prostorno planiranje - skirpta

8/10/2019 Prostorno Planiranje - skirpta

1/21

Prostorno Planiranje

Prostor i okolina

Pod pojmom prostor podrazumjevamo realni okvir zivljenja . Prostor moze biti prirodni i stvoreni , a premaklasinoj definiciji ( Euklid ) on je odreen sa 3 dimentije : irina , visina i du!ina .Prirodnim karateristikama prostora ( zemljite , klima , morfolo"ija i sl. ) ekonomskim ( nivo proizvodnje ,

zaposlenosti ) , socijalnim ( karateristike stanovnitva ) , te#nikim ( infrastrukturni sistem ) isuprastrukturnim sistemom .Prostor slo!eni dinamiki sistem , sastavljen iz niza elemenata , meusobno povezani# , "dje vlada nizzakonitosti i "dje se odvijaju procesi koji esto imaju "lobalni znaaj .Ekonomski , socijalni $ prostor , fiziki , urbani ekoloski prosto itd. %atematiki reeno prostor je ustvari& ' & $ dimenzionalni .snovni odnos izmeu do"aaja je prostorno $ vremenski odnos .ok se ranije mislilo da su prostor i vrijeme meusobno nezavisna svojstva spoljanje" svijeta , sada sesmatra da su oni samo vidovi osnovno" i planirano" svojstva prostor $ vremena.Prirodni prostor je apsolutno o"ranien resurs , ije koritenje i or"anizacija koritenja sa"ledava u okviru

prostorni# planova .

* razvojnim procesima prostor se javlja sa dvosmjernim dejstvima i to kao nezamjenjivi faktor drutveno $ekonomsko" razvoja i kao objekta razvojni# procesa .+vaki razvojni proces pokazuje izvjesnu neravnomjernost u kretanju .

'eravnomjernosti mo"u biti faze uspona odnosno ekspanzije i faze padova ili kontrakcije .Pra"ovi razvoja javljaju se usljed nedostatkaprostora za razvoj , ili usljed izrazito" zaostajanja u razvoju

pojedini# funkcija bilo na nivou "rada drzave ili re"ije .kolinu ine njene komponente , kao to je : tlo , zrak , voda , biosfera , kao i iz"raena okolina koja jenastala kao rezultat aktivnosti .kolina se razmatra kao posebna karakteristika ili dimenzija prostora .kolina treba da bude podobna za zdravlje i bla"ostanje ljudi , pa iz to" proizilazi individualne i kolektivneobaveze zatite i poboljanja okoline .

Ugroenost okoline

kolina predstavlja !ivi i ne!ivi svijet , pa je pojam okoline i prostora indentian .valitet okoline predstavlja jednu od dimenzija prostora , odnosno ona je sinonim za kvalitet prostora . +aekonomsko" stanovnitva okolina se tek odnedavno poela da tretira kao rijetko i o"ranieno dobro . *

prolosti se okolina koristila kao op-e dobro .ndustrijsko drutvo tr!ine ekonomije izraslo na skrivenim trokovima okoline .+a porastom stanovnitva pove-ava se i koritenje prirodni# resursa i proizvodnja razno" otpada , koji seodla!e kontrolisano ili nekontrolisano u prostor , tako da prvi put u #istoriji ovjek utie na ekolokuravnote!u ne samo jedne oblasti ve- itavo" svijeta .+edamdeseti# "odina , /imski klub , knji"om & 0ranice /asta & , upozorava na ekspanziju populacije i

u"ro!avanja !ivotne sredine , istiu-i da na 1emlji nije mo"u- neo"ranien i beskonaan rast stanovnitva ,jer su resursi i prostor o"ranieni . Poslie je preduzeto niz mjere koje su trebale da dovedu do stabilizacijebroja stanovnika , o"raniene potronje resursa i smanjenja za"aenosti okoline . * knjizi je izraena teorija"lobalne ravnote!e .+tanje zemlje 2 prezentuje dokaze o raanju nove ekonomije , koja -e nas odvesti od trenutneekonomije , bazirane na koritenju fosilno" "oriva , ekonomije razbacivanja i automobilsko" centralizma , doekonomije solarno $ #idro"enetske ener"ije , ekonomije u kojoj -e se prevoz odvijati biciklom , odnosno!eljeznicom i ekonomije recikliranja .Pojam ekosistem je osnovna or"anizaciona jedinica prirode koja posjeduje sposobnost samoobnove isamore"ulacije . 4iodiverzitet obu#vata raznovrsnost biljni# i !ivotinjski# vrsta , !ivotni formi tipova!ivotni# zajednica , ekosistema ve"etacijski# zona i bioma .

Definisanje odrivog razvoja

pti princip odr!ivo" sistema zasniva se na ouvanju i pove-anju sveukupno" kapitala dr!ave u tokuvremena .


2/21

Ekonomisti smatraju da se ukupni kapital neke drutvene re"ionalne ili ak "lobalne zajednice sastoji odetiri osnovne komponente : u 5 n 6 m 6 # 6 cn $ prirodni kapital , m $ onaj stvoreni od ovjeka , # $ kapital u ljudima i nji#ovim vjetinama i znanju, a c moralni i kulturni kapital .Posebno je znaajan prirodni kapital , jer on osi"urava protok roba i uslu"a , ali i uslovljava i o"raniavakapacitet prirodno" ekosistema .

Plan i planiranje

Planiranje je proces ij je rezultat plan . snovena karakteristika planiranja je proces odluivanja o akcijamakoje treba poduzeti u budu-nosti .Planiranje je proces odluivanja o od"ovaraju-oj budu-nosti , kroz vrenje niza izbora .Planiranje je proces putem koje" planer izabire odreen pravac akcija da bi posti"ao postavljene ciljeve .Planiranje je proces pripremanja skupa odluka o akcijama u budu-nosti , koji je usmjeren na postizanjeciljeva preferiranim sredstvima .Planiranje racionalno or"anizovan ka budu-nosti usmjeren sistem djelovanja .Planiranje je proces ija je funkcija smanjenje entropije i pove-anja or"anizacije u okru!enju .Plan slo!en dinamiki sistem koji je dat u obliku kontroliraju-e strukture do"aaja , ija je funkcija da usvome okru!enju koji je dru"i dinamiki sistem izazove takve or"anizacione promjene koje se prema

vrijednosnim opredjeljenjima u datom vremenu smatraju pro"resom .

Proces planiranja

+ustina planiranja svodi se na niz izbora , strukturu do"aaja i tok akcije to neki autori definiu kao skuppostupaka . Proces planiranja tri osnovna nivoa koja ine : 7ormulisanje vrijednosti , identifikacijusredstava , efektuaciju ( sprovoenje ili primjena ) .Proces planiranja prostorno" plana polazi od sistema vrijednosti na osnovu koji# se definie vizija razvoja iop-i ciljevi i kriteriji za volorizaciju potencijala i o"ranienja .

'a osnovu op-i# ciljeva i valorizacije stanja ( potencijali i o"ranicenja ) utvrdjuju se posebni ciljevi . p-i iposebni ciljevi sa valorizacijom stanja i vizijom , okvir su u kojem se kreiraju varijante . 8redovanje varijanti

vri se na bazi vise kriterija , a kriteriji se formulisu kao doprinos realizaciji opci# i posebni# ciljeva .zborom optimalne ( najpovoljnije ) varijante i definisanjem etapa i mjera za realizaciju , definisan je plan .

Vizija

8izija predstavlja "lobalni po"led u buducnosti na osnovu sistema vrijednosti . /adi se obino za du!ivremenski period i sluze za osnovnu razvnojnu orjentaciju drustva na osnovu ce"a se mo"u formulisaticiljevi razvoja .

Strategije

blikovanje strate"ije razvoja za#tjeva sposobnost du"orocno" "ledanja sposobnost prepoznavanja dinamikeu okviru ekonomski# drustvneni# prostorni# i okolinski# procesa i prepoznavanja meuzavisnosti izmedu"lobalni# i lokalni# aktivnosti te spremnosti za bla"ovremeno djelovanje . +trate"ija je most izmedju vizije iakcije . najlosija je strate"ija koja i"norise promjene , to nismo spremni da se suoimo sa njim .+tratesko planiranje je kontinualni i dinamiki proces putem koje" se indentifikuju potencijali i o"ranienjakao i unutrasnje i vanjske sna"e koje mo"u predstavljati pretnju buducnosti .

Platforme

Platforme sadrze specifikaciju potrebni# i mo"uci# uslova za promjenu smjera razvoja i izbor konkurentni#pro"rama u razlicitim vremenima kao najpovoljni# zavisno od mo"ucnosti potreba i zelja upravljackimstruktura u datim uslovima .

Strukturni planovi

1a brzo djelovanje u slucaju kriza ili potrebne obnove i razvoja pojedini# podsistema "rada , moze se radititzv. +trukturini plan .


3/21

+trukturni plan bavi se "radom kao strukturom $ koja ima svojstva totaliteta transformacije i autore"ulacije .+vojstva totaliteta znaci da je cjelina sastavljena od neovisni# elemenata , svojstvo transformacije ukazuje na

proces stalni# promjena i preobrazaja , a svojstva autore"ulacije 9 na svojstvo uredjena po sebi , sto znaciizvjesnu konzerviranost i zatvorenost . iljevi izrade strukturno" plana su : Prepoznati kljucne elemente i

probleme "radsko" sistema i mo"uce nacine nji#ovo" koritenja $ %eusobno i# dovesti u relacijei uskladiti$ Prepoznati , dokuiti i ozakoniti stvari koje su trajne i bitne za sadasnji zivot i buduci razvoj "rada $+a"ledavajuci mo"uce i pozeljene pravce razvoja , predoloziti pro"ram akcije .

Prostorno planiranje

Prostorno planiranje nje"ova osnovna funkcija bila je kontrola koristenja zemljista . Pitanje koristenjazemljista u uskoj vezi je sa pitanjem ekonomsko" i drustveno" razvoja , saobracaja , zastite okoline ,stanovanja , drustveni# djelatnosti i dr .pcine koriste ; nivoa planiranja i to kompleksni sveobu#vatni plan ( prostorni plan ) , odnosno strate"ije idetaljne razvojne planove . +a re"ionalno" stanovnistva postoje 3 bitna pitanja koja se rjesavaju planom :sistem naselja , infrastrukturni sistem i okolina .Period koji je pred nama obiljezit ce : 9 "lobalizaciju i re"ionalizaciju drustva $ trzni odnos i efikasnostodrzivi razvoj < ekoloska osjetljivost ) $ uvodjenje novi# te#nolo"ija 9 #umanizacija zivljenja $ razvojlokalne samouprave i veca ulo"a pojedinca $ demetropolizacija i ruralna $ urbani kontinum .potreba za

planiranjem proizilazi iz sljedeci# za#tjeva : 9 privatni i javno partnerstvo koje je korisitlo modele iz 2


4/21

a bi bile efikasni u procesu pojednostavljenja slozenosti prostora i okoline sinteticki indikatori moraju biti :malobrojni , jednostavni , vazni , strateski , razvojni , izracunjivi , staticki kontrolisani .ndikatori ukazuu na

problem ili stanje pokazujuci tako "dje smo sada "dje zelimo ici i koliko smo daleko od cilja koji bismo#tjeli dosti"nuti .8eliki je znacaj multi $ mejdijski i "eo"rafski informacijski sistema ( "is ) koji uticu na preciznost u

procesiranju prezentiranjju i upotrebi informacija . snovni indikatori , koji se koriste u oblasi prostorno"planiranja , vezani su za : p-i podaci o prostoru , stanovnistvo , mreza naselja , poljoprivredno zemljiste ,ume i umsko zemljiste , klima , vodna infrasturktura , mineralna nalazista , proizvodnja i prenos ener"ije ,saobracaj , privrea, drustvene djelatnosti , prirodne vrijednosti , kulturno istorijsko nasljede , zastita iunapredjene okoline , minska polja, u"rozenost podrucja .

