elementi pred spojnice 5

Download Elementi Pred Spojnice 5

If you can't read please download the document

Post on 20-Oct-2015

34 views

Category:

Documents

11 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Elementi

TRANSCRIPT

SPOJNICE

Mainski elementi II

3. SPOJNICEZadatak spojnica je da spoje u jednu cjelinu bilo zasebna vratila, npr. vratilo elektromotora i obrtne pumpe, bilo jedno dugako vratilo koje je napravljeno iz vie dijelova radi lake izrade, transporta, sklapanja, npr. transmisiono vratilo.

Prema nainu prenoenja snage, spojnice se mogu podijeliti na:

mehanike

elektromagnetne

hidrodinamike

specijalneKonstrukcija spojnica treba da zadovolji sljedee uslove:

da je po obliku rotaciono tijelo i da je to laka kako bi optereenje vratila i leita bilo to manje

da se moe postaviti to blie leitu kako bi se smanjilo savijanje vratila

da omoguava dobro centriranje spojenih vratila

da bude uravnoteena

da bude jednostavne konstrukcije, da se lako postavlja i skida

da dijelovi koji stre budu pokriveni (zatieni) kako ne bi dolazilo do povreda3.1. Mehanike spojnice

Prenos snage kod vratila spojenih mehanikom spojnicom ostvaruje se podesnim konstruktivnim elementima ili mehanikim stvaranjem sile trenja izmeu spojenih dijelova. Ovo je najrasprostranjenija grupa spojnica. Dijele se na:

krute

pomine

ukljuno iskljune3.1.1. Krute spojniceKrute spojnice spajaju vratila u jednu cjelinu pri emu spreavaju bilo kakvo meusobno pomjeranje vratila. Svi udari i sve neravnomjernosti obrtnog momenta prenose se potpuno sa jednog vratila na drugo.

Spojnica sa naglavkom

Spojnica sa naglavkom ima naglavak od elika koji je navuen na krajeve vratila i privren klinovima za vratilo. Radi bezbjednosti osoblja, kuke na klinovima su pokrivene zatitnim limovima.

Spojnica je konstruktivno vrlo prosta, ali je nepodesna za skidanje, poto treba pomjeriti bilo jedno vratilo, bilo spojnicu.

Primjenjuje se na mjestima gdje se ne trai esto skidanje i postavljanje.

Oklopna spojnicaOklopna spojnica ima dvodjelni oklop od livenog gvoa pritegnut zavrtnjima uz vratilo. Obrtni moment se prenosi zahvaljujui trenju izmeu naglavaka i vratila stvorenom pritezanjem zavrtnjeva. Radi sigurnosti, veza se pojaava klinovima bez nagiba.

Oklopna spojnica se lako skida i postavlja. Moe se primijeniti i za spajanje vratila nejednakih prenika (redukciona spojnica). Nije pogodna za velika optereenja i promjenljiv smjer obrtanja.

Obodna spojnica

Obodna spojnica se sastoji od dva koluta (oboda), naglavljena na vratila u vruem ili hladnom stanju i osigurana klinovima bez nagiba. Centriranje spojnice postie se ispupenjem na jednom kolutu, odnosno udubljenjem na drugom, tano odreenog prenika. Obrtni moment se prenosi nizom podeenih ili nepodeenih zavrtnjeva rasporeenih po obodu.

Na tekim vratilima, esto se rade spojnice sa nakovanim obodima na krajevima vratila. Rjeenje je jednostavnije, ali skuplje (desna slika).

3.1.2. Pomine spojniceOve spojnice omoguuju vratilu uzduno pomjeranje koje je rezultat zagrijavanja u toku rada, te ugaono pomjeranje. Dijele se na uzduno (aksijalno) pomine, elastine i zglavkaste spojnice.

Kandasta spojnica (uzduno pomina)

Kandasta spojnica se sastoji od dvije glavine koje imaju po tri jednake i ravnomjerno rasporeene kande. Glavine se navlae na vratila u zagrijanom stanju ili pod pritiskom u hladnom stanju i osiguravaju klinovima bez nagiba. Izmeu kandi postoji aksijalni zazor koji omoguava uzdunu dilataciju vratila. Bolje centriranje spojnice postie se ugradnjom prstena za centriranje. Korisno je s vremena na vrijeme podmazati kande radi smanjenja trenja.

Elastina spojnica sa obodomElastina spojnica sa obodom esto se primjenjuje za vezu vratila elektromotora sa vratilom prenosnika kod dizalica. Dobro podnosi promjenljive obrtne momente. Ova spojnica je po obliku slina spojnici sa obodima za kruto vezivanje vratila; razlikuje se od nje po tome to su zavrtnji u jednom obodu podeeni po koninom stablu, a u drugom obodu lee u prstenovima od koe ili gume, pa je zbog toga ovakva spojnica gipka. Broj zavrtnjeva po obodu bira se u zavisnosti od prenika vratila.

Zglavkasta spojnica (kardanska)

Zglavkaste spojnice se primjenjuju za spajanje vratila ije se ose sijeku pod nekim uglom. Prenos obrtaja nije ravnomjeran, tj. pri stalnoj obimnoj brzini predajnog vratila, prijemno vratilo e imati periodino promjenljivu brzinu utoliko promjenljiviju, ukoliko je ugao vei. Zbog toga ovaj ugao ne treba da bude vei od 5. Ravnomjerna brzina prijemnog vratila moe se postii ugradnjom posrednog vratila.

