1. Teorijski učinak strojeva/ mašina sa kontinualnim odnosno cikličnim radom/ Izračunava se oblikom: ...

Suštinska razlika između izraza za učinak cikličnih i kontinualnih mašina postoji i proizilazi iz načina na koji mašina izvršava svoj rad. Prema tome, razlikuju se izrazi za teoretski učinak mašina u ovisnosti od načina rada.

Teoretski učinak mašina sa kontinualnim načinom rada izražava se oblikom:

Ut = T · Q = 3600 Q [m3/s] – (zapreminski)

ili

Ut = T · Q · y = 3600 Q y [t/s]⋅ – (težinski)

gdje je:

T - vrijeme trajanja rada u određenoj vremenskoj jedinici (h) ) ili 3600 (s) ili 60 (min);

Q - veličina učinka neke mašine u određenoj jedinici vremena, izraženog odgovarajućom jedinicom proizvodnje, obično u m3,

y - zapreminska težina materijala, u t/m3.

Teoretski učinak mašine sa cikličnim načinom rada izražava se oblikom:

Ut= T/ Tc *q= 3600/ Tc* q [m3/s]

Ili

Ut=T/Tc*q*y= 3600/Tc*q*y [t/s]

gdje je :

T - vrijeme trajanja rada u određenoj vremenskoj jedinici (h) ili 3600 (s) ili 60 (min);

Tc - vrijeme trajanja jednog radnog ciklusa mašine izraženog istom jedinicom vremena kojom se izražava i T;

q - veličina učinka neke mašine u jednom ciklusu, izražena odgovarajućom jedinicom proizvodnje, ili kako je uobičajeno, time se označava zapremina radnog organa mašine, u m3;

y - zapreminska težina materijala, u t/m3.

2. Uvjet primjene fizičkog naspram mehaniziranog rada/ Izračunava se oblikom:...

I grafičkim prikazom...

Primjena mehaniziranih sredstava ima primat u svakom pogledu izuzev tamo gdje se objektivno ne mogu postići očekivani rezultati. To su uglavnom skučeni prostori nepristupačni za rad te aktivnosti koju ne ostvaruju visoke učinkovitosti u odnosu na manuelni rad.

U pogledu ekonomske opravdanosti treba da bude zadovoljen uvjet da je izvođenje radova primjenom mehanizacije jeftinije. Ako sa (a) označimo razliku u cijeni po jedinici mjere između ručnog i mehanizovanog rada, onda treba da bude zadovoljen zahtjev:

Q × a ≥ Jt,

gdje je:

Q – ukupna količina radova

Jt – troškovi uvođenja mehaniziranog rada.

Na grafikonu data je zavisnost cijene mehaniziranog rada naspram ručnog rada u funkciji količine radova

3.IZBOR MEHANIZIRANOG SREDSTVA U CILJU EFIKASNOG GRAĐENJA

Efikasan izbor mora da zadovolji niz tehničkih i eksploatacionih uslova i određenih pokazatelja. To su prije svega oni uvjeti i evidentni parametri koji garantuju kvalitet programskog rješenja:

1.Osnovni uvjeti pri konstruiranju i eksploataciji izbornog mehaniziranog sredstva:

-tehnički zahtjevi

-tehnološki zahtjevi

-ekonomski zahtjevi

-sigurnost pri radu kod eksploatacije stroja

2.Uloga i značaj osnovnih tehničkih parametara mehaniziranih sredstava:

-konstruktivno-tehnički parametri ( npr zapremina korpe,dužina noža,sila vuče )

-eksploataciono-tehnički parametri ( one veličine od kojih zavisi određeni radni proces,razni otpori i slično )

4.TEORETSKI, TEHNIČKI I EKSPLOATACIONI KAPACITET

Kapacitet građevinske mašine se određuje manipulisanjem sa izvjesnom količinom građevinskog ili drugog materijala ( m²,m³,m, tona, kom ) u toku jedinice vremena.

1.TEORIJSKI KAPACITET izražava se oblikom :

-kod strojeva sa cikličnim radom

Q₀= 60 n V (m³/s )

ili

Q₀= 60 n V ϒ (t/s )

n-broj ciklusa u jednoj minuti

ϒ-zapreminska težina materijala

-kod strojeva sa neprekidnim radom

Q₀= 3600 A v (m³/s)

Ili

Q₀= 3600 A v ϒ (t/s )

A-površina presjeka protoka materijala

v-brzina kretanja materijala

2.TEHNIČKI KAPACITET izražava se oblikom :

Qt= 60 n V kp

kr¿

¿ (m³/s)

ili

Qt= 3600 A v kp

kr¿

¿ (m³/s)

3.EKSPLOATACIJSKI KAPACITET se izražava oblikom:

Qe=kv Qt (m³/s)

ili

Qe=7 kv Qt (m³/smjena)

5. PLANSKE PERIODIČNE OPRAVKE!

Planske periodične opravke obuhvataju:

-Tekuće opravke uglavnom podrazumijevaju male kvarove koji se lako i jednostavno odklanjaju a glavni cilj je stroj držati sto je moguće manje u vanpogonskom stanju ;

-Srednje opravke, obuhvataju periodične opravke koje se vrše u određenom vremenskom razmaku (ugavnom jednom godišnje) a podrazumijevaju demontažu pojednih dijelova stroja;

-Velike opravke podrazumijevaju potpuno rastavljanje stroja radi utvrđivanja stanja njegove ispravnosti.

6. TROŠKOVI RADA STROJA!

Troškovi rada stroja obuhvataju:

1. troškove kroz obračunsku cijenu građevinskih strojeva i opreme;

2. jednovremene troškove;

3. trškove osnovnog sredstva;

4. eksploatacijske troškove;

5. režijske troškove.

