jedinstvo u kristu - adventisti hrvatska...priru¨nik za u¨itelje (4/2018) ¥ 3 naπe jedinstvo u...

PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018) • 1

Jedinstvo u KristuDenis Fortin

Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje

Listopad, studeni i prosinac 2018.

2 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018)

POUKE IZ BIBLIJE — PriruËnik za uËitelje — 4/2018.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb,Hrvatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan •Prijevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Lji-

ljana –idara • Tiskano u uredu nakladnika

www.znaci-vremena.com • www.adventisti.hr

Sadræaj

01. Stvaranje i pad

02. Uzroci nejedinstva

03. “Da svi jedno budu”

04. KljuË jedinstva

05. Jedinstvo u prvoj Crkvi

06. Slike jedinstva

07. Kada doe do sukoba

08. Jedinstvo u vjeri

09. Najuvjerljiviji dokaz

10. Jedinstvo i naruπeni odnosi

11. Jedinstvo u sluæbi Bogu

12. Crkvena organizacija i jedinstvo

13. KonaËna obnova jedinstva


Naπe jedinstvo u Kristu

Crkva je Boæja obitelj na Zemlji koja zajedno sluæi, prouËava i odr-æava bogosluæja. GledajuÊi na Isusa kao svojeg vou i Otkupitelja, Crkvase poziva da navijesti Radosnu vijest spasenja svim ljudima.

Dvanaesto osnovno vjerovanje Crkve adventista sedmoga dana di-jelom glasi: “Crkva je zajednica vjernika koji priznaju Isusa Krista zaGospodina i Spasitelja. NadovezujuÊi se na Boæji narod iz starozavjetnogdoba, mi smo pozvani iz svijeta; i okupljamo se radi bogosluæja, bratskezajednice, prouËavanja Boæje rijeËi, proslavljanja Gospodnje veËere, slu-æbe cijelom ljudskom rodu i objavljivanja Evanelja cijelomu svijetu.”(©to adventisti vjeruju... [Zagreb: Znaci vremena, 2000.], str. 134)

Meutim, πto podrazumijevamo pod crkvom? Tko pripada crkvi?Odgovor na ova pitanja djelomiËno ovisi o naπoj definiciji crkve.

Za crkvu sigurno moæemo reÊi da je to zajednica vjernika posluπnihGospodinu, koja se okuplja radi bogosluæja i sluæbe. Mogu se okupljatiu kuÊnim crkvama ili na veÊim skupovima (Rimljanima 16,10.11). Podcrkvom takoer podrazumijevamo zgradu u kojoj se krπÊani okupljaju.Meutim, ovo nije najbolja definicija crkve. Crkva se odnosi na ljude, ane na graevinu.

Na crkvu se katkad u Novom zavjetu ukazuje kao na skup vjernikana odreenom geografskom podruËju. Prema tome, kada se Pavao obra-Êa crkvi u Galaciji, on se obraÊa mnogim mjesnim zajednicama u gra-dovima i selima na tom podruËju (GalaÊanima 1,2; vidi 1. Petrova 1,1).Pod crkvom takoer katkad podrazumijevamo skupinu ljudi koja pripa-da odreenoj vjeroispovijedi ili koja se zbog svojih vjerovanja i naslijeanaziva odreenim imenom.

Ipak, sve su ove definicije nepotpune. Crkva je Boæji narod πiromsvijeta. Iako Krist ima vjerne sljedbenike u razliËitim vjerskim zajedni-cama (od kojih Êe se mnogi u posljednjoj krizi pridruæiti Boæjem ostatku— Otkrivenje 18,1-4), ovog tromjeseËja usredotoËit Êemo se na naπuCrkvu, Crkvu adventista sedmoga dana, i vidjeti πto jedinstvo u KristuznaËi za nas.

»etrnaesto osnovno vjerovanje, pod nazivom Jedinstvo u Kristovomtijelu, glasi: “Crkva je jedno tijelo s mnogim Ëlanovima pozvanim izsvakoga naroda, plemena i jezika. U Kristu smo nova stvorenja; rasne,kulturoloπke, obrazovne i nacionalne razlike, razlike izmeu ljudi svihstaleæa, bogatih i siromaπnih, muπkog i æenskog spola, ne smiju nasdijeliti. Svi smo mi jednaki u Kristu koji nas je jednim Duhom povezaou jednu zajednicu sa sobom i jedne s drugima; mi trebamo sluæiti i da


nam se sluæi bez ikakve pristranosti i uvjeta. Otkrivenjem Isusa Kristau Svetome pismu dijelimo istu vjeru i nadu, i dopiremo do svih jednimsvjedoËenjem. Ovo zajedniπtvo ima svoj izvor u jedinstvu TrojedinogBoga koji nas je posvojio kao svoju djecu.” (©to adventisti vjeruju...[Zagreb: Znaci vremena, 2000.], str. 170)

Cilj je ove biblijske pouke da nama adventistiËkim krπÊanima, kojise sada suoËavamo s izazovima vezanim za jedinstvo, i suoËavat Êemose do svrπetka vremena, pruæi biblijske upute o krπÊanskom jedinstvu.Meutim, u Pismu nalazimo mnoge upute i pouke o tome kako trebamoæivjeti u skladu s Boæjim darom jedinstva u Kristu. Ove upute i poukeo tome kako ostvariti jedinstvo koje nam je dano i kako ga izraziti usvojoj crkvi srediπnja su tema ovog tromjeseËja.

Denis Fortin profesor je teologije na AdventistiËkom teoloπkomfakultetu na SveuËiliπtu Andrews u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama.Otkako je otpoËeo svoj rad na Teoloπkom fakultetu 1994. godine, Fortinje bio direktor postdiplomskog programa (1999.—2001.), pomoÊnikdekana (2000.—2004.), predstojnik Katedre za teologiju i krπÊanskufilozofiju (2006.), i dekan (2006.—2013.).


Pouka 1 29. rujna—6. listopada 2018.

Stvaranje i pad

KljuËni tekst: GalaÊanima 3,29.

UËenik ÊeZnati: Uvidjet Êe Boæju æelju da obnovi jedinstvo svojih djela

stvaranja nakon πto je grijeh naruπio sklad u Edenskom vrtu.OsjeÊati: »eznut Êe za danom kada Êe odnosi biti iscijeljeni, a

Boæji plan da sve obnovi zavrπen.»initi: Odgovorit Êe na Boæji poziv da postane predstavnik Njegove

ljubavi i pomirenja.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Grijeh i jedinstvo

A. Koji je dokaz o Boæjoj teænji za jedinstvom vidljiv u izvjeπtajuo stvaranju?

B. Zaπto se za grijeh moæe reÊi da je bitan uzrok nejedinstva?C. Koje je Abrahamovo znaËenje u Boæjem planu da obnovi jedin-

stvo?

II. OsjeÊati: »eænja za skladomA. Kako grijeh utjeËe na vaπe odnose?B. Kako Boæji plan da sve obnovi ispunjava naπu Ëeænju za sklad-

nim odnosima?

III. »initi: Postati predstavnikA. Zaπto je vaæno da shvatimo da je ljubav bila osnova Boæje od-

luke da Ga Abrahamovi potomci predstavljaju na Zemlji?B. Koje su praktiËne posljedice Boæjeg izbora?C. Kako moæete biti vjerni predstavnik Boga i Njegovog plana po-

mirenja?

Saæetak: Pojava grijeha u svijetu naruπila je jedinstvo i skladkakav je Bog æelio da vlada meu ljudima. Meutim, Bog je izraziosvoju ljubav prema ljudskom rodu napravivπi plan obnove izgubljenogjedinstva. Iako Êe konaËna obnova biti ostvarena Kristovim djelova-


njem, Bog je izabrao i ljude da budu predstavnici Njegove ljubavi imilosti.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: 1. Ivanova 4,16.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Boæji je plan za ljudski rod dameu ljudima vlada jedinstvo i sklad. Dok Ëeka na konaËnu obnovujedinstva preko Krista, Boæji narod je pozvan da bude predstavnikNjegove ljubavi i milosti.

Samo za uËitelje: Uvodni razgovor zasnovan je na istinitom do-gaaju. On nas potiËe da razmislimo o utjecaju djela. Dok razgovarateo ovom dogaaju sa svojim razredom, naglasite njegov utjecaj na od-nose i na osjeÊaje.

Uvodni razgovor: ZaruËnica je mjesecima planirala vjenËanje. Pa-æljivo je birala svaki detalj da bi stvorila ozraËje kakvo je æeljela. Nadan vjenËanja bilo je lijepo sunËano vrijeme i sveËanost se odvijalapo planu. Prije nego πto je postala svjesna, izgovorila je svoj zavjet idoæivjela prvi braËni poljubac. Meutim, tada je sve krenulo naopako.Jedan gost udario je drugog gosta nakon πto su se posvaali okositnice. Nekoliko ljudi pokuπalo je smiriti napetost, ali su se drugiprikljuËili tuËnjavi. SveËano raspoloæenje bilo je zamijenjeno sve ve-Êim gnjevom i nasiljem. Kada je stigla policija, na vjenËanju je vla-dao veliki meteæ. ©esnaest ljudi bilo je uhiÊeno, ukljuËujuÊi i mlado-æenju, koji je tu noÊ proveo u zatvoru. Savrπen plan bio je uniπtenzbog jednog nepromiπljenog postupka.

Pitanja za razgovor: Kako je jedan postupak utjecao na odnosemeu gostima na vjenËanju? Kako je sve moglo biti drugaËije da supojedini gosti pokuπali smiriti situaciju? Sjetite se neËega πto stepomno planirali, da bi na kraju vaπi planovi bili uniπteni zbog nepri-kladnog ponaπanja druge osobe. Kako ste se osjeÊali? Kako je sve toutjecalo na odnose s tom osobom? ©to mislite, kako se Bog osjeÊaokada je Njegov savrπeni plan za ljudski rod bio uniπten zbog Adamai Eve?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Boæja narav i karakter osnova su za razumije-

vanje jedinstva. Dok budete razmatrali sljedeÊe odjeljke, potraæite rje-


πenja koja otkrivaju kako su Boæja narav i karakter utjecali na: 1)Njegov prvobitni plan, 2) Njegovo ophoenje prema krivom paru, 3)Njegov plan da obnovi ono πto je izgubljeno kao posljedica grijeha.

Biblijski komentar1. Temelji ljubavi i jedinstva

(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: 1. Ivanova 4,7.8.16.)Knjiga Postanka poËinje izvjeπtajem o tome kako Bog stvara i

unosi red u kaos. Ovaj Bog, iako postoji u tri Osobe, jedan je Bog ipokazuje savrπeno jedinstvo svoje naravi. Bog je takoer utjelovlje-nje ljubavi. Prema tome, moæemo oËekivati da Êe tamo gdje se pri-znaje i primjenjuje Boæje naËelo vladati ljubav i jedinstvo.

Otiske Boæje ljubavi i jedinstva moæemo pronaÊi u cijelom izvje-πtaju o stvaranju, od uklanjanja kaosa do izjave da je sve πto je stvore-no bilo “veoma dobro”. Boæje otiske ljubavi i jedinstva zapaæamo i ustvaranju ljudskog roda na Boæju sliku i u odvajanju subote. ©estdana Bog je stvarao i ispunjavao razliËite dijelove neba i Zemlje pri-premajuÊi dom za Ëovjeka. Zatim je s ljubavlju stvorio Adama i Evui udahnuo im æivot. Stvorio je ljude da bi stupio u zajednicu s njima.Bog je æelio dijeliti ljubav koja je veÊ postojala izmeu Oca, Sina iDuha Svetoga.

“On nas je stvorio ne samo da Ga volimo, veÊ da i On nas moæevoljeti. Njegova Ga je ljubav navela da prigodom Stvaranja podijelijedan od najveÊih darova koji je mogao dati — æivot.” (©to adventistivjeruju, str. 72) Stvaranje Ëovjeka na svoju sliku nije bilo samo Ëinljubavi Stvoritelja koji je æelio uspostaviti zajednicu sa svojim djelimastvaranja, veÊ i poziv upuÊen ljudima da odraæavaju Njegov karakter ida Mu odaju slavu.

Prema tome, sklad je vladao od trenutka kada je Bog svojom rije-Ëju pokrenuo djela stvaranja i sve dok se u svijetu nije pojavio grijeh.

Razmislite: Kako su povezani ljubav i jedinstvo? Koji su drugiaspekti Boæjeg karaktera vaæni za postizanje sklada i jedinstva?

2. Naruπavanje sklada(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Postanak 3,16-19.)Jedan svjestan Ëin neposluπnosti od strane praroditelja ljudskog

roda imao je kobne posljedice. Grijeh je ispunio svijet i naruπio skladkoji je Bog stvorio. Odnos Adama i Eve s Bogom i jednog s drugimnikada viπe nije bio isti. Prije grijeha razgovarali su s Bogom licem klicu, ali sada su se sakrili, muËeni krivnjom i strahom (Postanak 3,8).


Krivnja je uniπtila njihov skladan odnos jer su sebiËno pokuπali do-kazati svoju nevinost. Uslijedili su zavist, gnjev i prijezir.

Bog je u Postanku 3,16 upozorio da je sada jednakost Adama iEve ugroæena. Prije grijeha oboje su zajedno vladali, jer je obomapovjeren isti zadatak (Postanak 1,26-28). Nakon sagreπenja, Bog jeupozorio da Êe se taj sklad promijeniti jer Êe jedno pokuπati vladatidrugim.

Razmislite: Napravite listu posljedica grijeha i razmotrite kakosvaka posljedica utjeËe na ljudske odnose. Mi obiËno razmiπljamo outjecaju grijeha na naπ odnos s Bogom i s drugim ljudima, ali rijetkorazmiπljamo o njegovom utjecaju na naπ odnos prema ostalim djelimastvaranja. Kako grijeh utjeËe na Ëovjekov odnos prema drugim djeli-ma stvaranja?

3. Obnavljanje izgubljenog(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Ponovljeni zakon 7,6-11.)Plan spasenja pokazuje Boæju æelju da obnovi jedinstvo koje je

izgubljeno zbog grijeha. U okviru svojega plana, Bog je odluËio daAbraham postane otac naroda koji Êe predstavljati Njegov karakterokolnim narodima na Zemlji (Postanak 12,3). Ovaj obeÊani blagoslovukazivao je na Isusa, “sina Abrahamova” (Matej 1,1), Ëija Êe smrt iuskrsnuÊe omoguÊiti pomirenje izmeu Boga i ljudskog roda.

Abraham je pokazao vjeru i povjerenje u Boæja obeÊanja. Njegovadjela pokazuju πto Bog zahtijeva od nas. Ipak, to nije razlog πto suAbrahamovi potomci pozvani da predstavljaju Boga. Bog je izabraoAbrahama prije nego πto je pokazao vjeru i prije nego πto se posluπ-no pripremio da ærtvuje Izaka. Abraham i njegovi potomci bili su iza-brani zato πto je Bog ljubavi vjeran svojim obeÊanjima. Ova istina jeposebno vaæna jer pokazuje da je temelj odnosa izmeu Boga i Nje-govog naroda Boæji karakter, a ne ono πto narod jest ili πto Ëini.

Razmislite: Bog je dao Ëetiri posebna obeÊanja Abrahamu: obeÊa-nje o zemlji, o mnoπtvu potomaka, o velikom imenu i da Êe biti blago-slov svim narodima. Kako se svako obeÊanje odnosi na Boæji plan daobnovi jedinstvo meu djelima stvaranja? Zaπto je vaæno da shvatimoda se odnos izmeu ljudi i Boga temelji na Boæjem karakteru?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Pitanja za primjenu potiËu Ëlanove razreda da

razmotre kako u praksi izgleda predstavljati Boga i kako vjerno pred-stavljanje moæe utjecati na misiju Crkve.


Za primjenu:1. ©to znaËi biti stvoren na Boæju sliku? Kako bi to trebalo utje-

cati na vaπa djela?2. Bog je pozvao Crkvu da predstavlja Njegov karakter. Koliko

dobro Crkva predstavlja Boæju ljubav i jedinstvo danas u svijetu? Kakoto moæe uËiniti bolje?

3. Na koje naËine vi osobno moæete bolje svjedoËiti o Boæjojljubavi i Njegovoj æelji da vlada sklad?

4. ©to izvjeπtaj o Babilonskoj kuli otkriva o oblicima jedinstvakoji su prihvatljivi Bogu?

5. Razgovarajte o sljedeÊoj izjavi Ellen G. White zabiljeæenoj usijeËnju 1906. godine: “Najuvjerljiviji dokaz Kristovog poslanja kojimoæemo pruæiti svijetu nalazi se u savrπenom jedinstvu. ... U skladus naπim jedinstvom s Kristom bit Êe i naπa snaga da spaπavamo du-πe.” (Naπe visoko zvanje, str. 172)

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Kao πto je Bog pozvao Abrahama i njegove

potomke da predstavljaju Njegovo ime i karakter, tako je pozvao iCrkvu da bude Njegov predstavnik na Zemlji. SljedeÊe aktivnosti potiËuuËenike da prihvate Boæji poziv da budu Njegovi predstavnici ljubavii sklada u Crkvi i meu bliænjima.

ZajedniËke aktivnosti:1. Provedite vrijeme u molitvi traæeÊi od Boga da pomogne Ëla-

novima razreda da pronau najbolje naËine na koje mogu predstavitiBoga meu bliænjima.

2. Izaberite jednu ulicu u svojem susjedstvu i isplanirajte evane-osku sluæbu u okviru koje Êe Ëlanovi vaπeg subotnjoπkolskog razre-da pokazati Boæju ljubav pomaæuÊi sugraanima.

Osobne aktivnosti:1. Istraæite razliËita shvaÊanja Boæjeg obliËja o kojem teolozi ras-

pravljaju. Zatim prikaæite kako Êete ove spoznaje primijeniti u svojemæivotu.

2. Razmislite o svojim odnosima. Izdvojite jedan koji biste æeljelipoboljπati. Molite se za taj odnos. Zatim napiπite πto sve moæete uËi-niti u tom odnosu da biste bili bolji svjedok Boæje ljubavi. Izdvojitejedan prijedlog kao prvi korak u izgradnji tog odnosa tijekom sljede-Êeg tjedna.


Pouka 2 6.—13. listopada 2018.

Uzroci nejedinstva

KljuËni tekst: Izreke 9,10.

UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe da Boæja rijeË pruæa mudrost koja, kada se sli-

jedi, πiri sklad meu Boæjim narodom.OsjeÊati: Osjetit Êe potrebu da osobno shvati Boæju volju izne-

senu u Njegovoj RijeËi.»initi: OdluËit Êe slijediti Boæju rijeË u vezi s onim πto je isprav-

no.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Posluπnost pridonosi jedinstvu

A. Kako Izreke definiraju mudrost u 4. i 9. poglavlju?B. Navedeni blagoslovi u Ponovljenom zakonu 28,1-14 ne obuhva-

Êaju jedinstvo. Koji aspekti ovog teksta pokazuju da posluπnost BoæjojrijeËi potiËe jedinstvo?

C. Kako dolazi do sklada ako slijedimo Boæju rijeË? Kako namPavlov savjet upuÊen KorinÊanima pomaæe da odgovorimo na ovo pi-tanje?

II. OsjeÊati: Potreba za razumijevanjem Boæje voljeA. Zaπto se savjet Roboamovih prijatelja njemu Ëinio ispravnim?B. Jeste li kada bili toliko privræeni odreenoj ideji da ste smatrali

da je to Boæja volja za vas? ©to je bilo posljedica te vaπe odluke?C. Koji odnosi u Crkvi pokazuju da je razumijevanje Boæje volje

nuæno?

III. »initi: Slijediti Boæju voljuA. Kako moæemo razlikovati svoje sklonosti od Boæje volje?B. Koje korake moæete poduzeti ako niste sigurni πto je Boæja

volja?

Saæetak: Primjeri iz Svetog pisma otkrivaju da vjernost i pokora-vanje Boæjoj volji πiri jedinstvo i sklad meu Boæjim narodom. Meu-


tim, neposluπnost i teænja da slijedimo vlastite sklonosti stvaraju uvje-te za pojavu nejedinstva.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Izreke 9,10.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: »ovjekova sklonost da radi onoπto mu se Ëini ispravnim na osnovi vlastite prosudbe Ëesto dovodi doproblema koji stvaraju nesklad i nejedinstvo. KrπÊani mogu izbjeÊiovu zamku traæeÊi mudrost u Boæjoj rijeËi, posebno se usredotoËujuÊina Krista, srediπte Evanelja.