Analiza stanja i valorizacije prostornog i okolinskog razvoja

* ovoj fazi rada koriste se te#nibe baza podataka , multivarijantna re"resiona analiza , faktorska analiza ,komparativne te#nike , visekriterijalno vredovanje i sl .* prvoj fazi > planeri se susrecu sa brojnim podacia iz cije selekcije se uvrdjuju relevantni indikatori ianaliziraju zakonitosti pojava . * 7azi 4 ( valvorizacijea ) susrecu se sa vredovanjem zakonitosti i ispoljeni#trendova . * faci vezanja je za buduci razvoj u okviru koje se utvrdjuje trendovi razvoja pojedini# procesai sistema koji su predmet planiranja .Prva faza ( stanje i valorizacija prostorno" i okolinsko" razvoja ) ima slljedece cjeline : stvoreni uslovi ,

koristenje prostora , prostorna or"anizacija , procjena uticaja na okolinu , prirodni uslovi .etaljni planovi rade se uobucajeno na kartama razmjere 2 : 2=== pa cak i 2 : ?== i ;== .Prostorni planovi rade se u razmjeri @ : ;== === ( drzavni ) 2 : ?= === re"ionalni i 2 : ;? === op-inski .*rbanisticki plan radi se u razmjeri 2 : 2= === , 2 : ? === i eventualno za neke manje "radove 2 : ;?== .Prostorni i *rbanisticki planovi tretiraju se i kao razvojni planovi dok se detaljni planovi tretiraju kao

provedbeni .

Ciljevi

iljevi predstavljaju iskaze o zeljenom stanju sistema , odnosno stanju sistema kome tezimo.iljevi cine osnov za izradu varijantni# prijedlo"a plana i neop#odno su sredstvo za nji#ovo testiranje i

vredovanja . iljevi mo"u biti komplementarni $ medjusobno zavisni i nezavisni . bzirom na operativnostplaniranja postoje 3 vrste ciljeva : normativni , strateki i operativni . iljevi se mo"u podjeliti nakratkoroene i du"orone na op-e i posebne .Aedan od bitni# za#tjeva da ciljevi to vjerniji i tanji odraze potrebe i interese ljudi da to u mjeri u kojooj jeto mo"u-e ostvariti , budu oni ciljevi koje oni zele .Pri tome se jamno"e teskoce nacele i prakticne naravi kao sto su :Beskoce utvrdjivanje op-i# i posebni# uslova u periodu dosezanja ciljeva , ko utvrdjuje cilj.Beskoce nastaju i zbo" proturjecnosti i iskljucivo pojedini# ciljeva , mo"ucnost mjerenja i utvrdivanjanji#ove vaznosti kao i zbo" stanja promjene prioriteta ciljeva za pojedine skupine ljudi i vremenska razdoblja. 8azan i posljedni za#tjev u utvrdjivanju ciljeva jeste da oni budu jasno iskazani , da budu lo"icki imjerljivi .

Proces izrade ciljeva :'a osnovu sistema drustveni# vrijednosti formulise se jedan ili nekoliko najopciji# ciljeva iz koji# proizilaziposebni ciljevi , formira se nekoliko #ijerar#ijski# struktura ciljeva u kojima postoje temeljni , primarni ,sekundarni i tercijarni ciljevi .

oncepcija prostornog i okolinskog razvoja

vo je najznacajni dio plana , odnosno sustina planiranja . oncepcija prostorno" i okolinsko" razvojabazira se na stanju valorizacije i ciljevima prostorno" i okolinsko" razvoja , kao i ispoljenim trendovima urazvoju pojedini# oblasti . a bi se kvalitetno izradila oncepcija prostorno" i okolinsko" razvoja potrebno

je pro"nozirati du"orocne potrebe koje se baziraju , prije sve"a , na stanovnistvu ( projekcijama stanovnistvapo strukturi .+tanovnistvo je osnovni nosioc potreba .ru"i aspekt jesu mo"ucnosti koje obezbjedjuju valorizovani resursi .Bre-i aspekt proizilazi iz stavova stanovnistva o valorizovanim resursima , mo"ucnostima razvoja i

prioritetima koje preferiraju stanovnici . 8eoma vazna princip u prostornom planiranju jeste kompatibilnostiskazni# potreba i zelja stanovnistva i istrazivacki# rezultata .


5/21

>ko sve radiomo za covjeka i zbo" covjeka , onda je neop#odno u svim fazama izrade Plana konsultovatistanovnistvo i ukljuciti "a aktivno u proceduru pripreme i donosenja Prostorno" plana . Pored stanja ivalorizacije prostorni# i okolinski# uslova , ciljeva i projekcije razvoja osnovni# oblasti kao podlo"e zakoncepciju prostorno" razvoja sluzi i : 9 studija vredovanja prostora za koristenje $ studija ranjivosti prostora

$ studija procjene uticaja na okolinu .9 +tudij vredovanja prosora je mo"uci prostor za iz"radnju ( naselja i infrastrukture ) .9 +tudij ranjivosti prostora je komplementaran studiji vredovanja prostora za razne namjene jer ona ukazujekoji prostori se ukljucuju iz upotrebe za iz"radnju , odnosno pod kojim uslovima se moze vrsiti iz"radnjaodredjeni# sadrzaja , obzirom na nivo ranjivosti prostora .va dva studija omo"ucuje i definisanjem prostora na kojim se moze izvrsiti "radnja i pod kojim sulovima .Prostorni planovi su du"oroni i pro"noze du"orone , a time i nedovoljno precizne , pa je sto"a neop#odnoobezbjediti kontinuitet u planiranju , kako bi se bla"ovremeno mo"le vrsiti inovacije prostorno planski#rjesenja , sa"lasno novim saznanjima .Prostor je takodjer apsolutno o"ranicen resurs bitan za razvoj svi# djelatnosti i u njemu se objedinjuje svi

prirodni i drustveni procesi .oncepcija prostorno" razvoja sadrzi pro"noze : 9 stanovnistva $ naselja , privrede $ drustvene djelatnosti $infrasturkturni sistemi .Pored ovi# elemenata prostorni plan sadrzi i mjere i aktivnosti za provodjenje prostorno" plana .od urbanisticko" odnosno detaljno" plana imamo sljede-e posebne pro"noze : stanovanja $ sport irekreacija 9 zelene povrsi , "roblja , deponije otpada , toplifikacija , biciklisticki i pjesacki saobracaj ,

saobracaju u mirovanju , "ustinu naseljenosti i sistemu iz"radnje .Prostorno planski dokument moze se prezentirati u sljedecim oblicima :9 planska osnova koja sadrzi stanje , valorizaciju i ciljeve sa elemnetima koncepcije plana odnosnosmjernicama ,9 Prednacrt plana koji sadrzi sazetak prve faze , ciljeve koncepciju i mjere za provodjenje ,9 'acrt plana sadrzi iste elemente kao i prednacrt ,9 Prijedlo" plana ima iste elemente kao nacrt plana .Pred nacrt i prijedlo" plana razmatraju tijela koja usvajaju plan ( op-insko vije-e ili skupstinu ) . *obipajeno je da se 'acrt plana stavlja na javnu raspravu koja traje 2 $ ; mjeseca . +umiranjem prijedlo"a sa

javne rasprave i usvajanjem od nosioca priprema i nosioca izrade plana , formira se prijedlo" plana , kojinakon usvajanja u od"ovaraju-em zakonodavnom tijelu postaje plan , cije vazenje ( primjena ) pocinju od

dana objavljivanja u sluzbenom "lasniku . Prostorno planiranje je zakonska obaveza a usvojeni plan imakarakteristike zakonsko" akta .

!jere za provo"enje plana

%jere za provodjenje plana sastavni su dio plana i obicno se usvajaju u oblik odluke o provodjenju Plana ,koja sadrzi :9 %jere zemljisne politike , mjere ekonomske politike , ivesticiona i poreska politika , obavez izrade dru"i#

planski# dokumenata, podrucja na kojima se primjenjuju posebne razvojne i dru"e mjere , uslove smjestajaprivredni# i drustveni# objekata infrastrukture , uslove zastite izvorista sumsko" zemljista i menaralneresurse , uslove zastite infrasturkture koridora ,

*slove koristenja prosora , mjere i zastite prirodno" i istorijsko" nasljea , uslov lociranja i koristenjasanitarni# deponija , mjere za rjesavanje nepovoljni# uticaja na okolinu , mjere zastite stanovnistva i dobaraod prirodni# nepo"oda i ljudski# djelovanjem izazvani# nepo"oda .od urbanisticki# i detaljni# planova neop#odno je utvrditi i mjere :*rbano" uredjena , "ranice "raevisko" zemljista i rezime "radjena , odnos prema postojecim objektima ,industrijske zone i rezim "radjena , uslove za uredjene "raevinsko" zemljista , velicine "radevinski# parcela, komunalno opremanje , uslove iz"radnje "ospodarski# i privredni# objekata , uslove iz"radnje na"radevinskom podrucju .

#rafi$i dio plana

0raficki prikazi su sastavni dio planske dokumentacije . /ade se u okviru tekstualno" dijela plana , kao"raficka interpretacija prostorni# sistema i kao posebni ( tematske ) karte razlicite razmjere ( zavisno od vrste

plana ) .Bematske karte mo"u se raditi za :9 #ipsometriju , odnosno podjelu terena po nadmosrkim visinama ,9 "eoloske karakteristike prostora sa stabilnosti terena i seizminosti ,9#idroloske karte , sa izvoristima voda , podzemnim lezistima vodotocima ,


6/21

9 karte boniteta zemljista ( poljoprivredno i sumsko ) date za osam kate"orija ,9 sumskea zemljista ( visoke sume , izdanacke sume , "oleti ) ,9 poljoprivredno zemljiste ( po kate"orijama ) ,9 realna i potencijalna ve"etacija ,9 prirodne vrijednosti ,9 istorijske vrijednosti ,9 saobracajna infrasturktura ,9 vodoprivredna infrasturktura ( sa plavim podrucjama , akumulacijama ) ,9 ebner"etska infrastruktura ,9 telekomunikacijska infrastruktura ,9 mreza naselja sa urbanim podrucjama ,9 privredne zone , turisticka podrucja itd./ade se obavezno sinteze karte i to :9 sinteza karte stanja prostorno" razvoja ,9 karte mreza naselja ,9 karte namjene prostora ( svi povrsinski sistemi ) ,9 karte infrasturkturni# sistema ,9 karte smjernice za zastitu okoline ,9 sve karte treba da se radue u 0+9u u od"ovarajucoj razmjeri koji plan za#tjeva , sa adekvatnom le"endom .

Studije % ela&orati % separati

1avisno od vrste i kompleksnosti prostorno plansko" dokumenta rade se studije , elaborati ili separati zasljede-e oblasi :9 Prirodni izvori i uslovi9 stanovnistva9 privreda9 drustvene djelatnosti9 infrasturkturni sistemi :9 saobracaj9 vodoprivreda

9 ener"etika9 telekomunikacija .va dokumentacija ima sektorski karakter ali sa na"lasenom prostorno-u i obicno sadrzi : stanje ivalorizaciju , ciljeve i koncepciju razvoja ./ade se i posebne studije koje novije" datuma s neke su i zakonska obaveza kao sto je studij ranjivosti

prostora i studija zastite okoline . +ve ove studije elaborati ili separati su najznacajnia osnova za izraduprostorno planski# rjesenja .

