Prof. dr Izudin Kešetović

MONETARNE TEORIJEMONETARNE TEORIJE

II/ 2II/ 2

LiteraturaLiteratura

Prof. dr Izudin Kešetović: Monetarne finansije; strana 13 -28 i 87 – 128.

Prof.dr. Ivo Perišin, akademik, prof.dr. Antun Šokman, prof.dr. Ivan Lovrinović : MONETARNA POLITIKA

Makroekonomska i Makroekonomska i monetarna politikamonetarna politika

Osnovni makroekonomski ciljevi koji seOsnovni makroekonomski ciljevi koji se postavljaju pred postavljaju pred ekonomsku politiku sadržani suekonomsku politiku sadržani su u u : :

                privredni rast;privredni rast;                 puna zaposlenost;puna zaposlenost;                 stabilnost cijena;stabilnost cijena;                 bilansna plaćanja;bilansna plaćanja;                 efikasnost privređivanja; efikasnost privređivanja;                 ekološki standardi,ekološki standardi,                 privredne slobode i pravičnost.privredne slobode i pravičnost.

              

Privredni rastPrivredni rast

Privredni rast se posmatra u porastu Privredni rast se posmatra u porastu proizvodnih kapaciteta, što rezultira proizvodnih kapaciteta, što rezultira povećanju proizvodnih mogućnosti. povećanju proizvodnih mogućnosti. Uslov privrednog rasta je u novim Uslov privrednog rasta je u novim tehnologijama, investicijama, razvoju tehnologijama, investicijama, razvoju obrazovnog sistema.obrazovnog sistema.

Zaposlenost – Stabinost cijena- Zaposlenost – Stabinost cijena- Platna bilansaPlatna bilansa

Puna zaposlenost znači da postoje Puna zaposlenost znači da postoje poslovi za svaku osobu koja želi raditi.poslovi za svaku osobu koja želi raditi.

Stabilnost cijena predstavlja opšti nivo Stabilnost cijena predstavlja opšti nivo cijena na niskoj razini i stabilnoj inflaciji.cijena na niskoj razini i stabilnoj inflaciji.

Bilans plaćanja podrazumjeva Bilans plaćanja podrazumjeva razmatranje uticaj monetarnih kretanja razmatranje uticaj monetarnih kretanja na platne bilansena platne bilanse

Efikasnost privređivanja- Ekološki standardi- Efikasnost privređivanja- Ekološki standardi- Sloboda privređivanjaSloboda privređivanja

Efikasnost privređivanja podrazumjeva Efikasnost privređivanja podrazumjeva maksimiranje proizvodnje svakog resursa maksimiranje proizvodnje svakog resursa kada se svaki resurs koristi na najproduktivniji kada se svaki resurs koristi na najproduktivniji način u proizvodnji roba i usluga.način u proizvodnji roba i usluga.

Ekološki standardi su u korelaciji sa zaštitom Ekološki standardi su u korelaciji sa zaštitom resursa i njihove korisnosti za buduće resursa i njihove korisnosti za buduće generacije generacije 

Privredne slobodePrivredne slobode i pravednost podrazumjeva i pravednost podrazumjeva slobodu poslovne incijative i legitimnost slobodu poslovne incijative i legitimnost raspodjele bogatstva.raspodjele bogatstva.

Monetarna politika i monetarna Monetarna politika i monetarna vlastvlast

Strategija realne monetarno kreditne politike Strategija realne monetarno kreditne politike se zasniva na stabilnosti cijena i njene se zasniva na stabilnosti cijena i njene usklađenosti sa potencijalnim rastom usklađenosti sa potencijalnim rastom ekonomije.ekonomije.

Efikasna monetarna politika zahtjeva Efikasna monetarna politika zahtjeva intezivan privredni rast i izvozno orjentisanu intezivan privredni rast i izvozno orjentisanu privredu.privredu.

Sposobnost monetarne vlasti, sadržane u Sposobnost monetarne vlasti, sadržane u centralnoj banci, je da sprovede adekvatni centralnoj banci, je da sprovede adekvatni instrumentarij monetarno - kreditne politike.instrumentarij monetarno - kreditne politike.

TEORIJE INFLACIJETEORIJE INFLACIJE

Inflacija je pojava koja se manifestuje u rastu Inflacija je pojava koja se manifestuje u rastu cijena što dovodi do opadanja životnog cijena što dovodi do opadanja životnog standarda stanovništva, pogoršanja devizne standarda stanovništva, pogoršanja devizne bilanse i kursa domaće valute.bilanse i kursa domaće valute.

Inflacija je heterogena i kompleksna pojava koja Inflacija je heterogena i kompleksna pojava koja izaziva:izaziva:

            poremećaje na tržištu, iporemećaje na tržištu, i

       otežava kontinuelno funkcioniranje privrede.otežava kontinuelno funkcioniranje privrede.