Samo za uËitelje: Vlastita prosudba lako moæe osujetiti Ëinjenjeonoga πto je ispravno. Kada zapoËnete razgovor u razredu, pomoziteuËenicima da shvate da je lako stvoriti probleme ako slijedimo osobnesklonosti umjesto mudri savjet.

Uvodni razgovor: U svibnju 2015. godine snaæne oborine izazvalesu poplave sjeverno od Brisbanea u Australiji. Iako su sluæbe za hitnesluËajeve upozoravale vozaËe da ne voze kroz poplavljena podruËja,mnogi ljudi zanemarili su ova upozorenja. Pojedini vozaËi donijeli suodluku da voze kroz duboku vodu jer voda nikada nije bila previπeduboka na cestama kojima su redovno putovali. Drugi su tvrdili daÊe proÊi poplavljenim podruËjem jer ga poznaju vrlo dobro. Meutim,loπe su procijenili situaciju.

Neposredna posljedica njihove pogreπne procjene bila je da jepetero ljudi izgubilo æivot kada je bujica odnijela njihove automobile.Mnogim drugim ljudima bila je potrebna pomoÊ da se spase iz snaænihbujica.

Pitanja za razgovor: U izvjeπtaju koji smo Ëitali pronalazimodva razloga za zanemarivanje pravog savjeta. Koji joπ razlozi mogunavesti osobu da zanemari pouzdan savjet u ovakvoj situaciji? Kakobiste kategorizirali razloge koje ljudi obiËno navode da zanemare onoπto je ispravno?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: U Bibliji nalazimo brojne primjere ljudi koji

su donosili pogreπne odluke, ali nalazimo i osnovu za donoπenje boljihodluka. Pomozite uËenicima da prepoznaju koliko je vaæno da traæe


Boæju mudrost pri donoπenju odluka Ëak i onda kada doæive posljedicepogreπnih odluka.

Biblijski komentar1. »ovjekov sud o tome πto je ispravno i pogreπno

(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Suci 17,6; 1. o kraljevi-ma 12,1-16.)

Joπuina knjiga obiluje rijeËima hvale i nadom buduÊi da su seAbrahamovi potomci, koji su lutali pustinjom Ëetrdeset godina, ko-naËno naselili u ObeÊanoj Zemlji. Zadivljeni Boæjim silnim djelima,Izraelci su se zavjetovali da Êe zauvijek sluæiti Bogu. Tom prigodomobnovili su svoj zavjet. Meutim, na prvim stranicama Sudaca raspo-loæenje se naglo mijenja. U toj knjizi Izrael je prikazan kao narodkoji jednostavno pokuπava preæivjeti stalne napade, Ëak i graanskirat. Snaæno duhovno iskustvo steËeno nakon dolaska u ObeÊanu Ze-mlju nestalo je i biva zamijenjeno duhovnom maloduπnoπÊu i otvo-renim otpadniπtvom. Izrael je sluæio Bogu pod Joπuinim vodstvom idok su svjedoci Boæjih silnih djela bili æivi, ali novi naraπtaj nije po-znavao Boga niti je shvaÊao πto je On uËinio za Izrael (Joπua 24,31;Suci 2,7-10). U tom neznanju odbacili su Boæje zakone, zamijenivπiih svojim odlukama i radeÊi ono πto je po njihovom miπljenju biloispravno. Posljedica je bila uruπavanje discipline i jedinstva Boæjegnaroda, kao i pojava bezakonja i pobune. Æalostan izvjeπtaj u Sucimaopisuje ciklus otpadniπtva koji se ponavlja; tlaËenje od strane okol-nih naroda, upuÊivanje molbi Bogu da djeluje, Boæje oslobaanje, aonda ponovno otpadniπtvo. »inilo se da je Boæja uloga nakon πto biizbavio Izrael bila brzo zaboravljana. Izrael je stalno gubio iz vida πtoje Bog uËinio za njih.

Otprilike stotinu godina kasnije, kralj Roboam, Salomonov sin,doπao je na Ëelo naroda. Iako su David i Salomon slijedili Boga, narodje i dalje radio po svome. Roboam se odmah suoËio s odlukom hoÊeli nastaviti oËevu politiku ili Êe provoditi svoju. Tijekom tri dana, ko-liko je odvojio za donoπenje ove odluke, Roboam se savjetovao s oËe-vim savjetnicima i svojim vrπnjacima; ali nije zatraæio savjet od Boga.Njegova konaËna odluka da oteæa æivot narodu bila je odluËujuÊi ra-zlog podjele meu Boæjim narodom.

Razmislite: ©to je navelo Izrael da uËini ono πto je prema njego-voj prosudbi bilo ispravno? Kako su mogli izbjeÊi ovu pogreπku? Dokrazmiπljate o tekstu u Sucima 21,25, πto je prema vaπem miπljenjupisac Sudaca smatrao rjeπenjem izraelskog problema? Na Ëemu za-


snivate svoj odgovor? Kako Roboamova vladavina pokazuje da kraljnije bio rjeπenje izraelskog problema?

2. Pravi Izvor mudrosti(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Izreke 9,10; Jakov 1,5.)U suprotnosti sa sebiËnim ponaπanjem opisanim u Sucima i 1. o

kraljevima, Pismo pokazuje da prava mudrost dolazi iz drugog izvora.I Izreke i Poslanica apostola Jakova jasno poistovjeÊuju mudrost sBogom. U Izrekama se ukazuje na odnosni aspekt mudrosti, naglaπa-vajuÊi da je “strah Gospodnji poËetak spoznaje” (Izreke 1,7). SliËnotome, u 9. poglavlju Izreka pisac tvrdi da je “Gospodnji strah poËetakmudrosti a razboritost je spoznaja Presvetog” (Izreke 9,10). Mudrostse prema ovom razumijevanju stjeËe i nalazi u susretu s moÊnimBogom. Sâm odnos se prepoznaje kao neodvojivi dio mudrosti. Me-utim, Jakov istiËe da je Bog Davatelj mudrosti (Jakov 1,5). On na-glaπava Boæju velikoduπnost i milost koji spremno daje mudrost onimakoji je traæe. Ovdje je Bog prikazan kao Onaj koji daje mudrost zadonoπenje odluka.

Razmislite: Postoji li prema vaπem miπljenju sukob u razumije-vanju mudrosti u Izrekama i u Poslanici apostola Jakova? Zaπto da izaπto ne? Kako su obje ideje povezane? Zaπto su obje vaæne?

3. Ispravno usmjerena pozornost(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: 1. KorinÊanima 1,10-

17; 2. Timoteju 2,14-19.)Korint je bio vaæno trgovaËko srediπte, smjeπten na grËkoj pre-

vlaci. Zbog blizine Atene, u njemu je cvjetala grËko-rimska kultura,dok je geografski poloæaj kao morske luke poticao sve vrste poroka.NeobiËno je πto je tu osnovana crkva, ali Pavao u svojim poslanica-ma, a poslije i Klement, ukazuju da je u njoj bilo mnogo problema.Jedan od tih problema bio je unutarnja podjela (1. KorinÊanima 1,10-17).

Iako u 1. KorinÊanima nalazimo brojne razloge za podjelu, u pr-vom poglavlju opisane su podjele nastale zbog toga πto su se vjernicioslanjali na osobe i uËenja razliËitih voa. KorinÊani nisu napustilisvoju vjeru, ali su ponosno iskazivali svoju vjernost pojedinim krπÊan-skim voama. Pavao im je savjetovao da predmet njihove pozornostitreba biti netko drugi. Pozornost nisu trebali posveÊivati ljudskim vo-ama, veÊ Isusu Kristu, srediπtu svoje vjere. KrπÊani nisu pozvani daslijede voe, veÊ Isusa koji, kako istiËe Pavao, nije ni ohol ni razdije-


ljen. Jedinstvo moæe vladati samo kada su krπÊani usmjereni na Onogakoji ih je sjedinio i poruπio prepreke koje su ih razdvajale. Njegovasmrt na kriæu je Boæja sila (1. KorinÊanima 1,18) i Boæja mudrost (1.KorinÊanima 1,24), iako je izbor ovog sramnog simbola moæda izgle-dao bezumno grËko-rimskim sluπateljima.

Razmislite: Kakvu vrstu jedinstva Pavao oËekuje od KorinÊana?OËekuje li on da se u svemu sloæe? (Usporedite 1. KorinÊanima 1,10;8,7-13). Kako usredotoËenost na Krista donosi jedinstvo kakvo opi-suje Pavao?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Lako je sloæiti se s Ëinjenicom da je Boæja

mudrost najbolja, a da ta spoznaja ne promijeni naπ pristup æivotu.Pomozite razredu da razmisli zaπto se opiremo promjenama, a zatimpomozite uËenicima da uoËe ulogu zajednice s Bogom u odreivanjuNjegove volje.

Za primjenu:1. Zaπto je ljudima privlaËno da Ëine πto æele? Kako traæenje Bo-

æje volje moæe postati privlaËnije?2. Zaπto Ëesto nakon krize gubimo iz vida πto je Bog uËinio za

nas? ©to moæemo uËiniti da to u buduÊnosti ne zaboravimo?3. Da li posluπnost Boæjoj volji uvijek vodi jedinstvu? Zaπto ne?4. ©to moæemo nauËiti o mudrosti na osnovi toga πto smo u zajed-

nici s Bogom? Kako nam to pomaæe kada traæimo mudrost u vezi sposebnim pitanjima?

5. Kako moæemo odræavati svoju usredotoËenost na Krista kadasmo toliko zauzeti u ovom svijetu?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Pavao povezuje Krista s mudroπÊu i poziva

KorinÊane da gledaju na ono πto svijet smatra ludoπÊu — Isusovusmrt na kriæu. Pomozite uËenicima da praktiËno primijene Pavlovorjeπenje za nejedinstvo u crkvi.

Aktivnosti:1. Posvetite vrijeme prouËavanju prvih Ëetiriju poglavlja 1. Korin-

Êanima. Zatim napravite prezentaciju u kojoj Êete istaknuti Pavlovorjeπenje problema nejedinstva.


2. Izvedite kratko uprizorenje koji Êe gledateljima pomoÊi da raz-misle o tome πto znaËi gledati na Isusa i Njegovu smrt umjesto namudrost ovoga svijeta.



“Da svi jedno budu”

KljuËni tekst: Ivan 17,20.21.

UËenik ÊeZnati: Razumjet Êe Isusovu teænju da Njegovi sljedbenici budu

ujedinjeni.OsjeÊati: Uvidjet Êe vaænost jedinstva za Crkvu i za misiju.»initi: Svijetu Êe prikazati Boæji karakter ljubavi i jedinstva.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Nalog za jedinstvo

A. Kako su Boæja narav i Njegov karakter povezani s krπÊanskimjedinstvom?

B. Molitva za jedinstvo upuÊena je uz nekoliko drugih molbi zaIsusove sljedbenike. Kako su molbe meusobno povezane i s Ëim Êese prvi krπÊani suoËiti nakon Isusove smrti?

C. Zaπto je Isus bio toliko zabrinut za jedinstvo svojih sljedbe-nika?

II. OsjeÊati: Za misiju je potrebno jedinstvoA. Na koje naËine nejedinstvo meu Isusovim sljedbenicima utjeËe

na misiju Crkve?B. ©to nejedinstvo u Crkvi nagovjeπtava o Boæjoj naravi i karak-

teru?

III. »initi: Pokazivati ljubav i poπtovanjeA. Kakvu sliku o Bogu vaπi odnosi prikazuju svijetu?B. Koje prepreke onemoguÊavaju da se prikaæe pravi Boæji karak-

ter?C. Koje korake trebate poduzeti da biste ispravnije odraæavali Bo-

æji karakter?

Saæetak: Isusova molitva u Ivanu 17 pokazuje Njegovu veliku æe-lju da Njegovi sljedbenici ispravno prikazuju Boæju narav i karakter


svijetu. Jedinstvo namjere izmeu Oca i Sina pokazuje da je i meukrπÊanima potrebno jedinstvo.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Ivan 17,20.21.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Isusovi sljedbenici pozvani suda jedinstvom meu sobom predstavljaju Boæju ljubav i karakter svi-jetu.

Samo za uËitelje: Naglasite da ljudi oko nas, kada se predstavlja-mo kao krπÊani, poËinju prosuivati krπÊanstvo i Boæji karakter naosnovi onoga πto vide u naπim meuljudskim odnosima, bili mi svjesnisvojega utjecaja ili ne.

Uvodni razgovor: Kada sam se preselio u Sjedinjene AmeriËkeDræave na postdiplomski studij, nesvjesno sam postao predstavniksvoje zemlje. Kada sam govorio pred ljudima, oni su mislili da svojimnaglaskom predstavljam govor svih Novozelanana. Smatrali su da mojstil oblaËenja odraæava trenutaËnu modu na Novom Zelandu. Sve mojerijeËi, djela, Ëak i izbor hrane bili su pomno prouËavani i smatralose da toËno odraæavaju moje podrijetlo. U mnogo sluËajeva zapaæanjaljudi bila su toËna; ali u odreenim stvarima pretpostavke su ih doveleu zabludu.

Svaki krπÊanin je pozvan da bude Boæji predstavnik. Prema naËinuna koji razmiπljamo i postupamo, svijet shvaÊa Boæji karakter. Kadase ponaπamo sebiËno izazivajuÊi nesklad, svijet zapaæa podijeljenog inemoÊnog Boga: ali kada pokazujemo ljubav i jedinstvo meu sobom,pokazujemo pravi Boæji karakter.

Pitanja za razgovor: Kada ste nesvjesno bili predstavnik neËega?Kakav su dojam vaπi postupci ostavili u vezi s osobom, zemljom ilisportom koji ste predstavljali? Je li veÊa vjerojatnost da Êete ostavitibolji dojam kada neπto svjesno predstavljate? Obrazloæite svoj odgo-vor.

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Ovaj odjeljak iznosi saæeti pregled odnosnih

aspekata Isusove molitve u Ivanu 17.


Biblijski komentarDugaËku molitva u Ivanu 17 neki struËnjaci prepoznaju kao zna-

kovito oproπtajno obraÊanje. Sam sadræaj molitve ukazuje da je moli-tva izgovorena u namjeri da ohrabri uËenike koji Êe se uskoro suoËitis izazovima bez Isusove tjelesne prisutnosti.

1. KljuËni odnos(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Ivan 17,2.3.20-23.)U samom srediπtu molitve u Ivanu 17 nalazi se odnos izmeu

Oca i Sina. To je odnos savrπene ljubavi i jedinstva koji je postojao“prije postanka svijeta” (Ivan 17,24). Otac je prikazan kao “jedini praviBog” (Ivan 17,3), “Otac Sveti” (Ivan 17,11), i “Otac pravedni” (Ivan17,25). Ova imena opisuju i Njegov karakter i Njegova pravedna djela.Isus je u molitvi prikazan kao Krist (Ivan 17,3), Sin (Ivan 17,1) i Po-slani (Ivan 17,3), koji Ëini ono πto Otac traæi.

Odnos izmeu Oca i Sina pokazuje πto Isus zahtijeva od svojihsljedbenika. Odnos izmeu Oca i Sina takoer ima vaænu ulogu urijeËima koje Isus izgovara o vjeËnom æivotu. VjeËni æivot ovisi o spo-znaji i Oca i Sina. Meutim, zapazite da nije u pitanju samo znanjeo Njihovom postojanju. Izjava da Ëovjek mora znati da je Otac “jedinopravi Bog” i da je poslao Sina pokazuje da je za vjeËni æivot potrebnoosobno i iskustveno znanje. SimboliËno znaËenje imena upotrijeblje-nih za Oca pojaËava ovu misao, nagovjeπtavajuÊi da su oni koji pri-maju vjeËni æivot iskusili pravedna i otkupiteljska Boæja djela.

U ovom tekstu nisu prikazani samo boæanska narav i jedinstvoOca i Sina, veÊ i Njihovo velikoduπno davanje. Otac daje Sinu, a Sinzauzvrat prosljeuje mnogo od onoga πto mu je Otac dao.

Razmislite: Kako se upotreba titula Otac i Sin odnosi na glavneporuke u Ivanu 17? U kojem su smislu Otac i Sin jedno? ©to veliko-duπni Boæji karakter znaËi za Njegovu crkvu?

2. Isusova slava i poslanje(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Ivan 17,1-5.)Isusovo je poslanje bilo da svijetu otkrije Boæje ime i Njegovu

rijeË (Ivan 17,6-8), da Mu ukaæe Ëast i proslavi Ga. U hebrejskom jezi-ku ime je oznaËavalo istaknuto obiljeæje i karakter. Prema tome, kadaje Isus izjavio da je otkrio OËevo ime, to trebamo razumjeti na naËinda je otkrio Boæju narav i karakter. Isus je svojim djelima prikazaoBoæji karakter pun ljubavi. Isus zapoËinje molitvu traæeÊi od Boga daGa proslavi. Ta molba nije bila izraz sebiËnosti. Bila je utemeljena


na jedinstvu Oca i Sina, i doprinijela je Isusovoj namjeri da otkrijeOËev karakter. ZahvaljujuÊi jedinstvu koje je vladalo izmeu Oca iSina, to je znaËilo da Êe, ako Isus bude proslavljen, samim tim bitiproslavljen i Otac. Isus se, dakle, molio da izvrπi svoje poslanje, daOËeva ljubav bude zapaæena i da primi Ëast i slavu koja Mu pripada.

Razmislite: Razmotrite upotrebu rijeËi “slava” i “proslavljanje”u drugim tekstovima u Evanelju po Ivanu; zatim objasnite πto Ivanpodrazumijeva pod rijeËju “proslavljanje”. Odnosi li se to na ono πtose dogodilo prigodom Kristovog uzaπaπÊa ili na neπto drugo? U kojemse smislu Kristovi sljedbenici proslavljaju?

3. Isus se moli za sve svoje sljedbenike(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Ivan 17,6-26.)U nastavku Isusove molitve otkriveno je da je poslanje vjernika

objavljivanje i proslavljanje Boæjeg karaktera. Isusova molitva za uËe-nike potvruje da je pred njima, dok pokuπavaju ispuniti ovo posla-nje, teπko putovanje.

Isus se moli za zaπtitu svojih sljedbenika prizivajuÊi Boæje ime ikarakter. On moli Oca da Ëuva i πtiti vjernike, zato πto je On milostiviBog pun ljubavi, vjeran svojim obeÊanjima. Boæja zaπtita je nuæna,jer uËenici ostaju u svijetu koji je neprijateljski raspoloæen premavrijednostima i naËelima za koja se zalaæu. Oni su, prema tome, metaSotone koji nastoji sprijeËiti njihovo svjedoËenje svijetu.

Isus objaπnjava da Boga na najbolji naËin moæemo predstaviti svi-jetu tako πto Êemo pokazivati Njegov karakter u svojem svakidaπnjemæivotu. Svjestan Ëinjenice da su Njegovi uËenici raspravljali oko togatko Êe biti najveÊi u kraljevstvu, Isus se posebno molio za jedinstvovjernika.

Zavist, ponositost i pohlepa prijetili su da ih razdvoje i samimtim uniπte sliku o Bogu koju su trebali pokazati svijetu. Jedinstvo, sdruge strane, neÊe pokazati samo Boæju narav i karakter, veÊ i NjegovupreobraæavajuÊu silu. ZnaËajno je πto se Krist nije molio samo zajedinstvo izmeu vjernika. Takoer se molio i za jedinstvo s Njim iNjegovim Ocem. Isus je prepoznao da meusobno jedinstvo ovisi ojedinstvu s Bogom. Kada smo ujedinjeni s Njim, kada gradimo je-dinstvo cilja s Njim, to zauzvrat preobraæava naπe odnose.

Promjenu takoer ima na umu kada traæi da uËenici budu posve-Êeni istinom. Kada stupaju u dodir s istinom kakva je u Isusu, Isusovisljedbenici doæivjet Êe promjenu æivota. Ova promjena je vaæna budu-Êi da Kristovi sljedbenici trebaju svjedoËiti o istini.


Razmislite: Zaπto se prema vaπem miπljenju Isus moli da Njegovisljedbenici budu jedno s Njim i da vide Njegovu slavu? Za Ëiju sezaπtitu Isus moli Bogu i zaπto? Kakve se promjene dogaaju kadasmo u zajednici s Isusom? Kako krπÊani mogu ostati u toj zajednici?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: SljedeÊa pitanja mogu pomoÊi Ëlanovima raz-

reda da ocijene svoju ulogu i motivaciju u predstavljanju Boæjeg ka-raktera.

