generalna a odosnabdijevanja i n f humanog r u b i ... dokument_undp.pdfgeneralna analiza sektora...

MDG-F programme in BiH, M.Tita 28., Sarajevo; tel: +387 33 563 600; fax: +387 33 552 330;

web: www.un.ba

Sarajevo, Januar 2011.

GENERALNA ANALIZA

VODOSNABDIJEVANJA I NJEGOVE FUNKCIJE

HUMANOG RAZVOJA U BOSNI I HERCEGOVINI – ANALIZA SVS

http://www.un.ba/

Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH

2

Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove

funkcije humanog razvoja u BiH – Analiza SVS

Knjiga 1- OSNOVNI DOKUMENT

Knjiga 2 -Prilozi


3

Informacije o projektu

Referntni broj: UNDPBIH-10-074-MDGF-EG-HEIS-P

Datum potpisivanja ugovora: 22.07.2010.

Ugovaraĉ: UNDP

Konsultanti: Institut za hidrotehniku GF u Sarajevu

PRISM Reserah, Sarajevo

Tim

Voditelj tima: Dr. Admir Ćerić (HEIS)

Tehniĉki ekspert: Mr. Selma Ĉengić (HEIS)

Finansijski ekspert: Mrs. Erna Zildţović (HEIS)

Socijalni aspekt, ekspert: Mr. Dino Đipa (PRISM)

Tim za podršku


4

Korištene skraćenice

Analiza SVS Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije

humanog razvoja u BiH

BiH Bosna i Hercegovina

EC Evropska komisija

EU Evropska Unija

FBiH Federacija Bosne i Hercegovine

MDG Milenijumski razvojni ciljevi

MDG-F Fond za milenijumske razvojne ciljeve

MoFTER ili MVTiEO Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

ODV Okvirna direktiva o vodama

RS Republika Srpska

UN Ujedinjene nacije

UNDP Razvojni program UN-a

ViK Vodovod i kanalizacija

JP Javno preduzeće

KP Komunalno preduzeće

JKP Javno komunalno preduzeće

a.d. Akcionarsko društvo

d.o.o. Društvo sa ograniĉenom odgovornosti

GIS Geografski informacijski sistem

SPPS Softverski program za društvene nauke

NEAP National Environmental Action Plan (Nacionalni okolišni akcioni plan)

USAID Ameriĉka organizacija za meĊunarodni razvoj

EBRD Evropska Banka za Obnovu i Razvoj

WB Svjetska Banka (World Bank)

IPA Instrument predpristupne pomoći


5

Sadržaj 1 Generalne informacije o projektu ....................................................................... 8

1.1 Milenijumski razvojni ciljevi u BiH ............................................................... 8

2 Upoznavanje sa projektom .............................................................................. 10

3 Zadaci projekta .............................................................................................. 12

3.1 Opis zadataka ......................................................................................... 12

4 Pozadinski izvještaj ........................................................................................ 16

4.1 Prethodna pomoć .................................................................................... 16

4.1.1 Strategija smanjenja siromaštva (Srednjoroĉna razvojna strategija) ....... 16

4.1.2 Nacionalni okolišni akcioni plan (NEAP) ................................................ 16

4.1.3 Donatorski programi u sektoru voda i sanitacije u BiH ........................... 17

4.1.4 EBRD aktivnosti u Bosni i Hercegovini .................................................. 20

4.1.5 Aktivnosti Svjetske banke u Bosni i Hercegovini .................................... 21

4.1.6 Ostali donatorski projekti vezani za vodovodna preduzeća u B&H ............ 22

4.2 Pomoć koja je toku ................................................................................. 22

4.2.1 Podrška vodnoj politici BiH-IPA 2007 program ...................................... 22

4.2.2 Regionalni Vodovodni Sistem Plava Voda ............................................. 23

4.2.3 Projekt Upravljanja Neretvom i Trebišnjicom ........................................ 23

4.2.4 Izrada Studije izvodljivosti za sistem vodoopskrbe za Dubrava plato ....... 24

5 Pravni, institucionalni i finansijski okvir ............................................................. 26

5.1 Pravni okvir ............................................................................................ 26

5.1.1 Drţavni nivo ..................................................................................... 26

5.1.2 Entitetski nivo .................................................................................. 27

5.1.3 Općinski nivo .................................................................................... 29

5.1.4 Potrebni koraci u daljem razvoju legislative u oblasti vodosnabdijevanja .. 30

5.2 Institucionalni okvir ................................................................................. 30

5.2.1 Drţavni nivo ..................................................................................... 31

5.2.2 Entitetski nivo .................................................................................. 32

5.3 Finansijski okvir ...................................................................................... 36

5.3.1 Federacija BiH .................................................................................. 37

5.3.2 Republika Srpska .............................................................................. 38

5.4 Opći zakljuĉak po pitanju pravnog, institucionalnog i finansijskog okvira ........ 39

5.4.1 Pravni okvir ...................................................................................... 39

5.4.2 Institucionalni okvir ........................................................................... 40

5.4.3 Finansijski okvir ................................................................................ 41

5.5 Kvalitet vode za piće ............................................................................... 43


6

6 Stanje vodosnabdijevanja ............................................................................... 45

6.1 Rad sistema za vodosnabdijevanje ............................................................ 45

6.1.1 Stanovništvo koje koristi usluge sistema vodoopskrbe ........................... 45

6.1.2 Ocjena izvorišta vode, kvaliteta vode, postrojenja i sistema ................... 46

6.1.3 Procjena mjerenja potrošnje vode ....................................................... 49

6.2 Institucionalni ustroj ............................................................................... 52

6.2.1 Razlike u obezbjeĊenju usluga vodovoda i kanalizacije .......................... 53

6.2.2 Vlasništvo nad sredstvima .................................................................. 54

6.2.3 Autonomija i odnosi izmeĊu općina i komunalnih preduzeća ................... 54

6.3 Organizacija vodovoda ............................................................................. 55

6.3.1 Upravljanje i administracija ................................................................ 56

6.3.2 Planiranje, studije i kartiranje ............................................................. 56

6.3.3 Operativne procedure ........................................................................ 57

6.3.4 Preventivno odrţavanje i popravke ...................................................... 57

6.3.5 Personalna pitanja ............................................................................ 57

6.3.6 Raspoloţivost informacija i izvještavanje.............................................. 58

6.3.7 Odnosi sa potrošaĉima ...................................................................... 58

6.4 Finansijska procjena ................................................................................ 59

6.4.1 Finansijske politike i kontrole ............................................................. 60

6.4.2 Raĉunovodstvena praksa ................................................................... 60

6.4.3 Finansijski sistemi i dokumenti ........................................................... 61

6.4.4 Tarifna politika ................................................................................. 61

6.4.5 Oĉitanje vodomjera, obraĉun i naplata ................................................ 63

6.5 Preporuke za vodovodna preduzeća........................................................... 65

6.5.1 Institucionalni aspekt ........................................................................ 65

6.5.2 Finansijske preporuke........................................................................ 66


7

Tabela 2-1. Predložene općine koje su ukljuĉene u istraživanje ....................... 10

Tabela 6-1 Izvorišta i kontrola kvaliteta vode .................................................. 46

Tabela 6-2 Ukupni zahvat, isporuka i gubici ..................................................... 48

Tabela 6-3 Zahvat, isporuka i gubici za 20 općina ............................................ 48

Tabela 6-4 Ukupan broj stanovnika i broj stanovnika kojima se pružaju usluge

vodovoda ......................................................................................................... 50

Tabela 6-5 Stanje vodomjera, proizvodnja vode i potrošaĉi ............................. 51

Tabela 6-6 Broj potrošaĉa i zaposlenih u odnosu na broj prikljuĉaka ............... 59

Tabela 6-7 Naplata vode .............................................................................. 63


8

1 Generalne informacije o projektu

Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije ljudskog razvoja u BiH

(u daljem tekstu “analiza SVS”) dio je šireg programa UNDP-a u okviru Milenijumskih

razvojnih ciljeva, i projekta “Osiguranje pristupa vodosnabdijevanju kroz institucionalni

razvoj i infrastrukturu“.

1.1 Milenijumski razvojni ciljevi u BiH

Milenijumski razvojni ciljevi (Millenium Development Goals - MDGs) predstavljaju osam

meĊunarodnih razvojnih ciljeva. Sve ĉlanice Ujedinjenih nacija, njih 192, kao i najmanje

23 meĊunarodne organizacije, postigle su dogovor da ove ciljeve postignu do 2015.

godine.

Milenijumski razvojni cilj (MDG) 7, odnosi se na okolinsku odrţivost, a jedan od

specifiĉnih ciljeva unutar ovog opšteg cilja jeste “do 2015. godine prepoloviti broj ljudi

koji nema odrţiv pristup sigurnom vodosnabdijevanju i osnovnoj sanitaciji”. Ispunjenje

milenijskog razvojnog cilja 10 znaĉajno doprinosi smanjenju smrtnosti djece (MDG 5),

smanjenju najozbiljnijih infektivnih bolesti (MDG 8), zaštiti zdravlja majki (MDG 6) i

kvalitetu ţivota siromašne populacije (MDG 11). TakoĊer doprinosi jednakosti spolova i

daje veće ovlasti ţenama, s obzirom da je povezan sa upisom i pohaĊanjem škola, a

pogotovo djevojaka (MDG 3). Ispunjavanje cilja doprinijelo bi smanjenju siromaštva

(MDG 1) i gladi (MDG 2) kroz korištenje vodosnabdijevanja u industriji i poljoprivredi, na

taj naĉin štedeći vrijeme potrebno za procjenjivanje koji izvor vode i sanitarni objekt je

bliţi, a ĉime se doprinosi poboljšanju zdravlja radne snage. Ono što je vaţno istaći jeste

da poboljšano vodosnabdijevanje i sanitacija promoviraju ekonomsku jednakost s

obzirom da su oni koji nemaju pristup ovim uslugama uglavnom siromašniji i ranjiviji

(izvor: http://www.un.org/millenniumgoals/)

Da bi se postigli milenijumski razvojni ciljevi u oblasti voda i sanitacije, od kljuĉne je

vaţnosti poznavati zahtjeve koji se odnose na specifiĉni resurs, nedostatke koji su vezani

za njega, te gdje se taj resurs moţe iskoristiti. Relevantne procjene trebaju biti

zasnovane na razumnim evaluacijama na globalnom, regionalnom i nivou same zemlje.

Nadalje, poreĊenje procijenjenih potrebnih finansijskih resursa sa postojećim nivoom

finansijskih sredstava pomaţe u mobilizaciji sredstava i usmjeravanju direktnih napora

na specifiĉne kontekste (npr. ruralne ili urbane), te na zemlje koje ne ispunjavanju ono

što je zacrtano milenijumskim razvojnim ciljevima.

Usvajanje milenijske deklaracije od strane 189 zemalja ĉlanica UN-a u septembru 2000

bio je jako vaţan trenutak za saradnju na globalnom nivou u dvadeset i prvom stoljeću.

Ova deklaracija definirala je neke od najvaţnijih izazova sa kojima se suoĉava ljudska

vrsta na poĉetku novog milenija, koje su moguće reakcije na ove izazove, te je

uspostavila specifiĉne indikatore za ocjenu napretka prema ispunjenju meĊusobno

povezanih ciljeva i zadataka kada je u pitanju upravljanje, mir, sigurnost, i ljudska

prava.

http://www.un.org/millenniumgoals/


9

Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi na prekretnici. Zemlja je poslije velikih ratnih

razaranja 1992 – 1995 i velike meĊunarodne podrške usmjerene na obnovu i

rekonstrukciju, na prekretnici izmeĊu ekonomske, socijalne i politiĉke zavisnosti, sa

jedne, i samoodrţivosti i vlastite odgovornosti za razvoj sa druge strane. “Izvještaj o

humanom razvoju – Milenijumski razvojni ciljevi – BiH 2003” stoga je proaktivno

usmjeren na preporuke za politike u posebnim sektorima, koje bi ostvarile samoodrţivost

i vlastitu odgovornost i još vaţnije, kvantitativne projekcije ostvarivanja milenijumskih

razvojnih ciljeva do 2015.

Više detalja o milenijumskim razvojnim ciljevima za BiH moţe se pronaći u izvještaju

“Kratki osvrt na status milenijumskih razvojnih ciljeva u BiH”, i “Izvještaju o humanom

razvoju - milenijumski razvojni ciljevi u BiH 2003 na stranici at www.undp.ba .

http://www.undp.ba/


10

2 Upoznavanje sa projektom

Svrha projekta „Analiza SVS“ je da se izvrši analiza stanja u sektoru vodosnabdijevanja i

njegove funkcije humanog razvoja u Bosni i Hercegovini, uz vodstvo i nadzor MDG-F

DEG nacionalnog menadţera i koordinatora projekta.

MDG-F Ekonomsko upravljanje pod nazivom “Osiguranje pristupa vodosnabdijevanju

kroz institucionalni razvoj i infrastrukturu“ ima finansijsku podršku kroz Fond za

milenijumske razvojne ciljeve koji finansira Španska vlada, a ĉije je planirano trajanje 3

godine uz procijenjeni budţet od 4.450.000 USD. Program zajedno implementiraju UNDP

i UNICEF u partnerstvu sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH,

Ministarstvom civilnih poslova BiH, Ministarstvima poljoprivrede, vodoprivrede i

šumarstva FBiH i RS, općinama koje uĉestvuju u projektu i njihovim vodovodnim

preduzećima i organizacijama civilnog društva.

Projekat će koristiti participatorni pristup, koji ukljuĉuje analizu na osnovu literature, kao

i terensku analizu koja će se sastojati od polustruktuiranih intervjua i anketa ĉiji je cilj

dobivanje povratnih informacija, a kako bi se prikupili i provjerili podaci, informacije,

mišljenja, impresije i stanovišta relevantnih zainteresovanih strana u sektoru voda, koji

su potrebni da bi se ispunili ciljevi osnovnog istraţivanja.

Istraţivanje će biti podijeljeno u ĉetiri nivoa, kako slijedi:

Vodovodna preduzeća u svakoj općini;

Na nivou općine, nadleţna sluţba za komunalne poslove, kupci, lokalno stanovništvo, nadleţna sluţba za izbjeglice i povratnike,

Na nivou entiteta – sektor voda i okoliša, sektor socijalne skrbi, asocijacije

vodovoda itd.

Na nivou drţave, nadleţno tijelo za vode i okoliš (MVTiEO).

Fokus istraţivanja je 20 općina koje su odabrane na osnovu sljedećih kriterija:

Ravnopravno pokriti cijelu teritoriju BiH,

Ravnopravno ukljuĉiti i općine iz RS i općine iz FBiH,

Imati reprezentativne uzorke većih i manjih naselja.

Tabela 2-1. Predložene općine koje su ukljuĉene u istraživanje

Grupa Općina

GRUPA I

1. KAKANJ F BIH

2. TRAVNIK- FBIH

3. VITEZ-FBIH

4. BUSOVAĈA-FBIH

5. NOVI TRAVNIK- FBIH

GRUPAII

6. KOSTAJNICA RS

7. DERVENTA RS

8. MODRIĈA RS

9. SRBAC RS

10. ORAŠJE F BIH


11

Grupa Općina

11. DOMALJEVAC FBIH

GRUPA III

12. PRIJEDOR RS

13. V. KLADUŠA FBIH

14. BIHAĆ F BIH

15. BUGOJNO F BIH

16. TREBINJE RS

GRUPA IV

17. SREBRENICA RS

18. ROGATICA RS

19. SOKOLAC RS

20. FOĈA RS

Cilj ove analize je ocijeniti:

Organizaciono stanje vodovodnih preduzeća,

Zakonodavstvo koje trenutno postoji na općinskom, kantonalnom, entitetskom i

drţavnom nivou kada je u pitanju sektor vodosnabdijevanja,

Raspoloţivu strukturu u sistemu socijalne skrbi i javnih sistema zdravstvene

zaštite, s ciljem osiguranja sigurnog vodosnabdijevanja i

Kapacitete općinskih organa uprave.

Sve teme će biti rodno osjetljive.


12

3 Zadaci projekta

Ĉetiri nivoa osnovnog istraţivanja ukljuĉivala su:

Vodovodna preduzeća u svakoj općini;

Na nivou općine, nadleţna sluţba za komunalne poslove, kupci, lokalno

stanovništvo, nadleţna sluţba za izbjeglice i povratnike,

Na nivou entiteta, sektor voda i okoliša, sektor socijalne skrbi,asocijacije

vodovoda itd.

Na nivou države, nadleţno tijelo za vode i okoliš (MVTiEO).

3.1 Opis zadataka

U ovom poglavlju prezentirani su planirani zadaci te status po pitanju njihove

implementacije u trenutku pisanja ovog izvještaja. U prilogu se nalaze sljedeći

dokumenti: lista referentnih dokumenata, sadrţaj i struktura intervjua/anketa itd.

Zadatak 1. Pripremne aktivnosti

Na osnovu ciljeva ovog ugovora i predviĊenog obima analiza, Konsultant je pripremio

detaljan radni plan.

Komponente plana su izmeĊu ostalog ukljuĉivale:

Listu zainteresovanih strana koje će biti intervjuirane i kontaktirane, sa kontakt

detaljima,

Strukturu i sadrţaj intervjua za svaku grupu zainteresovanih strana,

Strukturu i sadrţaj upitnika za specifiĉne teme / zainteresovane strane,

Pripremljeno pozivno pismo za općine i vodovodna preduzeća,

Identifikaciju i prikupljanje referentnih dokumenata,

Aţurirani dinamiĉki plan aktivnosti.

Status zadatka: Završeno

Zadatak 2- Analiza dostupne dokumentacije

Organizacija je izvršila analizu postojećih strateških dokumenata i tehniĉkih izvještaja u

sektoru voda u BiH i regiji, Programski dokument MDG-F DEG, Izvještaj o statusu

milenijumskih razvojnih ciljeva za BIH i drugu relevantnu dokumentaciju.

Glavni set dokumenata koji se odnosi na sektor voda sastoji se iz:


13

Federalne strategije zaštite okoliša 2008-2018

Federalne strategije upravljanja vodama

Projekta „Regionalni vodovod “Plava voda”” – periodiĉni izvještaj i izvještaj o

progresu projekta

Projekta rehabilitacije urbanih sistema vodosnabdijevanja u slivu rijeke Save –

raspoloţiva dokumentacija

Projekta institucionalnog jaĉanja vodovoda u gornjem i srednjem toku Vrbasa,

završni izvještaj

Institucionalno jaĉanje vodovoda, Pomoć vodovodima u BiH, Pilot vodovodi

Doboj, Konjic, Orašje i Tuzla, završni izvještaj i

Svih identificiranih referentnih dokumenata

Na osnovu informacija prezentiranih u dostupnoj referentnoj dokumentaciji, Konsultant

je pripremio Izvještaj o trenutnom stanju (poglavlje 4), za terenski izvještaj i za završni

izvještaj. Dokumentacija je prikupljena uglavnom putem internih izvora Konsultanta,

iako su strateški dokumenti takoĊer javno dostupni na web-stranicama relevantnih

ministarstava.

Izvještaj o trenutnom stanju ukljuĉuje ocjenu trenutnog stanja u sektoru voda u odnosu

na druge sektore, te daje pregled prioriteta u oblasti vodosnabdijevanja unutar koncepta

odrţivog razvoja BIH i koncepta pridruţivanja Evropskoj uniji.

Analiza pravnog okvira koji se odnosi na socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu, kao i

pravnog okvira koji se odnosi na sektor voda, predmetom je analize dostupne

dokumentacije.

Konsultant je izvršio pretraţivanje svih informacija na internetu, a koje su se odnosile na

godišnje dodjeljivanje sredstava vlade i drugih donatora. Po potrebi su organizovani

dodatni sastanci i intervjui.


Zadatak 3- Terenska analiza

Terenska analiza podijeljena je na analizu na nivou vodovodnih preduzeća i nivou općina,

te na nivou entiteta i drţavnom nivou. Podaci potrebni za analizu, prikupljeni su uz

korištenje polustruktuiranih intervjua, anketiranja vodovodnih preduzeća i/ili sastanaka

sa predstavnicima svakog od ĉetiri nivoa koja su predmet istraţivanja. Ispitanici su

ustvari bili predstavnici zainteresovanih strana (svi prikupljeni podaci su rodno osjetljivi).

Da bi se na adekvatan naĉin analizirala situacija u svakoj od 20 općina, iste su grupisane

u ĉetiri grupe, a na osnovu regionalnog pristupa. Voditelj tima imenovao je timove

odgovorne za terenske analize u svakoj regiji. To je omogućilo paralelan rad timova, na

taj naĉin obezbjeĊujući dovoljno vremena za provoĊenje analize u svakoj općini. Timovi

su radili u skladu sa listom zainteresovanih strana te sa planom obilaska terena

pripremljenog od strane voditelja tima. Upitnici su izraĊeni od strane lokalnih tehniĉkih i

finansijskih eksperata. Oni su odgovorni za izradu upitnika u svrhu analize:

Stanja po pitanju organizacije u vodovodnim preduzećima


14

Tarifnih sistema i generiranja prihoda

Lokalni eksperti su obuĉili svaki tim prije obilaska terena.

Analiza na nivou drţave, entiteta i općine provedena je od strane lokalnih eksperata i

voditelja tima. Oni su radili u skladu sa listom zainteresovanih strana te sa planom

obilaska terena pripremljenog od strane voditelja tima. Koristili su metodu intervjua koji

se sastojao od specifiĉnih pitanja. Osim tema vezanih za vode o kojima se trebalo

razgovarati na općinskom nivou, tim je takoĊer obavio intervjue sa relevantnim

zainteresovanim stranama kako bi se procijenili kapaciteti u smislu socijalne skrbi,

zdravstvenog i općinskih sistema, te da bi se osigurala jednakost u pristupu kvalitetnom

vodosnabdijevanju, ukljuĉujući najbolje raspoloţive prakse.

Kada je u pitanju socijalni aspekt, konsultant je izradio upitnik kako bi:

Procijenio kapacitete i odnos lokalnih zajednica naspram sektora voda, i potencijal

da se osigura ravnopravan pristup kvalitetnom vodosnabdijevanju;

Procijenio zadovoljstvo kupaca o kvalitetu usluga vodosnabdijevanja u odabranim

općinama;

Procijenio stanje svijesti i znanja o temama i problemima vezanim za vodu;

U cilju adekvatne analize, korišten je CATI metod – kompjuterski podrţano telefonsko

anketiranje. Poseban softverski program je nasumiĉno birao telefonske brojeve

domaćinstava iz baze telefonskih brojeva fiksne telefonije sva 3 operatora koji trenutno

postoje u BiH. Anketari su ĉitali pitanja i moguće odgovore sa ekrana, a zatim direktno

unosili odgovore u bazu podataka. Obrasci na osnovu kojih se vrši preskakanje

telefonskih brojeva, kao i obrada upitnika, su procesi koje kontrolira program.

Sluĉajni slojeviti reprezentativni uzorak trenutne populacije u 20 općina kreiran je u

svrhu anketiranja. Uzorak je reprezentativan za svaku općinu.

Veliĉina uzorka nije manja od 100 ispitanika u svakoj općini, što znaĉi 2000 ispitanika. U

ovoj antketi korištena je tehnika sluĉajnog odabira na osnovu toga ĉiji je roĊendan,

meĊu ĉlanovima domaćinstva, bio zadnji.

Nakon prvog kontakta, anketar je postavljao pitanje o broju porodica ili domaćinstava u

jednom stanu ili kući, te broju ĉlanova svakog domaćinstva. Anketari su zatim vršili

odabir tako što su birali domaćinstvo sa manjim brojem ĉlanova, dok su pri sljedećem

pozivu birali domaćinstvo sa više ĉlanova. Anketari su biljeţili broj domaćinstava na

svakoj adresi. Anketar bi zamolio da razgovara sa osobom u odabranom domaćinstvu ĉiji

je roĊendan bio zadnji. Ukoliko ta osoba nije kod kuće, anketar bi, ukoliko je moguće,

zakazao termin kada će ponovo nazvati. Anketari bi pozvali sljedeće domaćinstvo ukoliko

ni nakon pet pokušaja razgovora sa odgovarajućim ispitanikom i dalje nisu uspjeli da

stupe u kontakt s njim. Ovaj metod je osigurao sluĉajni odabir ispitanika. Tokom finalne

analize, odreĊivane su kvote, kako bi svako naselje u svakoj od 20 općina bilo uzeto u

obzir.

Anketar bi zabiljeţio svaki sluĉaj odbijanja uĉešća u anketi (ukljuĉujući podatke o spolu,

procijenjenoj starosti ispitanika, te razloge odbijanja uĉešća u anketi). Preko 50%

sluĉajno odabranih i anketiranih ljudi je uĉestvovalo u anketi.



15

Zadatak 4- Analize podataka

Cjelokupan unos i analiza podataka vršeni su u Sarajevu. Tim je vršio analize

prikupljenih podataka u skladu sa strukturom finalnog izvještaja te procjenama

navedenim u Projektnom zadatku. Fokus je bila analiza nedostataka. U sluĉajevima kada

su neki podaci nedostajali, timovi bi naknadno još jednom posjetili relevantnu

zainteresovanu stranu.

U cilju unosa podataka o socijalnom aspektu, korištena je posebna maska unutar

programskog sistema za anketiranje. Kada su podaci uneseni, izvršena je njihova analiza

korištenjem SPSS-a (Software Program for Social Sciences – softverskog programa za

društvene nauke) – koji je profesionalni anketni softverski paket. SPSS je korišten za

preĉišćavanje podataka, logiĉku kontrolu i kreiranje unakrsnih tabela sa rezultatima.

Napravljena su najmanje dva seta tabela za svaku anketu, na osnovu odabira razliĉitih

varijabli / promjenjivih.

Status zadatka:Završeno

Zadatak 5- Priprema izvještaja

Poĉetno istraţivanje dalo je kljuĉne informacije i podatke o postojećim i potencijalnim

poboljšanjima/intervencijama potrebnim u sektoru voda u BiH, u svrhu buduće

implementacije programa.



16

4 Pozadinski izvještaj

U ovom poglavlju su prikazani rezultati analize postojećih dokumenata vezanih za razvoj

usluga vodosnabdijevanja u posljednjih 15 godina.

4.1 Prethodna pomoć

Intervencije u sektoru okoliša i voda od strane raznih donatora bile su znaĉajne u

proteklom razdoblju.

4.1.1 Strategija smanjenja siromaštva (Srednjoroĉna razvojna strategija)

Priprema Srednjoroĉne razvojne strategije (PRSP) BiH zapoĉela je u aprilu 2002. i trajala

je oko osamnaest mjeseci. Definiranje prijedloga prioriteta i same strategije bio je

zadatak 20 radnih grupa, sastavljenih od predstavnika Vijeća ministara i entitetskih

vlada, kao i niţih nivoa vlasti (Brĉko Distrikt, kantoni, općine) . IzmeĊu ostalog, jedna od

radnih grupa pokrivala je sektor upravljanja vodama. Glavne preporuke ukljuĉene u

PRSP vezane za sektor voda su: Upravljanje vodama bit će organizirano na principu

rijeĉnih slivova. Regulatorni mehanizam uspostavit će se za praćenje rada općinskih

vijeća na odreĊivanju tarifa i za osiguranje oĉuvanja kvalitete vode i zaštite okoliša.

Autonomija i upravljanje kapacitetima vodovoda će biti ojaĉano, a stepen povrata

troškova komunalnih usluga će se povećati, da bi odraţavalo stvarne troškove, s

tendencijom pripreme ovih segmenata za privatizaciju. Ulaganja u proširenje

vodovodnih i kanalizacijskih sistema će se povećati, kao i na ureĊenje vodotoka i zaštitu

od štetnog djelovanja voda. Efikasnijem korištenju voda za navodnjavanje i proizvodnju

elektriĉne energije, iskorištavanju mineralnih i termalnih voda, kao i ponovnom

pokretanju plovidbe na rijeci Savi, biće posvećene posebna paţnja.

4.1.2 Nacionalni okolišni akcioni plan (NEAP)

Nacionalni okolišni akcioni plan (NEAP) za Bosnu i Hercegovinu pripremljen je 2003. Cilj

NEAP-a je identifikacija kratkoroĉnih i dugoroĉnih prioritetnih aktivnosti i mjera na

temelju kojih će se pripremiti dugoroĉna strategije zaštite okoliša u skladu s

ekonomskom, socijalnom i politiĉkom situacijom u Bosni i Hercegovini.