7. Uvjeti pri izboru mehaniziranog transportnog sredstva su:

-sigurnost-brzina-funkcionalnost-ekonomičnost

8. Transportna sredstva na javnim cestama/ Blok shema

TRANSPORTNA SREDSTVA NA JAVNIM CESTAMA

APLIKACIJE TRANSPORTA JAVNE CESTE-GRADILISTE

PRIJEVOZ VODE

PRIJEVOZ LJUDSTVA/GRAĐEVINSKIH RADINKA

PRIJEVOZ GORIVA

PRIJEVOZ SPECIJALNIH TERETA I GRADITELJSKE MEHANIZACIJE

PRIJEVOZ CEMENTA I SLICNO

PRIJEVOZ BETONSKE MJEŠAVINE

PRIJEVOZ RASUTIH TERETA

9. konstrukcija guma i upotrebna vrijednost (konstrukcija rjesenja tvrtke „Michelin“ 1 i 2)

Tvrtka „Michelin“ je ponudila dva konstrukcijska rješenja koja zadovoljavaju zahtjeve konstruktora radnog strojeva, i to:

1. Vanjski promjer gume jednak je „seriji 80“ gume montirane na širu felgu, što je rezultiralo slijedećim karakteristikama: Kapacitet nosivosti je veći za 12-15%, trajnost gume je veća za 25-30%, bolja stabilnost stroja, bolja flotacija, bolja trakcija i držanje tereta, veća visina podignutog tereta na identičnoj podlozi

2. Vanjski promjer guma je smanjen u odnosu na „seriju 80“ gume montirane na istu felgu, što je rezultiralo sa slijedećim karakteristikama: Identična trajnost gume, zadržana ista količina tereta, sniženo težište stroja- veća stabilnost, stroj je pokretljiviji, veća sila napada na čelo pri utovaru tereta, snižena visina podignutog tereta.

3.

10. transport i komunikacija na gradilištu.

11.TEMELJNI OBRAZAC ZA PRORAČUN PLANSKOG UČINKA VOZILA

Prvi način:

Upr=Ut*K1*K2***Kn [m3/h ili t/h]

gdje je: Ut-poznata brojčana veličina teoretskog učinka mašine

K1.2...Kn-redukcioni koeficijenti

Drugi način:

Upr=T*Q*K1*K2***Kn [m3/h] ,odnosno

Upr=T*Q*y*K1*K2***Kn [t/h]

gdje je: T-vrijeme trajanja rada u određenoj vremenskoj jedinici (h),a može da

se izrazi sa 3600 s ili 60 min

Q-veličina učinka neke mašine u jednom ciklusu,izražena

odgovarajućom jedinicom proizvodnje,time se označava zapremina

radnog organa mašine u m3

y-zapreminska težina materijala u t/m3

K1,2...n -redukcioni koeficijenti

12.DIZANJE TERETA SE POVJERAVA DIZALNIM SREDSTVIMA.KOJIM?

Dizanje tereta može se obaviti slijedećim dizalnim sredstvima:

*Mostne dizalice

*Portalne dizalice

*Autodizalice

*Toranjske dizalice

*Kabl-kranovi i dr dizalice

13.) MEHANIZIRANA SREDSTVA U FUNKCIJI DIZANJA I PRIJENOSA TERETA (Koja su to?)

Dizanje i prijenos tereta može se kvalitetno obaviti sljedećim mehaniziranim sredstvima:- mostne dizalice,- portalne dizalice,- autodizalice,- toranjske dizalice, te- kabl – kranovi i mnoga druga dizalna i prijenosna sredstva mehanizacije.

14.) AUTOMJEŠALICE (Šta su?)

Betonska mješavina s' obzirom na komponentni sastav: granulat – cement – voda te moguće potrebni plastifikatori w/c faktora višeg od 0,45 prevozi se od tzv. «tvornice betona» odnosno «betonare» specijalno osiguranim motornim vozilom – automješalicom, u narodu poznatom kao «mikser vozilo».Osnovicu automješalice – «miksera» čini bubanj sa volumenom 3,0 – 11,0 m3 svježe betonske mješavine. Bubanj je smješten na šasiju teretnog vozila s 3 – 4 osovine.

Osim bubnja kao ključnog dijela «miksera», potrebno je istaknuti: lijevak za punjenje i lijevak za pražnjenje bubnja, spremnik za vodu koji tijekom vožnje na javnoj cesti odnosno predviđenoj destinaciji prijevoza osigurava plastičnost i ugradljivost na predmetnom objektu građenja.Nove konstrukcije automješalica nude rješenja sa dodatnom opremom tzv.»crpkom za beton», pri čemu se izravno iz bubnja mješalice do mjesta ugradbe manipulira sa betonskom mješavinom.

15) TORANJSKE DIZALICE / Način primjene...

Prvi način sa kosom rukom, pri čemu se toranj okreće oko okomite osovine, a postolje je osigurano sa kontrategom radi stabilnosti.

Drugi način sa vodoravnom rukom po kojoj se po donjem pojasu horizontalno kreće mačka sa koloturom i sajlom za premještanje tereta. Ruka se okreće 360°.

Treći način uspinjaće u slučajevima izgradnje na nepristupačnim mjestima.

16) PLANSKI UČINAK POKETNE LIFT DIZALICE.

Up =

3600T c *q*kv*ki (kN/s)

q - nosivost dizalice (kN)kv - koeficijent vremenaki - koeficijent iskorištenja dizaliceTc - trajanje radnog ciklusa (s)

17.Toranjska dizalica planski/praktični učinak Up:

Up= 3600

T c

⋅kv ⋅kp (KN/s)

Tc = q ⋅LV⋅ tm

gdje je: q - nosivost dizalice (kN)L - duljina pojedinih pokret (m)V - brzina kretanja na pojedinim duljinama (m/s)tm- vrijeme prihvaćanja i otpuštanja tereta (s)kv - koeficijent vremenakp- koeficijent stupnja punjenja radnog organa

18.Standardi kvaliteta i pouzdanosti 'Caterpillar' utovarivača:

Caterpillar, je postavio nove standarde kvalitete i pouzdanosti, a ideje vodilje su bila četiri glavna elementa:- performanse i višestruka namjena- lakoća i jednostavnost upravljanja

- jednostavnost servisiranja- podrška kupcu

19.Udarna drobilica Tornado/prednosti u odnosu na neke druge?

