1TEHNOLOGIJA GRAENJA

NISKOGRADNJA

2

III. PREDAVANJE I. GRUPA PREDAVANJA

I. DIO TEHNIKA I TEHNOLOGIJA

POVRINSKIH ZEMLJANIH RADOVA

U TLU I STIJENI

3ZEMLJANI RADOVI

POVRINSKI ISKOP TLA I STIJENE

DOZERI

SKREJPERI

4

ZEMLJANI RADOVI

5Zemljani radovi pri graenju (graevinski zemljani radovi u tlu i stijeni) -iskopi u sraslom (prirodnom) tlu ili stijeni bez ili s prethodnim miniranjem (radovi u zemlji ) :

prethodni radovi koji omoguavaju izvedbu ostalih graevinskih radova ili graevina ( iskopi: temelja, graevinskih jama, slabonosivog temeljnog tla, humusa ili povrinskog tronog tla, .....),

iskopi usjeka, predusjeka, kanala (rigola), rovova, podzemni iskopi (iskopi tunela), podvodni iskopi,

iskopi radi obnove (ureenja, regulacije) kanala i vodotoka -

izmuljavanja kanala i vodotoka (iskopi zemljanog, pijeskov itog i/ili ljunkov itog buj inog nanosa),

6

nastavak: Zemljani radovi pri graenju (graevinski zemljani radovi)-izvedba privremenih ili trajnih (nasutih) graevinskih konstrukcija ili graevina od prirodnih sipkih zemljanih i kamenih gradiva (radovi sa zemljom):

nasipi, konstrukcije pokosa nasipa, brane, drenae, filterski slojevi, zaloge, obloge, odlagalita sipkih neuporabljivih materijala

proizvodnja prirodnih mineralnih sirovina i (sipkih) gradiva:

kameni blokovi, lomljenjak, akavac (batuda), ....., (ne)sijana kamena sitne, kameno brano ....

7Posebni i sloeni zemljani radovi u vodogradnji s nekim oblicima zidarskih ili kamenarskih radova (izvanprethodno navedenih manje vie masovnih radova na iskopima nanosa bilo koje vrste i porijekla u vodotocima) su radovi u vodnom gospodarstvu pri regulaciji (odravanju) vodotoka -

izv edba noica obaloutvrda lomljenim kamenom, izv edba tijela uporednih (paralelnih) graevina i/ili (na)pera od

lomljenog kamena, izv edba pragova i pasica od lomljenog kamena, izv edba zatitnih obloga (obala) od kamena (nasutog drobljenog

ili sijanog kamena, nasutog ili sloenog lomljenjaka), izv edba (izrada i polaganje) fainskih konstrukcija (graevina,

tonjaa) i madraca (fainskih prostiraa ili zastiraa). izv edba razliitih gabionskih konstrukcija (obaloutv rda, pokosa,

kaskada, preljeva, bunica itd) ....

8

910

Zemljani (i s njima ostali sloeni) radovi izvode se kao - povrinski (vanjski) zemljani radovi u suhom (izvode

se sa povrine terena u dubinu suhog tla ili stijene): manje vie masovni (zemljani) radovi u razmjerno

preglednom irokom prostoru, razmjerno ogranieni (zemljani) radovi u

skuenom (ogranienom) prostoru, (razmjerno) ogranieni podzemni radovi u suhom i/ili

u vodi (izvode se ispod povrine terena u suhom ili u vodom zasienom tlu odnosno raspucaloj stijeni),

uglavnom ogranieni podvodni radovi koji se izvode - s kopna (obale) u vodi s povrine vode, pod vodom,

sloeni od navedenih.