Plan prikazuje stanje okoliša u osam kljuĉnih sektora i predlaţe mjere za rješavanje

kljuĉnih problema okoliša, te definira institucionalne i tehniĉke zahtjevi za provedbu,

aţuriranje i nadzor NEAP-a.

Jedno od tematskih podruĉja koje je identificirano kao kljuĉno pitanje zaštite okoliša je

voda. Na temelju analize postojećeg stanja u svim oblastima zaštite okoliša utvrĊeno je

da podruĉje vodnih resursa i otpadnih voda predstavlja prvi prioritet NEAP-a.

Vezano za vodosnabdijevanje, prioriteti su:


17

- Provedba dugoroĉnih projekata vodosnabdijevanja u najugroţenijim regijama u BiH;

- Identifikacija i minimizacija (rehabilitacija) gubitaka vode u sistemima

vodosnabdijevanja, gdje su gubici do 60%.

- Priprema realizacije projekata za izgradnju novih i sanaciju postojećih sistema za

preĉišćavanje otpadnih voda;

- Sanacija postojećih i izgradnja kanalizacijskog sustava u ugroţenim regijama BiH

4.1.3 Donatorski programi u sektoru voda i sanitacije u BiH

Tokom rane faze rekonstrukcije zemlje, meĊunarodni donatori su se saglasili da

rehabilitaciji sektora voda i otpadnih vode treba dati vrlo visok prioritet. MeĊunarodna

donatorska zajednica pripremila je i podrţala Program hitne izgradnje u sektoru voda

1996., kako bi se popravile ratne štete, obnovio nivo osnovnih usluga, te poboljšao nivo

usluga. Razliĉiti donatori finansirali su brojne hitne kapitalne i rehabilitacione projekte

širom zemlje. U ranoj fazi uoĉeno je da je potrebna temeljna reforma sektora, kako na

nacionalnom tako i na lokalnom nivou. Općenito, Europska unija financira programe

usmjerene na procjenu i davanje preporuka za reformu sektora na nacionalnom nivou u

oba entiteta Bosne i Hercegovine. USAID financira programe za jaĉanje vodovoda na

lokalnom, općinskom nivou.

4.1.3.1 USAID programi

Opći cilj USAID programa bio je jaĉanje institucionalnih i financijskih kapaciteta

vodovodnih preduzeća u mjeri potrebnoj za postizanje financijske odrţivosti i operativne

uĉinkovitosti potrebne kako bi se kvalificirala za komercijalne kredite Svjetske banke ili

drugih zajmodavaca. USAID je organizirao niz radionica za uposlenike i zvaniĉnike općina

i vodovodnih preduzeća, kako bi ih upoznali s osnovnim principima finansijskog

planiranja na osnovu pokrivanja troškova kao i kompjuterskih modela kako slijedi:

- Neobraĉunata voda i menadţment potraţnje za vodom - serija obuka za

vodovodna preduzeća, World Learning Inc i projekt USAID-a, 2003;

- Voda i okoliš - postrojenja za preĉišćavanje otpadnih voda - serija obuka za

vodovodna preduzeća i predstavnike vlada, World Learning Inc i projekt USAID-a,

2002;

- Raĉunovodstvo / Buţeti / Tarifni sistem i Izvještavanje za komunalna preduzeća,

serija obuka za komunalna preduzeća, World Learning Inc i projekt USAID-a,

2001;

- Menadţment komunalnih preduzeća, serija obuka za komunalna preduzeća, World

Learning Inc i projekt USAID-a, 1999;

- Povrat troškova za vodovodna preduzeća - serija obuka za komunalna preduzeća,

World Learning Inc i projekt USAID-a, 1998-1999.

U 1999. godini izrada Studije o ˝Deset odabranih pilot vodovodnih preduzeća u BiH“

finansirana je od od strane USAID-a da bi se utvrdili postojeći uvjeti u vodovodnim

preduzećima, a na temelju rezultata dobivenih kroz posjete deset komunalnih

preduzeća, ukljuĉujući osnovne administrativne i fiziĉke uvjete; kao i ocijenili

postojeći institucionalni i financijski kapaciteti vodovodnih preduzeća. Specifiĉne


18

preporuke za jaĉanje institucionalnih i financijskih kapaciteta komunalnih preduzeća

date su okviru ove studije.

Na temelju preporuka iz ove studije, u 2002. godini, USAID je finansirao detaljan

program "Pomoć vodovodnim preduzećima u BiH - Pilot vodovodna preduzeća: Doboj,

Konjic, Orašje i Tuzla za jaĉanje ovih preduzeća u sedam prioritetnih podruĉja:

Povećanje autonomije vodovodnih preduzeća; Povećanje stopa naplate prihoda;

Razvijanje uĉinkovitog programa za mjerenje; Smanjenje neobraĉunate vode; Razvijanje

uĉinkovitog raĉunovodstvenog sistema, Razvoj uĉinkovitog sistema budţetiranja; Razvoj

tarifnih modela za opću uporabu za sva preduzeća. Kasnije, u 2004. godini, USAID ovaj

program sa smanjenom opsegu rada za komunalije vode u Srebreniku, Cazin i Sokolac.

4.1.3.2 Sažetak napora EU za reformu sektora

4.1.3.3 Studijska faza: Institucionalno jačanje sektora voda, Faza I:

(institucionalni aspekt, pravni aspekt, aspekt ljudskih resursa, finansijski

aspekt i kvalitet voda) – 1998-2000, PHARE Program

Europska unija (a kasnije i vlade Finske, Švicarske i druge), pokrenula je projekat studije

za procjenu sektora voda na nacionalnom nivou dva entiteta drţave, Federacije BiH i

Republike Srpske. Izvještaj Federacije BiH završen je 1999., a za podruĉje Republike

Srpske 2000. Studije su ocijenile postojeće stanje i dale preporuke za široku reformu u

upravljanju svim aspektima vodnih resursa u oba entiteta. Prijedlozi za reforme su se

temeljili na europskim modelima, koji istiĉu podjelu odgovornosti na podruĉja definirana

granicama rijeĉnih slivova. Neki od principa preporuka I faze su bili:

- Uspostava uprave za rijeĉne slivove (i tijela) (RBBs) kako bi se olakšala

meĊukantonalna koordinacija, i uskladila sa praksom EU.

- Podsticanje usmjeravanja sektorskih zadataka od kantona ka RBBs tako da se (a)

integriraju pitanja zaštite okoliša i voda, (b) dozvoli koordinacija izmeĊu kantona za

podjelu rijeĉnih slivova, te s odgovarajućim RBBs u RS, i (c) odgovori na zahtjeve

EU.

- Usvojiti naĉela EU vezana za upravljanje vodama i administriranje, i

- Uspostaviti naĉelo da vodovodi (na općinskoj razini) trebaju biti u vlasništvu općine,

ali autonomni i finansijski nezavisni.

4.1.3.4 Faza implementacije: Institucionalno jačanje sektora voda, Faza II:

(Program upravljanja riječnim slivovima) – 2003 – 2005, CARDS Program

Projekt je trenutno u toku u FBiH i RS-u. Ova faza Implementacije uzela je u obzir

preporuke iz Studijske faze, ali sa nekim izmjenama u odnosu na organizacionu

uspostavu u skladu sa novim Zakonima o vodama (za oba entiteta - Federaciju BiH i

RS), koji su izraĊeni i trenutno su u procesu usvajanja od strane Vlada. Ostale planirane

aktivnosti i napredak u okviru ovog projekta su sljedeći:

- Priprema pod-zakonskih akata

- Uspostava autonomne, nepristrasne jedinice / tijela za licenciranje kao konceptualnog

okvira za provedbu zakona vezanih za vode;

- Finansiranje modela za sve nivoe sektora upravljanja vodama;

- Priprema programa uĉešća javnosti;

- Uspostava jedinstvenog vodnog informacionog sistema na drţavnom nivou;


19

- Jaĉanje ljudskih kapaciteta;

4.1.3.5 Upravljanje kvalitetom voda na nivou riječnih slivova u BiH (April 2005 –

Mart 2007)

Svrha projekta bila je podrška institucijama u sektoru voda u Bosni i Hercegovini u

postizanju" dobrog stanja voda ", kako je definirano Okvirnom direktivom o vodama,

putem uvoĊenja naĉela upravljanja vodama u skladu s EC praksom. Glavna aktivnost

projekta bila je priprema plana zaštite voda, sa fokusom na probleme izazvane

zagaĊenjem od strane komunalnih otpadnih voda i time davanje preliminarnog okvira za

izradu Programa mjera (tj. institucionalnih instrumenata i tehniĉkih mjera).

Plan za zaštitu voda kao glavni rezultat projekta dopunjen je radom na razvoju sistema

za podršku odluĉivanju i pruţanju podrške za poboljšanje upravljanja agencija za vode

kao i radom na monitoring mreţi kvaliteta vode u rijekama i odgovarajućim

laboratorijama za kvalitet vode.

Projektni rezultati mogu se sumirati na sljedeći naĉin:

- IzraĊen nacrt Plana zaštite voda u kojem su navedene mjere vezane za rješavanje

problema zagaĊenja površinskih voda u Bosni i Hercegovini od strane urbanih

otpadnih voda

- Pripremljen sistem za podršku odluĉivanju u upravljanju kvalitetom voda

- Koncipirana mreţa monitoringa kvaliteta voda

- Identificiran obim i uspostava laboratorija za kvalitet voda

Dodatne usluge vezane za podršku upravljanju kvalitetom voda u BiH ugovorene su u

septembru 2007. sa trajanjem od jedne godine. Glavni zadaci II faze projekta su:

- olakšavanje finansiranja od strane EU/IPA fondova i meĊunarodnih finansijskih

institucija za infrastrukturne investicije u sektor voda i otpadnih voda u BiH vezano

za sljedeće komponente:

o nastavak institucionalnog jaĉanja sektora voda u BiH iniciranog od strane

EC

o podršku nastavku razvoja procesa upravljanja vodama

o Dostupnost kvalitetnih ulaganja u projekte zaštite okoliša finansirane od

strane meĊunarodnih finansijskih institucija putem poboljšanja kapaciteta

za izradu projekata vlasti u BiH i poboljšanja saradnje sa meĊunarodnim

finansijskim institucijama

4.1.3.6 Pilot plan riječnih slivova za rijeku Savu(r 2004 – 2007)

Projektom je pruţena pomoć Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori sa ciljem

jaĉanje saradnju u upravljanju vodama uz princip integralnog upravljanja vodama u

skladu sa ODV i ICPDR dokumentima, putem:


20

- jaĉanja nacionalnih kapaciteta u skladu sa Okvirnom direktivom o vodama (ODV),

usmjereno na prekograniĉno upravljanje vodama (putem informisanja, jaĉanja

svijesti i razliĉitih obuka u skladu sa smjernicama ODV)

- pripremu pilot projekata u odabranim podruĉjima pod-slivova (u BiH za rijeku

Vrbas) kako bi se testirala primjena EU ODV, i razvio harmonizirani metodološki

pristup za upravljanje rijeĉnim bazenima u regionu rijeke Save

- jaĉanje kapaciteta Komisije za rijeku Savu (zajedniĉkog informacionog sistema,

koordinacije unutar strateške grupe za Odrţivo upravljanje vodama)

BiH pilot projekat „Izvještaj o karakterizaciji za bazen rijeke Vrbas‟ elaborirao je

karakterizaciju za površinske i podzemne vode, dao analizu pritisaka i uticaja,

ekonomsku analizu, kao i procjenu rizika. Sistem monitoringa je preispitan u odnosu na

postojeće automatske i laboratorije za monitoring površinskih voda u slivu rijeke Vrbas.

Posebna paţnja posvećena je informisanju i konsultacijama sa javnošću, u odnosu na

trenutne aktivnosti i one koje su predviĊene Okvirnom direktivom o vodama.

4.1.4 EBRD aktivnosti u Bosni i Hercegovini

Tokom 2004., EBRD je inicirao dijalog sa drţavnim vlastima o potrebi za većim

ulaganjima u sektor općinske infrastrukture, a posebno o pravnim i regulatornim

reformama koje bi omogućile finansiranje na decentralizovanoj i potpuno komercijalnoj

bazi. Kao rezultat, EBRD je u decembru 2004. potpisala Protokol sa vladama kojim je

iskazala svoj interes za osiguranje kredita od više od 30 miliona € direktno za

općinska/kantonalna preduzeća usmjereno na infrastrukturne usluge sa fokusom na vode

i otpadne vode.

Vlade su se u zamjenu obavezale da će pruţiti garanciju za takve kredite. Garancija je

potrebna zbog visine tarifa i pravne i institucionalne reforme koje su u ranoj fazi

tranzicije. Banka predviĊa postepeno kretanje od zavisnog ka nezavisnom poslovanju na

trţišnim principima u odnosu na to kako općinske i kantonalne finansije budu postajale

sve sigurnije i predvidljivije.

Kljuĉni faktor uspjeha je spremnost preduzeća i lokalnih vlasti da diskutuju o svojim

finansijskim i operativnim praksama na otvoren i transparentan naĉin. Potencijalni

općinski infrastrukturni projekti identificirani su u Tuzli i Banja Luci, dok se ostali gradovi

još razmatraju. Hitne investicione potrebe u Tuzli odnose se na novi ureĊaj za

proĉišćavanje vode koji će osigurati sigurno snabdijevanje grada kvalitetnom vodom za

piće. Da bi se projekta implementirao, potrebno je integriranje postojeća tri preduzeća u

jedno jedinstveno za vode. Trenutno većina stanovnika ima vodu na raspolaganju šest

sati dnevno. U Banja Luci prioritetne investicije se odnose na vodosnabdijevanje,

ukljuĉujući dio grada koji nije uopšte pokriven uslugom snabdijevanja vodom.


21

4.1.5 Aktivnosti Svjetske banke u Bosni i Hercegovini

4.1.5.1 Projekat zaštite kvaliteta voda (GEF)

Projekat zaštite kvaliteta voda (GEF) usmjeren je na dalje jaĉanje kapaciteta

lokalnih vodovodnih preduzeća i smanjenju zagaĊenja iz opštinskih izvora rijeka Neretve

i Bosne. Projekat se sastoji iz sljedećih pet komponenti: Komponenta 1) će osigurati

bazu za sve sljedeće aktivnosti na planu poboljšanja sistema otpadnih voda kako bi se

smanjilo zagaĊenje rijeka. Komponenta 2) će finansirati izgradnju nekoliko glavnih

kolektora i poboljšanje kanalizacionih postrojenja u rijeĉnim bazenima Neretve i Bosne

(Mostar, Ţivinice, Trnovo, Odzak) Komponenta 3) izrada studije izvodljivosti o niskoj

cijeni prirodnog tretmana otpadnih voda uzimajući u obzir prirodne uslove kao što su

klima, hidrogeologija (osjetljivo kraško podruĉje) i upotreba zemljišta relevantno za

rijeke Bosnu i Neretvu. Komponenta 4) će ukljuĉivati upravljanje i monitoring projekta; i

obuku za vodovode i lokalne vlasti o implementaciji projekta. Komponentom 5) će se

finansirati obuka za finansijsko upravljanje u svrhu institucionalnog jaĉanja i izgradnje

kapaciteta vodovoda kao i priprema nacrta godišnjeg plana budţeta za svaki od

vodovoda.

Projekat urbane infrastrukture i pružanja usluga – Glavni ciljevi projekta su a)

poboljšanje raspoloţivosti, kvaliteta i sposobnosti za obavljanje funkcija osnovnih

općinskih usluga, a posebno, vodosnabdijevanja i kanalizacije; b) jaĉanje sposobnosti

kantonalnih i općinskih vlasti da poboljšaju upravljanje i institucionalne kapacitete za

razvoj infrastrukture putem izrade Plana urbanog upravljanja, i, c) koliko je moguće,

podsticati dublje društvene kohezije putem poboljšanja uslova ţivota. Komponente

projekta usmjerene su na: 1) podršku finansijskom upravljanju i obuku kako bi se ojaĉali

i izgradili institucionalni kapaciteti; izradu nacrta godišnje plana poslovanja za svaki

vodovod; obuku za pripremu izrade Plana urbanog upravljanja. Studija institucionalnog

kapaciteta i uloge vlasti će se fokusirati na odgovarajuće jaĉanje kapaciteta; 2)

finansiranje pripreme Plana urbanog upravljanja u odabranim podruĉjima (Banjaluka,

Kanton Livno, Mostar, Kanton Sarajevo, Srebrenica, Kanton Tuzla), da bi se identificirali

prioriteti, poboljšalo poslovanje i odrţavanje, te maksimizirale prednosti ulaganja. Ovim

Planovima će se analizirati trenutna efikasnost poslovanja; trenutno odrţavanje;

identificirala materijalna sredstva koja je potrebno rehabilitirati, i utvrditi zahtjeve za

uslugama. TakoĊer će biti finansirano investiranje u odabrane sektorske usluge; 3)

financiranje prioritetnih ulaganja s najmanjim troškovima, na temelju poboljšanja

sistema, smanjenje korištenja energije, ukljuĉujući odgovarajuća ulaganja u

vodoosnabdijevanje i kanalizaciju. vodovodna preduzeća će biti podijeljena u tri grupe:

Grupa A (Banjaluka, Lukavac, Posušje, Cazin), će se sastojati od preduzeća koja su

prošla finansijski, institucionalni, tehniĉki, okolišni i društveni rad tokom pripreme

projekta; Grupa B Preduzeća za koje se oĉekuje da postignu finansijsku odrţivost i

pokriju sve troškove poslovanja i odrţavanja do 2009; i, Grupa C (Stolac, Srebrenica,

Vareš) usmjerena je na podruĉja gdje nedostaje socijalne kohezije, ili su pogoĊena u

poslijeratnom periodu, osigurana sa IDA kreditima malih iznosa, dodatno uz grant

financiranja od strane drugih donatora; 4) financiranje planiranja i projektovanja,

inţenjeringa za pripremu konaĉnog projekta i tenderske dokumentacije, te pomoć u


22

procesu nabavke i nadzora izgradnje investicije, i, 5) finansiranje operativnih troškova,

plata, revizija, kao i smjernica i obuke za vodovodna preduzeća i lokalnu vlast o

implementaciji projekta. TakoĊer će biti podrţana i realizacija edukativne kampanje o

vezi izmeĊu poboljšanja usluga i spremnosti plaćanja za te usluge.

4.1.6 Ostali donatorski projekti vezani za vodovodna preduzeća u B&H

4.1.6.1 Aktivnosti Norveške Agencije za razvojnu saradnju (NORAD)

Od 1998., Norveška agencija za razvojnu saradnju (NORAD) podrţava sektor vodovoda i

kanalizacije Bosni i Hercegovini, u oba entiteta, F B&H and RS. Podrška je pruţena u 14

općina; Brĉko, Trebinje, Srbac, Gradiška, Modriĉa, Kotor Varoš, Novi Grad, Kalesija,

Mostar, Odţak, Kreševo, Kiseljak, Fojnica, Donji Vakuf, Jajce, Gornji Vakuf-Uskoplje,

Bugojno i Bosanska Krupa. Neki od aktuelnih projekata su:

- Institucionalno jaĉanje vodovoda u gornjem i srednjem toku sliva rijeke Vrbas (Donji

Vakuf, Gornji Vakuf, Bugojno i Jajce, NORPLAN Norway Projekat, 2003-2005;

- Program jaĉanja vodovoda u Kreševu, Kiseljaku i Fojnici, NORPLAN Norway Projekt,

2003.

4.1.6.2 Uspostava i institucionalno jačanje asocijacije vodovoda u BiH (BHWWA),

EC LIFE Third Countries Projekt, 2002-2004

Projekat je bio usmjeren na uspostavu Asocijacije vodovoda u BiH (BHWWA) i njenom

budućem jaĉanju (www.bhwwa.org).

Tokom perioda implementacije uspostavljena je BHWWA u ĉije ĉlanstvo se prikljuĉilo 72

vodovoda, 7 privatnih preduzeća i 1 pojedinac iz oba entiteta (FB&H i RS). BHWWA

Trening Centa je uspostavljen, odrţano je nekoliko radionica na teme gubitaka vode,

smanjenje koliĉina neobraĉunate vode, GIS-a, pitanja privatizacije, benchmarking-a,

revizije voda , itd., i Priruĉnik o primjeni najboljih praksi upravljanja u vodovodima je

pripremljen i distribuiran svim ĉlanicama. Jedna od primarnih aktivnosti bila je širenje

informacija javnosti i zainteresiranim stranama o EU Okvirnoj direktivi o vodama i

najboljim EU praksama o upravljanju vodnim resursima.

4.2 Pomoć koja je toku

4.2.1 Podrška vodnoj politici BiH-IPA 2007 program

Opći cilj projekta je osigurati zaštitu i racionalno korištenje vodnih resursa u BiH, uz

primjenu naĉela integrisanog upravljanja vodama u skladu sa standardima Evropske

unije.

Projektom će biti podrţan razvoj i implementacija entitetskih Zakona o vodama a u

skladu sa naĉelima EU Okvirne direktive o vodama i drugim direktivama vezanim za

sektor voda. Pored toga projektom će biti ojaĉani kapacitete BiH zaduţeni za

koordinaciju i provedbu meĊunarodnih konvencija kojih je i BiH ĉlan.

Sljedeći rezultati se oĉekuju:

http://www.bhwwa.org/webbhwwa_en/index.htm

http://www.bhwwa.org/webbhwwa_en/index.htm

http://www.bhwwa.org/


23

- Politika voda i korespondirajuća strategija biće pripremljena u skladu sa entitetskim

zakonima, usklaĊeno na nivou BiH, uz meĊusobni dogovor kljuĉnih sudionika.

- Podzakonski akti vezani za entitetske zakone o vodama biće pripremljeni u skladu sa

EU zakonodavstvom, te usklaĊeni i dogovoreni izmeĊu kljuĉnih sudionika.

- Mehanizam javnih konsultacija i razmjene informacija biti će uspostavljen pri ĉemu će

javnost i sudionici biti aktivno ukljuĉeni u postupak planiranja.

4.2.2 Regionalni Vodovodni Sistem Plava Voda

Glavni investicijski projekt regionalnog sistema vodoopskrbe Plava Voda uzet je u

razmatranje za financiranje paralelno, kreditima od strane Evropske banke za obnovu i

razvoj (EBRD) i Razvojne Banke Vijeća Evrope ("CEB"). Glavna namjena tih kredita bit će

financiranje opravdanih troškova za gradnju objekata za dovod vode na izvorištu Plava

Voda u Općini Travnik, izgradnja glavnog transportnog cjevovoda od izvora (oko 30 km)

do općine Zenica, kao i objekata koji bi omogućili povezivanje s postojećim vodovodnim

mreţama u ovim općinama. Cjevovod će biti projektiran tako da moţe opsluţivati i druge

općine koje se nalaze duţ trase, i to Novi Travnik, Vitez i Busovaĉa.

Cilj projekta je povećanje obima eksploatacije vode iz izvora Plava Voda, koji se nalazi u

gradu Travniku(trenutno se koristi u ograniĉenoj mjeri za lokalni vodovod), za opskrbu

još tri općine u Srednjobosanskom kantonu, kao i Općine Zenica, u susjednom Zeniĉko-

dobojskom kantonu.

Krajnji cilj projekta je dugoroĉno obezbjediti pouzdan sistem vodosnabdijevanja za

stanovništvo kroz zajedniĉke napore obuhvaćenih općina.

4.2.3 Projekt Upravljanja Neretvom i Trebišnjicom

Projekt se implementira na podruĉju BiH i Republike Hrvatske. Ukljuĉuje ĉetiri

komponente: (1) Poboljšano upravljanje prekograniĉnim vodnim resursima, (2)

Poboljšano upravljanje i korištenje moĉvarnih ekosistema i biodiverziteta, (3) Visoko

prioritetna ulaganja za kontrolu oneĉišćenja voda, i (4) Uĉestvovanje javnosti i

upravljanje provedbom projekta.

- Komponenta 1: Poboljšano upravljanje PREKOGRANIĈNIM vodnim resursima

Cilj ove komponente je poboljšati kapacitet upravljanja vodnim resursima u obje zemlje i

jaĉanje prekograniĉnih mehanizama (institucionalnih, tehniĉkih i regulacijskih) kao i

alate za uĉinkovito upravljanje vodnim resursima. Ova komponenta bi podrţala

nacionalne i meĊudrţavne institucije za prekograniĉno upravljanje rijeĉnim slivovima;

podrţala bi prekograniĉne alata za upravljanje, ukljuĉujući mjerenja u cijelom slivu,

monitoring, modeliranje i sustave za upravljanje bazom podataka uz obuku i izgradnju

sposobnosti; kao i razvila plan NTRB IWRM, nakon WSSD POI i EU WFD, koji bi

ukljuĉivao punu pozornost hranjivih smanjenja potreba, i odrţavanja okoliša tokova.

- Komponenta 2: Poboljšano upravljanje i korištenje moĉvarnih ekosistema i

biodiverziteta


24

Cilj ove komponente je odrţavanje i oĉuvanje ekosistema ovisnih o vodi i njihovih

biodiverziteta u priobalnom podruĉju NTRB, koji je identificiran u MED TDA kao kritiĉan

za zdravlje Jadransko-mediteranskog ekosistema. To su moĉvare u donjem dijelu NTRB.

Ova komponenta balansira oĉuvanje, ublaţavanje i prevenciju u pratećim djelatnostima

za odrţavanje moĉvara, ukljuĉujući i one koje imaju status zaštićenog podruĉja u obje

zemlje; te za ublaţavanje utjecaja slane vode, što je glavna prijetnja za kvalitetu vode i

ekosistema u podruĉju ušća.

- Komponenta 3: Visoko prioritetna ulaganja za kontrolu oneĉišćenja voda

Cilj ove komponente je smanjenje oneĉišćenja voda, uglavnom hranjivim tvarima, od

NTRB, kroz visoko-prioritetna ulaganja u jeftiniju, odgovarajuću tehnologiju za

unapreĊenje otpadnih voda u tri općine, i mala poboljšanja infrastrukture odvodnje i

tretmana otpadnih voda u druge dvije općine i jednom industrijskom sektoru u BiH.

Svako odabrano mjesto ispuštao u NTRB na naroĉito ekološki osjetljivom podruĉju.

Općine i lokalne industrije uĉestvovati će sa najmanje 50 posto troškova ulaganja.

Projekt će takoĊer financirati izgradnju kapaciteta za praćenje i provedbu ispusta

industrijskih otpadnih voda razvojajući standarde i smjernica za ispuste.

- Komponenta 4: Uĉestvovanje javnosti i upravljanje provedbom projekta

Cilj ove komponente je da se poveća sudjelovanje civilnog društva u procesu donošenja

odluka za upravljanje vodnim resursima. Potkomponente će financirati obimna širenja

znanstvenih spoznaja i aktivnosti za jaĉanje tog cilja. Postoje tri potkomponente:

Ukljuĉenost Znanstvene Zajednice, sudjelovanje civilnog društva i upravljanje

projektom.

4.2.4 Izrada Studije izvodljivosti za sistem vodoopskrbe za Dubrava plato

Sveukupni ciljevi projekata kojih je i ovaj ugovor dio, su podrška Bosni i Hercegovini u

provedbi Direktive vode za piće, dok je specifiĉni cilj pripremiti studiju izvedivosti

prioritetnih projekata vodoopskrbe općine Ĉapljina:

- Vodoopskrbni sistem Dubrava

- Vodoopskrbni sistem za naselja Trebiţat, Zvirovići i Prćavci

Izvještaj Studije izvodljivosti treba sadrţavati slijedeće:

- Uvod koji opisuje pozadinu cjelokupnog projekta i pripreme izvještaja.

- Geografsku, društveno-ekonomsku i administrativnu pozadinu Ĉapljina / Dubrave

regije.

- Procjena postojeće infrastrukture vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, razine

usluga, operativno i financijsko poslovanje komunalnog preduzeća i ekološki

pregled postojećeg stanja.

- Dugoroĉni strateški plan za ulaganje u sektor vode i kanalizacije za plansko

razdoblje do 2035.


25

- Opravdanost projekta ukljuĉujući procjenu alternativnih mogućnosti razvoja,

financijske procjene i analize rizika, ekonomsku opravdanost i procjenu utjecaja

na okoliš predloţenog projekta.