Uzroci inflacijeUzroci inflacije

Uzroci pojave inflacije suUzroci pojave inflacije su: :         ratnratni i poremećaji, poremećaji,       prirodne nedaće: poplave,suše, prirodne nedaće: poplave,suše, zemljotresizemljotresi i sl. i sl.    U novije vrijeme se ispoljava kao:U novije vrijeme se ispoljava kao:              -- pojava sa pratećom nestabilnosti privrede;pojava sa pratećom nestabilnosti privrede;--monetarnim poremećajima.monetarnim poremećajima.  

Model inflacijeModel inflacije

Teorija inflacijeTeorija inflacije

•Latinskoamerički model Psihološko

•Skandinavski model objašnjenje inflacije

Kvantitativna teorija inflacije Kvantitativna teorija inflacije

Kvantitativna teorija inflacije polazi od Kvantitativna teorija inflacije polazi od tumačenja « da mnogo novca ide u lov na tumačenja « da mnogo novca ide u lov na malu količinu “roba”.malu količinu “roba”.

To dovodi do zaključka da se inflacija može To dovodi do zaključka da se inflacija može savladati smanjenjem novca u opticaju.savladati smanjenjem novca u opticaju.

Razvoj ove teorije možemo posmatrati u Razvoj ove teorije možemo posmatrati u fazama i vezati za pojedine teoretičare. fazama i vezati za pojedine teoretičare. 

PrvoPrvo, Hjum-Rikardova formulacija, koji , Hjum-Rikardova formulacija, koji objašnjava da cijena robe zavisi od mase objašnjava da cijena robe zavisi od mase novca u opticaju, odnosno da su cijene novca u opticaju, odnosno da su cijene određene količinom novca u zemlji.određene količinom novca u zemlji.

Fišerova jednačinaFišerova jednačina

M M = = G(V) +M' D(V')G(V) +M' D(V')

QQ

Fisherova jednačina koja polazi od:Fisherova jednačina koja polazi od:

          --    cijene su funkcija novca u opticaju; cijene su funkcija novca u opticaju;

  - - cijene su zavisne od obima robnog cijene su zavisne od obima robnog prometa.prometa.

M = količina gotovog novca

G(V) = brzina opticaja gotovog novca

M' = količina depozitnog novca

D (V) = brzina opticaja depozitnog novca

P - predstavlja opšti nivo cijena koji je u korelaciji količine gotovinskog i depozitnog novca ponderisanih sa brzinom opticaja, s jedne strane, i recipročne vrijednosti obima roba.

Na bazi ovih postavki proizilazi da se sudaraju dvije mase, i to novca i roba , te da se iz tog odnosa dobivaju cijene.

Iz takvog odnosa se po kvantitativnoj teoriji dolazi do vrijednosti novca.

Znači više novca uzrokuje rast cijena i obrnuto (ako pretpostavimo da je koeficienat obrta konstantan). 

Kembridžska formulacija Kembridžska formulacija novca novca

Kembridžska formulacija novca je reformosana Kembridžska formulacija novca je reformosana kvantitativna teorija. Predstavnici ove teorije kvantitativna teorija. Predstavnici ove teorije su Marshall, Pigou, Kexnes, Roberston.su Marshall, Pigou, Kexnes, Roberston.

  

Najznačajniji predstavnik ove teorije je Marshall Najznačajniji predstavnik ove teorije je Marshall koji daje naglasak na kamatnu stopu i koji daje naglasak na kamatnu stopu i marginalnu produktivnost kapitala.marginalnu produktivnost kapitala.

  

Polazište ove teorije je na ranije uspostavljenom odnosu, a to je:  

MV = PQ 

ako se uvede izraz: V = 1 / k 

kako je: Q = R = Y dohodak  

 

Na ovaj način je uspostavljena veza između M - količine novca sa P - opšteg nivoa cijena, kamatnom stopom - k i dohotkom – Y

P =

   M = k P Y

MV

RR

Grafik br.6Grafik br.6

Grafičko tumačenje inflacijeGrafičko tumačenje inflacije

Na x-osi je količina novca, a na y osi je vrijednost Na x-osi je količina novca, a na y osi je vrijednost novca kao recipročna vrijednost apsolutnog nivoa novca kao recipročna vrijednost apsolutnog nivoa cijena (1/P). U tački A je ravnoteža ponude i cijena (1/P). U tački A je ravnoteža ponude i tražnje novca pri nižem nivou cijena. Rast ponude tražnje novca pri nižem nivou cijena. Rast ponude novca na nivo M2 dovodi do uspostavljanja nove novca na nivo M2 dovodi do uspostavljanja nove ravnoteže u tački B u kojoj je viši nivo cijena ravnoteže u tački B u kojoj je viši nivo cijena (I/P2) i niži novo realne količine novca. Na taj (I/P2) i niži novo realne količine novca. Na taj način rast ponude novca ima za posljedicu rast način rast ponude novca ima za posljedicu rast cijena, smanjenje realne količine novca i cijena, smanjenje realne količine novca i izjednačavanje ponude i tražnje za novcem pri izjednačavanje ponude i tražnje za novcem pri višem nominalnom nivou cijena.višem nominalnom nivou cijena.