Studija ranjivosti prostora

Pojam ranjivosti

4randleC i +mit# kazu da je ranjivost mo"uce predstaviti kao vjerovatnocu da ce buduci uticaji izazivatipromjene u ne"ativnom smjeru . * ekoloskoj literaturi , ranjivost reflektuje stepen osjetljivosti stanistazajednica i vrsta na okolinske promjene ( 'ilsson i 0relsson2? ). * #idrolo"iji , ranjivost odslikava do ko" stepena su podzemne vode izlozene kontaminaciji usljedaktivnosti na zemljenom pokrivacu , odnosno ranjivost reflektuje prirodne zastite karakteristike slojevaizmedju povrsine i podzemni# resursa .* vizuelnoj analizi pejsaza , ranjivost je definisana kao inverzna vrijednost u odnosu na apsorpcionikapacitet pejsaza na promjene izazvane novim aktivnostima na njemu .+tudija ranjivivosti postupak koji se izmedju oslato" temelji na ekosistemaskoj podjeli prostora i omo"ucavazastitu prirode , te realnu procjenu kakvi su za#vati u okolini dopustivi i studije cine : kvalitativna ikolicinska analiza okoline i nje"ovi# komponenti , osjetljivosti na za#vate u okolini , re"eneracijske ineutralizacijkske sposobnosti okoline . va studija pokazuje koliki je stepen u"rozenosti i pra" opterecenja

prirode i okoline . * kru"ovima prostorni# planera cesto se susrece pojma & p-a ranjivost & kao ranjivostkoja nije ovisna od potencijalni# uticaja specificno" tipa za#vata tj. onkretno" za#vata . u prostoru , ne"oranjivost koja proizilazi neposredno i ( pojedini# ) karakteristika tj . prepoznati# vrijednosti prostora .

Pojma opasnosti rizika


7/21

pasnost ( do"aaja ili kontinualan proces ) predstavlja rizik u slucajevima kada postoji vjerovatnoca da ceista imati ne"ativan uticaj na neku od vrijednosti okoline . /izik predstavlja vjerovatnocu da ce se uodredenom vremenskom periodu javiti ne"ativan efekat kod covjeka , "rupe , ljudi , biljki , zivotinja , naodredenom podrucju koje je izlozeno odredjenoj dozi ili koncentraciji opasne supstance . /azlicite stetnesupstance koje se ispustaju na lokalnom ili re"ionalnom nivou za"adjuju okolinu .

'anjivost prostora u prostornom planiranju

%odel ranjivosti prostora za potrebe izrade . +tudije ranjivosti prostora moze se bazirati na principuzdruzuvanja djelatnosti , koje u svojoj pojavnosti imaju slicne uticaje .0rupa : djelatnosti koje se obavljaju u koridorima :9 saobracajna infarstruktura ( ceste , zeljeznice , aerodromi ) ,9 ener"etska infrastruktura ( dalekovodi , naftovodi , plinovodi ) ,0rpua : djelatnosti koje se pojavljuju takasto i povrinski :9stanovanje i industrija , turizam i rekreacija , odla"anje materijala , dobijanje mineralni# sirovina itd ./ezultat ranjivosti je razultat mape ranjivosti .Paralelno sa izradom modela ranjivosti prostora neop#odno je osi"urati prikupljanje , sistematizovanje iobradu dostupni# informacija kao ulaznim parametrima u proces ocjene ranjivosti prostora . 8aznostdostupnosti informacija u adekvatnoj formi je "lavni preduvjet pristupanja analizama . Polazista zavredovanja uticaja su :

9 vazeci propisi standardi , normativi , "ranicne vrijednosti , zasticena podrucja )9 konvencioje ( strate"ije opcepri#vacena nacela ) ,9 ekspertske ocjene .1a ocjenu potencijalni# uticaja za#vata u prostoru mozue se odabrati sljedeca skala := $ nema uticaja tj . zanemarljiv je ,2 $ uticaj je znacajan ,; $ uticaj je velik ,3 $ uticaj je veoma velik ,D $ uticaj je nedopustiv .>spekt upotrebe prostora i mo"ucnosti za odvijanje pojedini# djelatnosti razmatra se sa aspekta potencijala

prostora za odvijanje djelatnosti kao sto su : urbanizacija , indistralizacija i iz"radnja infrastrukturni#

objekata .Potencijal prostora za odvijanje djelatnosti moze biti modeliran eksplicitno , oslanjajuci se na skup kriterija parametara koji determinisu potencijal prostora i koji kvantificiraju stepen nje"ove po"odnosti .apacitet se definise kao "lobalni re"ionalni , kapacitet rjecno" sliva , drzavni , a zavisno od vrste

proizvodnje odnosno djelatnosti . * oblsti ener"etike kapacitet se definise kao "lobalni i on po "lavistanovnika iznosi F= 0Aa od ce"a na fosilna "oriva otpada ;? %Aa .

!ogu(i konflikti u prostoru

Potencijal prostora za smestaj neke djelatnosti , samo po sebi , ne daje konacno rijesenje koju vrstudjelatnosti je optimalno , smjestiti , u prostor . Aedan se"ment prostora moze imati isti nivo potencijala za

razlicitet djelatnosti . 1auzimanje prostora ima vise aspekata , unistavanje ili znacajno ostecenje zateceni# ,ali i dru"i# , s njim povezani# eko $ sistema i "ubitka tla za dru"e namjene . *cesnici rjesavanja konflikta uprostoru podijeljeni su u D "rupe i to :9 oni koji se bave drustveno $ ekonomskim razvojom9 oni koji se bave razvojem tretirane oblasti9 ekolozi ( biolozi i ostali strucnjaci za ekolo"iju )9 "radjani ( stanovnici ) .Posao usa"lasavanja konflikta podjeljen je u 3 faze . * prvoj fazi definise cilj .1atim se definise podrucje razmatranja . +ljedece je prikupljanje potrebni# , a raspolozivi# podataka o datom

podrucju , nakon ce"a se vrsi ocjena upotrebljivosti ovi# podataka i rezimira stanje podrucja .* dru"oj fazi opet svaki reflektant za sebe radi analizu zeljeno" projekta i kao analizu mo"ucnosti smanjenjaimpakta . /uzultat ovo" rada svi# "rupa je vise rjesenje za zadovoljavanje ovo" cilja je "radnja novo" izvoraelektricne ener"ije : planeri drustvo 9 ekonomsko" razvoja odlucuje se za #idroelektranu na lokaciji > ,ener"eticari za termoelektranu na lokaciji 4 , a ekolozi na #idroelektranu na lokaciji . 'a ovaj nacin sedobije vise rezultata rjsenja , koji svaki reflektant ran"ira $ utvruje redoslijed rjesenja .* trecoj fazi , vlada na bazi stavova relevantni# ministarstva , donosi odluku o tome koji ce se objekt "raditiodnosno na kojoj lokaciji . Po izboru objekta pravi se klasicna studija utcaja na okolinu . 0radjani cijelovrijeme primaju odredjene informacije da bi mo"li da razumiju bitne cinjenice o drzavnom i lokalnomznacaju .


8/21

Vredovanje prostora za determinisanje namjene prostora

1a razlicite oblasti potrebne su odredene podobnosti prostora , a sto"a postoje i o"ranicenja za realizacijuod"ovarajuce namjene , postoje i prostorna o"ranicenja , koja poizilaze iz zakona kao sto je propis ovodama , sumama i sumskim i poljoprivrednim zemljistu a i o"ranicenja utvrdjena studija ranjivosti

prostora . +to"a se u prostornom planiranju postavlja za#tjev za visekriterijalno vredovanje prostora zastanovanje , rad , infrasturkturne sisteme i sli. vo su ustvari kate"orije koristenja zemljista , odnosno

potrosnje prostora . stali dijelovi prostora predstavljaju primarnu namjenu ( poljoprivreda, vode , sume isumsko zemljiste ) . ve kate"orije prostora obicno su zasticene i od"ovarajucim zakonima . snovni

princip prostorno" planiranja jeste racionalno koristenje zemljista tako da se tzv. Potrosnja treba svesti nanajmanju mjeru odnosno da se prednost u koristenju prostora da primarnoj namjeni tj . poljoprivredi ,sumarstvu , vodoprivredi itd.riteriji , koji se koriste za podobnost prostora za iz"radnju su :9 pristupacnost zemljista , 9 na"ib terena , 9 relativna visina u odnosu na najnizu tacku dato" podrucja , 9orijentacija , 9 upotreba vrijednost zemljista , 9 ekoloske vrijednosti itd .rijentacije se moze definisati prema stanama svijeta .Padovi se mo"u podijeliti na klase ( ravan , malo" na"iba , na"et , strm i veoma strmo zemljiste ) .1a topo"rafske karakteristike terena uobicajeno su klasifikacije ravnicarski , brdovit i planinski .Prostor se moze klasificirati u vise kate"orija kao npr :

9 zuzetno povolja ,9 8eoma povoljan ,9 Povolja ,9 'epovoljan .od urbanisticko" planiranja obrada se vrsi detaljnije ( cestice od 2== m G) , a prostori za iz"radnju mo"uukljuciti i parametre komunalne opremljenosti , stabilnost terena , okolinske povoljnosti ( buka, za"adjenostzraka , osucanost itd . ) .od detaljno" planiranja cestice mo"u biti i manje od 2== mG, a detaljnije se analiziraju svi naprijed

pomenuti parametri , sa od"ovarajucim bilansima izmeu iz"raeno" i slobodno" prostora .Povoljna kate"orija prostora namjenjeno je za rekonstrukcije .8eoma povoljno za intenzivnu urbanizaciju .

* nepovoljne kate"orije spadaju prostori kao sto su poljoprivreda , sumarstvo itd . jer to treba zastiti odiz"radnje .

Studije za)tite okoline

0eneralno dva principa su ukljucena :Prvo , zastita okoline , prirodni# uslova i zivotni stil , stanovnistvo su pro"laseni za opsti interes .ru"o , pro"laseno je obaveznim da se vrsi +puo ( strateska procjena uticaja na okolinu $ planski nivo ) iPuo ( procjena uticaja na okolinu projektnio nivo ) .Puo smatra dokumentom koji slijedi odluku o prevedbi neko" projekta . /ijetko kada se Puo ukljucuje od

pocetka u proces odlucivanja . Po naravi i zakonskim okvirima u kojim se Puo danas izradjuje , on nije

instrument predskazivanja , vec tek procjena o tome sto se na osnovu postojece" i pret#odno" iskustva mozeocekivati kao posljedica provedbe projekta u ekoloskoj , socijalnoj i ekonomskoj strukturi lokalne ilire"ionalne zajednice . * tome po"ledu P* svrstava u niz dokumenata ili postupaka cija se vrijednostodnosno domet i karakter uticaja moze procjeniti samo tek naknadno kad se donese odluka o iz"radnji neko"objekta ili je on iz"radjen . +puo je institucionalizirani dokument koji ispituje mo"ucnost provedbe mjerazastite kao i vjerovatnosti veci# uticaja na okolinu u primjeni strate"ije razvoja .Puo se koristi za postojecu namjenu .+puo se koristi za planiranu namjenu .