11

Masovni zemljani radovi iskopa i nasipavanja -preovladavajui po vrsti,znaajni po koliini,intezivni u smislu radnih uinaka njihova izvoenja, nemogui u izvedbi bez primjene strojnog rada,mogui u izvedbi primjenom razliitih organizacija tehnolokog postupka iskop, transport i ugradnja kroz ustroj razliitih radnih grupa strojeva i vozila -

(u sluaju iskopa stijene u uem smislu prethodi njezino miniranje),

ustroj radnih grupa na dozerskom naelu: iskop: dozeri (mogunost ripanja), utovar i prijevoz: (bageri sa utovarnom lopatom),

utov arivai, kamioni kiperi, damperi, zglobni damperi, ugradnja: (dozeri), grejderi, valjci, (bageri)

ustroj radnih grupa na bagerskom naelu: iskop i utovar: bageri (+ dozeri za priguravanje, ripanje), (bageri saj lai + utov arivai), prijevoz: kamioni kiperi, damperi, zglobni damperi, ugradnja: (dozeri), grejderi, valjci, (bageri)

12

13

Masovni zemljani radovi mogu se u okviru ogranizacije tehnolokog postupka iskop - transport - ugradnjaodvijati

bez meuodlaganja gradiva, tesa meuodlaganjem gradiva

zbognemogunosti daljnje uporabe ili ugradbe sipkih gradiva,poboljanja fiziko-mehanikih obiljeja sipkih gradiv a

vremenskim odleavanjem (prosuivanje ocjeivanjem),iskoritenja najveeg mogueg uinka pojedinih strojeva ili grupa strojeva u pojedinim meudjelovima tehnolokog procesa zemljanih radova to odbacuje pojam "kljunog stroja pri odv ijanju meusobno pov ezanog i uvjetov anog rada graevinskih strojeva,stv aranja zaliha u vremenu pripremnih radova ili u vremenu kad je nemogue izvoditi zemljane i s njima povezane ostale graevinske radov e,duih organizacijskih zastoja dijela ili cjeline tehnolokog postupka zemljanih radova,bilo koj i drugog razloga organizacijske ili tehnoloke prirode koj i (ni)je bio unaprijed planiran odnosno pretpostav ljen ili oekiv an.

14

15

Odreenje tehnike i tehnologije zemljanih radova zasniva se na injenicama i pretpostavkama (oekivanja) uvjeta i prilika odvijanja razmatranih radova:vrsta i osnovna obiljeja graevine i podruja graenjakojoj pripadaju razmatrani radovi, posebice -

gelogija, hidrologija, morfologija, topografija, urbanizam i prometnice terena u kojem se izvode ukupni graev inski radov i odnosno graevine,

prostorni poloaj, veliina, cjelovitost ili ralanjenost pruanja (razmjetenost) radova i graevina u odnosu na obiljeja podruja graenja: linijski ili ploni ili prostorno zbiti radovi, zatim prostrani ili skueni radovi itd,

vrste, obiljeja i koliine radova, posebice - veliina, oblik, pov rina, visina i ostala prostorna obiljeja kao

i koliina (obujam) pojedinih vrsta radova i graevina, ininjersko-geoloki, hidroloki i geotehniki uvjeti izv edbe

pojedinih v rsta radov a i graevina,

16

nastavak - Odreenje tehnike i tehnologije zemljanih radova temelj i se na injenicama i pretpostavkama (oekivanja) uvjeta i prilika odv ijanja razmatranih radova:organizacijski uvjeti izvebe radova, posebice -

poloaj radova u okv iru gradilita ili ostalih radova, pristupi tim radov ima i resursima potrebnim za provedbu tih radova,

opskrba radov a energijom i v odom, zatim odv odnja, nain zatite okolia itd, obljeja radova u smislu organizacije odabrane tehnike i tehnologije njihova izvedbe, posebice

meusobni prostorni odnos i zavisnost pojedinih vrsta radova i graevina u tehnolokom i logistikom smislu,

ralamba radova po vrstama i po dijelov ima podruja ili prostora nj ihova izvedbe kao i po tehnolokim zahvatima ukupnog razmatranog tehnolokog postupka razmtranih radov a.