- Drobilice Tornado sastavljene su iz ulaznog koša, gornje komore sa ulaznom cijevi za materijal, drobilne komore sa posteljicom materijala na obodukućišta i rotorom, nosivog okvira sa pogonom na saonicama i sabirnog ljevaka. U drobilicama Tornado drobi se material (ulazni material je 4-60 mm) kome je odsijan najtraženiji produkt obično pijesak 0-4 mm (0-2 mm, 0-1 mm itd.). Prednosti na neke druge su:

- Kubični oblik zrna (sa zaobljenim rubovima, gotovo je identično prirodnom šljunku, što veoma olakšava transport u pumpama betona)- Zdravo zrno upotrebljivo za sve zahtjeve graditeljstva: beton, asfalt itd- Veliki efekt drobljenja naspram drugim mlinovima i drobilicama do 50% manji motor- Lak zagon motora: zvijezda-trougao- Uvijek isti proizvod neovisno od izhabanosti glavnih dijelova- Lako održavanje i mjenjanje habajućih dijelova- Jednostavni stroj bez vibracija i sa malom bukom

20. Traktor u okviru mehanizacije javnih radova/ šta je to?

To je složeni samohodni univerzalni stroj koji imaju zadaću da zahvaljujući svojoj moći,snazi i fleksibilnošću priključnih oruđa može obavljati na određeni sustavni način najsloženijepozicije rada kod velikih javnih radova i to prije svih u vezi sa zemljanim radovima.Traktor u konstrukcionom pogledu predstavlja stroj koji se sastoji iz dva osnovna dijela:

- Donji stroj (gusjenice ili pneumatici sa odgovarajućim mehanizmom ) i- Gornji stroj (kabina sa ravnateljskim sustavom ).

21. PROGLAS KVALITETA MOGUĆEG ISKORIŠTENJA KOD ZEMLJANIH RADOVA

U cilju efikasnog, kvalitetnog I ekonomičnog izvršenja zemljanih radova potrebno je:

1. Ispitati karakteristike lokacije, odnosno predmetnog građevinskog kompleksa u smislu: Lokalnih geoloških I geotehničkih karakteristika tla; Hidroloških I hidrogeoloških vrijednosti u okolini građevinskog kompleksa Topografskih I geomorfoloških karakteristika u širem prostornom obuhvatu lokaliteta

građevinskog kompleksa

2. Na osnovu validne projektne dokumentacije, utvrditi I ocijeniti ključne faktore za širi izbor mehanizacije, a to su:

Vrsta I veličina budućeg objekta, Tehnika I tehnologija građenja, Organizacijski I tehnoekonomski system, Građevinska regulative, propisi, normativi isl.

3. Na osnovu predhodnih analiza (tačka 1. I 2. ) utvrditi tačan obim, kao I tehnologiju realizacije zemljanih radova na sljedeći način:

Kategorisati zemljišne mase, kako bismo se opredjelili za određeni način iskapanja, što podrazumijeva odgovarajuće mehaničke uređaje,

Potrebnu silu I ugao “rezanja zemlje” utvrditi na bazi teorijskih postavki, Utvrditi obim (volumen) zemljanih radova u svim fazama – kopanje - pretovar –

transport - nasipanje.

Na ovaj način u potpunosti su definirani tehnološki zahtjevi koje treba realizovati korištenjem određenih tehnoloških elemenata.

Tehnološki zahtjevi “Proglas”: ISKOP – UTOVAR – TRANSPORT – ISTOVAR – NASIPANJE ZEMLJIŠNIM MATERIJALOM

Tehnološki elementi (mehanizovana sredstva): BAGERI – DOZERI – SKREJPERI – GREJDERI

Navedeni sistemski pristup obezbjeđuje tačnu identifikaciju tehnoloških zahtjeva (formulisanje proglasa), izbor I kvantifikaciju sredstava koja će ustanovljeni obim radova izvršiti na potrebnom I zadatom nivou kvaliteta.

22. ŠTA OSIGURAVA DONJI STROJ KOD TRAKTORA SA KOTAČIMA - U KONSTRUKTIVNOM SMISLU

U konstrukcionom pogledu, traktor predstavlja stroj koji se sastoji iz dva osnovna dijela:

Donji stroj (gusjenice ili pneumatici) sa odgovarajućim mehanizmom I Gornji stroj (kabina sa upravljačkim sistemom).

Konstrukciono rješenje traktora koji ima donji stroj sa pneumaticima, nije ništa novo u proizvodnji I primjeni, kako prema operativi građenja, tako I prema industriji građevinskog materijala. Ipak, historijski gledano, početak primjene ovih traktora uzima se konac prve polovine 20 – tog stoljeća.

Konstrukciono rješenje donjeg stroja traktora sa točkovima može biti izvedeno na dva načina:

1. Sa posebno odvojenim donjim strojem sa dvije do četiri osovine i pogonskim motorom na gornjem dijelu postolja. Brzina kretanja takvih traktora iznosi 18 km/h i više, kod nekih novih rješenja. Pogon točkova pomoću galovog lanca ili neposredno.

2. Drugi način konstrukcionog rješenja ostvaruje se montažom traktorskog/bagerskog stroja na šasiji kamiona, čime se osigurava brzina kretanja u granicama 50 km/h. Pri tome, kamion i traktor imaju svaki svoj zaseban motor.

Osnovna prednost traktora sa pneumaticima u odnosu na traktor na gusjenicama je mogućnost lakšeg i bržeg premještanja na/sa gradilišta. To je posebno važno ako se moraju obaviti poslovi u složenim uslovima, kao npr. U gradovima i naseljenim mjestima

23. Kvantum usluga proglasa kvaliteta kod velikih javnih radova

Veliki javni radovi:auto-ceste,željezničke pruge,hidroenergetski i vodoprivredni kompleksi,urbane anglomeracije i dr. zahtjevaju moćnu,modernu,fleksibilnu i učinkovitu mehanizaciju.Građevinari preko planera ,projektanata i graditelja imaju zadaću da :

Kvalitetno Brzo Jeftino realizuju dati program (menadžment projekt građenja ili projekt organizacije

građenja).Projektom organizacije građenja moramo skup aktivnosti na različitim mjestima i u određenom vremenskom redoslijedu usmjeriti na izgradnju objekta,što zapravo čini oraganizaciju građenja.Postavljanjem kvalitetnog menadžment projekta građenja (projekta organizacije građenja) određuju se smjernice o izboru odgovarajuće mehanizacije (strojeva,uređaja,opreme i svega drugog što je relevantno za mehanizirani proces).