Za razmiπljanje i primjenu:1. Zaπto je vaæno da osobno poznajemo Boga, a ne samo da po-

sjedujemo znanje o Njemu?2. Koji vas aspekti Boæjeg imena i karaktera pokreÊu da svjedoËite

svijetu?3. Koja je Isusova molba za uËenike najznaËajnija u Crkvi dvade-

set prvog stoljeÊa?4. Kako biste ocijenili svoje svjedoËenje o Boæjem karakteru i

naravi? Kako moæemo poboljπati svoje svjedoËenje?5. Kakvu vrstu jedinstva Isus æeli da ostvare Njegovi uËenici?

Razmotrite kakvo jedinstvo On ima s Ocem. Kako to jedinstvo izgle-da u praksi?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: SljedeÊe aktivnosti omoguÊavaju osobno i za-

jedniËko razmiπljanje o povezanosti izmeu naπih djela i svjedoËenja.

Aktivnosti:1. Usporedite Gospodnju molitvu iz Mateja 6 s molitvom iz Ivana

17, a zatim odgovorite na sljedeÊa pitanja. Koje sliËnosti i razlikezapaæate? UpuÊuje li se i u Mateju 6 na jedinstvo? Gdje? Koji seaspekti Boæjeg karaktera spominju u ovim molitvama?

2. Ispitajte koliko je iskren vaπ odgovor kad su u pitanju vaπiodnosi i misija na koju ste pozvani.

3. Pronaite najnovije Ëlanke o adventistiËkim krπÊanima. Razvr-stajte ih u dvije skupine: 1) Ëlanke koji odræavaju pozitivnu slikuBoæjeg karaktera i 2) Ëlanke koji odraæavaju loπu sliku Boæjeg kara-ktera. Izaberite jedan ili dva Ëlanka i pomno razmislite o njima. Kojisu postupci mogli dovesti do drugaËijeg ishoda? Je li uzrok takvihposljedica bilo nejedinstvo? Obrazloæite.



KljuË jedinstva

KljuËni tekst: Efeæanima 2,9.10.

UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe da su Kristovi æivot i smrt kljuËni za ispunjenje

Boæjeg konaËnog cilja da unese sklad i jedinstvo meu sva djela stva-ranja.

OsjeÊati: Njegovat Êe stavove koji pomaæu da se odræi jedinstvou Kristu.

»initi: Ostat Êe u zajednici s Kristom kako bi mogao doæivjetipuninu Njegovih blagoslova.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Ispunjavanje Boæje namjere

A. Koja je Boæja namjera za Njegova stvorenja?B. ©to je Krist svojom smrÊu uËinio za nas?C. Razgovore o tome πto je Krist uËinio za nas mi Ëesto ograniËa-

vamo na teoloπku temu spasenja. Na koje posebne naËine Isusov æivoti smrt utjeËu na odnose i jedinstvo?

II. OsjeÊati: Poniznost i pokornostA. Koje stavove Pavao smatra nuænima za odræavanje jedinstva

za koje je Krist dao toliko mnogo?B. Kako moæemo njegovati ove osnovne stavove kako bi postali

prirodna reakcija u naπem æivotu?C. ©to u praktiËnom smislu znaËi pokoravati se jedni drugima?

III. »initi: Ostati u zajednici s KristomA. Koje prednosti stjeËemo ako smo povezani s Kristom?B. Kako moæemo odræati svakidaπnju zajednicu s Njime?

Saæetak: Bog nam je u Kristu dao sve duhovne blagoslove. Ovanevjerojatna istina obuhvaÊa posvojenje, oprost i otkupljenje, ali iozdravljenje naπih odnosa. Dok odræavamo zajednicu s Kristom, dolazido promjene naπih stavova i postupaka, πto potiËe jedinstvo.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Efeæanima 2,19-22.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Da bismo doæivjeli jedinstvokoje Bog oËekuje od svoje Crkve, moramo stalno biti povezani s Kri-stom, Izvorom jedinstva.

Samo za uËitelje: Novi zavjet jasno stavlja Isusa u srediπte krπ-Êanskog æivota. Njegova smrt i uskrsnuÊe pruæaju spasenje, nadu ispoznaju kako je jedinstvo moguÊe meu krπÊanima. Dok razgovarateo pouci, naglasite kako su Kristov æivot i smrt kljuË za postizanjekrπÊanskog jedinstva.

Uvodni razgovor: Dajte razredu πifriranu poruku vezanu za temuiz pouke, ali im nemojte dati kljuË po kojem se rjeπava. Izaberitesloæenu πifru koju Ëlanovi razreda neÊe moÊi sami otkriti. Neka ra-zred odreeno vrijeme razmiπlja i pokuπava odgonetnuti poruku. Na-kon otprilike pet minuta nagovijestite im rjeπenje, ne otkrivajuÊi svedetalje. Dajte razredu nekoliko minuta da pokuπa shvatiti πto ste imrekli. Ako im je i dalje potrebna pomoÊ, pokaæite im kljuË za rjeπa-vanje poruke. Provedite nekoliko minuta u razgovoru o srediπnjoj misliporuke prije nego πto se osvrnete na sljedeÊa pitanja.

Pitanja za razgovor: Zaπto je kljuË bio vaæan za rjeπavanje po-ruke? Odræavanje unutarnjeg crkvenog jedinstva zagonetno je mnogimcrkvama. Zaπto je prema vaπem miπljenju teπko ostvariti jedinstvo?Kako nam spoznaja da je Krist KljuË jedinstva moæe pomoÊi u rjeπa-vanju problema u mjesnoj crkvi?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Poslanica Efeæanima ukratko izlaæe Radosnu

vijest i Boæje vienje o Crkvi koja ljubavlju i jedinstvom ispunjavaNjegovu namjeru. Kada prouËite nekoliko tekstova iz Poslanice Efe-æanima, naglasite da Crkva i njezino jedinstvo ovise o Kristu i naπemodnosu s Njim.

Biblijski komentarRazgovor o nejedinstvu Ëesto se svodi na doktrinu ili istinu. Krπ-

Êani smatraju da bi nejedinstvo nestalo kad bismo se mogli sloæitioko toga u πto vjerujemo. Iako jedinstvo u doktrini ima odreenu


ulogu u crkvenom jedinstvu, doktrinarno jedinstvo nije primarno zarazumijevanje jedinstva i nejedinstva. KljuË jedinstva nalazimo u Isu-su Kristu.

1. Izvor jedinstva(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Efeæanima 1,3-14.)Nijedan razgovor o jedinstvu Crkve ne moæe se povesti bez pri-

znanja da Isus Krist ujedinjuje prvenstveno svojom smrÊu i uskrs-nuÊem. Upravo ovi dogaaji potiËu rijeËi hvale na poËetku PoslaniceEfeæanima. Redci su prilagoeni hebrejskom naËinu izraæavanja hva-le, i karakteristiËno je da se ponavlja Ëinjenica kako je sve πto jeBog uËinio za nas uËinjeno “u Kristu” ili “u Njemu”. Opπirna listablagoslova koje vjernici dobivaju “u Njemu” nabraja da smo izabrani,unaprijed odreeni, posvojeni, da nam je darovana milost, otkupljenje,oprost i peËat koji je zalog naπe baπtine. Doista, u Kristu nam nijeuskraÊen nijedan duhovni blagoslov (Efeæanima 1,3). Meutim, zapazitenaËin na koji odnos i jedinstvo Ëine pozadinu velikog dijela tekstaprije nego πto su stavljeni u prvi plan u 10. retku: izabrani smo dabudemo sveti i pravedni. Bog je æelio da budemo poput Njega i darazgovaramo s Njim. Ponovno smo se povezali s Bogom preko posi-njenja, a naπi naruπeni odnosi iscijeljeni su putem otkupljenja i op-rosta. Pavao saæima cjelokupan utjecaj ovih blagoslova u Efeæanima1,9.10. Preko ovih blagoslova Bog moæe donijeti jedinstvo svojim stvo-renjima u Kristu.

Usmjerenost na Krista kao KljuËa jedinstva nastavlja se u Efeæa-nima 2,11-22, gdje je Krist prikazan kako uklanja prepreke da bi sviimali jednak pristup Bogu. Tekst upuÊuje na zid razdvajanja u æidov-skom Hramu, koji je neæidovima ograniËavao pristup bogosluæju uHramu, a samim tim i pristup Bogu. Kristova smrt je slikovito sruπilaovaj zid da bi i Æidovi i pogani mogli biti pomireni s Bogom. Meutim,nisu samo Æidovi i pogani sada mogli biti pomireni s Bogom. Pavaoje shvatio da je Krist sruπio sve prepreke, bile one rasne, klasne ilispolne. Svi ljudi sada imaju isti pristup Bogu i Njegovom uzviπenomspasenju.

Razmislite: ©to znaËi imati svaki duhovni blagoslov u Kristu?Kakvu vaænost nebeski blagoslovi imaju za sadaπnji æivot? Kako namPavao u Efeæanima 1 pomaæe da shvatimo Boæje pobude i namjere danas blagoslovi? Kako je ova namjera povezana s jedinstvom?


2. Ostati povezan s Izvorom(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Efeæanima 4,1-6.)Kao rezultat onoga πto je Bog uËinio u Kristu, mi smo jedno

tijelo u kojem stanuje isti Duh, koje æivi u istoj nadi (Efeæanima 4,4).Imamo jednoga Gospodina i jednu vjeru o kojoj svjedoËimo jednimkrπtenjem (Efeæanima 4,5). BuduÊi da je Bog toliko mnogo uËinio dasve ujedini, oni koji sebe nazivaju krπÊanima, pozvani su da æive takoda odræavaju to jedinstvo. Tekst od Ëetvrtog do πestog poglavlja Po-slanice Efeæanima opisuje stavove i djela kojima se odræava to jedin-stvo. Neki od kljuËnih stavova su poniznost (Efeæanima 4,2), krot-kost (Efeæanima 4,2), trpljenje (Efeæanima 4,2), istinoljubivost (Efeæa-nima 4,25), ljubav (Efeæanima 5,2), pokoravanje (Efeæanima 5,22.23) iposluπnost (Efeæanima 6).

Meutim, ne moæemo ostvariti jedinstvo ako nismo povezani sKristom. Pavao upuÊuje na ovu istinu u Poslanici Efeæanima kadagovori o svim blagoslovima koje imamo “u Njemu” (Efeæanima 1,4.7.9.10.13). Ivan je izriËitiji. On opisuje potrebu za povezivanjem s Kri-stom koristeÊi se slikom trsa (Ivan 15,1-17). Loza raste i napredujesamo kada je povezana s izvorom æivota. Kada polaæemo vjeru u Kri-stovo djelo otkupljenja i krπtavamo se u Njegovu smrt i uskrsnuÊe,povezani smo s Izvorom æivota, sile i jedinstva. Meutim, sâm Ëinkrπtenja ne jamËi stalnu povezanost s Izvorom æivota. Neprestanotrebamo nastojati da ostanemo povezani s Kristom kako bismo do-nosili rod; promijenjeni stavovi Ëine nas sposobnima da volimo i slu-πamo jedni druge. Ostati povezan s Kristom, prema tome, pruæa temeljza meusobno jedinstvo. ©to smo bliæe Kristu, imat Êemo bliskiji od-nos s ljudima koji nas okruæuju.

Razmislite: U kojem smo smislu “u Kristu”? Kako moæemo ostatipovezani s Kristom da bismo davali rod i bili promijenjeni onako kakoBog æeli?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: BuduÊi da je Krist izvor jedinstva Crkve, svaki

vjernik pozvan je da odræava to jedinstvo. Pomozite uËenicima da shva-te svoju potrebu da ostanu povezani s Izvorom æivota i jedinstva kakobi ispunili Boæju volju u vezi s Crkvom.

Za razgovor:1. Zaπto su svi blagoslovi navedeni na poËetku Poslanice Efeæa-

nima usredotoËeni na jedinstvo Boæjih djela stvaranja?


2. Ako je Krist kljuË jedinstva i ako krπÊansko jedinstvo poËivana Njemu, kakvu ulogu svaki vjernik ima u jedinstvu Crkve?

3. Razgovarajte o sljedeÊem navodu Ellen G. White: “Dok je mla-dica samo izvana povezana s trsom, ne moæe postojati æivotna veza.U tom sluËaju nema rasta niti plodnosti. Tako moæe postojati samoprividna veza s Kristom, bez stvarne zajednice s Njim po vjeri. Ispo-vijedanje vjere dovodi ljude u crkvu, ali karakter i ponaπanje pokazu-ju jesu li oni u vezi s Kristom.” (Isusov æivot, str. 562)

4. Koji je od spomenutih stavova u Poslanici Efeæanima premavaπem miπljenju najvaæniji za odræavanje jedinstva i sklada u Crkvi?Na kojim Ëinjenicama zasnivate svoj odgovor?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Moæe se Ëiniti kako je misao da je Krist kljuË

jedinstva i sklada u velikoj mjeri teoretska. Vaæno je da vaπ razredshvati da je Kristova uloga vrlo praktiËna.

Aktivnosti:1. Nacrtajte dijagram na kojem Êete povezati misli iz pouke. Po-

kaæite kako je Krist kljuË jedinstva.2. Napravite veliki kljuË od nekog vama dostupnog materijala. Po-

dijelite ceduljice svakom Ëlanu razreda i zamolite ih da dovrπe jednuod sljedeÊih reËenica:

Krist je kljuË za poboljπanje mojeg odnosa s...Krist je kljuË za uklanjanje prepreka izmeu mene i...Krist je kljuË za otkrivanje Boæje namjere za moj æivot u vezi s...Krist mi je oprostio; prema tome, ja trebam oprostiti...Krist mi je ponudio milost; prema tome, ja trebam...Kada svi zavrπe zadatak, priËvrstite popunjene ceduljice na kljuË.


Pouka 5 27. listopada—3. studenoga 2018.

Jedinstvo u prvoj Crkvi

KljuËni tekst: Djela 2,42-47.

UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe da se jedinstvo izgrauje zajedniËkim duhovnim

putovanjem i silom Duha Svetoga.OsjeÊati: Cijenit Êe povezanost izmeu posveÊenja Bogu i ljubavi

prema drugima.»initi: Posvetit Êe se produbljivanju zajedniπtva meu Ëlanovi-

ma crkve.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: ZajedniËko duhovno iskustvo podupire jedinstvo

A. Koja su vjerovanja, obiËaje i vrijednosti, zabiljeæene u 2. poglav-lja Djela, pripadnici prve Crkve smatrali vaænima?

B. Zaπto je bilo vaæno da se vjernici sastaju i u Hramu i u svojimdomovima?

C. Koju je posebnu ulogu Duh Sveti imao u novoj zajednici?

II. OsjeÊati: PosveÊenost Bogu utjeËe na drugeA. Pogledajte listu aktivnosti u Djelima 2,42-47. Je li neka aktiv-

nost vaænija od drugih? Zaπto?B. Kako posveÊenost Bogu vodi do mijenjanja stavova prema dru-

gim ljudima?C. Kako ste doæivjeli ovu promjenu stava u svojem æivotu?

III. »initi: Put do zajedniπtvaA. Kako se krπÊansko zajedniπtvo razlikuje od druæenja s prijate-

ljima?B. ©to spreËava suvremene vjernike da u potpunosti iskuse do-

brobiti crkvenog zajedniπtva?C. Koje korake u unapreenju zajedniπtva moæete poduzeti u svo-

jem subotnjoπkolskom razredu i u cijeloj crkvenoj obitelji?


Saæetak: Prva Crkva je zahvaljujuÊi sili Duha Svetoga postalasvjedok jedinstva, izraæavanja ljubavi i velikoduπnosti jer su vjerniciprovodili vrijeme zajedno, pokazujuÊi ljubav i posveÊenost Bogu.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Djela 2,42-47.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Dok zajedno sudjelujemo ubogosluæju i zajedniπtvu, Duh Sveti djeluje na nas i mijenja naπ odnosprema drugima. Ova promjena odaje slavu Bogu.

Samo za uËitelje: Brojne su dobrobiti zajedniπtva opisanog uDjelima 2. Najvaænija je da nam zajedniËki rad i cilj pomaæu da zabo-ravimo pojedinosti koje nas dijele, mijenjajuÊi tako naËin na koji pro-matramo jedni druge.

Uvodni razgovor: U prvoj polovini 19. stoljeÊa, na sjevernoameriË-kom kontinentu krπÊanske crkve doæivjele su vjersko buenje kojese obiËno naziva Drugo veliko buenje. Iako je upamÊeno po pretje-ranim izljevima emocija, ovo buenje dovelo je do drugih vaænih po-sljedica. OsvjedoËeni ne samo u svoje grijehe, veÊ i u zlo oko sebe,krπÊani su pokrenuli obnovu druπtva. TisuÊe krπÊana pristupalo jedobrovoljnim druπtvima koja su imala posebne ciljeve, kao πto su sma-njenje uæivanja alkohola ili ublaæavanje siromaπtva. Mnoga druπtvabila su priliËno uspjeπna u postizanju svojih ciljeva. Meutim, dogodilose neπto πto nitko nije oËekivao. KrπÊani iz razliËitih vjerskih zajed-nica, koji su obiËno dolazili u sukob oko doktrine ili su jednostavnoodbacivali jedni druge, shvatili su da ih je zajedniËki rad na projektui ostvarivanje istog cilja zbliæilo i potaknulo da njeguju æelju da zajed-no slave Boga. Poput Crkve u Djelima apostolskim, krπÊani ukljuËeniu rad dobrotvornih druπtava uvidjeli su da se razvija meusobni skladkada provode vrijeme u bliskim odnosima s ljudima istih pobuda.

Pitanja za razgovor: Sjetite se drugih primjera kada je blizakzajedniËki rad s istim ciljem ili pobudama neoËekivano unio skladmeu ljude. Koja je glavna pobuda ujedinila prvu Crkvu? Koliko seËesto sjetite pobuda koje su vas ujedinile s ostalim krπÊanima?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Razgovori o tekstu u Djelima 2,42-47 Ëesto

se svode na navedene oblike ponaπanja prve Crkve. Dok istraæujete


ove retke, pokuπajte usmjeriti pozornost na stavove, vrijednosti i od-nose. Razmotrite πta je potaknulo takvo ponaπanje.

Biblijski komentarDrugo poglavlje Djela apostolskih pruæa nam uvid u æivot prve

krπÊanske zajednice. Bila je to zajednica koja je iskusila silu DuhaSvetoga i bila uvjerena u vaænost evaneoske poruke. Bila je to tako-er zajednica koja je pokazivala Boæju ljubav na praktiËan naËin udubokom jedinstvu u Duhu, koje se neprestano naglaπava u prvimpoglavljima Djela apostolskih. Takvo jedinstvo nije nastalo sluËajno.

1. Definicija posveÊenosti(Prisjetite se u razredu teksta iz Djela 2.)Za prve Isusove sljedbenike reËeno je da su neprestano bili po-

sveÊeni apostolskoj nauci i zajedniπtvu. Kada ste neËemu posveÊeni,znaËi da ste tome odani. Odanost zahtijeva svesrdnu pozornost, πtoznaËi da do posveÊenosti ne moæe doÊi bez znaËajnog stupnja dis-cipline. Prema tome, posveÊenost se nikome ne moæe zapovjediti ilinametnuti. Prava posveÊenost proistjeËe iz osobnih stavova i priori-teta. To je odgovor srca.

Razmislite: Kako biste opisali posveÊenost? Kakav oblik posve-Êenost poprima u 21. stoljeÊu? Jesu li svi oblici posveÊenosti zdravi?Zaπto jesu i zaπto nisu?

2. PosveÊenost Bogu(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Djela 1,12-14; 2,42-

47.)PosveÊenost Bog bila je glavni predmet prve Crkve. To zapaæamo

u njihovom posveÊenom dræanju apostolskog nauka, molitvi i slav-ljenju Boga. Predanost je pripravila put za izlijevanje Duha Svetogana blagdan Pedesetnice (Djela 1,12-14). PosveÊenost Bogu je na ovajnaËin prethodila promjeni odnosa krπÊana prema drugim ljudima. Kadasu vjernici prihvatili Krista i posvetili sebe Njemu, stavili su se upoloæaj u kojem je Duh Sveti mogao djelovati i preobraziti njihov æivot.Luka naglaπava da nije samo jedno ili dvoje vjernika u izolaciji bilosvesrdno predano Kristu. Svi oni koji su iskusili Boæju silu bili suzajedno i dijelili su istu odanost. Meutim, ne trebamo zaboraviti dasu odnosi s drugima, protkani ljubavlju u zajednici i izvan nje, takoerbili rezultat posveÊenosti Bogu. Kada odgovorimo na Boæju milost navidljiv naËin, ukazujemo Mu Ëast.