- Opis predloţenog projekta.

- Provedbene aranţmane.

Ukljuĉene su općine: Ĉapljina, Stolac i grad Mostar; Bosna i Hercegovina


26

5 Pravni, institucionalni i finansijski okvir

5.1 Pravni okvir

U ovom poglavlju dat je prikaz vaţećih zakonskih propisa koji se tiĉu sektora

vodosnabdijevanja i javnog zdravlja. Moţe se reći da je Bosna i Hercegovina postigla

okvir koji je dobar temelj za dalji rad na usklaĊivanju nacionalnih propisa sa zahtjevima

EU legislative.

5.1.1 Državni nivo

Osnove pravnog sistema Bosne i Hercegovine su utvrĊene Ustavom Bosne i

Hercegovine, koji je sastavni dio Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini

(aneks IV).

U Ĉlanu III Ustava, taĉka 1 I taksativno su pobrojane nadleţnosti koje vrši Bosna i

Hercegovina:

Vanjska politika;

Vanjskotrgovinska politika;

Carinska politika;

Monetarna politika;

Finansiranje institucija i meĊunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine;

Politika useljavanja, izbjeglica i azila kao i donošenje propisa o tome;

ProvoĊenje meĊunarodnih i meĊuentitetskih kriviĉnopravnih propisa i odnose

sa Interpolom;

Postavljanje i rad zajedniĉkih i meĊunarodnih komunikacionih ureĊaja;

Donošenje propisa o saobraćaju izmeĊu entiteta;

Kontrola zraĉnog prometa.

U ĉlanu III, taĉka 1., pod a) Ustava odreĊuje da “sve vladine funkcije i ovlaštenja koje

po ovom Ustavu nisu izričito dodijeljene institucijama Bosne i Hercegovine, pripadaju

entitetima.”

Ĉlanom III taĉka 5. pod a) odreĊeno je “da će Bosna i Hercegovina preuzeti one

nadležnosti oko kojih se entiteti usuglase…” kao i one nadleţnosti koje su neophodne

radi “…ispunjavanja međunarodnih obaveza koje je Bosna i Hercegovina preuzela”.

Iz gore navedenog proizlazi da nadleţnosti za upravljanje prirodnim resursima, ukljuĉivo

i vodu i zaštitu ţivotne sredine pripadaju entitetima.

Nadleţnosti BiH koji se odnose na definisanje politike, osnovnih principa, koordinacije

djelatnosti i usklaĊivanje planova entitetskih tijela vlasti i institucija na meĊunarodnom

planu u podruĉju zaštite okoliša definisane su Zakonom o ministarstvima i drugim

organima uprave BiH; (Sluţbeni glasnik BiH 05/03).


27

Zakon o postupku zakljuĉivanja i izvršavanja meĊunarodnih ugovora (Sluţbeni glasnik

BiH 29/00), definiše nadleţnosti drţave u pripremanju meĊunarodnih ugovora,

sporazuma i drugih dokumenata iz oblasti zaštite okoliša.

Na drţavnom nivou nema zakona koji tretira upravljanje vodama. Pripremljen je nacrt

Zakona o zaštita okoliša, gdje su nadleţnosti definirane kao „Objedinjavanje politike

zaštite okoliša koju utvrĊuju entiteti i Brĉko distrikt BiH, u cilju dobivanja zajedniĉke

politike“.

Kada se usvoji to će biti prvi pravni okvir koji tretira segment okoliša i voda.

Zakonski akt (pravilnik) koji je objavljen u petom mjesecu 2010. je Pravilnik o

zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (Sluţbeni glasnik BiH broj 40, od 17.05.2010.

godine), koji je usklaĊen sa Europskom direktivom 80/778/EEC (Direktiva o kvalitetu

vode namijenjene za ljudsku upotrebu).

5.1.2 Entitetski nivo

Osnovna zakonska regulativa za oblast vodosnabdijevanja suštinski je ista u oba

entiteta. Razlike koje postoje odnose se na institucije za provoĊenje zakona, a proizašle

su iz razliĉitog ustroja entiteta. U narednom tekstu dat je kratki prikaz zakona i

podzakonskih akata u oba entiteta.

Zakon o vodama

U oba entiteta, odnosno FBiH i RS, novi zakoni o vodama usvojeni su 2006. godine i u

procentu preko 95% usaglašena sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama Evropske

unije1.

Prema navedenim entitetskim zakonima, pojam “javno vodosnabdijevanje” odnosi se na

sve aktivnosti koje su vezane za zahvatanje vode, obradu, transport i distribuciju iste

korisnicima, ako njezine dnevne koliĉine premašuju 10 m3.

S obzirom da je teţište entitetskih zakona na zabrani iscrpljivanja vodnih resursa, i

sistemi javnog vodosnabdijevanja spominjani su u tom kontekstu.

Stoga, entitetski zakoni reguliraju slijedeća osnovna pitanja vezana za kvalitetu pitke

vode za sisteme javnog vodosnabdijevanja: kvalitetu vode, zaštitu izvorišta kao i

pravilan naĉin provjere i izvještavanja o koliĉinama vode koje se koriste za sistem

javnog vodosnabdijevanja.

Uredovnim izvještajima o progresu BIH u transpoziciji Evropskog okolišnog

zakonodavstva, usporeĊuje se i stepen prijenosazahtjeva Direktive o vodi za piće

(Drinking Water Directive (98/83/EC) as amended by Regulation (EC) 1882/2003)), koja

je u obimu oko 60%prenesena u domaće zakonodavstvo.

1Progress monitoring for potential Candidate Countries and the Former Yugoslav Republic of Macedonia


28

U izvještaju je navedeno: „Segment snabdijevanja vodom stanovništva i standarda

zaštite vode su u skladu sa zahtjevima ove Direktive. Uspostavljeni sistem monitoringa

od strane Vodovodnih preduzeća i zavoda (instituta) za javno zdravstvo je uspostavljen i

funkcionira na naĉin redovnog ispitivanja uzoraka vode koja se koristi za piće“ .

Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH

Mjere zdravstvene zaštite, u smislu ĉlana 9 Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Sluţbene

novine Federacije BiH", broj 46/10) obuhvataju izmeĊu ostalog i:“…mjere na podruĉju

zaštite zdravlja od štetnih faktora okoline, koje stanovništvu obezbjeĊuju zdravstveno

ispravne namirnice i vodu za piće, vodu za rekreaciju i ostale vode….,:

Mjere iz stava 2. ovoga ĉlana provode se u skladu sa programom mjera zaštite zdravlja

od štetnih faktora okoline koji, na prijedlog Federalnog zavoda za javno zdravstvo,

donosi federalni ministar, uz mišljenje federalnog ministra nadleţnog za zaštitu okoline.

U istom zakona se kao društvena briga za zdravlje na nivou kantona i općine spominje i

planiranje i ostvarivanje kantonalnog programa za oĉuvanje i zaštitu zdravlja od

zagaĊene ţivotne okoline,…. kao i vršenjem sistematskih ispitivanja …, mineralnih voda

za piće, vode za piće i drugih voda koje sluţe za proizvodnju i preradu ţivotnih namirnica

i sanitarno-higijenske i rekreativne potrebe, radi utvrĊivanja njihove zdravstvene i

higijenske ispravnosti i propisanog kvaliteta …“

Zakon o zdravstvenoj zaštiti RS

U ĉlanu 68 (Sluţbeni glasnik RS 106/09) su navedene aktivnosti Instuta za javno

zdravstvo, gdje izmeĊu ostalog stoji da obavlja:“… i ispitivanja u vezi sa proizvodnjom i

prometom ţivotnih namirnica, vode, vazduha, … koje pripadaju oblasti javnog zdravstva.

Zakon o javnim poduzećima

Oba entiteta usvojila su Zakon o javnim preduzećima 2005. godine. Ovaj zakon uvrštava

komunalna poduzeća (vodosnabdijevanje i kanalizacija) zajedno sa ostalim javnim

sluţbama (snabdijevanje elektriĉnom energijom, telekomunikacije, itd.).

Zakon o javnim preduzećima u Federaciji BiH

Zakon o javnim preduzećima, koji je usvojen 2005. godine, odreĊuje naĉin upravljanja i

djelovanja javnih preduzeća. Prema spomenutom zakonu, javno preduzeće je “preduzeće

koje zapošljava najmanje 50 radnika” i koje sprovodi aktivnosti od javnog interesa, a u

kojem općina, grad, kanton ili Federacija BiH imaju udio od najmanje 50 % plus jedna

dionica.


29

Zakon o javnim preduzećima u Republici Srpskoj

Zakon o javnim preduzećima, koji je usvojen 2005. godine, odreĊuje naĉin upravljanja i

djelovanja javnih preduzeća. Prema navedenom zakonu, Republika Srpska ili

samoupravljaĉka jedinica iste je odgovorna za osnivanje javnog preduzeća, koje će

sprovoditi aktivnosti od javnog interesa. Odredbe ovog zakona primjenjuju se na

preduzeća gdje Republika Srpska ili samoupravljaĉka jedinica iste imaju udio od

najmanje 50 % plus jedna dionica i gdje je zaposleno više od 50 radnika.

Pravilnici

Pravilnik o uslovima za odreĊivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta

voda koje se koriste ili planiraju da koriste za piće (“Sluţbene novine FBiH”, br. 51/02),

Pravilnik o mjerama zaštite, naĉinu odreĊivanja i odrţavanja zona i pojaseva sanitarne

zaštite, podruĉja na kojima se nalaze izvorišta, kao i vodnih objekata i voda

namijenjenih ljudskoj upotrebi (“Sluţbeni glasnik RS”, br. 7/03),

Ovim pravilnicima se opisuju naĉin i metodologija definiranja zaštitnih zona izvorišta koja

se koriste za vodosnabdijevanje. Generalno se uspostavljaju tri zone zaštite (neposredno

uz izvorište, širi pojas oko izvorišta i treća zona je cijeli sliv izvorišta). Za svaku zonu se

propisuju mjere i aktivnosti koje se smiju provoditi, a da se ne ugrozi kvalitet i koliĉina

raspoloţive vode za piće. Nakon izrade elaborata o zaštitnim zonama, općina donosi

odluku o provoĊenju.

Još uvijek postoji znaĉajan broj izvorišta koji nema elaborate i/ili odluke zaštiti izvorišta.

Mjere provoĊenja su jedan od glavnih razlika ovakvog stanja, jer najĉešće zahtijevaju

znaĉajna finansijska sredstva za provoĊenje.

U okviru projekta EU IPA 2007, „Suport ot water policy in B&H“ u toku je priprema

teksta novog pravilnika za odreĊivanje zona i zaštitnih mjera za izvorišta vode za piće.

U poglavlju 5.1.1 naveden je novi Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće, koji je

zamijenio vaţeći (iz bivše SFRJ) pravilnik koji je korišten u FBiH, kao i Pravilnik o

higijenskoj ispravnosti vode za piće (“Sluţbeni glasnik RS”, br. 40/03) u Republici

Srpskoj.

5.1.3 Općinski nivo

Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine

Uĉlanu 8. ovog zakona (Sluţbene novine Federacije BiH», broj 51/06), definirane su

vlastite nadleţnosti jedinice lokalne samouprave, gdje spada i posebno spada

upravljanje, finansiranje i unapreĊenje djelatnosti i objekata lokalne komunalne

infrastrukture vodosnabdijevanje, odvoĊenje i prerada otpadnih voda i dr.


30

Zakon o lokalnoj samoupravi RS (Sluţbeni glasnik RS 101/04)

UreĊenje i obezbjeĊenje obavljanja komunalnih djelatnosti gdje spada i proizvodnja i

isporuka vode su u nadleţnosti općine.

5.1.4 Potrebni koraci u daljem razvoju legislative u oblasti vodosnabdijevanja

Zahtjevi Direktive o vodama EU su u procentu 90% u FBiH, odnosno 100% u RS

preneseni u entitetske zakone o vodama.

Po pitanju vodosnabdijevanja, kljuĉni zahtjev je definirati ekonomsku cijenu vode, što je

zadatak u okviru Plana upravljanja vodama. Rokovi za prve planove upravljanja su 2012.

Godina.

Kada su u pitanju zahtjevi Direktive o vodi za piće, postoji administrativni sistem za

osiguravanje isporuke sigurne vode za piće, ali potrebno je u što skorijem periodu:

Identificirati sve zahvate pitke vode u koliĉini od 10 m3/dan ili pokrivanje

preko 50 osoba,

Uspostaviti monitoring vode za piće u punom kapacitetu (referentne i/ili

ovlaštene laboratorije), što je djelomiĉno uĉinjeno,

Izvršiti sveobuhvatnu procjenu kvaliteta vode u urbanim podruĉjima,

Uspostaviti redovan sistem izvještavanja javnosti o kvalitetu i sigurnosti

isporuĉene vode.

5.2 Institucionalni okvir

U ovom poglavlju dat je kratki prikaz institucionalnog ureĊenja sektora voda u BiH na

svim nivoima administrativnog ureĊenja Bosne i Hercegovine.

Nadleţni organi za upravljanje vodama su odreĊeni, saglasno Ustavom BiH definiranom

podjelom nadleţnosti, odnosno administrativnoj organizaciji drţave:

na drţavnom nivou: Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo vanjske trgovine i

ekonomskih odnosa i Ministarstvo komunikacija i prometa (domen plovidbe);

na entitetskom nivou:

- Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

- Federalno ministarstvo zdravstva

- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

- Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske

na nivou distrikta Brĉko:


31

- Odjel za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu u Vladi Brĉko distrikta BiH.

5.2.1 Državni nivo

Institucije na drţavnom nivou koje se tiĉu sektora voda su slijedeće:

Ministarstvo vanjskih poslova

Potpisivanje bilateralnih i multilateralnih dogovora i ugovora, kao i provoĊenje procedura

za ratifikaciju istih predstavljaju osnovne duţnosti i zadatke Ministarstva vanjskih

poslova.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je odgovorno za definiranje politike,

osnovnih principa, koordinacijskih aktivnosti i planova koji će sluţiti za usklaĊivanje

ovlaštenja entitetskih vlasti i institucija u slijedećim sektorima:

- poljoprivreda;

- energija;

- zaštita okoliša, energetiku i prirodne resurse;

- turizam.

Organizaciona jedinca sektora je i odjel za vodne resurse i turizam.

Ministarstvo komunikacija i prometa je nadleţno za meĊunarodni i meĊuentitetski

promet i infrastrukturu i meĊunarodne i meĊuentitetske ugovore, sporazume i druge

akte, planske i strateške dokumente i dr

U okviru ministarstva je odsjek za puteve, ţeljeznice, plovne puteve, luke i cjevovode

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je uspostavljena na osnovu Zakona o

hrani BiH (usvojen 09. 09. 2004., Sluţbeni glasni BiH 50/04)

Prema zakonu o hrani pojam hrane ukljuĉuje i vodu, i to:

- vodu koja sluţi za javno snabdijevanje graĊana kao voda za piće,

- vodu koja se upotrebljava i/ili koristi u procesu proizvodnje i pripreme,

- vodu pakovanu u originalno pakovanje kao stolna voda, mineralna voda i izvorska

voda.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i

Hercegovine u saradnji s nadleţnim organima entiteta i Brĉko Distrikta Bosne i

Hercegovine, donijelo je Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (Sl. List BiH br.

40/10).

TakoĊe, ovim pravilnikom se odreĊuje da će laboratorije koje provode praćenje moraju

biti akreditirane prema normi BAS EN ISO/IEC 17025.


32

5.2.2 Entitetski nivo

5.2.2.1 Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH)

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva izvršava administrativne

i profesionalne zadatke vezane za sektor poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva i

veterine, a koji su odreĊeni federalnim zakonima.

U sektoru za vodoprivredu su dva odsjeka: za upravljanje vodama i razvojne projekte u

oblasti voda.

Sektor za vodoprivredu je zaduţen za

pripremanje strategija i razvojnih politika

predlaganje razvojnih dokumenata integralnog upravljanja vodama i praćenje

provoĊenja ovih dokumenata;

pripremanje zakona i drugih propisa i institucionalno ureĊivanje u oblasti

vodoprivrede iz nadleţnosti Federacije;

sudjelovanje u izradi prijedloga proraĉuna Ministarstva iz nadleţnosti Sektora;

koordiniranje praćenja stanja vodnih resursa i priprema informacija iz oblasti

upravljanja vodama;

usmjeravanje razvoja i implementaciju razvojnih projekata i suradnja s

jedinicama i sluţbama za implementaciju projekata u Ministarstvu i s Federalnim

ministarstvom financija, i drugim institucijama;

provoĊenje postupaka za dodjelu koncesija u skladu s nadleţnostima Ministarstva

u ovoj oblasti;

nadzor nad radom institucija za upravljanje vodama na federalnoj razini

(agencije) i nadzor nad zakonitošću akata koje donose ţupanije i agencije u

upravnom postupku i koordinacija u upravljanju vodama sa ţupanijama;

i dr.

Federalno ministarstvo zdravstva

Federalno ministarstvo zdravstva odgovorno je za osiguravanje kvalitetne pitke vode.

Stoga su osnovne funkcije i zadaće ovog Ministarstva vezane za slijedeće:

osiguravanje kvalitetne pitke vode u skladu sa odgovarajućim zakonima,

odredbama i standardima;

organizacija i monitoring kvalitete pitke vode.


33

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine je zdravstvena ustanova koja

obavlja javno-zdravstvenu djelatnost na teritoriji Federacije. Prema Zakonu o

zdravstvenoj zaštiti, osnivaĉ Zavoda je Parlament FBiH, a osnovan je kao ustanova od

posebnog znaĉaja za provoĊenje sekundarnog i tercijarnog nivoa javno-zdravstvene

djelatnosti.

Djelatnost zavoda usmjerena je na oĉuvanje i unapreĊenje zdravlja stanovništva.

IzmeĊu ostalog Zavod je zaduţen da prati, analizira, prouĉava i ocjenjuje zdravstvenu

ispravnost vode za piće, vode za rekreaciju, površinske i otpadne vode, stanje

vodoopskrbe na terenu, zdravstvene ispravnosti ţivotnih namirnica i predmeta opšte

upotrebe, kao i onih namijenjenih meĊunarodnom prometu TakoĊer Zavod predlaţe i

provodi aktivnosti na unapreĊenju sistema zdravstvene bezbjednosti vode za piće,a u

cilju smanjenja rizika od obolijevanja i drugih štetnih posljedica po zdravlje;

Federalne agencije za vodno podruĉje rijeke Save i vodno podruĉje Jadranskog mora

(Sarajevo i Mostar)

Agencije su osnovane u skladu sa federalnim Zakonom o vodama iz 2006. godine. Prema

navedenom zakonu, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva odreĊuje gore

navedenim agencijama osnovne duţnosti koje se tiĉu pripremanja i planiranja strateških

odluka, odredbi, pravilnika i dozvola koje su potrebne za implementaciju Zakona o

vodama.

Kantonalne vlasti

Federacija BiH sastoji se iz deset kantona. Kantoni sprovode funkcije samoupravljanja

kroz sopstveno zakonodavstvo, pravosuĊe i izvršne nadleţnosti. Stoga, osnovne funkcije

i zadaci koji se odnose na vodu, a koje su pod nadleţnošću kantona ukljuĉuju raspodjelu

i odobravanje korištenja vodnih izvora koji su pod njihovom nadleţnošću (odvodnja,

navodnjavanje, vodosnabdijevanje, rijeĉni tokovi za navigaciju, hidroenergija i zaštita

voda).

Kantoni ureĊuju naĉin i sadrţaj obavljanja komunalnih poslova. U kontekstu upravljanja

vodama, znaĉajna uloga kantona je u poslovima obezbjeĊenja voda za upotrebu

graĊana, socijalnih i ekonomskih subjekata, te ostalih korisnika. TakoĊe, kantoni ureĊuju

oblast prikupljanja, tretmana i odvodnje otpadnih voda.

Kantoni specificiraju nadleţnosti i obaveze općina kao jedinica lokalne samouprave.

Općinske vlasti

Općinske vlasti su odgovorne za formiranje i upravljanje komunalnim poduzećima, osim

komunalnog preduzeća u Sarajevu kojim upravljaju kantonalna upravljaĉka tijela, i

komunalnog preduzeća u Mostaru, koji je pod administracijskom upravom grada

Mostara.


34

Općina ima statut koji mora biti u skladu sa Ustavom Federacije BiH, kantonalnim

ustavom i kantonalnim zakonodavstvom.

Zakonom o principima lokalne samouprave (Sluţbene Novine FBiH 49/06) preciziran je

poloţaj i uloga općine u sistemu ostvarivanju prava lokalne samouprave.

5.2.2.2 Republika Srpska

Znaĉajna razlika, koja se tiĉe organizacijske strukture dvaju entiteta ogleda se u ĉinjenici

da je Republika Srpska (RS) organizirana kao centralizovani entitet (bez kantona).

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske

Ovo Ministarstvo sprovodi administrativne i druge profesionalne duţnosti u skladu sa

Zakonom o vodama Republike Srpske iz 2006. godine.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS vrši upravne i druge struĉne poslove koji se

odnose na, izmeĊu ostalog,oĉuvanje i unapreĊenje zdravlja graĊana i praćenje

zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba stanovništva, kao i zdravstvenu ispravnost

vode i vrši druge poslove u skladu sa zakonom i drugim propisima Republike Srpske i

Bosne i Hercegovine

Institut za zaštitu zdravlja R. Srpske je agencija koja izmeĊu ostalog u okviru Sluţbe za

higijenu ima neovisan odjela „Sluţba za sanitarnu hemiju“ ĉiji je primarni zadatak

preciznost mjerenja razliĉitih fiziĉkih, hemijskih ili fiziĉko-hemijskih parametara u

vodama, ţivotnim namirnicama i predmetima opšte upotrebe. Institut je zaduţen za

praćenje i prouĉavanje stanja kvaliteta površinskih vodotoka namijenjenih

vodosnabdijevanju kao i onih namijenjenih u svrhu sporta i rekreacije te podzemnih

voda namijenjenih za vodosnabdijevanje

Agencije za vode Republike Srpske

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske uspostavilo je

Agencije za vode oblasnih rijeĉnih slivova (sjedišta Trebinje i Bijeljina). Rad spomenute

Agencije je omogućen putem sredstava Ministarstva i Vlade, a odnosi se na realizaciju

javne funkcije, naĉin korištenja finansijskih sredstava, s obzirom da su potrebna

finansijska i budţetna sredstva osigurana kroz plaćanja vodnih naknada i drugih taksi.

Osnivanje vodnih agencija u Republici Srpskoj, kako za vodno podruĉje rijeke Save, tako

i za vodno podruĉje Jadranskog mora je propisano Zakonom o vodama Republike Srpske

iz 2006. godine.

Općinske vlasti


35

Zakon o lokalnoj samoupravi Republike Srpske (Sluţbeni glasnik RS br. 85/03) definiše

poloţaj, poslove i nadleţnosti organa lokalne samouprave.

Organi lokalne samouprave su duţni da obezbijede neposredno pruţanje usluga u

oblastima vodosnabdijevanja i prikupljanja i odvodnje otpadnih voda. Za potrebe

obavljanja ovih poslova, organi lokalne samouprave mogu osnovati posebno preduzeće

ili poslove ustupiti privrednom društvu.

Organi lokalne samouprave pripremaju planove i obavljaju poslove iz svoje nadleţnoti u

sluĉaju elementarnih nepogoda i poplava.

Republika Srpska i jedinice lokalne samouprave, u okvirima svojih nadleţnosti,

upravljaju vodnim dobrom, kao dobrom od opšteg interesa i štite ga od oštećenja,

uništenja ili nesavjesnog i nezakonitog korištenja, u skladu sa zakonom o vodama i

posebnim zakonima.

5.2.2.3 Komunalna preduzeća

U BiH postoji otprilike 130 komunalnih preduzeća. Neka od njih su odgovorna samo za

vodosnabdijevanje i kanalizaciju (u većini velikih i srednje velikih općina), dok u većini

manjih općina komunalna preduzeća su odgovorna za širok spektar javnih usluga kao što

su slijedeće: zbrinjavanje ĉvrstog otpada, otpadne vode i kanalizacije, osvjetljavanje

javnih površina, odrţavanje trţnica, groblja, parkova, itd.

Komunalna preduzeća su najĉešće javna preduzeća u vlasništvu općine, kantona (FBiH,

komunalno preduzeće u Sarajevu), ili gradova (grad Mostar u FBiH i grad Banja Luka u

RS). TakoĊer, sva fiziĉka imovina je vlasništvo općina (kantona ili gradova), ali istom

upravljaju komunalna poduzeća.

Najĉešći oblik povezanosti općine i komunalnog poduzeća ogleda se u stalnom

izvještavanju općinske (kantonalne) uprave.

Komunalna preduzeća u praksi nadziru i upravljaju sistemima vodosnabdijevanja i

kanalizacije ĉesto bez općinske potpore, ali je općina i dalje nadleţna za odreĊivanje

vodnih naknada, kao i drugih kljuĉnih upravljaĉkih odluka. U navedenim situacijama,

komunalna poduzeća ne mogu se smatrati kljuĉnim faktorom odgovornim za efikasno

snabdijevanje vodom, niti samoodrţivim preduzećem.

Ipak, postoje iznimni sluĉajevi gdje su komunalna preduzeća djelomiĉno privatizirana

(preduzeća sa dioniĉkim udjelom), a radi se o komunalnim preduzećima u Republici

Srpskoj.

Općine su administrativne jedinice koje ukljuĉuju urbane i prigradske dijelove (koji su

pokriveni sa javnim komunalnim preduzećima), kao i okolna sela i naselja. U nekim

sluĉajevima sela i naselja smještena blizu gradskog centra (otprilike nekoliko kilometara)

mogu takoĊer ĉiniti dio sistema vodosnabdijevanja.

Ĉesta je i pojava pojedinaĉnih, odvojenih sistema vodosnabdijevanja u selima i

naseljima, kojima takoĊer upravlja centralno komunalno preduzeće.


36

U sluĉaju da nisu pod nadleţnošću komunalnog preduzeća, spomenuta podruĉja obiĉno

imaju sopstvene lokalne bunare i sisteme vodosnabdijevanja, koji su pod njihovom

kontrolom. Ovakvi sistemi vodosnabdijevanja ĉesto predstavljaju problem, jer

upravljanje istim nije u potpunosti regulirano, posebno kad se radi o kontroli kvalitete

pitke vode.

Općenito, u velikim i srednje velikim općinama (više od 50.000 stanovnika), procentualni

udio domaćinstava koji su vezani na centralni sistem javnog vodosnabdijevanja je veći

od 85%, dok u manjim općinama (do 50.000 stanovnika) isti procentualni udio varira

izmeĊu 40-60%.

5.3 Finansijski okvir

Prema entitetskim Zakonima o vodama (FBiH i RS) sredstva za poboljšanja u sektoru

voda se osiguravaju putem "općih" i "posebnih" vodanih naknada u Federaciji BiH, te

"posebnih" vodnih naknada u RS.

U FBiH, te naknade/pristojbe rasporeĊuju se izmeĊu sljedećih institucija:

• 40% nadleţnoj agenciji za vode;

• 45% u korist budţeta kantona i

• 15% u korist Fonda za zaštitu okoliša.

U RS, raspodjela troškova/pristojbi, uglavnom se vrši kako slijedi:

• 70% na raĉun posebne namjene za vode;

• 30% na raĉun posebne namjene budţetu jedinice lokalne samouprave.


37

Slika 1 Finansijski okvir za sistem vodoopskrbe i kanalizacije u BiH2

Osnovna razlika u finansiranju sektora voda izmeĊu RS i FBiH je u naĉinu korištenja

prikupljenih sredstava od naknada. U FBiH je situacija povoljnija jer se novac u zakonski

propisanom iznosu, direktno uplaćuje na raĉun Agencija za vode, što omogućava

Agencija stabilan izvor prihoda i u situacijama kada se entitetske Vlade kreditno

zaduţuju da bi mogle ispuniti zahtjeve pojedinih kategorija korisnika budţeta.

U narednom tekstu dat je pregled prihoda i rashoda u sektoru na svim nivoima, a vezano

za segment vodosnabdijevanja.

5.3.1 Federacija BiH

Vlada FBiH

Vlada na prijedlog resornog ministarstva uĉestvuje u finansiranju projekata iz oblasti

voda. U zadnjih nekoliko godina visina transfera (ulaganja u sektor voda) se kretala

negdje oko 2 mil., odnosno oko 1,30% ukupnog budţeta.