24. Bagerska lopata.Standardi oblikovanja (opis)

Razlikuje se nekoliko vrsta bagerskih lopata:lopata za opštu namjenu,lopata za upotrebu u vrlo teškim uslovima kopanja,lopata za čišćenje kanala i lopata završnih radova.Temeljni pokazatelj bagerske lopate je kapacitet,koji prvenstveno zavisi od širine lopate(A) i poluprečnika okretanja lopate(B).Postavljanjem zubi na oštricu bagerske lopate olakšava se rezanje tvrdih slojeva tla.Zubi se postavljaju ispred oštrice noža za rezanje,tako da zubi započinju rezanje,a oštrica noža završava rezanje.Oblik zubi i dimenzije određuju namjenu lopate:

25. Kratki zubi( žilavo tlo)26. Dugi zubi (opšta namjena)

27. Dugi zubi (teško tlo)28. Zubi za duboko prodiranje (penetraciju)29. Oštri zubi na karjevima lopate ili u sredini lopate (penetracija važnija od snage)

Budući da lopata radi sa promjenjljivim uglom rezanja vrh se oštrice noža i oštrice brzo troši.Zubi se zamjenjuju nakon određenog istrošenja u vertikalnoj ravni (5-7 mm)-(raspored zubi duž oštrice noža vrlo bitan).Pravilnim razmakom zubi štiti se oštrica noža i smanjuje otpor rezanja.Zubi se postavljaju na krajeve lopate radi proširenja rastresanja sloja zemlje i sprječavanju trenja bočnih strana lopate o bočne rubove iskopa.Odnos međuzublja i širine zuba obično je 2-2,5. Bagerska lopata opšte namjene:

1070 mm (standardni poluprečnik) 300/450/600/700/800 (standardna širina...Kod teških bagera i do 1150-1800mm) 90/160/230/350L (obim)

25. 25. Rovokopači su bageri s neprekidnim radom koji služe za izradu kanala kod izgradnje vodovoda, odvodnje idr.

Radni učinak stroja zavisi od :

-obujma lopate v1

-broja pražnjenja np

-faktor rastresitosti zemlje k r

-faktora punjenja k p

U= v1 npk p

kr

[m3/h]

Teoretska potrebna radna brzina stroja (vrt) se određuje:

vrt=U

BH [m/h]

U- radni učinak

26. Dozeri

-su strojevi za obavljanje iskopa i premještanja tla guranjem. Konstrukcijski, dozer je stroj koji se kreće na tzv. gusjenicama ili na gumenim kotačima. Temeljni stroj nosi naziv traktor. Osnovni radni dio-priključak dozeru jeste nož sa sječivom lociran sa prednje strane traktora na okomito pomičnom obuhvatnom okviru. Osim noža sa sječivom dozer je opremljen tzv. trnom-rijačem koji je lociran sa stražnje strane traktora na okomito pomičnoj poluzi koju je moguće pomicati zahvaljujući sustavu hidraulike koja trn potiskuje u tlo radi tzv. rijanja.

27. Primjena buldozera u izvođenju zemljanih radova

Buldozer obavlja sljedeće radove:

- Kopa i premješta zemlju iz usjeka u nasip, ili u deponiju, na kraća rastojanja

- Izvršava nasip iz početnih pozajmišta

- Kopa i premješta zemlju, prilikom izrade trupa raznih prometnica, na strmim padinama

- Rastire zemlju kod izrade nasipa

- Vrši planiranje

- Vrši zatrpavanje zemljom, rovova, temelja, rupa

- Čisti teren od drveća i korijenja

- Skida humusni sloj zemlje

- Iskopava šljunak i pijesak iz majdana i plitkih riječnih korita

- Raščišćava teren od snijega

- Potiskuje skrejper kod rezanja zemlje, tj. punjenja koša

- Vuče neke strojeve (valjak, jež)

28. Buldozeri se razlikuju:

a) po snazi motora:

- male snage do 35 KS

- srednje snage 35-100 KS

- velike snage, preko 100 KS

b) po položaju i postavljanju raonika u vrijeme rada:

- angldozer – sa nepokretnim raonikom koji se može postaviti upravno ili pod uglom u horizontalnoj ravni u odnosu na podužnu osu baznog stroja

- buldozer – sa nepokretnim raonikom u odnosu na podužnu osu stroja pri čemu se pomjera u vertikalnoj ravni

c) po vrsti uređaja za kretanje

- gusjeničari

- točkaši

29. Skrejperi predstavljaju vrlo korisno mehanizirano sredstvo kod izvođenja velikih javnih radova i to u vrlo složenim uvjetima, kao što su zemljanih površina trase ceste, željezničke pruge itd.

Skrejper se savršeno dobro snalazi i funkcionira kako u koherentnom tako isto i u nekoherentnom materijalu.

Univerzalan je, tada može obavljati:

- Kopanje materijala - Utovar u vlastiti sanduk - Prijevoz materijala- Istovar doveženog materijala- Razastiranje materijala u slojeve određene debljine sa izvjesnim nabijanjem.

Ciklus rada skrejpera sastoji se iz sljedećih elemenata:

1. Rezanje zemlje i punjenja koša (spuštanje koša, regulisanje debljine rezanja sloja zemlje podizanjem i spuštanjem režuće ivice koša, tj. noža)

2. Transporta zemlje punim košem (podizanje koša u transportni položaj i zatvaranje prednje strane koša)

3. Istovara zemlje – pražnjenja koša (istovar koša zavisi od njegove konstrukcije), i4. I povratnog kretanja praznog skrejpera na mjesto ponovnog rezanje i punjenja koša.

30. Kabl – kranovi

-su nasušna potreba kod dizanja i prijenosa tereta na strogo nepristupačnim područjima gdje se teret treba da prenese na veće daljine, tj. predstavljaju složen sistem dizanja i prijenosa tereta. Može dizati teret do 250 KN na rasponu od 1000 m prijenosa tereta. Imaju značajnu primjenu kod velikih javnih radova koji traju godinama: brane, mostovi itd.

Osnovni dijelovi kabl-krana su:

- Stup pogonskog sklopa- Stup zateznog sklopa- Čelična užad- Kolica sa koturnicima- Pogonski uređaj- Temelji sa sidrima za stupove sklopa kabl-krana

Osnovna mehanizacija zemljanih radova

Bageri

Rovokopači Utovarivači Angldozeri Buldozeri Tiltdozeri

32. UČINAK UTOVARIVAČA KONTINUALNOG DJELOVANJA

Up=3.6* q/a * v * Kv * Kp (m3/h)

q = obim kofice (l)

a = odstojanje kofica (m)

Dozeri

Skrejperi

Vučeni skrejperi

Samohodni skrejperi

Dozer skrejperi

Kabel skrejperi

Grejderi

- Iskop materijala

- Skidanje humusa

- Razastiranje materijala

- Planiranje materijala

- Kopanje jaraka

33. Trajanje ciklusa rada dozera

Radni ciklus dozera se sastoji od iskopa zemlje, guranja i istovara u radnome hodu te povratnog hoda. U radnom hodu nož se spušta na potrebnu dubinu, kad zemljana prizma dostigne gornji rub noža, uređaj se podiže u visini terena i nastavlja premiještanje iskopane zemlje do mjesta istovara. Istovara se direktno u odlagalište ili prema potrebi planiranja. Po završenom istovaru dozer se vraća unatrag na iskop sa izdignutom oštricom noža.