Keynes J.M. Keynes J.M.

Četvrta faza u razvoju kvantitativne teorije novca vezana je za Keynes J.M. i period nastanka njegov djela « Opšta teorija zaposlenosti, kamata i novca» i velike ekonomske krize 30-tih godina 20-og vijeka. Keynes J.M

Keynes je pristalica kvantitativne teorije novca sa psihološkim i dohodovnim pristupom.Model se zasniva na integralnom posmatranju procesa reprodukcije.

Dohodak - Y razdvaja na potrošnju i štednju. Osnovni problem je u odnosu prema štednji - Š i investicijama - I.  Kamatna stopa je određena na osnovu uravnotežavanja između potražnje i ponude novca.Potražnja za novcem zavisi od kamatnih stopa, pri čemu je pravilo da pri većim kamatnim stopama imamo veći obim kamatosnih aktiva u vrijednosnim papirima.Rezultat je da dolazi do porasta cijene vrijednosnih papira i pada kamatnih stopa. 

Ravnoteža po Keynesu je kada su faktori proizvodnje potpuno zaposleni, te kada se štedni ulozi ne zadržavaju više od normalnih odnosa i kada je veličina štednje jednaka potrošnji.Nacionalni dohodak je rezultat ukupne društvene potrošnje i on je veći što su veći zahtjevi za potrošnju i rashodi za investicije. Keynes iznosi mišljenje da potrošnja i investicije određuju stepen zaposlenosti. Keynes smatra da je potrebna aktivna ekonomska politika koja bi jačala efektivnu potražnju. Tu ulogu bi trebala da preuzme monetarna politika. U uslovima kada je sklonost potrošnji nedovoljna tada je kamatna stopa visoka, monetarnom politikom treba posticati potrošnju i obarati kamatnu stopu. Porast količine novca je poželjan kod vođenja politike podsticanja potrošnje i obaranja kamatnih stopa. 

Količina novca po Keynesu nema prvorazredni značaj, pri čemu on pridaje veći značaj:         psihološki stav prema potrošnji, likvidnosti i prinosima kapitala;        visine najamnina;        količine novca koju definiše centralna banka. Teoreska razmatranja, koje je iznio ovaj naučnik, omogućila su rješavanje niza praktičnih problema, a najvećim dijelom vezana za pitanje inflatornog jaza izazvanog povećanom potrošnjom, te je pridonio razradi intervencionističke ekonomske politike i doktrine.

Revolucionarnost kejnzijanske teorije u Revolucionarnost kejnzijanske teorije u odnosu na neoklasiku proističe iz sledećih odnosu na neoklasiku proističe iz sledećih

postavki:postavki:

OOdbacivanje Sayovog zakona tržišta i pretpostavke o punoj dbacivanje Sayovog zakona tržišta i pretpostavke o punoj zaposlenosti svih faktora proizvodnje.zaposlenosti svih faktora proizvodnje.

Ne postoji automatska tržišna ravnoteža i moguće je ciklično Ne postoji automatska tržišna ravnoteža i moguće je ciklično kretanje tržišne privrede.kretanje tržišne privrede.

Nema automatskog uravnoteženja tržišta.Nema automatskog uravnoteženja tržišta. Na tržištu rada postoji nedobrovoljna nezaposlenost kao Na tržištu rada postoji nedobrovoljna nezaposlenost kao

posljedica rigidnih nadnica i nedovoljne agregatne tražnje.posljedica rigidnih nadnica i nedovoljne agregatne tražnje. Velika depresija posljedica je pada agregatne tražnje, Velika depresija posljedica je pada agregatne tražnje,

visokih kamatnih stopa i neefikasnog djelovanja monetarne visokih kamatnih stopa i neefikasnog djelovanja monetarne politike.politike.

Odlučujući uticaj ima aktivna makroekonomska politika i Odlučujući uticaj ima aktivna makroekonomska politika i prije svega fiskalna politika.prije svega fiskalna politika.

Brzina opticaja novca je nestabilna, stoga je kvantitativna Brzina opticaja novca je nestabilna, stoga je kvantitativna teorija novca zamenjena konceptom preferencije likvidnosti.teorija novca zamenjena konceptom preferencije likvidnosti.

