeÊen Ëak satima nakon neugodnog sukobljavanja.A ja? Meni sukobljavanje miπljenja ne pada teπko. »ak uæivam pokuπavajuÊi

rijeπiti sukob.A vi? Na koji naËin vi teæite jedinstvu? SuoËavanjem? Izbjegavanjem? Vje-

rojatno bismo se sloæili s Davidom da je jedinstvo “lijepo” i “krasno” (Psalam133,1). Ali kako ga krπÊani na doliËan naËin mogu postiÊi? Kako bismo trebalirjeπavati sukobe? To su dva pitanja koja Êemo prouËavati ovaj tjedan.

Kako bi sukob trebalo rijeπiti, ovisi u velikoj mjeri o tome kako je do njegauopÊe doπlo. I premda moæe biti stotine razliËitih situacija koje vode u sukob,mi Êemo u Novom zavjetu pronaÊi naËela i primjere koji nam mogu pomoÊi damudro rjeπavamo sukobe u danaπnje vrijeme.

Poniznost kao sredstvo rjeπavanja sukoba (Luka 22,24-26)U poËetku su se Kristovi izabranici prepirali oko toga “kojeg od njih treba

smatrati najveÊim”. Isus je na te njihove prepirke rekao da æelju za dominacijomtreba oËekivati od svjetovnih ljudi. “Ali”, rekao je, “vi nemojte tako.”

“Nastade prepirka meu njima o tome tko bi od njih bio najveÊi. Isus imreËe: ‘Kraljevi naroda gospodare nad njima, i oni koji vrπe vlast nad njima hoÊeda se zovu dobrotvori. A vi ne tako! Naprotiv, tko je najveÊi meu vama, nekabude kao najmanji, a starjeπina kao posluænik.’” (Luka 22,24-26)

Jedinstvo poËinje spremnoπÊu na sluæbu. U danaπnjem druπtvu uvelike jeprisutno veliËanje sebe, a moæe se uvuÊi Ëak i u crkvu. Ono je uspjelo zarazitiËak i izabranu Dvanaestoricu. Ali Isus kaæe: “Svatko od vas neka bude kaonajmanji.” Ponizan stav rijeπit Êe mnoge napete situacije.

Mudar izbor voa (Djela 6,1-4)Ipak, poniznost neÊe rijeπiti sve probleme. U drugoj priËi osnova sukoba bila

je raspolaganje crkvenim novcem. OsjeÊaj da se crkvenim sredstvima nije ruko-valo poπteno, pa Ëak i osjeÊaj da su Æidovi davali prednost svojim udovicama,uzrokovao je ogorËenost.

“U ono vrijeme, kako je rastao broj uËenika, poËeπe mrmljati Helenisti naHebreje da se njihove udovice zapostavljaju u svakidaπnjoj pomoÊi.” (Djela 6,1)

Kako je crkva obnovila jedinstvo? Tako πto su pomno odabrani ljudi koji sumeu zavaenim stranama uæivali ugled kao poπteni i duhovni. Ti su ljudi bilizaduæeni za raspolaganje novcem, dok su starjeπine napustili te crkvene po-slove kako bi svoju pozornost posvetili objavljivanju Boæje rijeËi.

61

“Radije pronaite, braÊo, meu sobom sedam ljudi na dobru glasu, punihDuha i mudrosti, pa Êemo njih postaviti nad tim poslom, a mi Êemo se potpunoposvetiti molitvi i sluæbi propovijedanja.” (Djela 6,3.4)

Dakle, dobar izbor crkvenog odbora i postavljanje na poloæaje ljudi koji sunaπiroko cijenjeni zbog svoje poboænosti i poπtenja, vaæno je sredstvo za oËuva-nje naπeg jedinstva. Meutim, Ëak ni izbor najboljih voa neÊe uvijek sprijeËitisukobe.

U treÊem sluËaju javili su se osjeÊaji ljutnje u vezi s razliËitim doktrinarnimstavovima u pogledu istinitog Evanelja. Kao πto moæete zamisliti, to je opÊenitovrlo osjetljiva tema za svakoga tko vjeruje da je Evanelje pitanje æivota i smrti.

Crkveni autoritet i razdvajanje (Djela 15,1-39)U naπoj priËi crkva se podijelila u vezi s pitanjem jesu li krπÊanski obraÊe-

nici iz poganstva obvezni dræati æidovske obredne obiËaje. Neki su rekli: “Da.”Pavao i ostali rekli su: “Ne.”

“A neki ljudi ... poËeπe uvjeravati braÊu: ‘Ako se ne obreæete po mojsijev-skom obiËaju, ne moæete se spasiti.’ Ali kako nastade uzbuna i æestoko rasprav-ljanje izmeu njih te Pavla i Barnabe ...” (Djela 15,1.2)

Taj problem je bio autoritativno rijeπen na saboru crkvenih voa (vidi Djela15,2-35). Oni su poslali pisma crkvama da bi objavili svoj donekle nepopularanzakljuËak. Iako na osnovi te priËe moæemo zakljuËiti da se treba osloniti nasvjetsku Crkvu kada je rijeË o rjeπavanju doktrinarnih pitanja, ipak ne trebamooËekivati da Êe takve odluke rijeπiti sukobe u samoj Crkvi.

Zapravo, u 15. poglavlju Djela pronalazimo Ëetvrti sukob koji Êemo ovdjeprouËavati — sukob koji se javio izmeu vjernih ljudi — Pavla i Barnabe. A onoπto ih je razdvojilo bilo je ocjena korisnosti jednog mladog krπÊanina koji jeprije napravio neke pogreπke.

“Doe do æestokog neslaganja, tako da se rastaπe jedan od drugoga. Barnabapovede sa sobom Marka i otplovi na Cipar.” (Djela 15,39)

Ovdje vidimo da je razilaæenje, slaganje da se ne slaæu, bilo naËin na koji suse ti posveÊeni ljudi pomirili kad se nisu mogli sloæiti u vezi s Ivanom Markom.Ne moramo svi sagledavati stvari na isti naËin da bismo doprinijeli radu crkve.Premda Crkva na svjetskoj razini moæe rijeπiti doktrinarna pitanja i pitanja uvezi s naËinom rada Crkve, ona ni na koji naËin ne moæe pomoÊi svojim vjernimpropovjednicima u suoËavanju s manjim problemima.

ODGOVORITE1. Koji su uzroci sukoba u vaπem æivotu ili crkvi? ©to ako ne moæete pronaÊi

paralele ni s jednim od ovih izvjeπtaja? (Vidi Jakov 4,1 kao opÊi izvor sukoba.)2. Ako sukob proizlazi iz naπih æelja i strasti, moæe li uopÊe doÊi do nekog

rjeπenja ako ne zadobijemo pobjedu nad njima? Treba li oËekivati da Êeneumjereni ljudi biti izvor sukoba u crkvi?

Eugene William Prewitt, Tampin, Negeri Sembilan, Malezija

62


Kako pokrenuti glazbu na Nebu

SVJEDO»ANSTVODjela 10,1-23.28.29.34.35

»udesna je priËa o Petru i Korneliju! Petar oklijeva iznijeti Evanelje zbogKornelijevog rimskog podrijetla, i mi vidimo kako na scenu stupa nebeski Po-srednik. Aneli posreduju i sluæe dok Bog radi na Petrovom srcu! Ellen G. Whitenam savjetuje da obratimo posebnu pozornost na taj tekst. U nastavku onadodaje: “Nebeska su biÊa mnogo bliæe krπÊaninu koji je ukljuËen u djelo spa-πavanja duπa nego πto mnogi misle. Od njih bismo trebali nauËiti koliko Bogcijeni svako ljudsko biÊe, i da se svatko prema svojem bliænjem treba ophoditikao prema Gospodnjem oruu za dovrπenje Njegovog djela na Zemlji.” (BibleCommentary, sv. 6, str. 1059)

Posao zadobivanja duπa je dragocjen. On ne samo da nam pribliæava nebeskoozraËje, veÊ moæe pokrenuti i glazbu na Nebu. “Kada otvorite vrata Kristovimpredstavnicima koji su u nevolji i koji pate, primate dobrodoπlicom nevidljiveanele. ... Oni donose svijetu ozraËje radosti i mira. Oni dolaze s hvalom nasvojim usnama, a na Nebu se Ëuje pjesma koja joj odgovara. Svako djelo milosr-a stvara glazbu na Nebu. Otac na svom prijestolju ubraja nesebiËne djelatnikeu svoje najdragocjenije blago.” ( Ellen G. White, Isusov æivot, str. 530) Ispunje-nje ovog obeÊanja svi moæemo doæivjeti u svojem æivotu — obeÊanje da moæemobiti uzroËnici radosti i pjesme na Nebu.

Naæalost, mnogo puta naπe unutarnje borbe i nedostatak jedinstva stvarajujaz izmeu onoga πto znamo da trebamo uraditi i onoga πto æelimo uraditi.IskljuËivost nam ne donosi ozraËje Neba. Gnjev, ogorËenost, sebiËnost i pred-rasude neÊe navesti anele da zapjevaju. Ali poniznost i spremnost da sluæimodrugima bez obzira na njihovu demografsku pripadnost — to je ono πto Boæjemsrcu donosi najveÊu radost. ©to viπe budemo razmiπljali o onome πto je KristuËinio za nas, to Êemo spremnije podijeliti to iskustvo s drugima. “Mi trebamoprema drugima pokazati isto zanimanje, njeænost i snoπljivost kakvu je On pokazaoprema nama. ‘Kao πto sam ja ljubio vas,’ kaæe Isus, ‘ljubite i vi jedan drugoga.’(Ivan 13,34) Ako Krist prebiva u nama, mi Êemo otkrivati Njegovu nesebiËnuljubav svima s kojima dolazimo u dodir. Kad sretnemo muπkarce i æene kojimatreba razumijevanje i pomoÊ, mi neÊemo pitati: ‘Jesu li oni dostojni?’, veÊ:‘Kako im mogu iziÊi ususret?’” (Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, str. 92,93)

ODGOVORITE1. Da se Bog nije umijeπao i ukazao Petru na pogreπnost njegovih predrasuda,

koliko bi ljudi ostalo bez moguÊnosti da Ëuje Evanelje?2. Na koje naËine bi naπa druπtvena zajednica mogla doprinijeti veÊoj svjesno-

sti u tom pogledu, i pruæiti rjeπenja za predrasude koje moæda imamo?

Priscilla Santos, Clearlake, Kalifornija, SAD

63


Sluæiti Boæjoj rijeËi

DOKAZDjela 6,1-7

Tako oËito Boæje vodstvo u prvoj Crkvi ipak nije jamËilo da Êe ona bitipoπteena sukoba i podjela. Naprotiv, upravo u danima kad je “rastao broj uËe-nika” — tijekom razdoblja velikog rasta i razvoja, pojavila se suptilna ali opasnapolemika (Djela 6,1).

Taj sukob podijelio je vjernike po kulturoloπkoj liniji. »ak i meu obrezanimÆidovima bilo je velikih razlika u pogledu jezika, obrazovanja, obiËaja i kultur-nog zalea. Na primjer, Æidovi su pomno Ëuvali Mojsijeve uredbe i zakone, doksu strani, helenizirani Æidovi bili poznati po tome πto su “oponaπali grËke obi-Ëaje, naËin bogosluæja, i govorili grËkim jezikom”, premda su i oni bili Abraha-movi potomci.

PrihvaÊanje Evanelja ublaæilo je glavne predrasude izmeu tih dviju sku-pina, ali su stare prepirke ponovno zaæivjele kad je poËela kruæiti priËa o nejed-nakom postupanju prema helenistiËkim udovicama.

RjeπavajuÊi taj prigovor, vodstvo crkve suoËilo se s dvije glavne opasnosti:1) zanemarivanjem problema i produbljivanjem kulturoloπkih napetosti, Ëime bibilo oslabljeno jedinstvo, i 2) skretanjem pozornosti s misije crkve na zadovo-ljavanje materijalnih umjesto duhovnih potreba pojedinaca.

Odgovor dvanaestorice apostola (Djela 6,2-4) ilustrira kako Bog daje mudrostza rjeπavanje sukoba meu vjernicima. Prvo, Dvanaestorica su naglasila da jeπirenje Boæje rijeËi njihov prioritet i da ih “sluæenje kod stolova” ne bi trebaloodvraÊati od te misije. GrËka rijeË za “stol” opisivala je povrπine koje su koriπte-ne za sluæenje hrane, ili za brojenje i dijeljenje novca. Prema tome, izjavom da“ne bi bilo pravo” zanemariti Boæju rijeË da bi “sluæili kod stolova”, crkveni voepotvrdili su da njihovu pozornost ne treba odvraÊati od objavljivanja poruke ovjeËnom æivotu da bi sluæili ovozemaljskim potrebama crkvene zajednice.

Meutim, vaæno je zapaziti da usprkos jasnom davanju prioriteta Evaneljuu odnosu na humanitarni rad i druge poslove, oni nisu podcijenili vaænostrjeπavanja tih pitanja. Promiπljeno su izabrali ljude pune Duha Svetoga, kao πtoje bio Stjepan, da bi organizirali poslovne aktivnosti crkve i na taj naËin praktiË-no odgovorili na prigovore.

Kao rezultat mudrog postupanja voa, “RijeË se Boæja πirila bez prestanka,a broj je uËenika u Jeruzalemu silno rastao” (Djela 6,7).

I mi danas, kad se kao Crkva suoËavamo sa sukobima koji prijete podjelama,moæemo biti sigurni da Êe nam Bog osigurati rjeπenja koja Êe na kraju sluæitina Ëast Njegovom imenu i proslaviti Ga.

Kristiana Kim, Murrieta, Kalifornija, SAD

64


Æivjeti u ljubavi

PRIMJENAPsalmi 119,1-4; Ivan 17,20-23; Rimljanima 14,12-21; 1. Petrova 4,8; 2. Timoteju

2,15.22-26

U trenucima velike tuge i agonije u Getsemaniju, Isus je uputio prelijepu,nesebiËnu molitvu za nas. Posebno se molio da buduÊi vjernici budu jedinstveni— ne samo da doæive nesebiËnu uzajamnu ljubav, veÊ i da budu moÊni svjedociostatku svijeta. S obzirom na pozornost koju je Isus posvetio tom aspektukrπÊanske Crkve i zajednice, vrlo je vaæno da uËinimo sve πto je u naπoj moÊikako bismo odræali to jedinstvo unutar crkvene obitelji.

U naπoj Crkvi danas ima mnogo izvora nejedinstva: izbor glazbe i oblikbogosluæja, rukopoloæenje æena, noπenje oruæja itd. Sigurno nije lako iziÊi nakraj s tim vruÊim temama, ali trebali bismo razmisliti o sljedeÊim smjernicamakoje nalazimo u Bibliji:

Iznad svega pokazujte Isusovu nesebiËnu i suosjeÊajnu ljubav pre-ma drugima (1. Petrova 4,8). Kad nas muËi sumnja, uvijek trebamo imati Boæjuljubav u srcu kao neπto πto nas pokreÊe na djelovanje. Nije rijeË o tome datrebamo pobijediti u nekoj raspravi, ili uËiniti da druga strana djeluje kao kri-vac. Svatko od nas odgovoran je pred Bogom, a mi æelimo vidjeti na Nebu i onevjernike koji zauzimaju suprotno stajaliπte.

Ne budite svojem bliænjem kamen spoticanja (Rimljanima 14,12-21).Moæda iskreno mislite da nema niËega pogreπnog u nekoj stvari, ili je to, gledanoiz biblijske perspektive, moæda doista nejasno pitanje, ali nemojte izazivati su-kob ako ga moæete izbjeÊi. Pavao u Rimljanima 14 govori o razlikama u miπlje-nju u pogledu hrane. Ako je neπto πto vi jedete kamen spoticanja za vaπegbliænjeg, kaæe on, onda to ne trebate jesti pred njim. Bolje je teæiti onome πtodonosi mir i prosvjetljuje druge. Pavao to naziva “æivljenjem u ljubavi”.

Neka vam povezanost s Bogom preko molitve i prouËavanja Biblijebude prioritet, da biste mogli razaznati istinu i ispraviti nekoga tko jeu zabludi (Psalam 119,1-4; 2. Timoteju 2,15.22-26). I sâm Isus uzeo je biË iistjerao iz Hrama ljude koji su zloupotrebljavali siromaπne i koristili Boæjimolitveni dom kao mjesto za trgovanje (Matej 21,12-13). Drugim rijeËima, ako seu crkvi dogaa neπto πto nije moralno ispravno, trebamo se zauzeti za ono πtoje ispravno i slijediti odgovarajuÊe smjernice za rjeπavanje tog problema.

ODGOVORITE1. Od svega za πto se mogao moliti, zaπto se Isus molio za jedinstvo unutar

obitelji vjernika?2. Je li ljubav prema drugoj strani utjecala na vaπe postupke i odgovore tijekom

posljednjeg sukoba koji ste imali s nekim?

Cintia Nojima, Atlanta, Georgia, SAD

65


Tko sam ja da se opirem Bogu?

MI©LJENJEDjela 11,4-24

Skoro neizbjeæno u svakom odnosu u jednom trenutku doe do sukoba.Meutim, naËin na koji reagiramo na te sukobe i na koji upravljamo njimaodreuje buduÊnost tog odnosa. Kao krπÊani, kad se suoËimo sa sukobima, bilou svojem privatnom ili vjerskom æivotu, mi trebamo oponaπati primjer koji sunam ostavili vjerni ljudi.

SjeÊam se jednog dogaaja iz svoje rane mladosti. U jednom trenutku mojacrkva je æeljela organizirati evangelizaciju. Imali smo dva prijedloga u vezi smjestom odræavanja sastanaka: da to budu naπe crkvene prostorije, πto bi bilofinancijski najpovoljnije za nas, ili da platimo viπe za neki od javnih prostora usrediπtu grada koji bi privukao πiru publiku.

Crkva je sazvala sastanak i razmotrila to pitanje. VeÊina Ëlanova smatrala jeda bismo trebali upotrijebiti vlastite prostorije i uπtedjeti novac, dok je manjinabila za to da se odluËimo za drugu opciju. Ta manjina je takoer smatrala da ÊeBog, ako je Njegova volja da odræimo te sastanke u nekom javnom prostoru,osigurati financijska sredstva koja su nam potrebna.

Poπto se rasprava sve viπe zahuktavala, ustao je jedan od vjernika i predloæioda se molimo. I da skratim priËu, dobili smo prostor i — na iznenaenje mnogih— gradsko vijeÊe odobrilo nam je da ga koristimo besplatno tijekom Ëitavog nizapredavanja. Evangelizacija je bila uspjeπna i zadobivene su duπe za Krista. Kadse osvrnem na taj dogaaj, uvijek se podsjetim koliko joπ uvijek malo znamo osili kojom Duh Sveti dotiËe srca pojedinaca.

Kad se u naπim krugovima pojavi sukob, mi preËesto prihvaÊamo miπljenjaonih najobrazovanijih ili najrjeËitijih. Brzo mijenjamo smjernice i upute DuhaSvetog u svojem æivotu i u crkvi poradi miπljenja muπkaraca i æena koje smatra-mo “vrlo kompetentnim” u vezi s odreenim pitanjima. To Ëesto dovodi donapetosti i podjela u naπim crkvama. Katkad se pridruæujemo veÊini ne traæeÊivodstvo Duha Svetoga.

U ovom primjeru, kad je trebao obrazloæiti svoju odluku da propovijedapoganima, Petar je odgovorio: “Tko sam ja da se opirem Bogu?” — πto je predivanpodsjetnik da nas Bog Ëesto vodi u neπto πto ne oËekujemo.

ODGOVORITE1. Zaπto je aktivan molitveni æivot vaæan u naπem hodu s Isusom?2. Koji bismo pristup trebali upotrijebiti za upravljanje sukobima u naπoj crkvi?3. Kako znate πto je Boæja volja i usmjerenje u vezi s nekim pitanjem kada

trebate prihvatiti zakljuËak koji se razlikuje od vaπeg?

Lucian Nana-Yobo, Houston, Teksas, SAD

66

Petak, 16. studenoga

Kad se pojave sukobi

ISTRAÆIVANJEGalaÊanima 3,27.28

Poπto je bilo potrebno boæansko prosuivanje da bi se uspjeπno ostvarilanastojanja crkve, izabrani su bogobojazni ljudi koji Êe se, uz mnogo molitve ivodstvo Duha Svetog, ukljuËiti u otvorenu raspravu o jedinstvu. Bez BoæjegDuha, oni kojima je povjereno vodstvo ne bi bili u stanju shvatiti potrebu zakrπÊanskim zajedniπtvom bez predrasuda i njegovu vaænost za uspostavljanjejedinstva u crkvi.

Jedino u stalnoj vezi s Kristom moÊi Êemo se svjesno ophoditi prema dru-gima kao prema veÊima od sebe. Samoodricanje i neprestana predaja Bogu pro-tuotrov su za zemaljski virus unutarnjih sukoba i razmirica. Kraljevstvo nebe-sko je naπe ne zbog onoga πto smo mi uËinili, veÊ zato πto nas je Isus otkupio.

RAZMOTRITEu Molite se za izlijevanje Duha Svetoga u svojem æivotu, da bi vaπ poboæni

karakter mogao biti katalizator za takvo bogosluæje, zajedniπtvo i uËeniπtvokoje Êe poruπiti sve prepreke.

u »itajte knjigu Djela apostolska sa svojom obitelji i prijateljima i zapiπitekonkretne naËine na koje vaπa zajednica vjere moæe postati primjer zajed-niπtva u ljubavi i mudrog upravljanja sukobima kakvi su postojali u apostol-skoj Crkvi.

u Posjetite neku etniËki raznoliku crkvu i upoznajte se s razliËitim naËinimabogosluæja i druπtvenog æivota. Prepoznajte sliËnosti krπÊanskih vjerovanja,obiËaja i iskustava.

u Pogledajte neki dokumentarni film o mravima i nauËite da tajna njihovesnage leæi u jedinstvu namjere i djelovanja.

u Uæivajte u nekoj timskoj igri u crkvi i izvucite duhovne pouke iz aktivnostikoje ilustriraju temu koju smo prouËavali ovaj tjedan.

u Organizirajte molitveni tim koji Êe se moliti za rjeπenje problema u vaπojmjesnoj crkvi.

u Skladajte neku melodiju zajedno s prijateljima o jednoj od tema koje smoprouËavali ovaj tjedan — “Jedinstvo u istini”.

POVEÆITEDjela 2,37-47; 1. KorinÊanima 12,4-31; Koloπanima 3,10-17.Ellen G. White, Djela apostolska, pogl. 19; Christian Experience and Teach-

ings of Ellen G. White, pogl. 33; Counsels for the Church, pogl. 50.G. Douglas Lewis, Resolving Church Conflicts, pogl. 1 i 2.

Lucile i Wadenerson Saint Martin, Loma Linda, Kalifornija, SAD

67


Pouka 8

17.—24. studenoga

Jedinstvo u vjeri

“Spasenja nema ni po jednom drugom, jer je pod nebomto jedino ime dano ljudima po kojem nam se treba

spasiti.” (Djela 4,12)

68


Igranje po pravilima

UVODDjela 4,12

Nogomet je popularan πirom svijeta, privlaËi pozornost mladih i starih Ëaki u najmraËnijim Ëetvrtima zabaËenih sela. A to je sport u kojem se poπtujupravila. Za igraËe u nacionalnim, regionalnim i svjetskim ligama ta igra dolazis nizom pravila kojih se svaki igraË mora pridræavati ako æeli biti uspjeπan.

Ako ste igraË a ne znate osnovna pravila igre, neÊete znati kako trebateigrati. Zato su objavljene brojne knjige i Ëasopisi o tajnama vrhunske igre,vjeπtini postizanja zgoditaka i drugo. Iskreno, nogomet bi bio vrlo Ëudan sportkad ne bi bilo pravila. Zato svake godine FIFA u suradnji s vodstvom Meuna-rodnog nogometnog saveza (IFAB) objavljuje pravila igre.

Ta pravila odnose se na razliËita pitanja kao πto su igraliπte, nogometnalopta, broj igraËa, potrebna oprema i mnogo toga drugog. TrenutaËno postojisedamnaest pravila za uspjeπno odvijanje nogometnih utakmica kojih se svakiigraË na terenu mora pridræavati. Nogometna pravila na isti naËin odreuju onoπto nama, adventistima, naπa “Osnovna vjerovanja” definiraju ono u πto mivjerujemo.

Na nogometnom igraliπtu ta pravila ujedinjuju igraËe u posebnom smislu.Oni moæda dolaze iz razliËitih sredina, ali kad se nau na igraliπtu, svi poπtujuista pravila sa zajedniËkim ciljem. Meutim, kad je u pitanju spasenje, Bogodreuje pravila igre. Biblija pruæa detaljan izvjeπtaj o tome πto Bog od nasoËekuje. ©to je najvaænije, Krist je naπ sudac i On vodi raËuna o tome da mipoπtujemo pravila igre.