Procjena uticaja na okolinu * PU+ ,

Puo se mora posmatrati kao inte"ralni dio sire" procesa planiranja i projektovanja , pocevsi sa ranomindentifikaciojom planski# varijanti i potencijalno znacajni# uticaja na okolinu .

Alati procjena

Puo i +puo , obicno su zasnovani na mjesavini kvalitatni# i kvantitativni# metoda .


9/21

Procedura prihvatanja studija uticaja na okolinu

+tudija strateske procjene uticaja na okolinu je sastavni dio planova i pro"rama , odnosno instrument zautvrivanje okolinski# pri#vatljivi# uslova , u okviru pomenuti# dokumenata .

-amjena povr)i

'amjena povrsina je is#odiste za sve bitne elemente prostorno" plana , a sama namjena povrsi pojomovno jevezana za ureenje , odnosno planiranje koritenja prostora .Polazna osnova za plan namjene povrsina jeste sadasnja namjena povrsina , kao i odredjene podlo"e od koji#

je vrlo znacajna kate"orizacija zemljista .Poznavanje zemljista kao o"raniceno" resursa koji se moze koristiti kao staniste za biljke , kao "raevinskimaterijal , kao objekat na kome se podi!u stambeni , infrastrukturni , industrijski i dr. objekti vazna je faktorza svaku zajednicu koja zeli da or"anizirano zivi i radi .Prema prirodi zemljista , nje"ova osnovna funkcija je proizvodnja #rane , drveta i ostali# biljni# produkata ,a ostali vidovi koristenja zemljista mo"u se ostvariti i na povrsini , bez zemljista tj . "oloj stijeni . snovnakarakteristika koristenja zemljista jeste da se stepen po"odnosti za razlicite namjene , "otovo podudara tj .ukoliko je zemljiste po"odnije za poljoprivrednu proizvodnju ono je po"odnije i za dru"e vidove koristenja .snovni kriterij pri izboru namjene racionalno koristenje zemljista i maksimalno koristenje principa vracanjazemljista prvobitnoj namjeni .

ate"orizacija zemljista vrsi se na osnovu svojstva tla , a pedoloska karta predstavlja neop#odanu osnovu zaizradu kate"orizacije , jer pedoloske sistematske jedinice daju podatke o : dubini tla , teksturi , vodnim

prilikama , #emijskom sastavu , stepenu razvoja tla i sl .1a prostornno planiranje nisu dovoljne sistematske jedinice karta , ne"o su potrebne stanine jedinice , u kojese jos ukljucuju ekoloski , bioloski , a"rote#nicki , pa i ekonomski parametri .ate"orizacija zemljista namijenjena je prije sve"a , za izbor najracinalnije namjene za svaku od kate"orija .d prirodni# kriterija , obino u vredovanju , koristimo slijede-e : na"ib tla , osuncanost , plodnost ,stabilnosst , morfolo"iju , #ipsometriju , ve"etaciju . d stvoreni# uslova mo"u se ukljuciti sljedeci kriteriji :dostupnost , postojeca iz"raenost , opremljenost infarastrukturom itd . 'ajpo"odni prostorii su tamnoosjeneni , a ekonomski povoljni su prostori izvan dolina ( na padinama juzne i jo"oistocneorijentacije ) .snovni kriteriji , kod izbora namjene su :

9 'ormativni ( zakoni , ciljevi drutva , meunarodne obaveze i sl . )9 Ekoloski i ekonomski .Puo se koristi za postojece objektte ( postojecu namjenu ) i stratesku procjenu na okolinu +puo .od namjene povrsina susrecemo se i sa pojmom zone i lokacije . Pod zonom obicno podrazumjevamo

povrsinu koja je dovoljno velika da se moze nacrtati na karti , dok lokacija nema uvijek te dimenzije .

+kolinski aspekti namjene povrsina

'ajve-i dio prostora zauzima suma i sumska zemljista , poljoprivredna zemljista i vode .

.ume i )umska zemljista

Hume su jedan od najznaajni# prirodni# resursa svako" drustva , a razvoj drustva i okolinske kvalitete zavisiu velikoj mjeri od rasprostranjenosti i kvaliteta ume .7unkcije ume su :9 Proizvodne funkcije 9 termika funkcija , 9 re"ulisanje rezima voda , 9 re"ulisanje rezima vode ( oticanja ) ,9 protueroziona funkcija , 9 sprecavanje eoloske erozije , 9 smanjenje za"aenja zraka , 9 rekreativnefunkcije , 9 esteska funkcija sume , 9 naucno od"ojna funkcija .

8redovanje funkcija umaomisija za sumarstvo u 7> $ u dala je slijedecu klasifikaciju suma , po funkcijama :> ) proizvodna funkcija , 4 ) funkcija obnove i zastita suma , ) rekreaciono $ zdravstvena funkcija .d ukupne povrsine suma danas se koristi oko dvije trecine suma.+a razvojem ljudske civilizacije , smanjivano je ucesce suma i sumsko" zemljista kroz : nestajanje suma( unistavanje ) , de"radaciju suma , sesenje ( propadanje ) suma .> osnovni uzroci nestajanja suma su : poljoprivreda narocito u nerazvijenim zemljama , razvoj naselja iinfrastrukture , razvoj rudarstva , potrosnja drveta za industriju , ratna dejstva i dr .Pod de"radacijom suma podrazumjeva se ne"ativno djelovanje covjeka na sumu , cime see po"orsava nej

primarni ssastav i remeti funkcionalnost .


10/21

*zroci de"radacije suma su :9 renje suma , napustanje zarastenje nekvalitetni vrsta , 9 pretvaranje visoki# uma u izdanake , 9ekstenzivno stoarenje , 9 nekontrolisana paa , 9 unoenje strani# vrsta , 9 koritenje sporedni# umski#

proizvoda , umski po!ari , 9 prekomjerna sijea . * prvi plan se podrazumjevaju :>eroza"aivanje , promjene klime , naruavanje primarne strukture prekomjerenim sjeama .

Poljoprivredna zemlji)ta

Poljoprivreda je bitan faktor razvoja civilizacije , a tlo , ili zemljite je dio ekosistema , koji zajedno savodom i zrakom sainjava jedinstven ekosistem , od ije" kvaliteta zavisi e"zictencija i !ivot na naoj planeti. Blo je prirodno tijelo , ija je osnovna funkcija , obezbjeenje !ivotno" prostora za biljeke , a istovremneo

je i stanite veliko" broja dru"i# !ivi# bi-a , odnosno predstavnika mikro $ mezo flore i faune , kao i makroor"anizama . * tlu se nalazi veliki broj bakterija , protozoa , al"i , virusa , te "lista , krtica i dr. ije sufunkcije slo!ene i razliito" su djelovanja . Aedni imaju pozitivno djelovanje , to se odr!ava na kvalitet tla ,dok dru"i imaju ne"ativno djelovanje na svojstva tla , odnosno na smanjenje plodnosti . Procjenjuje se da jena 1emlji oko 3 I povrina potpuno uniteno , oko 2? I su napustena zemljista , kao nepo"odna za daljekoristenje , oko ?? I izlozeno razlicitim oblicima suse a udio napusteni# i unisteni# zemljista stlano se

povecava .%inimalna kolicina zemljista za is#ranu i smjestaj po osobi , na osnovu saznanja iz = $ ti# iznosi J=,D #a obradive povrsina za is#ranu .

=,=< do =,2KD #a za naselja i infrastrukturu ./azvoj najve-e" broja djelatnosti odvija se na racun poljoprivredno" zemljista i to nje"ovim pretvaranjem uantropo"enu pustinju ( betoniranje , asfaltiranje ) ili de"radaciju .

Proces degradacije poljoprivrednog zemljista

Proces de"radacije poljoprivredno" zemljista i zivotne sredine mo"u biti vezani za vanjske uticaje napoljoprivredno zemljiste i uticaje od poljoprivredne proizvodnje .*zroci ostecenja zemljista su :9 destrukcija ili fizicka ostecenja , kontaminacija i polucija , fizicko ostecenje ili destrukcija se smatranajtezim , jer dovodi do fizicko" nestanka tla , a ovdje se mo"u izdvajati dvije "rupe :

9 privremeno iskljucenje tla iz biljne proizvodnje 9 trajni "ubitak tla .* privremoeno iskljucenje tla iz biljne proizvodnje dolaze :Povrsinski kopovi , pozajmista razni# materijala , deponija jalovine , deponije komunalno" i industrijsko"otpada , a#eoloska istrazivanja , povrsinska erozija i klizista .Brajni "ubici tla nastaju : iz"radnjom naselja , industrijski# i dru"i# objekata , saobra-ajnica , vodeni#akulumacija .Poseban vid destrukcije zemljista predstavlja deponiju razni# vrsta industrijsko" otpada kao sto su : pepeo isljaka iz termoelektrane , crveni mulj iz industrije "linice , odpad iz industrije elika , otpad iz prerade olovai cinka .

Kontaminacija i polucija zemljissta

ontaminacija tla pove-anja ukupno" sadr!aja razni# stetni# sastojaka , or"anski# ili patono"eni# a"enasa utlu , koji dovode do po"oravanja njeno" kvaliteta .Polucija tla oznaava akumulaciju neke komponente u tlu , koja dovodi do opasnosti za !ive or"anizme .*zronici kontaminacije tla su : teki metali , or"anski za"aivai , radio $ nukleidi .

Oteenje zemljista uslijed poljoprivrednog zemljista

'e"ativne efekte na prostorni razvoj : jednolinost krajolika , napustenje tradicionalni# upravljacki#metoda , upotreba veliki# povrina mokro" zemljista , movarno" zemljista i prirodno ranjivi# panjaka ,za"aivanje podzemni# voda povecanom upotrebom pesticida i "nojiva i smanjenjem bioloske raznolikosti .%onokulture na velikim povrsinama i nji#ova intenzivna proizvodnja povecavaju broj stetocina i korovski#

biljaka . Protiv nji# covjek se bori isekticidima , #erbicidima , pesticidima . 8elike tetoine nastaju i zbo"po"reno" naina koritenja zemljista na"nutim terenima ( uz"oj okopavina i sl . ) sto je izazvalo eroziju , ane"dje i potpuno "ubljenje tla .Ekstenzivno stoarstvo djeluje ne"ativno na ume izazivaju-i nji#ovu de"radaciju i nestajanje sa neki#

podruja i promjenu osobina zemljita .


11/21

*z"ajaju se monokulture na velikim povrinama koristi se i manji broj !ivotinja , to u"ro!ava prirodnibiodiverzitet .renje uma , isuivanje movara unistavanje stepa i sl . radi stvaranja oranica , vo-njaka , vino"rada i sl .narocito u brdsko $ planinskim predjelim i na terenima sa izrazenim reljefom i velikim na"ibom , doveli sudo pojave erozije , nestanka vode i sl . olo je do narusavanja ekoloske ravnoteze i od stabilni# ekosistemastvoreni su nestabilni .+avremena poljoprivreda suzava prostor za zivot zivotinja kako na zemljistu tako i u zemljistu i vazdu#u .brada me#anizacijom , #emizacija , uz unistenje prirodno" stanista , vodi si"urnom nestanku vrsta na tim

prostorima .+avremena poljoprivreda ne moze se zamisliti bez vjestacki# ubriva #erbicida i pesticida . %no"o takvesupstance preko biljaka i zivotinja konzumira covjek . Pesticidi djeluju ne"ativno na zivotnu sredinu , a uzemljiste dospjevaju neposredno i posredno preko biljaka i sakupljaju se u biljkama . 'e"ativno uticu na

biljke jer mo"u da smanje fotosintezu , izazivaju fiziolosko slabljenje biljke i njeno u"inu-e , a zdravlje ljudije u"ro!eno unoenjem pesticida u #ranu preko koje dospjeva u ljudski or"anizam . *"ro!avanje !ivotinjavri se primjenom #emijski# sredstava u poljoprivredi , a urro!ene su ptice ,insekti , sisari , "mizavci , faunau zemljitu .7osforna ubriva sadr!e teske metale najve-i su za"aivai kadmijum i #rom , a sadr!e olovo , cink , arsen ifluor , 'ji#ovom upotrebom u zemljite se unosi stroncijum i uran i pove-ava se eutrofizacija vode .