Osnovni makroekonomski problem Osnovni makroekonomski problem Kejnesovog vremena je borba protiv Kejnesovog vremena je borba protiv

nezaposlenostinezaposlenosti Zakon koji je Američki kongres doneo 1946. čini Zakon koji je Američki kongres doneo 1946. čini

predsednika i vladu odgovornim za aktivnu predsednika i vladu odgovornim za aktivnu ekonomsku politiku i nisku stopu nezaposlenost. ekonomsku politiku i nisku stopu nezaposlenost. Riječ je o Zakonu o zaposlenosti (The Emplyment Riječ je o Zakonu o zaposlenosti (The Emplyment Act) koji je američki Kongres doneo 1946. godine Act) koji je američki Kongres doneo 1946. godine ugrađujući kejnzijanske stavove posle Velike ugrađujući kejnzijanske stavove posle Velike depresije. Prema ovom zakonu vlada treba da depresije. Prema ovom zakonu vlada treba da nastavi da dostigne nivo pune zaposlenosti i nastavi da dostigne nivo pune zaposlenosti i maksimalne proizvodnje.maksimalne proizvodnje.

Prva etapa nastupa od 1937. kada je Hicks Prva etapa nastupa od 1937. kada je Hicks [1937.] na osnovu Kejnesove knjige [1937.] na osnovu Kejnesove knjige konstruisao poznati IS-LM modelkonstruisao poznati IS-LM model

Model je bio zamišljen kao pokušaj sinteze Model je bio zamišljen kao pokušaj sinteze kenzijanskih i neoklasičnih postavki i predstavljao kenzijanskih i neoklasičnih postavki i predstavljao je primer tzv. Neoklasične sinteze. je primer tzv. Neoklasične sinteze.

Osnovna ideja modela je da se na tržištu dobara Osnovna ideja modela je da se na tržištu dobara uspostavlja jednakost štednje i investicije, a na uspostavlja jednakost štednje i investicije, a na tržištu novca jednakost ponude i tražnje za tržištu novca jednakost ponude i tražnje za novcem. Istovremenim presekom IS- LM krive novcem. Istovremenim presekom IS- LM krive formira se opšta privredna ravnoteža i simultano formira se opšta privredna ravnoteža i simultano određuje ravnotežni nivo kamate i društvenog određuje ravnotežni nivo kamate i društvenog proizvoda.proizvoda.

Druga značajna faza u razvoju Kejnzijanizma Druga značajna faza u razvoju Kejnzijanizma bila je uvođenje Philipsove krivebila je uvođenje Philipsove krive

. Osnovna poruka Philipsove krive je mogućnost . Osnovna poruka Philipsove krive je mogućnost izbora između različitih nivoa nezaposlenosti i izbora između različitih nivoa nezaposlenosti i inflacije, zavisno od preferencija vlade. inflacije, zavisno od preferencija vlade.

Kejnzijanci su smatrali da se putem Philipsove Kejnzijanci su smatrali da se putem Philipsove krive može voditi aktivna ekonomska politika krive može voditi aktivna ekonomska politika kako u kratkom kao i u dugom roku. kako u kratkom kao i u dugom roku.

Kada se činilo da je kejnzijanizam potpuno Kada se činilo da je kejnzijanizam potpuno prevladao, pojavili su se monetaristi oživljavajući prevladao, pojavili su se monetaristi oživljavajući neoklasičnu teoriju suprostavljajući je protiv neoklasičnu teoriju suprostavljajući je protiv osnovnih postavki kejnzijanizma. osnovnih postavki kejnzijanizma.

Predvodnik ove struje kao moderne verzije Predvodnik ove struje kao moderne verzije neoklasične škole, bio je neoklasične škole, bio je Milton Friedman.Milton Friedman.

Friedmanova verzija tražnje za Friedmanova verzija tražnje za novcemnovcem

Kvantitativna teorija novca je stabilna funkcija tražnje za Kvantitativna teorija novca je stabilna funkcija tražnje za novcem sa realnim veličinama tj. realnom količinom novcem sa realnim veličinama tj. realnom količinom novca.novca.

Novac je za pojedinca oblik držanja imovine: aktive, a za Novac je za pojedinca oblik držanja imovine: aktive, a za preduzeće to je kapitalno dobro; te se na taj način tražnja preduzeće to je kapitalno dobro; te se na taj način tražnja za novcem zavisi od prinosa i troškova novca kao oblika za novcem zavisi od prinosa i troškova novca kao oblika aktive, pa se analiza integriše u teoriju kapitala i portfolio aktive, pa se analiza integriše u teoriju kapitala i portfolio pristup.pristup.