34. Učinak skrejpera kao mehaniziranog sredstva

U pr=3600 ∙ q ∙ K p∙ K r

T c

∙K v [m3

s ]q- geometrijska zapremina koša skrejpera

K p- koeficijent punjenja koša skrejpera

K r- koeficijent rastresitosti zemlje

K v- koeficijent iskorištenja rada skrejpera po vremenu

T c- trajanje ciklusa rada skrejpera

35. Vrste kompresora prema mobilnošću:

-kompresori pokretni na kotačima sa pneumaticima (gumama)-kompresori stabilni na odgovarajućoj metalnoj šasiji

36. Vrste kompresora prema konstruktivnom karakteru:

32. UČINAK UTOVARIVAČA KONTINUALNOG DJELOVANJA

Up=3.6* q/a * v * Kv * Kp (m3/h)

q = obim kofice (l)

a = odstojanje kofica (m)

-stapni kompresor

-spiralni kompresor

-rotacijski kompresor

-ventilatori.

37. Alati za bušenje i razbijanje u koherentnom mediju?

-stlačni čekić (pobuđivanje alata stlačnim zrakom) - hidraulični čekić (pobuđivanje alata hidrauličnim uljem po određenim pritskom) -elek. pogon bušilice ( na pogon istosmjerne li naizmjenične struje)

38. Kolne bušilice

Da se omogući što prikladniji rad građ. radniku na radovima na bušenju minskih rupa (to se posebno očituje kod zemljanih radova proboja tunelskih galerija, iskopima za potrebe hidrotehničkih objekata) razvile su se samopokretne bušilice tzv. kolne bušilice

39.PLANSKI UČINAK KOMPRESORA

Planski učinak kompresora (Up), odnosna ukupna količina proizvodnje stlačenog (komprimiranog) zraka proračunava se na sljedeći način:

Up=Q/100*(100 +G1 + G2 + G3 + G4) (m3/min)

Q= k1 + n1*q1 + k2 + n2*k2 + ... (m3/min)

k-faktor istodobnosti G1-gubitak u kompresori oko 10% n-broj istovrsnih potrošaća G2-gubitak zbog brtvljenja cjevovoda od 5 do 30% (strojeva, alata i sl.) G3-gubitak zbog hlađenja zraka u cjevovodu od 30% q-potrošnja zraka jednog potrošaća G4-gubitak trenjem

40. KONSTRUKCIJSKE OSOBINE CRPKI

Crpke su osnovno mehanizirano sredstvo koje odstranjuje vodu iz građevinskih jama, iskopa tunela itd. Konstrukcijski, crpke mogu obavljati: sisanje ili potiskivanje vode. Visina sisanja iznosi 4,5 – 8,5 m (teorijski to može biti 10,0) , dok kod potiskivanje vode crpljenje iznosi znatno više, cca 1.000 m).

41. Vrste crpki!

U pogledu učinka i rada crpki razlikujemo:

stapne crpke membranske crpke centrifugalne crpke

U pogledu efekta dizanja vode razlikujemo:

niskotlačne centrifugalne crpke do 20 m srednjetlačne centrifugalne crpke do 50 m visokotlačne centrifugalne crpke do 200 m

Za dizanje vode preko 1000 m, prema konstrukcijskom rješenju razlikujemo :

vertikalne višestupnjevite crpke (VCV) horizontalne višestupnjevite crpke VC (E) 55N

42. Stepen proizvodnosti (učinka) crpki/ Obrazac

Ʌ = kori sni kapacitet

protekla koli č inate č nosti kroz radnokolo=Stepen proizvodnosti(u č inka)

45.

BLOK SHEMA SUSTAVA SITA U PMS-u

46.

BLOK SHEMA IZBORNIH RJEŠENJA MLINOVA

47. Definirajte vibracijska i rotacijska sita?

SITA U SUSTAVU KLASIFICIRANJA GRANULATA

SA ŠTAPOVIMA POSEBNA REZONANTNA

VIBRACISKA ROTACISKA

GRUBE REŠETKE

MLINOVI

UDARNI VIBRACIJSKI ČEKIĆARI

SA VALJCIMA SA ŠIPKAMA SA KUGLAMA

Vibracijska sita imaju zadaću da vibracijama 1000-1500 vibr/min vrši prosijavanje dopremljenog građevinskog materijala. Sa čeličnom konstrukcijom i nagetim pločama od perforiranog mangan čeličnog lima ili mreža od mangan čelične žice vrši prosijavanje tako da krupna frakcija ostaje na gornjoj ploči, a sitna frakcija na donjoj.

Rotacijska sita, ona rotacijom vrše prosijavanje dopremljenog materijala. Rotacijska sita se sastoje od čeličnog limenog plašta, a osnovicu prosijavanje čini čelični kružni valjak sa perforiranim poljima. Rotacijsko sito se okrene 12-20 puta u minuti, pri čemu prosijava materijal, radi u tandemu sa vibracijskim sitom zbog ne mogućnosti samostalnog odvanjanja najmanjih zrna.

48. Šta su rezonantna sita?

Rezonantna sita koriste rezonantne efekte koji se sastoje u slijedećem: Princip rada rezonantnog sita je da se ujednače mase čeličnih okvira, te da se vibracije koje nastaju uz poticaj pogonskog sklopa sa ekscentrom reguliraju tako da se međusobno poništavaju. Vibracije pak koje se prenose sa pletiva na kameni materijal dospijevaju u rezonantno stanje tako da, koristeći se rezonantnim efektima i konstrukcijom kosih ležajeva, kameni materijal na pletivu pri radu formalno poskakuje povećavajući učinak. Male su visine, izuzetno fleksibilni u radu sa drugim sitima.

49. BLOK ŠEMA SEPARATORA ?

50. ŠTA JE TO DEHIDRATOR ?

Dehidrator – predstavlja posebnu vrstu separatora čija je funkcija da obavi odvajanje tzv. aluvijalnog kamenog materijala / šljunka i pijeska (iz riječnih korita) i slično od štetnih sastojaka organskog porijekla. Trenutno u svijetu se produciraju mnoga konstrukcijska rješenja dehidratora.