Ugroenost zemljista kombinacijom prirodnih i antropogenih faktora

Erozija zemljista spada u vode-e faktore , ne samo u"ro!ava zemljiste vec i zivotne sredine u cjelini . anasona predstavlja ekoloski problem svjetski# razmjera , naroito u zemljama "dje su po"odni prirodni uslovi zanjeno nastajanje i "dje djelatnost ovjeka doprinosi procesima erozije .Pod erozijom zemljista podrazumjevaju se procesi koji uzrokuju razaranje zemljista ( zemljine kore ) ,nje"ovo odnoenje ( transportovanje ) i talo!enje nanosa .Bri su osnovna vida erozije : "ravitaciona , vodna i erozija vjetrom u nekim podruima erozija ledom .0ravitaciona erozija nastaje usljed sile teze , koja pomjera i svlaci kamenje , pjesak i sitniji rastresitimaterijal niz padinu , koja se pretvara i "olet , a materijal se deponuje u dolini .8odnaa erozija je uzrokovana vodom , a razlikujese tri vrste erozija koja nastaje djelovanjem vode .%arinska erozija predstavlja razaranje obala jezera i mora , rjena , ili fluvijalna je ona koju stvaraju rijeke

erpzijom i nanosom , a kina ili pluvijalna je ona koja nastaje spiranjem pod uticajem kini# kapi . 8odnaerozija zavisi od reljefa , klime ( naroito temperatura i padavina ) sastav i osobina zemljita , vrste i jaineve"etativno" pokrivaa i sl .

'ajae-e je tzv . kina ( pluvijalna ) erozija . Aavlja se usljed djelovanja kini# kapi i vode koja padne nazemlju naroito kod intenzivniji# padavina .Eolska erozija ( deflacija ) je uzrokovana vjetrom i javlja se u su#im predjelima na rastresitim zemljitima sakoji# je uklonjena ve"etacija , to omo"u-uju odnoenje estica zemljita vjetrom i nji#ovo deponovanje naokolna podruja .Erozija vjetrom zavisi od sastava zemljita , prvenstveno nje"ove fizike strukture , vezanosti , ve"etacije iintenziteta i jaine vjetra .*slovi za nastajanje erozije su prirodni i antropo"ene . *slovi koje izaziva covjek vezani su za poreme-aje

ravnote!e ekosistema i padina , to dovodi do destruktivno" djelovanja vode i vjetra .'ajve-i uzronik erozije je uklanjanje ve"etacije sa tla , koja su podlo!na eroziji . Posebno je tetnounitavanje uma ( po!ari , poljoprivreda ) jer ovaj pokriva ima nezamjenjivu ulo"u u ouvanju zemljista naterenima sa velikim na"ibom , ve-om nadmorskom visinom i sl . "dje su po"odni uslovi za nastanak erozije .*zrok moze biti sirenje poljoprivredni# aktivnosti na na"nute terene , uz"ojem okopavina , vo-njaka i dru"i#kultura , koje slabo vezuju zemljiste . Ekstenzivno stoarstvo , naroito uz"oj koza i ovca , unistavave"etaciju koja vezuje zemljite , zbijaa zemljiste i mijenja nje"ovu strukturu , sto pospjesuje eroziju .lizista predstavljaju poseban vid de"radacije zemljista , a uzroci su im prirodna nestabilnost padina , ilinestabilnost izazvana covjekovom aktivnoscu .

Zatita poljoprivrednog zemljita

bzirom da je obradivo zeljiste o"ranicen resurs neop#odan za proizvodnju #rane i zivot ljudi , neop#odno jeobezbjediti : racionalno koristenje zemljista $ obezbijediti rekultivaciju i razvoj zemljista $ formiratiinformacioni sistem o zemljistuobezbjediti upravljanje zemljistzem ( informacioni sistem planiranja ,or"#anizaciju za provoenje aktivnosti upravljanja zemljitem i monitorin" )

Vodne akumulacije


12/21

>kumulacije imaju nezamjenjivu ulo"u u okviru vodoprivredni# sistema , jer sluze za vremensko i prostornoizravnanje voda , a naje-e su vienamjenski objekti .

Znaaj akumulacije ! funkcija "

#nadbijevanje vodom

>kumulacije sve e-e koriste kao izvor vode za pi-e .>kumulacije poboljavaju kvalitet vode jer se u njima vre talo!enje or"anski# i toksiki# materijala pa sutrokovi za njeno prei-avanje manji . ne takoer smanjuju sezonsko kolebanje kvaliteta vode , toomo"u-ava ravnomjerni rad postrojenja za prei-avanje . Podizanjem nivoa vode , smanjuju se visina

pumpanja , a u nekim sluajevima omo"u-ava i "ravitaciono dovoenje vode do mjesta potronje .oritenjem jezera do utvreno" minimalno" nivoa , obezbjeuje se si"uran rad za#vatnim "raevina , aviestruko pove-anjem minimalni# proticaja rijeke obezbjeuju vodu i za nizvodna naselja .* nekim sluajevima akumulacije smanjuju stepen prei-avanja otpadni# voda , koje se uputaju urecipijent .ne uslove najpovoljnije mo"u da ispune velike akumulacije , posto su jedino one u stanju daobezbijede industriji potrebnu koliinu vode , u svako doba "odine . Pored to"a voda iz akumulacije je

jeftinija u poreenju sa dru"im izvorima obzirom da u njenoj iz"radnji uestuju svi potencijalni korisnicivoda .

$avodnavanje

'avodnavanje je nu!an uslov za intenziviranje proizvodnje #rane . * sunim periodima nedostaje vodabiljkama a ona se mo!e obezbijediti samo iz akumulacije . 'avodnavanje se pove-ava znatno prinosi , aomo"u-avaju se dvije , pa ak itri !etve u toku "odine . 1a ve-inu zemlja svijeta jedan od najznaajni#strate"ija za pove-anje proizvodnje #rane , jeste navodnavanje .

Odbrana od poplava

>kumulacije su jedan od va!ni# vodoprivredni# objekata , koje re"uliu proticanje i omo"u-avaju pri#vatveliki# dotoka vode u kinim periodima .

Proizvodnja elektrine energije

Lidroener"ija je obnovljivi izvor ener"ije , ija upotreba ne proizvodi nepovoljne impakte na okolinu , kaoto to ine fosilna i nuklearmna "oriva .

%vakultura

>kumulacije su izvor #rane , jer se u njima mo!e or"anizovati proizvodnja , avakultura , a naroito ribe i to ukoliinama koje mo"u zadovoljavati potrebe stanovnitva , pa i za izvoz .

&urizam ' sport i rekreacija

>kumulacije mo"u biti vrlo atraktivna podruja za razvoj turizma , sport i rekreacija . ijena zemljita uzakumulacije ovakvim sluajevima , mo"u znatno premaiti cijenu zemljita u urbanim podrujima .

Uticaj na ovjeka

*ticaj iz"radnje akumulacije na ovjeka je veoma veliki . vaj uticaj je pozitivan ili ne"ativan , +asavremeno" stanovnistva ovi uticajii se ispoljavaju : prie iz"radnje , tokom iz"radnje i parmanentno tokom

postojanja i eksploatacije akumulacije . *ticaj prije iz"radnje akumulacije veznan je prije sve"a zapsi#oloke reakcije ljudi oko svi# neizvjesnosti , koje u nji#ov !ivot unosi realizaciju ovakvi# projekata .*ticaj tokom "radnje su dvojaki :9 sa "ledita okoline je u"lavnom ne"ativan ( problemi "radilita ) ali o"ranieni u trajanju .9 sa ekonomsko" i socijalno" stanovnitva mo"u biti ne"ativni i pozitivni ( mo"u-nosti zapoljavanja ,socijalni kontakti lokalno" stanovnitva i "raditelja . )

'ajve-e promjene nastaju u rejonu akumulacije "dje dolazi do potapanja poljoprivredni# zemljita , naselja ,"radova , saobra-ajnica , mostova , drutveni# i privredni# objekata , istorijski# , ar#eoloki# i dr .vrijednosti . >kumulacije mo"u izdizanjem nivoa podzemni# voda , da prouzrukuju plavljenja i zabarivanja i


13/21

iri# povrina u priobalju . Potapanje naselja povlai za sobom mi"raciju stanovnistva , a esto i nji#ovuprekvalifikaciju .+tvaranjem akumulacije esto se potapaju i neke prirodne ljpote i rijetkosti : slapovi , vodopadi , izvori , adjelimino i kanjoni .

'e"ativne posljedice su i oscilacija nivoa vode u akumulaciji , usljed e"a dolazi do spiranja zemljita sapadina , a u njenom nauzvodnijem dijelu do talozenja nanosa . Bime se oko akumulacije i u njenom vr#ustvaraju "ole i blatnjave povrsine , koje remete prirodnu #armoniju doline .

Promjene u nizvodnom toku

>kumulacije ublazavaju prirodnu neravnomjernost proticaja u vise"odinjem , pa i "odinjem periodu .scilacije u vodotoku mo"u se javiti nizvodno od akumulacije usljed rada #idroelektrane .vaj problem moze se uspjesno rijesiti iz"radnjom konpenzacioni# bazena ispod brana i promjenom rezimarada #idroelektrane .

Promjena klime

z"radnjom akumulacija mijenja se i toplotni rezim vode . >kumulacije imaju razlicite temperature vode podubini . Mjeti temperatura vode se smanjuje od povrsine ka dna .Ba razlika se obino kre-e izmeu D do F .* jesen mijeanja vode temperatura se u akumulaciji skoro izjednaava . /e"ulisanjem proticaja , mijenja se

i toplotni rezim u nizvodnom toku rijeke . * jesen iz rezervoara pristi!u toplije vode ne"o u prirodnimuslovima , a u prolje-e zbo" sporije" za"rijavanja , #ladnije . Bemperatura razllika prije i poslije re"ulisanja

proticaja iznosi u prosjeku od ; do D .

(emijske i bioloke promjene

>kumulacije poboljavaju uslove samoprei-avanja vodotoka , smanjuju mutno-u vode i biolokooptere-ivanje . 8isoka sadr!ina bio"eni# materija u vodi i u poplavljenim zemljitima po"oduju razvoju

biljni# i !ivotinski# or"anizama .

)eim nanosa

+tvaranjem akumulacija mijenja se rezim nanosa , talo!enje vuceno" nanosa pocinje na kraju akumulacijedok se suspendovani nanos talozi njenom cijelom duzinom .

