3/12/2015

1

Ekonomska politika

„Nema ničeg beskorisnijeg nego

učinkovito činiti ono što uopće ne bi

trebalo činiti.“

Peter Drucker

EFOS, prof.dr.sc. V. Cini, doc.dr.sc. N.Drvenkar, 2015.

Što je funkcija vlade?

1. Utvrđivanje zakonskog okvira zatržišno gospodarstvo.

2. Utjecanje na alokaciju resursakako bi se poboljšalagospodarska djelotvornost.

3. Uvođenje programa kako bi se poboljšala raspodjela dohotka.

4. Stabiliziranje gospodarstvaputem makroekonomskihpolitika.

3/12/2015

2

• Ekonomska politika predstavlja svjesno usmjeravanje gospodarskih procesa u jednoj zemlji � mijenjanje postojećeg stanja prema nekom budućem željenom stanju.

• Nositelji ekonomske politike su svi subjekti koji izravno i neizravno utječu na izbor i ostvarenje ciljeva ekonomske politike:– državna tijela, tijela uprave i lokalne

samouprave,– sindikati, političke stranke.

• Teorijska ekonomska politika-znanstvena disciplina o ekonomskoj politici, poduprta je znanjima makroekonomije, a informira nositelje ekonomske politike o mogućim sredstvima za ostvarenje utvrđenih ciljeva, ali i o svim efektima poduzetih mjera � teorijska i praktična; opća iposebne;

“Mnoge vlade često ne shvaćaju da dajući

apsolutni prioritet samo jednom cilju- rastu,

stabilnosti cijena, platnoj bilanci i sl., a

zanemarujući ostale, samo gomilaju probleme

za budućnost.”

Ciljevi ekonomske politike

– Ekonomski rast– povećanje životnog standarda stanovništva;

– Puna zaposlenost – „da svi koji žele i mogu raditi, rade”

– Ekonomska učinkovitost– max.ispunjenje želja kroz adekvatno korištenje raspoloživih resursa;

– Stabilnost cijena – izbjegavanje inflacije i deflacije;

– Ekonomska sloboda– sloboda u poslovnim, radničkim i potrošačkim ekonomskim aktivnostima;

– Pravedna raspodjela dohotka i bogatstva;– Ekonomska stabilnost i „sigurnost”; – Uravnoteženje platne bilance (kroz

međunarodnu trgovinu i financijske transakcije); – Regionalna ravnoteža – osiguranje visoke

kvalitete života u svim regijama;

3/12/2015

3

Ekonomska stabilnost?

U užem smislu – obilježje gospodarstva sastabilnom razinom cijena i usklađenom

razinom agregatne potražnje približno na razini agregatne ponude u uvjetima pune

zaposlenosti kapaciteta, radne snage i drugih faktora proizvodnje.

+

sposobnost sustava da gospodarstvo vraća u ravnotežu (u širem smislu).

Tipovi ekonomskih politika...

• Ekonomska politika puneliberalizacije

• Ekonomska politika s ciljanom liberalizacijom (CEE zemlje)

• Ekonomska politika u populističkoj varijanti

• Skandinavski/Nordijski model razvoja

EFOS, prof.dr.sc. V. Cini, doc.dr.sc. N.Drvenkar, 2015.

3/12/2015

4

• Adam Smith ( 1776.) je predložio “politički alat” koji ograničavaulogu države samo na javne radove, postavljanje i upravljanjeregulatornim okvirom i na policiju, tvrdeći da intervencijadržave u gospodarstvu u obliku vlasništva, proizvodnje iprodaje robe i usluga dovodi do neučinkovitosti gospodarskogposlovanja i upravljanja.– Neoliberalna ekonomska filozofija ( Hyek ) temelji se na pojedincu kao

jedinici analize s pretpostavkom da se“akcijom” vođenom pojedinačniminteresima postiže boljitak za cijelo društvo

– Ipak…. sebičan interes pojedinaca nije u skladu s kolektivnim interesom� " moralni deficit " , " moralni zločin " ( Mamo Bekana , 2011)

• John Maynard Keynes � Keynesov argument: tržište kaosamoregulirajući mehanizam nije u skladu s pragmatičniomekonomskom stvarnosti � nužan je intervencionizam(monetarna i fiskalna politika kako bi se postigla stabilizacija)

"Previše natjecanja i premalo suradnje možeuzrokovati nepodnošljive nejednakosti i

nestabilnosti ." Sorosa , 1997.

Populisti često koristeretoriku kojom

agresivno brane interese“običnog čovjeka” protiv

“privilegirane elite”

Hugo Chavez u Venezueli, Kirchners u Argentini, Evo Morales u Boliviji, Alan Garcia u Peru, Rafael Correa u Ekvadoru… samo su neki primjeri…

3. Ekonomska politika s “ciljanom”liberalizacijom:

Ekonomska politika u CEEC

• Tranzicijske zemlje (“nove” članice EU) suočavaju se s poblemom sustizanjaekonomskih, ali i općihdruštvenih standarda EU.

