SVEUĈILIŠTE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIĈKIH I ODGOJNIH

ZNANOSTI

STUDIJ ZEMLJOPISA

KRITIKA PROSTORNOG PLANA

OPĆINE SPLIT

GEOGRAFSKI SEMINARSKI RAD

Mentor: prof. dr. sc. Snježana Musa Student: Marin Perko

Mostar, sijeĉanj 2014.

S t r a n i c a | 2

SADRŢAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 3

2. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA .......................................................................... 5

2.1. Stanovništvo ..................................................................................................................... 5

2.2. Sistem naselja po značaju, karakteru i dominantnoj privrednoj djelatnosti ..................... 6

2.3. Poljoprivredna zemljišta, šuma i šumska zemljišta ......................................................... 6

2.4. Vode i vodene površine .................................................................................................... 6

2.5. Mineralna nalazišta .......................................................................................................... 7

2.6. Proizvodnja i prijenos energije ........................................................................................ 8

2.7. Promet .............................................................................................................................. 8

2.8. Privreda ............................................................................................................................ 8

2.9. Društvene djelatnosti........................................................................................................ 9

2.10. Posebno zaštićeni prostori .............................................................................................. 9

2.11. Zaštita i unapreĎenje okoliša ........................................................................................ 10

2.12. Minska polja i ugroţenost područja ............................................................................. 10

ZAKLJUČAK .......................................................................................................................... 11

LITERATURA ......................................................................................................................... 12

S t r a n i c a | 3

1. UVOD

Usporedbe i razlike metodologije izrade prostorne dokumentacije u Bosni i Hercegovini s

onim u Splitu (Hrvatska) nalaze se u tablici 1:

Poglavlja – prema BiH

metodologiji plana Prostorni plan – Split - razlike

Stanovništvo Za razliku od BiH u razmatranju prognoze razvoja stanovništva

izračunate su prosječne godišnje stope promjene i geometrijske stope

promjene za pedesetogodišnji, tridesetogodišnji, dvadesetogodišnji i

desetgodišnji trend te iz toga izvedena kombinirana stopa koja je na

kraju uprosječena za sva četiri trenda.

Sustav naselja po značenju,

karakteru i dominantnoj

privrednoj djelatnost

U BiH metodologiji sustav naselja je podijeljen na manje središta, dok

u PP Split su sljedeće skupine (kategorije) središnjih naselja:

I. Središte drţave (vaţnije europsko središte);

II. Središte makroregije (manje europsko središte);

III. Središte ţupanije (regionalno središte);

IV. Središte grada (meĎuopćinsko središte);

V. Središte općine (vaţnije lokalno središte);

VI. Manje lokalno središte (pomoćno središnje naselje);

VII. Naselje s pojedinačnim središnjim funkcijama.

Poljoprivredna zemljišta,

šume i šumska zemljišta

U PP općine Split, s obzirom na vrijednost tih površina za razvoj

poljoprivrede, podijeljena su na vrijedna obradiva tla i obradiva tla te

se u skladu s tim propisuju uvjeti za njihovo korištenje i zaštitu.

Vode,vodene površine i

vodna infrastruktura

Jedina razlika je što je u PP dodatak za namjenu mora . Namjena mora

je dakle odreĎena prema preteţnim djelatnostima i namjenama

odreĎenim za kopneni dio morske obale i prostora uz morsku obalu.

Mineralna nalazišta Bez detaljnih podjela, za razliku od Metodologije BiH navedeno samo

poglavlje - racionalno korištenje prirodnih izvora.

Proizvodnja i prijenos

energije

Razlike su kod sustava energetske infrastrukture gdje je u PP odreĎen u

grafičkom dijelu elaborata PP. podsustavi su: elektroenergetika;

program korištenja plina; ostali obnovljivi izvori energije.

S t r a n i c a | 4

Promet Dodano je dodatno potpoglavlje – Pomorske graĎevine s pripadajućim

objektima i ureĎajima. Ostalih većih razlika nema.

Privreda Novo poglavlje privrede za razliku od Bih plana - Pomorsko

gospodarstvo: razvoj pomorske orijentacije; lučkog gospodarstva,

brodarstva, pomorskog prometa, brodogradnje, osnivanje slobodnih

zona, ribarstva, školjkarstva i marikulture.