Promjene seizminosti u podruju akumulacije

'a osnovu ispitivanja udesa na nizu brana , zakljueno je da su kod neki# uzrok bili zemljotres , izazvaniakumulacijama . >ko se stjenska masa ispod rezervoara nalazi pod naponom onda svaki me#anizam kojidovodi do njeno" sloma , izaziva osloboenje ener"ije deformacije , to prouzrokuje zemljotres . 8oda kojaiz akumulacije prodire u dubinu do stjene pod naponom , ako ne moze bono da otie pove-ava porni

pritisak , a smanjuje efektivni napon izmeu ravni tektonski ote-ene zone . o sloma stijene dolazi kada

napon smicanje prekorai otpornost na smicanje , to dovodi do oslobaanja naona deformacije kojaprouzrokuje zemljotres . +eizminost kre-e se od potresa slabije" intenziteta koji se manifestuje pove-anjemfrekvencije i emitovane ener"ije do katastrofalni# zemljotresa koji prouzrokuju ruenje brana , to nanosio"romne tete nizvodnim podruima .Mokalni potresi koji se javljaju u toku punjenja akumulacije mo"u da budu posljedica promjenjivio#

prirodni# uslova oticanja duz pukotina i podzemni# kanala usljed e"a dolazi do zrani# vodni# udara .

II / parcijala


14/21

'udnici

* izboru namjene u pojedinim podruima veliki uticaj imaju rudnici i deponije ( jalovine , pepala , ljaka iotpada ) ./udnici mo"u zauzimati velike prostore tzv . otvoreni kopovi , ali i znatne imakte na okolinu kao i raznedeponije .

Uticaj rudnika uglja na okolinu

Postoje dvije osnovne vrste rudnika u"lja : podzemni rudnici i povrinski kopovi .od povrsinski# kopova radi se o ve-oj povrsini koja se devastira , a sto je u direktnoj funkciji odkoeficijenta otkrivke . oeficijent otkrivke definise odnootkopane otkrivke ( jelovine ) prema otkrivenomu"lju . tkopana otkrivka se odstranjuje i tako zauzima vrlo cesto plodno zemljiste . 'ajveci uticaj naokolinu kod povrsinske eksploatracije u"lja je u zauzimanju i de"radiranju veliki# povrsina zemljista . od

povrsinski# kopova koeficijent otkrivke moze ici do 2?:2 sto znaci da treba otkopati 2? m3 jalovine da sedobije 2 tona u"lja .tkopavanje i devastiranje ovako veliki# povrsina zemljista ima za posljedicu : neminovasti iz"radnje novi#naselja , odnosno preseljavanja stanovnistva , iz"radnu nove infrasturkture , komunalija , kola nadokandustete za poljoprivredno zemljiste i poljoprivredne kulture , iz"radnju novi# saobraca6jnica , zastitu kulturni#

spomenika , eventualno izmjestanje vodotoka itd .Povrsinski kopovi uticu na unistavanje zemljista i promjenu morfolo"ije zemljista . 'a promjenu morfolo"ijezemljista utice i amfiteater povrsinsko" kopa kroz posljedice odvodnjavanja . Pumpanje vode iz amfiteatrauticu na smanjenje nivoa podzemni# vodai to na sirem podrucju . va pojava direktno utice na pojavuklizista sto vrlo cesto moze za#vatiti i naseljena mjesta .Povecanje povrsinsko" kopa direktno utice na promjenuj rezima podzemni# i povrsinski# voda izmjestanjevodotoka stvaranje vjestacki# akumulacija vode itd .bzirom da se radi o teskim masinama za odstranjivanje otkrivke i kopanje u"lja javlja se velika buka i

prasina kod kopanja kao i izduvni "asovi iz masina .Podzemni rudnici mo"u uticati na nivo podzemni# voda ( djelovaju kao drenovi ) a narocito na slije"anjetla . tkpani u"alj se transportuje trakom ili teskim vozilima do separacije odnosno ureaja za sortiranje i

i-enje u"lja . >ko se primjenjuje mokri postupak ( pranje u"lja ) i ukoliko se ne vrsi preiscavanje otpani#voda dolazi do za"aenja vodotoka .

Sanitarne deponije

Nvrsti otpaci razliziti po svom fizickom #emijskom i bioloskom porijeklu slobodno izlozeni uticajuatmosferilija kontaminiraju covjekovu okolinu , cesto sa veoma ne"ativnim posljedicama . 'aroito suopasni industrijski otpaci , ija #emijska za"aenja ostavljaju "otovo trajne posljedice na kvalitet zemljista ivoda ali i mikroatmosferu lokalita "dje su disponirani . ispozicija otpada cesto se pristupa krajnje

primitivno opasno i po zdravn6lje covjeka i nje"ovu okolinu putem slobodno" tzv . divlje" odla"anja na

lokacijama koje se nazivaju smetljista .

Planiranje deponija

+anitarne deponije ( kra-e deponije ) element su urbane infrastrukture , krajnja taka u okviru odr!avanja#i"ijene naselja , "dje se na bezbjedan $ sanitarno $ #i"ijenski nain vri odla"anje otpada i nje"ovaneutalizacija . * okviru prostorn" i urbanistiko" planiranja obradi i problem dispozicije vrsti# otpadakavode-i racuna o :

9 koliini i kvaliteti otpadaka9 nainu prikupljanja i transporta otpada9 postoje-im nainu dispozicije otpada9 *rbanim , prostorno re"ionalnim , vodoprivrednim i komunalnim uslovima i dr.

*va!avaju-i sve najbrojne faktore slijedi izbor nacina $ te#nolo"ije dispozicije otpada kao i izbor mjestalokacije , "dje ce se to obavljati putem posebni# studija koje su nekad i vrlo kompleksne posebno kad se radio izboru lokacije .

Policentrizam ur&ane mree i koridori


15/21

Policentrizam je jedan od osnovni# kriterija razvoja , promoviran u okviru prostorno razvojni# smjernicaEvropske *nije . Policentrizam je u uskoj vezi sa re"ionalnim razvojem . 'ji#ovi efekti su mno"ostruki( ravnomjeran razvoj , socijalna i ekonomska ko#ezija , koritenje prirodni# i stvoreni# resursa i dr . )Policentrizam i urbanizaciju 4L treba posmatrati u kontekstu izazova metropolizacije razvoja urbani#mre!a i koridorski# razvoja .Pored +arajeva kao metropole kvalitetnu saradnju u mre!i "radova Evropa mo"u obezbijediti i 4anja Muka ,%ostar , Buzla i 1enica .vo su i "radovi koji -e se razvijati kao zrbane re"ije sa funkcijama srednje veliki# "radova Evrope , dok bi+arajevo trebalo razvijati funkcije Euro $ citC $ ja .

oridorski razvoj

oridorski ili osovinski razvoj u urbanom planiranju u upotrebi je od 3= . ti# "odina proslo" stoljeca i dodanas nije napusten u prostornoj i urbanoj planerskoj praksi .%no"obrojne teorije urbane or"anizacije naselja , obobito one slo!eno" tipa vezane su za & sovinski razvoj& . 'eke od nji# i kao pretee osovnisko" razvoja . r"anizacija ovakvi# "radova se naziva jo i linijskom( ili linearnom ) .Primjereniji primjeri su pojedinani konkretni urbanistiki i prostorni planovi , raeni za mno"e evropske"radove "dje je ova teorija konkretizirana .* okviru koridorsko" razvoja kao osnovni i polazni oblik urbanizacije pojavljuju se konurbacije .

'a podruju 4L prisutan je i na"laen koridorski razvoj . oridori su preodreeni dolinama vodotoka .Povijesni tokovi inae idu #iljadama "odina preko balkana u dva osnovna pravca i to dija"onalno od1apadne Evrope prema 4liskom stoku i transferzalno od +rednje Evrope prema Aadranu odnosno sredinjemdijelu %editerana .vi transportni koridori obijezbijedit -e :

9 nacionalnu inter"raciju 4L9 meunarodne inte"racije9 podsticanje re"ionalno" razvoja9 uslove du"orone saradnje sa susjedima

Planirani transportni koridori omo"u-uju realizaciju du"oroni# strateki# ciljeva za saradnju na ovompodruju 4alkana , ali i ukljuenje u evropske transportne i razvojne tokove .

/ealizacija planirani# transportni# koridora poboljat -e lokacionu podobnost prostora 4L , smanjenjembarijere transportni# trokova i ponudom radne sna"e i zemljita na podruju 4L.Aedan od bitni# elemenata za ostvarivanje ovi# ciljeva jeste razvoj evropski# multimodalni# transportni#koridora i na podruju 4L . Prostor 4L do sada dosta spontano struktuira pospjeuju-i re"ionalne strukture"radove $ re"ie i koridorski razvoj . 1a podsticanje pozitivni# efekata koje moze dati ra"ionalni razvoj , "rad

$ re"ion ili koridorski razvoj neop#odno je obezbijediti od"ovaraju-e or"anizacione institucionalno $ naunoi dru"e pretpostavke .

'uralna podru$ja

Prema tradicionalnoj definiciji selo je naselje cija se stanovnistva pretezno bavi poljoprivredom stoarstvom

ribarstvom , odnosno primarnim djelatnostima . /uralno stanovnistvo ne mora biti a"rarno , ali naselje imaruralni karakter . * opstem izborui lokacije na ruralno naselje uticu dvije vrste cinioca : fizicko "eo"rafska iantropo"ena . +ela se obicno nalaze na visoravnima , planinskim terenima , padinama , uz visoka jezera ikomunikacije ."ustina naseljenosti je veoma znaajan pokazatelj u ruralnim naseljima i mo"u se podijeliti nadva tipa :

9 rastresito , ratrkano , disperzno selo ,9 zbijeno , z"usnuto , a"lomeracijsko selo .

+kupina od 2 $ ; ku-e , sa najvie 2? stanovnika smatra se izoliranim ku-ama , a zaseok ima ; $ ;? kuca , sa2? $ 2? stanovnika , sela su sa vise od ;? ku-a , a velika sela sa vie od 2=== stanovnika .1a utvrivanje rasprenosti ili z"usnutosti sela mo!e se upotrebiti indeks disperzije ( prema > eman"eonu $u ) . O $ stanovnistvo u svim izolovanim ku-ama i zaseocima u op-ini .n $ broj zaseoka odnosno izolovani# kua .B $ stanovnitvo cijele op-ine .Po obliku sema mo"u se takoer klasificirati kao i po uce-u djelatnosti kojima se bave nje"ovi stanovnici( poljoprivredom , ribrarstvom , stoarstvom a u posljednje vrijeme i turizmom ) ./uralna podruja obu#vataju oko


16/21

Prostorni planovi su jedan od najznaajni# instrumenata razvoja turalni# podruja jer se u okviru nji#utvruju potencijali i o"ranienja i indentifikuju razvojni projekti , neop#odno je transformisatii u pro"rame ,studije i fizibiliti studije radi nji#ove implementacije . * okviru multidisciplinirani# timova , neop#odno jeobezbijediti vredovanje svi# raspolo!ivi# resursa ( za proizvodnju ener"ije , #rane , turizma , proizvodnjuener"ije , obezbijeivanje vode , nainu iz"radnje , zatiti prostora i sl . /uralni prostor mo!e se razviti samoako se obijezbijedi razvoj ve-e" broja djelatnosti ( poljoprivredoa , stocarstvo , turizam itd . ) .+aradnja ruralni# podruja meusobno omo"u-uju razmjenu iskustva i komplementarni razvoj ponude kao i

povezivanja sa tr!itima za nji#ove proizvode i usli"e . 2D . ministri od"ovorni za prostorno planiranje ,slo!ili ssu se o tri ploitika cilja , ili instrukcije za prostorni razvoj E* :

9 razvoj balasirani# i policentrini# "radski# sistema i novi# urbano $ ruralni# odnossa.9 si"uravanje jednakosti u pristupu infrastrukturi i znanju .9 dr!iv razvoj mudro rukovoenje i zatita prirode i kulturno" nasljea .

tra razlika izmeu "rada i sela u okviru re"iona , zanemaruje u ve-ini sluajeva injenicu da saamo re"ionimo"u formirati tr!ite radne sna"e , informacija , komunikacija .Partnerstvo izmeu "radova i sela ima nekoliko prostorni# dimenzija : re"ionalna , subre"ionalna ,interre"ionalna i transnacionalna perspektiva ukljuuje partnerstvo izmeu "radova i mjesta svi# veliina isela koji i# okru!uju .