Razmislite: ©to je bilo glavni poticaj ranih krπÊana da budu po-sveÊeni Bogu? Kako potpuna posveÊenost Bogu moæe izgledati u 21.stoljeÊu? Moæemo li se ugledati na prvu Crkvu?

3. PosveÊenost zajedniπtvu(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Djela 2,42-44.)RijeË “zajedniπtvo” prijevod je grËke rijeËi koinonia. Izvedena je

iz grËkog korijena koinos, πto znaËi “zajedniËki”, “dijeljeni” ili “me-usobni”. On se, dakle, odnosi na ono πto je zajedniËko ljudima. RijeËkoinonia Ëesto je u grËkoj knjiæevnosti opisivala bliskost, posveÊenosti braËni odnos. Izraæava misao bliske povezanosti u okviru koje po-stoji uzajamno dijeljenje, kao i dobru volju koja se pokazuje u dijelje-nju s drugima. U Djelima 2 zajedniπtvo je izraæeno u obliku zajedniË-kog vremena, zajedniËkih aktivnosti, zajedniËkog poslanja i zajedniË-ke svojine. Meutim, vjernici su meusobno dijelili sve πto su imalisamo zbog zajedniËkog temelja, zajedniËkog odnosa s Kristom. Iakoje lako navesti aktivnosti prve Crkve kao oËitovanje zajedniπtva, zajed-niπtvo u Novom zavjetu prvenstveno se oËituje u odnosima, a ne ak-tivnostima. Vjernici su njegovali uzajamne odnose i zajedniËki æivotupravo zato πto su imali zajednicu s Kristom. Odnos izmeu vjerni-ka bio je blizak. Ova bliskost u prvoj Crkvi zapaæa se u neuobiËaje-nom Ëinu dijeljenja obroka s ostalim vjernicima, bez obzira na dru-πtveni i materijalni status ili etniËko podrijetlo.

Razmislite: Koje kljuËne rijeËi u Djelima 2,42-47 otkrivaju naravzajedniπtva u prvoj Crkvi? Zaπto Luka naglaπava radost i zahvalnostu ovom tekstu?

4. Rezultati posveÊenja(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Djela 2,45-47; 4,32-

37.)Kada su se vjernici posvetili Bogu i zajedniπtvu, nisu samo prepo-

znali svoju zajedniËku povezanost s Kristom, veÊ su postali svjesnijipotreba ljudi u svojem okruæenju. Pomagali su na svaki moguÊi naËin,Ëak su prodavali svoja imanja i dijelili svoju imovinu. GrËka konstruk-cija u 44. i 45 retku, s ponovljenom upotrebom imperfekta, ukazujeda u pitanju nije bio samo usamljen sluËaj, veÊ redovna i stalna prak-sa u zajednici. Bio je to odgovor koji je proistekao iz ljubavi premaBogu i jednih prema drugima. Meutim, ova svijest o potrebama bliæ-njih nije bila jedina posljedica posveÊenja prvih vjernika. Luka tako-er naglaπava njihovu radost, izraæenu u zahvalnosti i hvali Bogu, i


Ëinjenici da su drugi ljudi bili privuËeni ovoj zdravoj i æivoj krπÊanskojzajednici.

Razmislite: Koje druge pozitivne rezultate moæete oËekivati uzajednici potpuno posveÊenoj Bogu? Ako je davanje bilo dragovoljniËin vjernika crkvene zajednice, zaπto su Ananija i Safira izgubili æi-vot?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Ovaj odjeljak treba pomoÊi uËenicima da ot-

kriju pobude svojeg sadaπnjeg ponaπanja i posveÊenja, a zatim da raz-motre kako se mogu naÊi u poloæaju u kojem Êe Duh Sveti moÊipromijeniti njihove stavove.

Za razmiπljanje:1. Kojim ste stvarima ili ljudima posveÊeni? ©to je temelj vaπe

posveÊenosti njima? Doprinosi li to misiji Crkve? Trebate li ponovnorazmisliti o predmetu svoje posveÊenosti?

2. Na koje naËine izraæavate radost i zahvalnost za milost kojuste doæivjeli u Kristu?

Za primjenu:1. Na koje konkretne naËine moæete provesti viπe vremena u za-

jedniËkom rastu s drugim krπÊanima u bogosluæju i zajedniπtvu?2. ©to vas spreËava da uspostavite blisku zajednicu s Kristom

na svojem putovanju? Kako moæete ukloniti te prepreke?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: SljedeÊe aktivnosti trebaju pomoÊi Ëlanovima

razreda da odgovore na poziv Duha Svetoga za obnovom svoje posve-Êenosti Bogu i zajedniπtva. Takoer nude praktiËne korake za una-preenje zajedniπtva meu vjernicima.

Aktivnost:Napiπite pismo Bogu u kojem Êete priznati koji su predmeti i

osobe bili srediπte vaπe posveÊenosti, a zatim Ga zamolite da svojuposveÊenost usmjerite na Njega.

ZajedniËke aktivnosti:1. Napravite plan kako da vaπ subotnjoπkolski razred produbi uza-

jamno zajedniπtvo, a da to ne bude u subotu ujutro.


2. Isplanirajte zajedniËku aktivnost s ciljem da pomognete drugi-ma ili da razvijete misiju Crkve. Zatim pozovite vjernike da vam sepridruæe, ukljuËujuÊi i one s kojima moæda imate napete odnose.


Pouka 6 3.—10. studenoga 2018.

Slike jedinstva

KljuËni tekst: Efeæanima 2,19-22.

UËenik ÊeZnati: ProuËavat Êe izabrane biblijske slike o jedinstvu koje poka-

zuju cjelovitu ulogu jedinstva u naravi i misiji Crkve.OsjeÊati: Shvatit Êe srediπnju ulogu Trojstva u æivotu i jedinstvu

Crkve.»initi: Cijenit Êe doprinos koji svaki vjernik daje postojanju i

misiji Crkve.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Jedinstvo i slike Crkve

A. Kako je slikama Crkve, kao πto su Boæji narod, Boæji dom,hram Duha Svetoga, Kristovo tijelo, ovce i Pastir, naglaπena nuænostkrπÊanskog jedinstva?

B. ©to preko ovih slika saznajemo o jedinstvu i njegovom nastan-ku?

II. OsjeÊati: Bog i crkveno jedinstvoA. Na koje naËine svaka Osoba Trojstva doprinosi jedinstvu Crkve

u slikama o kojima smo prouËavali u ovoj pouci?B. Koji su od ovih doprinosa vaπoj mjesnoj crkvi najpotrebniji?

III. »initi: Svaki Ëlan je vaæanA. ©to slike o crkvenom jedinstvu govore o stavovima koje poje-

dini krπÊani trebaju imati prema Bogu i ostalim krπÊanima?B. Na koje naËine moæete prepoznati vrijednosti svakog vjernika?

Saæetak: Metafore novozavjetne Crkve ilustriraju bît oslanjanjana Boga i skladne odnose koje Boæji narod treba meusobno njegovati.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: 1. KorinÊanima 12,12.


KljuËno naËelo duhovnog rasta: Naπ odnos s Bogom dovodi nasu jedinstven odnos s drugim krπÊanima. On utjeËe na naËin kakopromatramo sebe i jedni druge.

Samo za uËitelje: SljedeÊa priËa ilustrira kako jedan odnos moæepromijeniti druge odnose. Pomozite Ëlanovima razreda da uvide vaæ-nost poËetnog odnosa i uloge koju zajedniËka misija ima u promjeniodnosa izmeu onih koji su ukljuËeni u misiju.

Uvodni razgovor: Kada je Vendy prihvatila posao u bolnici ustranoj zemlji, naπla se okruæena nepoznatim ljudima u nepoznatojkulturi. Njezini najbliæi kolege bili su razliËitih nacionalnosti i pripa-dali su glavnim svjetskim religijama. Na prvi pogled, malo je imalazajedniËkog s njima. Meutim, druæeÊi se s novim kolegama, saznalaje da je jedan bio na struËnom osposobljavanju u njezinoj zemlji.Drugi je bio ortodoksni Æidov, i kao takav svetkovao je subotu. Me-utim, ovi zajedniËki elementi nisu bitno utjecali na njihov odnos.Povezivao ih je zajedniËki odnos prema radu u bolnici. Svi su bilivrlo umorni nakon dugih sati provedenih na duænosti. Svi su zajednoobavljali administrativne poslove do kasno u noÊ i prisustvovali is-tim sastancima. Svi su se radovali kada su se pacijenti koji su dugovremena provodili u bolnici oporavljali i odlazili kuÊi, i bili æalosnikada su pojedini umirali. Njihov odnos prema radu u bolnici pro-mijenio je naËin na koji su se ophodili jedni prema drugima tako dasu se nakon nekoliko mjeseci redovno druæili izvan bolnice.

Pitanja za razgovor: Navedite uzroke koji su promijenili vaπeodnose s drugim ljudima. Koji su Ëimbenici u prvom odnosu utjecalina odnose s drugima? Kako vam ovo moæe pomoÊi da shvatite kakovaπ odnos s Isusom mijenja vaπ odnos prema drugima?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Biblija sadræi razliËite slike Crkve. U ovoj pouci

prikazano je pet metafora. Ovaj odjeljak rasvjetljava tri slike kojeprikazuju odnos izmeu Crkve i tri Osobe Boæanstva. Dok prouËavateove metafore, zapazite kakvo jedinstvo Bog æeli da vlada u NjegovojCrkvi i istraæite kako svaka Osoba Boæanstva doprinosi tom jedinstvu.


Biblijski komentar1. Boæji narod

(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: 1. Petrova 2,9; Izlazak19,5.6; Levitski zakonik 26,12.)

PoistovjeÊujuÊi Crkvu s Boæjim narodom, Pavao povezuje novoza-vjetnu Crkvu s povijeπÊu izraelskog naroda i obeÊanjima koja su imdana. Vjernici iz judaizma odmah su povezali ovaj izraz sa svojombogatom povijeπÊu zavjetnog naroda, jer se izraz tiËe odnosa. Meutim,kad je ovaj izraz u pitanju, naglasak nije stavljen na pripadnike Bo-æjeg naroda, veÊ na Boæja djela i Njegov karakter. Bog je osobno stvo-rio ovaj narod. Bog je izabrao svoj narod i Bog je taj koji ga otkup-ljuje i spaπava. Mi smo, prema tome, Boæja svojina i dobivamo svojidentitet i smjernice od Njega.

Izrazom “Boæji narod” naglaπava se povlaπteni status koji imamojer smo izdvojeni da sluæimo Bogu koji je pravedan i milostiv. I kaopojedinci i kao cjelina, iskusili smo Boæju milost. Prema tome, izraz“Boæji narod” takoer naglaπava zajedniËke aspekte naπeg putovanja.Zajedno smo izabrani i odvojeni, i zajedno smo doæivjeli Boæju milosti naklonost. Zajedno dijelimo identitet ukorijenjen u Kristu, i imamozajedniËki cilj objavljivati Ëudesna djela naπeg Boga. Ova usporedbaima silu da nas ujedini kada prepoznamo zajedniËku neuspjelu pro-πlost, zajedniËku povlaπtenu sadaπnjost i zajedniËku buduÊu nadu uKristu.

Razmislite: Zaπto Petar istiËe pojam naroda? Kako naπ identitetu Bogu treba utjecati na naπ svakidaπnji æivot?

2. Hram Duha Svetoga(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: 1. KorinÊanima 3,16.17.)Usporedba Crkve s hramom vjerojatno je stvarala razliËite slike

u umu Pavlovih sluπatelja. Vjernici Æidovi povezali su Crkvu s izrael-skom povijeπÊu i veliËanstvenim Hramom u Jeruzalemu, srediπtemhebrejske religije i kulture. Vjernici iz poganstva izvan Palestine mo-æda su na umu imali poganske grËko-rimske hramove, kao πto je biohram posveÊen bogu Apolonu. Bez obzira na to, svi su razumjeli Pa-vlovu poruku o Crkvi. Stari bliskoistoËni hramovi imali su odreenezajedniËke odlike i simbolizam. Hramovi su graeni od najboljih ma-terijala jer su prvenstveno bili boæansko prebivaliπte. Iako Bog nijemogao biti ograniËen na graevinu, prisutnost Njegovog Hrama pru-æala je sigurnost da Bog prebiva meu svojim narodom kao πto jeobeÊao. BuduÊi da je Bog prebivao u Hramu, Hram je bio svet i bio je


mjesto susreta Boga i Njegovog naroda. Prisutnost Hrama takoer jeukazivala na Boæju silu i snagu. Bila je to potvrda da je Bog zainte-resiran za pitanja koja su se ticala Njegovog naroda i da je ukljuËenu njih.

Crkva, kao i hram, mora biti odgovarajuÊi predstavnik Boga kojiu njoj boravi. Zato je pozvana da odraæava Njegov karakter. Iako jesvaki vjernik pozvan da predstavlja Boga, odraæavanje Boæjeg karak-tera od strane Crkve kao cjeline pruæa snaænije svjedoËanstvo svijetukoji promatra. Ujedinjena Crkva pokazuje i Boæji karakter i Njegovusilu. ©teta nanesena ujedinjenom prikazivanju Boæjeg karaktera uni-πtava Boæji hram time πto smanjuje njegovu svrhu i ulogu.

Razmislite: Kako je Boæja prisutnost vidljiva u Njegovoj Crkvi?Na koje se naËine uloga hrama Duha Svetoga ugroæava uniπtavanjemcrkvenog jedinstva? Pavao upozorava da Êe Bog uniπtiti onoga tkouniπti hram. Zaπto je kazna za to uniπtenje tako stroga?

3. Kristovo tijelo(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: 1. KorinÊanima 12,12-

26.)Usporedbama s tijelom sluæili su se pojedini grËko-rimski politi-

Ëari, kao πto Menenije Agripa, u æelji da naglase jedinstvo dræave;tako Pavlovo spominjanje ove metafore u nastojanju da ilustrira je-dinstvo nije bilo novo. Meutim, Pavlovo tumaËenje ove metafore razli-kovalo se od Menenijevog. PolitiËar je smatrao da se jedinstvo ostva-ruje kada niæe klase uvide svoj poloæaj u hijerarhiji i pokore se vlastivladajuÊih patricija. Pavao je, s druge strane, ohrabrivao Crkvu dapoπtuje slabe i manje vidljive Ëlanove tijela, koji su bili podjednakopotrebni za sluæbu Crkve. Raznolikost vjernika Crkve trebala je bitiprihvaÊena zato πto je Bog osobno uredio razliËite udove i uloge. Istuvaænost u Pavlovoj slici tijela ima meusobna povezanost svih udova.Svakom udu potrebni su drugi udovi i svaki je pod utjecajem uspjehai neuspjeha drugih.

Razmislite: Pavlovo glediπte tijela kosilo se s glediπtima politiËaraonog vremena. Na koji je naËin usporedba s tijelom i danas izazovstavovima i vrijednostima naπeg druπtva?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: U svakoj slici crkvenog jedinstva o kojima

smo prouËavali u ovoj pouci upuÊuje se na odreenu Osobu Boæan-


stva. Pomozite uËenicima da shvate srediπnju ulogu naπeg odnosa pre-ma Ocu, Sinu i Duhu Svetome u ostvarivanju jedinstva.

Za primjenu:1. Slika Boæjeg naroda poziva nas da prepoznamo svoj identitet

u Bogu. Kako je naπ identitet u Bogu povezan s jedinstvom? Mi Ëe-sto traæimo svoj identitet na druge naËine, kao na primjer u etniËkojpripadnosti. Koji identitet naglaπavate prije nego πto drugima otkri-jete svoj identitet u Bogu? Ugroæavaju li ovi dodatni identiteti ili obi-ljeæja jedinstvo u Crkvi?

2. Kako gledanje na druge ljude kao Ëlanove Kristovog tijela utje-Ëe na vaπ odnos prema njima? Kako to utjeËe na vaπ odnos premasebi i svojoj vrijednost?

Aktivnost: Napiπite zahvalnicu za darove ili sluæbu nekom vjer-niku crkve koji obiËno ne dobiva priznanja.

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Ova aktivnost razmatra naËela koja nalazimo

u metaforama o kojima smo prouËavali ovoga tjedna i primjenjuje ihna nov naËin. Stvara svijest o vaænosti prenoπenja naËela iz Pismana naËin koji se lako moæe razumjeti u svakoj kulturi i vremenskomrazdoblju u povijesti.

Aktivnosti: Novozavjetni pisci sluæili su se slikama koje su Ëita-telji lako mogli shvatiti. Æidovski sluπatelji mogli su zamisliti Hram.Znali su njegovu vaænost i naslijee. SliËno tome, veÊina sluπateljabila je upoznata s radom pastira i njihovim odnosom prema ovcama.Meutim, mi danas mnogo teæe moæemo razumjeti ove slike. PronaiteodgovarajuÊe metafore crkvenog jedinstva u 21. stoljeÊu koje Êe lakπebiti shvaÊene u vaπoj kulturi. Zatim izaberite jednu od tih slika inapiπite priËu u kojoj Êete naglasiti kako Crkva treba djelovati.



Kada doe do sukoba

KljuËni tekst: Djela 11,17.

UËenik ÊeZnati: Objasnit Êe naËela koja je prva Crkva primjenjivala u rje-

πavanju unutarnjih sukoba.OsjeÊati: Shvatit Êe da unutarnji sukobi potkopavaju jedinstvo i

svjedoËenje Crkve.»initi: Traæit Êe vodstvo Duha Svetoga i Pisma kada doe do

rasprave.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: NaËela rjeπavanja sukoba

A. ©to je bilo u osnovi sukoba s kojima se suoËila prva Crkva?B. Koja naËela rjeπavanja sukoba uoËavamo u svim raspravama o

kojima prouËavamo u ovoj pouci? Postoje li naËela koja su jedinstve-na za pojedine primjere? Objasnite.

C. Koji su Ëimbenici doprinijeli uspjehu apostola u pokuπajimada rijeπe sukob?

II. OsjeÊati: ©tititi svjedoËanstvo CrkveA. »esto se crkveni sukobi dugo zanemaruju. Zaπto je vaæno br-

zo rjeπavati crkvene sukobe, i zaπto?B. ©to u svakom primjeru sukoba pokazuje da su bili ugroæeni

jedinstvo i svjedoËenje Crkve?

III. »initi: Vodstvo Duha SvetogaA. Kako nas Duh Sveti moæe voditi dok danas pokuπavamo rijeπiti

sukobe?B. ©to moæemo uËiniti da naπe sklonosti ne stanu na put vod-

stvu Duha Svetoga?

Saæetak: Sukobe vezane za odnose i teoloπka pitanja, s kojimase suoËila prva Crkva, crkveni voe brzo su rijeπili pokoravajuÊi seapostolskom nauku i prepoznajuÊi vodstvo Duha Svetoga.



KljuËno naËelo duhovnog rasta: Iako je sukobe najbolje izbjeÊi,naπa reakcija na sukobe u Crkvi pruæa priliku vjernicima da prepo-znaju vodstvo Duha Svetoga i da rastu zajedno.

Samo za uËitelje: Sukob i teoloπko neslaganje stalna su karak-teristika krπÊanske Crkve u proπlosti. Meutim, pregled povijesti po-kazuje da iz situacija koje unose razdor mogu proiziÊi pozitivni rezul-tati. Dok razmatrate sljedeÊi izvjeπtaj, pomozite uËenicima da prepo-znaju da do rasta dolazi kada neslaganje potakne Crkvu na prouËa-vanje Svetog pisma.

Uvodni razgovor: Marcion je bio krπÊanin iz drugog stoljeÊa kojije zbog svojih vjerovanja o Bogu doπao u neposredan sukob s Cr-kvom. On je razdvojio Isusa i Njegovog Oca iz Starog zavjeta jer nijemogao pomiriti Boga pravde s Bogom ljubavi. Takoer je poricao daje Krist bio Ëovjek i tvrdio da nije patio na kriæu. U skladu sa svojimvjerovanjima o Bogu, sastavio je zbirku spisa koje je smatrao poti-cajnim i korisnim za krπÊanina. Hebrejsko pismo nije smatrao ko-risnim, tako da je svoj kanon sastavio od izabranih Pavlovih posla-nica i Evanelja po Luki. Kao odgovor na Marcionovu teologiju, cr-kveni uËenjaci upotrijebili su hebrejsko Pismo i spise apostola daobjasne Boæji karakter i Njegovu narav, posebno pokazujuÊi da Bogmoæe biti i pravedan i pun ljubavi. Marcionova teologija pomogla jeCrkvi da uvidi da je krπÊanima i dalje potrebno hebrejsko Pismo i datrebaju utvrditi koji su krπÊanski spisi nadahnuti i koje treba sma-trati Pismom.