17

Kljuni imbenik odreenja tehnike i tehnologije zemljanih radova je predmet rada i njegova obiljeja odnosno -

vrste i (makrostrukturna, mikrostrukturna) ininjersko-geloka, geotehnika i fiziko-mehanika obiljeja tla ili stijene terena graenja u/s koj ima se radi, te uz to v ezana

prirodna i urbana makro-obiljeja terena graenja: reljef, morfologija, geologija, hidrologija, topografija, urbanizam, prometnice ...

vrste i (fiziko-mehanika, geotehnika, graev no-tehnika, konstrukcijska) obiljeja sipkih gradiva prirodnog porijekla s koj ima se (g)radi

to trai primjerenu klasifikaciju i kategorizaciju (razv rstavanje), primarno, tla ili stijene te posljedino sipkih gradiva u -

ininjersko-gelokom smislu u strukturnom i fiziko-mehanikom smislu u pogledu sadraja (utjecaja) vode u pogledu rastresitosti tehniko-tehnolokom smislu logistikom smislu

18

Elementi matrice ili prostora klasifikacije odnosno kategorizacije(razvrstavanje), tla ili stijene ili sipkih gradiva -u ininjersko-gelokom smislu

geoloka genetska klasifikacija: eruptivne efuzivne i intruzivne stijene, metamorfne stijene (kriljevci, serpentini,

mramori), sedimentne (karbonatne) stijene (vapnenci,

dolomiti), vezani (homogeni) klastini sedimenti (pjeenjaci,

konglomerati, bree); glineni sedimenti (glineni kriljci, lapori, laporoviti

vapnenci), vezana (gline), poluvezana i nevezana tla (ljunci, pijesci

nevezani klastini sedimenti); muljevita tla i ivi pijesci, dijabaz-ronjake geloke formacije, fli i fliolike geloke tvorevine .

19

Nastavak - Elementi matrice ili prostora klasifikacije odnosno kategorizacije (razvrstavanje), tla i stijene ili sipkih gradiva -u strukturnom i fiziko-mehanikom smislu

makrostruktura (slojevitost, raspucalost, kriljavost, masivnost, luenje), mikrostruktura (vrsta, veliina, oblik, povezanost, odnos, granulometrija zrna), vrstoa, tvrdoa, ilavost, otpor na buenje

okrenost (neokrena stijena, slabo okrena stijena, srednje okrena stijena, jako okrena stijena, vrlo jako okrena stijena, ekstremno okrena stijena, depovi i vrtae ispunjene su glinom ili mjeavinom gline i fragmenata stijena).

u pogledu sadraja (utjecaja) vode: suho, vlano, zasieno, tekue stanjeu pogledu rastresitosti (gustoa): odnos prirodno stanje: rahlo, zbijeno, stvrdnuto; rastresito stanje, ugraeno stanje,

20

Nastavak - Elementi matrice ili prostora klasifikacije odnosno kategorizacije (razvrstavanje), tla ili stijene ili sipkih gradiva u tehniko-tehnolokom smislu:

srasla tla: za iskop meka vrlo laka, laka, srednje teka, teka , vrlo vrsta, tvrda do vrlo tvrda tla,

stijene: za iskop lake (meke, prirodno dezinegrirane

razlomljene) trone ili poluvrste stijene, razmjerno vrste sitnouslojene raspucale stijene,

neka vrlo tvrda tla na prijelazu u stijenu , teke te vrlo tvrde stijene koje se dalje

klasificiraju kao srednje vrste, vrste i vrlo vrste stijene koja

se prije iskopa miniraju.