Infrastruktura * mrree ,

8eze izmeu vorova , odnosno naselja ostvaruju se u mre!ama , odnosno infrastrukturnim sistemima , kojisainjavaju : saobra-aj , ener"etika , vodoprivreda , i telekomunikacijski sistemi . ni obezbjeujusnadbijevanje naselja ener"ijom , vodom , inforamcijama i omo"u-uju kretanje ljudi , roba i kapitala . 1a ovesisteme specilizirane institucije , odnosno nosioci razvoja ovi# sistema , rade posebne studije kao svojerazvojne strate"ije koje su osnova za prostornu or"anizaciju .

0nergetika

Ener"ija je materija sposobna da obavlja rad , a uzrokovala je nastanak !ivota i osnov je kru!enja materije .Putem ener"ije +unca obavlja se proces fotosinteze i stvara biomasa ,kojom se #rane !ivotinje i ovjek . Prvuener"iju koju je ovjek koristio je nje"ova vlastita , pronalazak vatre , koritenje animalne ener"ije , parne

maine , motorno"po"ona i nuklearne ener"ije , vezan je i ovjekov razvoj . zvori ene"ije su prirodni( ovjekova i !ivotinjska ener"ija , ener"ija biomase , sna"a vjetra , fosilna "oriva i dr . ) . Prema funkcijiener"ija je : me#anika , toplotna , elektrina , elektroma"netna i nuklearna . oritenje fosilni# izvoraener"ije ( iscrpljivi# , a neobnovljivi# ) -e dovesti prije ili kasnije do nji#ovo" iscrpljivanja . oliina nafte i"asa su veoma o"raniene a zali#e u"lja su ve-e pa -e du!e potrajati . 'a sre-u ima trajni# ( sunce , vjetar ,voda ) i obnovljivi# izvora ( zemljite , ume i razne biljne vrste ) . bnovljivi izvori ener"ije participirajusamo ;2 I svjetske proizvodnje ener"ije . 1a sada se iskoritava oko ;= I svjetsko" potencijala#idroener"ije , a u zemljama u razvoju samo 2= I . 1a sada samo Aapan , Hvicarska i Hvedska spaljuju vieod ?= I otpada . +pavljivanjem otpada , doprinosi se i smanjenu "lobalno" za"rijavanja planete , jer sesuzbija osloboenje metana iz deponija otpada .Aavnost je esto protiv spaljivanja otpada zbo" stra#a odnekontrolirano" isputanja kancero"eni# tvari , poputt dioksida , furana i dr.

Potronja el. Ener"ije u ukupno utroenoj ener"iji bit -e u porastu pa i u razvijenim zemljama .Procjena je da se modificiranjem opreme u postoje-im termoelektranama mo!e posti-i pove-anjekonominosti od 2? $ ;= I a uvoenjem najsavremenije te#nolo"ije i do F? I .* nekim zemljama u u razvoju , na prenosu se "ubi i do 3= I el. Ener"ije dok se u +> "ubi < I a u AapanuK I . od pra-enja rada ener"etsko" sistema , novi# investicion# za#vata u sektoru ener"etike i na kraju kodistrazivanja zda dalji razvoj obzirom na pove-anje kozuma mora se dati va!nost interakcija ener"etsko"sistema , ekonomski# sistema i okoline . Hto je ve-a proizvodnja odnosno potronnja svi# vidova ener"ije to

je ve-i stepen razvoja to" drutva , a sa dru"e strane razvijenije te#nolo"ije drustva direktno uticu na stanjete#nolo"ija u sektoru ener"etike . 8e-i dio ener"ije danas se u svijetu dobiva spaljivanje fosilni# "oriva , a unekim zemljama i u nuklearnim rlektranama ( 7rancuska ) . 1natnije pove-anje dobivanja ener"ijekoritenjem novi# te#nolo"ija ( ener"ija sunca , vjetra , biomase ) .

Uticaj energetike na okolinu


17/21

Poveanjem broja stanovnitva i razvojem industrije , pove-ava se potreba za ener"ijom , to uzrokujepovecanje koristenje ener"etski# izvora sa spaljivanjem fosilni# "oriva ( u"alj i derivati nafte ) , koristenjeprirodno" plina je limitirano transportom od izvora do potroaa .+a"orijevanje fosilni# "oriva prvenstveno u"lja u termoelektranama za"auje vazdu# .+a porastom ener"etsko" za#vata jos uvijek je aktuelan problem emisije sumpordioksid i azotni# oksida .Plinovi koji zakiseljavaju planetu 1emlju znaajni su polutanti a velika kolicina ti# plinova emituje sevisokim dimnjacima u atmosferu "dje se za"auje atmosfera , a u obliku kiseli# kisa polutanti dospijevaju ina tlo i stetno uticu na nje"ov kvalitet i ve"etacijski pokriva . 1a#valjuju-i aktivnosti u okviru onvekcije o

preko"raninom za"aivanju zraka emisija ti# plinova u posljedni# 2? $ tak "odina u Evropi i +> sni!enaje za ?= I s tendencijom daljne" otpada ./azvoj #idroener"etske proizvodnje uobiajeno uzrokuje posljedice u lokalnom okoliu jer "radnja#idroakulumacioni# objekata mijenja autentini iz"led vodeni# ekosistema i neposredno" okolia .Lidroener"etika je jedan od isti# oblika proizvodnje elektrine ener"ije te jedno od rjeenja znatno"smanjivanja opasni# stakleniki# plinova . Posebnu opasnost predstavlja nuklearne elektrane i nuklearniotpad . /adioaktivno zraenje , izazvano #avarijama , ostavlja teke posljedice na biljni , !ivotinjski svijet iovjeka . Novjek se danas nalazi u velikoj dilemi $ da li da "radi ili ne nuklearne elektrane .

Uticaj termoelektrana na okolinu

lasine termoelektrane su postrojenja koja koriste u"alj za proizvodnju elektirne ener"ije . bzirom na

po"onski stroj termoelektrane se mo"u podijeliti na :9 parne ( po"onski stroj $ parna turbina )9 plinske termoelektrane ( po"onski stroj $ plinska turbina )9 dizelske termoelektrane ( po"onski stoj $ motor )

* parnim termoelektranama mo!e se koristiti u"alj , tene i plinovita "oriva u plinskim termoelektranamatene i plinovita "oriva , a u dizelskim termoelektranama dolazi u obzir samo teno "orivo . sim klasini#( parni# ) termoelektrana u kojima se proizvodi elektrina ener"ija , postoje i prane termoelektrane u kojimase pored elektrine ener"ije proizvodi para i vrela voda . Postorjenja za kombinovanu proizvodnju elektrineener"ije pare i vrele vode nazivaju se toplanama . Postoje javne i industrijske toplane . imni plinovi susmjesa produkta iz"aranja a to su : 9 u"alj dioksid , u"ljen monoksid , sumpor dioksid , sumpor trioksid , azot, kiseonik , vodena para .

Uticaji prenosnih sistema na okolinu

Prenosni sistem elektrine ener"ije ine dalekovodi razno" nivoa napona i to : 22= , ;;= , i D== kv . 1apromjenu naponsko" nivoa koriste se transformatorske stanice . orona je samostalno pra!njenje izmeudvije elektrode , od koji# jedna ili obje , imaju tako mali radijus zakrivljenosti da je elektrino polje uneposrednoj okolini elektrode mno"o jae ne"o u ostalom dijelu meuelektrodno" prostora . Elektrodu nakojoj se pojavljuju korona , obino okru!uju snopovi tinjaju-e" svjetla poput krune .orona se primje-uje za vrijeme nevremena na vr#ovima "romobrana , na ivicama visoki# !eljezni# tornjeva, na jarbolima brodova na moru i na dru"im iljastim predmetima u prirodi ./adio smetnojm definiu se ne!eljene visokofrekfentne oscilacije koje ometaju prijem informacija i

komunikacija na daljinu putem elektroma"netni# talasa . 'astaju kao posljedica rada elektrini# aparataureaja i postrojenja ili kao posljedica pra!njenja u atmosferi . Prema vrsti izvora koji i# uzrokuju , radiosmetnje se dijele na : atmosferske smetnje , industrijske smetnje , smetnje od dru"i# emisioni# ureaja .>tmosferske smetnje nastaju usljed elektrino" pra!njenja u atmosferi izeu oblaka i oblaka prema zemlji .ndustrijske smetnje nastaju kao popratna pojava razni# elektrini# aparata , ureaja i postrojenja nisko" ivisoko" napona ili se javljaju kao posljedica razni# kvarova na tim aparatima i ureajima u toku nji#oveeksploatacije .vije su osnovne karakteristike svake radio smetnje i to : njeno vremensko trajanje i frekvencijski spektarkoje" ona zauzima .

Vodoprivreda

Koliina vode i njeno kruenje

*kupna koliina vode u prirodi iznosi oko 2,3F biliona km 3 , od e"a se K I nalazi u morima a 3 I kaoslatka voda . Netiri petine slatke vode nalazi se u obliku leda polarni# oblasti . 8oda je u stalnom kru!nomkretanju kroz #idroloki ciklus koji obu#vata isparavanje , padavine poniranje i oticane . Pod uticajemsuneve ener"ije i vjetra dolazi do isparavanja vode sa vodeni# povrina , tla ve"etacije i odlaska vode u


18/21

atmosferu . Pored isparavanja sa vodeni# povrina va!no je i isparavanje vode sa tla , sa ve"etacije poslijepadavina , te transpiracija biljki preko li-a . sparena se voda u atmosferi kondenzira i u vidu padavine ( kie, snije"a , ili leda , ovisno o temperaturi ( zraka ) vra-a na zemlju . ntenzitet padavine ovosi o "eo"rafskojirini , topo"rafiji terena , pokriveno-u ve"etacijom i blizini vodeni# povrina . Procent vode koja ponireovosi najvie o poroznosti i "eolokoj strukturi tla , ve"etaciji i dr"uim faktorima . 1bo" kru!no" toka u

prirodi voda se rijetko nalazi u potpuno istom stanju . Lladna voda lake otapa plinove , a topla vrstetvari .tapanjem karbon dioksida u vodi se smanjuje pL ( odnosno pove-ava kiselost) otopine .>tmosferska ili ( meteroloki# ) voda je relativno najisitja . 1bo" malo" sadr!aja mineralni# tvari takva jevoda bljutavo" ukusa , pa je nepodobna za pi-e . Podzemne vode esto predstavljaju vrlo kvalitetan izvorvode . bino su liene or"ansko" mirisa , konstantno" su sastava i nalazi se u dovoljnim koliinama . %o"use koristiti direktno za pi-e izuzev vode iz veliki# dubina koja mo!e biti nepodesna zbo" prisustva karbondioksida ( kiselast okus ) , "vo!a ( metalan okus ) , ma"enzijum i natrijum sulfata ( "orak ukus ) , tenatrijum $ klorida ( slan okus ) i nafte .