Za razgovor: Izvjeπtaj o Marcionu pokazuje da sukobi, Ëak i kri-vovjerja, mogu pruæiti Crkvi priliku da prouËava i razjasni svoja vjero-vanja. Kako je Crkva adventista sedmoga dana izrasla kao rezultatsukoba i teoloπkih neslaganja? Moæete li se sjetiti sukoba nakon kojihCrkva nije rasla? ©to mislite, zaπto su pojedini dogaaji doveli dorasta, dok su drugi podijelili Crkvu?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Dok prouËavate izvjeπtaje o sukobu u Djelima

apostolskim, pomozite razredu da shvati zaπto su apostoli bili uspjeπni


u rjeπavanju sukoba. UsredotoËite se prvenstveno na ulogu Duha Sve-toga i kako moæemo nadvladati svoje sklonosti.

Biblijski komentar1. Traæenje rjeπenja

(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Djela 6,1-6; 11,1-18;15,1-22.)

Moæe nas iznenaditi πto je sukob izbio toliko brzo nakon osni-vanja krπÊanske Crkve, ali Ëinjenica je da gdje su ljudi, tamo postojii moguÊnost za pojavu sukoba. Sukobi u prvoj Crkvi obuhvaÊali suteoloπke dileme i trzavice u meusobnim odnosima zbog razliËitogpodrijetla onih koji su prihvatili Krista. Apostoli nisu zanemarili su-kobe u svojoj sredini. PoËeli su ih rjeπavati kako niπta ne bi osuje-tilo poslanje Crkve. U njihovom pristupu sukobu moæemo zapazitinekoliko vaænih naËela.

1. O problemima se otvoreno govorilo. »esto se sukobi zane-maruju u nadi da Êe sami od sebe nestati. Treba priznati da sukobipostoje i brzo ih rjeπavati.

2. Za rjeπavanje problema bio je odreen jedan Ëovjek ili viπeljudi. Izabrani pojedinci uæivali su ugled i povjerenje zajednice.

3. Bili su sasluπani izvjeπtaji i miπljenja obiju strana.4. ProuËavalo se Pismo. Na primjer, na saboru u Jeruzalemu vo-

e su razmatrali Mojsijev zakon koji je govorio o obrezanju, i spiseproroka koji su prorekli da Êe biti vjernika iz poganstva.

5. Bili su prikazani dokazi Boæjeg vodstva i za njim se teæilo.KonaËno je bila priopÊena odluka uz obrazloæenje zaπto je do-

nesena. Kada to nisu mogli Ëiniti voe koji su donijeli odluku, porukusu prenosili pojedinci kojima je Crkva ukazivala povjerenje. Postupa-juÊi na ovakav naËin, bile su izbjegnute velike podjele, a pokazana jerazvidnost i odgovornost.

Razmislite: Mogu li se sva ova naËela primijeniti u 21. stoljeÊu?Objasnite. Koja od prethodnih naËela izazivaju najveÊe poteπkoÊe upokuπaju rjeπavanja sukoba? Zaπto mislite da naËelo koje ste izdvo-jili izaziva najveÊe probleme?

2. Slijediti vodstvo Duha Svetoga(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Djela 11,12-17.)Duh Sveti ima istaknutu ulogu u izvjeπtaju o Petru i Korneliju i

saboru u Jeruzalemu. Petar je bio svjestan da Bog priprema put zanjegov susret s Kornelijem. On biljeæi: “Tada mi reËe Duh da poem


ne premiπljajuÊi” (Djela 11,12), a nakon πto je Duh Sveti bio vidljivoizliven na pogane, Petar je zakljuËio: “Ako im je, dakle, Bog dao istidar kao i nama kad smo prigrlili vjeru u Gospodina Isusa Krista, tkosam bio ja da to mognem zabraniti Bogu?” (Djela 11,17) Iako je vidljivooËitovanje sile Duha Svetoga pruæilo nepobitan dokaz Boæjeg vodstva,Petar je veÊ prepoznao da ga Bog vodi Korneliju. SliËno tome, nasaboru u Jeruzalemu Jakov je prepoznao da se Boæja ruka umijeπalakako bi pokazala da odobrava prisutnost vjernika iz poganstva. Apo-stoli su bili Ëvrsto uvjereni da ih je Duh Sveti vodio u istini, kao πtoje Isus obeÊao prije svoje smrti (Ivan 16,13.14).

Razmislite: Kako je Petar znao da ga Duh vodi prije nego πto jevidio vidljivu potvrdu djelovanja Duha? Apostol je bez oklijevanja sli-jedio vodstvo Duha. Kako vi reagirate kada vjerujete da vas Bog vodida neπto uËinite?

3. Promjena shvaÊanja(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Djela 15,1.2.13-20;

11,18.)Slijediti vodstvo Duha nije uvijek lako. Izlaæemo se riziku da od-

bacimo svoje uvrijeæene zamisli, da priznamo da smo pogrijeπili, daprilagodimo svoj æivot Boæjim planovima. Ovo prilagoavanje osobitoje teπko u sukobima zato πto osjeÊamo potrebu da saËuvamo svojobraz. U Djelima apostolskim vjernici iz judaizma morali su se odreÊiËvrsto uvrijeæenih vjerovanja o obrezanju i poganima, πto se ticalosame bîti njihovog identiteta. Protivljenje je bilo oËekivano; pa ipakLuka biljeæi da su vjernici, kada su Ëuli cijeli izvjeπtaj o tome kakose Duh Sveti izlio na pogane, shvatili da je sve to vodio Bog (Djela11,18). Vidljivo Boæje prihvaÊanje pogana olakπalo je promjene u cr-kvenoj praksi.

Razmislite: Zaπto je skupina na putu u Jeruzalem u 15. poglavljuDjela apostolskih odvojila vrijeme da stanovnicima Fenicije i SamarijeispriËa o obraÊenju pogana? ©to mislite, zaπto je Petar potvrdio miπ-ljenje da je Bog izabrao pogane? Jesu li postojali joπ neki Ëimbeniciosim vidljive prisutnosti Duha Svetoga koji su pomogli prvoj Crkvida prihvati Ëinjenicu da vjernici ne moraju postati Æidove prije negoπto Êe postati krπÊani?


TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Iako se ova pouka bavila crkvenim, a ne osob-

nim sukobima, vjernici su neizbjeæno bili pod utjecajem raπirenihsukoba u Crkvi. Ovaj odjeljak govori o tome kako su vjernici reagiralikada su se naπli usred sukoba. Potaknite vjernike da ispitaju svojekulturoloπke sklonosti i traæe Boæju volju kada doe do neslaganja.

Za primjenu:1. Kako vi reagirate kada se pojavi neki sukob? Pridruæujete li

se raspravi ili Ëinite sve da izbjegnete sukob? Kako trebate reagiratikada sukob izbije u crkvi?

2. Kako moæemo utvrditi Boæju volju usred neslaganja?3. Zbog naËina na koji su prvi krπÊani razumijevali svoje heb-

rejsko naslijee, nisu razumjeli da pogani mogu biti dio Crkve. Kakonaπa kultura moæe sprijeËiti prepoznavanje Boæjeg vodstva ili kakomoæe utjecati na naπe tumaËenje Pisma? Molite se da vam Bog po-mogne da prepoznate svoje sklonosti koje vas ometaju u tumaËenjuPisma.

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Odjeljak s aktivnostima sadræi prijedloge za

πirenje kljuËnih misli iz pouke. Svaka aktivnost ukazuje na vaænostprepoznavanja Boæjeg vodstva u Crkvi.

Aktivnosti:1. Povedite razgovor s mladima u Crkvi ili pripremite prezenta-

ciju o tome kako krπÊanin moæe prepoznati Boæje vodstvo u svojemæivotu i Crkvi.

2. Izvedite kao razred uprizorenje u kojem Êete pokazati da steshvatili kako je prva Crkva rjeπavala sukobe.



Jedinstvo u vjeri

KljuËni tekst: Hebrejima 9,11.12.

UËenik ÊeZnati: UoËit Êe doprinos osnovnih adventistiËkih doktrina adven-

tistiËkom identitetu i jedinstvu u Kristu.OsjeÊati: Cijenit Êe biblijsku istinu koja ujedinjuje.»initi: Dopustit Êe Duhu Svetom da utjeËe na njegov svakidaπ-

nji æivot.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Identitet, istina i jedinstvo

A. Kako osnovni elementi Evanelja doprinose konceptu crkve-nog jedinstva?

B. Koje doktrine Ëine sræ adventistiËkog vjerovanja? ©to vas jenavelo da izaberete upravo te doktrine?

C. Razmotrite svaku doktrinu za koje vjerujete da je sræ adven-tistiËkog identiteta. Kako one mogu utjecati na jedinstvo Crkve?

II. OsjeÊati: Prednosti zajedniËke porukeA. ©to mislite, zaπto je Bog u Pismu otkrio posebne detalje i o

drugim temama, ne samo o sebi?B. Kakva je vrijednost postojanja ljudi koji njeguju vaæne doktri-

ne utemeljene na Bibliji?

III. »initi: Usvajanje istineA. Zaπto je vaæno da istina bude potpuno usvojena?B. Kako usvojena istina utjeËe na naπ naËin æivota?C. Koje korake trebate poduzeti da bi ovo postala stvarnost u

vaπem æivotu?

Saæetak: AdventistiËki krπÊani prepoznaju srediπnju ulogu Kri-stove smrti i uskrsnuÊa u spasenju i krπÊanskom jedinstvu. Oni ta-koer razumiju da je Bog otkrio u Pismu πto je vaæno u naπem odnosu


prema Bogu i drugim ljudima. Ova vjerovanja odreuju naπ identitet inaπu misiju.


KljuËno naËelo duhovnog rasta: KrπÊanska vjerovanja nisu sa-movoljne teorije koje krπÊanin mora prihvatiti. Umjesto toga, to susmjernice za æivot koje utjeËu na odnose izmeu krπÊanina, Boga idrugih ljudi. Samim tim naπa vjerovanja oblikuju naπe jedinstvo uvjeri.

Samo za uËitelje: Pismo ne izjednaËava jedinstvo s jednoumljem.Meutim, ono ukazuje da krπÊani trebaju dræati odreena vjerovanjai upuÊuje na to da jedinstvo koje se razvija πalje vaænu poruku svije-tu. Uvodni razgovor treba pomoÊi uËenicima u razredu da shvate dakatkad skupina moæe postiÊi viπe nego pojedinac.

Uvodni razgovor: U mnogim sportskim dogaajima publika stva-ra efekte koje jedna osoba ne bi mogla. Na primjer, gledateljima suna jednom dogaaju dali velike Ëetvrtaste kartone u razliËitim boja-ma. ReËeno im je da ih u odreenom trenutku tijekom programa podi-gnu visoko iznad glave. Kartoni u obliku kvadrata zajedno su obliko-vali poruku ili simbol koji su mogli vidjeti milijuni gledatelja πiromsvijeta.

RadeÊi zajedno, publika je mogla postiÊi ono πto pojedinac nijemogao uËiniti sam. Bog je pozvao Crkvu da zajedniËkim radom poπa-lje poruku mnogo snaæniju od one koju bismo sami mogli prenijeti.Kada se ujedinimo u istini kakva je u Isusu i usredotoËimo se namisiju Crkve, na izuzetan naËin pokazujemo svijetu preobraæavajuÊusilu Evanelja.

Pitanja za razgovor: Jeste li kada radili zajedno s drugima dabiste postigli neπto πto sami niste mogli? ©to ste postigli? Kako jeizgledalo raditi u timu? Koji su stavovi bili kljuËni za izvrπenje ovogzadatka?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: U ovom Êemo odjeljku pokuπati utvrditi pove-

zanost izmeu doktrina i njihove primjene na jedinstvo Crkve, istra-æujuÊi kako doktrine utjeËu na odnose i identitet.


Biblijski komentar1. Jedinstvo i Evanelje

(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Djela 4,8-12.)

Glavna krπÊanska vjerovanja odnose se na Isusa. Njegovo utjelov-ljenje, æivot, smrt, uskrsnuÊe i sluæba u nebeskom Svetiπtu svjedoËeo Boæjoj æelji da bude u zajednici sa svojim stvorenjima. Isus je po-stao Pomiritelj koji je ovu zajednicu uËinio moguÊom. Umro je nakriæu da bi otklonio posljedice greπnih postupaka ljudskog roda. Me-utim, posljedice Njegove smrti obuhvaÊaju viπe od pomirenja s Bo-gom. Kada smo sjedinjeni s Kristom krπtenjem, sjedinjeni smo i meu-sobno: zato Pavao moæe tvrditi da je Isusova smrt sruπila zid koji jerazdvajao ljude (Efeæanima 2,14). Dalje, kada smo pomireni s Bogom,pozvani smo da se pomirimo jedni s drugima. Crkveno jedinstvo mogu-Êe je samo zahvaljujuÊi Isusovoj smrti.

Razmislite: Na koje je naËine Isusova smrt sruπila zid koji jerazdvajao ljude? Kako vaπa sjedinjenost s Kristom utjeËe na vaπ odnosprema drugim vjernicima?

2. Jedinstvo i istina(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Matej 25,1-13.)Pismo poziva Crkvu da bude ujedinjena i da se istodobno Ëvrsto

dræi istine. Ovo nas dovodi u nedoumicu. Istina je po svojoj naraviiskljuËiva. Teænja za istinom podrazumijeva odbacivanje zablude i Ëi-stoÊu. Prema tome, istina se moæe smatrati selektivnom i iskljuËivom.S druge strane, jedinstvo je po svojoj naravi sveobuhvatno. Zato se urazgovorima o jedinstvu Ëesto naglaπava jedinstvo na raËun istine iliistina na raËun jedinstva. Kako onda rjeπavamo ovu napetost i teæi-mo istini i jedinstvu? Dio rjeπenja moæemo pronaÊi prouËavajuÊi πtoBiblija kaæe o istini.

Novi zavjet iznosi vaæne pojedinosti o naravi i ulozi istine. Kaoπto smo zapazili, u njemu se Isus poistovjeÊuje s istinom, (Ivan 14,6;18,32.37), ali se i Boæja rijeË (Ivan 17,17), Zakon (Rimljanima 2,20),Evanelje (Efeæanima 1,13), apostolski nauk (2. Solunjanima 2,13-15)i zdravi nauk prepoznaju kao istina (2. Timoteju 4,2-4). To, meutim,nije neπto s Ëim se slaæemo samo intelektualno. Istina mora biti usvo-jena dovodeÊi do promjene u naπem ponaπanju. Spoznaja da Isus us-koro dolazi nema koristi ako ona ne promijeni naËin na koji æivimoi ne potakne nas da se pripremimo za Njegov dolazak. SliËno tome,


Ivan ukazuje da ne poznajemo istinu (1. Ivanova 2; 3) ako naπ æivotne zraËi ljubavlju prema drugima. Ako istina ostane izvana i prihva-timo je samo razumski, uvijek Êe postojati sukob izmeu istine i je-dinstva. Ali kada istina uz pomoÊ Duha Svetoga biva usvojena, onautjeËe na naπ odnos s Bogom i s ljudima oko nas i tako pomaæeCrkvi u teænji da ostvari jedinstvo.

Razmislite: Kako usporedba o deset djevica ukazuje na potrebuza usvajanjem istine? Kako se istina usvaja? Zaπto je lakπe da istinaostane izvana? Na koje posebne naËine vjerovanja o kojima smo pro-uËavali u pouci za ovaj tjedan utjeËu na vaπ odnos s Bogom i s dru-gima?

3. Jedinstvo i adventistiËke doktrine(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Izlazak 20,8-11; 1. Ko-

rinÊanima 15,51-54.)Istina ne utjeËe na jedinstvo samo putem unutarnje promjene.

Ona takoer stvara zajedniËki identitet i svjedoËanstvo. Naπ identitetnajprije poËiva u Kristu i onome πto je uËinio za nas, ali i temeljnavjerovanja formiraju naπ zajedniËki identitet kao adventista sedmogadana. Ova temeljna vjerovanja u koja su vjerovali pioniri Crkve bilasu im otkrivena u Pismu pod vodstvom Duha Svetoga. Ta vjerovanjaposjeduju potencijal da nas ujedine u razumijevanju Boga i nas sa-mih. PriznajuÊi, na primjer, sedmi dan subotu, ujedinjeni smo u pri-znanju da Bog upravlja svemirom, a samim tim i vremenom. Time sepodsjeÊamo da smo samo stvorenja koja ovise o Njemu. BuduÊi da jesubota i spomenik otkupljenja, sjedinjujemo se i u priznanju i sjeÊa-nju da spasenje nije naπe djelo, veÊ Kristovo. Kristova sluæba u nebe-skom Svetiπtu ujedinjuje nas tako πto priznajemo svoju stalnu potre-bu za Boæjom miloπÊu, dok nas istodobno uvjerava da moæemo doÊipred Boga. Naπe razumijevanje stanja mrtvih sjedinjuje nas u prepo-znavanju naπe ograniËenosti i ovisnosti o Bogu za svaki dah æivota,dok nas razumijevanje Isusovog uskrsnuÊa i ujedinjuje u nadi u Nje-gov drugi dolazak i vjeËnost koju Êemo provoditi s Bogom ljubavi imilosti. Ove doktrine zajedno ne samo da doprinose naπem identi-tetu kao adventistiËkih krπÊana, veÊ nas podsjeÊaju i na Ëinjenicu dasmo greπna biÊa koja imaju istu potrebu za Kristom i nadu u Njega.

Razmislite: Zaπto je vaæan zajedniËki identitet? Kako on utjeËena misiju Crkve? Kako identitet koji imamo zahvaljujuÊi ovim vjero-vanjima spreËava oholost ili iskljuËivost? Na koje nas joπ naËine dok-


trine o kojima prouËavamo ovoga tjedna ujedinjuju u razumijevanjuBoga i nas samih?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Istina i doktrina Ëesto se promatraju kao ap-

straktne tvrdnje koje svaki razgovor o istini i jedinstvu Ëine viπe filo-zofskim nego praktiËnim. Meutim, doktrine nisu ni apstraktne niproizvoljne. One utjeËu na naπ odnos s Bogom i s ljudima oko nas.Naglasite praktiËnu stranu doktrina i kako æiva istina moæe izgledatiu æivotu krπÊanina.

Za primjenu:1. Ako je naπ izvor jedinstva æivot u Kristu, zaπto naπa vjerovanja

utjeËu na jedinstvo koje prikazujemo svijetu?2. ©to kristocentriËno jedinstvo govori o naËinu na koji se opho-

dimo prema onima koji se ne slaæu s nama u teoloπkom smislu?3. Kako Ëinjenica da je Isus Istina moæe utjecati na naËin na

koji razumijemo istinu i jedinstvo?4. ©to znaËi æivjeti po istini kakva je u Isusu? Kako takav æivot

utjeËe na jedinstvo? Izaberite jedno vjerovanje i objasnite kako onoutjeËe na naπ æivot u Isusu.

5. Koja vam je doktrina Crkve adventista sedmoga dana najviπepomogla da se ujedinite s ostalim vjernicima? Kako se to ostvarilo?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Mnogi vjernici razmiπljaju o doktrinama samo

kada prouËavaju teme za krπtenje ili kada pohaaju misionski pro-gram koji vodi njihova mjesna crkva. Pomozite uËenicima da uvidevaænost pomnijeg razmatranja doktrina imajuÊi u vidu æivu istinu ka-kva je u Isusu i ispunjavanje naloga da pokaæu jedinstvo svijetu.

Aktivnost: Donesite u razred 28 osnovnih vjerovanja. Svaku poje-dinu doktrinu pozorno prouËite, pri Ëemu posebno naglasite πto tavjerovanja otkrivaju o Bogu, kako trebamo æivjeti u skladu s njima usvakidaπnjem æivotu i kako doprinose jedinstvu Crkve.


Pouka 9 24. studenoga—1. prosinca 2018.

Najuvjerljiviji dokaz

KljuËni tekst: Efeæanima 5,1.2.

UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe da njegov odnos prema drugim ljudima pruæa

najuvjerljiviji dokaz o jedinstvu Crkve.OsjeÊati: Osjetit Êe potrebu da preispita narav i utjecaj svojih

odnosa s drugima.»initi: Traæit Êe Boga da djeluje u njegovom æivotu i preko njega

kako bi pruæio svjedoËanstvo o istinitosti Evanelja.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Vidljivo jedinstvo

A. Zaπto jedinstvom u doktrini ne moæemo pokazati jedinstvo svi-jetu?

B. Kako naπ naËin æivota i odnosi s drugima svjedoËe o naπojvjernosti Isusu?

C. Kako vidljivo jedinstvo aktivno prikazuje Boæju silu?

II. OsjeÊati: Potreba za preispitivanjemA. Kako su postupci druge osobe na pozitivan i na negativan na-

Ëin utjecali na vaπe duhovno putovanje?B. Kako biste ocijenili svoje svjedoËenje svojim identitetom u

Kristu?C. Zaπto pomirenje stvara snaæne osjeÊaje u onima koji se mire

i u onima koji to pomirenje promatraju?

III. »initi: Stav prema drugimaA. Koje podruËje u vaπem æivotu Bog treba promijeniti da biste

pruæili pozitivno svjedoËanstvo svijetu?B. Trebate li prihvatiti sluæbu pomirenja u svojim odnosima?

Saæetak: Vidljivo jedinstvo izrasta iz novog identiteta koji pri-mamo kada izraæavamo vjeru u Kristovo djelo spasenja. NaËin na kojiæivimo i ophodimo se prema drugima pokazuje realnost jedinstva i


pruæa uvjerljivi dokaz o Boæjem karakteru i Njegovoj preobraæavajuÊojsili.

PRVI KORAK: Motivirajte!

Naglasite tekst: Efeæanima 2,13-16.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Kada krπÊani ostvaruju svojidentitet u uskrslom Kristu, pruæaju uvjerljivo svjedoËanstvo o Boæjojljubavi i sili.

Samo za uËitelje: Na poËetku ove pouke pomozite uËenicima daprepoznaju koliko je vaæno πto ljudi zapaæaju u njihovom æivotu. Na-glasite kako naπe rijeËi i djela utjeËu na sliku Boga kod drugih ljudii na naπu zajednicu s Njim.

Uvodni razgovor: Julija je bila posvojena kao beba. Smjeπtenaje u dom u kojem je bila paæena i voljena. Vremenom je izrasla uljubaznu, obzirnu krπÊanku. Jako je voljela obitelj koja ju je posvojila.Ipak, kada je odrasla, poæeljela je otkriti viπe o svojoj pravoj majci irodbini. Podnijela je molbu za dobivanje podataka o svojoj majci kakobi mogla stupiti u kontakt s njom. Bila je sretna kada je primila infor-macije koje je traæila. Prije nego πto se susrela s majkom i drugimroacima, Julija je poslala fotografije i pisani dokaz da je u krvnomsrodstvu s njima. Meutim, ovo je postalo nevaæno kada je osobnoupoznala svoju rodbinu. Samo jedan pogled bio je dovoljan da bezsumnje shvate kako je ona dio njihove obitelji. Njezina nova braÊa isestre bili su oduπevljeni sliËnoπÊu izmeu Julije i njezine majke.Ne samo da je izgledala kao majka, veÊ je imala i istu posebnost uponaπanju. Julijina sliËnost s majkom bila je najuvjerljiviji dokaz daje ona doista dio te obitelji.

Na sliËan naËin novozavjetni pisci govore da su jedinstvo i ljubavkrπÊana najuvjerljiviji dokaz njihove povezanosti s Kristom. Naπ iz-gled i ponaπanje odaje naπu povezanost s Njim viπe od bilo kojegdrugog dokaza.

Pitanja za razgovor: »emu viπe vjerujete — djelima ili pisanomdokazu? Zaπto? Kakve ste zakljuËke donijeli o ljudima na osnovi nji-hovih rijeËi i postupaka? Jesu li vaπi zakljuËci bili ispravni?


DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Ovaj odjeljak bavi se æivotom u Boæjem kraljev-

stvu koji prikazuje Boæju silu. IstiËe povezanost izmeu djela i naπegidentiteta u Kristu. Dok u razredu razgovarate o pouci, naglasite davidljivo jedinstvo nije naπa zasluga, veÊ Kristova. Mi smo samo po-zvani da æivimo u skladu s identitetom koji nam je dan u Kristu.

Biblijski komentar1. Novi identitet

(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Efeæanima 2,13-16.)Kao πto je u ovom tromjeseËju veÊ bilo spomenuto, crkveno je-

dinstvo ovisi o Kristovoj smrti i uskrsnuÊu zahvaljujuÊi kojima smopostali novo stvorenje, pomireni s Kristom, i dobili smo novi iden-titet u Njemu. Poziv upuÊen vjernicima da pokaæu jedinstvo nije, pre-ma tome, izazov da uËine neπto naizgled nemoguÊe, veÊ “poziv daostvare identitet koji nam se besplatno daje kada pokorimo svoj æivotKristu”. (Gregory A. Boyd, “Living In, and Looking Like Christ”, Serv-ant God: The Cosmic Conflict Over God’s Trustworthiness [Loma Lin-da, Calif.: Loma Linda University Press, 2013.], str. 410) Samo kadaostvarimo svoj identitet u Kristu, moæemo pruæiti dokaz u prilog Evan-elju i Boæjoj moÊnoj sili.

2. Pomireni s Bogom(Prisjetite se u razredu teksta: 2. KorinÊanima 5,17-21.)Biblijsko pomirenje odnosi se na obnovu odnosa izmeu prethod-

no neprijateljski ili svaalaËki raspoloæenih pojedinaca. Iako su ljudiodgovorni za neprijateljstvo i otuenje u svojem odnosu s Bogom,Isus nas je pomirio s Bogom tako πto je uklonio glavni uzrok nepri-jateljstva u tom odnosu. Kao naπa Zamjena, preuzeo je kaznu za grijehkoju je propisivao Zakon. Boga, prema tome, treba smatrati ZaËet-nikom i Srediπtem pomirenja. Poπto je Bog pomirio sav ljudski rodsa sobom preko Krista i dao ljudima novi æivot, Pavao poziva Korin-Êane da ostvare novi identitet i pomire se s Bogom. Oni trebaju na-staviti sluæbu pomirenja u konkretnim situacijama u svakidaπnjemæivotu. Pavao oËekuje da Êe KorinÊani raπiriti poruku o pomirenju ida Êe rod pomirenja biti otkriven onima koje susreÊu na svojem krπ-Êanskom putu. U nedostatku vidljivog dokaza da su pomireni s Bogomi time ostvarili novi identitet, Pavao postavlja pitanje jesu li Korin-Êani doista prihvatili pomirenje koje im je Bog omoguÊio. On ih zatopoziva da se “pomire s Bogom” (2. KorinÊanima 5,20).


Razmislite: Koja je razlika izmeu pomirenja i opravdanja? Naosnovi Ëega Pavao opravdano dovodi u pitanje posveÊenost KorinÊa-na Bogu i pomirenje koje im je Bog pruæio? Koji je vidljivi pokazateljpomirenja?

3. Æivjeti u skladu s vrijednostima kraljevstva(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Efeæanima 4,25-5,2;

Rimljanima 14,1-6.)Æivjeti kao graanin Boæjeg kraljevstva znaËi viπe od pomirenja.

To ukljuËuje novi naËin æivota koji je korjenito drugaËiji od putovaovoga svijeta jer se temelji na drugaËijim vrijednostima. KrπÊani supozvani da prihvate naËin æivota koji odlikuje ljubav, milosre i milost.Pavao objaπnjava da moramo ostaviti svoj stari æivot da bismo æivjeliu skladu s novim identitetom u kraljevstvu, koji je “stvoren na slikuBoæju u istinskoj pravednosti i svetosti” (Efeæanima 4,24). Ovaj noviæivot treba pratiti obnova uma, u kojem se naπi stavovi i prioritetimijenjaju.

“Crkva se poziva da bude izraz drugaËijeg druπtva. ... Mjesto nakojem vladaju obrnuti prioriteti Blaæenstava: gdje je sluæba vaænijaod poloæaja, gdje poniznost pobjeuje uzdizanje samog sebe, gdje seizraæava ljubav umjesto poæude, gdje suradnja zamjenjuje nadmeta-nje.” (Lowell Cooper, “Doing Justice, Loving Mercy — in the EndTime”, Do Justice: Our Call to Faithful Living [Warburton, Victoria:Signs Publishing Company, 2014.], str. 86) Æivot u skladu s novimidentitetom i novim prioritetima usmjerava pozornost na Evanelje.Sklad i jedinstvo koji nastaju kada sluæba zamijeni iskoriπtavanje dru-gih zbog sebiËnih ciljeva i kada poniznost zamijeni ponositost zbogosobnih postignuÊa i poloæaja, toliko su suprotni postojeÊoj kulturida pruæaju dokaz o Boæjoj sili u promjeni æivota.

Razmislite: Zaπto je vaæno da naπ identitet kao graana Boæjegkraljevstva bude praÊen obnovom uma? Koliko je vaπa crkva uspjeπnau predstavljanju drugaËijih vrijednosti Boæjeg kraljevstva?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Ovaj odjeljak potiËe uËenike da razmisle o

tome odraæava li njihov æivot i crkva identitet u Kristu i pruæaju liprema tome dokaz o Boæjoj sili u svojem æivotu.


Za primjenu:1. U Ëemu je razlika izmeu poruke o pomirenju i sluæbe pomi-

renja?2. Mnoga istraæivanja pokazuju da se djela i ponaπanje Crkve malo

razlikuju od druπtva koje je okruæuje. ©to mislite, zaπto ne postojiveÊa razlika? ©to moæete zakljuËiti iz te Ëinjenice?

3. Na koje praktiËne naËine moæete pokazati da ste pomireni sBogom? Kome vas Bog poziva da ovoga tjedna pokaæete æivot kakavvlada u kraljevstvu? ©to trenutaËno svjedoËite drugima svojim rije-Ëima i djelima?

4. Koje vam je odlike æivota u kraljevstvu, o kojima smo razgo-varali u ovoj pouci, najteæe pokazati u æivotu? Kako Pavlovo upuÊi-vanje na Ëinjenicu da nas nagoni Kristova ljubav utjeËe na vaπe sta-vove i pobude?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: SljedeÊe aktivnosti nude moguÊnosti Ëlanovi-

ma razreda da se usredotoËe na jedno podruËje u svojem æivotu ukojem, kako su tijekom ovoga tjedna utvrdili, nisu uspjeli ljudimaoko sebe pruæiti svjedoËanstvo o svojem identitetu.

Aktivnosti:1. Odredite jednu osobinu vaπeg starog identiteta iz 4. poglavlja

Poslanice Efeæanima koja se nastoji ponovno uvuÊi u vaπ æivot (laæ,kraa, gnjev, ruæne rijeËi...). Zatim utvrdite osobinu koja je premaPavlu treba zamijeniti. Pronaite nekoliko tekstova o osobini koja tre-ba zamijeniti vaπu slabost i napiπite je na kartici koju moæete poni-jeti sa sobom. Razmiπljajte o tome nekoliko puta dnevno tijekom slje-deÊeg tjedna. Na kraju tjedna zabiljeæite πto vam je Bog rekao o vaπojslabosti i πto trebate uËiniti.

2. Navedite praktiËne primjere obraÊanja koje krπÊani prema Pav-lovim rijeËima trebaju prakticirati. Za poËetak moæete prouËiti misliu sljedeÊim tekstovima: 1. Solunjanima 5,11; Hebrejima 3,13; 2. Korin-Êanima 13,11. Izaberite jedan od ovih primjera i razmislite kako gamoæete primijeniti ovoga tjedna u svojem domu, na radnom mjestu iu πirem krugu prijatelja.

3. Isplanirajte dvije zajedniËke aktivnosti u kojima Êete sluæitidrugima i pokazati brigu prema nekome u vaπoj crkvi ili zajednici.


Pouka 10 1.—8. prosinca 2018.

Jedinstvo i naruπeni odnosi

KljuËni tekst: Efeæanima 4,26.

UËenik ÊeZnati: Utvrdit Êe koje su osobine nuæne za odræavanje i izljeËenje

odnosa.OsjeÊati: Uvidjet Êe utjecaj naruπenih odnosa na duhovni rast i

crkveno jedinstvo.»initi: Posvetit Êe se pruæanju milosra i opraπtanja u odnosi-

ma s drugima.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Nuænost zdravih stavova

A. ©to iz izvjeπtaja o Pavlu, Barnabi i Ivanu Marku saznajemo ovaænosti stavova u zdravim odnosima?

B. Koji joπ biblijski izvjeπtaji ukazuju na vaæna naËela zdravihodnosa?

C. Kako prema Pavlovom miπljenju duhovni darovi doprinose zdra-vim odnosima i jedinstvu u Crkvi?

II. OsjeÊati: Utjecaj naruπenih odnosaA. Kakve poruke sukobi i neprijateljstvo izmeu krπÊana πalju

svijetu koji sve to promatra? ©to govore o Boæjoj naravi i sili?B. Kakav utjecaj napeti odnosi imaju na vjernike mjesne crkve?C. Na koje su naËine naruπeni ili napeti odnosi utjecali na vaπ

duhovni rast?

III. »initi: Birati milosre i opraπtanjeA. Zaπto je teπko biti milosrdan i opraπtati ako nam se uporno

nanosi nepravda?B. ©to nas moæe potaknuti na odluku da stalno opraπtamo dru-

gima?

Saæetak: Evanelje prikazuje Boæju obilnu milost i opraπtanje.On miri i lijeËi naruπene odnose izmeu sebe i ljudskih biÊa. Ono


daje poticaj pomirenju i ozdravljenju ljudskih odnosa i ukazuje nastavove koji su nuæni da bi se to ostvarilo.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Rimljanima 5,10.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: IzljeËenje i promjena odnosanalaze se u srediπtu evaneoske poruke i vaæni su za jedinstvo uKristu.

Samo za uËitelje: Naπi stavovi kljuËni su za zdrave odnose. Dokrazmiπljate o sljedeÊem izvjeπtaju, naglasite kljuËne stavove prikaza-ne u njemu i rezultate u æivotu onih koji su ih odluËili prihvatiti.

Uvodni razgovor: Godine 1961. aktivisti za graanska prava uSAD-u zapoËeli su niz takozvanih voænji slobode. Aktivisti su se voziliautobusima u dræavama na jugu Sjedinjenih AmeriËkih Dræava u ko-jima je postojala segregacija. Pokuπali su koristiti toalete, Ëekaonice,restorane ili Ëesme na autobusnim postajama na kojima je bio nasnazi zakon o segregaciji. Meu tim putnicima slobode bio je dvade-setjednogodiπnji student, Afroamerikanac John Lewis. Kada je poku-πao uÊi u izdvojenu Ëekaonicu na autobusnoj postaji u Juænoj Karo-lini, teπko ga je pretukao Elwin Wilson, koji je bio veliki protivnikonih koji su imali drugaËije etniËko podrijetlo.

»etrdeset osam godina poslije objavljena je vijest da se Wilsonpokajao i ispriËao za dugogodiπnji rasizam i mrænju. John Lewis, sadasenator, spremno je prihvatio Wilsonovu ispriku i ponudio mu oprost.Istaknuo je da je Wilsonova promjena srca pokazala istinsku snaguljubavi i milosti. Wilson je smatrao da treba uËiniti viπe od pomirenjas osobom koju je povrijedio. Posvetivπi svoj æivot novom cilju, postaoje aktivist za mir i jednakost, podiæuÊi glas protiv netrpeljivosti inesnoπljivosti koje i dalje vladaju u druπtvu.

Stavovi za koje se odluËujemo mogu dovesti do uniπtenja odnosaili do njihovog ozdravljenja. Milost i opraπtanje temelj su ozdravljenjaodnosa i crkvenog jedinstva. Meutim, prihvaÊanje ovih stavova nejamËi da Êe drugi ljudi odgovoriti onako kako se nadamo.

Pitanja za razgovor: Koji dokaz pronalazimo u ovom izvjeπtajuda je Lewis oprostio Wilsonu prije nego πto je on zatraæio oprost?Zaπto prema vaπem miπljenju nije bilo dovoljno da Wilson samo zatraæioprost? Koje su prednosti opraπtanja?


DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Milost i opraπtanje imaju kljuËno znaËenje u

izljeËenju naruπenih odnosa. Dok budete prouËavali ovaj odjeljak, po-mozite uËenicima da uvide da Evanelje daje primjer i pruæa motiva-ciju da i mi izrazimo ovakve stavove u svojim odnosima.

Biblijski komentar1. Stavovi, odnosi i Evanelje

(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Filemonu 1,1-24.)U pouci za ovaj tjedan iznesena su dva prikaza kako stavovi utje-

Ëu na odnose. U oba izvjeπtaja nedostaju odreene informacije. ReËenoje da je odnos izmeu Pavla, Barnabe i Ivana Marka bio naruπen iimamo dokaz da je obnovljen, ali nemamo odgovor na pitanje kakose to dogodilo. S druge strane, u Poslanici Filemonu govori se o poku-πaju pomirenja, ali moramo nagaati o uzrocima sukoba. Ipak, obaizvjeπtaja naglaπavaju da su za zdrave odnose i samim tim jedinstvoCrkve nuæni ljubav, milost i opraπtanje. Ovaj spoj stavova nuæno nasupuÊuje na izvjeπtaje iz evanelja u kojima je prikazan Boæji karak-ter. PruæajuÊi spasenje, Bog je oblikovao stavove za zdrave odnose.Upravo zahvaljujuÊi Njegovoj ljubavi, milosti i opraπtanju mi smoiskusili obnovljeni odnos s Njim. »injenica da Pavao u svojem odnosus Ivanom Markom nije pokazao istu milost i opraπtanje o kojima jepropovijedao, naglaπava sveopÊu potrebu da Evanelje preobrazi svakidio naπeg æivota. »ak i najuspjeπniji i najposveÊeniji voe trebaju do-pustiti Duhu da im pomogne da u svojem svakidaπnjem æivotu æive uskladu s Evaneljem. Ipak, Pavlova poslanica upuÊena Filemonu poka-zuje da je Pavao nauËio ovu pouku jer se kroz Poslanicu provlaËiutjecaj Evanelja kad je mirio Filemona i Onezima. Pavao se ukljuËiou æivot oba Ëovjeka u nastojanju da preoblikuje njihova glediπta. Uspo-redio je æivot Filemona i Onezima prije i nakon πto su Ëuli evaneos-ku poruku i uvidio da je Evanelje kljuË obnove.

Katkad nas naπi stavovi i vjerovanja zaslijepe da ne vidimo uzvi-πeniju stvarnost odreene situacije. Lako je zanemariti informacijukoja proturjeËi naπim stavovima i vjerovanjima i tako se udaljiti odobjektivnog sagledavanja stvari. Pavlova uvjerenost da je Ivan Markobio kukavica zasjenila je pozitivne osobine koje je u njemu mogaouoËiti. Meutim, Pavlova ukljuËenost u Onezimov i Filemonov æivotomoguÊila mu je da shvati da su obojica bila promijenjena pod utje-cajem Evanelja i da je pomirenje bilo moguÊe zahvaljujuÊi onomeπto im je bilo zajedniËko.


Kao πto je Isus uπao u povijest i naπ svijet i donio spasenje,tako smo i mi pozvani da se ukljuËimo u æivot drugih ljudi. Sebi ionima s kojima se æelimo pomiriti moramo priznati da smo slomljeniljudi koje moæe promijeniti Evanelje. Moramo primiti milost koja namje darovana i besplatno je ponuditi drugima. Poput Pavla u PoslaniciFilemonu, trebamo se usredotoËiti na Krista i Njegovo Evanelje kojedaje primjer za naπe odnose. Mi moæemo pokazati ljubav, milost iopraπtanje u odnosima s drugima samo kada sagledamo svoj æivot usjenci Golgote, jer susret s Isusom mijenja naπ æivot.

Razmislite: Kakve je stavove Pavao pokazao dok se razilazio sBarnabom i Ivanom Markom? Koju razliku uoËavate u njegovim kas-nijim stavovima kad je i od Filemona traæio da ih pokaæe? Koje sliË-nosti uviate izmeu Pavlovih postupaka u Poslanici Filemonu i Evan-elju, posebno u Isusovom djelu na kriæu?