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBIH

2 Sorce: UNDP Goal Wash: Country Assesment Report

Vlada Republike Srpske Vlada Federacije BiH

Ministarstvo za

izbjeglice i raseljena

lica

Ministarstvo finansija Ministarstvo finansija Ministarstvo

prostornog ureĊenja

Ministarstvo poljoprivrede,

vodoprivrede i šumarstva

Ministarstvo poljoprivrede,

vodoprivrede i šumarstva

Ministarstvo za izbjeglice i

raseljena lica

Ministarstvo za prostorno

ureĊenje, graĊevinarstvo i

ekologiju

Ministarstvo za prostorno

ureĊenje, graĊevinarstvo i

ekologiju Agencija za vodno podruĉje

rijeke Save, Bijeljina

Agencija za vodno podruĉje

rijeke Save, Sarajevo

Agencija za rijeĉni sliv

Trebišnjice, Trebinje

Agencija za vodno podruĉje

Jadranskog mora Mostar

30% od vodne i

komunalne naknade

Vodovodna i

komunalna

preduzeća

Općina kao vlasnik

vodovodnog i

komunalnog preduzeća

Vodovodna i

komunalna

preduzeća

SEKTORSKI

PROJEKTI

SEKTORSKI

PROJEKTI

Donatori (GEF/WB, EBRD,

USAID, Vlade (SAD, Japan,

Holandija, Austrija, Njemaĉka,

Švedska itd.)


38

U 2009. godini kapitalni transfer za sektor voda je iznosio 765.000 KM, odnosno 1,35 %

ukupnog budţeta. U prethodnim godinama je ulaganje u sektor voda iznosilo u prosjeku

1-2 mil. KM godišnje.

Ulaganja u sektor vodosnabdijevanja na nivou entiteta (vlada i resorno ministarstvo)

vode se budţetima pod stavkama kapitalni grantovi. U sumi radi se o sredstvima od 2-5

miliona i odnose se na sve vrste aktivnosti u sektoru voda, a ne samo na

vodosnabdijevanje.

Agencije za vode

U FBIH je godišnji prihod po osnovu prikupljenih vodnih naknada koji ide na raĉun

Agencije za vodno podruĉje rijeke Save oko 14,5 mil KM3, od ĉega je za sektor

vodosnabdijevanja utrošeno oko 10% (Izrada elaborata zaštite izvorišta, rekonstrukcija i

izgradnja objekata sistema vodosnabdijevanja).

Agencija za vodno podruĉje slivova Jadranskog mora imala je prihod u 2009. po osnovu

prikupljenih vodnih naknada oko 4,1 mil, što ĉini 87% ukupno ostvarenih prihoda

Agencije.4Na sektor vodosnabdijevanja i odvodnje utrošeno je oko 10% ukupnih prihoda

Agencije.

Kantoni

Kantonalni budţeti u zavisnosti od veliĉine svojih budţeta imaju na raspolaganju od oko

5 mil KM (Tuzlanski i Sarajevski) do oko 300.000 KM (Bosansko-Podrinjski i Posavski

kanton). Novac se u najvećem procentu koristi za potrebe sektora voda i to prvenstveno

za segment vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda.

U stavkama rashoda finansijskih izvještaja nekih kantonalnih vlada stoji da se

sufinansira „neekonomska cijena vode“.

5.3.2 Republika Srpska

U Republici Srpskoj, Agencija putem jedinstvenog raĉuna Vlade prenosi na Agenciju za

vode, tako da Vlada RS-a, moţe u skladu sa svojim potrebama i odlukama, preusmjeriti

dio novca i za druge resore.

3Izvještaj o poslovanju „Agencije za vodno podruĉje Rijeke Save“ Sarajevo, za 2009. godinu

4 Izvješće o Reviziji Financijskih Izvješća Agencije za vodno podruĉje Jadranskog mora, Mostar, za

2009. godinu


39

U 2009. godini prihodi od vodnik naknada za korištenje voda i naknade za vaĊenje

šljunka iz vodotoka iznosili su 10,4 mil KM5.

Budţet Agencije oblasnog rijeĉnog sliva rijeke Save iznosio je oko 9 mil KM, od ĉega je

oko 2,1 mil KM utrošeno za troškove rekonstrukcije i investicionog odrţavanja

vodovodne infrastrukture, odnosno oko 23%.

Općine

Analizirani su općinski budţeti za 2009. Godinu za sva komunalna preduzeća koja su

bila anketirana u okviru ovog projekta U prilogu su dati detaljniji prikazi ulaganja u

segment komunalnih djelatnosti, odnosno vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda.

Velika je razlika u raspoloţivm budţetima koji se kreću od 0,5 mil. KM do 36 mil. KM.

Procentualno se u vodovod i kanalizaciju ulaţe od 0,1% do 21% u odnosu na raspoloţivi

budţet.

Interesantno je da pokazatelj dobrog poslovanja komunalnog preduća nije ukupni

uloţeni iznos, nego viši procent ulaganja novca iz budţeta.

Bolje posluju ona komunalna preduzeća kod kojih je procent ulaganja, u odnosu na

raspoloţivi budţet, veći. Ako se pretpostavi da općina procentualno više ulaţe u oblasti

koje smatra prioritetima, onda se moţe objasniti i kao veći stepen brige za komunalna

preduzeća, odnosno vodosnabdijevanje i odvodnju otpadnih voda.

5.4 Opći zakljuĉak po pitanju pravnog, institucionalnog i

finansijskog okvira

5.4.1 Pravni okvir

Legislativa Evropske unije reguliše pitanja upravljanja vodama u okviru zajednice

neovisnih drţava. Osnovna namjera je obavezivanje zemalja ĉlanica u postizanju

zajedniĉkih ciljeva, Direktiva o vodama ili Direktiva o kvalitetu vode za piće,

predstavljaju zajedniĉki okvir (minimum zahtjeva) koje zemlje ĉlanice trebaju ispuniti.

Tako se omogućava koherentnost implementacije od strane svih zemalja ĉlanica, a

istovremeno dopušta svakoj zemlji mogućnost postavljanja stroţijih zahtjeva, po pitanju

zaštite vode.

Moţe se reći da je skoro u potpunosti izvršen prijenos zahtjeva Direktive o vodama i u

velikoj mjeri Direktive o kvalitetu vode za piće u nacionalno zakonodavstvo (drţava,

entiteti).

5Budţet Republike Srpske za 2009. godinu


40

Ni jedan zahtjev Evropske unije po pitanju institucija nadleţnih za sprovoĊenje

zakonodavstva nije iskljuĉiv. Svaka zemlja ĉlanica u skladu sa svojim institucionalnom

ureĊenjem dodjeljuje nadleţnosti za provoĊenje zahtjeva nametnutim Direktivama,

odnosno nacionalnim zakonodavstvom koje mora biti u potpunosti harmonizirano.

Jedini zahtjev je postojanje „jedne adrese“, odnosno nadleţnog tijela za komunikaciju sa

zajedniĉkim institucijama EU po pitanju obima i dinamike provoĊenja zahtjeva EU

legislative.

Preneseno na Bosnu i Hercegovinu znaĉi da bi većina aktivnosti, kada je u pitanju

tehniĉki aspekt upravljanja vodama, bio na nivou entiteta (i/ili kantona u FBiH i/ili

općina). Strateški planovi i mjere koje se usvajaju bi trebao biti zadatak drţavnih

organa.

Konkretno u segmentu vodosnabdijevanja, zahtijevani standardi po pitanju kvaliteta

vode za piće, oĉuvanja vode kao resursa, upravljanja u velikoj mjeri su ispunjeni. To se

jasno vidi iz pregleda postojeće legislative.

5.4.2 Institucionalni okvir

Efikasnost institucija direktno ovisi o:

Jasno definiranim nadleţnostima i odgovornostima,

Raspoloţivim ljudskim resursima.

Opće je mišljenje da postojeći institucionalni okvir u BIH ne moţe odgovoriti u potpunosti

zahtjevima u domenu okoliša i/ili voda. Stoji ĉinjenica da u nekim situacijama nije jasna

podjela nadleţnosti izmeĊu razliĉitih nivoa vlasti, što dovodi do prebacivanja

odgovornosti sa jedne na drugu instituciju. jer svi aspekti, regulatorni i izvršni aspekt, a

naroĉito kontrola su veoma kompleksni.

Ĉak i u sluĉajevima kad su nadleţnosti jasno definirane, zbog velikog broja zakona,

zakonodavnih tijela i razlika u odredbama dolazi do razliĉitih tumaĉenja i

nerazumijevanja.

Poĉevši od drţavnog nivoa, preko entitetskih i kantonalnih nedostatak ljudskih resursa u

institucijama je uzrokovan ĉinjenicom da administracija koja bi mogla odgovoriti

zahtjevima sektora voda još uvijek nije dovoljno razvijena, a istovremeno nedostatak

finansija ograniĉava potreban razvoj administracije. Skoro po pravilu u svim

ministarstvima (vezanim direktno i/ili indirektno) za sektor voda, planirani broj

zaposlenika je veći od stvarnog broja zaposlenih.


41

Nedostatak kapaciteta na lokalnoj razini (u prvom redu) i resursa (u drugom) za razvoj i

pruţanje uĉinkovite usluge vodosnabdijevanja je znaĉajno ograniĉenje u općinama.

Postoji velika razlika izmeĊu velikih vodovodnih preduzeća (uglavnom imaju dovoljno

kvalificiranih zaposlenika i opremljena su potrebnom opremom) i, onih manjih kod kojih

je slaba organizacijska struktura, mali broj kvalificiranih struĉnjaka, ograniĉeni kapaciteti

osoblja ĉak i u smislu korištenja raĉunara.

5.4.3 Finansijski okvir

Ekonomski instrumenti koji se primjenjuju u sektoru voda ukljuĉuju naknade za

zahvatanje, odvodnju i navodnjavanje, korisniĉke naknade, naknade za zaštitu voda

(troškove za ispuštanje otpadnih voda), te naknade za iskop materijala iz vodotoka.

UvoĊenje ekonomske cijene vode je osnovni preduvjet za dostizanje odrţivog korištenja

ovog resursa. Cijen akorištenja bi trebala ukljuĉiti ne samo troškove vodosnabdijevanja,

odrţavanja i razvoja infrastrukturnih objekata sistema, nego i okolišne i troškove

resursa, a što suštinski predstavlja implementaciju principa „zagaĊivaĉ plaća“.

Uspostava ekonomske cijene vode mora uvaţiti i lokalne uvjete, potrebe razliĉitih

korisnika. U skladu sa jednim od MDG, kojim se zahtijeva univerzalan pristup ĉistoj vodi

cijena vode ne smije nametnuti kompromis izmeĊu liĉne higijene i nemogućnosti

plaćanja vode.

Još uvijek se u budţetima kantona mogu naći stavke „sufinansiranje vodovoda zbog

neekonomske cijene vode“.

Ekonomska cijena vode

Prvi izvještaj Evropske komisije o napretku u implementaciji Okvirne direktive o vodama

u Evropskoj uniji je pripremljen i podnesen Parlamentu, Vijeću Evrope i javnosti 22.

marta 2007. godine6.

IzmeĊu ostalog vršena je ocjena provedenih ekonomskih analiza koje su trebale uraditi

zemlje ĉlanice, a obuhvata i proraĉun povrata troškova usluga snabdijevanja vodom.

Većina zemalja nije jasno identificirala ni vodne usluge, što samo potvrĊuje da dalje

ekonomske analize neće biti tako jednostavno uraditi.

Sve zemlje su u glavnom koristile „tradicionalne“ metode i bazirale se na

vodosnabdijevanju stanovništva, industrije i poljoprivrede. Baš ovim redom raste i

sloţenost proraĉuna u svakom od ovih sektora. I za sluĉaj kada se govori o ekonomskoj

cijeni vode, koja ne ukljuĉuje okolišne troškove, biće interesantno saĉekati izvještaj u

6Communication (COM(2007) 128 final) "Towards Sustainable Water Management in the European Union"


42

skladu sa ĉl. 9 (politika cijena vode). Rok za implementaciju je 2010. Izvještaj po prirodi

stvari dolazi najbrţe godinu nakon podnošenja pojedinaĉnih izvještaja.

Najnoviji izvještaj Evropske komisije prema vijeću i parlamentu Evrope7 pokazao je da

uvoĊenje tarifnih sistema na principu povrata troškova uzrokuje povećanje cijene vode

za graĊane.

Neophodno bi bilo poĉeti što prije sa izradom katastra korištenja vode (vrste izvorišta,

zahvaćene koliĉine, gubici, broj stanovnika koji se snabdijeva, koliĉine koje koristi

industrija, poljoprivreda, itd.) koji bi mogao dati jasnu sliku o stvarnim koliĉinama vode

koja se zahvata za razliĉite namjene i korisnike. Sve su ovo ulazni parametri za proraĉun

ekonomske cijene vode, a pored toga i indikatori stanja u sektoru vodosnabdijevanju koji

se proraĉunavaju sporadiĉno i najĉešće iskljuĉivo za potrebe pojedinih izvještaja i

studija,

Zato se dešava da planski dokumenti razvoja sistema vodosnabdijevanja, u kojima se

vrše procjene, podrazumijevaju rast, odnosno povećanje potrebe za vodom u javnim

sistemima za vodosnabdijevanje, ne ukljuĉuju analize ekonomske cijene vode, koja

direktno. utiĉe na smanjenje zahvaćenih koliĉina, odnosno efikasnije korištenje vode kao

resursa. Za sada, voda još uvijek nije ograniĉavajući faktor razvoja i zahvaćene koliĉine

se kreću (moţe se reći za sve korisnike) u granicama standarda susjednih zemalja i

zemalja EU.

Vodovodna preduzeća su obiĉno finansijski ovisna o vlastitom prikupljenom prihodu.

Većina malih vodovoda jedino uspijevaju pokriti osnovne troškove rada i odrţavanja

(O&M) iz prikupljenih sredstava od naplaćene vode. U većim općinama, stanje je još

gore, vodovodi obiĉno nisu u mogućnosti pokriti ni navedene troškove od prikupljenih

prihoda.

Slaba finansijska situacija većine vodovoda ne dopušta investiranje u odrţavanje na

onom nivou koji je potreban za produţenje ţivota postojećih objekata. Zbog ograniĉenih

finansijskih resursa, vodovodi mogu samo poduzimati poslove popravke mreţe u hitnim

sluĉajevima, što znaĉi da se mnoge potrebe koje nastaju zbog starosti infrastrukture ne

mogu ispuniti. Ipak, operateri ulaţu sve svoje napore kako bi pruţili svoje usluge što je

uĉinkovitije moguće, i općenito su uspješni u odrţavanju 24-satnog snabdijevanja vodom

odgovarajuće kvalitete.

Nedostatak sredstava za vodovode se u velikoj mjeri moţe pripisati nedostatku

autonomije i ovisnosti o općinama, koje obiĉno nisu sklone povećavanju tarifnih stopa.

Kroz historiju, cijena vode je korištena kao instrument za socijalni mir i kao politiĉko

oruţje, a isto vrijedi i danas. Neadekvatna organizacijska struktura i kapaciteti unutar

vodovoda takoĊer su dijelom krivi za nedostatna sredstva. Asocijacija vodovoda BiH je

naglasila sljedeće operativne probleme koji dovode do finansijskih problema:

7 Brussels, 18.5.2010, COM(2010)228 final


43

Ogromna potrošnja vode po stanovniku dnevno;

Nedovoljne kalkulacije potrošnje vode;

Nedovoljan nivo prikupljanja prihoda i nepravilno korištenje onih koji se prikupe;

Nedjelotvoran sistem budţetiranja i planiranja;

Neprikladne cijene vode;

Poteškoće u upravljanju vodovodnim preduzećima zbog višestrukih usluga u okviru

istog vodovoda (npr. vodosnabdijevanje, preĉišćavanje otpadnih voda, kruti otpad, itd).

Neadekvatni kapaciteti lokalne vlasti (općine i vodovodna preduzeća).

5.5 Kvalitet vode za piće

Kvalitet vode za piće FBIH8

Na podruĉju FBiH oko 73% stanovništva je prikljuĉeno na centralni sistem

vodosnabdijevanja, gdje se voda uglavnom kontinuirano kontroliše na zdravstvenu

ispravnost. Fiziĉko-hemijske i mikrobiološke analize uzoraka vode uzetih iz 70 lokalnih

vodovoda pokazuju da 21% uzoraka ne ispunjava uslove Pravilnika o higijenskoj

ispravnosti vode za piće. Na podruĉju Unsko-sanskog, Hercegovaĉko-neretvanskog,

Zeniĉko-dobojskog, Kantona Tuzla, te Zapadno-hercegovaĉkog, Kantona 10 i Posavskog

kantona, higijensko-sanitarno stanje vodnih objekata i sistem javno-zdravstvene

kontrole vode za piće nisu zadovoljavajući. Većina izvorišta centralnihvodovoda ima

regulisanu prvu i drugu zonu sanitarne zaštite, kao i savremen naĉin hlorinacije. Za

razliku od njih, u velikom broju lokalnih vodovoda hlorisanje se vrši ruĉno, ili se uopšte

ne vrši. Druga zona sanitarne zaštite uglavnom nije definisana, a u individualnim

vodoopskrbnim objektima(nekaptirani izvori, bunari, cisterne, ĉatrnje), ĉesto nije

regulisana ni zona stroge sanitarne zaštite.

Laboratorije za kontrolu higijenske ispravnosti vode opremljene su za standardne

analize, dok se periodiĉne analize ne mogu raditi zbog nedostatka opreme. Zbog toga

nije moguće odreĊivati parametre kao što su teški metali, pesticidi, fenoli, mineralna ulja

itd. Kontrola vode za piće se uglavnom svodi na pregled osnovnih fiziĉko-hemijskih i

mikrobioloških parametara, nedovoljan je broj ispitivanih uzoraka, tako da se ne moţe

dati adekvatno mišljenje o njenom kvalitetu. Naprimjer u Bosansko-podrinjskom

kantonu gradski vodovod Goraţde predstavlja najveći dio vodovodne infrastrukture, tj.

snabdijeva pitkom vodom 80% stanovnika Kantona. Prva zona sanitarne zaštite je

regulisana, dok se u drugoj zaštitnoj zoni nalazi više potencijalnih zagaĊivaĉa (septiĉke

jame, divlje deponije, ribnjaci i sl.).

O kvalitetu vodosnabdijevanja moţe se suditi i po epidemiološkoj situaciji vezanoj za

oboljenja ĉiji se uzroĉnici mogu nalaziti u zagaĊenoj vodi, a to su na prvom mjestu

crijevne zarazne bolesti. U 2008. godini stopa obolijevanja od crijevnih zaraznih bolesti

(231,52/100.000 stanovnika) bila je nešto niţa u odnosu na 2006. (246/100.000) i

2007. godinu (265/100.000 stanovnika).

8Izvor podataka: ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2008. GODINE, Zavod za javno zdravstvo FBiH


44

Za uvoĊenje kompletnog monitoringa riziko faktora (zagaĊena voda, vazduh i

zemljište,kontaminirana hrana, otpadne materije, mine itd.), postojeća oprema i kadar

su nedostatni.

Kvalitet vode za piće RS9

U 2008. godini kontrolisano je 58 centralnih vodovodnih sistema. Higijenska

neispravnost (istovremena fiziĉko-hemijska i mikrobiološka) je identificirana u 34%

posto sluĉajeva, odnosno 20 vodovodnih sistema.

Od 278 ispitivanih lokalnih vodovoda, u 34 vodovoda (2,9%) registrovana je

istovremena fiziĉko-hemijska i mikrobiološka neispravnost, dok je 41% vodovoda imalo

hemijski neispravnu vodu, a .mikrobiološki neispravnu njih 29%.

Registorovane su 2 hidriĉne epidemije u regiji Banja Luke.

9Publikacija o zdravstvenom stanju stanovništva RS za 2008. godinu, Institut za zaštitu zdravlja Republike Srpske


45

6 Stanje vodosnabdijevanja

6.1 Rad sistema za vodosnabdijevanje

6.1.1 Stanovništvo koje koristi usluge sistema vodoopskrbe

a. Nepouzdanost podataka o broju stanovnika Sve raspoloţive informacije o broju

stanovnika su zasnovane na procjenama. Ĉesta pomjeranja velikog broja

stanovnika tokom rata rezultirala su time da izbjeglice uveliko utiĉu na povećanje ili

smanjenje broja stanovnika, što je i sluĉaj sa sastavom stanovništva po općinama,

ĉak i tamo gdje je broj stanovnika ostao priliĉno nepromijenjen. Za potrebe studije

korišteni su podaci, odnosno procjene, agencija za statistiku u BiH (Agencija za

statistiku BiH BHAS, Federalni zavod za statistiku i Republiĉki Zavod za statistiku

RS) i podaci prikupljeni tokom obilaska vodovoda i općina u okviru ovog projekta.

b. Stanovništvo i usluţne djelatnosti Tokom prikupljanja podataka, pitanja su se

odnosila na ukupan broj stanovnika po posjećenim općinama i podatke o broju

stanovnika koji su prikljuĉeni na vodovodnu i kanalizacionu mreţu. Veoma se

rijetko pruţaju usluge svim stanovnicima jedne općine. Općine su administrativne

jedinice u ĉijem su sastavu nekoliko manjih okolnih naseljenih mjesta ili sela, kao i

centralni dio općine, gdje su vodovodi smješteni i gdje se pruţaju usluge

vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda. Pretpostavka je da vodovod usluge

pruţa na podruĉju cijele općine. MeĊutim, u stvarnosti većina vodovodnih

preduzeća usluţuje samo centralne, gradske dijelove općine i jednu ili nekoliko

naseljenih oblasti unutar općine. Pokušalo se, koliko je to izvodljivo, napraviti

procjena za sljedeće:

(1) Ukupan broj stanovnika na cijeloj općini (ukljuĉujući sve naseljene centre)

(2) Ukupan broj stanovnika kojima se trenutno pruţaju usluge

vodosnabdijevanja.

Tabela 6-4

Kratak pregled prikupljenih podataka o stanovništvu i uslugama U ukupno

posmatranom uzorku, prema podacima dobivenim u općinama, vodovodima i iz

Zavoda za statistiku, 61,7% stanovništva prima usluge javnih vodovoda, odnosno

ima prikljuĉak na javni sistem vodosnabdijevanja. Procenat pokrivenosti se kreće

od95% pa do 30%.. >UsporeĊujući ove podatke sa rezultatima ankete o broju

stanovnika, uoĉene su razlike u nekim procentima, što dodatno ukazuje na problem

nepostojanja taĉnih evidencija. . Detaljan pregled dobivenih rezultata o ukupnom

stanovništvu i uslugama iz sektora vode za odabranih 20 općina prikazani su na

kraju ovog poglavlja u Tabela 6-4.


46

6.1.2 Ocjena izvorišta vode, kvaliteta vode, postrojenja i sistema

a. Tipovi sistema vodosnabdijevanjaTabela 6-1, na kraju ovog poglavlja, daje kratak

opis izvorišta vode i ostale informacije o sistemima vode.

b. Kvalitet vode Ma kako propisi glasili, praksa redovnog ispitivanja kvaliteta vode

postoji samo u velikim vodovodima, a i u tim sluĉajevima rade se standardna

ispitivanja ograniĉenog broja parametara. To su i zakljuĉci analize „ZDRAVSTVENO

STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA u FBiH“. Većina vodovoda

oslanja se na rad zavoda/instituta za zdravstvenu zaštitu, kada je u pitanju

testiranje vode. S druge strane rezultati ankete su pokazali da je percepcija

stanovništva kada je u pitanju kvalitet vode za piće veoma pozitivna, odnosno

nema sumnje u kvalitet vode iz sistema za javno vodosnabdijevanje. Oko 89%

ukupnog uzorka ispitanika navodi kako niko od ĉlanova njihovog domaćinstva nije

imao zdravstvene probleme zbog kvaliteta vode koju koriste. Što se pak

zadovoljstva kvalitetom vode tiĉe, i tu je prosjeĉna ocjena 7 na skali od 1 do 10.

c. Preĉišćavanje voda i dezinfekcija U svim analiziranim vodovodima koji se

snabdijevaju iz bunara (izvorišta podzemne vode), radi se samo tretman

dezinfekcije hlorom. Nema podataka o naĉinu doziranja i samo je jedan vodovod

naveo da vrši kontrolu doziranja hlorom. U vodovodima koji se snabdijevaju

zahvatom na otvorenim vodotocima, voda se preĉišćava na postrojenjima.

d. Rezervoari i cjevovodi u distribucionom sistemu Većina vodovoda ima rezervoare i

pumpne stanice, tako da je potrošnja elektriĉne energije najĉešće znaĉajna stavka

u budţetu vodovodnog preduzeća. Distribucioni vodovi su najslabija karika u

vodovodnim sistemima većine vodovoda, a pogotovo sekundarna mreţa. Veliki

kvarovi se u pravilu relativno brzo otklanjaju, ali u sekundarnoj mreţi je veliki broj

malih kvarova (curenja), koji kumulativno daju veliki procent gubitaka u sistemu.

Nema programa detekcije gubitaka, kvarovi se otklanjaju u glavnom po pozivu.

Starost cjevovoda je od 30 godina pa naviše.

e. Proizvodnja vode Najbolje moguće procjene dobivene na osnovu upitnika i obilaska

vodovoda koje mogu biti napravljene o proizvedenoj koliĉini vode date su Tabela

6-3.

Na podruĉju posmatranih općina postoje veliki gubici vode;

- U FBiH gubici su u prosjeku oko 64%

- U RS-u gubici su u prosjeku oko 52%

Na nivou BiH gubici su u prosjeku oko 60%

Razlike u proizvedenoj i isporuĉenoj vodi, odnosno gubici, kreću se od 9,7% što je

procent karakteristiĉan za vodovode u razvijenim zemljama EU,preko, 19% do više

od80%

Ukupan bilans zahvata, isporuke i gubitaka koji se odnosi na 20 posmatranih općina

dat je u Tabela 6-2.

Tabela 6-1 Izvorišta i kontrola kvaliteta vode

Općina

Dijelovi sistema

Izvorišta vode Tretman vode

/Klorinacija Komentari


47

Općina

Dijelovi sistema

Izvorišta vode Tretman vode /Klorinacija

Komentari

KAKANJ

Kombinovani vodovodni sistem, 2 bunara, kaptaţa i

površinski zahvat vode

Tretman za preradu vode „fabrika“, Interna dnevna

kontrola, mjeseĉna kontrola kvaliteta

Otklanjanje kvarova samo po pozivu, jako stare cijevi

TRAVNIK Potisni vodovodni sistem, 3 kaptaţe

Dezinfekcija Jako stare cijevi

VITEZ Gravitacija i

kombinovani sistem, vrelo-bunar

Injektiranje i hlorisanje

BUSOVAĈA Gravitacioni vodovodni

sistem, zahvat površinskih voda

Kondicioniranje, filtriranje i

dezinfekcija, dnevno kontrola hlora, kontrola kvaliteta 2x

sedmiĉno

Gubici u mreţi, kvarovi se otklanjaju samo po pozivu, potreban novi predtaloţnik

zbog mutnoće vode

NOVI TRAVNIK Gravitacioni vodovodni sistem, dva izvorišta

(kaptaţa i bunar)

Dezinfekcija i filtracija, sedmiĉna kontrola kvaliteta

vode

Veoma loša sekundarna mreţa (35god.), nema

postrojenja za preĉišćavanje vode

ORAŠJE Bunar,

Potis na izvorištu, distribucija -gravitacija

dezinfekcija

Postojanje samo jednog bunara na izvorištu

predstavlja problem u sluĉaju kvara istog moţe

doći do zastoja sa snabdijevanjem, puno

ţeljeza u vodi

DOMALJEVAC - - -

VELIKA KLADUŠA

Kombinovani vodovodni sistem, 7 bunara i jedna

kaptaţa

Dezinfekcija, svakodnevna kontrola kvaliteta vode

Vodovod ima interni laboratorij

BUGOJNO Kombinovani

vodovodni sistem, dvije kaptaţe

Dezinfekcija, kontrola kvaliteta jednom mjeseĉno

BIHAĆ - - -

KOSTAJNICA Bunar,

Kaptaţa, na dva izvorišta

Dezinfekcija, Kontrola kvaliteta jednom

mjeseĉno

DERVENTA 3 bunara, kombinovan

vodovodni sistem (i potis i gravitacija)

Dezinfekcija, jedanput sedmiĉno kontrola kvaliteta

Prosjeĉna starost cjevovoda je 30-40 godina

MODRIĈA Kombinovani

vodovodni sistem, bunar

Dezinfekcija Kvarovi se otklanjaju samo

po pozivu,

SRBAC 2 bunara,

Potis

Dezinfekcija, kontrola

kvaliteta 3x mjeseĉno

PRIJEDOR Kombinovani

vodovodni sistem, 7 bunara i dvije kaptaţe

Dezinfekcija, kontrola kvaliteta vode jednom

sedmiĉno


48

Općina

Dijelovi sistema

Izvorišta vode Tretman vode /Klorinacija

Komentari

TREBINJE10 Podzemna izdan

(bunar), kombinovani vodovodni sistem

Dezinfekcija, kontrola prema Pravilniku

Stanje cjevovoda loše, starost cijevi od 40 do 50 godina, male zapremnine

rezervoara,

SREBRENICA Površinski zahvat na

rijeci, gravitacija

Dezinfekcija i filtracija, biološka analiza jednom

mjeseĉno

25km sekundarnog cjevovoda zamijenjeno,

primarni cjevovod 30god.