51. OBRAZAC ZA UČINAK KOD SITA? (odg. Strana 484)

PRORAČUN VRIJEDNOSTI PRAKTIČNOG, ODNOSNO STVARNOG UČINKA SITA MOŽE SE ODREDITI KAO:

Upr=0.6*ϒ*n*tg2α*kr*(R3)0.5*h3

*KV

ϒ- ZAPREMINSKA TEŽINA MATERIJALA (kg/m3)

n- BROJ OBRTAJA BUBNJA (obrtaj/min)

α- UGAO NAGIBA SITA ( 0 )

R- POLUMJER SITA ( BUBNJA SITA) (m)

h-NAJVEĆA DEBLJINA SLOJA MATERIJALA NA SITU, TJ. BUBNJU (m)

Kr – KOEFICIJENT RASTRESITOSTI (0.6-0.8)

KV – KOEFICIJENT ISKORIŠTENJA RADNOG VREMENA

52. ŠTA JE TO GRANULAT (A ŠTA AGREGAT) ? (odg. Strana 489)

GRANULAT PREDSTAVLJA REPRODUKCIJSKI MATERIJAL DOBIVEN IZ STIJENSKOG MASIVA, RIJEČNIH TOKOVA, RECIKLIRANOG OTPADNOG MATERIJALA, TE OSTALIH HOMOGNIH TVOREVINA KOJI MOGU ZADOVOLJITI UVJETE STANDARDA (BAS, ISO...). OVAKAV MATERIJAL U IZVORNOM OBLIKU JE POTREBNO PRERADITI I DOVESTI U STANJE UPORABNE VRIJEDNOSTI. GRANULAT SE DOPREMA NA ODGOVARAJUĆI NAČIN DO TZV. DEPONIJE, KOJA MOŽE BITI OTVORENA I ZATVORENA. ZA POTREBE BETONSKE MJEŠAVINE KORISTI SE GRANULAT OD 4 FRAKCIJE: 0-4, 4-8, 8-16, 16-32.5 (mm). DOPREMA GRANULARNOG MATERIJALA U ODGOVARAJUĆE BOXOVE MOŽE BITI POSREDNA I NEPOSREDNA. GRANULAT NA ODGOVARAJUĆI NAČIN PUTEM TRANSPORTNOG UREĐAJA (ILI DIREKTNO) IDE U PROCES REPRODUCIRANJA SKUPA SA CEMENTOM, VODOM I EVENTUALNO PLASTIFIKATOROM.

AGREGAT JE SINONIM ZA GRANULAT.

53 .Obzirom na prirodu posla u graditeljskoj praksi koriste se mješalice :

-stabilne i pokretljivost ,

- pokretne

-ciklične i način djelovanja ,

-kontinuirane

-slobodnim padom,-protustrujne i način miješanja -prisilne

-75 l Interval | veličina obujma mješanja . -2.500 l

54.

Blok shema tipova mješalica

55.KONSTRUKTIVNE OSOBENOSTI MJEŠALICE SA PREVRTNIM BUBNJEM

TIPOVI MJEŠALICA

Vodoravni bubanj

Prevrtnibubanj

Korito

Tanjurasta posuda

Vodoravni valjak ( spirala ) Okomiti bubanj

- lagano postolje od čelilčnih profila- kotači sa gumama za manipuliranje mješalice- prevrtni bubanj sa jednim otvorom- kotač za ručno prevrtanje bubnja- pogonski sklop- prstenasti zupčanik sa unutarnjim zubima po kojima se okreće bubanj

56.BLOK ŠEMA TIPOVA TVORNICA BETONA

Prizemna

Kombinirana Kontinuiranog djelovanja

Tvornice betona (betonare)

Toranjska

57. Učinak mješalica za beton sa cikličnim djelovanjem (planski učinak).

Mješalica za beton sa cikličnim dijelovima ima planski učinak:

Up=Q× n ×kv × kr

1000 (m3/h).

Gdje je: Q – zapremina bubnja (l)

n – broj ciklusa u satu

kv – koeficijent vremena (0,8 – 0,9)

kr – koeficijent rastresitosti mješavine (0,7 – 0,8).

n=3600

Tc, Tc=tp+tm+tpr

Gdje je: Tc – vrijeme jednog ciklusa

tp – vrijeme punjenja sanduka (s)

tm – vrijeme mješanja (45 -150) (s) (zavisi od tipa mješalice te konzistencije betonske mješavine)

tpr – vrijeme pražnjenja (150-30) (s)

58. Blok šema uređaja u lancu strojnih sustava pretvorbe betonskog čelika.

59. Šematski prikaz uređaja za ispravljanje i sječenje betonskog čelika!

60. Uređaji za savijanje betonskog čelika!

Uređaja za savijanje betonskog čelika ima više vrsta, ali svi oni su sa pločama i klinovima, diskovima i dr. Mogu da vrše savijanje armature za sve veličine uglova kako se to želi, polukružno, kružno, spiralno i na druge načine. Na ploči za savijanje ima ležišta za umetanje klinova, čepova, pomoću kojih je moguće da se ostvari i postigne savijanje armature onako kako se želi.

61. Situacija armiračkog pogona kapaciteta 5000t/godišnje.

LEGENDA:

1 – stroj za ravnanje 6 – stroj za savijanje

2 – stroj za čišćenje 7 - dizalica

3 – stroj za zavarivanje 8 – skladište neobrađenog betonskog čelika

4 – stroj za centriranje 9 – skladište gotovog betonskog čelika

5 – stroj za sječenje 10 – izrada pretvorneno betonsko čeličnih sklopova

62. Praktični učinak u pretvorbi betonskog čelika ( učinak strojeva za hladno ispravljanje i sječenje, neprekidnoh načina rada sa diskovnim noževima ).