2. Razumijevanje opraπtanja(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Rimljanima 5,8-11.)Opraπtanje obuhvaÊa svjesnu odluku da uklonimo osjeÊaj ljutnje

prema drugoj osobi i samim tim svako pravo da traæimo osvetu zaono πto je uËinila. Opraπtanje iskorjenjuje gnjev i gorËinu iz naπegæivota, pomaæe da rane zacijele i gradi osnovu za obnavljanje odnosa.Opraπtanje ne znaËi opravdavanje loπeg ponaπanja ili uklanjanje svihposljedica koje mogu biti rezultat takvog ponaπanja. Pravo opraπtanjeuvia ozbiljnost uvrede, ali bira put izljeËenja. Bog je oprostio ljudimaiako ne zasluæujemo Njegov oprost. Meutim, boæanski oprost nijeumanjio ozbiljnost grijeha ili uklonio sve posljedice grijeha. Isus jepreuzeo konaËnu posljedicu grijeha podnijevπi smrt radi nas.

Razmislite: Zaπto je katkada teπko oprostiti drugima? Zaπto jevaæno shvatiti da opraπtanje nuæno ne uklanja sve posljedice naπihpostupaka? Kome oprost viπe koristi — prijestupniku ili osobi kojojse nudi isprika? Kojim dokazom moæete potkrijepiti svoj odgovor?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Naglasite koliko je vaæno da gledate sebe i

one koji su vam nanijeli nepravdu kroz leÊe Evanelja. Kada gledamona uvrede u tom svjetlu, sjeÊamo se koliko je vaæno da ponudimomilost i oprost onima s kojima stupamo u dodir.


Za primjenu:1. Kako se trebamo postaviti prema razlikama u miπljenju i teo-

loπkom razumijevanju? Koliko Ëesto opravdavamo svoje ponaπanjezato πto branimo istinu ili neπto u πto snaæno vjerujemo?

2. Kako nam priznanje vlastite greπnosti i potrebe za spasenjemmoæe pomoÊi dok nastojimo obnoviti naruπene odnose?

3. Na koje joπ naËine poznavanje Evanelja utjeËe na odnose?Kako moæemo unaprijediti svoje odnose s drugima po ugledu na pri-mjer koji nam je Krist ostavio?

4. Kako nastojanje da shvatimo dogaaje i pobude druge osobeu nekom sukobu mijenja naËin na koji traæimo rjeπenje sukoba?

5. Koje prepreke oteæavaju oprost?6. Koje korake moæete poduzeti ovoga tjedna da biste zapoËeli

proces izljeËenja i pomirenja u svojim odnosima?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: U ovim aktivnostima Ëlanovi razreda trebaju

prepoznati utjecaj opraπtanja u njihovom æivotu i u veÊoj mjeri poka-zati duh opraπtanja u svojim odnosima s drugima.

Aktivnosti:1. Dajte svakom uËeniku papir i olovku. Zamolite ih da opiπu

dva iskustva. Prvo treba govoriti o trenutku kada je njima bilo neoËe-kivano oproπteno ili kada su oni oprostili nekome tko im je nanionepravdu. Razmiπljanje treba obuhvaÊati osjeÊaje vezane za opraπtanjei utjecaj koji je opraπtanje imalo na odnos. Drugo iskustvo trebaistaknuti trenutak kada je Ëlanovima razreda bilo teπko oprostiti. Ka-da zavrπe svoje biljeπke, zamolite svaku osobu da proËita svoje odgo-vore drugoj osobi u paru. Par zajedno treba reÊi πto su nauËili oopraπtanju i preprekama koje ih spreËavaju da oproste.

2. Sjetite se jedne osobe u svojem æivotu kojoj trebate oprostitiili kojoj trebate pokazati milost. Napiπite pismo toj osobi.

3. Osmislite biblijsku pouku o milosti i opraπtanju.



Jedinstvo u sluæbi Bogu

KljuËni tekst: Otkrivenje 4,8-11.

UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe πto je pravo bogosluæje i kakva je njegova uloga

u velikoj borbi izmeu Boga i Sotone.OsjeÊati: Njegovat Êe osjeÊaj poπtovanja i zahvalnosti prema Bo-

gu i onome πto je uËinio za njega.»initi: Slavit Êe Boga srcem i umom.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Pravo bogosluæje

A. ©to se podrazumijeva pod rijeËju “bogosluæje”? Koje se aktiv-nosti mogu smatrati dijelom bogosluæja?

B. Kako moæemo razlikovati pravo i laæno bogosluæje?C. ©to moæemo uËiniti da Bog ostane u srediπtu naπeg bogoslu-

æja?D. Koju ulogu bogosluæje ima u trostrukoj aneoskoj vijesti?

II. OsjeÊati: Boæja veliËinaA. Koji je aspekt Boæjeg karaktera vama najznaËajniji? Koji as-

pekt najviπe govori o vaπem trenutaËnom stanju?B. Kakvi vas osjeÊaji obuzimaju kada razmiπljate o tome πto je

Bog uËinio za vas?

III. »initi: Odgovoriti cijelim svojim biÊemA. Po Ëemu se slavljenje Boga srcem razlikuje od slavljenja Boga

umom?B. Kako ova dva aspekta slavljenja izgledaju u praksi?

Saæetak: Bogosluæje obuhvaÊa ukazivanje Ëasti i poπtovanja, kaoi sluæbu i posluπnost. Boæji karakter i djela otkupljenja potiËu odgovorNjegovih stvorenja u obliku sluæbe dok zajedno uviaju svoju ovis-nost o Bogu.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Otkrivenje 14,6.7.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Pravo bogosluæje iskreni je od-govor na ono πto je Bog uËinio za nas.

Samo za uËitelje: Bogosluæje je kljuËno pitanje u posljednjimvremenima. Identitet onoga kome sluæimo odreuje naπu vjernost. NapoËetku prouËavanja naglasite koliko je vaæno da toËno utvrdimo komesluæimo.

Uvodni razgovor: Jednog ljetnog dana John je odluËio ubratinekoliko gljiva koje su rasle u blizini njegovog doma. Pohaao je teËajza branje gljiva i znao ih je razlikovati. Ugledao je gljive koje je sma-trao jestivima i ubrao ih za veËeru. Namjeravao ih je pokazati jednompoznavatelju gljiva da bi bio siguran da su jestive, ali je zakasnio nasastanak. Siguran u svoju prosudbu da su gljive doista jestive, pri-premio ih je za veËeru i pojeo. Meutim, Johnovo odreivanje vrstegljiva bilo je pogreπno. Pojeo je vrlo otrovnu gljivu koja uniπtava jetrai Ëesto izaziva smrt. Osam sati poslije John je poËeo povraÊati, apretrage su pokazale da su jetra i bubrezi teπko oπteÊeni. John jepreæivio, ali njegova greπka skoro ga je stajala æivota.

Apostol Ivan upozorava nas da trebamo biti podjednako opreznikada utvrujemo predmet naπeg bogosluæja. Trebamo sluæiti jedinoBogu i naπe bogosluæje treba odraæavati naπu vjernost Njemu.

Pitanja za razgovor: Zaπto je bilo teπko razlikovati jestive odotrovnih gljiva? Na osnovi Ëega je John to trebao uËiniti? Kako vamodgovor koji ste dali moæe pomoÊi da razmislite o tome kako vi raz-likujete pravi sustav bogosluæja od laænog?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: U ovom odjeljku prouËavat Êemo o karakte-

ristikama πtovanja Boga i njegovoj ulozi u velikoj borbi. Naglasite daje vaæno razumjeti iz Ëega se sastoji sluæba Bogu kako nas Sotonane bi prevario laænim oblicima bogosluæja. Ne dopustite da razred skre-ne s teme i zapoËne razgovor o toËkama bogosluæja i o tome komese πto viπe svia.


Biblijski komentar1. Karakteristike bogosluæja

(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Otkrivenje 4,8-11.)U Bibliji se mnoπtvom rijeËi na grËkom i hebrejskom jeziku opi-

suju razliËiti aspekti πtovanja Boga. Hebrejske rijeËi za bogosluæjenaglaπavaju ukazivanje Ëasti, poπtovanje i divljenje klanjanjem, pada-njem niËice ili iskazivanjem pokornosti pred drugom osobom na nekidrugi naËin. Meutim, oboæavanje Boga u Starom zavjetu ne ograni-Ëava se na fiziËku radnju. Ono takoer obuhvaÊa posluπnost i sluæbu,πto su pokazatelji iskrenosti naπeg bogosluæja. Izaija jasno naglaπavada samo vrπenje odreenih aktivnosti bez posluπnosti nije nikakvoπtovanje (Izaija 1,10-17; 58).

U Novom zavjetu nailazimo na sliËnu raznolikost rijeËi koje znaËe“pokloniti se”, “poπtovati”, “ukazati Ëast i odanost”, “sluæiti”. NajËeπÊarijeË za bogosluæje u Novom zavjetu je proskyneo, koja doslovno znaËi“ljubiti”. Vjerojatno se odnosi na obiËaj ukazivanja Ëasti kralju iliugledniku kleËeÊi pred njim i ljubeÊi mu stopala, πto se tumaËilokao priznanje ovisnosti ili pokornosti osobi od autoriteta (vidi: WilliamF. Arndt, F. Wilbur Gingrich, Frederick V. Danker, Walter Bauer, AGreek-English Lexicon of the New Testament and Other EarlyChristian Literature [Chicago: University of Chicago Press, 2000.], str.882). Na osnovi upotrebe ove rijeËi za opis sluæbe Bogu, moæemo za-kljuËiti da je njome naznaËeno viπe od fiziËkog postupka ljubljenjaili klanjanja. Pokloniti se Bogu znaËi uvidjeti Njegovu veliËinu i veli-Ëanstvo, shvatiti da je On Stvoritelj, a mi stvorenja, priznati svojunedostojnost, bespomoÊnost i potpunu ovisnost o Njemu. Takvo pri-znanje sa sobom nosi spremnost da prihvatimo Boæju vladavinu usvojem æivotu.

Pravo bogosluæje ima nekoliko vaænih karakteristika. Prvo i naj-vaænije, ono je usmjereno na Boga i samo na Njega (Ponovljeni za-kon 6,13; Matej 4,10). Drugo, nikad se ne vrπi pod prisilom. To jespontani odgovor na Boæji karakter i Njegovo djelo otkupljenja. Dolaziiz srca, a ne od oËekivanja drugih. TreÊe, sluæba Bogu nije samosubotnja jutarnja aktivnost ili dio zajedniËkog bogosluæja. To je na-Ëin æivota. Mi trebamo svojim æivotom odgovoriti na ono πto je BoguËinio za nas. BiÊa u prijestolnoj dvorani, prikazana u 4. poglavljuOtkrivenja, neprestano su slavila Boga, dan i noÊ. Iako ovakva snaænaposveÊenost bogosluæju nije moguÊa u naπem æivotu, ova slika upu-Êuje na misao da svakom svojom rijeËju i djelom trebamo ukazivatiËast Boæjem imenu.


Pravo bogosluæje ima snagu da nas ujedini kao niπta drugo. KadausredotoËimo svoj æivot na slavljenje Srediπta svoje vjere, manja jevjerojatnost da Êemo zapaæati stvari koje nas dijele. Bilo da smo samiili s drugim vjernicima, mi se udruæujemo u bogosluæju s drugimaπirom svijeta slaveÊi Boga. Prema tome, bogosluæje nam pruæa prilikuda budemo dio neËega πto nadilazi nas same. U isto vrijeme, bogo-sluæje nas podsjeÊa da ovisimo o Bogu. Ponositost i ljubomora, kojidoprinose neskladu, nestaju kada shvatimo da smo svi stvorenja kojaovise o Bogu.

Razmislite: U kojem se smislu posluπnost moæe smatrati sluæ-bom Bogu? Kako izgleda æivot posveÊen sluæbi Bogu?

2. Sluæba Bogu i velika borba(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Otkrivenje 14,6-12.)Vaænost prave sluæbe Bogu istaknuta je srediπnjom ulogom koju

ona ima u trostrukoj aneoskoj vijesti i u πirem kontekstu velikeborbe izmeu Boga i Sotone. Borba je zapoËela Sotoninom pobunomna Nebu i njegovim oholim usporeivanjem s Bogom (Izaija 14,14).Rat u svemiru nastavlja se izazivanjem Boæjeg karaktera. Dok Bogpokazuje svoj karakter izlijevanjem ljubavi i milosti, πto nas potiËeda Mu odgovorimo sluæenjem, Sotona potiËe na sluæbu prijevarom.On nastoji skrenuti pozornost usmjerenu na Boga uspostavljajuÊi dru-gi sustav bogoπtovlja. Poruka prvog anela upozorava da je Bog, Stvo-ritelj svemira, jedina Osoba koja zasluæuje πtovanje. Svetkovanje sed-mog dana subote, koju je On posvetio, Ëin je sluæbe i vjernosti Njemu.Meutim, ograniËiti taj Ëin samo na dan bogosluæja znaËi propustitisveobuhvatni smisao poruke. Stvoritelj se ne proslavlja samo nepo-srednim svetkovanjem dana koji je On odredio, veÊ i poπtovanjem Nje-govih djela stvaranja. Poruka drugog anela prikazuje Boæju ljubav imilost, pruæajuÊi opomenu onima koji su zavedeni laænim pristupimaspasenju i sluæbi Bogu. KonaËno, u treÊoj aneoskoj vijesti vidimoda odluka o πtovanju pogreπne strane na kraju vodi u smrt, dok od-luka da sluæimo samo Bogu vodi u æivot. A buduÊi da je Bog Stvori-telj i Odræavatelj æivota, ne oËekujemo niπta manje. Kada prekinemovezu s Izvorom æivota, Ëeka nas samo smrt.

Razmislite: ©to mislite, zaπto se pitanje bogoπtovlja nalazi u sre-diπtu trostruke aneoske vijesti? Kako moæete biti sigurni da sluæiteStvoritelju i da neÊete dopustiti Sotoni da vas zbuni svojim lukav-stvima? Na koje nas naËine ujedinjuju poruke trojice anela?


TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Mi Ëesto ograniËavamo sluæbu Bogu na odlazak

u crkvu u subotu ujutro. Meutim, sluæba Bogu je mnogo viπe odtoga. Pomozite razredu da istraæi πire dimenzije bogosluæja.

Za primjenu:1. Sluæba Bogu je mnogo viπe od pjevanja pjesama i molitve. ©to

mislite, zaπto rijetko razmiπljamo o sluæbi Bogu izvan okvira subotei drugih vjerskih sluæbi?

2. ©to mislite, zaπto pojedinci ne nalaze puni smisao u bogoslu-æju? Kako se to moæe odraziti u ostatku tjedna?

3. Kako sluæbu Bogu moæemo uËiniti naËinom æivota?4. Je li vaπe trenutaËno sudjelovanje u bogosluænim aktivnosti-

ma odgovor koji ste dali iz cijelog srca?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Pozvani smo da se poklonimo Bogu koji nas

je stvorio i otkupio. SljedeÊe aktivnosti pomoÊi Êe sudionicima da seusredotoËe na Boga, Srediπte naπeg bogosluæja.

Aktivnosti:1. Pripremite odgovarajuÊi materijal za bogosluæje koji Êe pomoÊi

sudionicima da se usredotoËe na razliËite aspekte Boæjeg karaktera.2. Isplanirajte veËer molitve. Sudionicima treba iznijeti jasan cilj

molitve, a za svaki cilj mijenja se naËin molitve.3. Posluπajte pjesmu koja uzvisuje Boæju veliËinu i veliËanstvo.

Zatim se molite da vam Bog pomogne da Boæju ljepotu i karakteriskusite na nove naËine.

4. Pokaæite razredu uobiËajene kuÊanske predmete. Zamolite ihda razmisle na koji je naËin Bog poput svakog od tih predmeta. Zatimzahvalite Bogu πto vam pomaæe da se sjetite mnogih dimenzija Njegovenaravi i karaktera.



Crkvena organizacija i jedinstvo

KljuËni tekst: Matej 20,26.

UËenik ÊeZnati: Upoznat Êe karakteristike crkvene organizacije i naËin na

koji se njeguje jedinstvo u Crkvi.OsjeÊati: Njegovat Êe poniznost, ljubav i voljnu pokornost umje-

sto sebiËnog ponaπanja.»initi: Podupirat Êe jedinstvo u Crkvi.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Autoritet i jedinstvo

A. Na koje naËine priznanje Krista kao Glave Crkve utjeËe nadonoπenje odluka i autoritet njezinih voa?

B. Zaπto je Isus bio protiv toga da duhovni voe budu nalik navoe rimskog svijeta?

C. Kako crkvena disciplina prikazuje ljubav i u isto vrijeme Ëuvadoktrinarnu ËistoÊu i jedinstvo Crkve?

II. OsjeÊati: Poniznost nasuprot oholostiA. Koje osobine i stavovi voe utjeËu na jedinstvo?B. Kako ovakvi stavovi potiËu na primjenu crkvene discipline?C. Kako moæemo njegovati poniznost i pokornost prema drugima

umjesto oholosti i sebiËnog ponaπanja?

III. »initi: Njegovanje jedinstvaA. Kako moæete pomoÊi voama u odræavanju crkvenog jedinstva?B. Na koje naËine moæete iskoristiti svoje duhovne darove da bi-

ste izgradili Crkvu i njegovali jedinstvo?

Saæetak: Vjernici priznaju Krista za Glavu Crkve. Ipak, za misijui jedinstvo Crkve vaæna je i ljudska organizacija. Voe njeguju jedin-stvo poniznom sluæbom, Ëuvanjem istine, zalaganjem za disciplinu iorganiziranjem crkvene misije.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Matej 20,25-28.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Crkvena organizacijska struk-tura unapreuje misiju i jedinstvo Crkve kada se poπtuje Kristovavrhovna vlast, a njezini voe pokazuju ljubav, poniznost i vjernost usvojem æivotu.

Samo za uËitelje: Pojam voe koji primjenjuje silu nad drugimljudima nije u skladu s modelom vlasti koji je Isus pokazao svojimuËenicima. KrπÊanski voa treba biti ponizan i treba sluæiti. Na po-Ëetku prouËavanja naglasite koliko je vaæno da voe budu sluge i dapokaæu poniznost.

Uvodni razgovor: Mahatma Gandhi borio se poËetkom dvadese-tog stoljeÊa za nezavisnost Indije koja je bila pod britanskom vlaπÊu.Kao poboæni hinduist nosio je jednostavnu odjeÊu i æivio æivotom dra-govoljnog siromaπtva, sluæeÊi siromaπnima u druπtvu i poistovjeÊuju-Êi se s njima. Dragovoljno je njegovao one koje su drugi izbjegavali,kao πto su ljudi oboljeli od gube ili pneumonske kuge. PruæajuÊi pa-sivni otpor, neprestano je pokazivao poniznost prema drugima. Iro-niËno je to πto je Gandhija privukao Isusov æivot, ali je odbacio krπ-Êanstvo jer krπÊani nisu æivjeli poput Krista iz Biblije.

KrπÊani su pozvani da sluæe. Iako Gandhi nije bio krπÊanin, poka-zao je kako voa moæe postupati kao sluga, sluæeÊi drugima i stav-ljajuÊi potrebe drugih ispred vlastitih potreba.

Pitanja za razgovor: ©to je Gandhijevo vodstvo Ëinilo toliko sna-ænim? Zaπto je mogao biti voa ponaπajuÊi se kao sluga? Na kojinaËin ovakva vrsta vodstva privlaËi pozornost na cilj koji pojedinacpredstavlja?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Svaki aspekt crkvene strukture vlasti nudi

priliku da se suprotno kulturoloπkim shvaÊanjima pokaæe ljubav, po-niznost i vjernost koje njeguju jedinstvo Crkve. Naglasite koliko suKristova vrhovna vlast i sluæba vaæne za razumijevanje uloge voe uCrkvi.


Biblijski komentar1. Struktura vlasti

(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Efeæanima 5,23-27;Matej 20,25-28.)

Crkva je Boæje djelo i svojina, Ëija je Glava Krist. Ona je Boæjipredstavnik na Zemlji s posebnom misijom da pokaæe Boæji karakter.Isusova molitva u Ivanu 17 pokazuje da jedinstvo vjernika doprinosiuspjehu crkvene misije (Ivan 17,20-23). Za jedinstvo i misiju vrlo jevaæna Kristova vrhovna vlast. Kao Glava tijela (Koloπanima 1,18), Isusdaje identitet Crkvi i Izvor je njezinog æivota. Prema tome, postojanjei napredak nas kao Crkve ovisi o Njemu. Slika Crkve kao tijela takoernas podsjeÊa da Glava usmjerava Crkvu i upravlja njome. Bez Glavedrugi dijelovi tijela ne mogu funkcionirati zajedno. Glava ujedinjuje ivrπi koordinaciju dijelova tijela kako bi ono izvrπilo svoju misiju.

