Dr

Dr. VINKO BELAK

MENADERSKO RAUNOVODSTVO

Recenzija: Prof. dr. MLADEN HABEK Prof. dr. MILENA PERI

Copyright 1995.

t0*

Poduzee za poslovne usluge d.o.o. 10000 Zagreb, Vlaka 64/111, Hrvatska Telefoni: 1/4551597 i 4551 509 Faxs 1/419 631

Z nakladnika direktor: MIROSLAV BUZADI, dipi. oec.

Posebno izdanje asopisa RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE

Glavni i odgovorni urednik: Prof. dr. MLADEN HABEK

Urednik: Mr. VLADO BRKANI, dipi. oec.

UDK 657.2 (035) ISBN 953-6121-04-2

Lektor: Prof. SILVANA WEBERGrafiki urednik: ELJKOZLATI

Naklada: 3.000 primjeraka

Kompjutorska priprema; D & N, Zagreb, Ozaljska 23

Tisak:

M.A.K. GOLDEN, Zagreb

C1P - Katafogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina biblioteka, Zagreb

UDK 657.1 65.012.4

BELAK, Vinko

Menadersko raunovodstvo/Vinko Belak. - Zagreb: RRiFplus, 1995. - VIII, 372 str.: ilustr.; 24 cm Bibliografija: str. 368-371. - Kazalo. ISBN 953-6121-04-2

9S0707047

UVODNA RIJE

Redakcija asopisa ''Raunovodstvo, revizija i financije'' u sklopu globalne politike praenja onoga to se u svijetu dogaa na podruju raunovodstvene struke i sustavnog prenoenja tih saznanja itateljima naeg asopisa priredila je knjigu pod nazivom "Menadersko raunovodstvo".

Poznati hrvatski autor za ovo podruje dr. Vinko Belak poduzeo je izuzetan iskorak u materiju koja je u naoj strunoj literaturi nedovoljno istraena pa je ova knjiga posebno zanimljiva za strunu praksu. Treba napomenuti da ovu materiju autor predaje i na inozemnim ekonomskim fakultetima (npr. u Veneciji), pa bi se moglo rei daje knjiga i meunarodno verificirana.

Autor u knjizi predlae modele za interno izvjeivanje menadera-poduzetnika u oblicima koji su prilagoeni razinama menadera u poduzeu, pojedinim poslovnim aktivnostima, potrebi za informacijom na temelju koje se mogu brzo donositi odluke i povratno utjecati na poslovne tijekove.

Takvim pristupom raunovodstvo postaje izvor informacija za menadere ne samo uvidom u temeljna financijska izvjea na kraju godine ili polugodita, ve se informacije prilagoavaju operativnim potrebama me-nadmenta.

Knjiga moe korisno posluiti raunovodstvenim strunjacima, kojima je poglavito i namijenjena, ali jednako tako i menaderima, analitiarima i financijskim strunjacima u poduzeima i bankama, a koristit e i irokoj hrvatskoj raunovodstvenoj praksi, te svima onima koji u poslovnom ivo* tu ele razumjeti univerzalni svjetski jezik raunovodstvenih informacija. Namijenjena je i studentima ekonomskih fakulteta i drugima koji se bave menadmentom s bilo kojeg stajalita.

Glavni i odgovorni urednik Prof. dr. Mladen Habek

SADRAJ

1. UVODl

1.1. DEFINICIJA PROBLEMA, CILJEVI I METODE RADA1

1.2. PLAN KNJIGE.--...2* 2. TEORIJSKE I PRAKTINE PRETPOSTAVKE RAZVOJA

MENADERSKOG RAUNOVODSTVA5

2.1.POJMOVNO ODREENJE RAUNOVODSTVA

I NJEGOVA ULOGA U MENADMENTU,5

2.2. CILJEVI I TEMELJNA PODJELA RAUNOVODSTVA PODUZEA5

2.3. POJMOVNO ODREENJE MENADERSKOG RAUNOVODSTVA I NJEGOVA OSNOVNA NAMJENA8

2.4. RAZVOJ MENADERSKOG RAUNOVODSTVA 11

2.5. MOGUI SMJEROVI RAZVOJA MENADERSKOG

RAUNOVODSTVA U BUDUNOSTI,...14

3. FINANCIJSKO RAUNOVODSTVO KAO TEMELJ ZAOBLIKOVANJE INFORMACIJA MENADERSKOGRAUNOVODSTVA17

-3.1. FUNKCIONIRANJE SUSTAVA FINANCIJSKOG RAUNOVODSTVA

I POVEZANOST S MENADERSKIM RAUNOVODSTVOM17

3.2. PRIRODA BILANCE SA STAJALITA MENADERSKOG

RAUNOVODSTVA19

-3.3. RAUN DOBITKA I GUBITKA U TERMINIMA MENADERSKOG

RAUNOVODSTVA 25

- 3.3.1. SPECIFINOSTI RAUNA DOBITKA I GUBITKA U PROIZVODNOJ DJELATNOSTI I NUNE PRILAGODBE U OBLIK MENADERSKOG

IZVJEA,28

3.3,2. SPECIFINOSTI RAUNA DOBITKA I GUBITKA U DJELATNOSTI

TRGOVINE I OBLIKOVANJE MENADERSKIH IZVJEA35

3.4. UTJECAJ METODA OBRAUNA ZALIHA NA DOBITAK I VRIJEDNOST" IMOVINE U BILANCI40

3.5. NETO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST TRGOVAKOG DRUTVA I TEMELJNI NAINI NJENOG UVEANJA43

3.5.1. UVEANJE NETO KNJIGOVODSTVENE VRIJEDNOSTI TRGOVAKOG DRUTVA IZRAVNIM ULAGANJIMA I EMITIRANJEM DIONICA46

3.5.2. UVEANJE NETO KNJIGOVODSTVENE VRIJEDNOSTI TRGOVAKOG DRUTVA IZ DOBITKA48

3.5.2.1. Definicije dobitka (profita) i nain njegova oporezivanja49

3.6. GUBITAK I NJEGOV UTJECAJ NA UMANJENJE VRIJEDNOSTI TRGOVAKOG DRUTVA55

3.7. AMORTIZACIJA I DEPRECIJACIJA U BILANCI STANJA I RAUNU DOBITKA/GUBITKA....57

3.8. UTJECAJ REVALORIZACIJE NA BILANCU60

3.9. ANALIZA POKAZATELJA USPJENOST! POSLOVANJA NA TEMELJU PODATAKA IZ FINANCIJSKIH IZVJEA61

3.9.1. ANALIZA ODNOSA BILANNIH POZICIJA l POZICIJA

U RAUNU DOBITKA l GUBITKA (RATIO ANALYSIS),62

_3JU_il4 Analiza profitabilnosti,63

j.9.1.2. Analiza obrtaja aktive (imovine)70

Analiza likvidnosti i solventnosti71

%&AA- Pokazatelji efikasnosti investiranja dioniara.85

"%9 1 -S. Izraunavanje ukupnog izfaza uspjenosti (Zeta Score)87

3-9 1 6^ Dodana vrijednost kao pokazatelj proizvodnosti,89

ULZ. HORIZONTALNA ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEA 93

3.8.3. VERTIKALNA ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEA96

3^4. ANALIZA SMJEROVA KRETANJA PERFORMANCE........u pomau menaderima u ispunjavanju ustrojstvenih ciljeva. Budui da se izvjea menaderskog raunovodstva koriste prvenstveno u menadmentu, njihov sadraj nije formaliziran zakonom. Zbog toga ta izvjea sadre bilo koje informacije koje su prikladne za potrebe menadmenta. Iako je menadersko raunovodstvo logina nadogradnja na ve postojee financijsko raunovodstvo, ono po zakonu nije obvezatno pa se esto zove"mterno raunovodstvo''.

Povijesno gledano, moe se slobodno rei da se menadersko raunovodstvo razvilo iz trokovnog raunovodstva ili raunovodstva trokova, tj. iz onog njegova dijela koji je prelazio okvire formalnog sadraja financijskog-raunovodstva. No, prema modernom shvaanju raunovodstva, trbkovno raunovodstvo najee se smatra sastavnim dijelom menaderskog rauno-vodstva.Trokovno raunovodstvo se, dakle, moe promatrati kao izdvojena disciplina raunovodstva, ali kad se promatra menadersko raunovodstvo, ono redovito ukljuuje i trokovno raunovodstvo.

Trokovno raunovodstvo (Cost Accounting) obuhvaa raunovodstvene koncepte i praksu evidentiranja, mjerenja, planiranja i prognoziranja trokova u realizaciji razliitih poslovnih aktivnosti.

Pored podjele raunovodstva poduzea na financijsko i menadersko, u praksi se pojavljuju jo dva znaajna ogranka raunovodstva koje je prikladnije promatrati odvojeno. To su:

raunovodstvo poreza, i '

interna revizija.

Raunovodstvo poreza (Tax Accounting) ukljuuje porezne evidencije i proraune sukladne Zakonu i pravilnicima o porezima ali i planiranje poreza, odnosno, planiranje aktivnosti tvrtke s ciljem postizanja optimalnog rezultata s obzirom na obveze prema porezu. Planiranje aktivnosti sa svrhom da se postigne optimalan rezultat s obzirom na porezna optereenja moe utjecati na strukturu asortimana i naine prodaje. Zbog toga raunovodstvo poreza nije prikladno promatrati iskljuivo kao pomonu evidenciju financijskog raunovodstva.

Interna revizija (Internal Auditing) esto se poduzima kako bi se osiguralo da raunovodstvena izvjea budu realna i tona, u svrhu zatite resursa tvrtke od rasipanja, neadekvatne upotrebe i otuenja te za osiguranje provedbe politike tvrtke na svim poslovnim razinama. Praktino reeno, svrha interne revizije jest osigurati zatitu resursa poduzea od nelojalnog ponaanja zaposlenih, nelojalnog ponaanja podugbvaraa koji koriste ime i tehnologiju tvrtke, zatitu dioniara od nelojalnog ponaanja menadera (zatita od raznih vrsta podmiivanja menadera da ne bi uinili poteze koji idu na tetu tvrtke i vlasnika), zatitu vrhovnih menadera od nelojalnog ponaanja menadera na niim razinama, osigurati da slubena izvjea o per-formanci i obraunu poreza budu bez greaka koje bi mogle izazvati primjenu sankcija prema tvrtki itd. Zbog navedenih ciljeva i obiljeja, internu reviziju nije prikladno svrstavati u financijsko ili menadersko raunovodstvo nego je treba promatrati i ustrojiti kao izdvojeni ogranak raunovodstva.

Na temelju prethodnih razmatranja, raunovodstveni sustav poduzea tvrtke mogao bi se prikazati kao na slici 1.

i

1

MENADERSKO . 1 RAUNOVODSTVORAUNOVODSTVO INTERNA POREZA REVIZIJA

rautiovadstvc?

SLIKA 1: Elementi raunovodstvenog sustava poduzea tvrtke usmjerene na

ostvarivanje dobitka

U sklopu ove knjige pozornost e biti usmjerena na sadraj, metode i primjenu menaderskog raunovodstva kao temelja za efikasan mena-dment.