Tražnja za novcem zavisi od imovine, nivoa cijena i Tražnja za novcem zavisi od imovine, nivoa cijena i prinosa alternativnih oblika imovine, kao i od ukusa i prinosa alternativnih oblika imovine, kao i od ukusa i preferencija pojedinaca; vlasnik novca kao imovine preferencija pojedinaca; vlasnik novca kao imovine raspodjeljuje ga tako da za sebe ostvari maksimum raspodjeljuje ga tako da za sebe ostvari maksimum korisnosti.korisnosti.

Friedmanova funkcija tražnje za Friedmanova funkcija tražnje za novcemnovcem

Md/P =f(Yp,rb -rm,re -rm,Te -rm,h,u)Md/P =f(Yp,rb -rm,re -rm,Te -rm,h,u) Yp je permanentni dohodak kao ponderisani Yp je permanentni dohodak kao ponderisani

prosjek ranijih dohodaka prosjek ranijih dohodaka h je odnos kapitala uloženog u ljudske resurse h je odnos kapitala uloženog u ljudske resurse

prema kapitalu uloženom u ostale resurse, prema kapitalu uloženom u ostale resurse, uu je simbol koji označava sve druge varijable u je simbol koji označava sve druge varijable u

modelu, modelu, rm kamatna stopa na uloženi novac, rm kamatna stopa na uloženi novac, rb kamatna stopa na obveznice rb kamatna stopa na obveznice re kamatna stopa na akcije.re kamatna stopa na akcije.

Friedman je ponovo reafirmisao kvantitativnu teoriju Friedman je ponovo reafirmisao kvantitativnu teoriju novca u modernoj verziji sa uključivanjem novca u modernoj verziji sa uključivanjem

permanentnog dohotka i stope inflacijepermanentnog dohotka i stope inflacije Jednačina pokazuje da realna tražnja za novcem raste sa Jednačina pokazuje da realna tražnja za novcem raste sa

rastom permanentnog dohotka i komponente h, dok opada rastom permanentnog dohotka i komponente h, dok opada sa rastom stope inflacije i rastom prinosa na obveznice i sa rastom stope inflacije i rastom prinosa na obveznice i akcije budući da su to troškovi držanja novca, odnosno akcije budući da su to troškovi držanja novca, odnosno alternativni oblici ulaganja novca. alternativni oblici ulaganja novca.

Centralna Friedmanova teza je da najveći uticaj na tražnju Centralna Friedmanova teza je da najveći uticaj na tražnju za novcem ima Yp. Budući da je permanentni dohodak za novcem ima Yp. Budući da je permanentni dohodak stabilan tokom vremena, stabilan tokom vremena,

Friedman izvlači zaključak da je i tražnja za novcem Friedman izvlači zaključak da je i tražnja za novcem stabilna veličina u odnosu na permanentni dohodak. stabilna veličina u odnosu na permanentni dohodak.

Rast stope inflacije ne narušava princip stabilnosti, jer se Rast stope inflacije ne narušava princip stabilnosti, jer se inflacija javlja kao očekivani trošak u tražnji za novcem. inflacija javlja kao očekivani trošak u tražnji za novcem. Empirijska je činjenica, ističe Friedman, da kamatna stopa Empirijska je činjenica, ističe Friedman, da kamatna stopa ima znatno manji uticaj na tražnju za novcem.ima znatno manji uticaj na tražnju za novcem.

Friedmanova verzija tražnje za Friedmanova verzija tražnje za novcemnovcem

Tražnja za novcem i brzina opticaja novca suštinski su Tražnja za novcem i brzina opticaja novca suštinski su stabilni čak i tokom hiperinflacija, a realna količina novca stabilni čak i tokom hiperinflacija, a realna količina novca samo se prilagođava prema principu optimizacijesamo se prilagođava prema principu optimizacijekorisnosti.korisnosti.

Nominalna količina novca utiče na nominalni Nominalna količina novca utiče na nominalni dohodak sa vremenskim pomakom, dovodeći do rasta dohodak sa vremenskim pomakom, dovodeći do rasta dohotka u kratkom roku i do rasta nivoa cijena u dugom dohotka u kratkom roku i do rasta nivoa cijena u dugom roku.roku.

Najvažniji činioci u tražnji za novcem su permanentni Najvažniji činioci u tražnji za novcem su permanentni dohodak shvaćen kao neka vrsta supstituta za ukupno dohodak shvaćen kao neka vrsta supstituta za ukupno bogatstvo pojedinca i stopa inflacije kao trošak držanja bogatstvo pojedinca i stopa inflacije kao trošak držanja novca. Kamatna stopa ima manji uticaj na tražnju za novca. Kamatna stopa ima manji uticaj na tražnju za novcem čime je Friedman odbacio Keynesov koncept novcem čime je Friedman odbacio Keynesov koncept preferencije likvidnosti.preferencije likvidnosti.