21

22

Nastavak - Elementi matrice ili prostora klasifikacije odnosno kategorizacije (razvrstavanje), tla i stijene ili sipkih gradivalogistikom smislu

iskopani zemljani materijali u uem smislu kao prirodna sipka gradiva (humus, ilovaa, glina, prah)

iskopani i preraeni kameni materijali kao prirodna sipka gradiva:

lomljeni kamen ili kamen lomljenjak, minirani kamen irog sastava, nesijana i sijana kamena sitne aluvijalnog porijekla (pijesak

i ljunak), drobljenac (tucanik) kao drobljena, predrobljena ili mljevena,

nesijana i sijana kamena sitne dobivena preradom miniranog kamena, sipara (prirodnih drobina) ili (krupnih) aluvijalnih kamenih materijala,

suhu, vlano i mokro (zasien vodom) sipko gradivo laka, srednje teka i teka sipka gradiva za transport

(utovar, bilo koji oblik transporta, prijevoz, odlaganje, ...) i ugradnju (razastiranje, ravnanje, zbijanje)

23

kategorija iskopa geoloka (genetska) klasifikacija tehniko, tehnoloko, logostiko obiljeje

I vrlo laki strojni iskop troni povrinski slojevi s organskim sadrajem rastresitost utjecaj vode

II laki strojni iskop

tla i stijene podlone djelovanju (utjecaju)

vode

koherentna tla, zemljana tla

prirodno stanje:-rahlo

-zbijeno-stvrdnuto

rastresito stanje)

ugraeno stanje

suhe

vlaene

zasiene

vodom

tekue

(itko)stanje

iskop u vodi

III srednji strojni iskop nekoherentna tla, aluviji

IV srednje teki strojni iskop mijeana tla, fliolike tvorevine

V teki strojni iskop mijeana tla,aluviji i trone stijene

VI vrlo teki strojni iskoplaki iskop ripanjem

iskopn udarnomiskop glodanjem

okamenjena tla

VII tei iskop ripanjemlaki iskop udarom

laki iskop glodanjemlako miniranje

trone, raspadnute stijeneekstremno okrene stijene

VIII (teki iskop glodanjem)srednje teki iskop udaromsrednje teko miniranje

stijene otporne na djelovanje

(utjecaj) vode

okrene stijenejako okrene stijenesrednje okrene stijeneslabo okrene stijene

stijenski

masiv usitnjene stijene

(rastresito stanje)ugraeno

stanje

suhe

mokreIX (teki iskop udarnom)teko miniranje

raspucale

uslojene stijene

X vrlo teko miniranje masivne stijene

24

Na prv i pogled ini se kako je tlo openito lake kopati - ak lake nego miniranu stijenu. Meutim strojni iskop tla ili stijene, bilo srasle bilo minirane, ipak se mora drugije stupnjevati po teiniiskopa odnosno po uinkovitosti strojnog rada na nj ihov u iskopu. U tome smislu ov dje se nav odi jedno praktino stupnjevanje nekih po sebi sv ojstv enih tla ili stijena u uem smislu kao i nj ihov o stupnjevanje u pogledu teine njihov a iskopa u sraslom odnosno kod miniranja - rastresitom stanju (od naj lakeg provediv og iskopa prema naj teem):

laka pjeskovita ilovaa razmekana glina pijesak i ljunak

(obina) zemlja tvrda ilava ilovaa dobro minirana stijena

mijeani zemljani i kameni materijal ljepljiva glina

slabo minirana stijena.

25

26

Kamen je osnovni, tipini i zasada nezamjenjljivi graevinski materijal ili gradivo. Kao gradivo primjenjuju se slijedei oblici odnosno vrste kamenih materijala i preraevina:

manje ili vie (ne)pravilno kalani ili cijepani kamen lomljenjak koji se pridobiva runim ili strojnim cijepanjem stijene po plohama prirodnog kalanja,

piljeni kamen ili kamene ploe koji se pridobivaju (1) strojnim piljenjem ili cijepanjem stijene bez

obzira na plohe prirodnog kalanja, kao i (2) piljenjem prethodno cijepanih ili piljenih

kamenih blokova, lomljeni ili minirani kamen koji se pridobiva

ili miniranjem stijene prije iskopa ili iskopom stijene s mehanikim nainom njezina

razaranja (razbijanje udarom, struganje, ripanje),

27

nastav ak - Kamen j e osnov ni, tipini i zasada nezamj enj lj iv i graevinski materij al. Kao gradiv o primj enj uj u se slij edei oblici odnosno v rste kamenih materij ala i preraev ina:

nesijani i sijani prirodni kameni materijal kao kamena sitne prirodnog porijekla pridobiva se iskopom i sijanjem prirodno taloenog pijeska i ljunka u vodoticima, nekadanjim rijenim udolinama, poplavnim podrujima te ostalim podrujima tla aluvijalnog porijekla,

drobljenac kao drobljena (predrobljena ili mljevena) nesijana i sijana kamena sitne koja se dobiva

drobljenjem miniranog lomljenjaka ili drobljenjem krupnih valutica (oblutaka, valutica)

aluvijalnih kamenih materijala tj. drobljenjem krupnog ljunka,

kameno brano (i punilo) koje se dobiva daljnjim mljevenjem prethodno na neki nain drobljenje i sijane kamene sitnei.

28

29

30

31

32

33

34

Tehnika i tehnologija zemljanih radovaTemeljna je zadaa tehnike (graevinske mehanizacije) i tehnologije

zemljanih radova pretvorba svih vrsta (i oblika pojavljivanja) prirodnih tala i stijena u zemljane materijale (zemljana gradiva) u uem smislu odnosno u usitnjene materijale (sipka gradiva) koji se zatim u kao takva dalje u logistikom i tehniko-tehnolokom jednostavnije i lake koriste prerauju, ugrauju ili trajno odlau.

Graevinska mehnaizacija za zemljane radove - strojevi za pripremu (miniranje, iskop) te postrojenja

preradu zemljanih i kamenih materijala, strojevi (transportna sredstva) za prijenos ili prijevoz

zemljanih i kamenih materijala (sipkih gradiva), strojevi za ugradnju (pripremljenih zemljanih i

kamenih materijala kao gradiva, strojevi i oprema za geotehnike radove u uem

smislu, pomoni i ostali strojevi.

35

POVRINSKI ISKOP TLA I STIJENE

36

Bez obzira na oblik i nain odnosno tehniku i tehnologiju izvoenja zemljanih radova pri iskopu (runo ili strojno):

tla ili s prethodnim miniranjem stijene kopanjem,

tla ili bez prethodnog miniranja stijene rezanjem, ripanjem, struganjem, glodanjem ...

pripadni sloeni postupci, (pod)procesi ili zahvati uvijek bitno mijenjaju geotehnika odnosno fiziko-mehanika obiljeja tla ili stijene koja se kopa kao primjerice njihov

izgled, strukturu (grau), sadraj vode, obujam, masu, gustou, homogenost, vrstou itd.

37

Iskopani (rasatresiti) materijal uvijek ima vei obujam (a time manju gustou) od (sraslog) obujma prostora iskopa to se pojmi kao rastresitost iskopanog materijala(odnos sraslo rastresito ugraeno)

38

U pogledu ireg podruja ili prostora odvijanja iskopa u/na terenu razlikuju se -vanjski tj. povrinski (nadzemni, otvoreni) iskopi

izv ode se na/pri povrini terena ili u odreenoj dubini terena s njegov e povrine (najmanje jedna ploha prostora iskopa uv ijek otv orena s pov rine terena)

podzemni (tunelski) iskopi izv ode se u dubini tla ili stijene ispod njezine pov rine (pri emu

se pov rina terena iznad iskopa ne mijenja tj . ostaje prirodno cjelovita tijekom i nakon podzemnog iskopa)

podvodni iskopi izv odi se neposrednim radom ljudi i strojeva

s kopna ili s pov rine v ode (tj . s nekog plovila) u v odi (tj. na povrini samog dna ili pokosa obale)

nekim sluajevima podvrsta povrinskog ili podzemnog iskopa koji se izvode u vodi ili pod vodom

kesonski iskop

39

40

41

42

Podzemni tunelski iskop obuhvaa iskop (izvedbu) -mikro tunela (polaganje razliitih vodova)

takovih su mjera da onemoguavaju po ovjeku njihovu prohodnost izv ode se preteito posebnim automatiziranim i robotiziranim

tehnikama i tehnologijama probijanja tla uz istov remeno provlaenja cjev ov oda ili instalacijskih v odov a kroz iskopano ili probijeno

smjernih potkopa (posebni tuneli malog poprenog presjeka) koji slue za

usmjeravanje iskopa veih tunela na istom mjestu (smjerni potkopi)

polaganje nekih v odova. tunela razliite duljine te

malog (tzv . mini tuneli), srednjeg, srednje velikog ili velikog poprenog presjeka.