2.3. POJMOVNO ODREENJE MENADERSKOG RAUNOVODSTVA I NJEGOVA OSNOVNA NAMJENA

Menadersko raunovodstvo moe se definirati kao primjena odreenih koncepcija, procesa, tehnika, interdisciplinarnih aplikacija i specijalnih istraivanja u pribavljanju, obradi i interpretaciji povijesnih i pretpostavljenih financijskih (a u budunosti i nefinancijskih) podataka i informacija o nekom entitetu (ukljuivi i usporedne podatke o perfoisnanci drugih entiteta) namijenjenih menaderima radi ostvarenja sljedeih namjera:

a) spoznaja to se, kako i zato dogaalo u poslovanju u prolosti, da bi se mogla predvidjeti i planirati budunost,

b) formuliranja strategije razvoja i politike tvrtke,

c) planiranja ekonomskih aktivnosti tvrtke u dugoronim, srednjoronim i kratkoronim terminima,

d) kontroliranja odstupaju li aktivnosti i rezultati od plana i budeta,

e) procjene performanci na stratekoj, taktikoj i operativnoj razini,

f) lociranja odgovornosti menadera,

g) komuniciranja rezultirajuim informacijama,

h)donoenja menaderskih odluka i tome slino.

Ukratko reeno, menadersko raunovodstvo pomae menaderima da razumiju to se i zato dogodilo u prolosti, da kontroliraju sadanjost i planiraju budunost. Ono osigurava informacije koje ne daju drugi sustavi. Financijsko raunovodstvo, na koje se menadersko raunovodstvo nadograuje, na primjer, osigurava precizne informacije ali iskljuivo p prolim dogaajima i prekasno za uporabu u donoenju brzih menaderskih odluka.

Sukladno prethodnim naznakama, moe se odrediti i odnos izmeu financijskog i menaderskog raunovodstva (koje ukljuuje i trokovno raunovodstvo), to je shematski prikazano na slici 2a).

Budui da se menadersko raunovodstvo obilato koristi podacima iz financijskog raunovodstva, ponekad je teko povui izmeu njih strogu granicu. Meutim, izmeu ta dva ogranka raunovodstva ipak postoje temeljne razlike koje su ukratko navedene u tablici 1.

Iako se iz usporedbe osnovnih obiljeja financijskog i menaderskog raunovodstva moe uoiti da se ta dva ogranka raunovodstva razlikuju po prirodi i namjeni, oni se u odreenom dijelu preklapaju. Osim toga, oni se uobiajeno koriste zajednikom bazom podataka iako ponekad u razliite svrhe. Naime, veliki dio informacija potrebnih menaderima temelji se na podacima iz baze koja se stvara dnevnom obradom transakcija. No, iako se izvode prema istim podacima, informacije financijskog raunovodstva i menaderskog raunovodstva se razlikuju s obzirom na njihovu namjenu.

Iznesena definicija i opis -menaderskograunovodstva odgovaraju njegovu suvremenom sadraju. Budui da se menadersko raunovodstvo u posljednje vrijeme brzo razvija, ranije definicije nisu bile tako obuhvatne. Na primjer, 1958. American Accounting Association (AAA) je menadersko raunovodstvo definirala na sljedei nain:

"Menadersko raunovodstvo je primjena izvedenih koncepata i tehnika u obradi povijesnih i pretpostavljenih ekonomskih podataka za neki entitet koje pomau menadmenht u postavljanju planova za razlone ekonomske ciljeve i donoenje racionalnih odluka s obzirom na postizanje tih ciljeva". Ta definicija je ukljuena u slubeno izvjee o zakljucima skupa American Accounting Association o menaderskom raunovodstvu 1972. godine (prema: Wilson, R.M.S. (ed.) & W.R Ovna, str. 7.).

Desetak godina kasnije (1981.), Nacional Association of Accountants (NAA) dalo je neto obuhvatniju definiciju koja glasi:

"Menadersko raunovodstvo razumijeva proces identifikacije, mjerenja, prikupljanja, analize, pripreme, interpretacije i komunikacije financijskih informacija upotrijebljenih za plan, razvoji kontrolu unutar organizacije" (prema: Wilson, R.M.S. (ed.) & W.F. Chua, str. 7.).

Ta definicija ipak ide korak dalje jer ukljuuje i socijalni proces, zato to prihvaa da ljudi mogu na razliite naine interpretirati raunovodstvene informacije.

Mnoge su definicije menaderskog raunovodstva dane u knjigama o menaderskom raunovodstvu. Drury J.C. (1988., str. 16.) na primjer definira menadersko raunovodstvo kao odnos: "pribavljanja financijskih informacija za menadere koje im pomau za donoenje boljih odluka", Arnold J.A. i A.J.B. Hope (1983., str. 6.) menadersko raunovodstvo opisuju kao dio raunovodstva "usmjeren na pribavljanje informacija za menadere koji donose odluke o tome na koji e nain ustrojstveni resursi biti alocirani". Willson & Chua (1991., str. 12.) daju potpuniju definiciju koja glasi:

"Menadersko raunovodstvo obuhvaa tehnike i procese koji ukljuuju pribavljanje financijskih i nefinancijskih informacija za ljude unutar organizacije da bi mogli donositi bolje odluke i postizati organizacijsku kontrolu i efektivnost".

Profesionalne definicije i definicije u knjigama nastoje ukazati da je ' menadersko raunovodstvo prelo iz trokovno raunovodstvene perspektive u podruje donoenja odluka. Ono u emu se sve definicije poklapaju jest da je menadersko raunovodstvo namijenjeno menaderima i da je usmjereno na donoenje odluka.

Usporeujui iznesene definicije menaderskog raunovodstva kronolokim redom, moe se uoiti njihov razvoj i sve vea obuhvatnost. Tako se zbog brzog razvoja menaderskog raunovodstva moe oekivati da definicija koja je dana u ovoj knjizi, iako je izuzetno obuhvatna i sugestivna, za nekoliko godina postane preuska.

2.4. RAZVOJ MENADERSKOG RAUNOVODSTVA

Povijesno gledano, menadersko raunovodstvo kao dio ukupnog raunovodstva snaniji razvoj doivljava tek u posljednjih tridesetak godina.Termin "management acounting"i"managerial aceounting"je u iroku upotrebu uao tek poslije II. svjetskog rata (Prema: Wilson &c Chua, str. 6.) pa se menadersko raunovodstvo moe smatrati mladom disciplinom u odnosu na dvostruko raunovodstvo, koje je staro vie od 500 godina.

Kako je ve istaknuto, moe se slobodno rei da se menadersko raunovodstvo razvilo iz trokovnog raunovodstva ti, iz onog njegova dijela koji je prelazio okvire formalnih potreba financijskog raunovodstva. Naime, trokovno raunovodstvo shvaeno kao skup tehnika koje imaju temeljnu namjeru odrediti trokove u odnosu na neki objekt, poelo se razvijati mnogo ranije. Postoje zapisi da su se trokovnoraunovodstvene tehnike upotrebljavale jo u prvoj polovici XVII. stoljea ali prvi pisani materijali koji su sluili za usmjeravanje poslovnih ljudi pojavili su se mnogo kasnije. Jedan od prvih takvih radova je tekst "Tvorniko raunovodstvo" koji su napisali Garcke & Fells 1897. godine (Prema: Wilson & Chua, str. 6.). Takvi tekstovi o raunovodstvu sadravali su samo mali dio trokovnog raunovodstva nami-jenjenog donoenju odluka. Literatura trokovnog raunovodstva se nije znaajnije razvijala do ranih godina XX. stoljea.Trokovno se raunovodstvo poelo snanije razvijati poslije 1900. a osobito izmeu I. i II. svjetskog rata.

Nakon II. svjetskog rata dio teorije trokova i vjetine trokovnog raunovodstva apsorbiraju se unutar menaderskog raunovodstva pa se danas moe smatrati da je trokovno raunovodstvo sastavni dio menaderskog raunovodstva. Menaderskim raunovodstvom nije obuhvaena ukupna teorija trokova nego samo onaj njezin dio koji prati menaderski proces. Veina povjesniara raunovodstva slae se da je menadersko raunovodstvo nastalo kao posljedica razvoja korporacijskih struktura i sve vee potrebe menadera za informacijama. Na snaniji razvoj menaderskog raunovodstva posebno je utjecao razvoj divizionalnih oblika ustrojstva i potreba za znanjem o divi-zionalnim performancama te razvoj interne ekonomije.

Razvoj multidivizionalnog ustroja, konglomerata i multinacionalnih poduzea potaknuo je razvoj novih oblika budetiranja koji su zauzeli znaajno mjesto u sadraju menaderskog raunovodstva.

Povijesni razvoj trokovnog i menaderskog raunovodstva opisali su Solomons (1952.), Parker (1969., 1980.), Johnsoin (1983.), i Loft (1986.). Posebno znaenje za razvoj menaderskog raunovodstva imala su dva simpozija odrana 1972. i 1979. na Sveuilitu u Illinoisu (Vidi: Dopuch and Revsune 1973. i Holzer 1980.), Svoj prilog tome dali su i brojni autori tekstova o menaderskom raunovodstvu kao to su Hart (1981.), Kaplan (1981., 1984.), Otley (1980., 1983a., 1983bv 1985.) i Scapens (1980., 1983a., 1983b., 1984., 1985.).

Iako danas postoji znaajan fond litereture na engleskom jeziku pod nazivom "Management Accounting" ili "Mnagerial Accounting", tekue stanje sadraja menaderskog raunovodstva se ne reflektira kroz jedinstvenu teoriju ili povezani skup prakse (Wilson & Chua, 1991., str. 355.). Naime, ostaje dvojba je li sadraj menaderskog raunovodstva odreen motivacijom da pomae menaderima u postizanju ustrojstvene kontrole ili su zahtjevi mnogo vei. Analiza razliitih pristupa koji vode praktiare i istraivae u oblikovanju sustava menaderskog raunovodstva ukazuje da preokupacija postizanja ustrojstvene kontrole nije ni jedina ni glavna za odreivanje modernog sadraja menaderskog raunovodstva. Naime, moe se uoiti da menadersko raunovodstvo tei primjenjivosti u svim funkcijama menadmenta, To mu daje puno vei opseg nego sama ustrojstvena kontrola. U posljednje se vrijeme moe uoiti da se menadersko raunovodstvo, za razliku od financijskog/ iri i na nefinancijske pokazatelje i da postaje interdisciplinarno.

Strukturu razvoja modernog menaderskog raunovodstva Shillinglaw (1980., str. 5. do 8.) identificira kroz tri razvojne faze koje obuhvaaju razdoblje do 1970-ih godina a Wilson & Chua (1991., str. 358.) dodaju tome i opis suvremenog razvoja koji pokriva razdoblje od 1970, do 1990. Ako se prihvate ti opisi, razvoj menaderskog raunovodstva u dananje se vrijeme moe promatrati kroz sljedee etiri faze:

a) razdoblje znanstvenog menadmenta,

b) razdoblje menaderske kontrole,

cj razdoblje decentralizirane menaderske kontrole, d) suvremeni razvoj.