Friedman je. preduzeo niz empirijskih istraživanja u Friedman je. preduzeo niz empirijskih istraživanja u vezi tražnje za novcem u kojima je pokazao:vezi tražnje za novcem u kojima je pokazao:

da su tražnja za novcem i brzina opticaja novca stabilne veličine,da su tražnja za novcem i brzina opticaja novca stabilne veličine, da je ponuda novca egzogena i zavisi od odluka centralne banke,da je ponuda novca egzogena i zavisi od odluka centralne banke, da permanentni dohodak ima najjači objašnjavajući uticaj na tražnju za da permanentni dohodak ima najjači objašnjavajući uticaj na tražnju za

novcem i da je bolje objašnjenje od tekućeg dohotka,novcem i da je bolje objašnjenje od tekućeg dohotka, da tražnja za novcem više zavisi od dugoročnog nego od tekućeg nivoa cijena,da tražnja za novcem više zavisi od dugoročnog nego od tekućeg nivoa cijena, da količina novca raste brže od nominalnog dohotka,da količina novca raste brže od nominalnog dohotka, da je uticaj kamatne stope kao rezidualnog elementa na tražnju za novcem da je uticaj kamatne stope kao rezidualnog elementa na tražnju za novcem

slab,slab, da je u tražnji za novcem najslabiji transakcioni motiv, a najjači motiv držanja da je u tražnji za novcem najslabiji transakcioni motiv, a najjači motiv držanja

novca kao oblika aktive,novca kao oblika aktive, da je privreda u kratkom roku manje osetljiva na investicije tj. da kratkoročni da je privreda u kratkom roku manje osetljiva na investicije tj. da kratkoročni

multiplikator investicija ima manju vrijednost od dugoročnog multiplikatora, multiplikator investicija ima manju vrijednost od dugoročnog multiplikatora, što je suprotno kenzijancima,što je suprotno kenzijancima,

da je transmisioni mehanizam ponude novca takav da direktno djeluje na da je transmisioni mehanizam ponude novca takav da direktno djeluje na rashode, a ne indirektno preko kamatne stope, mada sa određenim pomakom,rashode, a ne indirektno preko kamatne stope, mada sa određenim pomakom,

da česte promjene u količini novca povećavaju nestabilnost privrede, dok da česte promjene u količini novca povećavaju nestabilnost privrede, dok stabilni rast ponude novca pogoduje privrednoj stabilnosti.stabilni rast ponude novca pogoduje privrednoj stabilnosti.

MODELI INFLACIJEMODELI INFLACIJE

MODELI INFLACIJE

INFLACIJA TROŠKOVA

PSIHOLOŠKO OBJAŠNJENJE

INFLACIJE

MODEL RACIONALNIH OČEKIVANJA

LATINSKOAMERIČKI MODEL

SKANDINAVSKI MODEL

Model racionalnih očekivanja.Model racionalnih očekivanja.

Inflacija troškova je zastupljena kod brojnih Inflacija troškova je zastupljena kod brojnih teoretičara, od kojih je posebno prisutna teoretičara, od kojih je posebno prisutna teorija nadnica - odnosno inflatorna spirala teorija nadnica - odnosno inflatorna spirala nadnica (Albert Hahn).nadnica (Albert Hahn).

U ovom teoreskom pristupu prisutna su dva U ovom teoreskom pristupu prisutna su dva modela:modela:

                latinskoamerički ilatinskoamerički i

                skandinavski.skandinavski.

  

Latinskoamerički model je posljedica pritiska ekonomskog rasta u uslovima nerazvijene društvene i privredne strukture,Uzroci inflaciji leže u sukobu javnog i privatnog sektora uslijed čega se javljaju cjenovni poremećaji uslovljeni pogrešnom alokacijom investicija i politika kontrole. Osnovni uzroci inflacije u ovom modelu su strukturalne i političke naravi i proizilaze iz neuređenog stanja, gdje određene društvene grupe žele da poboljšaju svoje stanje u raspodjeli nacionalnog dohotka - ND.Stanje nestabilnosti izvoza i prihoda u platnoj bilansi, neadekvatna struktura poreskog sistema sa neadekvatnim troškovima kapitala i efekata po osnovu ulaganja, su glavni mehanizmi pokretanja inflacije

Skandinavski model objašnjava inflaciju razlikama rasta produktivnosti u sektorima industrije i usluga.Osnova formiranja cijena je fiksna marža profita koja reprodukuje mehanizam inflacije troškova «cost-push inflacion».

Sporiji rast produktivnosti u sektoru usluga uz jednak rast nominalnih nadnica prouzrokuje cjenovne poremećaje. 