Kao adventisti, mi imamo zajedniËki cilj da poπtujemo pravila spasenja pre-ma uzoru koji nam je Krist ostavio u Bibliji. Moæda pripadamo razliËitim rasamai dolazimo iz razliËitih zemalja i krajeva svijeta, ali smo vjerom ujedinjeni ujedan narod sa zajedniËkim ciljem — da baπtinimo Boæje vjeËno kraljevstvopoπtovanjem biblijskog nauka. To je ostvarivo kad smo odani Kristu i slijedimopravila igre.

U nogometu sudac donosi konaËnu odluku. Svaki igraË koji dovodi u pitanjeodluku suca “moæe biti dodatno kaænjen zbog suprotstavljanja” (What are theRules? The 17 Laws of Soccer Explained; http://www.syossetsoccer.org/home/683808.html).

U “igri” spasenja Krist ima posljednju rijeË. SreÊom, On nas prihvaÊa kaosvoje bez obzira na naπe podrijetlo. Ovoga tjedna prouËavamo stupove koji obli-kuju naπa vjerovanja i definiraju naπ smjer djelovanja kao adventista πiromsvijeta.

Pauline Otieno, Kisumu, Kenija

Mi smo vjerom ujedinjeni u jedan narod sa zajedniËkim ciljem.

69


Opraπtanje grijeha svima

DOKAZDjela 10,43

Tijekom pribliæno dvije tisuÊe godina znanje o Bogu kruæilo je unutar heb-rejskog naroda. Meutim, Boæja prvobitna namjera bila je da cijelo ËovjeËanstvodovede k sebi, bez obzira na rasu ili podrijetlo. Bog je imao srca i za Hebrejei za pogane. Njegov plan od poËetka vremena bio je da pripoji pogane hebrejskojcrkvi. Meutim, meu prvim krπÊanima postojale su snaæne predrasude da Evan-elje pripada samo hebrejskom narodu.

Proroci su sa svoje strane glasno objavljivali tu Boæju namjeru (vidi Rim-ljanima 10,18-20; 9,25-27), i Krist ju je potvrdio (vidi Matej 8,11.12; 1. Ivanova10,16). Naπ cilj kao adventistiËkih krπÊana jest da objavljujemo tu poruku ospasenju i da uËinimo “sve narode uËenicima! Krstite ih u ime Oca i Sina i DuhaSvetoga!” (Matej 28,19) Kad imamo u vidu tu poruku, jasno se nameÊu dvazakljuËka:

Krist je zaËetnik spasenja: Bez obzira na naËin odræavanja bogosluæja,na naπe sudjelovanje u crkvi, ili na to koliko smo uviavni i vodimo raËuna oduhovnoj dobrobiti svoje obitelji — niπta od toga ne jamËi nam spasenje. Mimoæemo zadobiti spasenje samo na osnovi Kristovog imena i Njegovih zasluga.Bog je poslao Krista kao savrπenu ærtvu za naπe grijehe. Krist nas je svojomsmrÊu pomirio s Bogom. Mi smo prihvatljivi pred Bogom jedino preko Krista.

Kad je posjetio Kornelijev dom (Djela 10,43), Petar je odnio Evanelje jed-nom poganinu koji nije bio Ëlan æidovskog kuÊanstva. Tim korakom Petar jeispunio nalog da se Evanelje odnese svakom narodu (Matej 28,19). On je ispu-nio misiju objavivπi da je oprost grijeha i spasenje omoguÊeno svakome tkovjeruje u Krista (Ivan 3,16).

Vjera je sredstvo za postizanje spasenja: Mi dolazimo Kristu kao greπ-nici da bismo mogli dobiti oprost grijeha. Spasenje dobivamo besplatno, naosnovi Kristove krvi i pravednosti. Ne moæemo kupiti spasenje — taj blagoslovprimamo od Krista. Prorok Izaija to je jezgrovito izrazio: “O svi vi koji ste æednidoite na vodu; ako novaca i nemate, doite. Bez novaca i bez naplate kupitevina i mlijeka!” (Izaija 55,1)

To ne znaËi da moæemo biti neposluπni Bogu i Kristu. To jednostavno znaËida nas Bog ne prihvaÊa zbog naπe posluπnosti ili zbog nekih dobrih djela kojaËinimo. Krist ne pokazuje naklonost prema nama na osnovi naπe posluπnosti.Naπe spasenje proizlazi iz Kristove smrti i oprosta naπih grijeha. Spasenje po-stiæemo predajom sebe Kristu kao greπnika, a posluπnost je samo plod naπevjernosti. U Kristu nam je spasenje zajamËeno dokle god vjerujemo.

George Otieno, Homa-Bay, Kenija

70


Stupovi naπeg jedinstva

LOGOSIzlazak 20,8-12; Djela 10,43; 1. KorinÊanima 15,51-54; 1. Solunjanima 4,13-

18; Hebrejima 8,6

Spasenje u Isusu (Djela 10,43)Plan spasenja je postojao od samog poËetka vremena. Bog je imao plan za

izbavljenje svojeg naroda od grijeha i duhovnog zaborava. To se moglo odigratijedino preko Krista. Vjerom u Krista mi bivamo spaπeni od vjeËne smrti, kona-Ëne posljedice grijeha. Krist je osigurao savrπenu ærtvu za otkupljenje naπihgrijeha.

U poËetku je Bog stvorio savrπeni svemir, skladan i pun ljubavi. Meutim,pobuna u Edenskom vrtu odvojila nas je od Boga. Ali Bog je u svojoj beskrajnojljubavi i milosti pronaπao naËin da pomiri ËovjeËanstvo sa sobom. Niπta nijemoglo platiti kaznu za grijeh osim Kristove savrπene ærtve.

Mi vjerujemo da plan spasenja proizlazi iz Boæje savrπene ljubavi premanama. Imamo pouzdano obeÊanje o spasenju vjerom u Krista. Kao adventistiËkikrπÊani, mi prihvaÊamo vjerovanje da je “Krist ... prema Boæjem planu, prikazanu simbolima, slikama i zakonskim ærtvama, u obeÊanjima i proroËanstvima Sta-rog zavjeta, onaj koji Êe zadobiti oprost grijeha vlastitom krvlju bez koje nemaoprosta.” (https://www.studylight.org/commentary/acts/10-43.html)

Kristov drugi dolazak (1. Solunjanima 4,13-18)Drugi Kristov dolazak daje nadu ovom beznadnom svijetu. Bez toga ne bi

imalo smisla biti krπÊanin. Biblija nas u viπe navrata uvjerava da bi Krist mogaodoÊi u bilo kojem trenutku. Prema tome, vrlo je vaæan stupanj naπe pripremlje-nosti. Apostol Pavao, voen Duhom Svetim, baca svjetlo na taj predmet. Solu-njani su znali da Êe se Krist jednog dana vratiti. Meutim, brinuli su se zbogsvojih milih i dragih koji su zaspali prije Spasiteljevog povratka.

NastojeÊi odgovoriti na njihova pitanja, Pavao im je skrenuo pozornost nastanje vjernika koji Êe umrijeti prije Kristovog povratka. On zakljuËuje da po-stoji razlika u naËinu na koji tuguju vjerni i nevjerni (1. Solunjanima 4,13). Naosnovi vjere u Krista, mi imamo blaæenu nadu da Êemo se prigodom Njegovogvelikog povratka moÊi radovati zajedno s Njim i s naπim milima i dragima kojisu otiπli na poËinak. UskrsnuÊe je, dakle, pouzdano obeÊanje (1. KorinÊanima15,51-54).

Kada doe smrt, naπa je uloga da ohrabrujemo druge vjernike porukomnade. Treba ih uvjeriti da se mi, kad naπe srce prestane kucati, povlaËimo naprivremeni poËinak dok Ëekamo oglaπavanje posljednje trube. Koliko god sna-æno osjeÊali bol zbog smrti, nada u Kristov drugi dolazak rastjeruje svaku sum-nju iz naπeg uma. “Evanelje je otkrilo Ëovjeku besmrtnost duπe, uskrsnuÊetijela i ponovno sjedinjenje na Nebu srca koja su dugo bila razdvojena. ...

71

Pripadnici Kristovog naroda su ‘kao æalosni a uvijek radosni’ (2. KorinÊanima6,10). Oni okom vjere mogu vidjeti jasno svjetlo u oblaku Ëak i najteæih ovoze-maljskih kuπnji. Oni prolijevaju suze, ali ih briπu na Spasiteljev poziv.” (https://studylight.org/commentaries/sbc/1-thessalonians-4.html)

Kristova sluæba u nebeskom Svetiπtu (Hebrejima 8,6)Poslanica Hebrejima pruæa detaljan izvjeπtaj o tome πto Krist radi nakon πto

je uzaπao na Nebo. On vrπi svoju posredniËku sluæbu u nebeskom Svetiπtu(Hebrejima 7,20-28; 8,10). On je naπ Veliki sveÊenik na Nebu. U tradicionalnojhebrejskoj kulturi, veliki sveÊenik je obavljao znaËajnu ulogu oËiπÊenja greπni-ka. On je u Svetinji nad svetinjama u Hramu prinosio æivotinjske ærtve.

Meutim, ovozemaljski veliki sveÊenici bili su u svojem djelovanju ograni-Ëeni. Prvo, oni su po prirodi ljudi i stoga su skloni grijehu. Osim toga, njihoveaktivnosti imaju vrijednost samo tijekom njihovog æivota. Smrt i starost moguprekinuti njihovo djelovanje. Za razliku od njih, Krist æivi zauvijek i zato imavjeËno sveÊeniπtvo. Kao adventisti, mi vjerujemo u postojanje nebeskog Svetiπtau kojem Krist razmatra naπ æivot da bi svakom vjerniku omoguÊio da ima koristiod Njegove ærtve pomirnice.

U zemaljskom Svetiπtu veliki sveÊenik je s krvlju æivotinja ulazio u Svetinjunad svetinjama gdje je prinosio ærtvu pomirnicu. U nebeskom Svetiπtu Krist jeuπao u Svetinju nad svetinjama s vlastitom krvlju kako bi premostio provalijuizmeu Boga i Ëovjeka. Njegova posredniËka sluæba potvruje Savez milosti iljubavi, kojem je Krist glavni posrednik jer jedino Njegova ærtva moæe zadovoljitiBoæju pravdu.

PodsjeÊanje na subotu (Izlazak 20,8-11)»etvrta Boæja zapovijed odnosi se na subotu. Baπ kao i prve tri, ona razjaπ-

njava Ëovjekovu duænost prema njegovom Stvoritelju. Meutim, za razliku oddrugih zapovijedi, Ëetvrta zapovijed poËinje rijeËima: “SjeÊaj se…”

Nama nije potrebno neko veliko znanje da bismo bili upoznati s tim da jeBog uspostavio subotu na poËetku vremena (Postanak 2,2). Bog æeli da mi, kaoNjegova djeca, posvetimo subotnji dan sluæbi Njemu. On oËekuje da taj dansvetkujemo bezuvjetno. Meutim, æidovski voe u Kristovo vrijeme koristili susubotu onako kako je njima odgovaralo (Marko 2,23.24).

Krist je ispunio zapovijed o suboti time πto je u taj dan dopustio Ëinjenjemilosra. “Tada im nastavi: ‘Subota je stvorena radi Ëovjeka, a ne Ëovjek radisubote. Stoga je Sin »ovjeËji gospodar i subote.’” (Marko 2,27.28) To ne znaËida se trebamo prepuπtati lagodnosti, ugaanju sebi i zadovoljavanju taπtine.“Trgovina, isplata plaÊa, sravnjivanje raËuna, pisanje poslovnih pisama, svjetov-ni studiji, beznaËajni posjeti, putovanja i povrπni razgovori ne Ëine taj dansvetim Gospodinu. ... Gospodnja subota treba biti dan odmora od svjetovnihposlova i sluæenja Bogu.” (https://studylight.org/commentaries/sbc/1-thessaloni-ans-4.html)

Bob Colience, Nairobi, Kenija

72


Plan otkupljenja

SVJEDO»ANSTVO1. Ivanova 2,2

Duh proroπtva, preko Ellen G. White iznosi vaæne Ëinjenice o Ëovjekovomspasenju. U svojoj knjizi Patrijarsi i proroci ona piπe: “»ovjekov je pad cijeloNebo ispunio æaloπÊu. Svijet koji je Bog naËinio bio je uniπten prokletstvomgrijeha i nastanjen biÊima osuenim na bijedu i smrt. »inilo se da nema izlazaza one koji su prekrπili Zakon. Aneli su prestali pjevati pjesme hvale. Diljemnebeskih dvorova æalovalo se zbog propasti koju je donio grijeh.

Boæji Sin, veliËanstveni nebeski Zapovjednik, bio je pokrenut saæaljenjemprema palom ljudskom rodu. Kad se bijeda izgubljenog svijeta pokazivala predNjim, Njegovo je srce bilo ganuto beskonaËnim saæaljenjem. Meutim, boæanskaje ljubav stvorila plan kojim je Ëovjek mogao biti otkupljen. Boæji je prekrπeniZakon zahtijevao æivot greπnika. U cijelom je svemiru postojala samo jednaosoba koja je mogla, umjesto Ëovjeka, ispuniti zakonske zahtjeve. BuduÊi da jeboæanski Zakon svet kao i sam Bog, pomirenje je za njegov prekrπaj mogaoizvrπiti samo onaj koji je jednak s Bogom.

Nitko osim Krista nije mogao otkupiti palog Ëovjeka od prokletstva Zakonai vratiti ga u sklad s Nebom. Krist je na sebe odluËio uzeti krivnju i sramotugrijeha, grijeha koji je tako mrzak svetom Bogu da je rastavio Oca od NjegovaSina. Krist se trebao spustiti do najveÊih dubina ljudske bijede da bi spasio paliljudski rod.

On je pred Ocem molio u korist greπnika dok su nebeske vojske oËekivalerezultate s napetoπÊu koja se rijeËima ne moæe izraziti. Taj tajni razgovor jedugo trajao — ‘savjet mirni’ (Zaharija 6,13 — DK) za pali ljudski rod. Planspasenja je zaËet prije stvaranja svijeta, jer je Krist ‘zaklano janje’ (Otkrivenje13,8), a ipak se i Kralj svemira borio sam sa sobom prije nego πto je dao svogSina da umre za okrivljene ljude. Ali ‘Bog je tako ljubio svijet da je dao svogjedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, veÊ da ima æivotvjeËni’ (Ivan 3,16).

Bog se trebao objaviti u Kristu da ‘pomiri svijet sa sobom’ (2. KorinÊanima5,19). Grijeh je tako duboko ponizio Ëovjeka da je njemu samom bilo nemoguÊepomiriti se s Onim Ëija je narav ËistoÊa i dobrota. Ali Krist, nakon πto je otkupioËovjeka od osude grijeha, udruæuje boæansku silu s ljudskim naporima. Takopokajanjem pred Bogom i vjerom u Krista pala Adamova djeca mogu joπ jednompostati ‘sinovi Boæji’ (1. Ivanova 3,2).” (Patrijarsi i proroci, str. 42,43)

ODGOVORITEKoja je cijena vaπeg spasenja? Koji savjet moæete dati prijatelju koji nije

prihvatio Krista kao svojega osobnog Spasitelja?

Samson Oguttu, Nairobi, Kenija

73


Strpljivo Ëekanje

PRIMJENAMatej 24,26.27

Predmet Kristovog drugog dolaska otvoren je joπ otkad je On uzaπao naNebo. Proπlo je skoro dvije tisuÊe godina, a Krist se joπ uvijek nije vratio.Nadahnut tom temom, F. E. Belden napisao je himnu “Taj Ëas ne zna se”, kojanaglaπava da mi veÊ znamo za Kristov drugi dolazak. U svakom sluËaju, naosnovi biblijskih izvjeπtaja krπÊani su uvjereni da se Kristov drugi dolazakpribliæava sa svakim danom koji proe.

Meutim, zbog dugog Ëekanja mnogi su skrenuli s puta. Osim toga, Sotonaje svjestan Kristovog dolaska. Zato knez tame pokuπava tu temu na sve naËineπto je moguÊe viπe zamagliti. Pojavljuju se laæni proroci, neki s vlastitom verzi-jom Kristovog drugog dolaska. Kao krπÊani ovog vremena, mi smo pozvani dase usredotoËimo na ono πto Biblija govori o tom dogaaju. Taj dan je moædatako blizu kao da Êe se dogoditi upravo SADA, ali i za viπe godina. SljedeÊabiblijska uËenja potvruju naπe vjerovanje u Kristov povratak.

u Svaki trideseti redak u Bibliji govori neπto o Kristovom povratku.u U Novom zavjetu nalazi se viπe od tri tisuÊe referenci o Kristovom drugom

dolasku.u Dvadeset tri novozavjetne knjige spominju neπto o Kristovom drugom dolasku.u I sam Krist je govorio o svojem povratku.u Proroci kao πto su Job, Mojsije, Izaija, Daniel i Jeremija govorili su o Kri-

stovom drugom dolasku.

ImajuÊi u vidu sve ove Ëinjenice, moæemo biti uvjereni da je dan Kristovogdrugog dolaska vrijedan Ëekanja. Kako onda moæemo zadræati pozornost na tojtemi ne popuπtajuÊi pod pritiskom neprijatelja?

Naoruæajte se Ëinjenicama: Drugi dolazak bit Êe precizan i javan. Sve πtone zadovoljava te kriterije, neprijateljeva je zamka.

Sotona je uplaπen: Kada doe, Krist Êe izreÊi konaËnu presudu Sotoni iovom svijetu. Neprijatelja i njegove predstavnike oËekuje potpuno uniπtenje,dok Êe se pravedni izabrani pridruæiti Kristu u Njegovom kraljevstvu.

»uvajte se rugaËa: Mnogi sumnjaju u to da Êe se Krist vratiti. Takvivrebaju unaokolo da bi ometali vjerne. Biblija nam savjetuje da se Ëuvamo takvihljudi (2. Petrova 3,3-10; Matej 24,26).

ODGOVORITE1. Koliko ste vi, kao mladi adventisti, spremni?2. ©to je pogreπno u crkvama koje odreuju datum Njegovog povratka?

Janet Makori, Rongo Town, Kenija

74


Blagoslovi subote

MI©LJENJEEzekiel 20,12

Roena sam i odrasla u adventistiËkom domu. Pohaam crkvu subotom joπotkad sam se kao mala pridruæila izviaËima. Sada sam odrasla mlada osoba.Meutim, usprkos svim uËenjima koja sam Ëula od propovjednika, pastora idrugih crkvenih voa, i dalje se pitam πto zapravo znaËi svetkovati subotu.

Biblija objaπnjava da je Bog dao svojem narodu subotu kao “znak izmeusebe i njih, neka znaju da sam ja Jahve koji ih posveÊujem” (Ezekiel 20,12).Osim πto svetkujemo subotu kao Crkva, svaki vjernik trebao bi zauzeti vlastitistav da bi poæeo koristi od te ustanove.

Ako odlazim u crkvu svake subote samo zato πto to Ëine moji roditelji irodbina, neÊu imati koristi od duhovnih blagoslova koje subota donosi. Izrael-skom narodu subota je bila dan za odmor u tjelesnom i u duhovnom smislu. Bioje to dan kad su ljudi trebali prekinuti svoje poslove koje su obavljali svakogadana i odmoriti se. Osim toga, subota je bila dan za razgovor s Bogom, kad suljudi iznosili svoje duhovne terete Bogu u molitvi i hvalospjevima. To ih je, opet,uvodilo u duhovni odmor.

Nesumnjivo, subota i u danaπnje vrijeme donosi duhovne blagoslove. Prvo,to je simbol jedinstva za nas kao Crkvu. Ustanova subote ujedinjuje nas πiromsvijeta, bez obzira na naπe geografske prepreke. Ona je podsjetnik da mi sluæi-mo jednom Bogu koji je stvorio svemir. Tekst u Izlasku 31,16.17 potvruje daje subota trajni sporazum izmeu Boga i Njegovog naroda.

NaËela svetkovanja subote su jasna, kao πto je naznaËeno u Izaiji 58,13.14:Subotom ne trebam obavljati svoje poslove: Odlaæenje na predavanja i

u πkolu, bavljenje sportom, redovan posao, poduzetniπtvo i svako drugo anga-æiranje radi uzdræavanja treba prekinuti i ustupiti mjesto proslavljanju Boga.

Subotom se ne trebam baviti onim πto mi Ëini zadovoljstvo: O tomeje pisao Bill Mcdowell prije pedeset godina: “Ono πto posebno volite raditi — kaoπto je lov, ribolov, golf, plivanje, gledanje filmova, voænja Ëamcem ... nijednuaktivnost kojom se bavite iz zadovoljstva ili u slobodno vrijeme, ne biste trebaliobavljati u subotu.” (Bill McDowell, Keep God’s Sabbath Holy, str.17) Umjestotoga, trebam Ëiniti ono πto je Bogu ugodno, kao πto stoji u Otkrivenju 4,11.

Subotom ne trebam izgovarati rijeËi koje mene zaokupljaju: Svetko-vanje subote je sveobuhvatno i podrazumijeva duπevne, tjelesne i duhovne aspektenaπeg æivota. Mi trebamo koristiti te sposobnosti za proslavljanje Boga.

ODGOVORITE1. ©to moæete uËiniti da ispravno svetkujete subotu?2. Koja je vaπa definicija okrepljujuÊe subote?

Ann Akoth, Nairobi, Kenija

75


Ujedinjeni u vjeri

ISTRAÆIVANJE1. Ivanova 4,9.10

ZAKLJU»AKVjerovanje moæemo definirati kao “prihvaÊanje istinitim onoga πto kaæe neka

osoba”. Kao adventisti, mi imamo duboko ukorijenjena vjerovanja koja nas defi-niraju kao Crkvu. Ta vjerovanja odgovaraju kljuËnim biblijskim doktrinama. Onaoblikuju naπ æivot i omoguÊavaju nam da razumijemo Bibliju. Ona usmjeravajunaπe djelovanje kao adventista. Dok Ëekamo da se Krist vrati i povede nas kuÊi,mi se dræimo tih vjerovanja i Boæje rijeËi kao svojih vodiËa da bismo pokazaliljubav prema Bogu i drugim vjernicima.

RAZMOTRITEu Napravite internetski meme na temu Djela 4,12: “Spasenja nema ni po jednom

drugom, jer je pod nebom to jedino ime dano ljudima po kojem nam se trebaspasiti.” Podijelite tu ideju preko druπtvenih mreæa.

u Zapiπite svoja razmiπljanja o tome kako bi trebalo svetkovati subotu.u Napravite dramski prikaz Kristovog drugog dolaska. Koju biste vi ulogu vo-

ljeli glumiti i zaπto?u Napiπite kratku pjesmu pod naslovom “Moja dnevna doza spasenja”. Cilj je

da opiπete svoju ljubav prema Kristu, Spasitelju. Izgovarajte tu pjesmu uve-Ëer prije nego πto poete u krevet i ujutro kad se probudite.

u Nacrtajte strukturu nebeskog Svetiπta. Bojama oznaËite pojedine dijeloveSvetinje nad svetinjama i razmiπljajte o tome πto Krist tamo radi za vas.

u Napravite tri razliËita crteæa iste osobe. Jedan neka prikazuje tu osobu tije-kom æivota prije smrti, drugi kao mrtvu, a treÊi na dan uskrsnuÊa. Koje surazlike i sliËnosti izmeu tih prikaza?

u Pjevajte himnu “O suboto slavna, u Gospodu mom” (br. 73 u adventistiËkojpjesmarici KrπÊanske himne). Obratite pozornost na rijeËi i razmiπljajte oodmoru u kojem kao pojedinac uæivate tijekom subote.

POVEÆITEJ. L. Shuler, God’s Everlasting Sign; Humberto Rasi i Nancy J. Vymeister,

Always Prepared; Roger Morneau, Moj bijeg iz svijeta nadnaravnih sila.

Samuel Ochieng, SveuËiliπte Rongo, Kenija

76


Pouka 9

24. studenoga—1. prosinca 2018.

Najuvjerljiviji dokaz

“To ipak nije rekao sam od sebe, veÊ je prorekao, jerbijaπe veliki sveÊenik te godine, da Isus ima umrijetimjesto naroda, i ne samo mjesto naroda nego da i

razasutu djecu Boæju skupi u jedinstvu.” (Ivan 11,51.52)

77


Jednog uma

UVODDjela 15

“Prije dvije tisuÊe godina Isus je okonËao svaku raspravu o tome Ëiji je æivotvaæniji. On je umro za sve.” Taj internetski meme pojavljuje se uvijek iznova nasvim druπtvenim medijima koje pratim. »ak i svojom smrÊu Krist pruæa primjerjedinstva.