(a)Razdoblje znanstvenog menadmenta je prva faza razvoja mo-dernog menaderskog raunovodstva koja se odvijala do sredine dvadesetogstbljea.To je faza u kojoj je razvoj znanstvenog menadmenta bio usmjerenna ustrojstvenu kontrolu, ime je inicirao i razvoj menaderskog rauno-vodstva prilagoenog toj potrebi. U toj fazi menadersko raunovodstvo jebilo prevladavajue usmjereno na dva elementa sadraja i to:

razvoj trokovnog raunovodstva za potrebe ustrojstvene kontrole, i

prilagoavanje financijskih izvjea za potrebe ustrojstvene kontrole. Pristup menaderskom raunovodstvu je bio naglaeno inenjerski.

U razdoblju znanstvenog menadmenta ciljevi i sadraj menaderskog raunovodstva usmjereni su, dakle, prema ustrojstvenoj kontroli.

U fokusu interesa su bili proizvodni trokovi i postupci njihova racioni-ranja pri emu prevladava apsorpcijski pristup trokovima. Posebno je naglaena kontrola trokova izravnog rada i kontrola materijalnih trokova na temelju kojih je poslije razvijena kontrola primjenom standardnih trokova. Razvijaju se metode alokacije trokova na mjestaj nositelje. Kaplan (1984.) istie da je ta faza razvoja bila voena specifinim ustrojstvenim potrebama koje su dominirale u to vrijeme.

(b)Razdoblje menaderske kontrole je druga faza razvoja menader-skog raunovodstva u kojoj se, prema Shillinglowu, na zajedniki sadrajznanja iz prve faze dodaje upotreba koncepata proizalih iz akademskihdisciplina kao to su ekonomika, matematika i socijalna psihologija.

U toj fazi, koja je trajala od 1950. do 1960. godine, menadersko raunovodstvo se koncipira kao temelj za donoenje menaderskih odluka.

Pored podataka iz financijskog raunovodstva prilagoenih za potrebe menadera razvijaju se neovisni podaci i informacije za internu upotrebu, Prikljuuju se i modeli odluivanja a znanje o trokovima se koristi kao osnova za donoenje odluka, predvianje trokova i analizu informacija t za odreivanje ustrojstvenog konteksta unutar kojeg e trokovi biti apsorbirani.

Razvoj menaderskog raunovodstva prilagoava se potrebama menaderske kontrole i prati menaderske procese, U toj fazi, razvoj je koncentriran na pronalaenje adekvatnih modela za utvrivanje odstupanja od planirane performance i poduzimanje korektivnih radnji.

(c)Razdoblje deentralizirane menaderske kontrole je trea fazarazvoja menaderskog raunovodstva u okviru koje poinje razvitak rauno-vodstva odgovornosti.

Ova faza pokriva razdoblje od poetka 1960-ih do poetka 1970-ih godina. To je vrijeme naglaenih procesa decentralizacije ustroja i menadmenta. Razvijaju se kibernetika i veliki kompjutorski sustavi koji omoguuju razvoj menaderskog informacijskog sustava u okviru kojeg informacije menaderskog raunovodstva zauzimaju vano mjesto.

Poetkom sedamdesetih godina razvija se zaokrueni sustavni prikaz informacija menaderskog raunovodstva utemeljen na bazi podataka. U to vrijeme poinje snanije istraivanje i praenje divizionalnirt performanci s ciljem lociranja odgovornosti menadera za postignute rezultate. No, tada kompjutori jo nisu imali dovoljno velike mogunosti da bi zadovoljili rastue potrebe menadera za internim informacijama. Oni uspijevaju zadovoljiti potrebe za rjeavanjem unaprijed strukturiranih problema utemeljenim na repetitivnim informacijama.

(d)Suvremeni razvoj menaderskog raunovodstva zapoinje poetkom1970-ih godina i temelji se na brzom razvoju kompjutora i softver podrke.

Sredinom sedamdesetih godina razvijaju se sustavi podrke odluivanju (Decision Support Systems - DSS) koji pomau u rjeavanju polustrukturi-ranih problema u odluivanju. To je osobito povealo mogunosti u planiranju i budetiranju performanci i efikasnijem praenju divizionalnih performanci, U okviru menaderskog raunovodstva snano se razvijaju metode i modeli kontrole poslovanja primjenom fleksibilnog budetiranja, to bi bez snarfe podrke raunala bilo gotovo nemogue. U to vrijeme menadersko raunovodstvo poinje iriti svoje konceptualne smjerove prema interdisciplinarnim aplikacijama ukljuujui polako i sljedee pristupe rjeavanju problema (prema: Wilson &t Chua, str. 358-360.):

1. Pristup teorije sluajnosti,

2. Informacijsko-ekonomski pristup.

3. Pristup preko agencijske teorije.

4. Pristup studija ljudskog ponaanja (koje fokusiraju proces individualnog donoenja odluka utemeljenog na teoriji izvedenoj iz psihologije).

5. Pristup menaderskom raunovodstvu kao drutvenom i ustrojstve-nom fenomenu koji ukljuuje pristupe svojstvene psihologiji i sociologiji-

Usporedo sa irenjem konceptualnih smjerova menaderskog raunovodstva tee i eksponencijalni razvoj hardvera i softvera bez kojeg bi postizanje postavljenih ciljeva bilo nemogue. Revoluciju u mogunostima primjene modernog sadraja menaderskog raunovodstva donio je razvoj personalnih kompjutora i razvoj softver podrke prilagoenih za individualnu upotrebu poetkom osamdesetih godina.To je omoguilo snaniji razvoj menaderskog informacijskog sustava.Tih godina Rochart iTracey (1982,) uoavaju da sustav podrke odluivanju nije potpuno prikladan za potrebe vrhovnih menadera i pokreu razvoj informacijskog sustava vrhovnog menadmenta (Executive Information Systems - EIS), Sredinom osamdesetih godina poinje razvoj umjetne inteligencije i ekspertnih sustava koji obeava vee mogunosti u rjeavanju nestrukturiranih problema pri odluivanju. Iako je to izazvalo poetna oduevljenja, treba rei da se njihova znaajnija primjena u menaderskom raunovodstvu oekuje tek u budunosti. Nove mogunosti realne primjene mone kompjutorske tehnike otvaraju se razvojem minijaturnih prenosivih kompjutora poetkom devedesetih godina koji ve postaju neizostavan pribor modernih menadera. Oni menaderima omoguuju samostalnu obradu informacija, neovisno o centralnom sustavu obrade podataka. Sve to skupa omoguava snaniji razvoj informacijskog sustava menaderskog raunovodstva koji pomalo postaje neizostavan dio menaderskog informacijskog sustava.

2.5. MOGUI SMJEROVI RAZVOJA MENADERSKOG RAUNOVODSTVA U BUDUNOSTI

Prije bilo kakve prognoze o moguim smjerovima razvoja menaderskog raunovodstva u budunosti treba istaknuti da:

razvoj i primjena ekspertnih sustava,

razvoj i primjena umjetne inteligencije,

razvoj modernog sustava menaderskog raunovodstva,

primjena minikompjutora u svrhu samostalne obrade informacija menaderskog raunovodstva od strane menadera,

kao i koritenje:

teorije sluajnosti,

agencijske teorije,

transakcijske teorije,

studije ljudskog ponaanja,

primjene znanja iz psihologije i slino,

predstavljaju procese koji su se tek u nekoliko posljednjih godina poeli ukljuivati i primjenjivati u menaderskom raunovodstvu. Zbog toga se moe oekivati da e taj proces u budunosti, teiti dovretku. To bi menaderskom raunovodstvu moglo dati sasvim novu kvalitetu.

Ono to bi se sa sigurnou moglo tvrditi je to, da e se znanje menaderskog raunovodstva i raunovodstva openito poveavati u budunosti.

Smjerove razvoja menaderskog raunovodstva je na prikladan nain opisao i Scholenfeld (1980.) dajui svoje vienje razvoja menaderskog raunovodstva u tri glavne dimenzije (iako kae da ih moe biti i mnogo vie) i to:

A.Razvoj kvantitativnih metoda.

B.Razvoj adaptivnih analitikih metoda i modela za ustrojstvene podje-dinice i specifine potrebe menaderske hijerarhije.

C.Razvoj kvalitativnih metoda.

(A) Dosadanji razvoj menaderskog raunovodstva temeljio se preteno na kvantitativnim tehnikama. Za budunost se predvia uvoenje visokog stupnja sofistikaije unutar tradicionalnih metoda analiza.Taj e razvoj biti ubrzan upotrebom sve jeftinijih i monijih kompjutorskih tehnologija a same kvantitativne analize e biti proirene u nova podruja. Po svemu sudei, mjerila u menaderskom raunovodstvu koja se danas najee svode na financijske pokazatelje proirit e se i na nefmancijske pokazatelje.

(B) Druga dimenzija razvoja menaderskog raunovodstva oekuje se da e biti utemeljena na razvoju adaptivnih analitikih metoda i modela za ustrojstvene podjedinice i specifine potrebe menaderske hijerarhije. Taj razvoj, koji vodi u integraciju menaderskog raunovodstva i teorije sustava, prisutan je ve u prolom desetljeu a u dananje vrijeme doivljava nagli rast. U isto vrijeme, poveano znanje o bihevioristikim sueljavanjima podataka omoguit e procjene efikasnosti svakog podsustava poduzea. Kao neizbjean rezultat takvog razvoja pojavit e se adekvatni modeli odluivanja prilagoeni za ustrojstvene podjedinice, to e rezultirati poveanjem broja modela za odluivanje s ogranienom aplikativnou.

(C)Trea dimenzija razvoja predvia ukljuivanje, za menadersko raunovodstvo, novih pristupa kao to su ljudsko ponaanje, teorija sluajnosti, agencijska teorija, primjena znanja iz psihologije i tome slino. Uvoenje te dimenzije u menadersko raunovodstvo trebalo bi osigurati kontrolu za kvantitativno nekontrolabilne aktivnosti. Pored kvantitativno utemeljenih menaderskih odluka, u budunosti bi menadersko raunovodstvo moglo obuhvatiti i "intuitivno utemeljene odluke". Prema tome, mjerila uspjenosti e vjerojatno obuhvatiti i kvalitativne procjene kao dopunu kvantitativnima.

Moe se uoiti da su se neke Scholenfeldove prognoze donesene 1980, godine do danas ostvarile ili poele ostvarivati pa je mogue da e se razvoj menaderskog raunovodstva nastaviti kako je prognoziran. Iz toga se moe zakljuiti da e u budunosti menadersko raunovodstvo po opsegu i sadraju znatno nadmaiti financijsko raunovodstvo. Naime, pred njim stoji jo golemo neistraeno podruje primjene koje e se sve vie iriti zajedno s razvojem kompjutorske tehnologije i drugih disciplina na kojima se temelji.