Društvene djelatnosti Kao razlika, u PP Split izgraĎenost graĎevne čestice za gradnju

graĎevina društvene djelatnosti moţe biti najviše 30%.

Posebno zaštićeni prostori U PP Split postoje zabrane za pošteno zaštićene prostore i to se,

izmeĎu ostalog, zabranjuje branje biljaka i njihovih dijelova prema

Crvenom popisu biljnih i ţivotinjskih svojti Republike Hrvatske i u

skladu s posebnim propisima;

zabranjuje se rastjerivanje, hvatanje, drţanje i ubijanje ţivotinjskih

svojti prema Crvenom popisu biljnih i ţivotinjskih svojti Republike

Hrvatske i u skladu s posebnim propisima.

Zaštita i unapreĎenje

okoliša

Navedene su; zaštita tla, odvodnja, zaštita voda, zaštita od voda,

zaštita od elektroenergetskih objekata, zaštita mora, zaštite krajobraza i

ekoloških sustava, mjere zaštita zraka, mjere zaštite od buke, mjere

zaštite prirodnih vrijednosti, zdravstveni aspekti zaštite okoliša, mjere

zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.

Minska polja i ugroţenost

područja

O minskim poljima nema nikakvih cjelina u PP Splita, dok za

ugroţenost područja je navedeno samo postupanje s otpadom.

Tablica 1 – razlike u prostornim planovima

S t r a n i c a | 5

2. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA Kritika prostornog plana općine Split u ovom seminaru raĎena je prema uredbi o

jedinstvenoj metodologiji za izradu prostorno planske dokumentacije Federacije BiH.

Za područje Grada Splita na snazi je Prostorni plan općine Split, donesen još 1977, s

dopunama 1983. , 1998. i 2005. godine. Granica obuhvata Prostornog plana uključuje prostor

administrativnog područja grada Splita i pruţa se na sjeveru od granice s gradom Solinom

(sjeverna granica k.o. Split i k.o. Kamen), obuhvaća k.o. Ţrnovnicu, k.o. Sitno, k.o. Srinjine i

k.o. Stobreč te k.o. Slatine na otoku Čiovo. Zbog zastarjelog prostornog plana, zakonskih

obveza kao i upitnih planskih postavki, potrebno je donošenje novog Prostornog plana

ureĎenja za administrativni obuhvat Grada Splita površine cca 79,38 km2.

Prema metodologiji za izradu prostorno planske dokumentacije Federacije BiH slijedi

kritika prostornog plana općine Split:

2.1.Stanovništvo

U projekcijama su uzete obzir vitalne karakteristike stanovništva, gustoća naseljenosti,

strukture prema osnovnim kontingentima, reproduktivne sposobnosti, te očekivane

demografske tranzicije. U prostornom planu navedeni su i opći ciljevi demografskog razvoja

unutar prostora Grada Splita, meĎu najvaţnijima spominju se: osigurati optimalni razmještaj

stanovništva unutar Grada, stimulirati podizanje ukupne kvalitete stanovanja, osigurati razvoj

urbanih funkcija ostalih naselja, podrţati aktivnu populacijsku politiku…Kritika je što bi

projekcija stanovništva bila potpunija da je, osim starosne strukture stanovništva, ubačena i

broj, veličina i karakteristike domaćinstava te zaposlenost stanovništva i migracije

stanovništva.

Tablica 1. Prognoza stanovništva na bazi kombinirane stope (Izvor: Analize radnog tima)

Naselja Broj

stanovnika

2001.

Prognoza za 2015.

Po kombiniranoj stopi godišnje promjene

Prognoza

50-god.

trend

Prognoza

30-god.

trend

Prognoza

20-god.

trend

Prognoza

10-god.

trend

Prognoza

prosječni

trend

Split

(Split, Kamen

Stobreč) 183.161 258.250 223.770 195.580 174.490 207.940

Ostala naselja

Grada Splita 5.533 5.900 6.080 7.930 6.680 6.790

Ukupno Split 188.694 264.150 229.850 203.510 181.170 214.730

S t r a n i c a | 6

2.2. Sustav naselja po značenju, karakteru i dominantnoj privrednoj djelatnost

Precizno je odreĎen sustav središnjih naselja i ustrojstvo Grada Splita se daje u odnosu

na preteţnu koncentraciju odreĎenih središnjih funkcija, prognoziranog broja stanovnika i

drugih obiljeţja naselja:

Tablica 2. Administrativni obuhvat Grada Splita

Makroregionalno središte (veliko razvojno središte)

Manje razvojno središte Područno (malo razvojno) središte

veliki grad manji grad mali grad

100.000 – 200.000 st. 7.000 – 15.000 st. 1.000 – 7.000 st.