Zglavkasta (kardanska) spojnica se sastoji od dvije glavine viljukastog oblika i jednog spojnog elementa krstastog oblika kroz koji prolaze vijci za vezu sa viljukama. U rasprostranjenijoj konstrukciji zglavkaste spojnice smjetene su etiri osovinice u zajednikom prstenu (slika); osovinice se okreu u bronzanim aurama.

3.1.3. Ukljuno iskljune spojniceOve spojnice se upotrebljavaju kada postoji potreba da se prijemno vratilo moe, po potrebi, iskljuiti iz pogona. Mogu se podijeliti na:

- kandaste iskljune spojnice koje se mogu ukljuivati samo u stanju mirovanja ili pri

laganom obrtanju, a iskljuivati i pri punoj brzini

- frikcione spojnice koje se mogu i ukljuivati i iskljuivati u toku radaPokretna kandasta spojnica

Kod ove spojnice se glavina na prijemnom vratilu moe pomjerati uzdu vratila. Ukljuivanje je mogue u stanju mirovanja ili pri vrlo malom broju obrtaja, a iskljuivanje i pri punoj brzini, ali je pri tome esto potrebna jako velika sila za iskljuivanje zbog trenja i klizanja izmeu kandi i izmeu pokretne glavine i vratila.

Frikcione spojnice

Frikcione spojnice omoguuju ukljuivanje, odnosno iskljuivanje za vrijeme rada i pod optereenjem, pa se zato, gotovo redovno, upotrebljavaju u mainstvu.

Ukljuivanje, odnosno iskljuivanje prijemnog vratila je meko i postepeno. Pri naglom preoptereenju ili udaru za vrijeme rada nastupa klizanje frikcionih povrina koje donekle spaava ukljuene elemente (npr. zupanike) od lomljenja. Posljedica trenja klizanja je habanje frikcionih elemenata po dodirnoj povrini, i zagrijavanje. Umetanjem sloja maziva izmeu frikcionih povrina donekle se smanjuje habanje i ujednauje otpor protiv klizanja po cijeloj frikcionoj povrini. Trenjem proizvedena toplota nagomilava se u trupu spojnice, pa prelazi na okolni vazduh. Zbog toga, radi boljeg hlaenja, spojnica treba da ima to veu povrinu zraenja, po potrebi i rebra za hlaenje. Kada to nije dovoljno, spojnica se vjetaki hladi vodom ili vazduhom (ventilatorom); to je naroito vano za spojnice koje se esto ukljuuju i iskljuuju.

Materijal od koga su izraeni ili kojim su obloeni frikcioni elementi po dodirnoj povrini moe biti raznovrstan: elik, elini liv, liveno gvoe, bronza, mesing, koa, drvo, presovani papir, metalokeramika,...

Potreban pritisak meu dodirnim povrinama frikcionih elemenata dobija se iz uslova:

gdje je ( koeficijent trenja. Odavde se moe proraunati potrebna frikciona povrina:

gdje je pd (Pa( doputeni specifini povrinski pritisak.

Nekoliko osnovnih shema frikcionih spojnica dato je na donjim skicama.

Izmeu mnogobrojnih konstrukcija frikcionih spojnica, opisane su sljedee dvije:

Frikciona spojnica sa koninom dodirnom povrinom

Na prijemnom dijelu vratila nalazi se pokretna glavina vezana sa vratilom klinom za voenje. Zavretak prijemnog vratila ulazi u bronzanu auru, smjetenu u nepokretnoj glavi na kraju predajnog vratila, na kome je uvrena glavina predajnog dijela spojnice. Iako je aksijalna sila, potrebna za ukljuivanje, oko tri do etiri puta manja nego kod spojnice sa ravnom dodirnom povrinom, ipak je ona jo uvijek znatna, pa je zbog toga upotreba ovakve spojnice dosta ograniena, uglavnom za prenike d ( 120 mm. Radi pojaanja otpora protiv klizanja, esto je konus obloen koom ili nekim drugim frikcionim materijalom.

Elektromagnetna frikciona spojnica sa lamelama

Na jednom kraju vratila naglavljena je glavina (1) na kojoj se nalazi ploa (2) oljebljeno vezana sa glavinom, tako da se moe aksijalno pomjerati. Nepokretni nosa namotaja (3) centriran je na glavini (1) pomou leita sa lopticama (4). Aktiviranjem namotaja javlja se elektromagnetna sila koja privlai plou (2) pritiskujui na taj nain lamele (5) izmeu ploa (11) i (6). Meulamele (7) vezane su pomou zubaca sa prijemnim dijelom spojnice (8). Po prestanku dejstva elektromagnetne sile, opruge (9) prekidaju vezu pomjeranjem dijela (2) ulijevo. Pritisak opruga za vrijeme rada prima aksijalno leite sa lopticama (10).Za aktiviranje namotaja slui jednosmjerna struja napona 24 Volta. Lamele su obloene metalokeramikim materijalom otpornim na habanje.

PAGE 63

_1195979779.unknown

_1195980005.unknown