ROGATICA Kombinovani (i potisni i gravitacijski) sistem, 2 bunara i jedna kaptaţa

Hlorisanje, kontrola kvaliteta mjeseĉno

Stanje cjevovoda loše, prosj.starost 50 godina, nema detekcije kvarova

SOKOLAC

1 bunar, 4 kaptaţe, 4 potisna vodovodna

sistema jedan gravitacioni

Dezinfekcija, kontrola kvaliteta vode 2x mjeseĉno

Stanje cjevovoda je veoma loše, starosti od 30 do 50

godina, kvarovi se otklanjaju samo u sluĉaju

poziva

FOĈA 1 bunar, kaptaţa Hlorisanje, kontrola kvaliteta

vode 3 x mjeseĉno Cjevovodi stari 50 godina,

neophodna sanacija kaptaţe

Tabela 6-2 Ukupni zahvat, isporuka i gubici

Fakturisana voda (m3) 23.438.810

Zahvaćena voda (m3) 60.193.269

Nefakturisana proizvodnja (m3) 35.839.915

GUBITAK U PROIZVODNJI VODE (%) 59,5

Detaljni pregled zahvata, isporuke i gubitaka za svih 20 općina dat je u Tabela 6-3

Tabela 6-3 Zahvat, isporuka i gubici za 20 općina

U m3/god Zahvaćena voda (proizvodnja)

Isporuĉena voda (fakturisana proizvodnja)

Nefakturisana proizvodnja (gubitak)

Gubitak u procentima

KAKANJ 3.955.408 1.364.204 2.591.204 65,5%

TRAVNIK 8.500.000 1.550.000 6.950.000 81,8%

VITEZ 4.099.680 2.459.808 1.639.872 40,0%

BUSOVAĈA 250.000 100.000 150.000 60.0%

NOVI TRAVNIK 1.576.800 376.325 1.200.475 76.0%

10Postoji projekat „Idejno rješenje vodovodnog sistema Trebinje“ sa dvije faze investicionog

ulaganja: Hitne mjere na sanaciji i rekonstrukciji postojećeg sistema i faza razvoja sistema.


49

U m3/god Zahvaćena voda (proizvodnja)

Isporuĉena voda (fakturisana proizvodnja)

Nefakturisana proizvodnja (gubitak)

Gubitak u procentima

ORAŠJE 469.481 424.025 45.456 9,7%

DOMALJEVAC

VELIKA KLADUŠA 3.991.771 1.698.291 2.293.480 58.0%

BUGOJNO 4.058.800 1.380.000 2.678.800 21,8%

BIHAĆ 9.623.607 3.689.646 5.933.961 61,66%

FEDERACIJA BIH 36.525.547 13.042.299 23.483.248 64,3

KOSTAJNICA 914.544 197.608 717.393 78.0%

DERVENTA 1.968.000 1.594.000 374.000 19.0%

MODRIĈA 1.874.020 1.051.745 822.275 43,8%

SRBAC 1.293.202 785.771 507.431 39.0%

PRIJEDOR 5.500.000 2.267.108 3.232.892 58,8%

TREBINJE 4.750.000 1.900.000 2.850.000 60.0%

SREBRENICA 2.091.804 477.499 1.614.305 80.0%

ROGATICA 268.193 155.180 113.013 42.0%

SOKOLAC 1.854.359 620.208 1.234.151 66,6%

FOĈA 3.153.600 1.545.000 1.608.600 51.0%

REPUBLIKA SRPSKA 23.667.722 10.396.511 12.356.667 52.2

BOSNA I

HERCEGOVINA 60.193.269 23.438.810 35.839.915 59,5

6.1.3 Procjena mjerenja potrošnje vode

a. Mjerenje potrošnje na izvorištu Više od pola vodovoda ima vodomjere na

izvorištima. Kod osam vodovoda nema mjerenja , zahvaćene koliĉine na

izvorištima. U nekoliko sluĉajeva gdje postoje vodomjeri, vrši se „djelomiĉno“

mjerenje, s obzirom da odreĊeni broj vodomjera nije u funkciji. Tamo gdje ne

postoje vodomjeri, procjena zahvaćene koliĉine vode se vrši na osnovu podataka o

kapacitetu pumpe i broja operativnih sati, ili na neki drugi naĉin. Procjene o

proizvedenoj vodi imaju, otprilike, 80%-tnu taĉnost.

b. Mjerenje potrošnje za potrošaĉe Postoje ozbiljne manjkavosti kad je u pitanju

mjerenje potrošnje za potrošaĉe u svim vodovodima kojima se bavi ova studija.

Samo neke općine su opskrbljene vodomjerima u potpunosti, neke imaju veći broj

vodomjera koji nisu uopšte ispravni, a neke imaju samo mali procenat


50

vodomjera.Tabela 6-5 na kraju ovog poglavlja, daje uvjete u svih 20 općina vezano

za oĉitanja potrošnje kod potrošaĉa.

c. Shvatanje vaţnosti oĉitanja mjerila U svim zvaniĉnim razgovorima ukazana je

ţelja za poboljšanjem njihove situacije sa oĉitavanjem utrošene vode i na svim

listama prioritetnih potreba su “novi vodomjeri”.

d. Vlastite mogućnosti po pitanju remonta, zamjene i baţdarenja vodomjera

Jedanaest (11) vodovoda vrši redovno baţdarenje vodomjera, od ĉega se u jednom

vodovodu baţdarenje vrši samo na zahtjev stranke. Samo nekoliko vodovoda ima

(relativno skromne) kapacitete za remont i kalibraciju vodomjera. I uovim

sluĉajevima to je ograniĉeno samo na vodomjere malih promjera i samo par

vodomjera moţe biti testirano u isto vrijeme.. Od 20 posmatranih vodovodnih

preduzeća samo jedno ima sopstvenu baţdarnicu.

Tabela 6-4 Ukupan broj stanovnika i broj stanovnika kojima se pružaju usluge

vodovoda

Općina Ukupan broj stanovnika u

općini

Usluge vodovoda Rezultati ankete

stanovništva

Broj stanovnika Postotak11 Postotak

KAKANJ 43.300 27.279 63,0% 52,9%

TRAVNIK 54.878 32.927 60,0% 73,8%

VITEZ 25.109 17.576 70,0% 84,3%

BUSOVAĈA 16.068 11.248 70,0% 63,3%

NOVI TRAVNIK 24.884 9.954 40,0% 66,7%

ORAŠJE 19.594 7.838 40,0% 46,5%

DOMALJEVAC 4.252 0 0,0% 13,7%

VELIKA KLADUŠA

46.759 44.421 95,0% 90,9%

BUGOJNO 37.209 24.186 65,0% 93,0%

BIHAĆ 61.358 52.768 86,0% 100%

KOSTAJNICA 7.438 6.694 90,0% 21,9%

DERVENTA 41.873 12.562 30,0% 64,7%

MODRIĈA 32.000 18.560 58,0% 63,7%

SRBAC 23.588 15.568 66,0% 66,3%

PRIJEDOR 94.824 60.000 60,0% 76,1%

TREBINJE 30.832 27.749 90,0% 96,1%

11 Procentualno procjena broja stanovnika u centralnim gradskim i okolnim zajednicama.


51

Općina Ukupan broj stanovnika u

općini

Usluge vodovoda Rezultati ankete

stanovništva

Broj stanovnika Postotak11 Postotak

SREBRENICA 21.371 1.160 5,4% 96,3%

ROGATICA 14.347 10.330 72,0% 79,4%

SOKOLAC 16.943 12.707 75,0% 97,1%

FOĈA 24.584 8.481 34,5% 79,8%

Ukupno 641.211 395.513 61,7%12 71,4%

Tabela 6-5 Stanje vodomjera, proizvodnja vode i potrošaĉi

Općina Mjerenja Proizvodnja vode

(dnevno)

Na izvoru Kod potrošaĉa (broj ili % vodomjera)

( m3) l/stan

Broj

potrošaĉa /domaćinstva13

Pokriven

ost vodomjerima %14

KAKANJ

Postoje mjeraĉi na sva 4 izvorišta ukupne izdašnosti 255 l7s, ali 1 mjeraĉ nije u funkciji na izvoru izdašnosti 45 l/s

94% potrošaĉa imaju vodomjere

3.738 137 8.342 94

TRAVNIK

Postoje mjeraĉi na sva tri izvorišta, ukupan zahvat 295l/s, ali na zahvatu od 25l/s mjeraĉ nije u funkciji

4500 malih i 1000 velikih vodomjera, prosjeĉna starost 5 godina

4.247 129 10.069 55

VITEZ

2 izvorišta ukupnog kapaciteta 780 l//s, na oba postoje mjeraĉi protoka koji su u funkciji


6.739 383 5.375 101

BUSOVAĈA

Od tri glavna izvora ukupne izdašnosti 60 l/s, ni jedan nema mjeraĉ, mjeraĉ postoji i u funkciji je samo na filter stanici


274 24 3.440 42

NOVI TRAVNIK

Na dva izvora ukupne izdašnosti 92 l/s, samo na jednom postoji mjeraĉ, ali nije u funkciji

678 vodomjera prosjeĉne starosti 10 godina

1.031 103 3.044 22

ORAŠJE

Postoji elektromagnetni mjeraĉ koji jeste u fnkciji i mjeri ukupnu izdašnost od 75 l7s

3088 malih i 68 velikih vodomjera, prosjeĉna starost 3 godine

1.162 148 2.397 132

DOMALJEVAC

VELIKA KLADUŠA 6 izvorišta sa 8 mjeraĉa protoka, svi u funkciji, ukupna izdašnost 300 l/s


4.653 104 13.584 85

BUGOJNO Postoje mjeraĉi na oba 4251 mali i 84 velika 3.781 156 7.396 59

12Postotak je predstavljen kao procenat pokrivenosti uslugama ukupno posmatranog stanovništva 13Broj potrošaĉa je procijenjen na naĉin da je broj stanovništva koje prima usluge vodovoda podijeljen sa veliĉinom prosjeĉnog domaćinstva u BiH (3,27) 14Pokrivenost je procjenjena i predstavlja pribliţnu vrijednost


52

Općina Mjerenja Proizvodnja vode

(dnevno)

Na izvoru Kod potrošaĉa (broj ili %

vodomjera) ( m3) l/stan

Broj potrošaĉa /domaćinstva13

Pokrivenost vodomjerima %14

izvorišta, ali nisu u funkciji, ukupna izdašnost 351 l/s

vodomjera, prosjeĉna starost 10 godina, 95% individualnih kuća ima vodomjere

BIHAĆ 7 izvorišta oko 20000 vodomjera 10.109 191 16.137 124

KOSTAJNICA

2 izvorišta ukupne izdašnosti 29 l/s, oba imaju mjeraĉe protoka koji su u funkciji


542 81 2.047 75

DERVENTA

Postoje mjeraĉi na 3 izvorišta, ali samo je jedan u funkciji, mjereni zahvat je 27,5l/s izdašnosti, dok je zahvat koji se ne mjeri izdašnosti od 47l/s

2243 mala i 20 velikih vodomjera, prosjeĉna starost 10 godina

4.367 347 3.842 59

MODRIĈA

1 izvorište ukupne izdašnosti 120 l/s, postoji mjeraĉ protoka koji nije u funkciji

5500 malih i 100 velikih vodomjera,prosjeĉna starost 25 godina

2.881 155 5.676 99

SRBAC

2 izvorišta ukupne izdašnosti 200 l/s, oba imaju mjeraĉe protoka koji su u funkciji


2.153 138 4.761 92

PRIJEDOR

10 izvorišta ukupnog kapaciteta 353 l/s, od ĉega samo na 3 imaju mjeraĉi koji su u funkciji na 85 l/s


6.211 103 18.349 49

TREBINJE Postoji mjeraĉ protoka na izvorištu ukupne izdašnosti od 800 l/s

5702 mala vodomjera i 105 velikih, prosjeĉna starost 20 godina

5.205 187 8.486 68

SREBRENICA

Centralni mjeraĉ na izvorištu ukupne izdašnosti 100 l/s nije u funkciji, ali su u funkciji 2 mjeraĉa na filter stanicama

750 malih vodomjera, prosjeĉna starost 10 godina

1.308 1.127 1160 65

ROGATICA

Na dva izvorišta ukupne izdašnosti 79 l/s postoje mjeraĉi protoka koji su u funkciji

800 malih vodomjera i 15 velikih, prosjeĉna starost 5 godina

425 41 3.159 26

SOKOLAC

Od 5 izvorišta ukupne izdašnosti 324 l/s, mjeraĉ postoji i u funkciji je samo na jednom i to izdašnosti 56 l/s


1.699 133 3.886 85

FOĈA Jedno izvorište ukupne izdašnosti 150 l/s koje ima mjeraĉ koji je u funkciji

847 malih i 10 velikih, 200 vodovoda stari 5 godina ostali s stariji

4.233 499 2.594 33

6.2 Institucionalni ustroj


53

6.2.1 Razlike u obezbjeĊenju usluga vodovoda i kanalizacije

a. Vodovodi – odjeli komunalnih poduzeća Usluge vodovoda i kanalizacije u

općinama obezbjeĊuju ili vodovod, preduzeće koje pruţa samo usluge vodoopskrbe i

kanalizacije, ili komunalno preduzeće, koje obavlja razliĉite vrste poslova (odrţavanje

ulica, centralno grijanje, odrţavanje parkova i grobalja, prikupljanje ĉvrstog otpada i

ostale sliĉne usluge). U nekim općinamajoš uvijek komunalna preduzeća pruţaju razliĉite

vrste usluga. Komunalna preduzeća u Federaciji BiH, u posmatranom uzorku, su društva

sa ograniĉenom odgovornosti (d.o.o.) u 100% vlasništvu općina.

Komunalna preduzeća u Republici Srpskoj, u posmatranom uzorku, su sva akcionarska

društva (a.d.), u mješovitom vlasništvu, ali većinski „drţavna“, odnosno sa više od 50%

u vlasništvu Akcijskog fonda RS-a.15

Devet preduzeća se bavi samo uslugama vodosnabdijevanja i kanalizacije, a jedanaest

više djelatnosti, i to:

sakupljanje, preĉišćavanje i distribucija vode do potrošaĉa,

uklanjanje, prikupljanje i obrada otpadnih voda, odvoz smeća, sanitarne i druge djelatnosti,

prikupljanje i obrada ostalog otpada, reciklaţa otpada,

pogrebne i prateće djelatnosti,

pijace: zelene, robne i stoĉne pijace,

ostale pomoćne djelatnosti za upotpunjavanje poslova navedenih komunalnih

djelatnosti uz ureĊivanje i odrţavanje javnih zelenih i rekreacionih površina i drugo.

S obzirom na gore navedeno teško je reći koliko taĉno zaposlenih radi na poslovima

vodosnabdijevanja.

TakoĊer je u najvećem, broju sluĉajeva nema ni jasnih opisa poslova za zaposlene. Stiĉe

se utisak da „svi rade sve“.

Što se tiĉe kvalifikacione strukture opšta je slika da je veoma mali broj visoko

kvalifikovanih zaposlenika.

b. Implikacije ovih razlika na jaĉanje sposobnosti sektora Otprilike polovina

posjećenih komunalnih preduzeća pruţaju usluge samo za vodoopskrbu i

kanalizaciju, a polovina pored ovih usluga pruţa i mnoge druge. Postavlja se

pitanje, da li treba donijeti odluku o razdvajanju vodovodnih i kanalizacionih

usluga od ostalih usluga u bliskoj budućnosti, prije implementacije drugih

znaĉajnijih napora na jaĉanju sektora.

15Akcijski fond Republike Srpske a.d. Banja Luka formirala je Vlada Republike Srpske na osnovu Zakona o

Akcijskom fondu Republike Srpske („Sluţbeni glasnikRS“, br.: 56/06, 1/07). U svom portfelju Fond ima akcije i

udjele, kao i drţavni kapital u preduzećima koja se do dana stupanja na snagu Zakona o privatizaciji drţavnog

kapitala u preduzećima („Sluţbeni glasnik RS“, br.: 51/06, 1/07, 53/07, 41/08) nisu konstituisala u skladu sa

Zakonom o preduzećima, odnosno Zakonom o javnim preduzećima.


54

6.2.2 Vlasništvo nad sredstvima

Svi infrastrukturni objekti u Federaciji BiH su u vlasništvu općine. Osim donatorskih

projekata, samo nekoliko općina je znaĉajnije unaprijedilo svoje sisteme u odnosu na

predratne. Sredstva u Republici Srpskoj su u vlasništvu vodovoda.

6.2.3 Autonomija i odnosi izmeĊu općina i komunalnih preduzeća

a. Pregled Nijedan od vodovoda trenutno nema takav stupanj autonomije koji bi im

omogućio razvoj na prihvatljivom nivou. Svaki operativni sistem je pod striktnom

kontrolom općine u kojoj se pruţaju usluge, i ta kontrola se ĉesto izvodi na naĉin

koji je u suprotnosti sa odrţivosti vodovoda. Opština (lokalna zajednica ) utvrĊuje

tarife vode /kanalizacije i investitor je svih novih objekata vodovoda i kanalizacije

(budţet/kredit). Opština svojom Odlukom o vodosnabdijevanju definiše prava i

obaveze Preduzeća i potrošaĉa.

b. Organizacija općina Sve općine su pod upravom općinskog parlamenta (vijeća), a

ĉlanovi parlamenta su izabrani na općinskim izborima. Vijeća su velika. Većinom u

vijeću ima 50 do 60 odbornika. U većini sluĉajeva izvršnu funkciju obavlja

naĉelnik općine, koji se bira direktno na izborima. Naĉelnik općine ima veoma

velik uticaj na rad javnih općinskih servisa. U skoro svakoj općini postoji Sekretar

za privredne i usluţne djelatnosti, koji je odgovoran za općinsku privredu i sve

usluţne djelatnosti. U nekim sluĉajevima, sekretar je ĉlan Upravnog odbora, i

općenito, ovaj ured znaĉajno utiĉe na rad svih javnih preduzeća za pruţanje

usluga.

c. Karakteristiĉni odnosi izmeĊu općina i vodovodnih preduzeća Zajedniĉka osobina

odnosa vodovod/općina je da vodovodi predaju izvještaje svojim Upravnim

odborima koji su postavljeni od strane općinskog vijeća. MeĊutim, neki vodovodi

imaju i dodatne nivoe općinske kontrole. Kako je opisano gore, naĉelnici općina i

sekretari za privredne i usluţne djelatnosti takoĊe imaju znaĉajan uticaj, ĉak iako

oni nisu direktno u organizacionom naredbodavnom lancu.

a. Ĉlanstvo u općinskim Upravnim odborima Ĉlanove Upravnog odbora uvijek bira

općinski parlament (vijeće) i uobiĉajeno je da im mandat traje ĉetiri godine. Broj

ĉlanova Upravnog odbora koji su iz vodovodnog preduzeća je uvijek manji od

polovine, ali svakako sve znaĉajnije odluke Upravnog odbora moraju proći

proceduru revizije i dobijanja odobrenja od strane vijeća. I kao dodatno, vijeće ili

naĉelnik u ime vijeća je odgovoran za postavljanje direktora vodovoda i

komunalnih preduzeća.

b. Predoĉeni problemi o nedostatku autonomije Postoji nekoliko potencijalnih (i mnogo

već postojećih) problema sa ovakvom prevelikom općinskom kontrolom koja

moţe imati štetan uticaj na sposobnost komunalnih preduzeća da djeluju

efikasno. Slijede primjeri uoĉenih problema:


55

Kvalifikacije direktora vodovodnih preduzeća nisu presudne, jer je odluka o

imenovanju direktora politička.

Znaĉajan broj direktora u devetnaest posjećenih vodovodnih preduzeća

nije imao obuku niti iskustvo u ovom sektoru prije njihovog naimenovanja

za direktore vodovoda.

Finansijska samoodrživost vodovoda je sekundarnog značaja.

Zahtjevi za povećanjem cijena se ĉesto ne odobravaju, i u nekim

sluĉajevima one prije budu smanjene nego povećane, jer općinski

zvaniĉnici na taj naĉin prikupljaju izborne glasove glasaĉa (potrošaĉa).

Zahtjevi vodovoda za iskljuĉenjem vode poslovnim i industrijskim

objektima koji ne plaćaju vodu se najĉešće odbijaju, s obrazloţenjem brige

o poslovanju takvih preduzeća. Entitetske Vlade jednako griješe, u

nametanju i rigoroznom ubiranju visokih poreza, koji se obraĉunavaju na

fakturisane prihode (umjesto na naplaćene prihode), što za većinu

vodovoda nije prihvatljivo. Vojska, bolnice i ostali javni korisnici usluga

vodovoda, u najvećem dijelu gotovo nikad ne plaćaju njihove raĉune.

Ovdje se moţe konstatovati da je situacija u RS-u zbog ĉinjenice da su

preduzeća djelimiĉno privatizovana malo povoljnija, te da ta preduzeća

ipak kao prioritet u poslovanju moraju uzimati i finansijsku samoodrţivost.

Općinski zvaničnici se ponekad “miješaju” u poslove vodovoda.

U posjećenim vodovodima je spomenuto nekoliko sluĉajeva kada su

općinski zvaniĉnici naredili njima koje akcije taĉno da preduzmu, a koje su

u iskljuĉivoj nadleţnosti vodovoda.

Uskraćivanje prava vodovodima od strane općina da kontrolišu svoj kadar.

Plate i beneficije uposlenih u vodovodima su ograniĉene od strane općina.

Iako je nekoliko direktora izjavilo da imaju moć da otpuštaju i primaju

radnike i stvaraju beneficije za njih, to nije sluĉaj za sve vodovode. Ako

oni imaju takva prava vrlo su sretni, jer općinske kontrole su općenito vrlo

stroge tako da oni mogu da rade samo sa saglasnošću općine koja je u

većini sluĉajeva neformalna. Ĉini se malo vjerovatno da će ijedan od

općinskih naĉelnika dozvoliti da vodovodna preduzeća djeluju drugaĉije od

drugih općinskih odjela.

6.3 Organizacija vodovoda

a. Pregled Naĉelo po kom su odjeljenja vodovodnih i komunalnih preduzeća

organizovana dosta se razlikuju. Uoĉene su razlike ne samo u tipu ili veliĉini nego

ĉak i unutar samih kategorija. Ovo se dijelom odnosi na glavne sluţbe koje su

odgovorne direktoru, ali mnogo više se misli na odjeljenja u okviru tih glavnih

sluţbi. Raznolikost glavnih sluţbi je dalje opisana, ali razlike izmeĊu odjeljenja

unutar svake glavne sluţbe su veoma kompleksne za davanje kratkog prikaza.

Neke podjele izgledaju sasvim razumno, ali neke su dosta nelogiĉne.


56

b. Tipovi organizacionih oblika komunalnih preduzeća Ima raznih modela

organizacije komualnih preduzeća. Po jednom modelu, osnovna podjela je

napravljena po vrsti usluge, a postoji i sluţba zajedniĉkih poslova koja

obezbjeĊuje finansijske, personalne i ostale usluge za sve ostale operativne

jedinice. Jedinica koja nadleţna za vodoopskrbu i kanalizaciju je samo u funkciji

operacionalizacije i odrţavanja postrojenja. Drugi model ima tehniĉku sluţbu (pod

kojom su sve operativne usluge), ekonomsko-pravni sektor. Treći model je

kombinacija, gdje je operativna sluţba umjesto ekonomsko-pravnih poslova. U

malo većim preduzećima pored ove dvije sluţbe postoji i Uprava. Vodovod

Trebinje, sa 97 zaposlenih predstavlja veliko preduzeće, i ima malo širu

organizacijsku šemu i to 6 sluţbi (odrţavanje vodovoda, odrţavanje kanalizacije,

pravni kadrovski i opšti poslovi, ekonomski poslovi, obraĉun i naplata, kontrola

kvaliteta vode) i uprava.

6.3.1 Upravljanje i administracija

a. Upravljanje Upravljaĉke sposobnosti izgledaju dosta raznoliko. Bilo bi potrebno

provesti mnogo više vremena u preduzećima, nego je bilo na raspolaganju u

okviru ovog projekta, da bi se mogla izvršiti kompletna Neki direktori i struĉni

saradnici su opisali procedure za dodjeljivanje zadataka i zahtijeva za

izvještavanje na naĉin koji indicira da oni razumiju koncepte dobrog upravljanja.

Istovremen u nekim sluĉajevima, direktori nemaju identifikovane prioritetne

probleme, predstavljaju nerealne planove za velike investicije ili ne uzimaju u

obzir realnost kada su u pitanju uvjeti u kojima vodovodi rade. Zasigurno je da

svi vodovodi pate zbog nedostatka programa koji bi pomogli rukovodećem kadru

da postanu efikasni menadţeri i steknu sposobnosti da djeluju i vode poslove.. U

nekoliko vodovoda, direktor nije znao osnovne informacije o sistemu, već ih

morao zahtijevati od njegovih pomoćnika za tehniĉke i finansijske poslove.

b. Administracija Ograniĉenja opisana gore odnose se takoĊe i na administrativne

mogućnosti. Administrativne sluţbe u vodovodima pate od nedostatka logiĉnih

organizacionih rješenja unutar njihovih sluţbi, nejasne identifikacije obaveza i

odgovornosti i odjeljenja i uposlenih, loših sistema izvještavanja i ozbiljnog

nedostatka odgovarajuće uredske opreme i potrošnog materijala.

6.3.2 Planiranje, studije i kartiranje

a. Planovi i studije o izvodljivosti Kada se postavi pitanje planova, u vodovodima

kaţu da ih oni nemaju, i pozivaju sa na planove koje vode ostale agencije ili

opisuju kako oni shvataju plan za upravljanje u budućnosti. U okviru

raspoloţivosti informacija o takvim planovima, oni istupaju sa kapitalnim

investicijskim planovima sa procjenom troškova za potrebna postrojenja, ali bez

procjene operativnih troškova. Štaviše, takvi planovi predstavljaju zbrajanje svih

poboljšanja koje oni ţele da naprave, bez osvrta na tehniĉku ili ekonomsku

izvodljivost u odnosu na potrebe komunalnih preduzeća (ili njihovih potrošaĉa) i

mogućnosti plaćanja tih investicija. Ĉinjenica je da budţet postoji, ali budţet koji

je na raspolaganju u većini vodovoda je veoma mali.


57

b. Kartiranje Mogućnosti izrade karata se priliĉno razlikuju. Neki vodovodi su imali

dobar kvalitet karti svih njihovih postrojenja, ali većina tih karti je uraĊena ranije

i od strane nekog drugog. Ove karte su ĉesto jedni primjerci koji se ne mogu

reproducirati i neaţurne su. Mnogi su se direktori ţalili da oni i ne znaju gdje su

poloţene njihove vodovodne cijevi i ventili i da nisu u mogućnosti da izoliraju

sistem u sluĉaju pucanja cijevi. Neki od njih poznaju GIS (Geografski informacioni

sistem), ali samo u tri preduzeća postoje karte u GIS formatu.