Upr = 60 * π * D * n * q * kv ( t/min )

Gdje je:

Upr - praktični učinak

n – broj okretaja igrajućih kotura u minuti a iznosi 1800-2000 (OK./min.)

q – težina 1 m betonskog čelika (t)

kv – koeficijent iskorištenja vremena rada uređaja

63.BLOK ŠEMA STROJNE OPREME-VIBRATORI

STROJNA OPREMA VIBRATORI

63. UNUTRAŠNJI VIBRATORI-definicija i obrazac

STROJNA OPREMA VIBRATORI

SPOLJNIVIBRATOR

UNUTRAŠNJIVIBRATOR

POVRŠINSKI VIBRATOR PREVIBRATOR (IGLIČASTI VIBRATOR)

PLATIVIBRATOR(PLOČASTI VIBRATOR)

KRILNAGLADILICA

OPLATNI VIBRATOR

„Šalungs“VIBRATOR

Unutrašnji vibrator-predstavlja sistem stroja koji zahvaljujući vibracijskom djelovanju vrši zbijanje betonske mješavine u oplatu objekta. Unutrašnji mehanički vibratori rade po principu rotiranja ekscentrične mase prilikom čega se stvara centrifugalna sila (C) koja se računa po obrascu:

C=¿ω2

g (kN)

gdje je: G-težina ekscentrične mase, debalansa (kN); e-ekscentricitet debalansa (cm); ω-ugaona brzina rotiranja debalansa (rad/s); g-ubrzanje zemljine teže (cm/s2).Centrifugalna sila se javlja kao aktivna sila, stalno mijenjajući pravac djelovanja i time stvarajući vibracije koje se manifestuju u vidu koncentričnih krugova i prenose se na betonsku masu kao talasanje. Amplituda i učestalost vibracija, koje zavise od snage motora vibratora, broja rotiranja osovine, težine debalansa, itd., računaju se putem obrasca:

A=GRGv

(m)

gdje je: R-radijus dejstva vibratora (m); Gv-težina vibratora (kN); G-kao u prethodnom obrascu.

Pitanje br. 65: Šematski prikaz dejstva kod unutrašnjih i spoljnih vibratora.

R => Radijus dejstva vibratora, u metrima [m]

a) Unutrašnji Vibrator

b) Vanjski Vibrator

Pitanje br. 66: Obrazac za praktični učinak spoljnih, površinskih i oplatnih vibratora.

a) b)

Upr = Fh0 T

t 1+t 2 Kv [m³/s]

F => radna površina vibratora, u m² ;

h0 => debljina pločaste konstrukcije koja se obrađuje, u m ;

T => vrijeme trajanja rada u određenoj vremenskoj jedinici ;

t1 i t2 => vremena sastava radnog ciklusa, u s, gdje je t1 vrijeme trajanja čistog vibriranja na jednom mjestu, a t2 vrijeme premještanja vibratora za vibriranje na drugom mjestu. Obično t1 i t2 je oko 60 s.

Kv => koeficijent iskorištenja vremena rada

67.Učinak previbratora ?

68. Blok šema specifične mehanizacije /crpke i zračni transporteriza betonsku mješavinu ?

69. Sta su to zracni transporteri betonske mjesavine?

Zracni trensporteri betonske mjesavine predstavljaju tipove mehaniziranih sredstava koji transportuju i ugradjuju betonsku mjesavinu uobicajnog granulometrijskog sastava ali nizeg vodocementnog faktora sa ucinkom do 50m3/h, zatim svjez beton kao i mjesavine za torketiranje.

70. Sematski prikaz sabijanja zemlje?

71.Blok šema strojnog sustava mehanizacije sabijanja tla.

72. Statičko djelovanje . Očitovanje u sabijanju tla.

Statičko djelovanje-očituje se u sabijanju-zbijanju tla na miran i kompromisan način. Taj kompromis je u funkciji težine i konstrukcije strojnog sustava, te broja prelazaka/valjanja, a time i sabijanje datog lokaliteta.

Realizovanje sabijanja ostvarujemo tzv. Mehanizacijom:

a.) Ježevib.) Čelični glatki valjcic.) Valjci na gumama

73. Šema sprege ježeva u radu

74. Potreban broj prijelaza kod primjene ježeva

Broj prijelaza ježa preko jednog mjesta zavisi od njegove težine,vrste tla koje se sabija,uvjeta rada i treba u prosjeku da iznosi 6-15 prijelaza po jednom ježu.Određuje se na 2 načina:

75. Glatki čvrsti valjak sa pokazateljima rada (shematski prikaz).

76. Valjci na gumama ?

Valjci na gumama nazivaju se još i pneumovaljci jer imaju kotače na pneumaticima,služe za sabijanje vezane i nevezane zemlje,i mogu biti: prikolični,poluprikolični i samohodni.

77.Dijagram tlaka na tlo pri valjanu sa pneumaticima

Oznaka mašineCS 141

Radna masa CECE kg 10 800

Radna masamax. teret kg 12 800

Ukupna zbijena širina mm 2 100

Statičko linearno opterećenje/max. kg/cm 45/58

77. Dinamičko djelovanje pri valjanju...način i funkcionisanje

Dinamičko djelovanje- izraženo je kroz sabijanje- zbijanje tla intezivnim udarima tj.silom tlaka na površinu koja treba da zadovolji uvjete modula stišljivosti za traženu vrijednost.

1. Mehanički nabijač- pomoću ploče ili kocke težine 15 do 30 kN veličine 60x60x110x110 cm koje se dižu pomoću dizalice ili bagera na visinu 1,5-2 m pada na nasipni materijal.

2. Eksplozijski nabijač- strojevi udarnog djelovanja. Koriste se za zbijanje manje količine nasipnog materijala. Stupastog su oblika, a sastoje se od dva dijela: gornjeg težeg klizno vezanog za donji lakši dio sa s udarnom stopom.Nabijač radi u tri faze:- Početna faza : paljenje eksplozivne smjese u stublini gornjeg klizno vezanog

dijela- Radna faza : stopa nabijača zbog eksplozije udara u naspipni sloj podižući

istodobno gornji dio nabijača na visinu 30-40 cm- Treća faza : nabijač cijelom svojom težinom pada na nasipni sloj

3. Elektro i pneumo nabijač

4. Vibronabijači - stroj koji ima primjenu kod realiziranja nabijanja kod manjih nasipnih radova te radova pri posebnim uslovima. Težine su oko 1 kN a visina odskoka 8 cm pri postizanju 700 udaraca u minuti.