Ipak, Krist je povjerio dio svoje vlasti Crkvi kako bi uz voe us-pjeπnije djelovala. Ellen G. White je tvrdila da Crkva treba “biti uteme-ljena na redu koji propisuje Evanelje” i kako je to “prijeko potrebnoda se Crkva dovede u jedinstvo vjere” (Rani spisi, str. 98) Ona jeiznijela ono πto joj je bilo reËeno u kljuËnom trenutku adventistiËkepovijesti kada je unutar pokreta vladala slaba organizacija. Crkva sesastojala od nepovezanih skupina vjernika kojima je nedostajala os-novna struktura vlasti. To je bio problem za njezino jedinstvo i mi-siju. Crkvu su posebno ugroæavala laæna uËenja od strane uËiteljakoji su isticali Ëudne i osobne ideje. Poziv da se uspostavi evaneo-ski poredak bio je prema tome nuæan da bi se zaπtitilo jedinstvoCrkve.

Meutim, moramo shvatiti kakvu ulogu voe imaju u Crkvi. Onisu pozvani na oblik vlasti suprotan kulturoloπkim shvaÊanjima, kojipodrazumijeva sluæbu umjesto vladanja. Iako se to uvijek ne vidi uprijevodu Biblije, Pavao i drugi novozavjetni pisci izbjegavali su opiseuloge crkvenih voa grËkim izrazima koji su se obiËno koristili zaopisivanje uloge voe u svjetovnom druπtvu. UËenicima je posebnosavjetovano da ne vladaju drugima kao pogani (Matej 20,25-28).

Model voe koji se ponaπa poput sluge doprinosi skladu i jedin-stvu Crkve upravo zato πto je proæet poniznoπÊu, nesebiËnoπÊu i πtoutjeËe na osposobljavanje drugih. Takvi voe sluπaju i sluæe, a nezahtijevaju da se postupa po njihovom. Oni su usredotoËeni na mi-siju Crkve, a ne da se proslavi njihovo ime (vidi 1. Petrova 5,2.3).Crkveni voe takoer doprinose jedinstvu Crkve time πto ostaju uzajednici s Kristom, ËuvajuÊi istinu koja nas ujedinjuje i oblikujuÊivrijednosti zdravih odnosa.


Tekst u 2. Timoteju 2,15 takoer upuÊuje da voe trebaju bitipoπteni i ispravni u nauku i ponaπanju. Moraju se Ëvrsto i vjernodræati istine, i istodobno se ponaπati u skladu s Evaneljem koje pro-povijedaju. Prava sluæba proizlazi iz istinskog odnosa s Bogom, kojije pod utjecajem istine Evanelja.

Razmislite: Na koje je naËine Kristovo vodstvo vidljivo u Crkviadventista sedmoga dana? Na πto upuÊuje usporedba Krista s glavomkada je rijeË o ulozi ljudskih voa? Kako model vodstva prema kojemvoa postupa kao sluga potiËe misiju Crkve?

2. Disciplina i jedinstvo(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: GalaÊanima 6,1.2; Matej

18,15-20.)I uz najbolje vodstvo, postoje trenuci u crkvenom æivotu kada je

potrebna disciplina radi pojedinaca i radi Crkve. Iako se Ëini da jecrkvena disciplina postala manje popularna u 21. stoljeÊu, ipak imavaænu ulogu u odræavanju crkvenog jedinstva.

U svojoj knjizi Church Discipline: How The Church Protects theName of Jesus (Wheaton, III.: Crossway, 2012.), Jonathan Leeman iz-nosi Ëetiri naËina na koje crkvena disciplina, ispunjena ljubavlju, πtitijedinstvo Crkve i unapreuje misiju. Prvo, crkvena disciplina poka-zuje ljubav prema pojedincu pomaæuÊi mu da prepozna svoje pogre-πke, a samim tim i potrebu za pokajanjem. Crkvena disciplina po svo-joj naravi ozdravljuje, a ne samo kaænjava. Drugo, crkvena disciplinapokazuje ljubav prema Crkvi zato πto nastoji zaπtititi od nevolja inapasti one koji su novi ili slabi u vjeri. TreÊe, crkvena disciplinapokazuje ljubav prema svijetu izvan crkvenih zidova omoguÊujuÊi Cr-kvi da iznese svjedoËanstvo koje Êe u pravom svjetlu prikazivati preo-braæavajuÊu silu Evanelja. Na kraju, crkvena disciplina pokazuje lju-bav prema Kristu posluπnoπÊu i Ëuvanjem Njegovog ugleda.

Razmislite: Kada je potrebna disciplina? Zaπto su neke crkvesuzdræane u primjenjivanju crkvene discipline? Slaæete li se s izjavomJonathana Leemana da je disciplina postupak ispunjen ljubavlju kojiπtiti Isusovo ime? Zaπto se slaæete i zaπto ne? Na koje naËine smatrateda crkvena disciplina utjeËe na misiju Crkve?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Pitanja za primjenu omoguÊavaju uËiteljima

da se usredotoËe na jednu od dvije teme: 1) voa kao sluga ili 2)povezanost izmeu crkvene discipline i ljubavi.


Za primjenu:1. Kako se slaæu pojmovi vlasti i sluæenja?2. ©to potiËe vlast u kojoj voa postupa kao sluga?3. Kako mirite Isusov nalog da ne sudimo drugima s potrebom

za crkvenom disciplinom?4. Kako se prema vaπem iskustvu primjenjuje crkvena disciplina?

Kako se ono πto ste zapazili slaæe s pokazivanjem ljubavi kako jeprethodno istaknuto? Kako disciplinu moæemo koristiti u smislu oz-dravljenja?

5. Koja razlika moæe postojati u naËinu na koji se bavi javnim iosobnim grijesima?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Lako nam se moæe dogoditi da ograniËimo ulo-

gu voe kao sluge na one koji rade u upravi Crkve, ali su svi vjernicipozvani da koriste svoje duhovne darove i sluæe Crkvi. Razgovarajteo ulozi duhovnih darova u izgradnji Crkve. Pomozite svojem razreduda shvati potrebu da svaki vjernik treba voljno sluæiti.

Aktivnost: Sluπajte izabrane pjesme koje govore o sluæenju dru-gima i razmiπljajte o njihovim rijeËima. Zatim razmislite kako na prak-tiËan naËin moæete sluæiti Crkvi i zajednici. Ima mnogo krπÊanskihpjesama Ëija je tema sluæba, pogotovo sluæba koja se odnosi na svijetizvan Crkve.



KonaËna obnova jedinstva

KljuËni tekst: 2. Petrova 3,13.

UËenik ÊeZnati: Prisjetit Êe se Boæjih obeÊanja da Êe ponovno stvoriti svi-

jet i obnoviti jedinstvo i sklad u kakvom su Njegova stvorenja æivjelau poËetku.

OsjeÊati: »eznut Êe za vremenom kada Êe se njegovo jedinstvos Kristom u potpunosti ostvariti.

»initi: Æivjet Êe u nadi dok æeljno iπËekuje ispunjenje BoæjihobeÊanja.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Sigurnost obnove

A. Zaπto moæemo biti sigurni da Êe Bog ispuniti svoje obeÊanjeo skladnoj buduÊnosti?

B. ©to opis novog neba i nove Zemlje otkriva o Boæjem karakterui Njegovom idealu za Njegova stvorenja?

II. OsjeÊati: »eænja za jedinstvomA. Kako biste opisali razliku izmeu æivota na novoj Zemlji i sa-

daπnjeg æivota?B. Kada razmotrite svoj æivot i odnose, Ëemu je najviπe potrebna

obnova?C. ©to je najprivlaËnije u opisu Ivana i proroka o æivotu na novoj

Zemlji?

III. »initi: Æivot u nadiA. Na koje naËine povjerenje u Boæje obeÊanje da Êe stvoriti sve

novo utjeËe na vaπ æivot upravo sada?B. Kako izraæavate svoju nadu u svakidaπnjim odnosima?

Saæetak: Moæemo biti sigurni u obeÊanje o novom nebu i novojZemlji na kojoj neÊe biti ni traga grijeha ili nesklada. Na novoj Zemljisva stvorenja æivjet Êe u miru i jedinstvu koje je Bog planirao zanjih.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Otkrivenje 21,1-5.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Pozvani smo da æivimo u nadidok Ëekamo vrhunac povijesti spasenja. Tada Êe jedinstvo u Kristu is ostalim stvorenim biÊima biti potpuno.

Samo za uËitelje: U uvodu u pouku usredotoËite se na sigurnostIsusovog drugog dolaska i na Boæje obeÊanje o novom nebu i Zemljibez grijeha. Pomozite razredu da shvati da ta sigurnost ulijeva nadukoja na vidljiv naËin treba utjecati na krπÊanski æivot.

Uvodni razgovor: Dana 22. listopada 1844. godine William Millers tisuÊama drugih krπÊana Ëekali su Kristov povratak. »ekajuÊi, rado-sno su pjevali pjesme i pokuπavali zamisliti svoj susret s Gospodinom.

Miller je zakljuËio da Êe se proroËanstvo o 2300 dana i noÊi izKnjige proroka Daniela ispuniti toga dana. Pretpostavio je da ovo is-punjenje ukazuje na datum Kristovog dolaska. U Ëeænji da budu sIsusom, mileriti su πirili vijest o Isusovom skorom povratku svimakoje su poznavali. Uvjereni da Êe Bog odræati svoje obeÊanje, mnogisu prodali ili poklonili svoju imovinu. Tolika je bila njihova sigurnosti nada.

SliËno se dogaalo tijekom povijesti kada su drugi istraæivaËi Bib-lije odreivali datume Gospodnjeg dolaska. Iako su pogreπno mislilida svatko moæe znati vrijeme drugog dolaska, mileriti i oni koji sunastavili odreivati datume pokazali su da nada u ispunjenje BoæjihobeÊanja vrπi utjecaj na æivot.

Pitanja za razgovor: Kakav je utjecaj oËekivanje drugog dola-ska izvrπilo na milerite? Kakav utjecaj sigurnost Isusovog dolaskaima na vaπ æivot? Je li vaæno to πto ne znate vrijeme kada Êe seispuniti Boæje obeÊanje? Kako moæete æivjeti na najbolji naËin oËe-kujuÊi novu Zemlju i obnovljene odnose?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Ovaj odjeljak bavi se pomnim prouËavanjem

naravi i razmjera obnove obeÊane u Pismu.


Biblijski komentar1. Ponovno stvoreno nebo i Zemlja

(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Otkrivenje 21,1-6.)

Stvaranje i otkupljenje usko su povezani u Pismu. Iako je naπapozornost Ëesto usmjerena na plan otkupljenja, izvjeπtaj o stvaranjupruæa kontekst zahvaljujuÊi kojem moæemo shvatiti plan otkupljenja.Izvjeπtaj o stvaranju potanko opisuje briæno stvaranje Ëovjeka od prahai Stvoriteljev osobni dodir kada je udahnuo æivot u nepokretni oblik.Izvjeπtaj o stvaranju opisuje ideal koji je Bog imao na umu za svojastvorenja: svijet neokaljan grijehom, u kojem vladaju mir i sklad, igdje je bio moguÊ razgovor s Bogom licem k licu.

Kada je grijeh pokvario savrπeni svijet Boæjeg stvaranja, plan zaobnovu Boæjeg ideala veÊ je bio spreman. Plan je obuhvaÊao otkrive-nje boæanskog ideala u utjelovljenom Boæjem Sinu, koji je umro kakobi omoguÊio pomirenje izmeu Boga i ljudi. Meutim, Njegovo utje-lovljenje nije bilo kraj. Posljednja dva poglavlja Otkrivenja nagovje-πtavaju da Êe Bog ostvariti prvobitni ideal i ponovno stvoriti svijet ukojem Êe vladati mir i sklad.

Ivan je pomno opisao novo nebo i novu Zemlju u 21. poglavljuOtkrivenja. Opis sadræi sliku iz Knjige proroka Izaije (osobito iz 60.i 65. poglavlja) i Knjige proroka Ezekiela (posebno od 40. do 48. po-glavlja), kao i teme koje ga povezuju s obeÊanjima sadræanim u se-dam pisama upuÊenim crkvama. Novo nebo i nova Zemlja zauzimajumjesto starog neba i Zemlje, koji su “iπËezli” (Otkrivenje 21,1). Svijetviπe nije ukaljan grijehom.

Takoer nam je reËeno da na novoj Zemlji viπe neÊe biti mora.Povrπnom Ëitatelju ova izjava moæe zvuËati neobiËno; meutim, mo-guÊe je da se u ovom tekstu rijeË “more” koristi kao metafora. Pre-ma hebrejskom razumijevanju more se simboliËki povezuje sa zlom,tlaËenjem, s onim πto je zastraπujuÊe (usporedite Otkrivenje 13,1).Kada Ivan tvrdi da na novoj Zemlji nema mora, on pokazuje da nemaviπe razloga da se plaπimo zla jer su svi njegovi tragovi uklonjeni.(Vidi: Ranko StefanoviÊ, Otkrivenje Isusa Krista [AdventistiËki teolo-πki fakultet, Maruπevec 82, 42243 Maruπevec: Znaci vremena, Zagreb,2013.], str. 481,482) Ivan potvruje odsutnost zla tvrdnjom da Êe suzebiti otrte jer je uzrok plaËa uklonjen, zajedno sa svim onim πto jepovezano sa starim naËinom æivota. Ono πto je uniπtilo odnose viπene postoji.

U Ivanovom opisu nove Zemlje vrlo je vaæna izjava da Êe Bogprebivati meu svojim narodom i biti njihov Bog. “Naπ vjeËni dom bit


Êe, prema tome, karakteristiËan po zajednici u najuzviπenijem smi-slu. To neÊe biti dom samo stvorenjima, veÊ i Trojedinom Bogu. Za-jednica Osoba — Oca, Sina i Duha Svetoga — krasit Êe novu zajednicusvojom boæanskom prisutnoπÊu.” (Stanley J. Grenz, Created for Com-munity [Grand Rapids, Mich.: Baker, 1998.], str. 292,293) Bog je hodaou Edenskom vrtu s Adamom i Evom, pokazao je svoju prisutnost naprikriveni naËin u starozavjetnom Svetiπtu, ali oba puta se povukao.Kada sve πto stoji izmeu Boga i Ëovjeka bude uklonjeno, ljudi Êeponovno moÊi razgovarati s Bogom. On Êe se ponovno sjediniti sasvojim narodom, a jedinstvo s Bogom podrazumijeva jedinstvo s osta-lim otkupljenima, jer Êe ponovno u potpunosti odraæavati Boæje ob-liËje.

Razmislite: ©to je novo kada je rijeË o novom nebu, novoj Zemljii novom Jeruzalemu? Kako Êe ova nova djela stvaranja biti povezanasa starim? Ivan govori o “izvorima vode æive” (Otkrivenje 21,6) i “rijecivode æivota” (Otkrivenje 22,1.2) na novoj Zemlji. ©to prikazuje ovavoda?

2. Sklad meu svim djelima stvaranja(Prisjetite se u razredu sljedeÊeg teksta: Izaija 11,1-10.)Lako je usmjeriti svu pozornost samo na prednosti koje Êe nova

Zemlja omoguÊiti ljudskim biÊima. Meutim, to znaËi izostaviti πiresvjedoËanstvo Pisma. Naπe ponovno sjedinjenje s Bogom samo je dioizvjeπtaja. Izaija kaæe da Êe biti uspostavljen sklad i meu ostalimdjelima stvaranja.

U 11. poglavlju Knjige proroka Izaije nalazimo da su Boæja pra-vednost i pravda u srediπtu Njegovog kraljevstva. Ove karakteristikepodupiru mir i sklad koji su opisani od 6. do 10. retka.

Izaijin opis æivota na novoj Zemlji obuhvaÊa prikaz najokrutnijihgrabeæljivaca koji mirno leæe kraj svojega plijena i ljudi. Izaija se pri-bliæava Ëitatelju slikom djeteta koje vodi domaÊe æivotinje — πto jebio uobiËajeni prizor u izraelskoj povijesti, koji se i danas moæe vidjetimeu nomadskim narodima. Æivotinje koje su najveÊa opasnost zastado, u ovom su tekstu prikazane kako jedu i leæe pokraj stada navrelini dana. Mir i sklad meu svim djelima stvaranja je tolik da seËak i najmlae dijete moæe sigurno igrati sa æivotinjama koje bi udanaπnjim okolnostima bile opasne i za odrasle.

Razmislite: Kako je tekst u Izaiji 11,1-5 povezan s redcima 6-10? Kakav odnos vlada izmeu mudrosti, pravednosti, pravde i mira?


Kako je opisan mir u ovom tekstu? ©to se u ovom kontekstu podrazu-mijeva pod znanjem Gospodnjim?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Znanje o obnovi koju Bog namjerava izvrπiti

u buduÊnosti ne treba smatrati zanimljivom beznaËajnom sitnicomili izgovorom za nezalaganje za sklad meu Boæjim narodom veÊ sa-da. Pomozite uËenicima da odluËe kako Êe svojim æivotom potvrivatinadu u obnovu.

Za primjenu:1. Kakav utjecaj Ëinjenica da je Boæja rijeË istinita i pouzdana

ima na vaπ æivot?2. Zaπto je vaæna Ëinjenica da Êe Bog prebivati meu svojim na-

rodom? Iako sada ne vidimo Boga licem k licu, On je ipak meu nama.Kako sada moæemo iskusiti zajednicu s Njim?

3. Ako Êe sve biti ponovno stvoreno, zaπto je vaæno kako se danasodnosite prema prirodnim bogatstvima u svojem okruæenju?

4. Usporedite obeÊanja upuÊena crkvama u 2. i 3. poglavlju Ot-krivenja s opisom nove Zemlje u 21. i 22. poglavlju Otkrivenja. KojesliËnosti nalazite? ©to tekstovi govore o tome kako nada u obnovutreba veÊ sada utjecati na naπ æivot?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Otkrivenje 21 i Izaija 11 iznose æive slike skla-

da i zajednice koju Êemo uæivati na novoj Zemlji. Pomozite uËenicimada shvate opseg i stvarnost te slike kako bi mogli teæiti onome πtoÊe doÊi i tu nadu podijeliti s drugima.

Aktivnosti:1. Napravite kolaæ na kojem Êete usporediti sadaπnje odnose s

odnosima kakvi su opisani na novoj Zemlji.2. Podijelite nadu koju imate u novi poËetak s nekim tko treba

saznati da postoji rjeπenje njegovih problema.


www.adventisti.hrwww.znaci-vremena.com

Crkva je Boæja obitelj na Zemlji koja zajedno sluæi,prouËava i odræava bogosluæja. GledajuÊi na Isusa kaosvojeg vou i Otkupitelja, Crkva se poziva da navijestiRadosnu vijest spasenja svim ljudima.

Crkva je zajednica vjernika koji priznaju Isusa Kristaza Gospodina i Spasitelja. NadovezujuÊi se na Boæjinarod iz starozavjetnog doba, mi smo pozvani iz svijeta;i okupljamo se radi bogosluæja, bratske zajednice,prouËavanja Boæje rijeËi, proslavljanja Gospodnje veËere,sluæbe cijelom ljudskom rodu i objavljivanja Evaneljacijelomu svijetu.

Crkva je jedno tijelo s mnogim Ëlanovima pozvanim izsvakoga naroda, plemena i jezika. U Kristu smo novastvorenja; rasne, kulturoloπke, obrazovne i nacionalnerazlike, razlike izmeu ljudi svih staleæa, bogatih isiromaπnih, muπkog i æenskog spola, ne smiju nasdijeliti. Svi smo mi jednaki u Kristu koji nas je jednimDuhom povezao u jednu zajednicu sa sobom i jedne sdrugima; mi trebamo sluæiti i da nam se sluæi bezikakve pristranosti i uvjeta. Otkrivenjem Isusa Krista uSvetome pismu dijelimo istu vjeru i nadu, i dopiremo dosvih jednim svjedoËenjem. Ovo zajedniπtvo ima svojizvor u jedinstvu Trojedinog Boga koji nas je posvojiokao svoju djecu.

jedinstvo u kristu - adventisti hrvatska...priru¨nik za u¨itelje (4/2018) ¥ 3 naπe jedinstvo u...

Documents