3. FINANCIJSKO RAUNOVODSTVO KAO TEMELJ ZA OBLIKOVANJE INFORMACIJA MENADERSKOG RAUNOVODSTVA

3.1. FUNKCIONIRANJE SUSTAVA FINANCIJSKOG RAUNOVODSTVA I POVEZANOST S MENADERSKIM RAUNOVODSTVOM

Sustav financijskog raunovodstva za svaki opseg poslovanja koristi se sredstvima, pravilima i metodama koji omoguuju da transakcije koje predstavljaju povijesne dogaaje budu zapisane tj. unesene u poslovne knjige, te sumirane u obliku izvjea .koja osiguravaju kontrolu. Podaci se prikupljaju na temelju izvornih dokumenata, emu se dodaju detaljni opisi transakcija i upuuju u proces obrade podataka. Obrada podataka se izvodi na temelju pravila i metoda u koje spadaju: zakonske odredbe, raunovodstveni koncepti i standardi, raunovodstvene konvencije, pravila struke i naputci ministarstva financija te strunih publikacija i strukovnih udruga. Obraeni podaci se koncipiraju u obliku izvjea od kojih bilanca, raun dobitka/ gubitka, izvjee b novanim tijekovima i biljeke uz financijska izvjea predstavljaju temeljna financijska izvjea. Uz temeljna izvjea izrauju se i druga vana izvjea kao to su izvjea o porezima, izvjea o promjenama u zadranoj zaradi, izvjea o dobitku, dividendi i cijeni dionica itd. Navedena izvjea financijskog raunovodstva usmjerena su na vanjske stranke kao to su dravni organi, dioniari, kreditori i slino, te na unutarnje stranke kao to su menaderi.

Funkcioniranje sustava financijskog raunovodstva i usmjeravanje izvjea prema korisnicima prikazani su na slici 2b),

Kao to se vidi na slici 2b), raunovodstveni proces ukljuuje vise od kreiranja informacija. Naime, on ukljuuje i interpretiranje i priopavanje tih informacija korisnicima. Ako su informacije'iz sustava financijskog raunovodstva upuene menaderima, one mogu sluiti pri donoenju menaderskih odluka. Proces prilagodbe, interpretacije i priopavanja informacija iz sustava financijskog raunovodstva menaderima spada i u financijsko raunovodstvo i u menadersko raunovodstvo i to je podruje njihova preklapanja. Meutim, to je samo jedan mali dio menaderskog raunovodstva. Naime, menadersko raunovodstvo pored podataka iz financijskog raunovodstva uvodi itav niz dodatnih obrada koje u okviru financijskog

2 "MENADERSKO RAUNOVODSTVO

17

raunovodstva nisu obvezatne. Ipak, ono zbog ega je financijsko raunovodstvo toliko vano za menadersko raunovodstvo jest vrsta baza podataka o povijesnim dogaajima, koja je nuan oslonac za sve menaderske procjene u planiranju, kontroli 1 donoenju odluka. Bez obzira na veliku obuhvatnost menaderskog raunovodstva koje se angaira u podruju budetiranja, kontrole tekuih operacija i donoenja odluka, sve

. PODACIOBRADAINFORMACIJE

Izvorne Isprave

Detaljni opisi transakcija .

Pravila i metode

Pokazuju, kak s "' :r obrauju

izvjea

Sumarni prikaz rezultata

Raun \ kupaca

Zakonske odredbe

Bilanca.starija

Rauni dobavljaa ekovi

Raunovodstveni koncepti i standardi

Raun dobitka abitk

Nalozi za plaanje

Itd.

Raunovodstvene kahviiljie

Pravila struke i haputGt'BHj^rstva i strunih publikacija

izvjea za dioniare

Specijalna izvjea

Menaderska i?

Dravni organi Kreditori Vlasnici Menaderi

SLIKA 2b): Funkcioniranje sustava financijskog raunovodstva

njegove aktivnosti se u konanici usmjeravaju na optimalizaciju buduih stavki u bilanci (stanja) i raunu dobitka/gubitka. Zbog toga razumijevanje bilance i rauna dobitka/gubitka ini osnovicu 2a izradu i razumijevanje informacija menaderskog raunovodstva. Da bi menaderi mogli lake razumjeti informacije menaderskog raunovodstva, u nastavku se daje prikaz prirode bilance stanja, rauna dobitka/gubitka i financijska analiza odnosa stavki sadranih u njima.

3.2. PRIRODA BILANCE SA STAJALITA MENADERSKOG RAUNOVODSTVA

Bilanca (Balance sheet) predstavlja raunovodstveni prikaz stanja i strukture imovine i njezinih izvora promatranog subjekta u odreenom trenutku (na odreeni dan) izraenih u financijskim terminima.

Imovina promatranog subjekta raunovodstvenim se jezikom naziva aktiva (Assets). Izvori imovine nazivaju se pasiva i sastoje se od obveza (Liabilities) i vlastitog kapitala (Owners Equity). U svakom trenutku imovina mora biti jednaka njezinim izvorima, tj. aktiva mora biti jednaka pasivi. Iz toga proizlazi temeljna raunovodstvena jednakost koja se moe izraziti sljedeim obrascem:

AKTIVA = VLASTITI KAPITAL + OBVEZE

Aktiva i pasiva mogu u bilanci biti izraeni kroz razliite oblike imovine i njezinih izvora. Sa stajalita zbrojnog prikaza rauna koji se pojavljuju u okviru raunskog plana tj. njegovih razreda, prema raunskom planu RRiF-a (1995.), raunovodstvena shema bilance u skraenom obliku izgleda kao na slici 3.

AKTIVA (IMOVINA) /.' PASIVA (KAPITAL + OBVEZE)

Razred StrukturaRazred Struktura

T~1 Dugotrajna imovina i 1 u | potraivanja, za upisani kapitgl

|7~*| Novac, kratkorona | ' 1 potraivanja,,

rxdvinai giibltlHznad ) kapitala i aktivna

vremenska razgranienja (plaani tfokavibuiticeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda)

.j ' Zalihe sirovina i materijala \ 3 y neze'rvhih'^Sj^.bva'i'sitriag inventara ,

c Proizvodnja, gotovi proizvodi i : trgovaka robaQ Kapital i.pricyv.e ukljuivi y zadrani dobitak

_ . Obvejt? kratkorone i , * dugorone te pasivna . vremenska; razgranien ja (odgoeno planje trdkovaj prihodbudueg razdoblja)

SLIKA 3: Raunovodstvena shema sastavljanja bilance po funkcionalnom naelu (prema Raunskom planu RRiF-a iz 1995. god.)

U aktivi dugovna salda predstavljaju pozitivne stavke. Potrana salda koja se pojavljuju kod korektivnih rauna u aktivi (kao to je akumulirana amortizacija i akumulirana deprecijacija) predstavljaju negativne ti. odbitne stavke.

Zbroj salda odgovarajueg osnovnog rauna aktive i salda njegova korek-tivnog rauna daju ukupno bilanno stanje tog rauna. To je shematski prikazano na slici 4.

Raun aktive:

Osnovni raunKorektivni raun

Sfl 1.000300 Se

Ukupno stanje rauna (1.000 - 300 = 700) je 700 (dugovno)

SLIKA 4: Primjer ukupnog bilannog stanja rauna aktive koji ima korektivni raun

Prema tome vrijednost imovine predstavlja zbroj dugovnih salda minus potranih salda na raunima aktive,

U pasivi je obratno. Potrana salda rauna pasive predstavljaju pozitivne stavke a dugovna salda, ako se eventualno pojave (kao to je, na primjer, gubitak do svote kapitala) predstavljaju negativne tj. odbitne stavke pasive. Zbroj salda osnovnog rauna pasive i salda njegova korektivnog rauna daju ukupno bilanno stanje tog rauna.To je prikazano na slici 5.

Raun pasive:

Osnovni raun

Korektivni raun

12.000 S2S2 4.000

Ukupno stanje rauna (12.000 - 4.000 8.000) je 8.000 (potrano)

SLIKA 5: Primjer ukupnog bilannog stanja rauna pasive koji ima korektivni raun

Rauni kao to su obveze prema dobavljaima ili obveze prema porezu ne smiju na kraju godine imati dugovni saldo. Naime, ako se takav saldo pojavi, zbog vie plaenih (preplaenih) obveza, treba ga obvezatno prenijeti ha raune aktive na pozicije potraivanja.

Saldo rauna predstavlja razliku izmeu dugovne i potrane strane istog rauna. Ako je zbroj dugovne strane rauna vei od zbroja potrane, saldo rauna je dugovni. Ako je zbroj potrane strane rauna vei od zbroja dugovne strane, saldo rauna je potrani. ,

Primjer izraunavanja salda rauna prikazan je na slici 6.

Saldo rauna ne treba mijeati s poravnanjem rauna na kraju godine radi prijenosa salda, l^aime, to poravnanje rauna, koje se esto naziva saldo poravnanja, predstavlja samo protustavku kod prijenosa salda rauna na raune glavne knjige otvorene za novu obraunsku godinu. Prijenos salda rauna na kraju godine u novu godinu s pomou salda poravnanja prikazuje slika?.

1955. godina 1200 - Potraivanja od kupaca

1955. godina 2200 - Obveze prema dobavljaima

-1.1.95. 3.000

4.500

1.1.95.

SLIKA 7: Prijenos salda rauna na kraju godine u novu godinu

Temeljna raunovodstvena jednakost izraena s pomou zbroja salda rauna moe se prikazati kao na slici 8.

SUKA 5; Temeljna raunovodstvena jednakost izraena kroz zbroj dugovnih i

vo.tranih salda rauna (konta)

I

Napomena: dugovna salda se mogu pojaviti u pasivi za svotu gubitka do visine kapitala

i

Postupak zbrajanja salda rauna u bilanci moe se prikazati primjerom danim na slici 9.

Sa stajalita menaderskog raunovodstva, u cilju oblikovanja menader-skih informacija, financijske pozicije bilance esto se grupiraju s obzirom naspecifine potrebe menaderskih analiza i izvjea.\

Pozicije aktive, na primjer, grupiraju se najee u okviru dvije grupe rauna i to kao:

dugotrajna ili fiksna aktiva (Fixed Assets), i kao

tekua aktiva (Current Assets).U dugotrajnu tj. fiksnu aktivu svrstava se imovina ije je razdoblje re-alizacije tj. prijenosa vrijednosti na nove proizvode ili usluge po pravilu dulje iod godine dana.To je imovina kao to je gudvil (goodwill), patenti, licencije,zemljite, zgrade, strojevi i oprema, dugorona financijska imovina, dugo- Irona potraivanja i slino. Dugotrajna aktiva se dalje dijeli na nedodirljivu(Intangible assets) kao to su gudvil, patenti, licencije, dugorona financijskaimovina, dugorona potraivanja i slino, i dodirljivu aktivu (Tangible assets)kao to su zemljite, zgrade, strojevi i oprema i slino.\

U tekuu aktivu ubrajaju se novac i druge stavke aktive za koje se oekuje \ da e biti pretvorene u novac u kraem razdoblju ili utroene tijekom nor- 1 malnog ciklusa proizvodnje. U tekuu aktivu spadaju stavke kao to su: za- \ lihe sirovina i materijala, zalihe nedovrene proizvodnje, zalihe gotovih proizvoda i robe, kratkorona potraivanja, kratkoroni vrijednosni papiri i tome slino. Kao kriterij za svrstavanje stavki u tekuu aktivu uzima se vrijeme do jedne godine kao vrijeme koje je dostatno za reprodukcijski ciklus. Meutim, u nekim djelatnostima kao to je brodogradnja ili proizvodnja duhana normalni ciklus je dulji od godine dana. U takvim se sluajevima odgovarajue stavke svrstavaju u tekuu aktivu bez obzira na to to je reprodukcijski ciklus dui od godine dana.