...Zemlje koje danas žele izgraditi tržišna gospodarstva mogle su učiti na tuđim iskustvima, istaknuo je Stiglitz (2004.)...� pokušale su do kapitalizma stići prečacem i stvoriti tržišno gospodarstvo bez temeljne institucionalne infrastrukture – i to ih je koštalo.

Umjerena

monetarna

politika

“zdravog” novca

Ekonomska

politika

ponude i

ubrzanja rasta

proizvodnje

liberalizacija

3/12/2015

5

• Adekvatna teorija još nije „otkrivena” i mora se razviti…

• Ključ je osiguranje i uspostavljanje demokratskog pluralističkog društva na temeljima koji su građeni putem: političke i ekonomske slobode – Ekonomske slobode odnose se na slobodno tržište i

„malu državu”

• Razlike između tranzicijskih zemalja mogu se objasniti kroz… – Stupanj pred tranzicijskih reformi, – Inicijalne političke i ekonomske uvjete u zemlji, – Geografsku blizinu tržišta razvijenih zemalja i – Kroz dubinu i kvalitetu implementiranih reformi

(Teodorović, 2002).

EFOS, prof.dr.sc. V. Cini, doc.dr.sc. N.Drvenkar, 2015.

“Ostvariva je uz socijalniprogram koji cijelu tranziciju

treba učiniti “socijalnopodnošljivom”

Nordijski model države blagostanja

- Sakandinavski i Nordijski model blagostanja: Norveška, Švedska, Danska, Finska, Island.

- Uloga države:

- Izdašni socijalni transferi, visoka razina jednakosti, masivanjavni sektor i širok dijapazon javnih službi, inzistiranje napunoj zaposlenosti, relativno pravilna distribucija dohotka

- Glavni principi:

- Insitucije države blagostanja� univerzalizam – “dobrosvih i svima” - svi su ovisni i svi se osjećaju dužnima“platiti” usluge, jer je gotovo svatko potencijalno izloženodređenim rizicima (Esping-Andersen, 1990 in: Alestalo, Hort, Kuhnle,

2009); - Ishodi socijalne politike � jednakost – relativno male

klasne, prihodovne i spolne razlike.

3/12/2015

6

EFOS, prof.dr.sc. V. Cini, doc.dr.sc. N.Drvenkar, 2015.

Fiskalna politika

3/12/2015

7

• kad oporezuju, vlade u stvari odlučuju kako da svojapotrebna sredstva povuku iznacionalnih domaćinstava ipoduzeća i ulože ih u kolektivnu potrošnju i investicije.• novac ubran putem poreza je sredstvo kojim se realniresursi prenose iz privatnih dobara u kolektivna dobra.

“Porezi su onošto plaćamo za

civiliziranodruštvo”. W.

Holmes

Lafferova krivulja

p

• Lafferova krivulja pokazuje da će do točke “p” višeporezne stope rezultirati većim poreznim prihodima� porezna stopa od 50% daje najveći prihod odporeza (teorijski).– Ipak, više porezne stope će negativno utjecati na poticaje

za rad i proizvodnju , smanjiti veličinu porezne osnovice ( izlaz i prihoda ) u mjeri u kojoj porezni prihodi će pasti .

– u “jednom trenutku” porezni će se prihodi početismanjivati, jer će više porezne stope obeshrabritiekonomske aktivnosti , čime se smanjuje porezna osnovica(domaća proizvodnja i dohodak)

– Krajnost�porezna stopa od 100 posto rezultira, teorijski, 0 ostvarenja poreznih prihoda budući 100 postotnoopterćenje “prekida” proizvodnju.

“Umijeće oporezivanja sastoji se u čupanju guske da se dobije najveća količinaperja, a da ne bude najmanje moguće ruglo.” Jean-Baptiste Colbert, ministar

financija kralja Luja XIV

3/12/2015

8

Lorenzova krivulja

• Lorenzova krivulja je prikazkumulativna funkcija distribucije empirijske razdiobe vjerojatnosti bogatstva

• Jaz između krivulje “C” i 45 ° krivulje “A” je jaz nejednakosti � Gini koeficijent

• Gini koeficijent je postotak području između linije savršene jednakosti i linije savršene nejednakosti .

C

BA

Proračunski deficit

• Proračun?– Planirani rashodi državnih programa

i očekivani prihodi od poreznogsustava

– Suficit i deficit;

• Proračunski deficit nastaje kada suproračunski rashodi veći odproračunskih prihoda. – Deficit se financira državnim dugom

(javnim dugom) koji se sastoji odukupnog ili akumuliranogposuđivanja države.