Znaaj vode za ivot ! razvoj civilizacije "

+avremeni svijet danas rauna sa potronjom vode od ;== $ ?== M st dan , odnosno oko 23== m 3 "odinje po stanovniku i to iste slatke vode . ko


19/21

Klimatski faktori

limatski faktori su atmosferski talozi i temperatura . Poznato je da tzv . & ti#e & ( kie sa malim intenzitetompadanja ) esto ne daju uop-e povrinska oticanja , te na taj nain ne izazivaju erooziju i poplave .

+nergija reljefa

oliina i brzina povrinsko" oticanja , od koje" zavisi intenzitet poplava i jaina povrinske erozije , zavisiod karaktera i oblika reljefa , tako da postoji korelativna veza izmeu poplava , intenziteta erozije i reljefa .* tom smislu najznaajnija su D elementa reljefa i to :

9 pad , du!ina , oblik , ekspozicija padine .odluuju-u ulo"u u razvoju i intenzitetu povrinsko" oticanja , pojave i intenziteta i brazdaste erozije , imaju

pad i du!ina padine .

Istraivanja u o&lasti prostornog i ur&anog planiranja

1nanje koje treba razviti :9 vizije i teorije za ostvarenje odr!ivi# "radova9 jedinstven pristup "radu i re"iji isstematski pristup prostornoj or"anizaciji i sektorskoj koordinaciji

9 razvoj alata i metoda u prostornom planiranju9 odnos selo $ "rad9 uticaj ekonomski# i dru"i# faktora na razvoj i ureenje okoline9 or"anizaciju , procedure , proces koordinacije9 od"ovaraju-i dizajn i jezik9 uesnike u planiranju ( politiari , privrednici , udru!enja planera itd . ) !elje , dijalo"e i du"orona

razmiljanja .

Ur&ano planiranje

Planiranje treba da udovolji osnovnim !ivotnim potrebama "raana kao to su stanovanje , rad ,

obrazovanje , kultura , zdravstvo , sport i zabava . 1a realizaciju svi# ovi# potreba an"a!uju se i znaajanprostor ( po nekim procjenama do oko 2== m ; po stanovniku ) . * = $ tim "odinama smatralo se da jeplaniranje nepotrebno . Planiranje "rada je struni i nauno istra!ivaki proces i politiko opredeljenje .+matralo se da se nizom projekta mo"u relizovati ciljevi razvoja "rada . vakvi pristupi , rezultat suneoliberalistiki# pristupa u ekonomiji i stava o potrebi dere"ulacije , kao i naklonosti politike ovakvimstavovima . 'eoliberalni stav o odricanjuod re"ionalno" i urbano" planiranju doveo je do niza ne"ativnosti ,

jer se zapostavlja cjelokupnost "rada ( "rad kao sistem ) a realizuje se pojedinani projekti .8ie se radi o stratekom planiranju i vizijama razvoja re"iona i "rada , koji ukljuuju i pojedinane projektei doprinose razvoju "rada u cjelini . Bako se obezbjeuje meusobno djelovanje "radsko" plana u cjelini i

pojedinani# planova .'a ovaj nain razvija se pristup javno $ privatno" partnerstva .Bime se podr!avaprivatna incijativa . 'a ovaj nain dolo je do novo" pristupa urbanom planiranju bazirano" na privatno $

javnom partnerstvu ./jeavanjem pojedinani# problema u pojedinim djelovima "rada mo!e se doprinijeti i kreiranjuinteresantni# rjeenja i kreiranju za ostale djelove "rada . nte"ralno planiranje obezbjeuje povezivanje

pojedinani# i op-i# interesa i omo"u-uje na najbolji nain realizaciju privatno $ javno" partnerstva iinte"raciju u jedinstven proces nastojanja politiara , planera i poduzetnika .+tratesko planiranje je timski interdisciplinanarni rad baziran na naunim istra!ivanjima . etaljno

planiranje treba or"anizovati , iskljuivo , na bazi javno" nadmetanja , uz to ve-u konkurenciju razliiti#ideja . +trateki plan treba da od"ovori prije sve"a na pitanja :

9 koliko ce stanovnika "rad imati u buducnosti9 na kojem ce se prostoru razvijati9 koje ce kapacitete imati infrastruktura i suprastruktura ( namjena i or"anizacija prostora ) .

od detaljno" planiranja vie je na"lasak na oblikovanju zatvoreno" i otvoreno" prostora .

Ur&anisti$ki plan

Prvi korak u izradi urbanisticko" plana jeste valorizacija postojece planske dokumentacije sumiranjeiskustava i ucinka dosadanje" naina planiranja .


20/21

*koliko se radio o ve-im "radovima esto se izrauje posebna strate"ija drutveno $ ekonomsko" razvoja i+B analiza .* dru"om koraku utvruje se stanje tendencije u razvoju , odnosno vri vredovanje niza oblasti kao to su :2. prirodni izvorni uslovi9 "eoprometni polo!aj , morfolo"ija , #ipsometrija , "eolo"ija , seizmika , klima , #idro"rafija , zemljiste ,mineralne sirovine , prirodne vrijednosti .;. +tvoreni uslovi :9 kulturno $ istorijske vrijednosti , stanovnistvo , javni prostor , "radski centri , stanovanje , proizvodnja,tr"ovacki centri , zdravstvo , obrazovanje , sport , zelenilo i rekreacija , saobra-aj , tretman otpada, "roblja,vodoprivreda , ener"etika, poljoprivreda , ume , prirodne vrijednosti ,mineralne sirovine , bilansi povrina ,namjena prostora , prostorna or"anizacija , zatita okoline .

'akon izvreno" vredovanja vri se izrada varijantni# rjeenja namjene i or"anizacije prostora .

+kolinski impakti

ananji "radovi naroito oni ve-i , a posebno najve-i , optere-eni su problemima za"aenosti vazdu#a ,vode i tla ./astu-i problemi koji se ispoljavaju u ovom podruju vezani su za velika pove-anja brojamotorni# vozila i sa tim u vezi , emisije za"auje-i# materija , pove-anje koliine otpadni# voda i razni#vrsta otpada .

1aga"enje zraka

>tmosfera dozira koliinu suneve ener"ije koja dospijeva na povrinu zemlje sa"orijeva o"romne koliinemeteorita koji dospijevaju iz kozmiki# prostranstava , upija ili transformira mno"o kozmiki# zraenja koja

bi za ljude bila smrtonosna itd .Nitav or"anski svijet ovisi od kisika i u"ljen $ monoksida , konponenti zraka , koje su kroz milijarde "odinaustaljene na odreenom nivou , kome je prila"oen !ivi svijet na zemlji .Pored navedeni# elemenata zrak sadr!i molekule i estice mnotvo razliiti# materija , koje su pret#odnorazlo!ene u #emijska jedinjenja ili bioloke oblike . vakva jedinjenja su rasprena u vidu plinova , isparenja, preine , i za"uljive pare . 1raenje dospjelo na povrinu 1emlje djelimino se apsorbira , a djeliminoreflektira . Brenutna zemaljska reflektivnost ili albedo ( odnos izmeu reflektirane ener"ije i ukupno"

dotoka ) pribli!no iznosi =,3 odnosno oko 3= I. . 'ajve-i dio apsorbirane ener"ije suneva zraenja 1emljapretvara u toplotu . Bako za"rijana zemljina povrina emitira ener"iju natra" u atmosferu u oblikuelektroener"etsko" zraenja i to u infracrvenom podruju spektra . Balasna du!ina i intenzitet 1emljinadu"otalasno" zraenja zavisi od temperature 1emljine povrine . 1a razliku od kratkotalasno" zraenja+unca , koje atmosfera u"lavnom proputa i od nje"a se vrlo malo za"rijava , du"otalasno zraenje zemljeemitirano u atmosferu apsorbuju tro $ i vieatomni"asovi , popularno zvani stakleniki "asovi . 0lavni

predstavnici staklenitiki# "asova su : vodena para ,karbon dioksid , meta, ozon , dinitro"en $ oksi"en , 7 spojevi ( #loro $ fluorokarboni ) . 1bo" apsorbicije du"otalasno" zraenja atmosfera se za"rijava tezbo" svoji# niski# temperatura emitira du"otalasno zraenje veliki# talasni# du!ina elta 5 ; ..


21/21

7izikke i #emijske karakteristike zraka uslovljene su nivoima na kojima dolazi do ravnote!e meuprocesima , koji se odvijaju u atmosferu .>tmosfera je mo"u-nost da primi i preradi za"auju-e materije antropo"eno" porijekla . meutim , ukolikose emituju za"auju-e materije u tolikim koliinama da ravnote!i nivo za"aivanja i kondicioniranjadosti"ne takvu visiunu koncentracija za"auju-i# materija , koje su tetne za ovjei or"anizam .1a"aivanje zraka je proces isputanja u attosferu tetni# opasni# toksiki# radioaktivni# "asova ili estica ,u"lavnom kao posljedica ovjekovi# aktivnosti .1a"aivanje zraka tada se obino misli na za"aivanje koje nastaje kao posljedica ljudski# aktivnosti .snovni izvor za"aivanja zraka su :

9 spaljivanje fosilni# "oriva i nji#ovi# derivata za potrebe vrenja rada i "rijanja9 te#noloki procesi9 sa"orijevanje "oriva u motorima sa unutranjim sa"orijevanjem i9 spaljivanje otpada .

izvori emisija razlikuju se po nivoima na lokalnom i re"ionalnom nivou $ to su "rijanje stanova , ustanova iindustrija i saobra-aj , dok su na nacionalnim i "lobalnim nivoima emisije iz sna!ni# izvora ( "radovi ) .

!etod rada i planerski alati

Prostorni sistemi na nivou op-ine re"ije , "rada ili dr!ave mo"u se tretirati i kao kompleksni adaptivni

sistemi .'emo"u-e je deterministiki definirati ove sisteme , oni su izmeu #aosa i reda . ompleksnostproizilazi iz nji#ovi# karakteristika , jer se sastoje iz vie dijelova ali i veza meu njima to i# inikompleksni . >daptivni su zbo" to"a to se prila"oavaju okolini . Postoji talper i samooptimizacija ilisamoor"anizacija sljede-a osobina jesu emer"entna svojstva "dje iz relativno jednostavno" ponaanja jedinkisistema nastaje vrlo kompleksno ponaanje na nivou sistema . vo se estoo dovodi u vezu sasamoor"anizacijom . arakterisitka je tzv. Lijera#ija or"anizacije ovi# sistema i modularna or"anizacija .Novjek je or"anizovao sredinu koja od"ovara jednom or"anizovanom !ivotu , odnosno obezbijedio petosnovni# elemenata , u potpunoj meusobnoj ravnote!i : prirodu , ovjeka , drutvo , ljuske ( suprastrukturu )i mre!e infrastrukkturu .* kontekstu teorije kompleksni# adaptivni# sistema postavlja se i pitanje od ko"a nivoa u oblasti prostorno"razvoja treba i-i u planiranju odnosno definisanju svi# elemenata prostorno" razvoja .

Primjena informacionih tehnologija u planiranju

8e- danas postoje mo"u-nosti pune primjene informacioni# te#nolo"ija u prostornom planiranju i otvaraju sepotpuno nove mo"u-nosti u razvoju ove djelatnosti .Planeri se mo"u osloboditi "omile tekstova , tabela , "rafikona i karata odnosno omo"u-uju im da se zamjene

papirnate procese di"italnim , kako bi se oblobodili kreativne zadatke . 1a viziju

prostorno planiranje - skirpta

Documents