Dugovrta salda potrana saldaX Potrana salda

0; 1 ..+ . 6 =92

Bilanca na dan 31.12,19....

AktivaPasiva

0300- Poslovne zgrade0390 - Akumulirana deprecijacija9001 -Upisani kapital

sfl1.0004001.900S9

0310- Tehnika postrojenja0391 - Akumulirana deprecijacija9510-Gubitak do visine kapitala

SB700200s230

1000-iro-raun

Ss150

1200- Potraivanja od kupaca2200-Obveze prema dobavljaima

sa80170Sa

3100- Zalihe materijala

sa180

6300-Zalihe gotovih proizvoda2520-Obveze za dugorone kredite

a290260SE

6681 - Razlika u cijeni

'6300- Roba u prodavaonici305S

Ss434

664 - Uraunani porez

104S

Aktiva = 2.834-734 = 2.100PasiVa= 2.330-230 =2,100

SLIKA 9: Postupak zbrajanja rauna aktive i pasive

Temeljni kapital je osnovni ulog vlasnika, koji moe biti ulog jednog vlasnika, dvaju ili vie partnera i jednog ili vie dioniara. U tom smislu varira i terminologija koja ga oznaava. Kapital jednog vlasnika ili kapital partnera naziva se kapital vlasnika ili kapital ulagaa (Owners Equity) a kapital dioniara naziva se dioniki kapital (Share Capital).

Zadrani dobitak ili zadrana zarada je preostatak dobitka po raunima dobitka i gubitka koji vlasnik ili vlasnici nisu povukli u isplatu na koju imaju pravo ili preostatak dobitka koji nije isplaen kroz dividende.

Zadrani dobitak (Surplus) kao termin najee se upotrebljava kad trgovako drutvo nije dioniko drutvo. Kad trgovako drutvo ima oblik dionikog drutva, preostali dio dobitka koji nije isplaen kroz dividende najee se naziva zadrana zarada (Retained Earnings).

Zadrani dobitak poveava se na temelju ostvarenog dobitka koji je rezultat profitabilnih operacija iskazan u raunu dobitka i gubitka. Taj dio se smanjuje povlaenjem u isplatu od strane vlasnika tj. isplatom kroz dividende ili kad se po raunu dobitka i gubitka ostvari gubitak (Loss or Deficit). Gubitak moe utjecati i na smanjenje temeljnih svota kapitala. Gubitak iznad svota kapitala ne moe se prikazati u pasivi pa se iskazuje u aktivi. To je presedan u bilanci stanja ali je uobiajeno tehniko rjeenje za problem koji bi bilo nemogue ili vrlo teko rijeiti na drugi nain.

Temeljni kapital, zadrani dobitak i priuve (rezerve) koje se mogu pojaviti zajedno ine ukupni kapital vlasnika (dioniara) ili vlastiti kapital. Vlastiti kapital je jednak (knjigovodstvenoj) vrijednosti trgovakog drutva.

Tekue obveze (Current Liabilities) su pozicije pasive koje bi se trebale zatvoriti u kratkom roku (u okviru jedne godine) i to su pozicije kao to sir kratkorone obveze prema dobavljaima, kratkorone obveze s osnove vrijednosnih papira, zajmova i kredita, kratkorone obveze prema povezanim drutvima i s osnove udjela u rezultatu, obveze prema zaposlenima, obveze prema dioniarima ili vlasnicima, kratkorone obveze za poreze, doprinose i druge pristojbe i tome slino.

Dugorone obveze (LongTerm Liabilities) su obveze trgovakog drutva koje se realiziraju u vremenu duljem od jedne godine kao i dugorona rezerviranja za rizike i trokove. To su, ha primj er, dugorone obveze prema povezanim drutvima, obveze s temelja dugoronih financijskih i robnih zajmova, obveze prema kreditnim institucijama, obveze za dugorone predujmove (za izgradnju objekata, na"primjer), dugorone obveze po vrijednosnim papirima i tome slino.

Horizontalni prikaz bilance u terminima menaderskog raunovodstva koji se najee upotrebljava za prezentiranje bilance menaderima u skraenom obliku izgleda kao na slici 10.

AKTIVA.mu* o

DUGORONA IU FIKSNA AKTIVA (FIXED ASSETS)

Palenti Qudv{J Zemljita'

Graevinski objekti, < Postrojenja*! pprema Transportna, sredstvaKAPITAL -NfTO DNQS(T (NET~WdRTH)' . PiPtHi kaptol,

OBVEZE (MAKCITIES):

DlJQR0N8~O&YZ&

dom mw vmuMy

- Du^p|o^vkre^t'fpd banaka

TEKUA AKTiyA(CURENT ASSETS) " No^arvtt^artfisrr^tbtejni \Jje\l U povezanim poduzeima Vrijednosni papiri (kratkoroni) Potraivanja (kratkorona) Zalihe;

-Sirovina i materijala

-Nedovrene proizvodnje

-Gotovih prolzvbda

-Trgovake *obe

' TEKUE Q$vM , ( ' (CURENTUAlflTIES)

O&veze^a u?ete Kf%o fcrediter pbve?e prerna o^av^acima Obveiep'rern4 zapgslenlma f Prirr\l)eht avansi

Muende z&jsplatu

SLIKA 10: Horizontalni prikaz bilance u terminima menaderskog raunovodstva

3.3. RAUN DOBITKA I GUBITKA U TERMINIMA * MENADERSKOG RAUNOVODSTVA

Vlasnici ili dioniari investiraju kapital u trgovako drutvo oekujui dobitak od uloenog. Oni, takoer, oekuju da e trina vrijednost trgovakog drutva ili vrijednost dionica na burzi porasti iznad njihove knjigovodstvene vrijednosti. Raunovodstveno izvjee koje pokazuje profi-tabilnost poslovnih operacija tijekom jedne godine zove se "raun dobitka i gubitka" (Profit and loss acount or Income statement). Raun dobitka i gubitka prikazuje prihode i rashode (ukljuivi i poreze) tijekom izvjetajnog razdoblja (najee jedne godine) te razliku izmeu prihoda i rashoda tj. dobitak ili gubitak.

Raun dobitka i gubitka se u strukturi pozicija razlikuje ovisno o djelatnostima ije rezultate poslovnih operacija iskazuje ali osnovna shema moe se prikazati kao na slici 11.

RAUN DOBITKA 1 GUBITKA (PROFIT AND LOSS ACCOUNT)

(u 000)

R/DR/DR/D

R.b.Strukturazaostalo za. osnovne ukupno

aktivnosti

1.Prihodi:

1.1.Prihodi od prodaje900

1.2.Ostali prihodi Ukupni prihod1001.000

2.Rashodi izvan osnovnih aktivnostiB080

3.Bruto dobitak ostalih operacija20

A.Trokovi za prodano (rashodi)400400

5.Bruto dobitak500520

6.Trokovi uprave.i prodaje200200

7.Operativni dobitak300320

8.Rashodi financiranja2020

9.Dobitak prije oporezivanja280300

10. Osnovica za oporezivanje:

Dobitak za oporezivanje + uveanja - umanjenja =

=280 + 110-70 = 320

~"I 320 + 20 = 340

11.Porez na dobitak

Osnovica x stopa (320 x 25% = 80)80

(340 x 25% = 85)

85

SLIKA 11: Raun dobitka i gubitka u menaderskom obliku

(1) Prihod (Revenue) je bruto priljev novca, potraivanja ili drugih nadoknada, koji proizlazi iz tijeka redovitih aktivnosti trgovakog drutva od prodaje robe, pruanja usluga i od koritenja, od strane drugih, osoba, resursa drutva koji donose kamatu, tantijeme i dividende. Prihod se mjeri potraivanjima od kupaca za isporuenu im robu i obavljene im usluge. Iz prihoda se iskljuuju svote naplaene na ime treih osoba, primjerice odreeni porezi. TJ odnosima zastupanja prihod jc svota provizije, a ne bruto priljev novca, potraivanja ili druge nadoknade (MRS: br. 18).

12.Dobitak poslije oporezivanja200215

Krae reeno, za priznavanje prihoda primjenjuje se naelo priznavanja prihoda''prosudbom prava raspolaganja i rizika" temeljem kriterija iz MRS-a br. 1.8, a ne naelo naplaene realizacije. Pritom se u prihod priznaju svote koje su neposredno naplaeno ili su prosudbom priznati rashodi po fakturama i ugovorima kao vjerojatno naplaeni, te umanjeni za eventualne naplaene poreze koji su prihod drave.

Uz to, prihodi mogu proizii od otpisa obveza, vikova, pozitivnih teajnih razlika, znaajnih promjena u raunovodstvenoj procjeni nastaloj izmjenom propisa i tome slino.

U menaderskom raunovodstvu je uobiajeno da se svi prihodi dijele na:

prihode od prodaje iz osnovne djelatnosti, i

ostale prihode.

Pritom u ostale prihode spadaju vi prihodi koji ne proizlaze iz osnovnih aktivnosti, tj. prihodi koji su proizali iz koritenja resursa kod drugih (prihodi od sudjelujuih interesa), ostali poslovni prihodi i izvanredni prihodi.

(2) Rashodi izvan osnovnih aktivnosti (Other expenses) jesu rashodi koji su nastali u svezi s ostvarivanjem ostalih prihoda izvan osnovnih aktivnosti kao i izvanredni - neuobiajeni rashodi.

(5) Bruto dobitak ostalih operacija predstavlja razliku izmeu ostalih prihoda i ostalih rashoda nastalih izvan osnovnih aktivnosti.

(4) Trokovi (rashodi) a prodano (Cost of goods sold) jesu trokovi proizvodnje prodanih proizvoda u proizvodnoj djelatnosti ili trokovi nabavne vrijednosti prodane robe u trgovakoj djelatnosti.To je pozicija rauna dobitka i gubitka po kojoj se izvjea u proizvodnoj i trgovakoj djelatnosti razlikuju. Zbog toga e ta pozicija u nastavku biti detaljnije obraena.

(5.) Bruto dobitak (Gross profit or gross margin) predstavlja razliku izmeu prihoda od prodaje i trokova za prodano. Ukupni bruto dobitak predstavlja razliku izmeu ukupnog prihoda i trokova za prodano, uveanih za rashode nastale izvan osnovnih aktivnosti. U menaderskim izvjeima bruto dobitak je znaajna kategorija jer daje informaciju koliki dio prihoda preostajeza pokrie funkcioniranja kapaciteta nadgradnje tj..kapaciteta koji nisu proizvodnja.

(6} Trokovi uprave i prodaje (Administrative and general expenses and Selling expenses) jesu svi neproizvodni trokovi osim trokova kamata. Trokovi uprave obuhvaaju administrativne i ope trokove kao to sU bruto plaanja menaderima i ostalom administrativnom osoblju te sva ostala plaanja osoblju koje nije u proizvodnji ili proizvodnoj reiji, trokove deprecijacije neproizvodnih stalnih sredstava, razne vrste neproizvodnih trokova kao to su: trokovi telefona, poreza na tvrtkii, trokovi reklame i propagande, trokovi komunalnih usluga, trokovi osiguranja i slino.

Trokovi prodaje ukljuuju sva bruto plaanja prodajnog osoblja, trokove putovanja prodajnog osoblja, trokove distribucije robe, trokove osiguranja robe, trokove reprezentacije, reklame i propagande i slino.