Kao strastveni ljubitelj prirode, naiπao sam u jednoj knjizi na sljedeÊiodlomak: “MladunËe divokoze imalo je poteπkoÊa da se uspravi na noge. Nanju-πivπi zgodnu priliku, hijena se prikradala. Meutim, istog trenutka nekolikoodraslih divokoza formiralo je πiroku frontu πtiteÊi mladunËe koje se joπ uvijekvaljalo u praπini. Divokoza uz divokozu tvorila je impresivan red oπtrih rogova— i hijena se povukla. Ali ubrzo potom novoroenËetu se pokuπala pribliæitilavica. U normalnim okolnostima pribliæavanje velike maËke nagnalo bi krdo udivlji galop. Meutim, ovog puta su divokoze zbile redove, joπ jednom formirajuÊiprijeteÊi πtit. Taj hrabri otpor zbunio je lavicu i ona nije napala rogatu frontu,veÊ se odπuljala na sigurnije mjesto. Do tog trenutka mladunËe je veÊ stalo nanoge i trËalo s krdom.” (Seff, Phil i Nancy, Petrified Lightning)

Zamislite takav scenarij u naπoj crkvi! Neki novi obraÊenik, Ëlan koji imaproblema, netko tko se bori s ovisnoπÊu. Kako crkva moæe stati sloæno i Ëvrstou obranu takvog pojedinca protiv hijena i lavova ovoga svijeta?

U Djelima Luka na lijep naËin opisuje slogu i neslogu koje je doæivjela prvaCrkva. Djela 15 jedno je od mojih omiljenih poglavlja. To poglavlje bavi se su-kobom u vezi s obrezanjem i propovijedanjem Evanelja poganima. Evo neko-liko pojedinosti koje se po mojem miπljenju posebno istiËu.

1. Okupili su se da bi zajedno razmotrili te goruÊe teme. Razgovor je prvikorak u rjeπavanju sukoba. Premda moæe biti dosta sporenja, ljutnje i povrijee-nih osjeÊanja, ipak na kraju dolazi do rjeπenja.

2. Prevladali su sporna pitanja pod vodstvom Duha Svetoga. Dopada mi sePetrova izjava u Djelima 15,7-11, gdje on kaæe da je Bog dao Æidovima i poga-nima moguÊnost izbora, i da bez razlike daje Duha Svetoga jednima i drugimaako su spremni ponizno prihvatiti svoje duænosti i odgovornosti.

3. Govorili su o Boæjim znacima i Ëudima iz proπlosti. Objavljivali su porukei obeÊanja, i Evanelje se πirilo nadaleko i naπiroko s obnovljenom snagom.Stalno iznova pokazivalo se da nas Sveto pismo osnaæuje bez obzira na okolno-sti. Snaga jedinstva otkrivala se od stvaranja sve do Kristove smrti na GolgotizahvaljujuÊi ustrajnosti uËenika u πirenju Evanelja. U pouci za ovaj tjedanistraæivat Êemo kako Crkva u danaπnje vrijeme moæe stajati kao vidljivi svjedokKristovog spasonosnog djelovanja i sile. Dok nastavljamo sa svojim prouËava-njem, razmiπljajmo o tome kako moæemo postati sloæni i jedne misli.

Sruti Lam, San Diego, Kalifornija

78


Boæji poziv na jedinstvo

LOGOSLuka 22,24; Ivan 17,20-23; Djela 2,46; Rimljanima 14,1-6; Filipljanima 2,1-3;

Efeæanima 1,7-10; 2. KorinÊanima 5,17-21

Boæanski primjer jedinstva (Ivan 17,20-23)Znate li da se Isus molio za naπu Crkvu? Njegova najvatrenija molitva za nas

ticala se naπeg jedinstva: “Da budu jedno kao πto smo mi jedno — ja u njima,a ti u meni — da postanu potpuno jedno.” (Ivan 17,22-23)

Bog Otac, Bog Sin, Bog Duh Sveti — svi su u savrπenom jedinstvu, premdasu razliËiti kad je rijeË o njihovim ulogama i osobama. KrπÊani su pozvani daodraæavaju Boæji karakter svijetu, a to znaËi da slijede Njegov primjer jedinstva.Mi smo na neki naËin ogledalo koje odsjajuje Boæje svjetlo u ovom mraËnomsvijetu.

Baπ kao πto savrπeno Trojstvo ima savrπeno jedinstvo i poπtovanje premaposebnosti svake Osobe, tako i mi moramo pronaÊi sklad i poπtovanje meusobom.

Jedinstvo na osnovi Kristove ærtve (Djela 2,46; Efeæanima 1,7-10;2. KorinÊanima 5,17-21)

Isus je morao umrijeti da bi nas ponovno pomirio s Bogom. Kao greπnici, bilismo odvojeni i odsjeËeni od savrπenog zajedniπtva s naπim Ocem. Isusova smrttrebala nas je vratiti natrag Bogu i Njegovom planu spasenja ovog palog svijeta.

Kao πto je Isusovo poslanje bilo da nas vrati natrag Bogu, i naπe je poslanjeda druge dovedemo u taj isti odnos. Novozavjetna Crkva u Djelima ustrajala jezajedno i “postojano” (Djela 2,46) u evaneoskoj misiji. Isti poziv vrijedi i zanaπu Crkvu danas.

KonaËno, Bog æeli “obuhvatiti pod jednu glavu u Kristu sve πto je na nebesimai πto je na zemlji” (Efeæanima 1,7-10). Kao πto je nas Bog pomirio sa sobom ikao πto smo se mi pomirili s Bogom, tako se i mi moramo uzajamno pomiritiu ljubavi.

Jedinstvo u razliËitosti (Rimljanima 14,1-6; Filipljanima 2,1-3)Jedinstvo ne znaËi da se moramo sloæiti u svemu. Naravno, doktrinarnim

zabludama moramo se pozabaviti s ljubavlju, ali ne bismo se trebali prepiratioko beznaËajnih pitanja. Drugim rijeËima, ne bismo trebali praviti slona odkomarca (planinu od krtiËnjaka). Biblija nam kaæe: “Slabog u vjeri primajte usvoje druπtvo bez osuivanja razliËitih miπljenja!” (Rimljanima 14,1)

Prije nego πto nekoga ispravite, preispitajte svoje motive i odmjerite teæinuproblema. Upuπtate li se u tu debatu da biste uzdigli sebe, ili da biste bili upravu na πtetu brata ili sestre? HoÊe li ta rasprava ojaËati ili oslabiti vaπ odnoss Bogom?

79

Prije nego πto se upustimo u neku raspravu, moramo preispitati svoje mo-tive, zato πto uvijek postoji cijena. Katkad se to isplati, kao onda kad braÊi ilisestrama koji se bore s grijehom s ljubavlju pomognemo da se podignu. Udrugim sluËajevima to ne donosi niπta osim prepirki bez ikakvog pozitivnogishoda.

Pavao poruËuje: “UËinite potpunom moju radost: budite sloæni, imajte istuljubav, isto srce i jednu te istu misao! Ne Ëinite niπta iz sebiËnosti ili taπte slave,nego u poniznosti smatrajte jedan drugoga veÊim od sebe!” (Filipljanima 2,1-3)To ne znaËi da razmiπljamo na isti naËin, veÊ da imamo istu ljubav i isti cilj —da uzdignemo Isusa i dovedemo druge u jedinstvo s Njim.

Jedinstvo je naπe svjedoËanstvo (Ivan 17,20-23;Luka 22,24)Dok se molio za buduÊe vjernike priæeljkujuÊi njihovo jedinstvo, Isus je

imao na umu Veliki nalog. Ako pogledate po svijetu danas, ne vidite niπta osimsukoba i naruπenih odnosa. Sotona Ëini sve πto je u njegovoj moÊi da bi uniorazdor. Stopa razvoda je visoka, a kad se obitelj razori, dolazi do sukoba izmeuroditelja i djece. U πirim razmjerima ima mnogo ratova i glasova o ratovima, πtodoprinosi neprijateljevom cilju da izazove potpunu razjedinjenost.

Naæalost, to se uvlaËi i u Crkvu, tako da se zajednice raspadaju zbog unutar-njih borbi. To se dogodilo Ëak i meu Isusovim uËenicima kad su se svaali okotoga tko Êe biti najveÊi (Luka 22,24). Ako nas Sotona uspije navesti da seborimo izmeu sebe, izgubit Êemo iz vida Boæju ljubav prema svijetu. Na krajukrajeva, kako moæemo dovesti nove vjernike u crkvu dok ratujemo jedni protivdrugih?

Isus se molio: “Ja sam im predao slavu koju si ti meni dao, da budu jednokao πto smo mi jedno — ja u njima, a ti u meni — da postanu potpuno jedno,da svijet upozna da si me ti poslao i da si njih ljubio kao πto si mene ljubio.”(Ivan 17,22.23) ©to mislite, zaπto se Isus molio za jedinstvo? Moæda je znao daÊe to biti naπ najveÊi izazov. Jedino ako smo potpuno ovisni o Isusu, akorazumijemo istinsku poniznost i stavimo Spasitelja na mjesto naπeg “ja”, moæemopostiÊi to visoko zvanje. A kad to postignemo, svijet Êe zapaziti naπe svjedoËanstvoi znat Êe da je Isus jedini put do Boæje ljubavi.

Dragi vjernici, ako æelimo svim ljudima navijestiti Evanelje o Isusu Kristu,moramo voljeti jedni druge u potpunom jedinstvu, s jednim istovjetnim ciljem— da druge dovedemo u Boæju obitelj.

ODGOVORITE1. Koji problemi u danaπnje vrijeme izazivaju podjele meu vjernicima? Koji se

sukobi javljaju i kako moæemo saËuvati Kristov duh u svojim meusobnimodnosima?

2. Ako je Isus umro da bi donio jedinstvo izmeu Boga i Ëovjeka, zar to nebismo trebali postaviti kao najviπi prioritet u crkvi? Radimo li to?

3. Kako moæemo ostvariti veÊe jedinstvo meu sobom da bismo izgubljenomsvijetu navijestili Kristovo Evanelje?

Sara Hansen, Springdale, Arkansas, SAD

80


Snaga u jedinstvu

SVJEDO»ANSTVODjela 4,32

Kaæe se da je lanac jak onoliko koliko je jaka njegova najslabija karika, aSotona to itekako dobro zna. “Sotona radi na tome da poniπti utjecaj Kristovemolitve. On ulaæe stalan trud da izazove ogorËenost i neslogu, jer zna da tamogdje ima jedinstva ima i snage — a to jedinstvo ni sve snage pakla ne moguslomiti.” (The Review and Herald, 27. travnja 1897.)

“Gospodin nas je pozvao na jedinstvo u svezi s krπÊanskim zajedniπtvom iljubavlju. ‘Novu vam zapovijed dajem’, kazao je Krist. ‘Ljubite jedan drugoga;kao πto sam ja ljubio vas, ljubite i vi jedan drugoga. Ako imadnete ljubavi jedanprema drugome, po tom Êe svi upoznati da ste moji uËenici.’ (Ivan 13,34) ‘Akoostanete u meni i ako moje rijeËi ostanu u vama, traæite πto god hoÊete, i bitÊe vam. Otac moj proslavit Êe se time πto Êete roditi mnogo roda i pokazati semoji uËenici. Kao πto je Otac mene ljubio, tako sam i ja vas ljubio. Ostanite umojoj ljubavi! Ostat Êete u mojoj ljubavi ako budete vrπili moje zapovijedi, kaoπto sam i ja vrπio zapovijedi Oca svog te ostajem u njegovoj ljubavi. Ovo vamrekoh, da radost moja bude u vama te da radost vaπa bude potpuna! Ovo jezapovijed moja: ljubite jedan drugoga kao πto sam ja ljubio vas! Nitko nema veÊeljubavi od ove: poloæiti vlastiti æivot za svoje prijatelje.’ (Ivan 15,7-13)” (Isto)

“Gospodin æeli da se radnici u Njegovom djelu uzajamno savjetuju, a ne dapostupaju neovisno. Oni koji su postavljeni za propovjednike i voe naroda,trebaju se moliti na svojim sastancima. To Êe im pruæiti veliku pomoÊ i hrab-rost, povezati srce sa srcem i duπu s duπom, vodeÊi svakog Ëovjeka u jedinstvo,mir i snagu u svim njegovim nastojanjima.” (Testimonies to the Church Regard-ing Individual Responsibility and Christian Unity, 15.1)

“Premda je istina da Gospodin vodi pojedince, takoer je istina da On vodinarod, a ne nekolicinu izdvojenih pojedinaca tu i tamo, od kojih jedni vjerujujedno, a drugi drugo.” (Isto,18.2) Ujedinjeni stojimo, razjedinjeni padamo.

ODGOVORITE1. Koji su problemi oko kojih se Crkva dijeli? Kako moæemo stvoriti ili una-

prijediti jedinstvo u Crkvi?2. U 1. KorinÊanima 12 Kristovo tijelo usporeuje se s ljudskim tijelom. Na

koji naËin ta ilustracija pokazuje kako bi Crkva trebala funkcionirati ujedinstvu?

Terri-Ann Graham, Quebec, Kanada

“Gospodin æeli da se radnici u Njegovom djelu uzajamno savjetuju, a neda postupaju neovisno.”

81


©takori u podrumu

DOKAZKoloπanima 3,1-17

Crkva bi trebala biti ujedinjena u bogosluæju, sluæbi i svrsi, ali jedinstvopoËinje od pojedinaca. Prvo moramo oæivjeti u Kristu (Koloπanima 3,1-4). Umjestoda samo nastojimo æivjeti kao “dobri krπÊani”, potrebna nam je istinska pro-mjena srca. C. S. Lewis iznosi sljedeÊu ilustraciju: “Kad uveËer kleknem namolitvu i pokuπam sumirati svoje grijehe toga dana, obiËno se ispostavi ... dasam se durio, ili nekom neπto odbrusio, ili sam se podrugivao, ili nekog izgrdio,ili se na nekog æestoko obruπio. Opravdanje koje se tada trenutaËno javi umojem umu obiËno glasi da je provokacija bila tako iznenadna i neoËekivana.... (Ali) nesumnjivo je da je upravo ono πto Ëovjek Ëini kad je zateËen najboljidokaz kakav je zapravo. Ako u podrumu ima πtakora, najvjerojatnije je da Êeteih vidjeti ako iznenada banete unutra. Meutim, taj iznenadni ulazak ne stvaraπtakore, oni se samo ne stignu sakriti. ... VeÊ nakon prvih nekoliko koraka ukrπÊanskom æivotu uviamo da sve bitno πto treba uËiniti u naπoj duπi moæeuËiniti jedino Bog.” (Mere Christianity) Svakodnevna predaja Kristu uvjet je zajedinstvo zajednice koje, pak, predoËava Boæje spasenje svijetu. ©takori u po-drumu naπe duπe moraju otiÊi.

Vanjska promjena prati unutarnju promjenu, pa nije Ëudo πto je Pavao pisao:“I neka u vaπim srcima vlada mir Kristov.” (Koloπanima 3,15) Hebrejsko razu-mijevanje “srca” bilo je sliËno naπem danaπnjem razumijevanju “uma” — odnosise na dio naπeg biÊa koji upravlja voljom i odlukama. Kako Krist mijenja naπasrce, tako se mi poËinjemo sve viπe usuglaπavati s Boæjim karakterom. Tadapostajemo ljudi, pa samim tim i crkva kakvu je opisivao Pavao: njeæna, ljubazna,strpljiva i spremna da oprosti. Pavao piπe: “... veÊ samo Krist, koji je sve i usvemu.” (Koloπanima 3,11.14 — Varaædinska Biblija) A naπ odgovor kao crkvenogtijela treba biti sluæba Bogu proæeta zahvalnoπÊu. U 15. retku, rijeËi koje seËesto prevode “sa zahvalnoπÊu”, ili “budite i zahvalni”, potjeËu od grËkog izrazaen chariti i “odraæavaju jedini pravi odgovor zajednice na Boæju milost (charis).”(“The Community’s Conversion to Virtue”, Colossians 3 Commentary) Boæjamilost nas ujedinjuje. A onda, kao jedno, mi postajemo Kristov odraz i pokaz-ujemo svijetu Njegovu spasonosnu milost.

ODGOVORITE1. Na koji naËin konkretni grijesi navedeni u Koloπanima 3,5-9 odudaraju od

naËela krπÊanskih odnosa iznesenih u Koloπanima 3,12.13?2. Kako spoznaja da se “srce” odnosi na volju pojedinca ili zajednice (a ne

samo na osjeÊaje), mijenja vaπe razumijevanje teksta u Koloπanima 3,15?

Amanda Ernst, Hickory, Sjeverna Carolina, SAD

82


Evaneoska zajednica

PRIMJENAHebrejima 10,24-25

Poslanica Hebrejima uËi nas πto znaËi æivjeti u istinskoj evaneoskoj zajed-nici i zaπto je vaæno da se okruæimo ljudima koji nas ohrabruju i uzdiæu. Misaoo jedinstvu i odgovornosti nije lako shvatiti u naπem individualistiËki usmje-renom druπtvu. Po pravilu, viπe smo se skloni usredotoËiti na sebe i svoju priËu,i zbog toga propuπtamo bogatstvo duboko ukorijenjenih odnosa. Meutim,krπÊanski æivot trebao bi biti aktivan, a ne pasivan.

U Propovjedniku 4,10 stoji: “Ali teπko jednomu kad padne a nema drugogada ga podigne!” (Varaædinska Biblija) Isus je bio naπ najbolji uzor evaneoskogzajedniπtva, a to vidimo iz Njegovog odnosa s apostolima. Ljudi koji su svako-dnevno hodali s Isusom, dijelili su obroke, molili se zajedno, slavili Boga zaje-dno i oslanjali se jedni na druge. Isus je pozivao svoju braÊu da æive u skladus Boæjom istinom.

Trojstvo je sljedeÊa snaæna ilustracija jedinstva. Razmislite — Otac, Sin iDuh Sveti su zasebne osobe, a ipak u potpunosti JEDNO. Bog je u zajedniciunutar sebe samog. Nije li to Ëudesno?!

Vidimo da se u cijelom Novom zavjetu naglaπava da trebamo ljubiti jednidruge. Ne bismo trebali sami pokuπavati æivjeti krπÊanskim æivotom. ReËenonam je da se trebamo redovno okupljati da bismo se zajedno molili, ohrabrivalijedni druge i zajedno æivjeli. Nedolaæenje na sastanke s drugima brzo postajenavika — i to loπa — a navike se teπko mijenjaju. Ne smijemo se odvajati misleÊida se ne trebamo sastajati s drugim krπÊanima.

Potrebno nam je ohrabrenje od drugih vjernika ako æelimo napredovati i neskrenuti s prave staze. Uzajamno ohrabrivanje jedan je od razloga zbog kojih jevaæno æivjeti u zajednici s drugim vjernicima. Ne moæemo ohrabrivati jedni dru-ge ako se ne sastajemo redovno. Kad se uzajamno ohrabrujemo i zauzimamojedni za druge, mi takoer uËimo funkcionirati kao Kristovo tijelo πto god sedogodilo — dok se pribliæava “taj Dan” — Kristov povratak.

Iskrenost i otvorenost prema drugim vjernicima moæe biti nezgodna i neu-godna, ali kakav je to dar imati nekoga tko slavi onda kad i vi slavite, koji plaËekad i vi plaËete! Zajedniπtvo je naπe uæe za spaπavanje i mi ga jednostavno nesmijemo ispustiti zbog straha i nelagodnosti. Ohrabrujmo jedni druge, upuÊuj-mo jedni druge na Kristovu ljubav.

ODGOVORITE1. Kako za nas, Isusove sljedbenike, izgleda æivot u zajedniπtvu?2. Koje korake moæete poduzeti veÊ danas da biste poËeli æivjeti u zajedniπtvu

s ljudima koje je Bog doveo u vaπ æivot?

Brittany Winkfield, Denver, Colorado, SAD

83


Prerastanje zajedniπtva u jedinstvo

MI©LJENJEHebrejima 10,19-25

S prizvukom oËaja u glasu, Uzoma je jadikovao: “O, moj trbuh, umirem odgladi! Jedva Ëekam veËeru za Dan zahvalnosti. Gospodine, pomozi!” Uzoma je,kao i mnogi drugi mladi, aktivni student koji je poπao kuÊi povodom Danazahvalnosti kako bi blagdan proveo s prijateljima i obitelji.

Iako se mnogi unaprijed raduju obilju ukusne hrane koju Êe moÊi kuπati iveÊ se spremaju za svoju ovogodiπnju bitku protiv blagdanskog prejedanja, ipakveÊina njih, kad ih pitaju, uglas kaæu da je ono zbog Ëega najviπe vole blagdaneupravo zajedniπtvo koje tada doæivljavaju. Premda se mogao vidjeti sa svojomobitelji preko FaceTimea ili Google Hangouta i ostati na fakultetu kako bi sepripremao za ispite, Uzoma je ipak odluËio poÊi kuÊi radi druæenja i zajedniπtva.

Biblija je prepuna pouka o zajedniπtvu i jedinstvu, ali to je ipak neπto πtokrπÊani sporo uËe i brzo zaboravljaju. Ljepota i snaga jedinstva nalazi se u tomeπto se ono postiæe u teoloπkom smislu uz pomoÊ Evanelja, a u praktiËnomkada iskoraËimo iz svoje zone udobnosti.

Dakle, kako krπÊanin moæe doæivjeti zajedniπtvo i jedinstvo u ovom svijetukoji je naizgled veÊ povezan preko druπtvenih medija?

Zajedniπtvo se obiËno doæivljava u crkvi, πkoli i opÊenito na dogaajimakojima prisustvujemo. Premda nam je potrebno da bismo postigli jedinstvo,zajedniπtvo ne dovodi uvijek do jedinstva. Evo nekoliko prijedloga za krπÊanekoji nastoje biti dio Kristovog tijela i æude za jedinstvom kao Boæja djeca:

Lagodno i nelagodno — Ako je Evanelje doista namijenjeno svima, BogÊe vas upotrijebiti da dovedete svijet u Crkvu. Ali πto to zapravo znaËi? Iako namje katkad nelagodno zbog naËina na koji svijet æivi, ipak postoji naËin da seosjeÊamo ugodno u blizini svjetovnih ljudi (vidi 1. Ivanova 2,15-17).

Interakcija s druπtvom — Kad ostvarite kontakt s ljudima koji ne izgle-daju i ne govore kao vi, upoznajte ih sa svojim krπÊanskim prijateljima. KljuËkrπÊanskog zajedniπtva koje vodi k jedinstvu jest stjecanje povjerenja time πtoÊemo biti odani prijatelji. A onda treba produbiti to zajedniπtvo tako πto Êemonove poznanike predstaviti svojim krπÊanskim prijateljima koji imaju sliËneinterese. Uz te dvije jednostavne metode, prerastanje zajedniπtva u krπÊanskojedinstvo postat Êe stvarnost.

ODGOVORITE1. Zaπto je jedinstvo tako vaæno Bogu i potrebno za spasenje ljudskog roda?2. Na koji vas je naËin Bog povezao s nekim potpuno razliËitim od vas, πto je

urodilo prisnim odnosom?

Kelechuku Anyalebechi, Mounatin View, Kalifornija, SAD

84


Ljubav nas povezuje

ISTRAÆIVANJEIvan 13,34.35

ZAKLJU»AKJedinstvo krπÊanske Crkve dokazuje Boæju silu. Ljubav njeguje i podupire

rast krπÊanskog jedinstva. Isus je podsjetio uËenike da Êe ljudi znati da suNjegovi sljedbenici ako budu ljubili jedni druge (Ivan 13,35). Duh Sveti zaËinjei odræava ljubav koju krπÊani moraju imati da bi otkrili Kristov dar spasenja inadu u vjeËni æivot s Njim. Drugi Êe se pridruæivati naπem pokretu ne zato πtoim se dopada naπa doktrina, veÊ zato πto Ëeznu za slatkim mirom, æivom nadomi, viπe od svega, Isusovom moÊnom ljubavlju koja se oËituje u naπem jedinstvu.

RAZMOTRITEu Napravite neki umjetniËki rad mijeπajuÊi razliËite medije da biste ilustrirali

pojam ljubavi i jedinstva, i naËin na koji oni djeluju zajedno.u Napravite scensko uprizorenje ili igrokaz koji ilustriraju vaænost jedinstva u

crkvi.u Molite se ponizno za jedinstvo u svojoj crkvi i traæite od Boga da vam pomogne

da vaπi stavovi i doprinosi budu katalizator jedinstva, a ne kamen spotica-nja.

u Promatrajte prirodna staniπta da biste razumjeli jedinstvo koje se moæezapaziti meu Boæjim stvorenjima.

u Razgovarajte o preprekama jedinstvu i o tome kako ih moæete otkloniti.u Planirajte aktivnosti za izgraivanje jedinstva u vaπoj crkvi — male kuÊne

skupine za prouËavanje Biblije, humanitarne i evaneoske projekte, druπtve-na okupljanja, proslave uz zakusku i druπtvene igre, i zajedniËke izlete.