podzemnih prostorija (kaverni) razliite v eliine i oblika pruanja

(podzemne eljeznike stanice i garae, podzemna sklonita i skladita ili odlagalita, podzemne elektrane, podzemni proizvodni pogoni ...)

43

44

45

46

U pogledu v eliine, oblika i mjera prostora iskopa te u pogledu tehnike i tehnologije naina njihov e provedbe razlikuju se osnov nioblici povrinskih iskopa na razini ili s razine terena -plitki povrinski iskopi humusa ili tronog povrinskog sloja, iskopi u svrhu ureenja ili reklamacije zemljita,masovni iroki povrinski iskopi u okviru nekih graevina hidrotehnikih sustava

iskopi temelja velikih brana, iskopi umjetnih akomulacijskih jezera, iskopi velikih plovnih kanala i umjetnih vodotoka, irina ovih iskopa je u naelu vea od irine dozerskog noa,

iskopi usjeka, predusjeka i veih zasjeka, iskop manjih zasjeka na kosini terena

iskop tzv. stepenica na padinama na kojima se kasnije izvode nasipi) pri emu se ovi iskopi preteito promatraju kao iskopi u razmjerno skuenom prostoru,

iskopi kanala odvodnje odnosno meloracijskih mrea,iskopi jaraka i manjih kanala,

nastavak

47

nastav ak -

iskopi rovova iskopi rovova ponovo se zatrpavaju iskopanim

materijalom iz rova nakon polaganja cjevovoda to je njihova osnovna razlika od kanala ili jaraka koji ostaju trajno iskopani a iskopani materijal se trajno odlae izvan njihova iskopa

iskopi temelja (pojedinanih, trakastih, sloenih pliih i dubokih)iskopi graevnih jama i ostali potrebni iskopi

omoguavaju izvedbu graevnih jama (iskopi posebnih vrlo dubokih i uskih rovova za izvedbu zavjesa i zidova graevnih jama te ostali slini iskopi)

posebni iskopi u okviru izvedbe geotehnikih konstrukcija pri temeljenju

iskopi kod pilotiranja i sl. ostale vrste iskopa za potrebe graenjaiskopi u okviru nalazita prirodnih gradiva - glinokopa, ljunara i kamenoloma (povrinskim kopovi) .

48

U pogledu oblika i smjera pruanja prostora iskopa te u pogledu meusobnog odnosa i veliine mjera prostora iskopa razlikuju se -linijski iskopi primjerice: iskop rovova, kanala, jaraka, zatimi iskop trakastih

temelja, zatim potkopa, tunela, i sl., na veoj duljini kopa po mjerama isti ili nepromjenjlivi popreni

presjek iskopa, ploni iskopi primjerice: iskopi humusa i tronog tla, iskopi veih

graevinskih jama, iroki iskopi u ljunarama, kamenolomima, glinokopima i sl., povrina iskopa znatno je vea od dubine iskopa,

skueni (tokasti) iskopi primjerice: iskopi temelja samaca, ahtova, zatim iskopi

manjih graevinskih jama, sloeni iskopi od navedenih primjerice: iskopi predusjeka, usjeka i zasjeka, iskopi velikih

kanala i sl., kao kombinacija linijskih, plonih i skuenih iskopa ovisno i njihovim

mjerama i duljini pruanja.