(7) Operativni dobitak (Operating profit) se dobije kad se od bruto dobitka odbiju trokovi uprave i prodaje. Operativni dobitak pokazuje koristi od normalnih operacija. On u sebi sadri rashode financiranja, to znai da pokazuje koliki bi dobitak bio kad rashoda financiranja ne bi bilo.

(8) Rashodi financiranja (Interest) jesu kamate, teajne razlike i slini trokovi nastali u obraunskom razdoblju.(9) Dobitak prije oporezivanja (Profit before tax) se dobije kad se od operativnog dobitka odbiju trokovi financiranja. Ta kategorija dobitka predstavlja mjeru mogunosti, vjetina, probitka, sposobnosti i uspjenosti menadera u upravljanju poslovnim operacijama.(10) Osnovica za oporezivanje nije definitivno odreena svotom dobitka prije poreza, zbog toga to ima trokova koji se u poreznom smislu ne priznaju u rashode nego se tretiraju kao dobitak i zbog toga to postoje odreena osloboenja od poreza. Osim toga, budui da se oporezivi dobitak rauna kao razlika izmeu vlastitog kapitala na poetku obraunskog razdoblja i vlastitog kapitala na kraju obraunskog razdoblja, pojavljuje se potreba da se pojedine stavke ukljue ili iskljue kao stavke koje ne pripadaju tom razdoblju. Prema tome, nakon nunih uveanja i umanjenja dobitka, tako dobivena svota mnoi se sa stopom poreza na dobitak. Zbog uveanja oporezivog dijela za trokove koji se tretiraju kao dobitak, mogue je da se pojavi obveza plaanja poreza na dobitak i onda kad se posluje s gubitkom. U tom sluaju, gubitak e biti uvean.

(11) Porez na dobitak dobije se kao umnoak osnovice za oporezivanje i stope poreza na dobitak.

(12) Dobitak poslije oporezivanja (Profit after tax) ili gubitak, najvanije su kategorije rauna dobitka i gubitka. Dobitak poslije oporezivanja uobiajeno se dijeli na dio za dividende ili isplate vlasnicima i na zadrani dobitak (zadranu zaradu). Gubitak umanjuje vlastiti kapital a nadoknauje se u sljedeim poslovnim razdobljima,

3.3.1. SPECIFINOSTI RAUNA DOBITKA I GUBITKA U

PROIZVODNOJ DJELATNOSTI I NUNE. PRILAGODBE U OBLIK MENADERSKOG IZVJEA

Raun dobitka i gubitka u proizvodnoj djelatnosti specifian je po nainu iskazivanja trokova za prodano tj. rashoda iz osnovne aktivnosti. Prema J MRS-u br. 2, ukupne trokove u proizvodnim djelatnostima treba razvrstati na trokove koje trgovako drutvo moe teretiti na zalihe i na trokove koje trgovako drutvo nema pravo teretiti na zalihe.

Trokovi kojima je doputeno teretiti zalihe jesu trokovi izravnog materijala, trokovi izravnog rada i opi trokovi proizvodnje (trokovi proizvodne reije) i oni se jednim imenom mogu nazvati uskladitivi trokovi.

Trokovi kojima trgovako drutvo nema pravo teretiti zalihe jesu trokovi uprave i prodaje, opi trokovi financiranja i drugi opi trokovi te se oni jednim imenom mogu nazvati neuskladitivi trokovi. Ti se trokovi u terminologiji menaderskog raunovodstva zovu jo i trokovi razdoblja ili vremenski trokovi.

Osnovno pravilo kod tereenja trokova proizvodnje, tj, uskladitivih trokova, na rashode (za razliku od tereenja neuskladitivih trokova) jest

da se trokovi proizvodnje terete na rashode tek kad se prodaja gotovih proizvoda dogodi.

Za razliku od toga, neuskladitivi trokovi odmah po svom nastanku postaju rashodi razdoblja (bez obzira na to to e raunovodstveno na rashode biti preneseni tek prilikom obrauna).

Razdvajanje trokova proizvodnog trgovakog drutva na uskladitive i neuskladitive te nain njihova tereenja na rashode shematski prikazuje slika 12.

BjtANCA

Mu.

RAUN. DOfeJTKA GUBITKA

Uskiaditivi trokovi (trokovi proizvodnje)

Izravni rcfnr-

Proizvodna reija

s Br,ut6 dobitak

..'vViM.-'V-^.-'Sij'V.-;' lij ;

. t minus , ,

Neuskladitivi trokovni!

{vrmertskr v ,

Nema ih u bilanci

TroikovT'

uprava p^ssajev-(p^Mutrawd: razdpbj>i|4oj6,m

. ej p^eca$ivni dobitak

- V,.Viyftv,vi ,i

SLIKA 12: Razdvajanje trokova na uskladitive i neuskladitive i nainnjihova prijenosa na rashode u proizvodnom trgovakom drutvu

Budui da u proizvodni trokovi uskladitivi oni se kapitaliziraju u okviru vrijednosti zaliha gotovih proizvoda i zaliha nedovrene proizvodnje. Zbog toga e oni na rashode prenose u trenutku kad se te zalihe prodaju za razliku od trokova razdoblja koji se odmah terete na rashode razdoblja u kojem su nastali. Prema tome, kapitalizirani proizvodni trokovi se mogu prenijeti na rashode i u godini u kojoj su nastali ali i u sljedeim godinama. Razlika u prijenosu proizvodnih i opih trokova na raun dobitka i gubitka tekue ili idue godine kao i pravila prijenosa prikazani su shematski na slici 13.

Proizvodni, trokovi

TroSkpvi razdoblja

Raun dobitka i -1995.

Gotovi Proizvodi neprodani u i 995.

BilE

.. 31.12 Zalihe prpi;r . nca . 1995. gotovih r/oda

Gotovi proizvodi: prodani u 1995.

Gotovi proizvodi prddahi u.:l;9?^V

Trokovi za prodano + Operativni . trokovi

Raun dobitka i ;a~1996.

Trokovi za prodano

SLIKA 13: Prijenos proizvodnih trokova i trokova razdoblja na teret rauna dobitka, i gubitka

Meutim, iako se raun dobitka i gubitka izrauje prema gore opisanim naelima, treba istaknuti da u standardiziranim izvjeima financijskog raunovodstva koja se kod nas rade, trokovi za prodano tj. proizvodni rashodi iz osnovne aktivnosti i ostali rashodi koji obuhvaaju trokove razdoblja nisu odvojeno prikazani.

r ... v /"; .; ^ ;. ' '; 1 .' 1'

."T.

sZbog^ogtise kod uporabe standardiziranih izvjea rauna dobit-' ka^gm^^iza potrebe menaderske analize pojavljuju najmanje dva)pi^tepa koja menader ili menaderski raunovoa mora uzeti uobzifiio:

^i0Jtf^oWtdtdizir:anim izvjeima rautia dobitka i gubitka tro-kovi za prodano tj* proizvodni rashodi iz osnovne aktivnostinisn prikazani odvojeno od ostalih rashoda koji se odnose natrokove razdoblja,2. Prikazani trokovi u raunu dobitka i gubitka po strukturi ispoti u trokovi obraunskog razdoblja a ne rashodi kojipripadaju prihodu tog razdoblja. Zbog toga su korigirani zasvotu promjene zaliha.-

V - , . \ . ir1 - -vi" i * i ._ ) i nm nm i- i i m .-- , . , ,

Na primjer, ako je kamata na posueni kapital 6% a njegovom upotrebom tvrtka zarauje 12%, u tom sluaju se financiranje zaduivanjem isplati. No, ako je postotak plaenih kamata na posueni kapital vei od stope (postotka) povrata na ukupnu aktivu, u tom sluaju posueni kapital smanjuje neto dobitak i povrat na dioniku glavnicu.Tada se financiranje zaduivanjem ne isplati i primjenjuje se samo ako je drutvo na to prisiljeno zbog objektivnih okolnosti.

Prema tome, pri procjeni koliko se zaduivanje isplati, razmatra se stabilnost stope povrata na ukupnu aktivu u odnosu na prosjeno plaenu cijenu (kamate) za posueni kapital.

OdJiosi"poluge"predstavlj'aju kreditorima mjeru za procjenu stupnja rizika ulaganja u trgovako drutvo.

U cilju praktine uporabe navedenih pokazatelja solventnosti treba istaknuti da ne postoje teoretski dokazi kakvi su"idealni"odnosi meu pozicijama unutar pasive i pozicijama pasive s aktivom ili njenim pozicijama. Zbog toga se primjenjuju iskustvene"norme''kao sredstvo za praktinu ocjenu solventnosti tvrtke.

(a) Odnos dugoronih obveza prema ukupnom dugoronom kapitalu pokazuje udjel dugoronih obveza u ukupno koritenom dugoronom kapitalu (vlastitom i tuem) pa se moe nazvati "udjel tueg kapitala". Pritom se misli na dugorone obveze na koje se plaa kamata neovisna o rezultatu, koja se s tog stajalita najee naziva fiksna kamata.

Za izraunavanje udjela tueg dugoronog kapitala u ukupnom dugoronom kapitalu vrijedi sljedei obrazac:

Dugorone obveze s fiksnom kamatom

Udjel tueg

kapitala Dugorone obveze s fiksnom kamatom + vlastiti kapital

Fixed Interest Capital

Gearing Ratio =

Fixed Interest Capital + Equity Capital

Postotak udjela dugoronih obveza u ukupnom dugoronom kapitalu (vlastitom i tuem) izvodi se iz ostalih udjela koji su odreeni na temelju iskustva. Naime, ako se smatra da odnos ukupnih obveza i vlasnike glavnice (vlastitog kapitala) treba biti priblino 1:1, odnos izmeu tekue aktive i tekue pasive 1,8 do 2,0 :1, proizlazi da udjel tueg kapitala tj. udjel dugoronih obveza s fiksnom kamatom u ukupnom dugoronom kapitalu (vlastitom i tuem) treba biti maksimalno oko 30 - 35%. To se moe prikazati shemom danom na slici 35.

SLIKA35: Udjel dugoronih obveza u ukupnom dugoronom kapitalu

Za "MARBEL KOZMETIKU" d.d. udjel tueg kapitala iznosi:

UdjelDugorone obveze s fiksnom kamatom

tueg SS ::....:=

kapitala Dugorone obveze s fiksnom kamatom + Dioniki kapital

4.000.000,00

,'28 57%

4.000.000,00 + 10.000,000,00 ~ '

Prema tome, udjel tueg kapitala od 28,57% za"MARBEL KOZMETIKU" d.d. pokazuje kako se moe vjerovati da tvrtka ima sposobnost pokria dugoronih obveza fce da e one biti podmirene na vrijeme.