6.3.3 Operativne procedure

a. Postrojenja Mnoga postrojenja u sistemu vodovoda su napravljena po

procedurama jugoslovenske vlade i većina njih datira od prije 35 godina.

Postrojenja su uglavnom jednostavna, i u većini vodovodnih sistema se sastoje

od izvora i bunara.

b. Priruĉnici za rad U većini sluĉajeva, samo ona postrojenja koja su nedavno

rekonstruirana uz pomoć donatora imaju priruĉnike za rad i odrţavanje. U

nedostatku priruĉnika, većina vodovoda upravlja postrojenjima u skladu sa

procedurama koje su razvili ljudi koji više ne rade u vodovodima.

c. Operativna efikasnost Općenito, ĉini se da operateri svoje usluge pruţaju dosta

efikasno, iako su hendikepirani zbog zastarjelosti sistema i nedostatkom

rezervnih dijelova.

6.3.4 Preventivno održavanje i popravke

a. Koncepti i praksa preventivnog odrţavanja Većina tehniĉkih direktora i operatera

shvataju potrebu za preventivnim odrţavanjem i nekoliko ih je i opisalo programe

koji postoje za preventivno odrţavanje Posjete i pregledi su bili suviše kratki da bi

se odredilo da li se ti programi implementiraju. Teška finansijska situacija većine

vodovoda nameće pitanje o tome da li je preventivno odrţavanje izvoĊeno na

potrebnom nivou da bi se produţilo trajanje postrojenja. U nekoliko vodovoda

jasno je da postoji loše ili nikakvo preventivno odrţavanje.

b. Popravke O popravkama vodomjera je napisano u prethodnim poglavljima.

Opravke vodovodnih cijevi su ozbiljni problemi za većinu vodovoda.

6.3.5 Personalna pitanja

a. Kadrovski nivo U većini vodovoda je reĉeno da je trenutni kadrovski potencijal na

30-50% predratnog nivoa, odakle proizlazi kadrovska nepopunjenost. MeĊutim,

analize pokazuju da skoro sva vodovodna preduzeća imaju više kadra nego sliĉna

zapadnoevropska komunalna preduzeća (koja ĉesto imaju 4 zaposlena ili manje

na hiljadu prikljuĉaka). Kako je prikazano (Tabela 6-3 i Tabela 6-1) na kraju ovog

poglavlja, u većini vodovoda nivo kadrovske opremljenosti se kreće od 2,2 do

16,3 uposlena na hiljadu prikljuĉaka domaćinstava. Naravno, ovdje treba naglasiti

da je veoma teško ocijeniti koji su to uposleni stvarno i angaţovani samo na

poslovima vodoopskrbe. Za tabelu je korištena procjena da 70% od ukupnog


58

broja uposlenih radi na poslovima vodosnabdijevanja za sve vodovode. Standarde

od oko 4 uposlena na 1000 prikljuĉaka zadovoljava 6 vodovoda. U sluĉaju da se

za procjenu koristi 100 uposlenih, broj uposlenih na 1000 domaćinstava bi se

kretao od 3,2 do ĉak 23,3.

b. Obuĉavanje Nijedan vodovod trenutno ne obezbijeĊuje nikakvu obuku za svoj

kadar, osim one koja je obezbijeĊena u saradnji sa donatorskim programima.

c. Upravljanje personalom Personalni poslovi su najĉešće unutar odjeljenja koje se

zove “pravne i ostale usluge”. Razvoj ljudskih resursa, pod vodstvom obuĉenih

struĉnjaka, u smislu procjena, inicijativa, obuĉavanja, odreĊivanja ciljeva ili

drugih funkcija, nije predstavljeno kao aktivnost visokog prioriteta u vodovodima.

6.3.6 Raspoloživost informacija i izvještavanje

a. Raspoloţivost informacija Vremenska ograniĉenost i nekompletni odgovori

onemogućavaju dobijanje jasne slike o nivou sakupljanja podataka, raspoloţivosti

informacija i praksi izvještavanja. Dobivene informacije ukazuju da ima dosta

prostora za poboljšanje. U mnogim sluĉajevima ĉini se da direktori nisu mogli dati

odgovore za koje su potrebni odreĊeni podaci, kakve direktori u zapadnim

vodovodnim preduzećima imaju spremne, najĉešće pohranjene u svojim uredskim

kompjuterima. U nekim vodovodima (direktor uopšte nema kompjuter. Podaci

vezani za broj stanovnika kojima oni pruţaju usluge, broj i tipove potrošaĉa i

prikljuĉaka, koliĉinu proizvedene vode i ostali apsolutno bazni podaci se ĉesto

moraju traţiti iz drugih odjeljenja. Ovo jasno ukazuje na postojanje znaĉajnih

problema u prikupljanju podataka i procedurama izvještavanja. Postoje i primjeri

dobro informisanih direktora,ili odliĉno nominovanih kontakt osoba koje su dale

vrlo relevantne odgovore .

6.3.7 Odnosi sa potrošaĉima

a. Odnos sa potrošaĉima Većinom su programi vodovoda za odnose sa javnošću

usmjereni na odgovorena prituţbe. U najboljem sluĉaju je data lista telefonskih

brojeva šefova odjeljenja na raĉunu potrošaĉa, tako da ih potrošaĉi mogu

direktno zvati ili vodovodi uspostavljaju urede u njihovim administrativnim

zgradama i/ili općinskim štabovima gdje ljudi mogu dostavljati prituţbe. Ovi

posljednji prvenstveno sluţe tome da se na tim mjestima moţe izvršiti i plaćanje

raĉuna. U ostalim sluĉajevima, predstavnici vodovoda kaţu da potrošaĉi mogu

dati prituţbe i radnicima koji oĉitavaju vodomjere (kada imaju vodomjere koji

funkcioniraju) ili dostavljaĉima raĉuna, što je ĉesto praksa. U jednom vodovodu

su se ţalili da potrošaĉi ţele da razgovaraju samo sa direktorom, a u drugom

sluĉaju ljudi se ţale naĉelniku općine, ne vodovodu, pa naĉelnik tada zove

vodovod da preuzme odreĊenu akciju. Sve ovo ukazuje da je fokus na obradi

prituţbi, a ne na tome kako se mogu unaprijediti odnosi sa potrošaĉima.


59

Tabela 6-6 Broj potrošaĉa i zaposlenih u odnosu na broj prikljuĉaka

Općina Opslužuje stanovnika

Broj zaposlenih

Broj domaćinstava

Broj zaposlenih

na 1,000 vodovodnih prikljuĉaka

KAKANJ 27.279 144 7.190 12,1

TRAVNIK 32.927 142 77.700 9,9

VITEZ 17.576 17 5.200 2,2

BUSOVAĈA 11.248 15 1.500 3,1

NOVI

TRAVNIK 9.954 24 4.031 5,5

ORAŠJE 7.838 18 2.784 5,3

DOMALJEVAC 0 0,0

VELIKA

KLADUŠA 44.421 59 11.273 3,0

BUGOJNO 24.186 32 6.372 3,0

BIHAĆ 52.768 133 23.445 5,8

KOSTAJNICA 6.694 23 1.545 7,9

DERVENTA 12.562 42 5.349 7,7

MODRIĈA 18.560 38 5.500 4,7

SRBAC 15.568 52 4.285 7,6

PRIJEDOR 60.000 113 14.900 4,3

TREBINJE 27.749 97 8.505 8,0

SREBRENICA 1160 27 16,3

ROGATICA 10.330 30 1.800 6,6

SOKOLAC 12.707 65 3.760 11,7

FOĈA 8.481 29 3.200 7,8

6.4 Finansijska procjena


60

a. Specifiĉni problemi koji se odnose na donošenje finansijske ocjene - Ocjena

finansijskih podataka je komplicirana prvenstveno zbog nemogućnosti u uvid svih

finansijskih izvještaja i pokazatelja. Za mnoge vodovode iz RS-a moguće je

pronaći neke finansijske izvještaje na web stranici banjaluĉke berze, ali ne za sve

iako su svi ovi vodovodi obavezni kao akcionarska društva javno objavljivati svoje

izvještaje. U FBiH situacija je lošija jer ne postoje javni prikazi finansijskih

izvještaja, a i mnogi direktori nisu voljni iste dati na uvid (iako se radi o javnim

preduzećima). Naravno, u najvećem broju sluĉajeva, osnovne raĉunovodstvene

tehnike i interne kontrole pokazale su se odgovorne i dosljedne. Vjerovatno bi se

detaljnijim pregledom pokazale neki nedostaci u finansijskom sistemu, koje se

trebaju otkloniti.

6.4.1 Finansijske politike i kontrole

a. Uvod Mnogi vodovodi imaju ustanovljenu politiku koja se sastoji u svakodnevnom

praćenju finansijskih transakcija. Zaposleni u vodovodu su veoma upućeni u

sistem.

b. Godišnje kontrole finansijskih izvještaja Vodovodi su obavezni raditi revizije

finansijskih izvještaja od strane neovisne revizorske kuće, ali se ne moţe sa

sigurnošću tvrditi da svi vodovodi i ispunjavaju redovno ovu obavezu. Rezultati

ovakvih revizija, za FBiH, su teško dostupni javnosti, dok se rezultati ovih revizija

u RS-u mogu naći na pomenutoj web stranici berze.

c. Ovlaštena kontrola Osim samostalnih raĉunovoĊa koji su ovlašteni od strane

institucija u vladama oba entiteta, u nekim sluĉajevima, ovlaštene raĉunovoĊe su

zaposleni u vodovodima ili općinama. .

6.4.2 Raĉunovodstvena praksa

a. Tipovi raĉunovodstvenih sistema koji se koriste U svim vodovodima koji su bili

predmet studije, koristi se jedan od dva raĉunovodstvena sistema.

Raĉunovodstveni sistemi i procedure su regulirani zakonima Federacije BiH i RS

.

b. Raĉunovodstvena procedura i praksa u vodovodima Raĉunovodstvena evidencija

se u svim vodovodnim preduzećima zasniva na MeĊunarodnim raĉunovodstvenim

standardima i MeĊunarodnim standardima finansijskog izvještavanja.

U Republici Srpskoj raĉunovodstvene procedure su pobliţe regulisane slijedećim

raĉunovodstvenim propisima:

- Zakon o raĉunovodstvu i reviziji („Sluţbeni glasnik Republike Srpske“ broj

67/05),

- Pravilnik o primjeni kontnog okvira za preduzeća i zadruge, druga pravna lica i

preduzetnike koji vode odvojeno knjigovodstvo („Sluţbeni glasnik Republike

Srpske“ broj 120/06),

- Pravilnik o obrascima bilansa stanja i bilansa uspjeha za preduzeća i zadruge,

druga pravna lica i preduzetnike koji vode odvojeno knjigovodstvo („Sluţbeni

glasnik Republike Srpske“ broj 120/06) i


61

- Pravilnik o sadrţini i formi obrazaca finansijskih izvještaja za privredna društva,

zadruge, druga pravna lica i poduzetnike („Sluţbeni glasnik Republike Srpske“

broj 84/09).

U Federaciji BiH raĉunovodstvene procedure su pobliţe regulisane slijedećim

raĉunovodstvenim propisima:

- Zakon o raĉunovodstvu i reviziji („Sluţbeni list FBiH“ broj 32/05),

- Pravilnik o primjeni kontnog okvira za poduzeća i zadruge i

- Pravilnik o obrascima bilanca stanja i bilanca uspjeha za poduzeća i zadruge,

druge pravne osobe i poduzetnike koji vode dvojno knjigovodstvo.

Svi vodovodi slijede propise. Od njih se zahtijeva pripremanje i pruţanje na uvid

“bankama” polugodišnjih izvještaja, pripremljenih u standardnoj formi i na

osnovu gore navedenih zakona. “Nezavisni raĉunovoĊa” koji je ovlašten da

pripremi ove izvještaje, takoĊe ih mora potpisati. Konaĉno, periodiĉni pregled

izvještaja obavlja Finansijska kontrola, koja verificira ispravnost. Generalno,

raĉunovodstveni zakoni su adekvatni u smislu zadovoljavanja potreba ovih

kontrola. Standardi ukljuĉuju poresku kontrolu i osiguranje odgovarajućeg

zatvaranja transakcija.

6.4.3 Finansijski sistemi i dokumenti

a. Razdvajanje usluga Osim ako vodovodi rade iskljuĉivo kao vodovodna i/ili

kanalizaciona preduzeća, aktivnosti i rashodi se ne mogu odvojiti od ostalih javnih

servisa. Dakle, prihodi i rashodi od usluga vodoopskrbe i kanalizacije se ne biljeţe

odvojeno, kada su kombinirane sa ostalim komunalnim uslugama. Prema tome,

donatori i zajmodavci koji trebaju pregledati finansijsko stanje vodovoda, teško

mogu provjeriti sposobnost vodovoda u smislu odrţivosti doniranih sredstava, ili

mogućnosti povrata kredita.

b. Jedinstveni kontni plan Vodovodna i kanalizaciona preduzeća nemaju odvojeni,

jedinstveni kontni plan. Sadašnji kontni plan koji koriste vodovodi, prilagoĊeni je

sistem koji koriste sva javna komunalna preduzeća u oba entiteta. Ne postoji

jedinstveni kontni plan koji posmatra funkciju vodoopskrbe i kanalizacije

odvojeno od ostalih funkcija javnih servisa.

c. Upravljaĉki informativni sistemi Nekim vodovodima nedostaju kompjuterizirani

raĉunovodstveni sistemi koji bi omogućavali diferencirano praćenje troškova i

prihoda u odnosu na vrstu posla. U vodovodima koji su veći i bolje opremljeni

postoje veoma dobri informacioni sistemi koji mogu dati adekvatne informacije.

6.4.4 Tarifna politika

a. Uvod Vodovodi obuhvaćeni projektom koriste veoma razliĉite tarife. Jedan

vodovod odreĊuje iznos paušala po osobi mjeseĉno za sva domaćinstva, a

jedinstvenu tarifu za komercijalne i industrijske potrošaĉe. U drugom vodovodu


62

drugaĉije obraĉunavaju m3 vode za razliĉite korisnike, te dodaju mjeseĉni iznos

koji je veći za veći vodomjer. U mnogim vodovodima jedno je zajedniĉko: ukupni

dohodak koji se ostvaruje kroz postojeće tarife ne bi pokrio godišnje troškove

ĉak ni kada bi svi raĉuni bili plaćeni.

b. Struktura tarifa Većina vodovoda primjenjuje strukture tarifa koje treba mijenjati

i cijene koje treba povećati kako bi se pokrili troškovi. Nekoliko vodovoda ima

alternative osnovnoj tarifi i ako se odvijao program zamjene vodomjera, tarife bi

imale dvije komponente:

1) Paušalni dio prema potrošaĉu ili vodomjeru; i

2) Naknada prema koliĉini potrošene vode.

Potrošaĉi se razliĉito zaduţuju, na osnovu veliĉine vodomjera ili vrste usluge.

Većina vodovoda zaduţenje vrše na osnovu koliĉina, gdje je jednaka cijena za

svaki potrošeni kubik (ovakva je situacija uobiĉajena u većini vodovoda). Nijedan

vodovod ne koristi opadajuće tarife (smanjenje jediniĉnih cijena za m3 za

odreĊene strukture potrošaĉa). Sa druge strane, nijedan vodovod ne koristi ni

rastuće tarife (povećanje jediniĉnih cijena za m3 za odreĊene strukture

potrošaĉa). Nekoliko vodovoda koristi jedan oblik rastuće tarife po kome veliki

korisnici, kao što je industrija, imaju veće (ali ipak jednoobrazne cijene za m3

vode za svoju kategoriju) nego npr. domaćinstva. Razliĉita cijena za utrošenu

koliĉinu vode, moţe posluţiti vodovodu da pošalje potrošaĉima signal (ohrabri

potrošnju više vode, ĉuvaj vodu, ili obezbjedi subvencioniranu cijenu za potrošaĉe

sa niskim prihodima).

Gotovo svi vodovodi vrše mjerenja velikih komercijalnih /industrijskih16 potrošaĉa.

Za domaćinstva, ako vodovod nema ispravnih vodomjera za privatne kuće ili

stambene zgrade, cijena se bazira na procjeni. Raĉun se zasniva ili na procjeni

oĉekivane potrošnje, na osnovu potrošnje prije rata, ili na osnovu paušala po

osobi, na osnovu procjene potrošnje po glavi stanovnika

c. Tarife ili cijene komunalnih usluga obvezno odobrava jedinica lokalne

samouprave, odnosno općina, a na prijedlog komunalnog poduzeća. Trenutne

tarife nisu prave ekonomske tarife jer ne pokrivaju ukupne troškove. Vodovodi

uglavnom uspijevaju pokriti osnovne operativne troškove i osigurati novac za

financiranje nuţnih investicija i izvoĊenje osnovnih popravaka i odrţavanja.

Problem koji se moţe pojaviti u budućnosti je da usluţne tarife za

vodosnabdijevanje i odvodnju budu subvencionirane iz prihoda od drugih

djelatnosti kao sto su graĊevinske usluge i novi prikljuĉci. Dok je to prihvatljivo

sada, moţda neće biti odrţivo u dugoroĉnom pogledu. Komunalna preduzeća bi

trebala alocirati svoje troškove zasebno za svaku veću aktivnost i proizvesti

izvješća koja pokazuju profitabilnost razliĉitih segmenata poslovanja preduzeća.

Vodovodi gotovo nikako ne primaju subvencije od općina ili drugih nadleţnih

organa za svoje operativne aktivnosti. Općine bi trebale prihvatiti potrebu za

postupnim porastom tarifa prema tarifama koje bi pokrivale troškove.

Drugi problem je naĉin odreĊivanja tarifa za korisnike. Tarife se odreĊuju na

naĉin da mogu pokriti osnovne troškove odrţavanja i rada preduzeća, a ne na

16Vodovodi “javne”potrošaĉe ukljuĉuju na listu industrijskih. MeĊu javnim potrošaĉima su veliki korisnici, kao što je vojska, škole, bolnice i javne zgrade.


63

principu ekonomske cijene vode. Tako vodovodi slabu platnu sposobnost graĊana,

„subvencioniraju“ kroz neodrţivo niske cijene vode.

d. Raĉun za vodu U većini sluĉajeva na postojeće obraĉune se dodaje i PDV (17 %

na ukupan iznos), kao i taksa za zaštitu voda i za korištenje voda, koje se izravno

prenose na potrošaĉe. Pored takse koja se temelji na koliĉini potrošene vode,

postoji i mjeseĉna pristojba na odrţavanje vodomjera za sve potrošaĉe, odreĊena

prema promjeru vodomjera.

e. Obraĉun dodatnih usluga Mnogi vodovodi vrše naplatu prikljuĉenja. Nisu

zabiljeţene neke druge naknade za dodatne usluge. Primjeri su zaštita od poţara,

troškovi ukljuĉenja/iskljuĉenja vode i zatezne kamate zbog neplaćanja na

vrijeme.

6.4.5 Oĉitanje vodomjera, obraĉun i naplata

a. Oĉitanje vodomjera i izdavanje raĉuna Trenutno svi vodovodi ne oĉitavaju

vodomjere i izdaju raĉune svakog mjeseca.

b. Problemi naplate Najvaţnije financijsko pitanje, po mišljenju direktora i

finansijskih direktora vodovoda, je njihova nemogućnost naplate. Njihov odnos

prema ovom pitanju kreće se od potpune frustracije do nevoljnog prihvatanja takvog stanja. Tabela 6-7predstavlja procijenjeni stepen naplate u za svaki od

vodovod

U dosta sluĉajeva preduzeća nisu u mogućnosti precizirati podatke koji se odnose samo

na sektor vodosnabdijevanja.

Novĉani iznos fakturisane proizvodnje vode za 2009. godinu, za posmatranih 20

preduzeća je 25.731.505 KM, od ĉega:

- 15.968.973 KM u 9 preduzeća sa podruĉja Federacije BiH i

- 9.762.532 KM u 10 preduzeća sa podruĉja Republike Srpske.

Naplativost nenaplaćenih potraţivanja, prema ovim podacima, je priliĉno dobra i iznosi u

prosjeku 79,6%17.

Detaljan pregled fakturisane proizvodnje i procenta naplate potraţivanja dat je u Tabela

6-7.

Tabela 6-7 Naplata vode

Prihod od naplate vode

(KM/god) Efikasnost naplate

(%)

KAKANJ 4.171.865 115

17Podatak nije pouzdan s obzirom da su mnoga preduzeća dala ukupna potraţivanja iz svih djelatnosti, kao i da mnoga preduzeća imaju velike iznose nenaplaćenih potraţivanja iz prethodnih godina (primjedba autora)


64

Prihod od naplate vode

(KM/god) Efikasnost naplate

(%)

TRAVNIK 1.696.852 69

VITEZ 775.000 62

BUSOVAĈA 300.000 75

NOVI TRAVNIK 389.927 76

ORAŠJE 345.767 96

DOMALJEVAC - -

VELIKA KLADUŠA 2.430.253 94

BUGOJNO 934.000 92

BIHAĆ 4.925.308 95

FEDERACIJA BIH 15.968.973 86

KOSTAJNICA 157.340 58,7

DERVENTA 568.706 95

MODRIĈA 808.119 94

SRBAC 1.154.015 84

PRIJEDOR 2.406.500 83

TREBINJE 2.198.349 69.5

SREBRENICA 157.400 66

ROGATICA 565.190 91

SOKOLAC 1.088.163 80

FOĈA 658.750 70

REPUBLIKA SRPSKA 9.762.532 73.25

BOSNA I HERCEGOVINA 25.731.505 79.63

c. Naplata na godišnjem nivou je priliĉno visoka, s obzirom da su mnoga preduzeća

poboljšala procedure naplate i pojaĉala aktivnosti na tom polju. MeĊutim, u

gotovo svim preduzećima postoje veliki iznosi nenaplaćenih potraţivanja iz

prethodnih godina, koja u većini sluĉajeva,stvara„sporna potraţivanja“. Ova

sporna potraţivanja se većinom odnose na potraţivanja od javnih institucija. S

obzirom na sporost sudskih procesa, neki od vodovoda nude duţnicima i

dogovorne naĉine otplate dugovanja, koji se i poštuju u sluĉaju fiziĉkih lica.


65

Inaĉe, godinama se ĉekaju uplate većih iznosa od strane npr. vojske, bolnica i

sliĉno.

c. Politika i praksa U nekoliko vodovoda nema jasne politike naplate. Oni koji je i

imaju, ne objavljuju je, tako da korisnici i osoblje vodovoda ĉesto ne znaju ništa o

naplati. U većini vodovoda postoji specificiran rok plaćanja, ali taĉni podaci o

roku dospijeća nisu upisani na potrošaĉkom raĉunu. U mnogim vodovodima,

potrošaĉki raĉuni prikazuju samo sadašnja dugovanja. Prethodni zbir dugovanja

nije predstavljen na posljednjem poslanom raĉunu koje šalje vodovod, tako da

ni potrošaĉ ne moţe reći koliki mu je ukupni zbir dugovanja. TakoĊer, ukoliko

ukupni dug i jeste prikazan, u vodovodu nemaju podatak o starosti dugovanja.

Sva dugovanja se akumuliraju tako da postoji problem sa roĉnostima. Jednom

vodovodu osoba oĉitava vodomjer na licu mjesta i ruĉno obraĉunava potrošaĉki

raĉun za kućanstva. Raĉun se radi u tri kopije i traţi se naplata na licu mjesta.

Ukoliko se naplati raĉun, potrošaĉ dobija jednu kopiju. U protivnom oĉitavaĉ

vodomjera zadrţava sve tri kopije i odnosi raĉun natrag u vodovod finansijskom

direktoru. Potrošaĉ neće primiti drugi raĉun za plaćanje dugovanja za taj

obraĉunski period, ukoliko ne ode samoinicijativno u vodovod i plati. U

vodovodima u kojima postoji jasna politika naplate, komercijalni potrošaĉi

dobijaju dva upozorenja za neblagovremeno plaćanje. Domaćinstva dobijaju tri

upozorenja. Domaćinstva u stambenim zgradama i industrijski potrošaĉi se

utuţuju sudu, ukoliko nije izvršena uplata nakon posljednje poslate opomene.

Domaćinstva u privatnim kućama i komercijalni potrošaĉi se iskljuĉuju.

d. Naplata od vladinih institucija Naplata od ovih potrošaĉa je znaĉajno niţa u

odnosu na naplatu od drugih potrošaĉa. Najveća potraţivanja kod skoro svih

vodovoda su od vojske i/ili bolnice. Izgleda da vodovodi nisu u stanju da sakupe

ovaj novac od vlade i da nedostaje podrška općinskih vlasti kako bi se dugovi,

koji datiraju ĉak sa poĉetka rata, sakupili.

e. Nedostatak programa zamjene vodomjera Znaĉajan broj vodomjera ne

funkcionira ispravno. Najveći broj neispravnih vodomjera je po domaćinstvima.

Neki vodomjeri su stari i uglavnom pokvareni u ratu. U nekim vodovodima

postoji program intenzivne zamjene vodomjera. Nemogućnost vodovoda da vrši

mjerenje ima finansijske kao i institucionalne posljedice na same vodovode.

6.5 Preporuke za vodovodna preduzeća

6.5.1 Institucionalni aspekt

Prvi prioritet u okviru programa za institucionalno jaĉanje i ovih preporuka je povećanje

autonomije vodovoda.

Kao drugi prioritet opisana je primjena uspješnog programa mjerenja. Da bi bio zaista

uspješan, nije dovoljno da program mjerenja ima samo ispravne vodomjere na

svim izvorištima i svim potrošaĉkim prikljuĉcima. On mora takoĊe sadrţavati

elemente kao što je uspostavljanje i primjenjivanje programa za slijedeće:

(1) Rana identifikacija i brzo uklanjanje i zamjena vodomjera koji ne rade,

(2) Periodiĉna (od šest mjeseci do godinu za velike vodomjere i oko pet godina za

male kućne vodomjere) zamjena i ponovno baţdarenje, ili popravljanje malih i

velikih vodomjera,


66

(3) Odabir (od bar dva razliĉita proizvoĊaĉa, zbog konkurencije) tipa vodomjera koji

će odgovarati lokalnim uslovima po razumnoj cijeni,

(4) Baţdarenje, popravljanje i/ili ponovno postavljanje vodomjera onog tipa i

kapaciteta kakvi su u sistemu i

(5) Pravovremeno i taĉno oĉitavanje i biljeţenje podataka sa svih vodomjera (sa

mogućnošću nadzora da bi se osigurala taĉnost).

Naĉin upotrebe podataka koji su prikupljeni oĉitavanjem vodomjera potrošaĉa je

obraĊen u financijskim preporukama.

Treći prioritet su Programi razvoja upravljanja potrošnjom vode i smanjenja

neobraĉunate vode.

6.5.1.1 Ostali programi za institucionalno jačanje

Odvajanje vodovoda i kanalizacije od ostalih komunalnih usluga

Unutrašnja reorganizacija

Razvoj i implementacija sistema za upravljanje informacijama (MIS

Razvoj i implementacija uspješnih odnosa sa potrošaĉima

Upravljanje uposlenim i obuka Upravljanje uposlenim, u ovom trenutku je, u

najmanju ruku, nerazvijeno, a trenutna finansijska situacija u svim vodovodima

iskljuĉuje mogućnost znaĉajnije obuke kadra. Ovo se mora promjeniti. Bilo bi

korisno pripremiti osnovne, odgovarajuće programe za upravljanje i obuku kadra.

Preporuke trebaju dati minimum komponenti za jedan takav program. Ovo

ukljuĉuje tipove podataka o kadrovima koje treba ĉuvati, ko treba te podatke

odrţavati aţurnima, mjere za zaštitu tajnosti, procedure za periodiĉnu provjeru,

sistem motiviranja i napredovanja, identifikaciju potreba za obukom i sve ostale

takve komponente koje mogu biti odgovarajuće za autonomne sektorske

organizacije u lokalnom okruţenju.

Kontrola utroška energije.