POVEÆITE1. KorinÊanima 1,10; Efeæanima 4,11-13; Koloπanima 3,13.14; Psalam 133,1.Ellen G. White, Selected Messages, sv. 3, str. 15; Evangelism, str. 99—102.Carl P. Cosaert, Galatians: A Fiery Response to a Struggling Church, pogl.13;

Ganoune Diop, Adventist Review, “What Does God Say About Unity”, http://www.adventistreview.org/church-news/story3332-what-does-god-say-about-unity.

Debbie Battin Sasser, Friendswood, Teksas, SAD

85


Pouka 10

1.—8. prosinca 2018.

Jedinstvo i naruπeni odnosi

“Jer ako smo izmireni s Bogom smrÊu njegova Sina doksmo joπ bili neprijatelji, mnogo Êemo se sigurnije, veÊizmireni, spasiti njegovim æivotom.” (Rimljanima 5,10)

86

Subota, 1. prosinca

Raπirenih ruku

UVODEfeæanima 4,26

Dok smo sjedile oko malog stola razgovarajuÊi o Bibliji, razmjenjujuÊi zahtjeveza molitvu i priËajuÊi o svojem æivotu, sve o Ëemu sam mogla razmiπljati biloje: “Ja se tu ne uklapam.” Sve druge æene u mojoj skupini za prouËavanje bilesu veÊ dugo udane i veÊina ih je imala djecu. Ja sam se tek nedavno udala zamuπkarca koji je imao sina iz prethodnog braka, i nisam imala vlastite djece.Sve ostale æene bile su u istom æivotnom poglavlju, dok sam ja bila u mlaoj,ranijoj fazi.

Te noÊi odluËila sam se kukaviËki povuÊi. Napisala sam kratki e-mail ob-jasnivπi kako mislim da se “ne uklapam” s ostalima i da Êu se povuÊi iz skupineza prouËavanje. Nisam ga imala æelju poslati. Znala sam da bih trebala bitihrabra i razgovarati o svojim osjeÊajima s Ëitavom skupinom pruæajuÊi prilikudrugima da neπto promijene, a ja da nastavim rasti zajedno s njima. Ipak, klik-nula sam miπem i e-mail je otiπao.

SljedeÊeg dana primila sam pomalo obrambeni poziv od jedne od æena izskupine. Æeljela je pronaÊi rjeπenje da ostanem u skupini, smisliti kako da seosjetim korisnom. Æeljela se boriti za naπe prijateljstvo. Meutim, ja sam veÊbila donijela odluku. Taj telefonski razgovor, zajedno s e-mailom koji sam posla-la, skoro je uniπtio moj odnos s tom skupinom.

Rado bih rekla da smo ubrzo nakon toga sve napravile neke promjene i dasam se radosno vratila u skupinu, ali nije bilo tako.

Bilo je potrebno πest godina da bi se ti odnosi izgladili. ©est godina neugod-nog ozraËja i nategnutih osmijeha u crkvi. ©est godina prisilnog Êaskanja nadruπtvenim okupljanjima. ©est godina napetosti i tuge koji bi mi obuzeli srcekad god bih pomislila na tu skupinu.

A onda, iznenada, bila sam pozvana da im se ponovno pridruæim. Neke odprijaπnjih Ëlanica su otiπle, ali jezgra skupine ostala je ista. S mnogo strepnjepoπla sam na prvi sastanak s njima. I bila sam primljena natrag raπirenih ruku.

©est godina njegovala sam neugodne osjeÊaje prema tim æenama — kojezapravo nisu uËinile niπta drugo osim πto su bile drugaËije od mene — zamiπ-ljajuÊi da i one osjeÊaju isto prema meni. Meutim, kad sam se vratila u skupi-nu, shvatila sam da uopÊe nije bilo tako. NaËin na koji su me ponovno prihvatilebio je izraz Kristove ljubavi i otkupljenja.

Obnova nije vaæna samo u meuljudskim odnosima, veÊ je i kljuË za oËuva-nje jedinstva u Kristu. Naπa pouka za ovaj tjedan usredotoËuje se na tu vaænutemu.

Allison Sauceda, Dayton, Ohio, SAD

“Ja se tu ne uklapam.”

87

Nedjelja, 2. prosinca

Uzajamno sluæenje

DOKAZ2. KorinÊanima 5,18-21

Nije potrebna neka velika mudrost da bi se shvatilo da je, kad su dvoje usvai, potreban osjeÊaj uzajamnog razumijevanja i obostrana spremnost na pro-mjenu da bi pomirenje bilo moguÊe. U ljudskoj povijesti ima vrlo malo dokazao bilo kakvom sukobu koji je u potpunosti bio krivnja jedne strane, dok jedruga bila sasvim nevina. Uvijek postoji ta posloviËna “druga strana priËe”, a dabi doπlo do pomirenja, potrebno je ispitati obje strane. Oprost moæe biti neπtonajteæe πto Bog stavlja pred nas, jer je protivno ljudskoj naravi da pokaæe milostumjesto kazne kad joj se namjerno i svjesno nanese zlo. Meutim, “pomirenje”nije samo jedna od moguÊnosti — ono se pred Kristove sljedbenike iznosi kaojedino rjeπenje.

RijeË “pomiriti” potjeËe od grËke sloæenice koja znaËi “obostrano zaduæiti”,πto jasno ukazuje na ono πto Bog oËekuje kad je rijeË o naπim osobnim sukobi-ma. Pavao nam u ovim redcima (uvodni tekst) kaæe da su Isusovi sljedbeniciNjegovi izaslanici, predstavnici kojima je povjerena “sluæba” i “rijeË” (tj. poruka)pomirenja. RijeË “sluæba” na grËkom ukazuje na fiziËke poslove sluge, dok“rijeË” ili “poruka” ukazuje na verbalnu komunikaciju. Dakle, dok sluæimo Isu-su kao predstavnici Njegovog kraljevstva, na sukobe moramo gledati oËima onihkojima sluæimo, i kad do njih doe, i dalje govoriti rijeËi i Ëiniti djela naj-uzviπenijeg Kralja Ëiji smo predstavnici. Premda se Boæja rijeË nikad ne smijekompromitirati, ima situacija u kojima je obostrana promjena ne samo poæeljna,veÊ i nuæna da bi jedinstvo moglo postojati.

UzimajuÊi u obzir takvo tumaËenje rijeËi “pomiriti”, kako objaπnjavamoPavlove rijeËi da je Bog “u Kristu pomirio svijet sa sobom” (2. KorinÊanima5,19)? Jasno vidimo da se Ëitavo ËovjeËanstvo treba promijeniti da bi se ujedi-nilo s Bogom, ali moæemo li oËekivati “uzajamnu promjenu” od Kralja Ëitavogsvemira koji odluËno kaæe: “Jer ja, Jahve, ne mijenjam se” (Malahija 3,6)? Tonije “pomirenje” jednakih, niti sukob izmeu braÊe i sestara. Pomirenje o kojemse tu govori podrazumijeva obnovu odnosa izmeu NajmoÊnijeg i najslabijeg.Moæe li Bog biti dio takve obostrane promjene?

Odgovor postaje jasan u daljnjem tekstu: “Njega koji je bio bez ikakva grijehaBog uËini mjesto nas grijehom, da mi u njemu postanemo pravednoπÊu Boæjom.”(2. KorinÊanima 5,21)

ODGOVORITE1. Koji problemi u vaπem æivotu ili u vaπoj crkvi zahtijevaju “obostranu pro-

mjenu” da bi doπlo do jedinstva?2. »emu nas Isusova promjena uËi kad je rijeË o pomirenju u naπem æivotu?

Kandace Zollman, Smithsburg, Maryland, SAD

88

Ponedjeljak, 3. prosinca

Pomirenje, oprost i jedinstvo

LOGOSPostanak 3; Matej 5,23.24; 18,15-17; 18,21-35; Djela 13,13; 15,36-39; Rimlja-

nima 5,8-11; 1. KorinÊanima 3,5-11; 12,1-11; 2. KorinÊanima 5,18-20; 10,12-15;Efeæanima 4,11-16; Koloπanima 4,10.11; 2. Timoteju 4,11; 2. Petrova 3,9

Naruπeno prijateljstvo (Postanak 3)Jedna od posljedica grijeha Adama i Eve bili su naruπeni odnosi i prebaci-

vanje krivnje na drugog. Eva je optuæila zmiju zbog vlastite neposluπnosti. Adamje optuæio Evu, a na kraju i Boga, rekavπi: “Æena koju si stavio uza me — onami je dala sa stabla, pa sam jeo.” (Postanak 3,12) Bog je bio jedini koji nijebacao krivnju ni na koga — veÊ ju je preuzeo u simbolu ærtve koja je bila sjenakonaËnog ærtvovanja Njegovog sina, Isusa (Postanak 3,21). Od tog trenutka muπ-karci i æene traæe nekoga na koga Êe prebaciti krivnju zbog svojih nedostataka,a naπi uzajamni odnosi zbog toga trpe.

Kako moæemo preuzeti odgovornost za vlastite postupke, popraviti te naru-πene odnose i prihvatiti pravo jedinstvo s naπom braÊom i sestrama greπnicima?Razmislite o primjeni sljedeÊih naËela:

Pomirenje s Isusom vodi k pomirenju s ljudima (2. KorinÊanima5,18-20)

Da bismo se pomirili s braÊom i sestrama koji su nam skrivili — i kojimasmo mi skrivili — prvo se moramo osobno pomiriti s Isusom. BuduÊi da namje kao pojedincima sebiËnost uroena, mi po prirodi ne postupamo dobro sdrugima. Ta usredotoËenost na sebe navodi nas da slijedimo vlastite æelje neobaziruÊi se na potrebe drugih. I prema Bogu se ophodimo na isti naËin. Æelimoono πto mi æelimo. Tek kad to priznamo kao grijeh pred Isusom i dopustimo Muda nas oËisti od takve sebiËnosti, moÊi Êemo prema drugima postupati na naËinna koji Bog postupa prema nama. Tekst u 2. KorinÊanima 5,18-20 kaæe nam danas je Bog u Kristu pomirio sa sobom — πto nas osposobljava da tu sluæbupomirenja prenosimo na druge. Dva srca koja su ispunjena Kristovom ljubavljune mogu dopustiti da nesloga i ogorËenost prljaju njihov odnos. Mi moæemo bitiiznad toga ne zato πto smo sposobni, veÊ zato πto nas Isus za to osposobljava.

Oprost nije stvar izbora (Matej 5,23.24; 18,15-17. 21-35;Rimljanima 5,8-11)

KljuËni sastojak pomirenja je oprost. Oprostiti je teπko. Ne govorim o tomekad trebate oprostiti nekome zato πto spuπta ili ne spuπta dasku na zahodskojπkoljki. Govorim o potrebi da oprostimo izdaju ili grubost — postupke koji sunam slomili srce i koji nam potresaju duπu. Isus opisuje oprost u Mateju 5,23.24i 18,15-17. Jedna od prvih misli koje iz toga proizlaze jest da vi osobno morateotpoËeti proces traæenja oprosta — bez obzira na to tko je kome sagrijeπio.

89

Pavao nam otkriva da tako Bog postupa: “Ali Bog pokaza svoju ljubav premanama time πto je Krist, dok smo joπ bili greπnici, umro za nas.” (Rimljanima 5,8)On je uËinio prvi korak. Kad shvatimo kako je velik dug koji nam je On oprostio,mi bivamo osloboeni da bismo mogli opraπtati jedni drugima. Isus otkriva daoprost nije stvar izbora u usporedbi o velikoduπnom, milostivom kralju inemilostivom sluzi — a takoer i u Mateju 18.

Svatko zasluæuje drugu priliku (Djela 13,13; 15,36-39; Koloπanima4,10.11; 2. Timoteju 4,11; 2. Petrova 3,9)

Gdje bismo mi bili da nam Bog nije dao drugu priliku? Tekst u 2. Petrovoj3,9 otkriva da Bog “neÊe da se itko izgubi, nego da svi pristupe obraÊenju”. ZatoOn nama greπnim ljudima daje drugu priliku — ili treÊu, ili Ëetvrtu. U DjelimaËitamo da je Pavao digao ruke od mladog obeshrabrenog misionara Marka, kojije njega i Barnabu napustio na jednom od njihovih misionarskih putovanja.Pavlovo nepovjerenje prema Marku navelo ga je da se u svojoj sluæbi odvoji odBarnabe kad je ovaj traæio da Marko poe s njima na sljedeÊe putovanje. Meu-tim, u posljednjim danima svojeg æivota, kad se nalazio u tamnici, Pavao jetraæio Markovo druπtvo naloæivπi Timoteju: “Uzmi Marka i dovedi ga sa sobom,jer mi je vrlo koristan za sluæbu.” (2. Timoteju 4,11) Marko je dobio drugupriliku. Dobili ste je i vi. A moæda je nekom drugom u vaπem æivotu potrebnoda mu je baπ vi pruæite.

©to pomirenje ne znaËi (1. KorinÊanima 3,5-11; 12,1-11; 2.KorinÊanima 10,12-15; Efeæanima 4,11-16)

Pomirenje ne znaËi da Êemo se uvijek slagati jedni s drugima. To ne znaËida Êemo uvijek sve raditi na isti naËin. Mi smo jedno u Isusu, ali On nas jestvorio kao posebne osobe s razliËitim darovima. Pravo jedinstvo postiæe seusprkos tim razlikama. Jedinstvo ne podrazumijeva jednoumlje. Pavao govori orazliËitim darovima koje je Bog povjerio Crkvi. On usporeuje Crkvu s tijelom.Postoje razliËiti udovi, ali svi oni Ëine jedno tijelo. Baπ kao i u Crkvi — sviimamo razliËite darove, ali ih trebamo upotrijebiti tako da Kristovo tijelo posti-gne vrhunac svoje efikasnosti kako bi svijetu donijelo sluæbu pomirenja. Alikada netko poËne tvrditi da je njegov posao vaæniji, ili kad netko misli da jenjegov naËin razmiπljanja jedini ispravan, tada je jedinstvo tijela ugroæeno. Evojedne stare izreke koja nam moæe pomoÊi dok napredujemo od pomirenja kjedinstvu: U onome πto je bitno — jedinstvo; u onome πto je manje bitno —sloboda; u svemu — ljubav.

ODGOVORITE1. Kako moæemo znati jesmo li doista oprostili drugome?2. Postoji li netko u vaπem æivotu kome trebate pruæiti drugu priliku? Pomislite

na neko ime.3. ©to radimo kad se ne slaæemo oko bitnih i ne tako bitnih elemenata naπe

vjere? (Savjet: pogledati treÊi dio stare izreke.)

Franke J. Zollman, Smithsburg, Maryland, SAD

90

Utorak, 4. prosinca

Ti i ja — jedinstvo zahvaljujuÊi opraπtanju

SVJEDO»ANSTVOMatej 18,15

Vaæno je da budemo svjesni da smo svi ljudska biÊa, da smo izgubili Boæjuslavu i da je nitko nije uspio niti Êe je sam uspjeti vratiti. Tekst u Mateju 18,15pokazuje nam kako trebamo postupati u onim situacijama kad vidimo da seneki naπ prijatelj — krπÊanin ili netko drugi — ponaπa na naËin koji nije uskladu s onim πto je ispravno i moralno. Mi kao Kristovi sljedbenici ne bismotrebali ogovarati i prepriËavati njihove postupke. Umjesto toga, trebamo se upu-titi izravno onome koga se to tiËe i ukazati mu na problem. Na kraju krajeva,najbræi naËin da uniπtimo korov jest da ga iπËupamo iz korijena.

Prema Ellen G. White, postupanje suprotno smjernicama danim u Mateju 18,moæe dovesti do toga da se “nanosi nepravda zbog nespremnosti nekih da sli-jede upute koje nam je dao Gospodin Isus”. (Ellen G. White, Testimonies for theChurch, sv. 7, str. 260)

Ona takoer kaæe: “Onaj u Ëijem srcu prebiva Krist, prepoznaje Krista kojiprebiva u srcu njegovog brata. Krist nikada ne ratuje protiv Krista. Krist nikadane πiri utjecaj protiv Krista. KrπÊani trebaju obavljati svoj posao bez obzira nato o kojem se poslu radi, u jedinstvu Duha, da se usavrπi cijelo tijelo.” (EllenG. White, Moj æivot danas, str. 281) Kad ne slijedimo Kristove upute pri rjeπava-nju neke situacije koja je dovela do nesloge, mi u biti proglaπavamo rat protivsebe samih. Meutim, kad s ljubavlju pristupimo onima koji su u sukobu, zaje-dno radimo na pomirenju.

“KrπÊansko jedinstvo je moÊno sredstvo. Ono na snaæan naËin govori da suoni koji ga njeguju Boæja djeca. Ono ima neodoljiv utjecaj na svijet pokazujuÊida i Ëovjek moæe postati dionik boæanske naravi pobjegavπi od pokvarenostikoju su strasti donijele na svijet. Mi moramo postati jedno sa svojim bliænjimai s Kristom, a u Kristu jedno s Bogom. Tada Êe se i za nas moÊi reÊi sljedeÊerijeËi: ‘Po njemu ste i vi ispunjeni!’” (Ellen G. White, Moj æivot danas, str. 281)

Mi smo samo orua koja Bog koristi da bi svijetu pokazao svoju milost iopraπtanje. Moramo koristiti sve situacije (a posebno one izazovne!) da bismosvijetu pokazali kakav je On! Jer, na kraju krajeva, kako mi moæemo biti ujedinjenibez opraπtanja, i kako moæemo biti jedno s Njim ako nismo ujedinjeni meu-sobno?

ODGOVORITEJe li vam se ikad dogodilo da neki vjernik govori o neËemu πto se vas tiËe

(moæda prenosi neki traË) nekome drugom umjesto vama? Jeste li vi kada raz-govarali o tuim problemima s nekim drugim umjesto s osobom koje se to tiËe?

Nathan Zollman, Chattanooga, Tennessee, SAD

91

Srijeda, 5. prosinca

Povjerenje — kljuËni sastojak jedinstva

PRIMJENAMatej 18,15-17; 2. KorinÊanima 5,20.21; Filemonu 1

Moje internetske adrese imaju πifre i ja ih ne zapisujem bilo gdje. Ja zaklju-Ëavam svoja vrata. Osiguran sam protiv krae identiteta. Ako neπto zvuËi previπedobro da bi bilo istinito, onda vjerojatno i nije. Mi troπimo vrijeme i novac dabismo se zaπtitili od sumnjivih namjera i motiva drugih. Pokuπavamo zaπtititisvoju imovinu, svoj ugled, svoje blagostanje i emocije jer smo se uvjerili da imaljudi kojima se ne moæe vjerovati.

Meutim, da bi naπ odnos rastao i napredovao, mora postojati povjerenje.Povjerenje je temelj bilo kojeg pozitivnog meuljudskog odnosa. Kad je rijeË oKristovom tijelu, mi Êemo se pribliæiti Bogu jedino ako Mu vjerujemo, a jedin-stvo meu vjernicima izgradit Êemo samo ako vjerujemo jedni drugima. “Bilo dadefinirate povjerenje kao vjerovanje drugima, ili kao vjernost, ili kao etiËkoponaπanje, bilo da se bavite njegovim plodovima, kao πto su osnaæivanje, timskirad i sinergija, povjerenje je glavni korijen i izvor naπeg utjecaja.” (Stephen M.R. Covey i Rebecca R. Merrill, The Speed of Trust, str. xxiv.)

Evo nekoliko koraka za razvijanje povjerenja meu Kristovim sljedbenicima:Budite osoba dostojna povjerenja. Isus je prolazio ËineÊi dobro, i to iz

Ëistih pobuda (Djela 10,38). Mi moramo biti Ëestiti ljudi, moramo æeljeti ono πtoje u najboljem interesu ljudi oko nas, slijediti zlatno pravilo (Matej 7,12), Ëakbiti spremni ærtvovati osobnu korist radi opÊeg dobra (1. KorinÊanima 6,1-8).

Kad su odnosi zategnuti, nastojte postiÊi pomirenje. Nesporazumi,nesuglasice i mnogo toga πto oteæava povjerenje neizbjeæan su dio æivota. Me-utim, naËin na koji mi reagiramo na te oteæavajuÊe okolnosti pomaæe nam dase kreÊemo prema jedinstvu. U Mateju 18,15-17, Isus navodi korake koje treba-mo poduzeti kad se suoËimo s neizbjeænim preprekama povjerenju. U Ëitavomtom procesu, Isus stavlja naglasak na obnavljanje odnosa. Cilj je uvijek pomire-nje (2. KorinÊanima 5,20.21).

Mudro poklanjajte povjerenje. U greπnom svijetu neÊe sve biti idealno.Mi nismo pozvani na slijepo povjerenje, kao ni na nezdravu sumnjiËavost. Bognam je otkrio da Êe, naæalost, biti ljudi nedostojnih povjerenja, Ëak i meuonima koji se predstavljaju kao krπÊani. “Sve ispitujte, dobro zadræavajte!” (1.Solunjanima 5,21 — Varaædinska Biblija)

Vjerujte Bogu. Vjerujte da Êe Bog sve izvesti na dobro (Rimljanima 8,28).Kad vjerujemo da Êe Bog uËiniti ono πto je najbolje za nas (Daniel 3,16-18), iznamo da nam je obeÊao vjeËni æivot, ako ukaæemo povjerenje, moæemo malotoga izgubiti, a puno dobiti.

Daniel Royo, Silver Spring, Maryland, SAD

92

»etvrtak, 6. prosinca

Ne viπe neprijatelj

MI©LJENJERimljanima 5,8-11

Kad pomislite na rijeË “neprijatelj”, Ëega se prvo sjetite? Moæda se sjetitenekog zlikovca iz vaπe omiljene knjige, ili nekog filmskog negativca. Moædapomislite na svojega omiljenog superheroja, koji se u svojem superkostimu boriprotiv zla i rjeπava najteæe probleme. U svim tim primjerima uglavnom je lakorazlikovati “pozitivce” od “negativaca”.

Meutim, evo jednog teæeg pitanja: jeste li vi osobno ikad imali neprijatelja?Moæda je to bio neki mali nasilnik koji vam je krao novac za uæinu, ili nekisuparnik na poslu. Moæda je to netko tko vam je nekad bio prijatelj, ali viπe nije.U stvarnom æivotu Ëesto nije tako jednostavno odvojiti dobro od loπeg. Imamnogo viπe sivih zona.

A sada, evo i najteæeg pitanja: jeste li se ikad smatrali neËijim neprijateljem?I πto je joπ ozbiljnije, jeste li se ikad smatrali Boæjim neprijateljem? Ako proËi-tate Rimljanima 5,8-11, vidjet Êete da je svatko od nas prije Isusove smrti sma-tran Boæjim neprijateljem. Meutim, zahvaljujuÊi Isusovoj smrti na kriæu, mismo pomireni s Bogom. U 1. Ivanovoj 3,1 pisac ide joπ dalje. On kaæe da smozahvaljujuÊi OËevoj ljubavi nazvani Njegovom djecom.

Ne znam za vas, ali ja ne volim misliti o sebi kao o Boæjem neprijatelju. Tome navodi da se osjeÊam nelagodno i pomalo bespomoÊno. Meutim, to me istotako Ëini i beskrajno zahvalnim zbog dara spasenja i pomirenja koji mi je Isusdarovao svojom smrÊu. Nisam uËinio niπta da bih zasluæio taj dar, a On mi gaje ipak dao.

Nitko od nas nije bolji od nekog drugog jer smo svi primili isti dar pomire-nja. ImajuÊi to u vidu, mogli bismo se zapitati zaπto se onda borimo izmeusebe, njegujemo nezadovoljstvo i razbijamo jedinstvo koje Bog toliko æeli usvojoj Crkvi.

Na koji naËin bi spoznaja da smo pomireni s Bogom trebala promijeniti naπæivot? Ja tvrdim da bi to trebalo promijeniti sve u naπem æivotu. Ako smo sadana Boæjoj “strani” — na strani najboljeg od svih “pozitivaca” — trebali bismosvima navijeπtati Radosnu vijest o tom daru. Viπe nismo osueni kao neprija-telji, veÊ smo sada — svatko od nas pojedinaËno, ali i kao cjelina — dio Boæjeobitelji.

ODGOVORITE1. Koga ja smatram neprijateljem? Zaπto ga doæivljavam na takav naËin?2. Vidi li netko mene kao neprijatelja? Kako mogu promijeniti svoj odnos s

tom osobom da bih bolje odraæavao svoju pomirenost s Ocem?3. Na koji bih naËin mogao bolje odraæavati svoju pripadnost Boæjoj obitelji?