(b) Stupanj zaduenosti kao odnos ukupnih obveza prema ukupnoj aktivi (Debt Ratio) pokazuje koliki se dio imovine financira iz tuih izvora (kratkoronih i dugoronih). Prema tome, za izraunavanje stupnja zaduenosti vrijedi sljedei obrazac:

Stupanj zaduenosti =

Ukupne obveze Ukupna aktiva

Debt ratio or

Non-equity Claims, to Assets Ratio

Long Term Debt

Total Assets

Current Liabilities

Ako se uzme u obzir temeljna raunovodstvena jednakost (Aktiva = Pasiva), taj odnos pokazuje i udjel ukupnih obveza (ukupnog duga) u ukupnoj financijskoj strukturi drutva. Stupanj zaduenosti pokazuje sposobnost drutva da pokrije sve svoje obveze (kratkorone i dugorone) prema svojim kreditorima i investitorima. to je stupanj zaduenosti vei, to je vei i rizik ulaganja u drutvo. Na temelju iskustva, smatra se da stupanj zaduenosti, tj. udjel ukupnih obveza prema ukupnoj aktivi, ne bi trebao biti vei od 50%.To se moe shematski prikazati kao na slici 36.

A-

Sfianca ' * :

:.*/.- ::>:

Ukupna aktiva

icto& "

Ukupne^ofevezr (kratkorone i drigor-one)? mismalno " '50% u odnosu\na aktivu

SLIKA 36: Prikaz stupnja zaduenosti kao odnos ukupnih obveza i ukupne aktive Za"MARBEL KOZMETIKU" d.d. stupanj zaduenosti iznosi:

Stupanj zaduenosti =

Ukupne obveze 8.104.000,00

Ukupna aktiva 18.104.000,00

= 44,76%

Stupanj zaduenosti od 44,76% kod"MARBEL KOZMETIKE"d.d. pokazuje da postoji sposobnost pokria ukupnih obveza drutva. Meutim, ako se uzme u obzir da"MARBEL KOZMETIKA" d.d, nema zadovoljavajue pokazatelje likvidnosti, to znai da ukupne obveze nisu prekoraene ali da ipak postoji neravnomjernost u odnosima bUance.Drugim rijeima, tvrtka moe udovoljiti svojim obvezama na dugi rok ali se kriza moe pojaviti kod zadovoljavanja iznenadnih potreba za gotovinom prilikom pokrivanja kratkoronih obveza.

Umjesto stupnja zaduenosti esto se koristi i pokazatelj odnosa izmeu vlasnike glavnice (vlastitogkapitala) i aktive (Equity Ratio or Equity to Asset ratio). Naime> ako se uzme u obzir temeljna raunovodstvena jednakost, onda odnos izmeu ukupnih obveza i aktive odreuje i odnos izmeu vlasnike glavnice i aktive. Prema tome, ako je iskustvena norma za odnos izmeu ukupnih obveza i aktive 0,5 :1, onda taj odnos vrijedi i za odnos izmeu vlasnike glavnice i aktive. Razlika je samo u tome to ukupne obveze trebaju biti jednake ili manje od 50% vrijednosti aktive a vlasnika glavnica treba biti jednaka ili vea od 50% vrijednosti aktive. Prema tome, za izraunavanje odnosa izmeu vlasnike glavnice i aktive vrijedi sljedei obrazac:

Odnos

vlasnike glavnice = i aktive

Vlasnika glavnica Ukupna aktiva

Equity Ratio =

Owners' Equity Total Assets

Odnos vlasnike glavnice i aktive izraunan za"MARBEL KOZMETIKU" d.d. iznosi:

.dno.l , . 10.000.000,00

vlasnike glavnice == 55,24%

i aktive18.104.000,00

Prema tome, odnos vlasnike glavnice i aktive za "MARBEL KOZME-TIKU"d.d. iznosi 0,5524:1,0, to znai da je vlasnika glavnica vea od 50% vrijednosti aktive.To je odnos koji zadovoljava iskustvenu"normu"od 50%. Budui da je odnos vlasnike glavnice i aktive nalije stupnja zaduenosti, isti e odnos dobije i ako od 100% odbijemo 44,74% zaduenosti u odnosu na aktivu tj. 100% -44,74% = 55,24%.

() Odnos ukupnih obveza i glavnice (Debt/Equity Ratio) pokazuje zaduenost tvrtke u odnosu na vrijednost vlasnike glavnice (vlastitog kapitala). Taj se odnos skraeno naziva i odnos duga i glavnice. On pokazuje osnovne j odnose unutar financijske strukture, odnosno strukture izvora imovine (pasive). I Ovdje treba istaknuti da odnos duga i glavnice daje istu informaciju kao i stupanj f zaduenosti samo kroz drukiji odnos. Prema tome, kad se procjenjtije solventnost drutva na temelju kumulativnog promatranja pokazatelja solventnosti treba uzimati jedan od ta dva pokazatelja a ne oba zajedno. Odnos ukupnih obveza i glavnice izraunava se prema sljedeem obrascu:

Odnos Ukupne obveze

duga i =

glavnice VJasnika glavnica

Debt/ Total Liabilities

Ratio Owners Equity

Iskustvena "norma" zaduivan ja u odnosu na vlasniku glavnicu (vlastiti kapital) iznosi 1:1, to znai da se tvrtka ne bi trebala zaduivati iznad vrijednosti vlasnike glavnice. Shematski se taj odnos moe prikazati kao na slici 37.

lllllli Sls^sSl IBPlIt l^^^ft

SL7KA 37.- Odnos rfttgfl i glavnice Odnos duga i glavnice u"MARBEL KOZMETICI"d.d. iznosi:

= 74,08%

Ukupne obveze 7.704.000,00

Odnos duga i glavnice =

Vlasnika glavnica 10.400.000,00

Izraunani odnos duga i glavnice od 74,08% za"MARBEL KQZMETLKU"d.d. znai da se dug i glavnica odnose kao 0,74:1, to je zadovoljavajui odnos koji pokazuje da drutvo nije prezadueno kad se promatraju obveze u kumulativu.

(d) Odnos pokria kamata (Interest Coverage Ratio) predstavlja odnos izmeu operativnog dobitka (dobitka prije odbitka trokova za kamate i poreza) i kamata.Taj se odnos izraunava prema sljedeem obrascu:

Odnos pokria -kamata

Operativni dobitak Trokovi kamata

Interest. Operating Profit

Coverage - ~

RatioInterest Expense

Odnos pokria kamata se, dakle, izraunava na temelju podataka iz rauna dobitka i gubitka.

Prije nego kreditori pozajme novac nekoj tvrtki oni nastoje procijeniti njenu sposobnost da im plati kamatu i vrati glavnicu duga. Zbog toga se izraunava koliko puta operativni dobitak iz kojeg se kamate plaaju pokriva ukupnu svota kamata koje drutvo treba platiti.

ulaze u veljki rizik nemogunosti naplate svojih kamata, u duljem rofcro. Pritom jecjastio da su kreMiiori'si^riiijpit'ndplatu svojiH kamata, to je vei odho&pokria kamata.

Za"MARBEL KOZMETIKU"d.d. odnos pokria kamata iznosi:

Operativni dobitak 1.866.000,00

Odnos pokria kamata = -> =:= 3,06 puta

Trokovi kamata 610.000,00

Odnos pokria kamata od 3,06 puta za"MARBEL KOZMETIKU" d.d. pokazuje da je operativni dobitak iz poslovanja 3,06 puta vei od plaenih kamata.To znai da je tvrtka u stanju podmirivati svoje obveze prema kreditorima i da postoji zadovoljavajui stupanj vjerojatnosti da e oni naplatiti kamaru. Naime, u elektronikoj industriji, na primjer, odnos pokria kamata kree se u prosjeku oko 3,0 dok u drutvima pojedinano varira od 2,0 do 6,0 (prema: Meigs & Meigs, 1990., str, 789.).'

(e) Odnos izmeu dugotrajne imovine i vlasnike glavnice (Fixed Assets to Owners'Equity Ratio) ukljuivi i sve ostale odnose definira konanu kumulativnu"optimalnu"strukturu pozicija aktive i pasive. Pritom se pod "optimalnom"strukturom razumijeva struktura odreena na temelju iskustvenih "normi" jer teoretski dokazi o tome ne postoje. Iako se esto u prosjeku rauna da vrijednost dugotrajne imovina ne bi trebala prelaziti vrijednost vlastitog kapitala, to se ne moe prihvatiti kao opevaei odnos. Naime, budui da mogunost dugoronog zaduivanja na tetu kratkoronih obveza ipak ovisi o profitabilriosti drutva mjerenoj operativnim dobitkom, ta mogunost ujedno odreuje i realno prihvatljivu strukturu aktive, tj, odnosa izmeu tekue i dugotrajne aktive pa prema tome i odnosa dugotrajne aktive prema vrijednosti vlasnike glavnice (vlastitog kapitala).

Model odreivanja kumulativnih odnosa izmeu pozicija aktive i pasive moe se temeljiti na iskustveno prihvaenim odnosima izmeu ukupnih obveza i ukupne aktive to znai i ukupne pasive (1:2), odnosima izmeu tekue aktive i tekue pasive (2:1) te procjeni mogunosti pokria kamata. Ako se svi nabrojeni odnosi uzmu u obzir, model za odreivanje"optimalne" strukture bilance moe izgledati kao na slici 38.

Ako se prihvati da zadovoljavajua prosjena stopa pokria kamata iznosi 3,0 (puta), onda se na temelju svih drugih prikazanih odnosa moe prihvatiti odnos izmeu tekue imovine i dugotrajne imovine 1:1, odnosno, po 50% od ukupne aktive. Tekue bi obveze iznosile najvie 50% od vrijednosti tekue imovine, odnosno,25% od ukupne pasive, dugorone bi obveze iznosile 25% od ukupne pasive a vlastiti kapital bi bio 50% od ukupne pasive.

Iako se to moe prihvatiti samo vrlo uvjetno, analiza likvidnosti i solventnosti za"MARBEL KOZMETIKU" d.d. daje znaajne informacije za menadere i kreditore.

Kod tvrtke"MARBEL KOZMETIKA" d.d. uspostavljeni su 31.12.1994. godine bilanni odnosi prikazani na slici 39.

naftas

jeKCA$VJQVfe\

r BA^CA

^TK(JGEQBYE

Manja sposobnost poaic&^amaa

_t . 1 ^-ijr-

[ ptkrjfa kamat*

RAUN D/Q: Pdfoad

-Trokovi

zipfodano

prave prodaje

aeravni

dobitak:

kamate

? D^0t?Ai^t0VNA

(nafrrianleW&od vijednostlktive.)

SLIKA 38: Relativni odnosi temeljnih sadraja bilance ovisno o ostvarivanju

operativnog dobitka

MARBEL KOZMETIKA d.d. BILANCA

odnosi izmeu pozicija na dan 31.12.1994.