Split gradsko naselje 198.000 stanovnika

Stobreč gradsko naselje oko 13.000 stanovnika

Kamen oko 5.000 stanovnika Žrnovnica oko 5.000 stanovnika Srinjine oko 2.000 stanovnika Slatine oko 1.500 stanovnika

Bez bitnih središnjih funkcija ostala bi ostala samostalna naselja u ovom području (Sitno

Donje i Sitno Gornje) sa manje od 500 stanovnika.

2.3. Poljoprivredna zemljišta, šume i šumska zemljišta

Poljoprivredna zemljišta

Navedena su obradiva i neobradiva zemljišta po namjeni i kategorizacija

poljoprivrednog zemljišta. S obzirom na vrijednost poljoprivrednih površina za razvoj

poljoprivrede, podijeljena su na vrijedna obradiva tla i obradiva tla te se u skladu s tim

propisuju uvjeti za njihovo korištenje i zaštitu. Prostornim planom je za poljoprivrednu

namjenu odreĎeno 870,7 ha ili 10,9% površine Grada Splita. Područja melioracije i

komasacije nisu detaljno obraĎena.

Šume i šumska zemljišta

U PP ima detaljan prikaz kategorizacija šumskog zemljišta grada Splita, zaštitne šume,

zaštićene šume, šumski rezervati…Šume na prostoru Grada Splita čine cjeloviti ekološki

S t r a n i c a | 7

sustav, neće se smanjivati drugim namjenama, a iznimno krčenje šuma bit će nadomješteno

pošumljivanjem na novim površinama.

Šumske površine obuhvaćaju oko 1.472,7 ha ili 18.4% površine Grada Splita. Prema načinu

korištenja razlikuju se dva osnovna oblika:

zaštitne šume;

šume posebne namjene.

Šume posebne namjene čine po karakteru dvije grupe šuma:

Park-šuma Marjan;

šume za odmor i rekreaciju, odnosno turističko rekreacijske šume na otoku Čiovo.

Nema mnogo podataka o bilanci šumskog zemljišta.

2.4. Vode,vodene površine i vodna infrastruktura

Pošto je grad Split okruţen morem i o moru ovisi tako postoji i veoma detaljni podaci

o zaštitnih zonama te o bilanci voda kao i luke, pristaništa, marine, sidrišta, akvakulture i

sistemi odvoĎenja otpadnih voda, koja su uvijek problem svakog grada uz more.

Zaštita od štetnog djelovanja voda

Prostornim planom se predviĎa zaštita padina i niţih dijelova područja Grada od poplava

izazvanih bujičnim vodama te zaštita tla od erozije izazvane slijevanjem oborinskih voda,

bujica i mora.

Vodoopskrba

U cilju osiguranja potrebne kakvoće pitke vode u skladu s Hrvatskim i EU Direktivama, a s

obzirom na intenzivnu izgradnju u slivnom području rijeke Jadro kao i Ţrnovnice, potrebno je

dodati u prostorni plan cjeloviti sustav zaštite voda izvora i s tim u vezi kontrolu izvora

onečišćenja, stanja u slivu, stanja na izvoru i mogućih posljedica sa uspostavom trajnog

motrenja kakvoće voda, kao i ekoloških i hidroloških pokazatelja na slivu.

2.5. Mineralna nalazišta

O njima nemamo nikakvih podataka u prostornom planu. Jedino što se spominje su

graĎevine za eksploataciju mineralnih sirovina, tj. kamenolomi Perun i Srinjine koji se

zatvaraju (razlog je što su se negativno odrazili na stanje okoliša i krajobraza naselja

degradirajući kvalitetu ţivljenja u njima) .