49

Iskop tla i/ili stijene, kao tehniki i tehnoloki postupak ili zahvat za sebe, u naelu moe biti dvojak ili runi iskop tla i/ili stijene pomou manje vie primitiv nih(uobiajenih, pov ijesnih) runih alata

iskop tla: lopate (aovi), motike, trnokopi (krampovi)iskop stijene: eljezne ili eline motke (pajseri, uskije ...)

ili manje vie (mehanizirani) strojni iskop tla i/ili stijeneiskop tla: sve vrste postupaka, alta i pripadnih strojeva za zemljane radov e (bageri, dozeri ...)iskop stijene u uem smislu (iskop u stijeni)

mehaniki iskop stijena tanke slojevitosti i/ili velike raspucalosti te male vrstoe, primjenom nekog (uproenog) fizikalnog postupka (prethodnog ili istovremenog) razaranja stijene

otkidanje (udar), oranje (ripanje, rijanje), struganje (glodanje) itd.,

nastav ak

50

nastav ak: iskop stij ene u uem smislu (iskop u stij enskom masiv u) iskop stijene strojnim putem nakon prethodnog

miniranja radi njezina pretvaranja u razmjerno sipki materijal pri emu nakon miniranja slijedi strojni iskop stijene kao tla u uem smislu:

iskop stijene strojnim putem nakon njezinog prethodnog djelominog miniranja (rastresanje stijenskog masiva miniranjem do poputanja)

iskop onih vrste stijena kod kojih je to mogue zbog njihove geoloka makrostruktura (tanka uslojenost, izraena ili vidljiva velika raspucalost) te slabija fiziko-mehanika obiljeja (mala do srednje mala tvrdoa, vrstoa i ilavost),

iskop stijene strojnim putem nakon cjelovitog (potpunog) miniranja (potpuno lomljenje stijenskog masiva)

iskop homogenih stijena ili stijena debele do vrlo debele uslojenosti pomou eksploziva.

51

Povrinski (nadzemni, otvoreni) strojni iskop -bilo koje vrste tla, nekih tronih stijena u tlo (primjerice glinoviti sedimenti, lapori, laporoviti vapnenci, stijene hetrogenih litolokih stava, flievi i fliolike geoloke tvorevine, siltiti) prethodno minirane stijene,

mogu je na tri osnovna naina -dozerski iskop (iskop dozerima, dozer-utovarivaima, dozer-skrejperima)

masov ni iskop struganjem te istov remeni transport iskopanog sipkog materijala guranjem na gomilanje i/ili razastiranje,

bagerski iskop (iskop bagerima, rovokopaima trenerima, strojevima s otkopnim krakom)

razliite tehnike kopanja (ov isno u v eliini i obliku prostora iskopa, vrsti i stanju materijala koj i se kopa te o vrsti otkopnog alata) kao i transport (prijenos ili dodavanje) otkopanog materijala bilo na odlaganje bilo u neko transportno sredstv o,

skrejperski iskop (iskop skrejperima)masov ni iskop preteito zemljanih materijala struganjem te autoprijev oz iskopanih materijala kao i njegov u ugradbu razastiranjem, pri emu se svi nav edeni tehnoloki zahvati izv ode u neprekinutom kretanju stroja ikakva stajanja.

52

53

54

55

56

57

58

59

60

61

62

63

64

65

Razrada iskopapodjela prostora iskopa u dijelov ima

u usprav nom smislu (iskopi po pojedinim razinama) s podnice (podine, dna) iskopa prema gore (prema

pov rini iskopa) s povrine iskopa prema dole tj. prema podnici

(podini, dnu) iskopa u v odorav nom (tlocrtnom) smislu

proelni (frontalni, izravni) iskop (po itav oj irini ili u punoj irini)

proelni (razv ijajui) iskop u dijelovima po irini i duljini

iskop s prethodnim prodorom (licom) postrani iskop

sloeni iskop od navedenih u usprav nom smislu (smislu razina iskopa) i v odorav nom (tlocrtnom) smislu

66

67

68

69

70