78. Dinamičko-vibracijsko djelovanje / primjena strojeva

1. Vibrovaljci - vibriranjem se postiže da se u nasipnom materijalu za vrijeme vibracija smanjuje kohezijske sile i trenje

2. Vibroježevi – sabijaju zemlju valjanjem uz istovremeno vibriranje. Koriste se za sabijanje suhog kao i malo ili veoma malo vlažnog materijala

3. Vibroploče – mehanizirani strojevi koji imaju primjenu za sabijanje – zbijanje većih količina nasipnih površina i to osobito kod nekoherentnog materijala

4. Kompaktori – za nabijanje nasipa od nekoherentog materijala i to posebno kod izgradnje prometne infrastrukture

80. POTREBNA SNAGA MOTORA VALJKA DA SAVLADA EVENTUALNE OTPORE TLA?

Potrebna snaga motora valjka dobija se iz izraza:

N = ∑W∗V270 η

¿¿ (kN)

gdje je:η-koef. korisnog dejstva motora (k.d.)V-radna brzina kretanja valjka (km/h)W-otpor kretanju valjka

81. PRORAČUN PLANSKOG UČINKA JEŽEVA.

Proračun planskog učnka ježeva se obavlja na slijedeći način:

Up = v∗d∗bn¿∗Kv ¿ (m3/h)

gdje je:v-brzina kretanja traktora koji vuče valjak (m/h)d-debljina nasutog slojaposlije nabijanja (m)b-korisna širina ježa (odbivši preklapanja) (m)n-broj prelaza ježa po jednom trakuKv- koef. osnovnog iskorištenja valjka u vremenu

82. Radna širina ježeva

- valjaka se pojavljuje u tri standardne dimenzije, i to 610mm, 850mm i 1050mm.

83. Učinak pneumo-valjka

Neki autori daju ocjenu učinka pneumo-valjka prema sljedećoj formuli:

Upr=(B−a )∗v∗1000∗h

m*Kv

Gdje je

B- širina ravni sabijanja valjka, u m;a- širina preklapanja prelaza prilikom valjanja, u m;v- prosječna radna brzina kretanja valjka, u km/h;h- debljina sloja valjanja zemlje, u m;m- potreban broj prelaza valjka preko jednog mjesta da bi se postigla željena zbijenost zemlje;Kv- koeficcijent časovnog iskorištenja rada valjka po vremenu.

84. Stabiliziranje tla/Definicija

85. Konsolidacija tla/Šta podrazumjeva?

86. Blok šema strojnog sustava stabilizacije i konsolidacije tla

87. Strojevi za temeljenje

88. Šta definira sidrenje tla?

Sidrenje predstavlja sistem temeljenja koji se sastoji od bušenja vodoravnih ili kosih rupa odgovarajućeg prečnika u zavisnosti od debljine sidra ( čija debljina zavisi od veličine sile ).Sidra se učvršćuju u rupi injektiranjem, nakon učvršćenja slobodan kraj se hidrauličkom presom prednapinje u armiranobetonsku gredu ili zid koji se izgrađuje na površini pokosa. Sidrenjem se povećava stabilnost pokosa,a ujedno smanjuje debljinu potpornih zidova.

89. Šta su to strojevi za mikro i mini tunele?

Strojevi za mikro i mini tunele primjenjuju se kod proboja otvora u tlu( podzemne građevine).Na izbor strojeva utiču sastav i struktura tla,prečnik i dužina tunela.Vrste strojeva:-stroj za probijanje ( prečnik 20 cm )-strojevi za proširenje (prečnik 50-80 cm)-stroj za bušenje otvora većih od 160 cm-strojevi za bušenje u stijenskom materijaluSvi navedeni strojevi vođeni su najsuvremenijom automatikom,uz pomoć hidraulike,laserskog vođenja i sl.

90. Blok šema strojnog sustava mehanizacije zavrsne obrade nosive konstrukcije komunikacija.

91. Očitovanje rotacijske bušilice

Očitovanje rotacijske bušilice vrši bušenje rupa prikladnog promjera do propisane dubine te rasporeda bušotina predviđeno projektom dokumentacijom. Bušenje se obavlja odgovarajućim svrdlima sa svršetcima-prstenaste krune. Dvostruka uloga:-injekcioni radovi-geotehnički radovi

Sustav bušenja se obavlja putem jezgrene cijevi sa prstenastom krunom ( obloženom dijamantskom zaštitom) promjera 36-143 mm. Brzina bušenja u stijenskom masivu iznosi 2-3 m/h.

92. Šta su to finišeri / Konstrukcija i način i djelovanje ?

Finišeri pripadaju grupi mašina za ugradnju asfaltne mješavine. Finišeri su mašine za razastiranje i djelimično nabijanje razastrtog sloja.

Konstrukcija: Sastoje se od čeličnog okvirnog postolja na gumenim točkovima ili gusjenicama. Širina razastiranja je 2.5 do 10.5 metara , a debljina do 15 cm.

Djelovanje: Na prednjoj strani finišera smješten je sanduk za prihvatanje asfaltne mješavine zapremine do 3 m^3, a pri dnu sanduka nalazi se široki čelični pločasti transporterkoji asfaltnu mješavinu provlači kroz finišer do stražnjeg dijela gdje se mješavina razastire čitavom širinom finišera.

93. Strojevi za obnovu asfalta ?

1) Strojevi za obnovu asfalta valjanog po vrućem postupku:

- Finišer za valjani asfalt koji ima u sebi spremnik plina i na temperaturi od 400°K razmekšava sloj;

- Finišer za valjani asfalt; na ugrijani sloj dodaje se i dopunski sloj debljine do 3 cm;

- „Grijač kolnika“ . Mašina sa spremnikom tekućeg plina zapremine 6000l koji infracrvenim

zrakama grije asfaltni sloj;

- Prerađivač asfalta.

2) Strojevi za obnovu asfalta valjanog po hladnom postupku:

- Cestovna glodalica , koja otklanja sva nadvišenja sa kolnika;

- Prerađivač asfalta kolnika hladnim postupkom (manji tip cestovne glodalice).

94. Uloga i značaj asfaltne baze ?

Izvedba valjanih asfaltbetona podrazumijeva i proizvodnju asfaltne mješavine u asfaltnim postrojenjima koja se u praksi, a i službeno, nazivaju asfaltne baze.

Uloga: Proizvodnja kvalitetne vruće asfaltbetonske mješavine zadanog sastava i izlazne temperature.

Osnovni proces tehnološkog postupka: uskladištenje sastavnica (kamene sitneži, kamenog brašna, bitumena i prirodnog asfalta); njihovo doziranje i mjerenje (vaganjem ili protokom); te zagrijavanje i miješanje, kao i privremeno uskladištenje asfaltne mješavine. Prema načinu spravljanja asfaltne mase, razlikujemo asfaltne baze sa cikličkom i kontinuiranom mješalicom.