Poboljšanje sposobnosti mapiranja

Razvoj programa za poboljšanje operativnosti i odrţavanja

Razvoj sposobnosti planiranja

ispitivanja kvaliteta voda

6.5.2 Finansijske preporuke

6.5.2.1 Prioritetne potrebe za finansijsko jačanje

Identifikacija najvaţnijih potreba za finansijsko jaĉanje Prioritetni finansijski

problem većine vodovoda je loš procenat naplate raĉuna. Sa ovim u vezi je i

problem sa javnim sektorom (vojni objekti, bolnice, škole i vladine zgrade) koji su

jedni od najlošijih platiša i vodovodi nemaju nikakvu podršku u smislu

prikupljanja ovog nenaplaćenog novca. Drugi problemi vezani za finansije

obraĊeni su u institucionalnim preporukama, ukljuĉujući i opći nedostatak

vodomjera koji su osnova za taĉan obraĉun utrošene vode i problem


67

nesposobnosti vodovodnih preduzeća da uskrate usluge potrošaĉima koji ne

plaćaju raĉune. Ostali finansijski problemi su nedostatak pouzdanog i iscrpnog

sistema za obraĉunavanje; neuspješno odreĊivanje realnog budţeta i

nemogućnost da se on prati onda kada je i pripremljen; raĉuni su opterećeni

velikim porezima (ne samo na naplaćene iznose); cijena vode za potrošaĉe je

relativno niska i vrlo teško je povećati je

Strategija za naplatu korisnicima u zgradama Izrade ove strategije bi olakšala

naplatu u ovim sluĉajevima, kada je više korisnika povezano na jedan vodomjer.

OdreĊivanje naĉina kako se moţe ispostaviti jedan raĉun vlasniku zgrade, ili

kućnom savjetu, ako su vlasnici stanova u zgradi razliĉiti. Ovo rješenje je mnogo

bolje od dostave pojedinaĉnih raĉuna svakoj porodici. Na taj naĉin se prebacuje

odgovornost sa vodovoda na vlasnika zgrade ili kućni savjet.

Predloţena prioritetne oblasti za finansijsko jaĉanje Poglavlje VIII o

institucionalnim preporukama povezuje mnoge institucionalne slabosti u

vodovodima, kao i nedostatak autonomije u njihovom djelovanju. Ista je stvar i

sa kontrolom njihovog finansijskog poslovanja, ali ovaj problem je predstavljen

kao institucionalni problem koji treba da bude riješen. Sljedeći dijelovi ovog

poglavlja će dati specifiĉne preporuke koje se odnose na sljedeće prioritetne

potrebe:

Povećanje procenta naplate raĉuna,

Razvoj efikasnih raĉunovodstvenih sistema,

Razvoj i korištenje realnih budţeta,

Smanjenje postojećih poreza,

Uspostava realnijih tarifa.

6.5.2.2 Povećanje stope naplate računa

o Usvajanje agresivnije politike u cilju naplate nepodmirenih raĉuna

o Problem nepodmirenja dugova od strane javnih potrošaĉa Vodovodi će

zahtijevati podršku vlade u cilju naplate poslijeratnih dugovanja vojske i

bolnica. Vodovodi trebaju otpisati dugovanja javnih potrošaĉa tokom rata,

ali vlada mora podmiriti dugove koji su se nagomilali poslije rata i to

veoma brzo. Alternativa prenosa ovih dugovanja na druge potrošaĉe, niti

je izvodljiva, niti je poštena. Vlada koja se agresivno bavi vodovodima

kada je u pitanju nametanje poreza, mora imati i obavezu da plaća svoje

vlastite dugove.

Lokalna pomoć treba obezbijediti definiranje strategije prikupljanja prihoda

za pruţene usluge javnim potrošaĉima (vojska, vlada, bolnice i škole).

6.5.2.3 Razvoj i implementacija efikasnog računovodstvenog sistema

Uspostavljanje jednoobraznog raĉunovodstvenog sistema za komunalna

vodovodna preduzeća Takav jednoobrazan raĉunovodstveni sistem moţe biti

sastavljen od jednog obraĉunskog dijagrama u kojem će biti posve odvojeni

vodoopskrba i kanalizacija. Kao alternativa, postoji mogućnost da se naprave dva


68

odvojena jednoobrazna dijagrama, jedan za vodoopskrbu i drugi za kanalizaciju.

U sistem obraĉunavanja treba biti ukljuĉen i neoperativni skup pozicija. Te

pozicije se odnose na usluge vodovoda koje nemaju veze sa uslugama

vodoopskrbe i kanalizacije. Ovaj sistem obraĉunavanja moţe biti preuzet od

meĊunarodnih organizacija koje se bave raĉunovodstvom i koje imaju

uspostavljen sistem obraĉuna vodoopskrbe i kanalizacije ili moţe biti preuzet od

Drţavne asocijacije povjerenika za komunalna preduzeća (NARUC) – organizacija

iz SAD ili sliĉne evropske organizacije.

Dodatno treba obezbijediti pomoć u pravljenju modela obraĉunavanja za

odabrane vodovodne organizacije i pomoći njima u implementaciji tog modela.

To će zahtijevati obuĉavanje lokalnog osoblja za korištenje novog sistema

obraĉuna.

6.5.2.4 Razvoj i implementacija efikasnog budžetskog sistema

Uspostavljanje budţeta na osnovu odgovornosti Pomoć i obuka treba biti

obezbjeĊena u smislu uspostavljanja razvoja budţeta i prateće politike i

procedura, treba obezbijediti dodatnu pomoć za odabrana vodovodna preduzeća

tako da ovaj proces moţe biti integrisan u kompjuterski raĉunovodstveni sistem.

Razvoj budţeta po glavnim odjeljenjima (finansije, vodosnabdijevanje,

distribucija) i usklaĊivanje budţetskih troškova sa aktuelnim troškovima treba

raditi najmanje ĉetiri puta godišnje. Time će se obezbijediti upravljanje

sredstvima i omogućiti da se komunalna preduzeća zadrţe u okviru procijenjenih

troškovnih limita i da odrţe odgovarajući dotok prihoda. Izvještavanje o ovim

tokovima i odrţavanje u procjenama budţeta na sebe će preuzeti šefovi

odjeljenja. U mnogim sluĉajevima, ako je šef odjeljenja u mogućnosti dostaviti na

vrijeme izvještaj, na taj naĉin će pomoći direktoru da prati troškove i mogućnost

da preuzme bilo kakvu korektivnu akciju ako je to potrebno. šefovi odjeljenja

trebaju ĉetiri puta godišnje pripremiti objašnjenja u sluĉaju znaĉajnih odstupanja

od budţetskih smjernica. Upravljaĉko tijelo treba odobriti ove izvještaje i

prezentirati ih Upravnim odborima radi njihove saglasnosti i unošenja u zapisnik

odbora.

6.5.2.5 Smanjenje opterećenja od postojećih državnih poreza

Razvijanje mogućnosti da se vodovodnim preduzećima daju olakšice na drţavne

poreze FBiH i RS trebaju promijeniti politiku koja se primjenjuje za drţavne

poreze u smislu da se oporezuje ono što je naplaćeno, a ne ono što je

fakturirano. To će znaĉajno umanjiti finansijsku opterećenost vodovodnih

preduzeća. Sadašnja porezna politika se bazira na novĉanoj sumi koja je na

raĉunu kod potrošaĉa, što je sasvim razliĉit iznos od onog koji posjeduju

vodovodna preduzeća naplatom od potrošaĉa u svim ispitanim sluĉajevima.

Vodovodna preduzeća uspiju naplatiti samo 10 do 80 procenata od ukupnog

iznosa. U većini sluĉajeva, vladine agencije (vojska i bolnice) znaĉajno doprinose

ovom problemu naplate dugova.

Obezbijediti pomoć i podršku da se promijene zakoni o drţavnim porezima za

vodovodna preduzeća i uspostaviti porezni mehanizam koji će biti mnogo

pravedniji,


69

Dodatno treba posavjetovati i pomoći vodovodnim organizacijama da razviju

praksu podrţavanja njihovih zajedniĉkih interesa.

6.5.2.6 Uspostavljanje ekonomske cijene vode

. Pripremiti studije o posve specificiranim troškovima usluga Skoro sva

posjećena vodovodna preduzeća imaju cijene koje trebaju promijeniti i koje treba

povećati, da bi pokrile troškove. Studiju o pokrivanju troškova na pruţene usluge

treba pripremiti za većinu vodovodnih preduzeća i treba razviti pravedniji

mehanizam formiranja cijena. Ako su vodomjeri raspoloţivi i rade, struktura

cijene treba imati dvije komponente: (1) potrošaĉev ili fiksni iznos; i (2) iznos

vezan za koliĉinu utrošene vode. Potrošaĉev iznos moţe biti odreĊen i paušalno

ili na osnovu veliĉine vodomjera ili tipa usluge. Cijena formirana na osnovu

utrošenog moţe biti jednoobrazna (većina vodovoda koje smo posjetili su koristili

ovo), moţe opadati (niţi jediniĉni iznosi dok se utrošena koliĉina povećava) ili

moţe rasti (viši jediniĉni iznosi dok se utrošena koliĉina povećava).

Potrebna je pomoć u pripremanju studija o troškovima za usluge i obuka kadra u

vodovodnim preduzećima o metodama formiranja cijene i povećanju njihove

sposobnosti da im se odobre te cijene.

. Uspostaviti posebne cijene za dodatne usluge Vodovodi trebaju razmotriti

cijene za dodatne usluge vezane za vodu i kanalizaciju koje se pruţaju

potrošaĉima. U dodatne usluge spadaju (1) zaštita od poţara, (2) troškovi

uredskih usluga (troškovi zbog zakašnjelog plaćanja, troškovi naplate), (3)

troškovi prikljuĉenja i proširenja sistema; i (4) troškovi terenskih usluga

(iskljuĉenja/prikljuĉenja, testiranje vodomjera). Ove dodatne usluge prave

znaĉajne troškove kada je u pitanju radna snaga i materijal , ali se pruţaju samo

za neke potrošaĉe. Zato se traţi da ovi posebni troškovi preĊu na teret onih

potrošaĉa koji ih i prouzrokuju. Ĉineći ovo, vodovodna preduzeća smanjuju

neophodne izdatke svim ostalim potrošaĉima.

Obezbijediti pomoć u identifikaciji i formiranju cijena dodatnih usluga za svaki

vodovod.

. Dobijanje pomoći od vlade za familije sa niskim ili fiksnim primanjima

Donijeti politiĉku odluku da se uz pomoć donatora subvencioniraju potrošaĉi koji

imaju niska ili fiksna primanja. Općina, kanton ili federalna vlada/vlada RS

trebaju obezbijediti sredstva za pokrivanje razlike. Ovo će poboljšati plaćanje

naplatom iznosa koji potrošaĉ sebi moţe priuštiti i pokrivanjem dijela troškova od

onih koji su odgovorni za potrebne socijalne beneficije. Niţe cijene za ovaj novi

potrošaĉki staleţ treba biti dio predloţene nove tarfine strukture za sve vodovode.

Obezbijediti pomoć da se odvoje potrošaĉi sa niskim ili fiksnim primanjima i

pripremiti posebne cijene za taj potrošaĉki staleţ,

Razviti strategiju i pravni okvir za zahtjeve odgovornim vladinim agencijama

da nadoknade troškove vodovodnim preduzećima za subvencionirane

potrošaĉe.

6.5.2.7 Dopunski programi za finansijsko jačanje


70

Slijedeći programi su niţeg prioriteta ali će vodovodi eventualno zahtijevati dosezanje

ţeljenog cilja u efikasnosti i jednakosti sa njima sliĉnim evropskim komunalnim

preduzećima.

VoĊenje zasebnog raĉunovodstva za usluge vodoopskrbe i kanalizacije Polovina

od promatranih komunalnih preduzeća pruţa i ostale općinske javne usluge osim

vodoopskrbe i kanalizacije. Dok se ostale usluge ne prebace u nadleţnost

posebnih općinskih preduzeća, aktivnosti i troškovi vezani za usluge vodoopskrbe

i kanalizacije trebaju biti odvojeni od ostalih javnih usluga. Prihodi i troškovi

sektora voda trebaju biti voĊeni odvojeno kako bi donatori i kreditori imali uvid u

sposobnosti vodovoda da upravlja doniranom investicijom ili vrati kreditirana

sredstva.

Obezbijediti pomoć sektoru vodovoda i kanalizacije u postojećim komunalnim

preduzećima da uspostave zasebna raĉunovodstva za ovu vrstu općinskih

usluga.

Troškovi poreza na usluge na potrošaĉkim raĉunima kao zasebna stavka Svi

vodovodi trebaju razmotriti spisak svih usluga (ali ne i profit) na koje se plaćaju

porezi, ali trebaju odvojiti, kao poseban dio, usluge vodovoda i kanalizacije. To

vodovodi mogu iskoristiti da bi predoĉili potrošaĉima koliki je uticaj poreza,

nametnutog od strane razliĉitih organa vlasti, na visinu njihovog raĉuna.


71

PRILOG 1 Sociološka evaluacija – PRISM

za

UNDP

REZULTATI ISPITIVANJA JAVNOG MNIJENJA

Opća procjena sektora vodosnadbijevanja i njegove funkcije u

ljudskom razvoju u Bosni i Hercegovini

Sarajevo,

Juni/ Juli 2010. godine


72

KODEKS O ZAŠTITI LIČNIH PODATAKA ISPITANIKA

Agencija Prizma istraživanja je u skladu s kodeksom ESOMAR-a i AAPOR-a obavezna čuvati podatke o identitetu ispitanika. Prizma istraživanja na svaki način osigurava podatke koji bi mogli ukazati na identitet osoba, kompanija ili institucija koji su učestvovali u istraživanju. Svi podaci koji mogu uputiti na identitet su uklonjeni iz izvještaja i baza podataka. Svaki pokušaj namjerne i neovlaštene identifikacije ispitanika ili otkrivanja identiteta, od strane Prizma istraživanja ili od strane naručitelja istraživanja znači kršenje gore navedenog kodeksa.


73

1. Uvod

Prizma istraživanja, agencija za marketinška, medijska i društvena istraživanja je za potrebe

projekta Opća procjena sektora vodosnadbijevanja i njegove funkcije u ljudskom razvoju u Bosni i

Hercegovini provela kvantitativno istraživanje sa svrhom prikupljanja podataka o mišljenju,

iskustvima i o stavovima pripadnika opće populacije o vodosnadbijevanju.

Istraživanje je sprovedeno putem kompjuterski potpomognutog telefonskog anketiranja, u periodu

od 20. do 30. oktobra 2010 godine. Ispitani su građani 20 općina u Bosni i Hercegovini, i to

građani 10 općina Federacije Bosne i Hercegovine i građani 10 općina Republike Srpske. Ispitanici

u ovom istraživanju bili su članovi domaćinstava odgovorni za plaćanje računa u vlastitim

domaćinstvima. Unutar svake od općina ispitano je 100 ispitanika.

Ovaj Izvještaj prezentira glavne nalaze ovog istraživanja.


74

2. Glavni nalazi

U ukupnom uzorku, 71,4% ispitanika posjeduje priključak na vodovod. U vezi s tim,

uočene su određene razlike među općinama, te prema tipu naselja i obrazovanju. Najviši

procent ispitanika ukupnog uzorka ispitanika (61,9%) navodi kako ne koristi alternativni

izvor vode za piće, a najviši procent ispitanika koji koriste ovakav izvor izvještava o

korištenju prirodnog izvora vode. Određene razlike utvrđene su prema demografskim

varijablama obrazovanje, tip naselja, na području općine. Najviši procent ispitanika ukupnog

uzorka ne koristi izvore tehničke vode koja nije za piće (91,5%).

64,1% ispitanika ukupnog uzorka izvještava kako nemaju iskustva sa prekidima u

vodosnadbijevanju. Demografski varijable na kojima su utvrđene razlike u vezi s ovim

pitanjem jesu ukupna mjesečna novčana primanja domaćinstva. Od ispitanika koji se

suočavaju sa prekidima, najviši procent ispitanika cijelog uzorka (82,6%) izvještava da se s

njima suočava ponekad. 51,3% ispitanika iz područja Općine Rogatica navodi kako se

svakodnevno suočavaju sa prekidima u vodosnadbijevanju. Od demografskih podataka, u

vezi s ovim pitanjem zanimljivi su podaci u odnosu na ukupna mjesečna novčana primanja.

Prosječno trajanje isključenja vodosnadbijevanja koju navode ispitanici cijelog uzorka koji se

susreću sa prekidima u vodosnadbijevanju jeste 17 sati. Ispitanici sa višim stepenom

obrazovanja izvještavaju o nižem prosječnom trajanju isključenja i redukcija vode, a razlike

su utvrđene i prema varijablama tip naselja.

Procjenjujući na skali od 1 do 10, ispitanici cijelog uzorka ocijenili su kvalitet vode

prosječnom ocjenom 7. Od demografskih varijabli, zanimljive razlike uočene su prema

varijablama obrazovanje, ukupna mjesečna novčana primanja. Najviši procenat ukupnog

uzorka ispitanika (89,1%) navodi kako oni niti članovi njihovih domaćinstava nisu imali

zdravstvene probleme zbog kvaliteta vode koju koriste. Oko polovine ispitanika ukupnog

uzorka (49,3%) navodi kako su uglavnom zadovoljni vodosnadbijevanjem, dok 38,1%

ispitanika navodi kako su jako zadovoljni. Zanimljive razlike u vezi s tim zamijećene su

prema varijablama obrazovanje, tip naselja, radni status i ukupna mjesečna novčana primanja

domaćinstva.


75

Prosječna količina vode koju troše ispitanici ukupnog uzorka iznosi 3,4 kubna metra

vode. 65,6% ispitanika ukupnog uzorka navodi kako su obavezni plaćati za

vodosnadbijevanje u vlastitim domaćinstvima. Kada je riječ o obavezi plaćanja za

vodosnadbijevanje, zanimljivim su se pokazale razlike prema demografskim varijablama

obrazovanje, radni status i tip naselja. Prosječni iznos novca koji ispitanici plaćaju za vodu

mjesečno za cijeli uzorak ispitanika iznosi 21 KM. Oko polovine ispitanika ukupnog uzorka

(51,4%) smatra da je cijena vode upravo onakva kakva treba da bude, dok 42,8% ispitanika

smatra kako je cijena vode previsoka. Značajne demografske varijable u vezi sa ovim

pitanjima jesu obrazovanje i ukupna mjesečna novčana primanja domaćinstva. Oko polovina

ukupnog uzorka ispitanika (49,3%) spremna je plaćati više za vodosnadbijevanje ukoliko će

to dovesti do značajnog poboljšanja kvaliteta vodosnadbijevanja. U vezi s tim, uočene su

razlike na varijablama obrazovanje i ukupna mjesečna novčana primanja domaćinstva. Više

od polovine ispitanika ukupnog uzorka (60,3%) plaća za vodosnadbijevanje preko

individualnog brojila, dok 23,7% ispitanika plaća paušalno, a 14,1% preko zajedničkog

brojila.

Najviši procenat ispitanika ukupnog uzorka (41,5%) smatra kako u njihovoj zajednici ne

postoji problem u vodosnadbijevanju. 17,3% ispitanika, od onih koji smatraju da problem

ipak postoji, navode da je najveći problem vodosnadbijevanja sa kojim se suočavaju kvalitet

vode. Među demografskim podacima, razlike su u vezi s tim zamijećene na varijabli

obrazovanje. Oko polovina ispitanika (49,6%) ukupnog uzorka navodi kako sve kategorije

stanovništa u njihovoj zajednici imaju jednak pristup vodovodu i priključenju na vodovod,

dok 27,0% ispitanika navodi kako sve kategorije nemaju jednak pristup vodovodu. 80,3% od

ispitanika koji smatraju da sve kategorije stanovništva nemaju jednak pristup vodovodu

navodi kako je u ovom smislu oštećena kategorija stanovništva koje živi u određenim

dijelovima općina. Više od polovine ispitanika ukupnog uzorka (66,2%) smatra kako je

potrebno unaprijediti sistem vodosnadbijevanja u nihovoj zajednici, dok 20,5% ispitanika

smatra kako postojeći sistem vodosnadbijevanja u njihovoj zajednici nije potrebno

unaprijediti. Zanimljvim varijablama u ovom smislu pokazale su se tip naselja i ukupna

mjesečna novčana primanja. Kada je riječ o načinima na koje je potrebno unaprijediti sistem

vodosnadbijevanja i kvalitet vode, najviši procent ispitanika ukupnog uzorka zalaže se za

sljedeće načine: širenje mreže vodosnadbijevanja/priključivanje na vodovod (26,1%) zaštitu,

kontrolu i unapređenje kvaliteta vode (25,8%), i zamjenu instalacija/rekonstrukciju vodovoda


76

(20,2%). Među demografskim varijablama, značajne u vezi s tim pokazale su se varijable

spol i tip naselja.


77

Metodologija

Prikaz

Vrijeme provođenja

istraživanja Od 20. oktobra do 30. oktobra, 2010. godine

Metoda prikupljanja

podataka Personalni intervju u telefonskoj anketi - CATI

Instrumenti

Instrumenti korišteni u ovom istraživanju razvijenu su u

agenciji Prizma istrživanja, uzimajući u obzir sugestije

UNDP-a

Uzorak istraživanja Pripadnici opće populacije unutar 20 općina u Bosni i

Hercegovini.

Veličina uzorka 2000 ispitanika; 100 ispitanika unutar svake općine

uključene u uzorak

Reprezentativnost

U uzorku su jednako zastupljene općine koje se nalaze u

Federaciji BiH i općine koje se nalaze u Republici Srpskoj.

Također, uzorak je reprezentativan u odnosu na veličinu

naselja.

Metoda

Kako bi se napravila opća procjena sektora vodosnadbijevanja i njegove funkcije u

ljudskom razvoju u Bosni i Hercegovini, korištena je kvantitativna istraživačka metoda.

Kvantitativna metoda korištena u ovom istraživanju jeste personalni intervju u telefonskoj

anketi – CATI.

Personalni intervjui u telefonskoj anketi - CATI

Personalni intervju u telefonskoj anketi ili CATI najnapredniji je oblik telefonskog

anketiranja. Ova metoda podrazumijeva kompjuterski potpomognuto anketiranje, gdje su

računari pomoću kojih se obavlja anketiranje povezani u lokalnu mrežu. Pomoću

specijalnog softverskog programa kontrolira se samo provođenje upitnika, kao i izbor

uzorka. Intervjueri podatke koje dobiju od ispitanika unose direktno u računar. U ovom

istraživanju kompjuterski program podešen je tako da slučajno bira određene kvote

telefonskih brojeva iz 20 općina u kojima je predviđeno sprovođenje istraživanja.

Ovo istraživanje obuhvatilo je 2000 ispitanika iz 20 općina Bosne i Hercegovine, i to 10

općina Federacije Bosne i Hercegovine i 10 općina Republike Srpske. Obuhvaćene su


78

sljedeće općine Federacije Bosne i Hercegovine: Kakanj, Travnik, Vitez, Busovača, Novi

Travnik, Orašje, Domaljevac, Velika Kladuša, Bihać i Bugojno, te sljedeće općine

Republike Srpske: Kostajnica, Derventa, Modriča, Srbac, Prijedor, Trebinje, Srebrenica,

Rogatica, Sokolac i Foča. Unutar svake od 20 općina anketni upitnik je primijenjen na

100 ispitanika.

U ovom istraživanju korišten je slučajni stratificirani uzorak reprezentativan za 20

odabranih općina. Također, uzorak je reprezentativan za svaku općinu pojedinačno.

Unutar slučajno odabranih domaćinstava, ispitivani su oni članovi domaćinstva koji su

odgovorni za plaćanje računa u tim domaćinstvima.

Rezultati ovog istraživanja prikazani su u odnosu na ukupni uzorak, kao i za općine

pojedinačno, te prema određenim demografskim varijablama.


79

4. Rezultati

4.1. Izvori vode

Ispitanicima ovog istraživanja postavljeno je pitanje o tome da li posjeduju priključak na

vodovod, kao i pitanja o eventualnom korištenju alternativnih izvora vode.

U ukupnom uzorku, 71,4% ispitanika navodi kako posjeduju priključak na vodovod. Općina

u kojoj najviši procenat ispitanika izvještava o posjedovanju priključka jeste Općina Bihać

(100%), a slijede je općine Sokolac (97,1%), Srebrenica (96,3%) i Trebinje (96,1%). Najniži

procenti posjedovanja priključka na vodovod zabilježeni su u općinama Domaljevac (13,7%)

i Kostajnica (23,9%). Detaljniji podaci o posjedovanju priključka na vodovod prema

općinama prikazani su u Tabeli Tabeli 4.1.1.

Tabela 4.1.1. Podaci o posjedovanju priključka na vodovod – prikaz prema općinama


80

N % N % N %

Cijeli uzorak 1428 71,4 572 28,6 2000 100,0

KAKANJ - FBIH 53 52,9 47 47,1 100 100,0

TRAVNIK - FBIH 74 73,8 26 26,2 100 100,0

VITEZ - FBIH 84 84,3 16 15,7 100 100,0

BUSOVAĈA - FBIH 63 63,3 37 36,7 100 100,0

NOVI TRAVNIK - FBIH 67 66,7 33 33,3 100 100,0

KOSTAJNICA RS 24 23,9 76 76,1 100 100,0

DERVENTA RS 65 64,7 35 35,3 100 100,0

MODRIĈA RS 64 63,7 36 36,3 100 100,0

SRBAC RS 66 66,3 34 33,7 100 100,0

ORAŠJE FBIH 47 46,5 53 53,5 100 100,0

DOMALJEVAC FBIH 14 13,7 86 86,3 100 100,0

PRIJEDOR RS 76 76,1 24 23,9 100 100,0

VELIKA KLADUŠA FBIH 91 90,9 9 9,1 100 100,0

BIHAĆ FBIH 100 100,0 0 ,0 100 100,0

BUGOJNO FBIH 93 93,0 7 7,0 100 100,0

TREBINJE RS 96 96,1 4 3,9 100 100,0

SREBRENICA RS 96 96,3 4 3,7 100 100,0

ROGATICA RS 79 79,4 21 20,6 100 100,0

SOKOLAC RS 97 97,1 3 2,9 100 100,0

FOĈA RS 80 79,8 20 20,2 100 100,0

Da li vaše domaćinstvo posjeduje prikljuĉak na vodovod?

Da Ne Total

Kada je riječ o demografskoj varijabli tip naselja, uočljiv je viši procenat ispitanika

koji žive u gradskim područjima među onim koji navode da posjeduju priključak na vodovod

(96,2%) u odnosu na ispitanike koji žive u seoskim područjima (49,6%). Viši je procenat

ispitanika koji posjeduju priključak na vodovod među onim koji su završili višu školu ili

fakultet (88,5%) u odnosu na ispitanike koji su završili osnovnu školu ili manje (57,5%),

odnosno ispitanike koji su završili srednju školu (74,5%). Više podataka o demografskim

varijablama kada je riječ o posjedovanju priključka na vodovod prikazano je u Tabeli 4.1.2.

Kada se radi o korištenju alternativnih izvora vode, poput bunara, prirodnih izvora i

sl., najviši procent ukupnog uzorka ispitanika (61,9%) navodi kako ne koristi drugi izvor

vode. 29,9% ispitanika koji koriste drugi izvor vode navode kako koriste prirodni izvor vode,

dok 8,0% ispitanika koristi bunare kao izvor vode. Najviši procent ispitanika koji koriste

prirodni izvor vode zabilježen je na području općina Kostajnica (65,2%) i Busovača (61,2%),

a više od 50% ispitanika koristi ovaj izvor vode i u općinama Kakanj, Novi Travnik i


81

Domaljevac, dok su najniži procenti korištenja prirodnog izvora vode zablježeni u Bihaću

(3,4%), Prijedoru (4,5%) i Trebinju (6,8%). Detaljniji prikaz podataka o korištenju

alternativnih izvora vode prema općinama nalazi se u Tabeli 4.1.3. u nastavku izvještaja.

Na osnovu analize podataka može se zaključiti kako viši stepen obrazovanja

podrazumijeva manji procenat korištenja alternativnih izvora vode za piće. Naime, nešto viši

procenat ispitanika bez osnovne škole i ispitanika za završenom osnovnom školom izvještava

o korištenju prirodnog izvora vode (41,6%) u odnosu na ispitanike sa završenom srednjom

(27,7%), odnosno višom školom ili fakultetom (13,6%). Ispitanici koji žive u seoskim

područjima u višem procentu navode kako koriste bunare (13,1%) i prirodne izvore vode

(45,5%) u odnosu na ispitanike iz gradskih područja (2,3% i 12,1%, respektivno)..