S t r a n i c a | 8

2.6. Proizvodnja i prijenos energije

Prostorni plan daje veliku vaţnost polju energetike, tj. potrebno je temeljiti na odrţivom

razvoju. Značaj uvjetuje, osim činjenice što je Grad Split drugi po veličini korisnik u drţavi,

blizina jakog izvora električne energije (HE Zakučac) te najznačajnijeg prijenosnog objekta

(TS Konjsko) na području ţupanije.

Analize su pokazale da Split ima jedan od najlošijih gradskih elektroenergetskih sustava

u Hrvatskoj. Prema navedenome, za izvore energije sa potrebama u planskom periodu, jedan

od temeljnih ciljeva dugoročnog razvoja gradskog elektroenergetskog sustava je postupni

prijelaz postojećih transformatorskih stanica 110/35 kV i 35/10 kV na direktnu transformaciju

110/x kV.

2.7. Promet

Postoje podaci o prometnoj infrastruktura sa zaštitnim pojasevima i zonama (pogotovo

vodena zona), a obraĎen je i sustav veza i prometa. Nedovoljno podataka ima o povezanosti s

susjednim drţavama. Naime, kako su administrativne granice Splita uţe od njegovog stvarnog

značenja u prostoru regije i drţave utoliko je doseg rješenja sadrţanih u ovom Prostornom

planu ograničen i temeljen na pretpostavkama boljeg funkcioniranja prometnog sustava šireg

područja čija su rješenja sadrţana u Prostornom planu Splitsko-dalmatinske ţupanije te u

Strategiji i Programu prostornog ureĎenja Republike Hrvatske i Strategiji prometnog razvitka

Republike Hrvatske.

Teškoća u planiranju prometnog sustava Splita u okviru Prostornog plana je nedostatak

informacija o prometu u novim i izmijenjenim uvjetima te nedostatak odgovarajućih

istraţivanja i studija kojima bi se na odgovarajući način sagledali problemi i predlagala

rješenja u okviru odrţivog prometnog sustava i sustava mobilnosti.

2.8. Privreda

U Prostornom planu je obraĎena vaţnost formiranja novih poslovnih, ugostiteljsko-

turističkih, rekreacijskih, prometnih i dr. ţarišta (gradski projekti) koji će u perspektivi

predstavljati najznačajniju gospodarsku strukturu grada i činiti najvaţniji element njegove

transformacije. Slabije je obraĎena tema privrednih aktivnosti sa stanovišta uticanja na okoliš.

Od strateške vaţnosti za budući razvoj grada je razvoj turizma i njemu pratećih djelatnosti

(ugostiteljstva, usluga, kulturnih djelatnosti i sl.) te razvitak Splita kao sveučilišnog središta.

Spominje se razvoj industrijske zone zapadne obale Splita, brodogradilišta i cijelog škvera

S t r a n i c a | 9

Ovih dana u Splitu aktualna je dugo očekivana knjiţica u kojoj su prezentirani svi

veliki splitski projekti, a s kojom će gradonačelnik Ivo Baldasar ovih dana na put oko svijeta

kako bi privukao investitore. U njoj se, na dvadeset stranica, u osnovnim crtama opisuju

projekti, kratkoročni i dugoročni, koji predstavljaju Baldasarovu viziju razvoja dalmatinske

metropole. Projekti pred realizacijom ukupno stoje 791 milijun eura. MeĎu njima je na prvom

mjestu Banovina koja obuhvaća 50 milijuna eura vrijedne nekretnine gradske uprave te

HZZO-a i HZMO-a.

2.9. Društvene djelatnosti

Prostornim planom su odreĎene velike zone značajnijih javnih i društvenih sadrţaja

unutar Splitskog poluotoka (obuhvat Generalnog urbanističkog plana) a značajniji javni i

društveni sadrţaji ostalih naselja odreĎeni su u prikazu graĎevinskog područja naselja.