Andrés Sauceda, Dayton, Ohio, SAD

93

Petak, 7. prosinca

Nijedan trenutak nije bolji od sadaπnjeg!

ISTRAÆIVANJELuka 23,31-34; 2. KorinÊanima 5,20.21; Efeæanima 4,26

ZAKLJU»AKPomirenje je kljuËna tema koja se provlaËi kroz naπu ovotjednu pouku.

Podsjetili smo se na to koliko je vaæno da se pomirimo jedni s drugima, jer toutjeËe na naπe jedinstvo u Kristu. Podsjetili smo se i na to koje je naπe mjestou Boæjoj obitelji zahvaljujuÊi Njegovoj ljubavi i suosjeÊanju. Na kraju krajeva,On je dao najveÊi dar — svojega Sina — za nas da bismo se mogli pomiriti sNjim. Meutim, πto ako vam nedostaje odluËnost u nekom podruËju vaπeg æivota(ili Ëak i u viπe njih)? Nijedan trenutak nije bolji od sadaπnjeg da bismo sepozabavili tim pitanjima i joπ viπe se pribliæili jedinstvu u Kristu!

RAZMOTRITEu Napiπite pismo ili e-mail nekome s kim se ne slaæete. Potrudite se da po-

πteno iznesete svoje vienje stvari, a da ne prijeete u “napad”. Dogovoritevrijeme kad Êete se vidjeti uæivo i zajedno raditi na pomirenju.

u Slikom doËarajte osjeÊaj razdvojenosti izmeu vas i nekog drugog. Pokaæiteje u vaπem subotnjoπkolskom razredu ili u skupini za prouËavanje Biblije.

u Razmiπljajte o svojim odnosima s nekim da biste razumjeli neku situacijus kojom se niste pomirili. Dajte najbolje od sebe da biste stvari sagledali nesamo iz svoje, veÊ i iz perspektive druge strane.

u Suraujte na nekom projektu s nekim s kim se ne slaæete. Rad sa zajedniË-kim ciljem moæe vam pomoÊi da popravite svoje odnose.

u Usporedite svoje glediπte s glediπtem neke druge osobe. Zapiπite u svojdnevnik ono πto ste zapazili; obrazloæite.

u Potraæite neki biblijski redak koji bi vam mogao pruæiti upute u vezi snekom nerijeπenom situacijom. Zapiπite taj redak na kartici dimenzija 3 x5 cm i stavite je negdje gdje Êete je Ëesto viati. Ako je moguÊe, nauËiteredak napamet.

u Ponudite sebe Gospodinu kao orue koje Êe upotrijebiti u neËijoj tuojnerijeπenoj situaciji. Moæda Êe biti teπko umijeπati se u tue probleme, i tone bi trebalo raditi bez molitve, ali neki put je treÊa strana od velike pomoÊiu posredovanju i pronalaæenju rjeπenja.

POVEÆITE1. KorinÊanima 1,10-17; Efeæanima 4,11-16.Bonita Joyner Shields, Touch Points — Forgiveness Takes One; Reconcilia-

tion Takes Two; Lourdes Morales-Gudmundsson, I Forgive You, but….

Alex Sauceda, Dayton, Ohio, SAD

94


Pouka 11

8.—15. prosinca 2018.

Jedinstvo u bogosluæju

“Uto spazih nekoga drugog anela gdje leti u najviπemdijelu neba noseÊi jednu neprolaznu radosnu vijest kojumu je trebalo navijestiti stanovnicima zemlje: svakom

narodu i plemenu, jeziku i puku. Vikao je jakim glasom:‘Bojte se Boga i zahvalite mu, jer je doπao Ëas njegova

Suda! Poklonite se Stvoritelju neba i zemlje, mora iizvora voda!’” (Otkrivenje 14,6.7)

95

Subota, 8. prosinca

Zar se ne moæemo jednostavno svi sloæiti?!

UVODNetko tko bi sa strane pogledao jednu od dugaËkih prepiski i rasprava koje

vodimo preko Facebooka, sigurno bi pomislio, moæda Ëak rekao i naglas: “O, pazar se ne moæemo jednostavno svi sloæiti?!” Ali budimo realni i krenimo odosnovnog pitanja na koje treba odgovoriti, kao πto mi milenijalci volimo reÊi:“Kako se moæemo ujediniti da bismo dovrπili djelo kad ima toliko toga πto nasdijeli u kulturi, naËinu bogosluæja, omiljenim instrumentima i drugog? Ima linade da Êemo se ujediniti kad se pojavi sukob?”

Izravan odgovor pronalazimo u prvoj aneoskoj vijesti, u procesu od dvakoraka. U toj poËetnoj vijesti vidimo da se vjeËno Evanelje propovijeda poËitavoj Zemlji, prenoseÊi istu poruku: “Bojte se Boga i zahvalite mu, jer je doπaoËas njegova Suda! Poklonite se Stvoritelju neba i zemlje, mora i izvora voda!”(Otkrivenje 14,6.7) Vidimo da se vjeËno Evanelje objavljuje jasno i glasno.

Prvo, da bismo se ujedinili, moramo imati poruku Evanelja i objavljivati jeglasno. Ako ne posjedujemo tu poruku i nastavimo se nadvikivati s razliËitimporukama, onda to neÊe donijeti jedinstvo, veÊ besmisao, neslogu i zbrku.

Drugo, da bi se jedinstvo moglo uspostaviti, moramo imati zajedniËko bo-gosluæje. Naπe jedinstvo ogleda se u tome πto zajedno slavimo Boga Stvoritelja.Dakle, kako i gdje Ga trebamo slaviti? Odgovor na pitanje “kako” Isus je daoæeni kraj zdenca, πto je zapisano u Ivanu 4,22-24: “Vi ne znate Ëemu se klanjate;mi znamo Ëemu se klanjamo, jer spasenje dolazi od Æidova ... pravi klanjaociklanjat Êe se Ocu u duhu i istini, jer Otac takve klanjaoce æeli.” Boga trebamoslaviti i klanjati Mu se u duhu i istini.

Odgovor na pitanje “gdje” nalazi se u Habakuku 2,20: “Ali je Jahve u svojemsvetom Hramu: nek’ zemlja sva zaπuti pred njime!” Trebamo biti u crkvi i zajed-no slaviti Boga. U pouci za ovaj tjedan otkrit Êemo joπ neka naËela i naËine kojinam mogu pomoÊi da se ujedinimo u bogosluæju!

Larry Sendow, Tampin, Malezija

Vidimo da se vjeËno Evanelje objavljuje jasno i glasno.

96


Jedinstvo u istini

LOGOSIvan 17,17-21; 1. KorinÊanima 6,19.20; Hebrejima 10,24.25; Otkrivenje 14,1-

14

Ujedinjeni u bogosluæju (Djela 2,1-4.40-42.46.47)Apostoli i prvi krπÊanski vjernici doæivjeli su jedinstvo kakvo se nije pono-

vilo sve do danaπnjeg dana. U Djelima je zapisano da se nakon Petrove propovi-jedi na blagdan Pedesetnice Crkvi pridruæilo tri tisuÊe duπa. Nakon toga Ëitamoda je tih tri tisuÊe ljudi æivjelo u slozi. U Ëemu je bila tajna njihovog jedinstva?U Djelima 2,42 Ëitamo: “Oni su bili postojani u apostolskoj nauci, zajedniËkomæivotu, lomljenju kruha i u molitvama.” Dakle, πto je to ujedinilo prvu krπÊan-sku Crkvu? Recimo to jezgrovito — bogosluæje. Vrijeme koje su provodili uprouËavanju apostolskog nauka, meusobnom zajedniπtvu i molitvama omogu-Êilo im je da postignu jedinstvo kakvo nije postojalo nikad nakon toga.

Jedinstvo na temelju vjeËnog Evanelja (Otkrivenje 14,1-14)Djela apostolska nisu jedina knjiga koja opisuje Boæji narod ujedinjen u

slavljenju Boga. Otkrivenje 14 jedno je od najljepπih poglavlja u Svetom pismu.Ono se moæe podijeliti na tri glavna dijela. Otkrivenje 14,1-5 opisuje Boæji narodposljednjeg vremena koji je ujedinjen i “prate Janje kud god ono ide” (Otkrivenje14,4), i iznosi detalje Boæje poruke upozorenja i milosti za posljednje vrijemekoja objedinjuje Njegov narod dok je objavljuje svijetu. Na kraju 14. poglavljaOtkrivenja govori se o tome πto Êe se dogoditi kad se Boæji narod ujedini uIsusu i Njegovoj poruci — vratit Êe se Isus da bi poveo svoj narod kuÊi. Boæjinarod posljednjeg vremena, usredotoËen na Njegovu poruku i misiju, moÊi Êe sesjediniti s Kristom na oblacima slave i sa svima koji se pokore Boæjoj milosti.

Jedinstvo na temelju poruke (1. KorinÊanima 6,19.20; Otkrivenje14,6.7; 4,8.11; 5,9-13)

Da bismo ostvarili to jedinstvo kakvo ima Boæji narod opisan u 14. poglavljuOtkrivenja — (Varaædinska Biblija), moramo razumjeti poruke koje za njegaimaju tako veliko znaËenje. Kako nas misao: “Bojte se Boga i dajte mu slavu”,vodi k jedinstvu? Kad se bojimo Boga i dajemo Mu slavu, mi oponaπamo aneo-ske vojske koje nemaju mira dan i noÊ, ne prestajuÊi slaviti Gospodina. Kad Gaslavimo svojim rijeËima i æivotom, naπe bogosluæje se sjedinjuje s bogosluæjemna Nebu. Kad slavimo Boga time πto radosno slijedimo Njegovu volju, mi po-kazujemo da je Bog jedini dostojan naπe odanosti. Mi Ga smatramo vrijednim idostojnim, zato Ga oboæavamo. Naglasak prve aneoske vijesti nalazi se najedinstvu zasnovanom na naËelima istinskog bogosluæja.

97

Oboæavanje Stvoritelja (Izlazak 20,8-11; Ezekiel 20,12.20; Luka4,16; Hebrejima 10,24.25)

Nalog: “Poklonite se Onomu koji stvori nebo i zemlju i more i izvore vode-ne!” (Otkrivenje 14,7 — Varaædinska Biblija) izravan je citat dijela Ëetvrte zapo-vijedi (Izlazak 20,11). Tim pozivom na oboæavanje Stvoritelja, Bog nas podsjeÊana naËin bogosluæja i dan u koji je On od samog poËetka odredio da Ga slavimo— u subotu. Subota je znak da nas Bog posveÊuje i ujedinjuje naπe srce sasvojim. Mi ne moæemo biti ujedinjeni u bogosluæju ako nismo ujedinjeni s Njim.Subota je vrijeme zajedniËkog slavljenja Boga, kad se okupljamo i hrabrimojedni druge u vjeri. Ta zajedniËka sluæba Bogu od presudne je vaænosti za duhov-ni rast i jedinstvo vjernika.

Ujedinjeni istinom (Ivan 17,17-21)Zaπto su tri aneoske vijesti presudne za jedinstvo Boæjeg naroda? U jednoj

od Isusovih posljednjih zabiljeæenih molitava On naglaπava potrebu vjernika zajedinstvom. Uskoro je trebao biti razapet, a nedugo potom uzet na Nebo, i Onje razumio da Njegovi uËenici moraju biti jedinstveni u namjeri. Jedinstvo moæepostojati jedino ako su oni posveÊeni, odvojeni od svijeta i ujedinjeni s Bogom.Isus moli svojega Oca: “Posveti ih istinom.” (Ivan 17,17) On zna da se Njegovisljedbenici, ako ne budu posveÊeni istinom iz Njegove RijeËi, nikad neÊe ujedi-niti. Kako danas moæemo postiÊi jedinstvo? To se moæe dogoditi samo ako smosloæni u vezi s vijeπÊu koju nas Bog poziva da poznajemo, razumijemo i objav-ljujemo u ovo vrijeme. S vijeπÊu trojice anela. Kako uopÊe moæemo biti ujedi-njeni kao Boæji narod ako nismo jedinstveni u pogledu poruke koju trebamoodnijeti svakom narodu, plemenu, puku i jeziku? Ako nismo ujedinjeni u pogle-du velikih istina te vijesti, svako jedinstvo u bogosluæju jednostavno Êe bitiplitko i neiskreno.

Dvije skupine ujedinjenih vjernika koji se klanjaju Bogu(Otkrivenje 13,1-4.8; 14,6.7.9-11)

Otkrivenje opisuje dvije skupine koje su ujedinjene u bogosluæju. Trinaestopoglavlje govori o jednoj skupini koja je ujedinjena u oboæavanju Zvijeri, njezi-nog kipa i Zmaja. »etrnaesto poglavlje govori o onima koji su ujedinjeni timeπto slijede Janje i objavljuju Njegovu posljednju poruku izgubljenom i umiru-Êem svijetu. Jedini je cilj prve skupine prisiliti ljude da oboæavaju kip Zvijeri(Otkrivenje 13,15), dok je jedina zadaÊa druge skupine uputiti ljude na istinskusluæbu Bogu Stvoritelju. Prva aneoska vijest upuÊuje poziv Ëitavom Boæjemnarodu da se ujedini u oboæavanju Boga na naËin koji im je On pokazao, a neda sudjeluje u laænom bogoπtovlju posveÊenom Zvijeri. Zapovijeu da se poklo-ne Stvoritelju, Isus poziva svoje ovce koje joπ uvijek nisu dio stada da se uje-dine s Njegovim pravim sljedbenicima prije nego πto bude prekasno. Otkrivenjeopisuje ostatak koji je potpuno ujedinjen u πtovanju Boga. To su pravi klanjaocikoji Mu se klanjaju “u duhu i istini”.

Taylor Hinkle, Cedar Lake, Michigan, SAD

98


Odvojeni radi jedinstva

SVJEDO»ANSTVODjela 2,47; Efeæanima 4,3-5

“Vijest prvog anela iz Otkrivenja 14. poglavlja, koja objavljuje Ëas Boæjegsuda i poziva ljude da se boje Boga i poklone se Njemu, trebala je one koji sesmatraju Boæjim narodom odvojiti od πtetnog utjecaja svijeta i potaknuti ih daspoznaju svoje pravo stanje svjetovnosti i otpadniπtva. U ovoj poruci Bog jeCrkvi poslao upozorenje koje bi, da je bilo prihvaÊeno, ispravilo zla koja su ihrastavljala od Njega. Da su prihvatili vijest s Neba, ponizili srce pred Gospodi-nom i iskreno se pripremali da stanu pred Njega, meu njima bi se pojavio Duhi Boæja sila. Crkva bi opet dosegnula blagoslovljeno stanje jedinstva, vjere iljubavi πto je postojalo u apostolsko vrijeme, kad su svi vjernici bili ‘jedno srcei jedna duπa’, kada su neustraπivo navjeπÊivali Boæju rijeË i kada je Gospodin‘svaki dan pripajao Crkvi one koji se spasavahu’ (Djela 4,32.31; 2,47).

Kad bi oni koji se nazivaju Boæjim narodom prihvatili svjetlost koja ih oba-sjava iz Njegove RijeËi, postigli bi jedinstvo za koje se Krist molio, a koje apo-stol Pavao opisuje kao ‘jedinstvo Duha svezom mira’ (Duda i FuËak). ‘Kao πtoste svojim pozivom pozvani samo k jednoj nadi; jedan Gospodin, jedna vjera ijedno krπtenje.’ (Efeæanima 4,3-5)” (Ellen G. White, Velika borba, str. 300)

“©to izaziva neslogu i razdor? To je posljedica udaljavanja od Krista. Kadsmo daleko od Njega, naπa ljubav prema Njemu blijedi, a naπi odnosi s Njegovimsljedbenicima ohladnjuju. ©to zrake svjetla padaju dalje od srediπta, to bivajuudaljenije jedna od druge. Svaki vjernik je kao zraka svjetlosti od Krista, SuncaPravednosti. ©to bliskije hodamo s Kristom, srediπtem sveukupne ljubavi isvjetlosti, to veÊa biva naπa sklonost prema nositeljima Njegove svjetlosti. Kadsu sveti privuËeni bliæe Kristu, oni se neizbjeæno pribliæavaju i jedni drugima,jer posveÊujuÊa Kristova milost povezuje njihova srca. Ne moæete voljeti Boga,a ne voljeti svoju braÊu.” (Ellen G. White, Manuscript Releases, sv. 15, str. 88)

ODGOVORITE1. Jednoumlje se obiËno pogreπno tumaËi kao jedinstvo. Kakav biste stav tre-

bali njegovati da biste bili ujedinjeni s Kristom, a da ipak cijenite raznoli-kost unutar tijela?

2. Ako su pravilno razumijevanje Pisma i bliskost s Kristom nuæni za jedinstvou sluæbi Bogu, koje biste praktiËne korake trebali poduzeti?

3. Je li jedinstvo crkve vaæno samo po sebi, ili je to kljuËni preduvjet za uspje-πnu misiju? Razgovarajte o tome.

S. Kiran Koya, Detroit, Michigan, SAD

“Ne moæete voljeti Boga, a ne voljeti svoju braÊu.”

99

Utorak, 11. prosinca

Viπe od pjesme

DOKAZDjela 17,10.11

Bogosluæje se sastoji od viπe razliËitih komponenti i moæe poprimiti razliËiteoblike, ali Ëesto se svodi samo na pjevanje. Meutim, bogosluæje znaËi prepo-znati Boæje osobine (Otkrivenje 4,8), priznati πto je On uËinio za nas (Otkrivenje5,9.10), odavati Mu slavu i Ëast (Otkrivenje 4,11; 5,13). U tom smislu mi Bogusluæimo tako πto prouËavamo Njegovu RijeË da bismo Ga upoznali i prepoznaliNjegove osobine, tako πto upuÊujemo molitve zahvalnosti, obznanjujemo kakoOn djeluje u naπem æivotu, pjevamo o Njegovoj dobroti i uzdiæemo Ga. RijeË“πtovati” koja se koristi u Otkrivenju, znaËi “odati poËast, pokazati dubokopoπtovanje, ili kleknuti pred nekim”. Premda pjevanje sadræi elemente bogoπtov-lja i premda se oboæavanje Ëesto izraæava pjesmom, ipak bogoπtovlje mora obu-hvatiti mnogo viπe od toga.

U Djelima 17 Luka nakratko spominje Berejce, koje Ëesto hvale po crkvamazbog njihovog marljivog prouËavanja Biblije. Sve πto znamo o njima svodi se nadva retka, ali vidimo da su oni bili otvoreni za primanje RijeËi, a istodobnomarljivi u prouËavanju Pisma kako bi se uvjerili je li svako novo uËenje u skladus onim πto su veÊ znali o Bogu. Luka kaæe da su Æidovi iz Bereje bili “plemenitijiod onih u Solunu” (Djela 17,11). Pojam “plemeniti” koji se ovdje spominjepotjeËe od grËke rijeËi eugenes, πto znaËi “plemenitog podrijetla ili roeni uviπim krugovima”. Meutim, ta rijeË ovdje ukazuje na veliËinu njihovog srca iuma. Adam Clarke piπe: “Meu Æidovima je postojala uzreËica da ‘nitko nijeplemenitog duha ako se ne bavi prouËavanjem Zakona’.” (Clarke, A., & Earle, R.,Adam Clarke’s commentary on the Bible) U Djelima 17,11 stoji da “veoma sprem-no prihvatiπe RijeË. Svakodnevno su istraæivali Pisma da vide da li je tako.” Samisu prouËavali Pisma. Koliko Ëesto mi padamo u zamku da rijeËi propovjednikashvatimo povrπno, ne potrudivπi se da sami otvorimo Boæju rijeË radi potvrde inovog osvjedoËenja kako bismo osobno spoznali Boga. Takvo razumijevanjeBoga temelj je naπeg bogosluæja. Ne moæemo oboæavati Boga a da ne znamokakav je On, da nemamo neutaæivu æelju da Ga traæimo i da ne provodimoredovno vrijeme s Njim u molitvi i prouËavanju Njegove RijeËi. Ross King piπe:“Moæete pjevati koliko god hoÊete i opet sve pogreπno shvatiti. Bogosluæje jeviπe od pjesme.” (King, Ross, “Clear the Stage”)

ODGOVORITENa koji joπ naËin moæemo oboæavati Boga, osim molitvom, prouËavanjem

Biblije i pjesmom?

Isai Almeida Mcgraht, Cedar Springs, Michigan, SAD

100


Jednadæba bogosluæja

PRIMJENAOtkrivenje 14,6-11

Prije svojeg uzaπaπÊa Isus se molio da Njegovi sljedbenici budu jedinstveni(Ivan 17,11.21-23). Kao Kristovi uËenici, mi moæemo doÊi u napast da pokuπamostvoriti privid jedinstva. Moæemo Ëak doÊi u kuπnju da pomislimo da je jedinstvosamo po sebi dokaz da smo Kristovi uËenici.

©toviπe, mi usko sagledavamo bogosluæje kao sat ili dva koje provodimo ucrkvi jedanput tjedno. Ili πto je joπ gore, kao pjesme Ëiji je tekst povezan sduhovnim temama. Jedinstvo u bogosluæju onda bi se moglo prevesti kao uni-formnost u pogledu crkvene sluæbe, ili u pogledu upotrebe pojedinih glazbenihinstrumenata. Postiæe li se doista jedinstvo kad mi svi, poput robota, postupamona isti naËin?

Ujedinjeni u zabludi: Premda je jedinstvo divna osobina, izvjeπÊe o Babilon-skoj kuli pokazuje da je moguÊe biti ujedinjen zajedniËkim ciljem koji je usmje-ren protiv Boga (Postanak 11,1-9). Samo postojanje jedinstva, dakle, nije inaËicasvetosti. Mi moæemo biti ujedinjeni i u nesvetom, laænom bogosluæju.

Elementi bogosluæja: Bogosluæje na koje smo pozvani u Otkrivenju 14,6-11 govori o tome 1) kome se klanjamo (Otkrivenje 14,6.7) i 2) na koji naËin seklanjamo (Otkrivenje 14,9-11). Kao jednadæba, to bi izgledalo ovako: bogosluæje= kome se klanjamo + na koji se naËin klanjamo. Pozvani smo da se poklonimoBogu (“Stvoritelju neba i zemlje, mora i izvora voda” — Otkrivenje 14,7), u duhui istini (Ivan 4,24), mislima i djelima (“na svoje Ëelo ili ruku” — Otkrivenje 14,11).

Samo jedno pravo bogosluæje: Jednadæba bogosluæja ima toliko pogreπ-nih permutacija koliko ima i varijabli. Na primjer, moæete znati za pravog Boga,a ipak Ga ne slaviti na pravi naËin (vidi Malahija 1,6-8). On nas je preko Pismauputio kako Ga trebamo slaviti. S druge strane, postoji mnoπtvo laænih bogova,a jedino preko Pisma moæemo upoznati pravog Boga.

Biblijsko jedinstvo u bogosluæju: Dakle, jedinstvo u bogosluæju, samopo sebi, ne moæe biti cilj. Mi se trebamo ujediniti u slavljenju istinitog Boga nanaËin na koji On to traæi od nas, kao πto je otkriveno u Njegovoj RijeËi. Ljudikoji se okupljaju da bi prouËavali Bibliju u duhu poniznosti, spremni da seodreknu svega πto je u suprotnosti s Njegovom RijeËju, sigurno Êe doæivjetijedinstvo kao na blagdan Pedesetnice (vidi Djela 2,1).

ODGOVORITE1. Moæete li se ujediniti u bogosluæju s nekim s kim se ne slaæete u teoloπkom

smislu?2. Kako moæete znati jeste li prekoraËili granicu izmeu jedinstva i uniform-

nosti?

Archie Daco, Laurel, Maryland, SAD

101


Razdvojeni da bi se ujedinili

MI©LJENJEOtkrivenje 14,7

Oduvijek se radilo samo o toj jednoj stvari. O bogosluæju. Od samog poËetkaborbe izmeu dobra i zla, Lucifer je priæeljkivao oboæavanje kojeg je samo Stvo-ritelj bio dostojan (Izaija 14,13-14). I u konaËnom sukobu na Zemlji dogodit Êese isto. Pitanje koje Êe se nametati na cijelom svijetu glasi: “HoÊete li slavitiStvoritelja u Njegov dan ili Êete napraviti kompromis?”