Posebni transmisioni mehanizmi preko kojih se pojašnjava inflacija u privredi su:         sektor proizvodnje uvozno - izvoznih roba (tradable goods) I

        sektor proizvodnje za domaće tržište - non tradable goods: Inflacija je određena egzogenim faktorima, stanjem u okruženju i većom produktivnosti izvozno-uvoznog sektora ( price takers ).

Izvozno-uvozni sektor prihvata cijene iz okruženja,dok sektor zaštićene proizvodnje formira cijene van konkurencije na principu troškova prizvodnje plus profit / mark-up/. 

Psihološko objašnjenje Psihološko objašnjenje inflacije inflacije

Psihološko objašnjenje inflacije u prvi plan Psihološko objašnjenje inflacije u prvi plan ističe:ističe:

                očekivanje;očekivanje;

                predviđanje;predviđanje;

                ponašanje.ponašanje.

Među teoretičarima psihološkog smjera Među teoretičarima psihološkog smjera Aftalion zauzima najistaknutije mjesto. Aftalion zauzima najistaknutije mjesto.

Aftalion polazi od dohodne teorije koja kod njega poprima karakter dohodno-psihološke teorije. Po Afteleonu nivo cijena je funkcija varijacije dohotka i predviđanja. To znači da cijene nisu ovisne samo od količine novca, pa će iste rasti i kada količina novca ne raste, uslijed promjene dohotka i sklonosti potrošnji. Dakle, promjena vrijednosti novca zavisi od očekivanja njegove vrijednosti u budućnosti. Buduća očekivanja vrijednosti novca utiču na sadašnju njegovu vrijednosti.Ovakvim pristupom, uvođenjem u teoriju vrijednosti očekivanja, ista postaje psihološka jer je očekivanje faktor psihologije.Ovim pristupok Afteleon pobija kvantitativnu teoriju ističući da je porast količine novca (papirnog i depozitnog) posljedica porasta cijena , a da porast količine novca izaziva porast cijena i kada ga prati porast dohotka.

Model racionalnih očekivanja polazi od statičkog, adaptivnog i racionalnog očekivanja.  Statička očekivanja preslikavaju sadašnje stanje u budućnost.Adaptivno očekivanje zasnovano je na prošlim zapažanjima i stopi inflacije i postepenim ispravljanju grešaka. Racionalno očekivanje se zasniva na očekivanjima zasnovanim na raspoloživim informacijama iz predhodnog perioda.Na bazi toga se zasnivaju očekivanja inflacije zasnovanog na nivou sadašnje inflacije i procjena ekonomskih procesa koji se predviđaju u budućnosti.Teorija racionalnih očekivanja odbacuje ulogu države i njenu neefikasnu ekonomsku politiku i vraća ulogu na pojedinca i njegova racionalna očekivanja.

Monetarna ekonomija i Monetarna ekonomija i monetarna teorija monetarna teorija

Monetarna ekonomija i monetarna teorija zasniva svoj Monetarna ekonomija i monetarna teorija zasniva svoj razvoj na ekonomskoj misli koja polazi od razvoj na ekonomskoj misli koja polazi od peridizacije, i to:peridizacije, i to:

Period klasične i neoklasične kvantitativne teorije novca Period klasične i neoklasične kvantitativne teorije novca sve do 30-tih godina 20-tog vijeka;sve do 30-tih godina 20-tog vijeka;

Period kejnzijanske revolucije u formi dohodovne Period kejnzijanske revolucije u formi dohodovne monetarne teorije, počev od 30-tih do 50-tih godina monetarne teorije, počev od 30-tih do 50-tih godina 20-tog vijeka;20-tog vijeka;

Period polarizacije monetarista i nemonetarista, kada Period polarizacije monetarista i nemonetarista, kada konačno dolazi do sinteze monetarne i fiskalne konačno dolazi do sinteze monetarne i fiskalne politike.politike.

Istorijski okvir Fridmanove monetarističke koncepcije je u imovinskom pristupu monetarnoj teoriji u kome je obim i struktura imovine u funkciji tražnje novca. Modifikovana monetaristička teorija novca koju zastupa Fridman, daje pečat savremenim tokovima razvoja monetarne misli koja je rasponu kejnzijanizma i monetarizma. Monetaristička teorija počiva na reformisanoj kvantitativnoj teoriji novca, tzv. čikaškoj školi M.Fridmana, koja inkorporira:         tražnju novca;        koncepciju količine novca;        uravnoteženje proizvodnje, dohotka i cijena. 

Fridman razlikuje tražnju novca preduzeća i tražnju novca ostalih subjekata. Preduzeća drže novac kao kapital, dok subjekti kao imovinu. Držanje novca kao imovine ima polazište u mogućim oblicima imovine, i to:         novca;        obveznice:        akcije:        fizička dobra;        radnih kapaciteta pojedinaca.