Detaljno su obraĎena bilanca potreba društvenih djelatnosti sve do 2015. godine i planiranog

broja stanovnika, uključujući i predškolski odgoj, osnovne škole, srednje škole, visoko

školstvo, zdravstvo, socijalna skrb, sport i rekreacija, kultura, vjerski objekti i sadrţaji, uprava

i pravosuĎe…

2.10. Posebno zaštićeni prostori

Prostorni plan grada Splita velik dio prostora posvećuje ovoj cjelini te jesu posebno

detaljno obraĎena vrijedna područja kulturno-historijskog naslijeĎa kao i područja

namijenjena turizmu. Naime, pošto je prostor Grada Splita izuzetno bogat kulturno-

povijesnim nasljeĎem koje je kao ţivotna sredina izloţeno trajnom utjecaju i pritiscima, te je

zbog svoje fizičke strukture naročito osjetljivo i sklono propadanju, pa ga se zbog očuvanja

temeljnog kulturnog identiteta treba permanentno štititi. Ovo područje se ističe bogatstvom

različitih utjecaja i neprekinutim kontinuitetom ţivljenja od pretpovijesti i antike do danas.

Navedeni su kao Posebne prirodne vrijednosti grada park šuma Marjan (ujedno i

kulturna vrijednost) te planinski masiv Mosora i Peruna kao i otok Čiovo.

Slika 2. Park-šuma Marjan, pluća grada Splita

S t r a n i c a | 10

2.11. Zaštita i unaprjeđenje okoliša

U prostornom planu su navedene područja i mjere sanacije ali nisu navedene procjene

stanja do kraja planskog perioda koji nije ni odreĎen. Za sprječavanje negativnih utjecaja na

okoliš navode se najveće površine na području Grada Splita (ukupno 2.351,8 ha ili 29,45%

površine Grada Splita) koje obuhvaća poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, kamenjar

te manjim dijelom kamena obala na otoku Čiovo i pošumljivanje tih površina radi zaštite od

erozija, zaštite voda i izvorišta, zaštite naselja, turističkih, športskih i rekreacijskih zona te

podizanja krajobraznih vrijednosti područja.

2.12. Minska polja i ugroženost područja

O minskim poljima u prostornom planu nema nikakvih podataka što i nije čudno pošto

područje općine nema minskih polja. O ugroţenosti područja ima podataka o eroziji i zaštiti

rijeke Ţrnovnice u Stobreču. TakoĎer postoje podaci o ugroţenosti naselja u blizini deponija

Karepovac, ali odluku o konačnom zbrinjavanju otpada koje se rješava se na ţupanijskoj

razini u skladu s prihvaćenim rješenjem iz Prostornog plana Splitsko dalmatinske ţupanije. U

tom smislu se ocjenjuje da je, u prvoj etapi, za postojeće odlagališta otpada Karepovac

potrebno provoditi sanaciju, osigurati sanitarnu deponiju do izgradnje ţupanijskog centra za

gospodarenje otpadom te u konačnici odrediti prenamjenu prostora odlagališta komunalnog

otpada Karepovac.

Slika 3. Deponij Karepovac još čeka rješenje

S t r a n i c a | 11

ZAKLJUĈAK

Većih razlika izmeĎu metodologije izrade prostornog plana u BiH i prostornog plana u

Hrvatskoj nema. Jedine razlike su u konceptu prostornog plana. Glavna zamjerka prostornom

planu Splita je njegova zastarjelost (zadnja dopuna datira još iz 2005. godine), a za ostale

podatke je teško pronaći ozbiljniju zamjerku pošto je prostorni plan općine Split jako detaljno,

jednostavno i lijepo prezentiran na čak 173 stranice. A s tim prostornim planom sam našao i

detaljne grafičke karte općine Split, sa svakim zasebnim segmentom ucrtanom u prostornom

planu (slika dolje). Kao misao za kraj, najveća zamjerka bi mogla biti to što će vjerojatno

većina projekata navedenih u prostornom planu ostati mrtvo slovo na papiru, što zbog

nedostatka novca, što zbog političkih prevrtanja u gradu u zadnjih 20 godina.

Slika 4. Generalni urbanistički plan Splita

S t r a n i c a | 12

LITERATURA

1. Jedinstvena metodologija za izradu prostorno planske dokumentacije Federacije BiH

2. Prostorni plan ureĎenja grada Splita

3. Internet stranice grada Splita

4. Internet stranice Splitsko –Dalmatinske ţupanije