©to se tiËe meuljudskih odnosa, zdrav kompromis nije samo preporuËljiv...on je nuæan! Razmislite o tome. Parovi koji se nisu spremni odreÊi nekih svojihprioriteta i miπljenja, vjerojatno se nikad neÊe sloæiti oko boje kuhinje ili imenasvojeg sljedeÊeg djeteta. Postoji vrsta kompromisa koji za krπÊanina nikad nijeprihvatljiv — kompromis u pogledu naËela. »vrsto stajanje uz istine Boæje rijeËitrojicu hebrejskih mladiÊa doslovno je odvelo u uæarenu peÊ, Daniela u lavovskujamu, a milijune krπÊana u vatru progonstva. Svi su oni smatrali da je cijenatakvog kompromisa radi mira i jedinstva previsoka. Martin Luther zakljuËuje:“Mir ako je moguÊe, istina po svaku cijenu.” Luther je shvatio da istina ne samoda je vrijedna razdvajanja, veÊ da po samoj svojoj naravi — razdvaja.

Sâm Isus, Ëisto utjelovljenje istine, rekao je: “Nisam doπao da donesem mir,nego maË.” (Matej 10,34) On je znao da Êe Ëlanovi obitelji biti podijeljeni upogledu istine — hoÊe li prihvatiti ili odbaciti Njega i Njegov nauk. Premda jeBog Bog jedinstva, On je isto tako i Bog razdvajanja. Prigodom stvaranja, tije-kom tri od πest dana, vidimo kako Bog razdvaja da bi uveo red i omoguÊio æivot(Postanak 1,4.6.14). I kad nas iznova stvara prigodom obraÊenja, Bog nas raz-dvaja od loπih navika ili prijatelja kako bismo mogli rasti u Njemu. Bog razdva-ja... ali s namjerom da ujedini.

Na svrπetku vremena Bog joπ jedanput razdvaja da bi ujedinio. Svojom isti-nom On razdvaja svoju djecu od ovog svijeta — razdvaja nas od kompromisnogkrπÊanstva — da bi nas ujedinio jedne s drugima i sa sobom. U meuvremenu,na osnovi jedinstva postignutog kompromisom, Sotona Êe uspjeti u namjeri dase ljudi klanjaju njemu — “Sva se zemlja zanese za Zvijeri. Ljudi se pokloniπeZmaju.” (Otkrivenje 13,3-4) Zato Stvoriteljeva posljednja poruka poziva i upo-zorenja odlazi do svih krajeva planeta: “Bojte se Boga i zahvalite mu. ... Poklonitese ...” (Otkrivenje 14,7) “Tko se god pokloni Zvijeri i njezinu kipu ... pit Êe vinoBoæje srdæbe ...” (Otkrivenje 14,9) Obje skupine bit Êe ujedinjene u bogosluæju— ali samo jedna Êe biti ujedinjena istinom. A oni koji budu ujedinjeni istinom,doæivjet Êe dubinu jedinstva kakvu svijet nikada dotad nije vidio!

Justin Torossian, Exeter, Kalifornija, SAD

102

Petak, 14. prosinca

Ono πto nas povezuje

ISTRAÆIVANJEDjela 4,23-31

ZAKLJU»AKOvdje vidimo kako se uËenici okupljaju da bi se usrdno molili. Ta molitva

rezultirala je usliπenjem i silaskom Duha Svetoga! U tom uzajamnom djelovanjuvidimo jedinstvo, ali i neπto dublje. Mi se ne trebamo ujedinjavati radi samogjedinstva i druæenja, veÊ zato πto to ima æivotno znaËenje za djelo koje nasto-jimo obaviti kao krπÊani. Da bismo objavili Radosnu vijest o Kristu, o Njegovojljubavi i Njegovom skorom povratku, moramo se moliti i raditi zajedno kaonikad prije. Takoer je vaæno da Krist ostane srediπte naπeg jedinstva i zajedni-πtva. Putem molitve i prouËavanja Pisma moæemo stjecati svakodnevna iskustvas Kristom, kao pojedinci i kao Crkva, na naËin koji Êe promijeniti druπtvenusredinu u kojoj se nalazimo u ovom svijetu. Kada doæivimo jedinstvo i zajedni-πtvo s Kristom, moÊi Êemo doæivjeti jedinstvo i zajedniπtvo i u Crkvi.

RAZMOTRITEu Isplanirajte veËeru i prouËavanje Biblije na koje Êete pozvati Ëlanove odjela

mladih ili crkvene zajednice; potrudite se da molitva zauzme srediπnje mje-sto na tom okupljanju.

u Razmislite na koje biste naËine vi osobno mogli doprinijeti veÊem zajedni-πtvu i poboænom jedinstvu u vaπoj crkvi. Zapiπite te ideje, a zatim potraæitenaËin da ih primijenite.

u Vratite se na poËetak pouke za ovaj tjedan i proËitajte biblijske retke idogaaje predviene za prouËavanje. Pritom analizirajte i zapiπite elementepotrebne za jedinstvo u bogosluæju, i za zajedniπtvo.

u S prijateljima napravite dramsko uprizorenje koje Êete izvesti u vaπoj crkviili na sastanku mladih.

u Skladajte pjesmu u bilo kojem obliku koji vam se dopada, koja Êe govoritio vaænosti zajedniπtva i o tome kako ono jaËa jedinstvo Crkve.

u Okupite skupinu ljudi iz vaπe crkve i organizirajte se kao molitvena skupi-na. Redovno se molite zajedno, druæite se i povremeno pozovite na ruËaksvojeg partnera za molitvu.

POVEÆITEDjela 1,14; 2,42; 12,12; Filipljanima 2,2; 1. Petrova 2,5.Christian Experience and Teachings of Ellen G. White, “Unity in Faith and

Doctrine”; Djela apostolska, pogl. 2.

Kiana Alexander, Grand Blanc, Michigan, SAD

103


Pouka 12

15.—22. prosinca 2018.

Crkvena organizacija i jedinstvo

“Neka ne bude tako meu vama! Naprotiv, tko æeli bitivelik meu vama, neka vam bude vaπ posluænik! A tko

æeli biti prvi meu vama, neka bude vaπ sluga.”(Matej 20,26.27)

104

Subota, 15. prosinca

Vrhunski grupni projekt

UVODMatej 20,26.27; 28,18-20

Dok neke uËenike potpuno preplavi tuga i oËaj kad te dvije rijeËi siu snastavnikovih usana, ostali mogu biti obuzeti Ëistom euforijom. Dakle, koje suto dvije rijeËi? Grupni projekt. TipiËno, oni koji su oduπevljeni tom vrstomprojekata prepuπtaju drugima iz skupine da urade sav posao. Svaka skupinauglavnom ima takvu jednu osobu koja, naæalost, na kraju sama obavi sav posao.

Iako je to uobiËajeni scenarij, uopÊe ne mora biti tako. Svaka skupina po-sjeduje potencijal da radi kao dobro podmazani stroj. Kako skupina moæe raditina taj naËin? Moæda Êete pomisliti: “Jednostavno. Ako svatko uradi svoj dio,posao Êe cvjetati!” Iako je to uglavnom toËno, ja smatram da je za uzor-skupinupotrebno viπe od toga. U Mateju 28,18-20 upuÊen nam je poziv: “I uËinite svenarode uËenicima mojim!” Da bismo izvrπili tako vaæan zadatak, mi, voe, mora-mo uloæiti poseban napor da se poveæemo s onima koje vodimo i da ih hrabrimo.Voe moraju doprinijeti ujedinjenju skupine. Ako nema jedinstva, oni koji pro-matraju, vjerojatno se neÊe htjeti pridruæiti skupini (ili u ovom sluËaju — uËe-niπtvu), a ni sadaπnji Ëlanovi moæda neÊe osjetiti potrebu da u njoj ostanu.

Usporedo s poticanjem na jedinstvo, moramo sluæiti svojoj braÊi i sestrama.Za pravog vou trebalo bi biti sasvim razumljivo da vodi i da sluæi, i svakoj odtih duænosti trebao bi pridavati podjednaku vaænost. Isus je rekao: “Neka nebude tako meu vama! Naprotiv, tko æeli biti velik meu vama, neka vam budevaπ posluænik! A tko æeli biti prvi meu vama, neka bude vaπ sluga.” (Matej20,26.27) Nijedan zadatak nije premali. OËuvati takav stav od najveÊe je vaænostiza skupinu, kao i potruditi se da svatko bude svjestan da ima poseban i vaæanzadatak za koji je odgovoran.

Neorganizirana i podijeljena skupina strπi i upada u oËi. Uspjeπno obavljanjegrupnog projekta podsjeÊa me na organizaciju crkve. Kao krπÊani, mi radimo navrhunskom zajedniËkom projektu za najveÊeg UËitelja. Pruæena nam je najËude-snija prilika da radimo u skladu s naπim Stvoriteljem. BuduÊi da je to neπtotako veliko, potreba da ostanemo organizirani i njegujemo jedinstvo trebala bibiti na vrhu naπe liste prioriteta. Moramo cijeniti svaku sluæbu u crkvi, odredara do pastora. Ponovno kaæem, nijedan zadatak nije premali.

Michelle D. Amos, Collegedale, Tennessee, SAD

Nijedan zadatak nije premali.

105


Slatko vodstvo

DOKAZMatej 20,1-20

Katkad mi krπÊani zaboravimo πto znaËi biti pravi voa. Mnogi od nas kojizauzimaju vodeÊe poloæaje u crkvi, na poslu, u πkoli ili kod kuÊe, pitamo sezaπto ljudi ne slijede naπe upute. Meutim, vodstvo nema toliko veze s davanjemdobrih uputa i ideja, koliko je vaæno da voa bude ujedno i sluga. Isus nam dajesjajan primjer πto znaËi biti voa-sluga u Mateju 20,1-20.

U tim redcima vidimo kako je Isus, koji nije bio samo voa svojih uËenika,veÊ i Bog u ljudskom obliËju, oprao noge svakom svojem uËeniku. U to jevrijeme veÊina stanovniπtva imala samo jednu vrstu obuÊe — sandale, ako suuopÊe imali obuÊu. Sandale nisu pokrivale Ëitavo stopalo, veÊ samo njegov donjidio. A putovi u ono vrijeme nisu bili poploËeni i stopala putnika bila su pokri-vena praπinom. Kad su ljudi doπli u neËiju kuÊu, domaÊin je zaduæio svojegslugu da gostima opere noge. Upravo je tu ulogu Isus prihvatio u odnosu nasvoje uËenike, πto Ga je uËinilo vrhunskim Voom-slugom.

Jedna stara priËa govori o æeni Ëiji je sin bio ovisan o πeÊeru. Poπto jeshvatila koliko je njegovo stanje ozbiljno, majka je povela djeËaka na poduæeputovanje ne bi li naπla pomoÊ. Odvela je sina k Ëovjeku po imenu MahatmaGandhi i zamolila ga da njezinom sinu kaæe da prestane jesti πeÊer. Meutim,Gandhi je odgovorio: “Ne mogu mu to reÊi. Dovedite ga ponovno za dva tjednai onda Êu mu reÊi.” Uznemirena i zbunjena, majka se vratila sa sinom kuÊi.Nakon dva tjedna ponovno je odvela svojeg sina Gandhiju i uputila mu istumolbu. Ovog puta Gandhi je rekao: “DeËko, trebao bi prestati jesti πeÊer. To nijedobro za tvoje zdravlje.” DjeËak se sloæio i obeÊao da Êe prestati. Zbunjena,majka je pitala Gandhija: “Zaπto to niste mogli reÊi mojem sinu prije dva tjed-na?” Gandi je jednostavno odgovorio: “Gospoo, do prije dva tjedna i ja sam jeopreviπe πeÊera.”

Ta priËa pokazuje da postoji izravna povezanost izmeu voe-sluge i osobnogprimjera. Isus je mogao biti uspjeπan voa-sluga zato πto je druge predvodiovlastitim primjerom. U kljuËnom tekstu za ovaj tjedan (Matej 20,26.27), Isusgovori konkretno o onome πto je odmah potom i uËinio — u istom poglavlju.Kada drugima govorimo πto bi trebali raditi i kako, mi im samo dajemo upute.Meutim, kad im osobno pokaæemo πto i kako da rade, mi ih nadahnjujemo ipruæamo primjer onima koji nas promatraju.

ODGOVORITE1. ©to moæete uËiniti da biste bili bolji voa-sluga?2. Kako moæete promijeniti naËin na koji vas ljudi doæivljavaju kao vou?

Michael Owusu, Huntsville, Alabama, SAD

106


Svi za jednoga... Jedan za sve

LOGOSMatej 7,1-5; 20,28; 28,18-20; Ivan 13,1-17; GalaÊanima 6,1.2; Efeæanima 5,23-

27; Titu 1,8.9

Kao adventisti sedmoga dana, mi smo krπÊani koji vjeruju da je Krist doπaopoloæiti svoj æivot u zamjenu za naπe spasenje. Bog nas toliko ljubi da je poslaosvojeg Sina da umre za nas, kako bismo Mu se svi mogli pridruæiti na Nebu kaddrugi put doe po nas. Crkva kao Kristovo tijelo treba navijestiti Evanelje poËitavom svijetu pouËavanjem i krπtavanjem, pripajanjem ljudi Kristovom tijelu.Ako nismo ujedinjeni kao jedno tijelo u Kristu, s istom misijom i perspektivom,onda su odvajanje i nejedinstvo neizbjeæni. Postoji Jedan (Isus) za sve... a jesmoli mi svi za jednog?

Krist, glava Crkve (Efeæanima 5,23-27)Prvo i najvaænije, ako Krist nije glava svake misije i crkvenog tijela, onda se

posao obavlja pogreπno. Ako se ulaæu napori u Njegovo ime, a provode se naosnovi neËijih planova, upravo tu poËinje nejedinstvo. U Efeæanima 5,23-27 Ëita-mo o ulozi Krista i Njegove Crkve koji se usporeuju s muæem i æenom. Baπ kaoπto se Crkva pokorava Gospodinu buduÊi da je On glava, kaæe Biblija, tako sei æene moraju pokoravati svojim muæevima kao glavi. U stvarnosti, ipak, mnoginerado sluπaju o tome jer se u suvremenom svijetu pokoravanje te vrste neuklapa u prevladavajuÊu ideologiju. Meutim, umjesto da se tumaËi kao gubitak,namjera je ovog teksta bila da se pokoravanje shvati kao dobitak. Smatralo seda to donosi mir i povjerenje, s obzirom na to da je onaj koji se pokorava u tomsluËaju zbrinut. Kristovo tijelo moæe poËivati s povjerenjem, znajuÊi da ga Kristljubi i brine se o njemu kao πto muæ voli svoju æenu i brine se o njoj. Budimorealni, ako se nismo pokorili Kristu kao glavi u svojem osobnom æivotu, kakoÊemo se pokoravati kao πto je potrebno u vrπenju Njegovog djela?

Organiziranje za misiju (Matej 28,18-20)Isus zapovijeda svojim uËenicima da idu i uËe druge ono πto je On uËio njih.

A poπto budu nauËeni, ljude trebaju krstiti u ime Oca, Sina i Duha Svetoga.ZajedniËka misija tog tijela trebala bi uvijek biti pouËavanje onoga πto nas je OnnauËio. Kao Kristovi sljedbenici, trebali bismo uvijek imati æelju da Njegovotijelo raste. Moæemo imati mnogo razliËitih pristupa i metoda sluæbe, ali akorast crkvenog tijela nije pokretaËka snaga, onda Krist nije na Ëelu.

Crkvena disciplina (Matej 7,1-5; GalaÊanima 6,1.2)Da bismo uspjeπno provodili misiju Crkve zajedno s braÊom i sestrama, vrlo

je vaæno da budemo svjesni da smo mi nesavrπeni ljudi koji sluæe savrπenomBogu. Lako je sjetiti se te ljudske nesavrπenosti kad sami napravimo neku

107

pogreπku, ali, kad naπa braÊa i sestre u Kristu, na primjer, isto tako pogrijeπe,onda to uglavnom teæe dræimo na umu. Meutim, tekst u Mateju 7,1-5 podsjeÊanas da ne sudimo drugima kao πto ne bismo voljeli ni da oni nama sude.Uistinu, mi dijelimo mnoge karakterne mane zbog kojih upiremo prstom u dru-ge ljude. Nitko nije savrπen. ImajuÊi to na umu, u GalaÊanima 6,1.2 saznajemoda bismo trebali pomagati jedni drugima umjesto da se uzajamno povreujemoi govorimo loπe jedni o drugima. NoseÊi terete jedni drugih, mi ispunjavamoKristov zakon. I nama je potrebna ista ona ljubav i milost od Boga koju smomoæda uskratili nekom drugom.

OËuvati jedinstvo Crkve (Titu 1,8.9)Ako zanemarimo svoj ponos i ego, prema drugima Êemo se ophoditi onako

kako bismo æeljeli da se oni ophode prema nama. To ujedinjuje Kristovo tijelojer uviamo da smo svi u istom poloæaju i da nijedan Ëovjek nije iznad drugog,premda, baπ kao i u tijelu, svatko od nas ima drugaËiju ulogu. Tekst u Titu 1,8.9objaπnjava kakvo treba biti tijelo, a posebno rukopoloæeni voe tijela, kad jerijeË o karakteru i odanosti istini. Svakog od svojih suradnika trebamo podupi-rati kako bi misija ostala u srediπtu pozornosti. BuduÊi da svijet sve nas proma-tra kao jedno, mi smo odgovorni jedni za druge. Nitko nije “predobar” za bilokoji zadatak u okviru sluæbe.

Voenje sluæenjem (Ivan 13,1-17)Isus se saginje i pere noge svojim uËenicima. BuduÊi da Petar pruæa otpor,

Isus objaπnjava da nema jedinstva ako i voa nije spreman sluæiti. Poπto im jeoprao noge, Isus im je zapovjedio da i oni to isto Ëine drugima. Isus je zavrπiopranje rekavπi: “Zaista, zaista, kaæem vam, nije sluga veÊi od svoga gospodaraniti je poslanik veÊi od onoga koji ga πalje. Kad to znate, blago vama ako to iËinite!” (Ivan 13,16.17) Divno je kad shvatite Ëinjenicu da je Kralj nad kraljevimai Gospodar nad gospodarima doπao kao ljudsko biÊe da sluæi! Pranje nogu biloje sigurno poniæavajuÊe iskustvo, jer su te noge bile vrlo prljave od hodanja popraπini cijeli dan, i to u sandalama! I danas se to moæe primijeniti, jer pravi voamora biti spreman na sve — od najskromnijeg do najuzviπenijeg posla. “Poprimjeru Sina »ovjeËjega, koji nije doπao da mu sluæe, nego da on sluæi i dadadne æivot kao otkup mjesto svih!” Ako je Kralj nad kraljevima doπao sluæitii prati noge, tko smo mi da smatramo kako nam drugi trebaju sluæiti?

ODGOVORITE1. Je li Krist glava u mojem æivotu? ©toviπe, je li Krist glava u mojim naporima

da navjeπÊujem Evanelje?2. Imam li na umu da nitko nije savrπen i da smo svi izgubili Boæju slavu?

Nosim li terete svoje braÊe? Pokazujem li istu ljubav i milost prema drugimakao πto ih Bog pokazuje prema meni?

3. Trebam li biti ponizniji u sluæbi? Ima li nekih dijelova vinograda za kojesmatram da sam “odviπe dobar” da bih tu radio?

Elijah Walters, Hempstead, New York, SAD

108


Jedinstvo i sluæba

SVJEDO»ANSTVOMatej 20,26.27

Sve krπÊanske denominacije teæe istom cilju kad je rijeË o crkvi, a to je dasluæe svojim bliænjima i da se ujedine s njima. Neki koji zauzimaju visokepoloæaje kao πto su starjeπine, akoni, akonice i pastori smatraju da su “glav-ni” zbog svojih funkcija u crkvi. Oni katkad uzdiæu sebe visoko iznad svihdrugih i na taj se naËin otuuju od ljudi koje bi trebali voditi i kojima bi trebalisluæiti. To bi mogao biti jedan od vodeÊih uzroka neuËinkovitosti crkve. Dabismo saËuvali jedinstvo crkve, moramo u umu i srcu njegovati sljedeÊe dvijemisli — sjeÊati se Velikog naloga i obratiti pozornost na Isusov primjer Voe.

Veliki nalog Krist nam je dao prije nego πto je otiπao na Nebo. “Dana mi jesva vlast, nebeska i zemaljska. Zato idite i uËinite sve narode uËenicima mojim!Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga! UËite ih da vrπe sve πto sam vamzapovjedio! Ja sam s vama u sve vrijeme do svrπetka svijeta.” (Matej 28,18-20)Isus od nas traæi da navjeπÊujemo Evanelje po Ëitavom planetu. Ako budemoimali na umu tu misiju, neÊemo misliti toliko na sebe koliko na druge, kojimatrebamo objaviti Evanelje kako bi znali da i oni mogu baπtiniti vjeËni æivot kaoi mi. Meutim, uloge koje imamo u crkvi i druπtvu katkada toliko zaokupljajunaπu pozornost da zaboravljamo da trebamo voditi raËuna o drugima, a nestavljati svoje potrebe iznad potreba drugih.

Promatranje Krista kao voe takoer je vrlo vaæno za oËuvanje jedinstva uCrkvi. Krist nije siπao na Zemlju da bi ljudi sluæili Njemu, veÊ da bi On sluæioljudima. Tekst u Ivanu 13,14.15 prenosi Njegove rijeËi: “Dakle, ako ja, Gospodini UËitelj, oprah vama noge, i vi ih morate prati jedan drugomu. Dao sam vamprimjer, da i vi Ëinite kako ja uËinih vama.” “Nego se nje liπio uzevπi narav slugei postavπi sliËan ljudima. Kad postade Ëovjek, ponizi sam sebe postavπi poslu-πan do smrti, i to do smrti na kriæu.” (Filipljanima 2,7.8) Isus æeli da mi uvidimokoliko je vaæno da budemo sluge kako bismo mogli ujediniti druge i nadahnutiih da Ëine isto, bez obzira iz kojeg druπtvenog sloja dolazimo ili koliko senelagodno osjeÊamo. Ne bismo smjeli postupati drugaËije nego πto je On postu-pao kad je oprao noge svojim uËenicima i umro za nas.

ODGOVORITE1. Kako moæete sluæiti Bogu do krajnjih granica?2. ©to Ëini jednog slugu tako moÊnim i nadahnjujuÊim?

Kent Earl Taylor III, Coral Springs, Florida, SAD

Promatranje Krista kao voe takoer je vrlo vaæno za oËuvanje jedin-stva u Crkvi.

109


Raditi za Boga

PRIMJENAMatej 20,26.27

Ako je netko tko ovo Ëita ikad bio u izviaËima, onda zna da smo mi odnajranijeg uzrasta uËeni da budemo “Boæji sluge i prijatelji ljudi”. Bog naspoziva ne samo da sluæimo Njemu, veÊ i drugima. Svatko æeli postati Boæjiradnik, vrπiti Njegovu volju i odazivati se kad ga On pozove. Kad se osvrnem nasvoje srednjoπkolske dane, sjetim se neËega πto mi je rekla uËiteljica vjeronau-ka: “Bog ne poziva sposobne, veÊ osposobljava pozvane.”

Siguran sam da se mnogi pitaju kako mogu postati Isusovi sluge i suradnici.Ima mnogo toga bitnog πto nas osposobljava da radimo za Krista, ali zbogograniËenog prostora istaknut Êemo samo neπto od toga.

Nemojte se stidjeti sluæiti drugima. Nikad se ne bismo trebali stidjetisluæiti drugima zato πto nas je strah πto bi netko mogao misliti o nama. UMateju 25,40 stoji: “Zaista, kaæem vam, meni ste uËinili koliko ste uËinili jedno-mu od ove moje najmanje braÊe.” Sve πto uËinite za nekoga, ukljuËujuÊi i onekoji su u neimaπtini, Ëinite za Isusa Krista. U 2. Timoteju 2,15 takoer se kaæeda se ne trebamo stidjeti, kao i da pravo upravljamo rijeËju istine.

Ohrabrujte druge. Bog nas je pozvao da Mu sluæimo i da svjedoËimo dru-gima, ali On æeli i da ohrabrujemo druge, ne samo vjerne, veÊ i one koji su noviu vjeri. Tekst u Titu 1,7.9 glasi: “Jer nadglednik treba biti ... privræen vjero-dostojnoj rijeËi nauka, da moæe i hrabriti u zdravome nauku i pobijati protivni-ke.” (Varaædinska Biblija) Prema tome, ohrabrujte one koji se bore u svojemhodu s Kristom i suprotstavljajte se onima koji pokuπavaju omalovaæiti BoæjurijeË.

Budite ponizni. Poniznost je najviπa kvalifikacija u radu za Boga. U Ivanu13,1-20 opisana je gesta krajnje poniznosti, kad je Isus prao noge svojimuËenicima. Isus je ponizio sebe i sluæio svojim uËenicima opravπi im noge,premda njima nije bilo jasno zaπto je uËinio neπto takvo. Kad je zavrπio, Isusje rekao: “Dao sam vam primjer, da i vi Ëinite kako ja uËinih vama. Zaista,zaista, kaæem vam, nije sluga veÊi od svoga gospodara niti je poslanik veÊi odonoga koji ga πalje.” (Ivan 13,15.16) Isus je ostavio taj primjer i rekao uËenicimada i oni Ëine isto.