Tražnja novca je objašnjena razdvajanjem realne i nominalne količine novca. Nominalna količina novca je izražava količinu bilo koje novčane jedinice, dok realna vrijednost se izražava obimom dobra koji se može kupiti određenom količinom novca. Fridmanova definicija količine novca šira je od definicije klasične kvantitativne teorije jer obuhvata pored novca za transakcione svrhe i novac koji se drži u imovini. To znači da definiše novac (M ) u širem konceptu jer uključuje i oročene depozite. To je doprinijelo da Fridman dolazi do visokog koeficienta elastičnosti tražnje novca. 

Monetarna teorija polazi od:         potpune ravnoteže privrede sa stabilnim cijenama;        pune zaposlenosti rada i kapitala;        stabilne stope rasta proizvodnje, 3-5%;        potpune elastičnosti tražnje novca u odnosu na dohodak;        stabilne dugoročne promjene količine novca, do 5%. Monetarizam kao koncepcija liberalnog kapitalizma postala je dominantna makroekonomska politika razvijenih privreda. Međunarodni monetarni fond i nosioci ponude svjetskog novca zastupaju stanovište stabilizacionu politiku deflatornog karaktera i politiku:         ograničavanja potrošnje,        kontrolu novčane mase.

Makroekonomska politika razvijenih zemalja se sprovodi u uslovima:         otvorenog tržišta,        osjetljivosti kapitala na promjene kamatnih stopa,        otvorene privrede,        finansijske discipline,        razvijenog bankarskog i monetarnog sistema,        visokih dohodaka i štednje,         elastičnosti potrošnje i         razvijenim oblicima imovine stanovništva, privrede i države.

Monetaristički model privredeMonetaristički model privrede

Model se može predstaviti sistemom od Model se može predstaviti sistemom od sledećih šest jednačina.sledećih šest jednačina.

C=f(Y,i)C=f(Y,i) I=g(i)I=g(i) Y=I+CY=I+C Md=Pf(Y/P,i)Md=Pf(Y/P,i) Ms=f(i)Ms=f(i) Md=MsMd=Ms

ModelModel

Prve tri jednačine usklađuju štednju i investicije i Prve tri jednačine usklađuju štednju i investicije i predstavljaju ravnotežu na tržištu dobara. Druge predstavljaju ravnotežu na tržištu dobara. Druge tri jednačine izjednačavaju ponudu i tražnju za tri jednačine izjednačavaju ponudu i tražnju za novcem na tržištu novca.novcem na tržištu novca.

Model ima šest jednačina i sedam nepoznatih: C, Model ima šest jednačina i sedam nepoznatih: C, I, Y, i, P, Md, Ms. Da bi sistem bio rješiv I, Y, i, P, Md, Ms. Da bi sistem bio rješiv nedostaje sedma jednačina i ta sedma jednačina nedostaje sedma jednačina i ta sedma jednačina ima dvije verzije: egzogeno datom dohotku na ima dvije verzije: egzogeno datom dohotku na nivou pune zaposlenostinivou pune zaposlenosti

RRešenje sistema u kome je Friedman ešenje sistema u kome je Friedman kombinovao kejnzijanski i Fisherovkombinovao kejnzijanski i Fisherov

Pristup on je smatrao superiornim, jer uključuje proces Pristup on je smatrao superiornim, jer uključuje proces dinamičkog usklađivanja uvođenjem očekivanja kao dinamičkog usklađivanja uvođenjem očekivanja kao osnovnog pokretača kratkoročnih fluktuacija u privredi. osnovnog pokretača kratkoročnih fluktuacija u privredi.

Friedman je ovaj model, koji je nazvao teorijom Friedman je ovaj model, koji je nazvao teorijom nominalnog dohotka, empirijski testirao i potvrdio nominalnog dohotka, empirijski testirao i potvrdio pokazujući da je odnos između nominalne količine novca i pokazujući da je odnos između nominalne količine novca i nominalnog dohotka jači nego odnos između realne nominalnog dohotka jači nego odnos između realne količine novca i realnog dohotka. količine novca i realnog dohotka.

Drugi zaključak je onaj koji potvrđuje prociklično kretanje Drugi zaključak je onaj koji potvrđuje prociklično kretanje brzine opticaja novca. Istovremeno, dosledno je primenjen brzine opticaja novca. Istovremeno, dosledno je primenjen Marshallov metod u kome se uticaj novca u kratkom roku Marshallov metod u kome se uticaj novca u kratkom roku manifestuje na realne veličine, a u dugom roku na manifestuje na realne veličine, a u dugom roku na nominalne veličine.nominalne veličine.