AKTIVA

PASIVA

Tekua Imovina: 3.964.000,00

Tekue obveze: 4.104.000,00

21,90%

22,67%

Dugorone obveze: 4.000.000,00

22,09

Dugotrajna Imovina: 1.4.140.000,00

Vlastiti kapital: 10.000.000,00

78,10%

55,24%

SLIKA 39: Bilanni odnosi tvrtke"Marbel kozmetika"d.d. na dan 31.12. 94,

Kao to se moe uoiti iz gornjeg prikaza odnosa u pozicijama aktive i pasive tvrtke"MARBELKOZMETTKA''d.d. na dan31,12.1994.godine, odnosi u pasivi zadovoljavaju iskustvene standarde. Budui da su odnosi u pasivi dominantni kod utvrivanja solventnosti proizlazi da je"MARBEL KOZMETIKA" d.d. sposobna -udovoljiti svojim dugoronim obvezama. Neravnotea se, meutim, pokazuje u odnosima unutar aktive i odnosu izmeu vlastitog kapitala i dugotrajne imovine. Naime, dugotrajna imovina znatno nadilazi vlastiti kapital, pa se moe primijetiti daje financirana aki iz tekuih obveza. Zbog toga je ugroena likvidnost u smislu mogue pojave neoekivanih potreba za gotovinom. Pomanjkanje novca za pokrie dugoronih obveza ne dolazi do izraaja zbog velikih svota amortizacije i deprecijacije, to se iz bilance ne moe vidjeti nego samo iz tijeka gotovine, koji e naknadno biti prikazan. Kao konani menaderski zakljuak analize likvidnosti i solventnosti namee se odluka za poveanjem vlastitog kapitala (dionikog kapitala) putem poveanog postotka zadranog dobitka,

3.9.1.4. Pokazatelji efikasnosti investiranja dioniara

Pokazatelji efikasnosti investiranja (Investment Ratios) dioniara u dioniko drutvo pruaju dioniarima i potencijalnim dioniarima informacije o efektima ulaganja u redovne dionice dionikog drutva.

Opi cilj izraunavanja razliitih pokazatelja efikasnosti investiranja dioniara je procjena uspjenosti tvrtke u terminima potencijala isplate dividendi i vrijednosti dionica na tritu.

'(a) Zarada po dionici (Earnings per Share) pokazuje relativnu profita-bilnost dionikog drutva promatranu kroz ostvareni dobitak poslije oporezivanja po jednoj redovnoj (obinoj) dionici, dakle, s pozicije obinih dioniara. To znai da se u tu zaradu ne rauna dio dobitka poslije oporezivanja koji otpada na povlatene dionice. Zarada po dionici izraunava se prema sljedeem obrascu:

Zarada po dionici =

Dobitak poslije oporezivanja - Povlatene dividende Broj obinih dionica

Earnings per Share =

Profits After Tax - Preference Dividend Number of Ordinary Shares Issued

Zarada po dionici u tvrtki "MARBEL KOZMETIKA" d.d. iznosi:

,900.000,00-100.000,00 _ , A.-x

Zarada po dionici = r= 14,54 kn po dionici (obinoj)

55.000

(b) Dividende po dionici (Dividends per Share) su druga mjera profita-bilnosti promatrano s pozicije neposrednog interesa obinih dioniara.To znai da se izglasane dividende za obine dionice dijele s brojem obinih dionica. Prema tome, vrijedi sljedei obrazac:

Dobitak poslije Povlatene Zadrani

oporezivanja ~ dividende dobitakDividende po dionici =-'

Broj redovnih dionica

U "MARBEL KOZMETIKU" d.d dividende po dionici iznose:

Dividende 900.000,00 -100.000,00 - 500.000,00

po=- 5,45 kn po dionici

dionici55.000

(c) Povrat na dioniku glavnicu redovnih dionica (Return on Common Stockholders Equity) je mjera profitabilnosti dioniara koji imaju redovne dionice. Iz promatranja se iskljuuje kapital po osnovi povlatenih dionica. Prema tome, obrazac za izraunavanje povrata na dioniki kapital izgleda kako slijedi:

P,?v.r?t1na Dobitak poslije oporezivanja - Povlatene dividendedioniku = :-:-:_..

glavnicu Prosjeno stanje dionike glavnice redovnih dionica

Return on Common Profit After Tax - Preferred Dividends

Stockholders = .;

EqyityAverage Common Stockholders' Equity

Kod"MARBEL KOZMETIKE"povrat na dioniku glavnicu obinih dionica iznosi:

Povratna 900.000,00-100.000,00 800.000,00

dioniku =: ==8,51%

glavnicu9.400.000,009.400.000,00

(d) Prinos od dividendi (Dividend Yield Ratio) predstavlja odnos dividende po dionici prema trinoj cijeni dionice. Prema tome, vrijedi slijedei obrazac:

PrinosDividenda po dionici

od

dividendi Trina cijena dionice

DividendDividend per Share

Yield

RatioMarket Price per Share

Prinos od dividendi pokazuje, dakle, stopu povrata na dioniku glavnicu (bez kapitala za povlatene dionice) promatranu s aspekta trine cijene dionica.To je znaajan pokazatelj zarade dioniara jer se pretpostavlja da on moe prodati dionicu po trinoj vrijednosti i prava zarada u tom trenutku je upravo dio od te vrijednosti. Prinos od dividendi zanima posebno potencijalne dioniare koji bi eljeli kupiti dionice. Ako se pretpostavi da je trina vrijednost jedne dionice"MARBEL KOZMETIKE" d.d. 150 kn, onda je prinos od dividendi sljedei:

Prinos5 45

od=-sr 3,63%

dividendi 150,00

Price/ Market Price per ShareEarnings =

Rat,Earnings per Share

(e) Odnos cijene prema zaradi po dionici (Prie/Earnings Ratio) predstavlja odnos trine cijene po dionici i zarade po dionici. Prema tome, vrijedi sljedei obrazac:

Cijena/Trina cijena po dionici

zarada po -

dioniciZarada po dionici

Odnos cijene i zarade po dionici je mjera vrijednosti dionica koja se najvie koristi na tritu dionica. Taj odnos pokazuje vrijeme za koje bi se investicija mogla vratiti. Statino promatrano, odnos cijene i zarade pokazuje vrijeme u kojem bi se vratila investicija dioniaru ako se taj odnos ne bi mijenjao. Meutim, ako se promatra kretanje odnosa cijene i zarade onda stvarni i potencijalni dioniari mogu procijeniti hoe li vrijeme povrata investicije biti krae ili dulje nego to to proizlazi iz statinog odnosa.

Budui da slue u trgovini dionicama, podaci o odnosu cijene i zarade po dionici se objavljuju.

Odnos cijene i zarade po dionici za"MARBEL KOZMETIKU"d.d. bit e izraunan pod pretpostavkom da je trina cijena dionice 150,00 kn.

Cijena/ 150/oo

^zarada po ==10,32

dionici 14,54

Prema tome, statino promatrano, potencijalni kupac dionica tvrtke/'Mar-bel kozmetika" d.d. vratio bi investiciju u roku od 10,32 godine. Budui da su trina cijena dionice i zarada po dionici obino povezani, porast cijene i zarade ide na ruku postojeim dioniarima.

3.9.1.5. Izraunavanje ukupnog izraza uspjenosti (Zeta Score)

Analiza uspjenosti drutva oduvijek je zaokupljala ekonomske analitiare. Posebni napori su ulagani da se pronae neki sintetiki pokazatelj ukupne uspjenosti koji bi bio jednostavan za izraunavanje i koji bi omoguio usporedbu izmeu razliitih drutava, istraivai su s puno ara prezentirali svoje modele za raunanje ukupne uspjenosti, meutim, mora se

priznati da taj problem teoretski nije rijeen i hrabro bi bilo oekivati da bude rijeen. Stoga su mnogi analitiari pokuali taj problem rijeiti na temelju empirijskih testova selektirajui pokazatelje na manji broj i traei sveze i odnose medu njima. U stranoj literaturi $e najee spominje rad amerikog profesora Altmana. On je, naime, s grupom istraivaa razvio tehniku raunanja ukupnog izraza uspjenosti drutva na malom broju pokazatelja koje je doveo u meusobni odnos i odredio intenzitet utjecaja svakog od njih na ukupnu uspjenost.Taj izraz, koji je poznat pod nazivom"Z''ili"Zeta Score", sastoji se od pet pokazatelja tj. odnosa koji se mnoe s ponderima utjecaja i potom zbrajaju, U oblikovanju tog izraza autori su se koristili poznatim iskustvenim//normama"u odnosima izmeu pozicija bilance i rauna dobitka i gubitka te iskustvenim normama do kojih su doli na temelju vlastitih istraivanja. Izravni obrazac koji je razvio profesor Altman sa suradnicima izgleda kako slijedi:

Z = 0,012 Xt + 0,014 X2 + 0,033 X3 + 0,006 X4 + 0,010 X5

Current Assets Total Assets

Ponderi (0,012 do 0,010) su konstantne veliine dobivene na temelju empirijskih studija. Odnosi koji su predstavljeni sa Xi do Xs izraunavaju se na slijedei nain:

X,=

Tekua aktivaXr=

Ukupna aktiva

Zadrani dobitakX2 =

Ukupna aktiva

X2 =

Retained Profit Total Assets

Operativni dobitak

x3=

Ukupna aktiva

X3 =

Operating Profit Total Assets

Market Value of Equity

Book Value of Total'Debt

Trina vrijednost glavnice

X4:

Sales Total Assets

Knjigovodstvena vrijednost ukupnih dugova

Prihod od prodaje xs =

Ukupna aktiva

Najznaajnije u primjeni//Zeta'/izraza ukupne uspjenosti (Zeta Score) je to to je na temelju empirijskih istraivanja profesor Altman utvrdio kontrolne mjere koje pokazuju kako tvrtka posluje i vjerojatnost to e se s njom dogaati u budunosti. Rezultati tih istraivanja su sljedei:

AKO JE"Z">3,0TVRTKA POSLUJEVRLO DOBRO I IMA BLISTAVU BUDUNOST

AKO JE"Z"

Primici - Izdaci

= Gotovina (novac)

SLIKA 48: Usporedba rauna dobitka/gubitka i izvjea o novanim tijekovima

do.

Izvjee o novanim tijekovima treba odgovoriti na pitanje: koliko je poduzee (trgovako drutvo) primilo novca ili novanih ekvivalenata tijekom odreenog razdoblja te koliko je izdataka uinilo za sve poduzete aktivnosti? Za odgovor na to pitanje potrebno je, u okviru izvjea o novanim tijekovima, izraditi tri glavna izvjea koja e pokazati izvore i upotrebu raspoloivih novanih resursa tijekom obraunskog razdoblja.To su:

1. Izvjee o novanim tijekovima od operativnih (poslovnih) aktivnosti.2. Izvjee o novanim tijekovima od investicijskih (ulagateljskih) aktivnosti.

3. Izvjee o novanim tijekovima od financijskih aktivnosti.

(1) Izvjee o novanim tijekovima od operativnih aktivnosti pokazatelj je opsega u kojem su operativne djelatnosti trgovakog drutva ostvarile dostatne gotovinske dotoke za ouvanje poslovne sposobnosti.Tijekovi gotovine od operativnih aktivnosti prvenstveno proizlaze od glavnih aktivnosti koje stvaraju prihode. Primjeri gotovinskih primitaka i izdataka od operativnih aktivnosti dani su u tablici 8.

TABLICA 8: Primjeri primitaka i izdataka od operativnih aktivnosti

f Primici \ izdaci od^peraftvfllhNata'vnosti

tNaplata;^fai,yeiaja!iv ,

Primljeni pWdujrnov! \z .opsrativrtfh aktivnosti

' Povr\tfrpQV^oddabavIja,ca ' ' PiiV^od^^h'P^mka ' u s#$k/cn p^stupcirrja^ penala itd. ftl&fa o^fe^aM ff>Ifoda;ra, dorldja^vInciJai'sKispite z^po^[enir/a^za. pjae i ostalo Pranja dobavljaima dobara: i 1