ODGOVORITE1. Zaπto je poniznost tako vaæna u sluæenju i radu za Boga?2. Kako moæete ohrabriti one koji su novi u vjeri, a i one koji su dio Crkve, ali

prave kompromise u svojim vjerovanjima?

Everett Scoott, Collegedale Tennessee, SAD

110


Æivljenje sa svrhom

MI©LJENJEPsalam 133,1; Matej 28,18-20

Koja je svrha vaπeg æivota? Zaπto ste stvoreni? Mi Ëesto zaboravljamo pravusvrhu svojeg æivljenja na zemlji. Katkad nas zaokupi ovozemaljski uspjeh, kaokad smo najbolji u zavrπnom razredu srednje πkole, kad se upiπemo na fakultet,kad dobijemo najbolje plaÊen posao ili postanemo slavni. A je li nas radi togaBog postavio ovdje na zemlji? U Mateju 28,18-20 kaæe se da mi, Njegovi uËenici,trebamo ljude krπtavati i pouËavati ih o Njemu kao naπem Gospodinu i Spasite-lju. Prema tome, naπa svrha ovdje na zemlji jest da pouËavamo svoje vrπnjake,nastavnike, pa Ëak i roditelje o Bogu i Njegovom drugom dolasku.

Kad gledamo vijesti ili pretraæujemo internet, primjeÊujemo da nama danasnedostaje upravo jedinstvo. Kao voe i Ëlanovi crkve, mi se moramo staviti naraspolaganje svojim susjedima, suradnicima i onima koji æive u teπkim prilika-ma. Moramo okupiti πto je moguÊe viπe njih da æive s nama u ljubavi i slozi.Psalam 133,1 glasi: “Gle, kako je dobro i kako je milo kao braÊa zajedno æivjeti.”Mi predstavljamo taj mir koji je ovom svijetu tako oËajniËki potreban! Mi smomirotvorci! Ali da bismo ostvarili taj cilj, moramo svojim karakterom odraæavatiduhovnu povezanost s Bogom.

Da li se stidite, plaπite ili vam je nelagodno govoriti o nebeskom Bogu? Jesteli osoba koja izbjegava sukobe? Ne bojte se! Vi imate otkrivenje iz prve ruke isve moguÊe informacije o neËemu mnogo veÊem i boljem od bilo Ëega πto ovajsvijet moæe ponuditi — o æivotu s Isusom. Sklopite oËi i maπtajte. Zamisliteæivot bez boli, æivot u kojem se moæete igrati s lavovima, tigrovima i medvjedima,æivot u kojem se nikad ne umarate. Meni to zvuËi sjajno! Meutim, naπa jeodgovornost da svoju braÊu i sestre u Kristu uËinimo svjesnim te velike prilikeprije nego πto bude kasno. Nikad ne smijemo pomisliti da imamo na raspola-ganju sve vrijeme ovoga svijeta. Dani brzo prelaze u mjesece, a mjeseci u godine.Ako niste zapazili, Gospodin je rekao da Êe skratiti vrijeme, i ja primjeÊujem davrijeme doista leti. MoguÊe je da ljudi koje Bog voli umiru a da nikad nisu Ëuliza Njega, zato πto se mi plaπimo govoriti ili smo jednostavno obuzeti svojimovozemaljskim uspjehom. Ako se uljuljkate u ovozemaljske uspjehe, moæe sedogoditi da izgubite nebeske. Stoga neka nam ovo bude godina otkriÊa, ispunje-nja, radosti, mira i svrhe!

ODGOVORITE1. Jesam li izgubio/izgubila iz vida svrhu svojeg æivota?2. Kako je ponovno mogu postati svjestan/svjesna?3. Kako mogu uspjeπno stvarati jedinstvo i spaπavati Boæji narod?

Alasyia Bookal, Dania Beach, Florida, SAD

111

Petak, 21. prosinca

Viπe od zgrade!

ISTRAÆIVANJEMatej 20,26.27

ZAKLJU»AKKad pomisle na rijeË “crkva”, mnogi zamiπljaju neku zgradu u koju ljudi

odlaze odreenog dana. Neki moæda pomisle i na voe, prikupljanje novca ili narazliËite crkvene programe. Da, sve je to crkva, ali preËesto zaboravljamo zaπtoje Bog uopÊe osnovao Crkvu. U tim posebnim zgradama okupljamo se kako binas Bog osposobio da se pokrenemo i sluæimo. Pojedinci koji se sastaju ujedinstvu, trebaju preplaviti Evaneljem druπtvo u kojem æive. Ova pouka pozivavjernike da gledaju dalje od zidova, da u Kristu postanu jedno s drugim Ëlano-vima crkve, a zatim da iziu i slijede Njegov primjer sluæbe.

RAZMOTRITEu Traæite od Boga da vam pokaæe kako moæete doprinijeti Kristovom tijelu i

napredovanju Njegovog kraljevstva.u Molite se za voe crkve.u Pridruæite se crkvenom timu za rad u druπtvenoj zajednici.u Zapisujte blagoslove koje ste doæivjeli zato πto ste dio Boæje crkve.u U subotu nakon bogosluæja proπeÊite ulicama i svjedoËite kao πto je Isus

Ëinio.u Pitajte druge vjernike kako su oni doπli u crkvu.u Pozovite Duha Svetoga da vas svakodnevno upotrijebi u sluæbi kao pojedince

i kao crkvu.

Sonora Burrows, Huntsville, Alabama, SAD

112


Pouka 13

22.—29. prosinca 2018.

KonaËna obnova jedinstva

“Ali mi oËekujemo, prema njegovu obeÊanju, nova nebesai novu zemlju, gdje prebiva pravednost.” (2. Petrova 3,13)

113

Subota, 22. prosinca

Jedinstvo — iznutra prema van

UVOD1. Ivanova 1,7-2,2

“Da svi budu jedno. Kao πto si ti, OËe, u meni…” (Ivan 17,21a) U knjiæevnostise javljaju tri vrste sukoba koji pokreÊu zaplet priËe: Ëovjek protiv prirode,Ëovjek protiv Ëovjeka i Ëovjek protiv samog sebe. Upravo ovo posljednje — Ëovjekprotiv samog sebe, znaËajno je za jedinstvo Crkve.

“Ali ako u svjetlu æivimo, kao πto je on u svjetlu, u zajednici smo jedan sdrugim, i krv nas njegova Sina, Isusa, Ëisti od svakoga grijeha. Ako tvrdimo dagrijeha nemamo, sami sebe varamo, i u nama nema istine.” (1. Ivanova 1,7.8)Sveto pismo nam pokazuje da postoji unutarnji sukob u naπoj duπi, velika bitkaizmeu svjetla i tame, sukob koji se oËituje u naπem umu, srcu i ponaπanjusvakoga dana. Dakle, kako mi, tako podijeljeni unutar sebe, moæemo oËekivatida postanemo ujedinjena Crkva? ©to znaËi biti ujedinjen sa samim sobom?

Ujedinjen sa sobom ne znaËi biti savrπen. Otac ne traæi savrπenstvo. Ne, Onæeli neπto mnogo dublje. On æeli srce koje Êe se odazvati na Njegovu zapovijed.On æeli da mi prebivamo u Njemu, u ljubavi koju nam pokazuje preko svojihzapovijedi.

“Ako vrπimo njegove zapovijedi, po tom znamo da ga poznajemo.” (1. Ivanova2,3) Ivan nam kaæe da Êemo pobijediti. I pruæa nam rjeπenje. “Ali ako tko ipoËini grijeh, imamo zagovornika kod Oca: Isusa Krista, pravednika. On je ærtvapomirnica za naπe grijehe; ne samo za naπe, nego za grijehe svega svijeta.” (1.Ivanova 2,1.2)

Dakle, hodanje u svjetlu svakodnevno je usmjerenje srca. To je odluka da seposluπa najveÊa zapovijed — da volimo. To je istodobno ponizna odluka da sestalno vraÊamo kriæu sa svom nesavrπenoπÊu naπeg tijela. To je naËin da posta-nemo povezana cjelina. To je put svjetla.

Henri Nouwen u knjizi The Wounded Healer (Ranjeni iscjelitelj) tvrdi da jejedini naËin na koji se moæemo povezati s drugim pojedincem da “budemo kodkuÊe u sebi”.

Nouwen prepoznaje potrebu za nutarnjom cjelovitoπÊu radi vanjske zajedni-ce. A tako govori i ljubljeni uËenik. Kad prebivamo u svjetlu o kojem nam govoriIvan, imat Êemo zajedniπtvo jedni s drugima. NeÊemo viπe oËekivati od drugihda nas upotpune, jer smo veÊ pronaπli svoj dom zahvaljujuÊi tome πto Kristprebiva u nama. Slobodni smo. Slobodni da u potpunosti uæivamo jedni u dru-gima. Slobodni da radosno sluæimo jedni drugima. Slobodni da priznamo tuudarovitost bez zavisti. Ali ta sloboda poËinje u naπem srcu.

Luke Hart, Los Angeles, Kalifornija, SAD

Pronaπli smo svoj dom u tome πto Krist prebiva u nama.

114


Isus omoguÊava ono Ëemu smo oduvijek teæili

LOGOSIzaija 11,1-10; 65,21-25; Ivan 14,1-3; 2. KorinÊanima 4,16-18; Otkrivenje 21,22-

27

Isusovo ohrabrenje (Ivan 14,1-3)S obzirom na njihovu zabrinutost, Isus ih upuÊuje da ponovno potvrde svoje

povjerenje u Boga i Njega. A onda izgovara Ëuvene rijeËi: “U kuÊi Oca moga imamnogo stanova. Kad ne bi bilo tako, zar bih vam rekao: ‘Idem da vam pripravimmjesto!’” (Ivan 14,2) Premda ovaj tekst ostavlja neπto prostora za razliËita tuma-Ëenja kad je rijeË o “kuÊi Oca moga” i onoga πto se misli pod “mnogo stanova”,πira slika je jasna. Isus odlazi, ali ohrabruje svoje uËenike podsjeÊajuÊi ih da imOn ide pripremiti mjesto. Vrijedno je zapaziti da Isus opisuje æivotne uvjete kojise odlikuju bliskoπÊu. Svi otkupljenici æive zajedno pod istim krovom. Ta izjavanaglaπava vaænost jedinstva u obnovljenom svijetu. Nije dovoljno nauËiti æivjetis Bogom — moramo nauËiti æivjeti i jedni s drugima.

Vienje mira (Izaija 11,1-10)Redci koje pronalazimo u 11. poglavlju Knjige proroka Izaije, posebno 6-10,

doËaravaju sliku koju veÊina nas teπko moæe zamisliti — prirodni neprijatelji,jaki i slabi, æive u nenaruπenoj slozi. Savrπeno jedinstvo u raznolikosti. Svakaæivotinja je razliËita, πto je u proπlosti dovodilo do zloupotreba u neËiju korist,a obiËno na πtetu drugoga. Ali sada sve æivotinje æive u miru. Nitko “neÊe uditini potirati” u toj novoj stvarnosti. Premda neki na taj mirni suæivot gledaju kaona rezultat Ëinjenice da Êe Bog u potpunosti zadovoljiti njihove potrebe, detalj-nije Ëitanje teksta ukazuje da Êe sama narav tih æivotinja biti promijenjena.Mesojedi viπe neÊe jesti meso, tako da Êe medvjed i lav pasti travu zajedno skravom i bikom. NeÊe ih Bog hraniti mesom i na taj naËin ukloniti njihovupotrebu da love, Ëime bi uspostavio mir izmeu lovca i lovine. Bog Êe promijenitinjihovu narav tako da Êe jesti travu umjesto mesa. A moæda se taj tekst i neodnosi samo na æivotinje. Moæda je to obeÊanje o obnovi koju Êemo i sami upotpunosti iskusiti o Kristovom povratku. Moæda Êemo vlastitom preobrazbombiti isto tako iznenaeni kao πto bi netko bio iznenaen kad bi gledao tigra kakopase travu.

Boæja sveta zajednica (Otkrivenje 21,22-27)Za ovo prouËavanje vaæni su uvjeti prikazani u tom veliËanstvenom prizoru

koji se odvijao pred ljubljenim uËenikom. Nema hrama zato πto je Boæja prisut-nost dovoljna. Nema sunca zato πto je Boæja prisutnost dovoljna. Narodi hodajuu svjetlosti grada zato πto je Boæja prisutnost dovoljna. Iako djeluje kao neπtoπto je samo po sebi razumljivo, valja imati na umu da se Bog nalazi u srediπtujedinstvene strukture i funkcije grada spaπenih. Novi Jeruzalem nije samo skup

115

Boæjeg naroda — to je zajednica Ëije je postojanje omoguÊeno Boæjom prisutno-πÊu koja je sasvim dovoljna. Ivan upotrebljava rijeË “narodi”, naglaπavajuÊiraznolikost koja postoji unutar Boæje zajednice spaπenih. Usprkos toj razno-likosti, u gradu vlada jedinstvo. Kako je to moguÊe? Upravo na osnovi spasenjakoje imamo u Isusu, πto naπe jedinstvo Ëini moguÊim. Premda je svaka osobajedinstvena, sve ih je spasio isti Bog. Ovaj tekst podsjeÊa nas da se naπe jedin-stvo nalazi u naπoj posveÊenosti Isusu. To je ono πto raj Ëini moguÊim.

Rad na Nebu? (Izaija 65,21-25)Mnogi povezuju Nebo s odmaranjem. Oni zamiπljaju da vjeËnost podrazumijeva

uæivanje na pjeπËanim plaæama, mirnim livadama ili veliËanstvenim planinama.Premda je sve to moæda istina, postoji joπ jedna dimenzija æivljenja na Nebukoju mnogi previaju, a to je rad. Iako mnogi baπ ne zamiπljaju raj kao mjestona kojem Êe opet raditi, Izaija doËarava drugaËiju sliku. On spominje zidanjekuÊa i æivljenje u njima, sadnju vinograda i jedenje njihovog roda. Meutim,najznaËajniji dio ovog biblijskog odlomka nalazi se u redcima koji sadræe obe-Êanje o zajedniπtvu u okviru kojeg Êe se odvijati to zidanje, æivljenje, saenje ijedenje. Nema viπe povreda kojima smo svjedoËili prije. Nema taπtine i beskrajneæudnje koja proæima svaki ljudski posao. Umjesto toga, tu su blagoslovi, paænjai mir — a sve dolazi od Boga. To je æivot kakav je osmiπljen od poËetka. Moædami mislimo da Nebo iskljuËuje rad, ali Isus je Ëak i rad otkupio.

Posljednja opomena (2. KorinÊanima 4,16-18)»esto je teπko vjerovati u ono πto se ne vidi. Mnogi ne mogu razumjeti zaπto

Bog i Njegova volja Ëesto izgledaju skriveni od nas, usprkos iskrenim naporimada Ga pronaemo i razumijemo Njegovu volju. I dok se bavimo takvim mislima,bilo bi mudro sasluπati Pavlov savjet. Iako se njegova vanjska priroda “raspada-la”, on je ostao optimistiËan. Uspio je u tome zato πto je preusmjerio pozornostna svoju nutarnju prirodu, promatrajuÊi kako Bog radi na njegovom srcu. PavaopodsjeÊa svoje Ëitatelje da se velik dio duhovnog æivota odnosi na ono πto se nevidi. Ali jednog dana u buduÊnosti bit Êe nam dano da sve jasno sagledamo, ividjet Êemo Boga kao nikada prije. U istom smislu, naπa nada u savrπenu razno-likost i savrπeno jedinstvo u Kristu mora se takoer oslanjati na dolazak neËegaπto joπ uvijek ne moæemo spoznati. Ima mnogo razloga da se radujemo Isuso-vom drugom dolasku — obnovi Zemlje, potpunom preobraæenju ljudske naravi,nestanku grijeha i smrti. Ali jedan od razloga za radost koji se Ëesto previa,nalazi se u jedinstvu koje Êe nastati u zajednici ljudi posveÊenih Kristu i Njego-vom kraljevstvu. To je dugo priæeljkivano stanje mira koje Êe se potpuno ostva-riti obnovom svega stvorenog.

ODGOVORITE1. Zaπto Isus mora biti u srediπtu crkvenog jedinstva?2. Na koji naËin posveÊenost Isusu ujedinjuje ljude, dok im istodobno omoguÊava

da zadræe svoju raznolikost?

David Deemer, Loma Linda, Kalifornija, SAD

116


Jedinstvo


“U jedinstvu je snaga, u nejedinstvu slabost. Boæji izabranici trebaju poka-zati pred svijetom svoje jedinstvo. Ne moæe samo nekolicina hodati prema Nebuzato πto se ne mogu sloæiti ni s kim drugim. Boæji narod mora biti jedno. Akoneki zastupaju zamisli koje su toliko neobiËne da ih drugi ne mogu prihvatiti,trebaju usporediti svoja zapaæanja u pouËljivom duhu i svi trebaju biti voljni dauËe. Trebaju uloæiti najodluËnije napore da budu jedno, da oËuvaju jedinstvovjere u svezi mira.” (Review and Herald, 27. travnja 1897., str. 4)

“Mi smo upisani pod imenom krπÊani. Mi pristupamo Gospodnjem stolu,tvrdimo da smo sinovi i kÊeri Boæje, Ëlanovi Gospodnje obitelji, djeca nebeskogKralja. Meutim, oni koji tvrde da ljube Isusa, Ëesto Ga se odriËu nedostatkomuzajamnog povjerenja. »esto se traæi zlo, postupci se sagledavaju u najnepovolj-nijem svjetlu, rijeËi se izvrÊu i pogreπno tumaËe. Mnogi strogo govore o manamadrugih, ali ih vlastite mane skoro uopÊe ne zabrinjavaju. Kad bi svoj glas posve-tili ispovijedanju vlastitih grijeha, bilo bi mnogo bolje. Bog poznaje putove svojedjece. Svaka rijeË, svaka misao, svaka pobuda otvorene su pred oËima Onogakoji sve vidi. Pokaæimo onda da ljubimo Isusa tako πto Êemo Ga postaviti naprijestolje svojega srca, tako πto Êemo se odreÊi sebe u korist drugih. Radimozajedno u slozi, kao odani Ëlanovi jedne obitelji.” (Isto, str. 5)

“Boæja rijeË jasno ukazuje na naπu duænost. Mi trebamo njegovati ljubaz-nost, strpljenje i ljubav.” (Isto, str. 8)

ODGOVORITE1. Mogu li jedinstvo i raznolikost iÊi ruku pod ruku, ili se meusobno iskljuËu-

ju? Je li jedinstvo moguÊe Ëak i kad se Ëlanovi crkve uzajamno ne slaæu?2. Razmiπljajte o temi oko koje se vaπa crkva podijelila u proπlosti. Kako je

postignuto jedinstvo? Razmiπljajte o nekoj temi oko koje se u ovom trenutkudijeli naπa Crkva. ©to vi moæete uËiniti da biste doprinijeli stvaranju jedin-stva?

3. Odnosi li se jedinstvo samo na Crkvu adventista sedmoga dana, ili postojinaËin da se i krπÊani iz drugih denominacija ujedine? Kako biste vi moglibiti dio tog jedinstva?

Sarah Ventura, Winona, Minnesota, SAD

“Mi smo upisani pod imenom krπÊani.”

117


Obnovljena veza

DOKAZHebrejima 10,24.25

“I pazimo jedan na drugoga da se potiËemo na ljubav i dobra djela! Neostavljajmo, kako neki obiËavaju, svojega vlastitog sastanka, veÊ se sokolimomeusobno, i ovo to viπe πto viπe vidite da se pribliæuje Dan!” (Hebrejima 10,24.25)Prema ovom tekstu, Pavao razumije naπe uzajamno povezivanje kao nuæanpreduvjet da bismo mogli “biti skupa s njima odneseni u zrak na oblacima ususret Gospodinu” (1. Solunjanima 4,17). Taj imperativ da se ljudi uzajamnopovezuju pronalazimo u Ëitavoj Bibliji, kao lijek za ljudsku greπnu narav, kojaje dovela do naπeg odvajanja od Boga i udaljavanja jednih od drugih.

BuduÊi da su stvoreni na sliku Trojedinog Boga, nije prirodno za ljude daæive razdvojeni. U osnovi te podjele nalazi se razoran utjecaj straha. ProuËava-juÊi æivot Adama i Eve, vidimo da su oni, poπto su se prepustili neposluπnosti,bjeæali od Boæjeg glasa, a naæalost i jedno od drugog. Umjesto da preuzmuodgovornost za vlastite postupke, nastojali su prebaciti krivnju na nekog dru-gog, napuπtajuÊi temelj svojeg odnosa, odvajajuÊi se da bi postali jedno. Meu-tim, njihovi strahovi su ublaæeni obeÊanjem o porazu zmije, pravog uzroËnikanjihovog odvajanja.

BuduÊi da je Isus ispunjenje obeÊanja da Êe stati na glavu zmiji, On tjeπisvoje sljedbenike: “Neka se ne uznemiruje vaπe srce! ... Vratit Êu se da vasuzmem k sebi i da vi budete gdje sam ja.” (Ivan 14,1-3) To je zaËetak nade u srcuonih koji Ga slijede, πto otvara vrata za uspostavljanje odgovarajuÊe povezano-sti.

Nada je najmoÊnije pojedinaËno oruæje protiv straha!Zajedniπtvo je kljuËno za uspostavljanje odgovarajuÊih odnosa. U Djelima

2,1 vidimo da su Kristovi uËenici bili zajedno na jednom mjestu, jednoduπni,spremni da prime silu koja Êe ih osposobiti da propovijedaju Evanelje svijetu.Oni su razumjeli da je njihova povezanost s Bogom i jednih s drugima kljuË zaispunjenje zapovijedi koju im je Isus dao, zapisane u Marku 16,15: “Idite posvemu svijetu.”

Vratimo se Hebrejima 10,24.25. Tu Pavao opominje Boæji narod da ne propu-πta svoje sastanke, posebno kad vidi da se odreeni dan pribliæava. Koji dan?Kristov drugi dolazak! Blaæena nada je da Êemo jednog dana vi i ja zajednouæivati u Gospodnjoj prisutnosti Ëitavu vjeËnost. Ali dok taj dan ne doe, mimoramo uæivati u slatkom zajedniπtvu do kojeg dolazi kad se poveæemo jedni sdrugima. Dok budemo rasli u mudrosti i spoznaji, nemojmo nikad zaboraviti datrebamo rasti i u naklonosti prema Bogu, ali i prema onima s kojima dolazimou dodir svakoga dana!

Rayshaun Williams, Berrien Springs, Michigan, SAD

118


Sjedala prve klase na putovanju u Nebo

PRIMJENA1. Samuelova 16,7; Luka 6,45; 1. Solunjanima 4,13-18

Moæete li to zamisliti (1. Solunjanima 4,13-18)? Zagluπuju vas zvuci trube.Svjetlo jaËe od tisuÊu sunaca probada vam oËi nagoneÊi vas da æmirkate. Nekablaga sila podiæe vas polako k epicentru te skupine leteÊih glasnika koja pod-sjeÊa na oblak. Idete kuÊi, Isus je doπao! Ali dok se uspinjete, osvrÊete se okosebe. ... Neki prijatelji i Ëlanovi vaπe obitelji moraju Ëekati. Neki drugi Ëekaju joπduæe. Njih okruæuje manji broj anela, i jedva Ëuju zvuk trube. Kad vam se oËipriviknu na zasljepljujuÊe svjetlo, primjeÊujete da se Isus nekima pribliæava viπenego drugima... Izgleda kao da On nije baπ oduπevljen πto Êe spasiti neku od tesvoje djece.

Zamiπljate li tako Isusov drugi dolazak? Ili ste oduvijek mislili da Isus svepodjednako voli i da je podjednako oduπevljen πto Êemo svi mi biti s Njim naNebu? Ako tako zamiπljate Isusa, jeste li i vi takvi? Ili u svojem umu dijeliteljude na pripadnike “A klase” i “B klase”?

Kao krπÊani, “mi oËekujemo, prema njegovu obeÊanju, nova nebesa i novuzemlju, gdje prebiva pravednost” (2. Petrova 3,13). Na Boæjem novom Nebu inovoj Zemlji svi naruπeni odnosi bit Êe obnovljeni (Izaija 11,1-10). Ali Bog æelida Nebo poËne u nama veÊ danas (Matej 6,10b).

Meutim, kad to nebesko æivljenje pokuπamo primijeniti u stvarnom æivotu,tu nastaju problemi. Zato evo nekoliko misli koje nam mogu pomoÊi da nad-vladamo svoju sklonost da ljude svrstavamo u A i B klasu.