3/12/2015

9

Zašto proračunski deficit “nije dobar”?

1. deficit državnog proračuna znači zaduživanje države i ono predstavlja prenošenje tereta sa sadašnje na buduće generacije

2.2.a) deficit državnog proračuna znači

višak domaće potražnje roba i usluga što predstavlja inflatorni pritisak

2. b) deficit državnog proračuna vodi, u pravilu, dodatnoj emisiji novca što također pridonosi inflaciji

Maastrichtskim sporazumom dozvoljava se deficit proračuna do 3% godišnje

• Proračunski deficit rješavati na prihodovnoj strani �povećanjem prihoda, a ne smanjivanjem rashoda.

• Rashode usmjeravati na povećanje subvencija za domaću proizvodnju, obrazovanje, zdravstvo i mirovine.

EU

IMFCRO

3/12/2015

10

Gdje je Hrvatska – 2015.?

EFOS, prof.dr.sc. V. Cini, doc.dr.sc. N.Drvenkar, 2015.

Hrvatska je u dubokoj ekonomskoj krizi što se prenosi na druga područja

tako da prijeti da postane velika društvena kriza.

3/12/2015

11

1990. godine Hrvatska je, uz Sloveniju, bila

najbolje pripremljena za tranziciju prema

tržišnom gospodarstvu od

svih zemalja srednje i istočne Europe.

“Mi vas nikada i nismo ubrajali u real-

socijalistički svijet. Ako u miru

prebrodite svoje unutrašnje probleme ostat će te i dalje na

čelu zemalja u tranziciji”

(George Shultz, proljeće 1991.godine).

2010. Hrvatska još nije članica Europske Unije

što je uspjelo čak i Bugarskoj i Rumunjskoj

za koje su naša postignuća desetljećima

bila nedostižna.

EFOS, prof.dr.sc. V. Cini, doc.dr.sc. N.Drvenkar, 2015.

Gospodarstvo RH je opterećeno…

… negativnim stopama rasta…… rastućim inozemnim dugom, javnim dugom i deficitom proračuna…… nesposobnošću privlačenja izravnih stranih ulaganja…… lošom poduzetničkom klimom…… neefikasnošću birokracije…… nekonkurentnošću …… rastućom nezaposlenošću…… nepostojanošću industrijske politike...… nepostojanošću kvalitetne strategije regionalnog razvoja...… demografskim problemom - starenjem stanovništva i lošom

obrazovnom strukturom.

EFOS, prof.dr.sc. V. Cini, doc.dr.sc. N.Drvenkar, 2015.

www.storage.co.uk

3/12/2015

12

RESTRUKTURIRANJE

Investicije

Rast

produktivnosti

“frendly”

ekonomijaZapošljavanje

Poduzetništvo

3/12/2015

13

• Konsenzus + reforme!

• kOnSenZus :

...makroekonomska stabilnost

...strukturne prilagodbe

...fiskalne reforme

...liberalizacija cijena i trgovine

...oštra proračunska ograničenja

...osiguranje poduzetnički „friendly” okruženja

...reforma sudstva i pravna reforma

...reforma javnog sektora

EFOS, prof.dr.sc. V. Cini, doc.dr.sc. N.Drvenkar, 2015.

blog.palex.ru

3/12/2015

14

Pitanja za ponavljanje gradiva

• Što je ekonomska politika?• Koji su opći ciljevi ekonomske politike?• Navedite neke konfliktne ciljeve i objasnite njihovo značenje.• Koje su osnovne značajke moderne razvojne strategije?• Objasnite ekonomsku politiku pune liberalizacije.• Objasnite ekonomsku politiku u populističkoj varijanti.• Objasnite ekonomsku politiku s ciljanom liberalizacijom.• Kako se mogu objasniti razlike između tranzicijskih zemalja?• Objasnite nordijski model države blagostanja.• Kakva je to “poduzetnička ekonomija”?• Što je fiskalna politika i koje su njene osnovne funkcije?• Grafički prikažite i objasnite Lafferovu krivulju.• Grafički prikažite i objasnite Lorenzovu krivulju. Što predstavlja Ginijev

koeficijent i kako se računa?• Objasnite stav klasične ekonomske teorije o proračunskom deficitu.• Navedite neka od glavnih gospodarskih “opterećenja” koja koče hrvatsko

gospodarstvo.• Objasnite “sadašnje stanje”, način razmišljanja koji se mora mijenjati kako

bi se ostvarila “vizija” hrvatskog gospodarstva.• Koje zaključke možete iznijeti s obzirom na trenutačnu gospodarsku

situaciju u Hrvatskoj? Što bi trebala ekonomska politika omogućiti?