1. Upoznajte Boæju ljubav: Vrlo jednostavno — ne moæete dati neπto πtonemate. Ako niste sigurni u Boæju ljubav prema vama, neÊete je moÊi podijelitini s drugima (Luka 6,45; 1. Ivanova 4,19).

2. Preispitajte svoju perspektivu: Kad god osjetite potrebu da dignetenos zbog nekoga (πto znaËi da je taj netko vjerojatno dosadan, Ëudan ili sliËno),posluπajte πto vam Boæji Duh govori πto On misli o toj osobi. Moæe li vam BogpomoÊi da gledate kao πto On gleda? (1. Samuelova 16,7; Ivan 9,5-7)

3. Budite pokretaË: »esto oËekujemo da se prvo druga osoba ispriËa, ilipokaje, ili promijeni ponaπanje. Ali ako obje strane zauzmu takav stav, onda dopromjene nikad neÊe doÊi i πteta Êe se nastaviti. Umjesto toga, svladajte osjeÊajnelagode i probijte led — isplati se (Matej 5,23.24).

ODGOVORITEMoæete li se sjetiti nekog s kim biste voljeli biti u boljim odnosima, ili da

vam neki teret bude oproπten? Jeste li uËinili sve πto je u vaπoj moÊi da doedo promjene?

Joshua Hester, Council Bluffs, Iowa, SAD

119


Jedinstvo u Kristovom tijelu

MI©LJENJERimljanima 12,9-21; 1. KorinÊanima 12,12.13; Filipljanima 2,1-4; Efeæanima

4,1-6

Joπ od prvog stoljeÊa Crkva se bori za jedinstvo usprkos neslaganjima kojase javljaju oko raznih tema. S obzirom na sva ta razliËita uËenja, vjerovanja ipoglede na æivot koji danas postoje, kako se uopÊe moæemo nadati da Êemo bitiujedinjeni kao Crkva? Moæe li dom koji se razdijeli opstati?

Bog nam je dao dar da bismo mogli biti ujedinjeni i imati ljubavi u sebi imeu sobom. Taj dar je Duh Sveti! Bog nam je dao PomoÊnika i Branitelja. Onviπe ne boravi u svetiπtu koje je Ëovjek naËinio, veÊ u svetiπtu naπeg srca kojeje naËinio Bog. On nas æeli. Mi trebamo biti jednog duha — u skladu s DuhomSvetim. Ako Duh Sveti ne prebiva u Boæjem narodu, vjernici nemaju dijela sBogom niti On ima dijela s njima. Duh Sveti je jedini koji objedinjuje Boæjekraljevstvo u jedno tijelo s jednom svrhom.

Mi moramo biti ujedinjeni u ljubavlju ispunjenoj Kristovoj zajednici i izvrπa-vati Boæju volju i namjeru za Njegovu Crkvu kao predstavnici sluæbe pomirenja.Trebamo biti ujedinjeni ljubavlju prema naπem Stvoritelju i spremni da vrπimoNjegovu volju. Predugo su mnogi od nas zanemarivali pozive Duha da ljubimosvoju braÊu i sestre u crkvi — koristeÊi naπu greπnost kao izgovor. Moramo sepokoriti Duhu da bi On mogao u nama ispuniti Zakon i usaditi u nas Boæjikarakter. U nama treba niknuti dobar plod pravednosti.

Bog nas poziva da se zauzimamo za Njegovu istinu koja je Evanelje ljubavi.Ne samo intelektualno, veÊ i u rijeËi i na djelu. Moramo pokazati ljubav premausamljenima, povrijeenima, siromaπnima i zlostavljanima koji su dio Boæjeobitelji, i pozivati one koji joπ uvijek nisu prihvatili taj Ëudesni dar. Molimo lise dovoljno usrdno da nas Duh Sveti ispuni, upotrijebi i preobrazi? Jesmo lisvoj ponos ostavili po strani da bismo napravili mjesta za Boæju ljubav kojatreba rasti na tlu naπeg srca?

ODGOVORITE1. Kako ovaj tjedan moæete potraæiti duhovno jedinstvo sa svojom duhovnom

obitelji?2. Za koga vam u vaπem æivotu Bog napominje da treba upoznati Njegovu lju-

bav? Kako vi moæete biti opipljivi izraz Boæje ljubavi tim osobama?

David Clark, Berrien Springs, Michigan, SAD

Duh Sveti je jedini koji objedinjuje Boæje kraljevstvo u jedno tijelo sjednom svrhom.

120

Petak, 28. prosinca

Naπ vodiË za postizanje zajedniËkog cilja

ISTRAÆIVANJEKoloπanima 3,12-14

ZAKLJU»AKÆivot je prepun sluËajeva kada se ljudi okupljaju sa zajedniËkim ciljem.

Blagdani. VjenËanja. Volonterski rad. Posao. A i mi se tijekom prouËavanja ovo-ga tjedna sjedinjujemo u Kristovoj ljubavi sa zajedniËkim ciljem, kao Njegovotijelo na Zemlji koje æivi i diπe. A tamo gdje se ljudi ujedinjuju, uspjeh jezajamËen. Nije uvijek jasno kojim putem treba iÊi da bi se napredovalo. Napre-dovanje, s druge strane, moæe biti zastraπujuÊe kad je rijeË o promjeni. Meu-tim, ljepota je u tome πto se ne moramo sami suoËavati s buduÊnoπÊu niti seplaπiti. Mi imamo jedni druge. A uz Boæju ljubav i Njegovo vodstvo moæemoimati mir, znajuÊi da smo na pravom putu.

RAZMOTRITEu Razmiπljajte o izazovima s kojima se suoËavaju Ëlanovi vaπe crkve i okupite

molitveni tim da biste se molili za njih. Ako je moguÊe, pruæite im svojupotporu.

u Iznenadite svojeg pastora ili starjeπinu (i Ëlanove njihovih obitelji ako jeizvedivo) nekim domaÊim kuhanim jelom. Pastori su Ëesto prezauzeti dokobavljaju golemi posao ujedinjenja svoje zajednice. Pokaæite im da su njiho-vi napori primijeÊeni. Dodatni korak mogao bi biti da okupite dragovoljcekoji bi napravili viπe od jednog obroka. To je joπ jedna prilika da se ujediniteradi zajedniËkog cilja.

u Napiπite pismo osobi s kojom se niste slagali u proπlosti kako biste izgradilipozitivan odnos ili popravili naruπeni. Molite se za nadahnuÊe. Koraci kozdravljenju naruπenih odnosa iz naπe proπlosti mogu zbliæiti ljude, πtodovodi do jedinstva.

u Organizirajte kampiranje za prijatelje iz πkole ili crkve. Oni koji se igrajuzajedno, ostaju zajedno. StvarajuÊi drage uspomene, gradit Êete temelj zazdrave odnose. Tome dodajte i neke vjeæbe team-buildinga kao dodatnu pred-nost.

POVEÆITERimljanima 6,1-10; 12,3-8; GalaÊanima 3,26-28; Efeæanima 1,3-14; 4,11-16;

Filipljanima 2,1-11.Ellen G. White, The Review and Herald, Christian Unity, 27. travnja1897.

Cassi Fitzpatrick, Salt Lake City, Utah, SAD

121

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade ono πto namne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 415)

“Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka se vaπe srce uvijekdiæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, za mudrost. Neka svaki vaπdah bude molitva.” (Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, str. 328)

Moj dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

122

01 P Psalam 40,18 UpuÊeno meni osobno02 U Hoπea 10,12 Rad na zemljiπtu srca03 S Jakov 1,12 Duhovni miπiÊi i snaga04 » 2. KorinÊanima 12,9 “Dosta ti je moja milost”05 P Hebrejima 13,5.6 Gospodin je moj PomoÊnik06 S Psalam 145,18.19 OsjeÊaji nisu dokaz odbacivanja

07 N Luka 22,32 “Ali ja sam molio za te”08 P Hebrejima 2,10 Cijena savrπenstva09 U Matej 11,27 Æivjeti prema Boæjem zakonu10 S Matej 5,17.18 Boæji zakon je nepromjenjiv i vjeËan11 » Izreke 16,3 Provjera naπih djela12 P Koloπanima 1,12.13 SreÊa u posluπnosti13 S Ivan 15,10 Snaga posluπnosti

14 N Ivan 14,15 Dokaz naπe vjernosti15 P Psalam 19,7 »udesna jednostavnost Zakona16 U Jakov 1,25 Boæje moralno poveÊalo17 S Ivan 15,14 Povlastice posluπnih18 » 1. Ivanova 5,3 Razlog za posluπnost19 P Rimljanima 13,10 Temelj Boæje vladavine20 S Hebrejima 8,10 Boæji zakon u srcu

21 N Izaija 8,20 Istinsko mjerilo karaktera22 P 1. KorinÊanima 16,13 Igra æivota23 U Efeæanima 3,19 Ispunjeni Njegovom puninom24 S Matej 7,13.14 RazliËiti i odvojeni putovi25 » Luka 13,24 Izazov teπkoÊa26 P Ivan 17,15 Jasna razlika27 S Ivan 17,16.17 Kristovi predstavnici u svijetu

28 N Koloπanima 3,1.2 Gdje postavljate svoj πator?29 P Jakov 4,4 »iji smo mi prijatelji?30 U Matej 6,24 Bog ili bogatstvo?31 S KorinÊanima 6,17.18 Uvjet posinjenja

JUTARNJI REDCI — LISTOPAD 2018.Temelj Boæje vladavine

123

01 » 1. Ivanova 2,15 Odbacite zadovoljstva ovoga svijeta02 P 1. Petrova 3,3.4 Ljepota koja nikada ne blijedi03 S Rimljanima 12,1 Svakidaπnje samoodricanje

04 N Izreke 20,1 Borba protiv neumjerenosti05 P 1. KorinÊanima 9,24.25 KrπÊanska utrka06 U Titu 2.11.12 Primjer vjernika07 S Titu 2,14 Boæji jedinstveni narod08 » Filipljanima 2,15 Budi drugaËiji!09 P Psalam 1,1 Prednosti bez granica10 S Postanak 5,24 Radosni hod s Isusom

11 N Marko 8,35-37 IzraËunajte cijenu12 P Matej 4,10 Izbacite sve idole13 U Marko 13,34 Nîti u mreæi ËovjeËanstva14 S Matej 25,15 Trgovanje Boæjim darovima15 » Matej 25,23 Vjera i u malim stvarima16 P Matej 25,29 Dan polaganja raËuna17 S 1. KorinÊanima 7,7 Upotrijebimo svoje darove za rad

18 N Rimljanima 6,13 Oruæje pravednosti19 P 2. Timoteju 2,20.21 “Korisna Gospodaru”20 U Matej 20,4 Radite tamo gdje jeste21 S Luka 16,10 “Tko je vjeran u najmanjoj stvari”22 » Suci 5,23 Nema mjesta za neradnike23 P Koloπanima 3,23-25 Sluæite Gospodinu cijelim srcem24 S Jakov 2,15.16 “Nosite bremena jedan drugoga”

25 N Matej 25,40 MilozvuËna glazba na Nebu26 P Djela 4,13 Kanali svjetla i blagoslova27 U Otkrivenje 22,17 Ponavljanje Kristovog poziva28 S Koloπanima 2,2.3 Neiscrpna dobra29 » 1. KorinÊanima 2,2 Krist je naπa poruka30 P Otkrivenje 5,13 Punina boæanstva

JUTARNJI REDCI — STUDENI 2018.Ponavljanje Kristovog poziva

124

01 S Ivan 3,14.15 VeliËajmo »ovjeka s Golgote

02 N Izaija 60,1 Sada je vrijeme da svijetlimo03 P Izaija 60,2.3 Svjetlo za svijet koji je u tami04 U Djela 1,8 Zalog boæanske sile05 S Psalam 68,35 Krist se otkriva u nevolji06 » Efeæanima 6,10 Utvrda duπe07 P Izreke 4,18 Sve svjetlija i svjetlija08 S Otkrivenje 22,12 On ponovno dolazi!

09 N 2. Petrova 3,8.9 Zaπto Gospodin kasni10 P Matej 25,10 Otkrivanje karaktera11 U Marko 13,35-37 Bdijte! Bdijte! Bdijte!12 S 1. Petrova 4,7 Nepokolebljivi u danima nevolje13 » Otkrivenje 22,14 Uvjeti za nebesko Ëlanstvo14 P Jeremija 30,7 NajveÊa kriza svih vjekova15 S Otkrivenje 3,10 Sigurno skloniπte

16 N Izaija 26,20 Joπ samo malo17 P Titu 2,13 Pokret koji ima sveobuhvatnu istinu18 U Matej 24,44 Stalno pripravni19 S Otkrivenje 20,12 Dan konaËnog obraËuna20 » Otkrivenje 1,17.18 Ne boj se, dijete Boæje21 P 1. Ivanova 2,28 Ogrnuti Njegovim savrπenstvom22 S 1. KorinÊanima 15,54 Na pragu vjeËnosti

23 N Ivan 14,1-3 Pripravljeno vam je mjesto24 P Otkrivenje 22,4 Gledat Êemo Njegovo lice25 U Efeæanima 3,9 Tajne koje tek trebaju biti otkrivene26 S Psalam 97,1.2 Trijumf Boæje ljubavi27 » Efeæanima 3,10.11 Ispunjenje Boæjeg nauma28 P Hebrejima 12,2 Radost koja je stajala pred Njim29 S Izaija 53,11 Rezultat Kristovog stradanja

30 N Psalam 84,8 VjeËnost pred nama31 P Ivan 17,24 Napokon kod kuÊe!

JUTARNJI REDCI — PROSINAC 2018.VjeËnost je pred nama

125

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pjesnike, pisce...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavannaËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma —

najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajteovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem,

besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovarate naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:www.http://biblija-govori.hr/otkrijmo/ • www.biblija.hr

126

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

LISTOPAD

01. Psalam 84.02. Psalam 85.03. Psalam 86.04. Psalam 87.05. Psalam 88.06. Psalam 89,1-15

07. Psalam 89,16-3008. Psalam 89,31-5309. Psalam 90.10. Psalam 91.11. Psalam 92.12. Psalam 93.13. Psalam 94.

14. Psalam 95.15. Psalam 96.16. Psalam 97.17. Psalam 98.18. Psalam 99.19. Psalam 100.20. Psalam 101.

21. Psalam 102,1-1222. Psalam 102,13-2923. Psalam 103.24. Psalam 104,1-1825. Psalam 104,19-3526. Psalam 105,1-1527. Psalam 105,16-32

28. Psalam 105,33-4529. Psalam 106,1-1530. Psalam 106,16-3331. Psalam 106,34-48

STUDENI

01. Psalam 107,1-2202. Psalam 107,23-4303. Psalam 108.

04. Psalam 109,1-1905. Psalam 109,20-3106. Psalam 110.07. Psalam 111.08. Psalam 112.09. Psalam 113.10. Psalam 114.

11. Psalam 115.12. Psalam 116.13. Psalam 117.14. Psalam 118.15. Psalam 119,1-2416. Psalam 119,25-4817. Psalam 119,49-80

18. Psalam 119,81-9619. Psalam 119,97-13620. Psalam 119,137-16021. Psalam 119,161-17622. Psalam 120.23. Psalam 121.24. Psalam 122.

25. Psalam 123.26. Psalam 124.27. Psalam 125.28. Psalam 126.29. Psalam 127.30. Psalam 128.

PROSINAC

01. Psalam 129.


09. Psalam 137.10. Psalam 138.11. Psalam 139,1-1212. Psalam 139,13-2413. Psalam 140.14. Psalam 141.15. Psalam 142.

16. Psalam 143.17. Psalam 144,1-1118. Psalam 144,12-1519. Psalam 145.20. Psalam 146.21. Psalam 147.22. Psalam 148.


30. Psalam 6.31. Psalam 7.

127

»ITANJE BIBLIJE REDOM

LISTOPAD

01. Mihej 1-402. Mihej 5-703. Nahum 1-304. Habakuk 1-305. Sefanija 1-306. Hagaj 1-2

07. Zaharija 1-408. Zaharija 5-809. Zaharija 9-1110. Zaharija 12-1411. Malahija 1-312. Matej 1-313. Matej 4-7

14. Matej 8-1015. Matej 11-1316. Matej 14-1617. Matej 17-1918. Matej 20-2219. Matej 23-2520. Matej 26-28

21. Marko 1-322. Marko 4-723. Marko 8-1024. Marko 11-1325. Marko 14-1626. Luka 1-327. Luka 4-7

28. Luka 8-1029. Luka 11-1430. Luka 15-1631. Luka 17-18

PROSINAC

01. 2. KorinÊ. 7-10

02. 2. KorinÊ. 11-1303. GalaÊanima 1-304. GalaÊanima 4-605. Efeæanima 1-606. Filipljanima 1-407. Koloπanima 1-408. 1. Solunj. 1-5

09. 2. Solunj. 1-310. 1. Timoteju 1-611. 2. Timoteju 1-412. Titu i Filemonu13. Hebrejima 1-314. Hebrejima 4-615. Hebrejima 7-9

16. Hebrejima 10-1317. Jakov 1-318. Jakov 4-519. 1. Petrova 1-520. 2. Petrova 1-321. 1. Ivanova 1-222. 1. Ivanova 4-5

23. 2. i 3. Ivanova24. Judina poslanica25. Otkrivenje 1-326. Otkrivenje 4-627. Otkrivenje 7-928. Otkrivenje 10-1229. Otkrivenje 13-15

30. Otkrivenje 16-1931. Otkrivenje 20-22

STUDENI

01. Luka 19-2102. Luka 22-2403. Ivan 1-3

04. Ivan 4-605. Ivan 7-906. Ivan 10-1207. Ivan 13-1508. Ivan 16-1809. Ivan 19-2110. Djela 1-3

11. Djela 4-612. Djela 7-1013. Djela 11-1314. Djela 14-1615. Djela 17-1916. Djela 20-2217. Djela 23-25

18. Djela 26-2819. Rimljanima 1-320. Rimljanima 4-721. Rimljanima 8-1022. Rimljanima 11-1323. Rimljanima 14-1624. 1. KorinÊ. 1-3

25. 1. KorinÊ. 4-726. 1. KorinÊ. 8-1027. 1. KorinÊ. 11-1328. 1. KorinÊ. 14-1629. 2. KorinÊ. 1-330. 2. KorinÊ. 4-6

128

LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 5.10. 12.10. 19.10. 26.10. 2.11. 9.11. 16.11. 22.11. 30.11. 7.12. 14.12. 21.12. 28.12.

Beli Manastir 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.10Biograd 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Bjelovar 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.18 16.14 16.11 16.11 16.13 16.17Borovo 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.10BraË 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.39 16.31 16.26 16.22 16.19 16.19 16.22 16.26Cres 18.39 18.26 18.14 18.03 16.53 16.44 16.36 16.30 16.26 16.23 16.23 16.25 16.29Crikvenica 18.38 18.25 18.13 18.01 16.52 16.42 16.34 16.28 16.23 16.21 16.20 16.23 16.26»akovec 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.15Dalj 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.03 16.05 16.09Daruvar 18.27 18.14 18.02 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.09 16.11 16.15Delnice 18.38 18.25 18.13 18.01 16.51 16.41 16.34 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.26Dubrovnik 18.25 18.13 18.02 17.51 16.43 16.34 16.26 16.21 16.17 16.16 16.16 16.17 16.22Dugi Otok 18.36 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.22 16.22 16.24 16.28–akovo 18.22 18.10 17.58 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11Gareπnica 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.11 16.11 16.13 16.17GospiÊ 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.26Grubiπno Polje 18.27 18.14 18.02 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.09 16.11 16.15Hvar 18.32 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26Ilok 18.19 18.06 17.53 17.42 16.32 16.23 16.15 16.08 16.04 16.01 16.01 16.03 16.07Karlovac 18.34 18.21 18.09 17.57 16.47 16.38 16.30 16.23 16.19 16.16 16.16 16.18 16.22Knin 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.30 16.24 16.20 16.17 16.17 16.20 16.23Koprivnica 18.29 18.16 18.03 17.51 16.41 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.08 16.11 16.14KorËula 18.29 18.17 18.05 17.55 16.46 16.37 16.30 16.25 16.20 16.19 16.19 16.21 16.25Kornat 18.35 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Krapina 18.33 18.20 18.07 17.55 16.45 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.14 16.19Kriæevci 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.16Krk 18.38 18.25 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.27Kutina 18.29 18.17 18.04 17.53 16.43 16.34 16.25 16.19 16.14 16.12 16.12 16.14 16.18Lastovo 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.27 16.23 16.21 16.22 16.23 16.28Lipik 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.10 16.11 16.16Loπinj 18.39 18.26 18.14 18.03 16.54 16.44 16.37 16.31 16.26 16.24 16.24 16.26 16.30Makarska 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.36 16.29 16.23 16.19 16.17 16.17 16.19 16.23Maruπevec 18.31 18.17 18.05 17.53 16.43 16.33 16.25 16.18 16.13 16.10 16.10 16.12 16.16MetkoviÊ 18.27 18.15 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.18 16.16 16.16 16.18 16.22

PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2018.

129

LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 5.10. 12.10. 19.10. 26.10. 2.11. 9.11. 16.11. 22.11. 30.11. 7.12. 14.12. 21.12. 28.12.

Mljet 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.25Naπice 18.23 18.10 17.58 17.46 16.37 16.27 16.19 16.13 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11Nova Gradiπka 18.26 18.14 18.01 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.12 16.10 16.09 16.11 16.15Novska 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.12 16.11 16.14 16.17Opatija 18.38 18.26 18.14 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.27Osijek 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.10OtoËac 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26Pag 18.36 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.27Pakrac 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.16Peljeπac 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.24Petrinja 18.31 18.18 18.05 17.54 16.44 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.19PloËe 18.28 18.16 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.19 16.16 16.17 16.19 16.23PoreË 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.31Poæega 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.14Pula 18.42 18.29 18.17 18.06 16.56 16.47 16.40 16.33 16.29 16.26 16.26 16.28 16.32Rab 18.38 18.26 18.13 18.02 16.53 16.44 16.36 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Rijeka 18.38 18.26 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.27Rovinj 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.31Sinj 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.31 16.25 16.21 16.19 16.19 16.21 16.25Sisak 18.31 18.17 18.05 17.54 16.44 16.35 16.26 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.19Slatina 18.26 18.13 18.01 17.49 16.39 16.29 16.21 16.15 16.10 16.08 16.07 16.10 16.13Slavonski Brod 18.23 18.11 17.58 17.47 16.37 16.28 16.20 16.13 16.09 16.07 16.07 16.08 16.13Slunj 18.34 18.22 18.09 17.58 16.48 16.38 16.31 16.24 16.20 16.17 16.17 16.19 16.23Split 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.39 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26©ibenik 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Varaædin 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.16Vinkovci 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.18 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.10Virovitica 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.14Vis 18.32 18.20 18.09 17.58 16.49 16.40 16.33 16.28 16.23 16.21 16.22 16.23 16.28Vukovar 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.04 16.05 16.10Zadar 18.35 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.24 16.22 16.22 16.23 16.28Zagreb 18.33 18.20 18.08 17.56 16.46 16.37 16.28 16.22 16.17 16.15 16.14 16.17 16.20Æupanja 18.22 18.09 17.57 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11

(Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raËunanju)

PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2018.

130

»ITANJE BIBLIJE REDOM — JEDNO POGLAVLJE DNEVNO

LISTOPAD

01. Otkrivenje 802. Otkrivenje 903. Otkrivenje 1004. Otkrivenje 1105. Otkrivenje 1206. Otkrivenje 13

07. Otkrivenje 1408. Otkrivenje 1509. Otkrivenje 1610. Otkrivenje 1711. Otkrivenje 1812. Otkrivenje 1913. Otkrivenje 20

14. Otkrivenje 2115. Otkrivenje 2216. Postanak 117. Postanak 218. Postanak 319. Postanak 420. Postanak 5

21. Postanak 622. Postanak 723. Postanak 824. Postanak 925. Postanak 1026. Postanak 1127. Postanak 12

28. Postanak 1329. Postanak 1430. Postanak 1531. Postanak 16

STUDENI

01. Postanak 1702. Postanak 1803. Postanak 19




25. Postanak 4126. Postanak 4227. Postanak 4328. Postanak 4428. Postanak 4530. Postanak 46

PROSINAC

01. Postanak 47

02. Postanak 4803. Postanak 4904. Postanak 5005. Izlazak 106. Izlazak 207. Izlazak 308. Izlazak 4

09. Izlazak 510. Izlazak 611. Izlazak 712. Izlazak 813. Izlazak 914. Izlazak 1015. Izlazak 11



30. Izlazak 2631. Izlazak 27

131

NaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

132

Knjige koje smo

æeljno Ëekali!

www.znaci-vremena.com

tel. 01 2361-920

jedinstvo u kristu - adventisti hrvatska · jedinstvo adama i eve bilo je ilustracija jedinstva...

Documents