82

Tabela 4.1.2. Demografski podaci o posjedovanju priključka na vodovod

N % N % N %

1428 71,4 572 28,6 2000 100,0

Muški 530 69,7 231 30,3 760 100,0

Ţenski 899 72,5 341 27,5 1240 100,0

15-40 337 69,4 149 30,6 486 100,0

41-65 823 72,5 312 27,5 1135 100,0

66-90 265 70,7 110 29,3 374 100,0

Ne ţeli odgovoriti 4 78,9 1 21,1 5 100,0

Osnovna škola ili manje 372 57,5 275 42,5 647 100,0

Srednja škola 748 74,5 256 25,5 1004 100,0

Viša škola/Fakultet 295 88,5 38 11,5 334 100,0


Zaposlen/a 457 80,2 113 19,8 569 100,0

Nezaposlen/a 194 62,1 118 37,9 313 100,0

Nesto drugo 762 69,5 335 30,5 1096 100,0


Grad 901 96,2 35 3,8 937 100,0

Selo 527 49,6 536 50,4 1063 100,0

Domicilno stanovništvo 1001 67,6 479 32,4 1480 100,0

Raseljeno lice 186 88,6 24 11,4 210 100,0

Povratnici 117 77,4 34 22,6 152 100,0

Doseljenici 112 80,6 27 19,4 139 100,0

Ne zna/Ne ţeli odgovoriti 13 63,1 7 36,9 20 100,0

Do 300 KM 306 62,2 186 37,8 492 100,0

Od 300 do 500 KM 328 74,9 110 25,1 438 100,0

Od 500 do 700 KM 199 74,7 67 25,3 266 100,0

Od 700 do 1000 KM 187 79,8 47 20,2 234 100,0

Od 1000 do 1500 KM 89 78,4 24 21,6 113 100,0

Od 1500 do 2000 KM 57 78,2 16 21,8 73 100,0

Od 2000 do 3000 KM 30 80,3 7 19,7 37 100,0

Preko 3000 KM 13 86,5 2 13,5 15 100,0


Bošnjaĉka 468 79,2 123 20,8 591 100,0

Srpska 649 73,2 238 26,8 887 100,0

Hrvatska 229 55,0 188 45,0 417 100,0

Bosanska 21 74,6 7 25,4 28 100,0

Neka druga 20 77,8 6 22,2 25 100,0


Većina 1009 68,8 458 31,2 1468 100,0

Manjina 184 84,2 35 15,8 219 100,0


Ukupna mjeseĉna

novĉana primanja

u domaćinstvu

Nacionalnost

Pripadnik naroda

koji je

većina/manjina na

podruĉju općine

Spol

Dob

Stepen

obrazovanja

Radni status

Tip naselja

Rezidentni status

UKUPNO

Da li vaše domaćinstvo posjeduje prikljuĉak na vodovod?

Da Ne Total


83

Tabela 4.1.3. Podaci o korištenju vode za piće iz drugog izvora vode– prikaz prema

općinama

N % N % N % N % N %

Cijeli uzorak 160 8,0 597 29,9 1238 61,9 4 ,2 2000 100,0

KAKANJ - FBIH 7 6,7 56 55,8 38 37,5 0 ,0 100 100,0

TRAVNIK - FBIH 1 1,2 35 34,5 64 64,3 0 ,0 100 100,0

VITEZ - FBIH 8 8,3 20 19,8 72 71,9 0 ,0 100 100,0

BUSOVAĈA - FBIH 2 2,0 61 61,2 37 36,7 0 ,0 100 100,0

NOVI TRAVNIK - FBIH 0 ,0 53 52,7 47 47,3 0 ,0 100 100,0

KOSTAJNICA RS 15 15,2 65 65,2 20 19,6 0 ,0 100 100,0

DERVENTA RS 16 15,7 30 30,4 54 53,9 0 ,0 100 100,0

MODRIĈA RS 17 16,7 25 24,5 59 58,8 0 ,0 100 100,0

SRBAC RS 11 10,6 30 29,8 59 58,7 1 1,0 100 100,0

ORAŠJE FBIH 11 10,9 34 33,7 55 55,4 0 ,0 100 100,0

DOMALJEVAC FBIH 24 24,2 53 52,6 22 22,1 1 1,1 100 100,0

PRIJEDOR RS 33 32,8 4 4,5 63 62,7 0 ,0 100 100,0

VELIKA KLADUŠA FBIH 6 6,1 20 20,2 74 73,7 0 ,0 100 100,0

BIHAĆ FBIH 0 ,0 3 3,4 94 94,4 2 2,2 100 100,0

BUGOJNO FBIH 2 2,0 17 17,0 81 81,0 0 ,0 100 100,0

TREBINJE RS 1 1,0 7 6,8 92 92,2 0 ,0 100 100,0

SREBRENICA RS 3 2,8 25 25,2 72 72,0 0 ,0 100 100,0

ROGATICA RS 4 4,1 19 18,6 77 77,3 0 ,0 100 100,0

SOKOLAC RS 0 ,0 12 11,7 88 88,3 0 ,0 100 100,0

FOĈA RS 0 ,0 30 29,8 70 70,2 0 ,0 100 100,0

Da li koristite vodu za piće iz nekog drugog izvora vode za piće?

Da, bunarDa prirodni izvor

vodeNe

Ne zna/Ne ţeli

odgovoritiTotal

Kada je riječ o korištenju izvora tehničke vode koja nije za piće, najviši procent

ukupnog uzorka ispitanika (91,5%) ne koristi izvor ovakve vode. Najviši procent ispitanika

koji koriste bunar kao izvor tehničke vode jesu ispitanici iz područja općina Domaljevac

(22,1%) i Prijedor (11,9%). Manje od 10% ispitanika ostalih općina koristi neki od izvora

tehničke vode. Veće razlike prema demografskim varijablama kada je u pitanju korištenje

izvora tehničke vode nisu utvrđene. Detaljniji podaci o korištenju izvora tehničke vode prema

općinama prikazani su u Tabeli 4.1.4.


84

Tabela 4.1.4. Podaci o korištenju izvora tehničke vode – prikaz prema općinama

N % N % N % N % N % N %

Cijeli uzorak 74 3,7 62 3,1 31 1,6 1829 91,5 4 ,2 2000 100,0

KAKANJ - FBIH 4 3,8 5 4,8 1 1,0 90 90,4 0 ,0 100 100,0

TRAVNIK - FBIH 2 2,4 2 2,4 0 ,0 95 95,2 0 ,0 100 100,0

VITEZ - FBIH 2 2,5 2 2,5 0 ,0 95 95,0 0 ,0 100 100,0

BUSOVAĈA - FBIH 1 1,0 7 7,1 4 4,1 88 87,8 0 ,0 100 100,0

NOVI TRAVNIK - FBIH 0 ,0 1 1,1 2 2,2 97 96,8 0 ,0 100 100,0

KOSTAJNICA RS 2 2,2 7 6,5 4 4,3 85 84,8 2 2,2 100 100,0

DERVENTA RS 5 4,9 1 1,0 2 2,0 92 92,2 0 ,0 100 100,0

MODRIĈA RS 3 2,9 4 3,9 4 3,9 89 89,2 0 ,0 100 100,0

SRBAC RS 2 1,9 2 1,9 1 1,0 94 94,2 1 1,0 100 100,0

ORAŠJE FBIH 5 5,0 2 2,0 0 ,0 93 93,1 0 ,0 100 100,0

DOMALJEVAC FBIH 22 22,1 7 7,4 0 ,0 69 69,5 1 1,1 100 100,0

PRIJEDOR RS 12 11,9 3 3,0 1 1,5 84 83,6 0 ,0 100 100,0

VELIKA KLADUŠA FBIH 2 2,0 1 1,0 1 1,0 96 96,0 0 ,0 100 100,0

BIHAĆ FBIH 2 2,2 2 2,2 2 2,2 93 93,3 0 ,0 100 100,0

BUGOJNO FBIH 0 ,0 0 ,0 0 ,0 100 100,0 0 ,0 100 100,0

TREBINJE RS 5 4,9 2 1,9 3 2,9 90 90,3 0 ,0 100 100,0

SREBRENICA RS 1 ,9 5 4,7 1 ,9 93 93,5 0 ,0 100 100,0

ROGATICA RS 2 2,1 3 3,1 0 ,0 95 94,8 0 ,0 100 100,0

SOKOLAC RS 1 1,0 2 1,9 2 1,9 95 95,1 0 ,0 100 100,0

FOĈA RS 0 ,0 3 3,2 2 2,1 95 94,7 0 ,0 100 100,0

Da li koristite tzv. tehniĉku vodu, koja nije za piće iz nekog drugog izvora vode?

Da, bunarDa, prirodni

izvor vode

Da, potok,

rijekaNe

Ne zna/Ne

ţeli Total

4.2. Prekidi u vodosnadbijevanju

Ispitanicima koji posjeduju priključak na vodovod postavljena su pitanja o tome da li

stalno imaju vodu, ili se suočavaju sa prekidima snadbijevanja, odnosno isključenjima ili

redukcijama u vodosnadbijevanju.

Oko dvije trećine ukupnog uzorka ispitanika (64,1%) navode kako stalno imaju vodu,

odnosno kako nemaju iskustva sa prestankom vodosnadbijevanja, dok kod 35,6% ispitanika

povremeno dolazi do prestanka snadbijevanja vodom. Najviši procent ispitanika sa područja


85

Općine Srebrenica (78,6%) izvještava o povremenim prekidima u vodosnadbijevanju.

Detaljniji prikaz rezultata dobijenih kao odgovor na pitanje o tome da li ispitanici stalno

imaju vodu ili se suočavaju sa prekidima u snadbijevanju vodom prikazani su, prema

općinama, u Tabeli 4.2.1.

Analizom demografskih podataka, može se uočiti kako ispitanici sa ukupnim mjesečnim

novčanim primanjima koja iznose preko 3000 KM u nešto višem proncetu (84,9%) navode

kako stalno imaju vodu u odnosu na ispitanike sa primanjima u rasponu od 2000 do 3000 KM

(73,7%), kao i u odnosu na ostale kategorije ispitanika prema ukupnim mjesečnim

primanjima...

Ispitanicima koji su izjavili kako imaju iskustva sa prestankom snadbijevanja vodom,

odnosno isključenjima i redukcijama, postavljeno je pitanje o tome koliko se često suočavaju

sa spomenutim. Najviši procent ispitanika cijelog uzorka (82,6%) navodi kako do prestanka

vodosnadbijevanja dolazi ponekad, u posebnim prilikama. Ispitanici iz područja Općine

Domaljevac u najvišem procentu (50,0%) navode kako se često suočavaju sa prekidima

snadbijevanja vodom, dok 51,3% ispitanika iz područja Općine Rogatica navode kako se

svakodnevno suočavaju sa prekidima u vodosnadbijevanju. Podaci o prekidima u

vodosnadbijevanja prema općinama prikazani su u Tabeli 4.2.2.

Od demografskih podataka, zanimljivi su podaci u odnosu na ukupna mjesečna novčana

primanja. Naime, 100% ispitanika u čijim su domaćinstvima ukupna mjesečna novčana

primanja viša od 2000 KM navode kako se sa prekidima u vodosnadbijevanju suočavaju

samo u posebnim situacijama.


86

Tabela 4.2.1. Podaci o iskustvima sa prekidima u vodosnadbijevanju – prikaz prema

općinama

N % N % N % N %

Cijeli uzorak 915 64,1 509 35,6 5 ,3 1428 100,0

KAKANJ - FBIH 45 85,5 8 14,5 0 ,0 53 100,0

TRAVNIK - FBIH 57 77,4 17 22,6 0 ,0 74 100,0

VITEZ - FBIH 42 50,0 41 49,0 1 1,0 84 100,0

BUSOVAĈA - FBIH 38 59,7 26 40,3 0 ,0 63 100,0

NOVI TRAVNIK - FBIH 54 80,6 13 19,4 0 ,0 67 100,0

KOSTAJNICA RS 13 54,5 11 45,5 0 ,0 24 100,0

DERVENTA RS 36 56,1 27 42,4 1 1,5 65 100,0

MODRIĈA RS 40 63,1 23 35,4 1 1,5 64 100,0

SRBAC RS 45 68,1 21 31,9 0 ,0 66 100,0

ORAŠJE FBIH 32 68,1 15 31,9 0 ,0 47 100,0

DOMALJEVAC FBIH 12 84,6 2 15,4 0 ,0 14 100,0

PRIJEDOR RS 39 51,0 37 49,0 0 ,0 76 100,0

VELIKA KLADUŠA FBIH 72 78,9 17 18,9 2 2,2 91 100,0

BIHAĆ FBIH 90 89,9 10 10,1 0 ,0 100 100,0

BUGOJNO FBIH 69 74,2 24 25,8 0 ,0 93 100,0

TREBINJE RS 72 74,7 24 25,3 0 ,0 96 100,0

SREBRENICA RS 21 21,4 76 78,6 0 ,0 96 100,0

ROGATICA RS 39 49,4 40 50,6 0 ,0 79 100,0

SOKOLAC RS 66 68,0 31 32,0 0 ,0 97 100,0

FOĈA RS 34 42,7 46 57,3 0 ,0 80 100,0

Da li stalno imate vode, bez ograniĉenja ili povremeno dolazi do prestanka

snadbijevanja, iskljuĉenja, redukcija u snadbijevanju i sl.?

Imamo stalno

vode

Povremeno dolazi

do prestanka

snadbijevanja

Ne zna/Ne ţeli

odgovoritiTotal


87

Tabela 4.2.2. Učestalost prekida u snadbijevanju vodom – prikaz prema općinama

N % N % N % N % N %

Cijeli uzorak 36 7,1 51 10,1 420 82,6 1 ,2 509 100,0

KAKANJ - FBIH 2 25,0 0 ,0 6 75,0 0 ,0 8 100,0

TRAVNIK - FBIH 0 ,0 2 14,3 14 85,7 0 ,0 17 100,0

VITEZ - FBIH 2 4,0 6 14,0 34 82,0 0 ,0 41 100,0

BUSOVAĈA - FBIH 0 ,0 4 16,0 21 84,0 0 ,0 26 100,0

NOVI TRAVNIK - FBIH 0 ,0 2 16,7 11 83,3 0 ,0 13 100,0

KOSTAJNICA RS 0 ,0 0 ,0 11 100,0 0 ,0 11 100,0

DERVENTA RS 0 ,0 3 10,7 25 89,3 0 ,0 27 100,0

MODRIĈA RS 0 ,0 3 13,0 20 87,0 0 ,0 23 100,0

SRBAC RS 0 ,0 0 ,0 21 100,0 0 ,0 21 100,0

ORAŠJE FBIH 2 13,3 2 13,3 11 73,3 0 ,0 15 100,0

DOMALJEVAC FBIH 0 ,0 1 50,0 1 50,0 0 ,0 2 100,0

PRIJEDOR RS 1 4,0 1 4,0 34 92,0 0 ,0 37 100,0

VELIKA KLADUŠA

FBIH0 ,0 0 ,0 17 100,0 0 ,0 17 100,0

BIHAĆ FBIH 1 11,1 0 ,0 9 88,9 0 ,0 10 100,0

BUGOJNO FBIH 0 ,0 0 ,0 24 100,0 0 ,0 24 100,0

TREBINJE RS 0 ,0 1 4,0 22 92,0 1 4,0 24 100,0

SREBRENICA RS 7 9,9 14 18,5 54 71,6 0 ,0 76 100,0

ROGATICA RS 21 51,3 8 20,5 11 28,2 0 ,0 40 100,0

SOKOLAC RS 0 ,0 0 ,0 31 100,0 0 ,0 31 100,0

FOĈA RS 0 ,0 3 7,0 43 93,0 0 ,0 46 100,0

Da li do prestanka u snadbijevanju vodom, iskljuĉenja i redukcija dolazi svakodnevno, ili

ĉesto, ili samo ponekad?

Svakodnevno,

redovnoĈesto

Ponekad, u

posebnim

situacijama

Ne zna/Ne ţeli

odgovoritiTotal

Ispitanicima koji se svakodnevno ili često susreću sa prekidima u vodosnadbijevanju

postavljeno je pitanje o tome koliko sati u sedmicu u prosjeku traju isključenja, odnosno

redukcije u dostavi vode. Prosječna vrijednost koju navode ispitanici cijelog uzorka jeste 17

sati. Najvišu prosječnu vrijednost navode ispitanici iz Općine Kakanj (66 sati) i Općine Novi

Travnik (50 sati). Nakraća prosječna sedmična isključenja utvrđena su u općinama Derventa i

Orašje (2 sata), te općinama Busovača (3 sata) i Trebinje (5 sati), dok u općinama Kostajnica,

Srbac, Domaljevac, Velika Kladuša, Bihać, Bugojno i Sokolac ispitanici ili ne mogu

procijeniti trajanje isključenja, ili takvih isključenja nema; preciznije rečno, utvrđena je

prosječna vrijednost od 0 sati.

Ispitanici sa višim stepenom obrazovanja izvještavaju o nižem prosječnom trajanju

isključenja i redukcija vode. O najdužem prosječnom sedmičnom trajanjem prekida u


88

vodosnadbijevanju izvještavaju ispitanici za završenom osnovnom školom ili nižim

obrazovanjem (36 sati), zatim ispitanici sa završenom srednjom školom (27 sati), i na koncu

ispitanici sa završenom višom školom ili fakultetom (18 sati). Također, o dužem prosječnom

sedmičnom trajanju isključenja izvještavaju ispitanici koje žive u seoskim područjima (38

sati), u odnosu na ispitanike iz gradskih područja (24 sata).

4.3. Kvalitet vode i zadovoljstvo vodosnadbijevanjem

Ispitanicima ovog istraživanja postavljena su i pitanja o kvalitetu vode. Ispitanici su trebali

ocijeniti kvalitet vode koju piju, te odgovoriti na pitanje da li je neko od članova njihove

porodice imao zdravstvenih problema zbog kvaliteta vode koju piju. Također, ispitano je i

zadovoljstvo ispitanika vodosnadbijevanjem.

Na pitanje kako bi, na skali od 1 do 10, gdje 1 znači jako slab a 10 jako dobar, ocijenili

kvalitet vode koju piju, ispitanici cijelog uzorka ocijenili su kvalitet vode prosječnom

ocjenom 7. Međutim, nešto manje od trećine ispitanika (N= 28,9%) ocijenila je kvalitet vode

maksimalnom ocjenom 10. Najniže ocjene vode (ocjena 6) dali su ispitanici općina Derventa,

Orašje, Srebrenica i Sokolac.

Kada su pitanju demografski podaci, nisu uočene već razlike među u procjenama kvaliteta

vode. Utvrđeno je kako osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem, osobe

iz seoskih područja, osobe koje žive u domaćinstvima u kojima su ukupna primanja do 300

KM, procjenjuju kvalitet vode za jedan stupanj višim na skali od 1 do 10 u odnosu na ostale

ispitanike.

Najviši procenat ukupnog uzorka ispitanika (89,1%) navodi kako oni niti članovi njihovih

domaćinstava nisu imali zdravstvene probleme zbog kvaliteta vode koju koriste. Nisu uočene

veće razlike među općinama u izvještavanju o zdravstvenim problemima ispitanika/članova

njihovih porodica nastalim zbog kvaliteta vode koju koriste. Dodatni podaci o zdravstvenim

problemima koji su posljedica slabog kvaliteta vode, prema općinama, prikazani su u Tabeli

4.3.1. Kada su u pitanju spomenuti zdravstveni problemi, nisu utvrđene veće razlike među

kategorijama ispitivanih demografskih varijabli.


89

Tabela 4.3.1. Podaci o javljanju zdravstvenih problema u domaćinstvu usljed kvaliteta

vode – prikaz prema općinama

N % N % N % N %

Cijeli uzorak 157 7,8 1781 89,1 62 3,1 2000 100,0

KAKANJ - FBIH 9 8,7 89 89,4 2 1,9 100 100,0

TRAVNIK - FBIH 10 9,5 87 86,9 4 3,6 100 100,0

VITEZ - FBIH 9 9,1 86 86,0 5 5,0 100 100,0

BUSOVAĈA - FBIH 7 7,1 89 88,8 4 4,1 100 100,0

NOVI TRAVNIK - FBIH 9 8,6 88 88,2 3 3,2 100 100,0

KOSTAJNICA RS 2 2,2 98 97,8 0 ,0 100 100,0

DERVENTA RS 12 11,8 82 82,4 6 5,9 100 100,0

MODRIĈA RS 5 4,9 91 91,2 4 3,9 100 100,0

SRBAC RS 6 5,8 90 90,4 4 3,8 100 100,0

ORAŠJE FBIH 7 6,9 90 90,1 3 3,0 100 100,0

DOMALJEVAC FBIH 13 12,6 85 85,3 2 2,1 100 100,0

PRIJEDOR RS 6 6,0 91 91,0 3 3,0 100 100,0


BIHAĆ FBIH 11 11,2 87 86,5 2 2,2 100 100,0

BUGOJNO FBIH 8 8,0 90 90,0 2 2,0 100 100,0

TREBINJE RS 8 7,8 89 89,3 3 2,9 100 100,0

SREBRENICA RS 13 13,1 81 81,3 6 5,6 100 100,0

ROGATICA RS 2 2,1 97 96,9 1 1,0 100 100,0

SOKOLAC RS 11 10,7 84 84,5 5 4,9 100 100,0

FOĈA RS 9 8,5 88 88,3 3 3,2 100 100,0

Da li ste Vi ili neko od ĉlanova Vaše porodice imali bilo kakvih zdravstvenih

problema zbog kvaliteta vode koju koristite?

Da NeNe zna/Ne ţeli

odgovoritiTotal

Na pitanje koliko su zadovoljni, odnosno nezadovoljni vodosnadbijevanjem, oko

polovina ispitanika ukupnog uzorka (49,3%) navodi kako su uglavnom zadovoljni

vodosnadbijevanjem, dok 38,1% ispitanika navodi kako su jako zadovoljni. Nisu uočene

veće razlike među općinama u vezi sa zadovoljstvom vodosnadbijevanjem, s izuzetkom

podatka da ispitanici iz Općine Srebrenica u nižem procentu izvještavaju o jakom

zadovoljstvu vodosnadbijevanjem (16,8%) u odnosu na ispitanike iz ostalih općina. Tabela

4.3.2. prikazuje više podataka o zadovoljstvu ispitanika vodosnadbijevanjem prema općinama

Prema stupnju obrazovanja, najviši procenat ispitanika koji navode da su jako zadovoljni

vodosnadbijevanjem su ispitanici sa završenim osnovnoškolskim obrazovanjem ili nižim

stupnjem obrazovanja (48,4%), dok nešto niži procenti ispitanika sa završenom srednjom

školom, te višom školom ili fakultetom izvještavaju o jakom zadovoljstvu

vodosnadbijevanjem. Također, zaposleni ispitanici (28,1%) i ispitanici iz gradskih područja


90

(33,2%) u nešto nižem procentu izvještavaju u jakom zadovoljstvu spomenutim u odnosu na

nezaposlene (36,3%) i ispitanike koji žive u seoskim područjima (42,4%). Kada je riječ o

kategorijama stanovništva prema ukupnim mjesečnim novčanim primanjima, nešto viši

procenti ispitanika iz kategorija sa ukupnim primanjima do 300 KM (46,4%) i ispitanika koji

pripadaju kategoriji sa primanjima višim od 3000 KM (52,0%) izvještavaju o jakom

zadovoljstvu vodosnadbijevanjem u odnosu na ostale kategorije.

Tabela 4.3.2. Podaci o zadovoljstvu/nezadovoljstvu vodosnadbijevanjem – prikaz prema

općinama

N % N % N % N % N % N %

Cijeli uzorak 761 38,1 986 49,3 139 7,0 100 5,0 14 ,7 2000 100,0

KAKANJ - FBIH 46 46,2 44 44,2 6 5,8 4 3,8 0 ,0 100 100,0

TRAVNIK - FBIH 45 45,2 40 40,5 5 4,8 10 9,5 0 ,0 100 100,0

VITEZ - FBIH 45 45,5 44 43,8 3 3,3 7 7,4 0 ,0 100 100,0

BUSOVAĈA - FBIH 41 40,8 42 41,8 11 11,2 3 3,1 3 3,1 100 100,0

NOVI TRAVNIK - FBIH 35 35,5 49 49,5 11 10,8 3 3,2 1 1,1 100 100,0

KOSTAJNICA RS 48 47,8 41 41,3 7 6,5 2 2,2 2 2,2 100 100,0

DERVENTA RS 28 28,4 59 58,8 4 3,9 9 8,8 0 ,0 100 100,0

MODRIĈA RS 41 41,2 53 52,9 2 2,0 4 3,9 0 ,0 100 100,0

SRBAC RS 38 38,5 48 48,1 10 9,6 3 2,9 1 1,0 100 100,0

ORAŠJE FBIH 33 32,7 49 48,5 11 10,9 7 6,9 1 1,0 100 100,0

DOMALJEVAC FBIH 34 33,7 37 36,8 15 14,7 12 11,6 3 3,2 100 100,0

PRIJEDOR RS 37 37,3 45 44,8 6 6,0 10 10,4 1 1,5 100 100,0

VELIKA KLADUŠA FBIH 54 53,5 44 44,4 2 2,0 0 ,0 0 ,0 100 100,0

BIHAĆ FBIH 42 41,6 52 51,7 2 2,2 4 4,5 0 ,0 100 100,0

BUGOJNO FBIH 48 48,0 47 47,0 2 2,0 2 2,0 1 1,0 100 100,0

TREBINJE RS 38 37,9 56 56,3 5 4,9 1 1,0 0 ,0 100 100,0

SREBRENICA RS 17 16,8 57 57,0 14 14,0 12 12,1 0 ,0 100 100,0

ROGATICA RS 24 23,7 59 58,8 12 12,4 5 5,2 0 ,0 100 100,0

SOKOLAC RS 31 31,1 65 65,0 4 3,9 0 ,0 0 ,0 100 100,0

FOĈA RS 36 36,2 54 54,3 9 8,5 1 1,1 0 ,0 100 100,0

Koliko ste zadovoljni, odnosno nezadovoljni sa vodosnadbijevanjem?

Jako

zadovoljni

Uglavnom

zadovoljni

Uglavnom

nezadovoljni

Jako

nezadovoljni

Ne zna/Ne

ţeli

odgovoriti

Total

4.4. Plaćanje vode

Kako bi ispitali praksu i iskustva povezane sa plaćanjem vodosnadbijevanja, ispitanicima

su postavljena pitanja o količini vode koju troše, o tome da li, na koji način i koliko plaćaju

vodu, te njihovim stavovima o cijeni vode.


91

Prosječna količina vode koju troše ispitanici ukupnog uzorka iznosi 3,4 kubna metra vode.

Domaćinstva iz općina Sokolac (M18

= 8,4) i Velika Kladuša (M= 8,3) troše najviše kubnih

metara vode mjesečno, dok domaćinstva iz općina Novi Travnik (M= 0,8), Kostajnica (M=

0,1) i Prijedor (M=0) izvještavaju o trošenju najmanje količine vode. Kada je u pitanju

količina vode koja se potroši mjesečno, nisu uočene veće razlike prema utvrđenim

demografskim pitanjima.

65,6% ispitanika ukupnog uzorka navodi kako su obavezni plaćati za vodosnadbijevanje u

vlastitim domaćinstvima. Najviši procenti ispitanika koji nisu obavezni plaćati za

vodosnadbijevanje utvrđeni su u općinama Domaljevac (96,8%) i Kostajnica (95,7%).

Detaljniji prikaz rezultata utvrđenih u vezi sa obavezom plaćanja za vodosnadbijevanje

prikazan je u Tabeli 4.4.1.

Tabela 4.4.1. Podaci o obavezi plaćanja za vodosnadbijevanje – prikaz prema

općinama

N % N % N % N %

Cijeli uzorak 1311 65,6 685 34,2 4 ,2 2000 100,0

KAKANJ - FBIH 46 46,2 54 53,8 0 ,0 100 100,0

TRAVNIK - FBIH 63 63,1 37 36,9 0 ,0 100 100,0

VITEZ - FBIH 79 78,5 21 20,7 1 ,8 100 100,0

BUSOVAĈA - FBIH 49 49,0 51 51,0 0 ,0 100 100,0

NOVI TRAVNIK - FBIH 47 47,3 53 52,7 0 ,0 100 100,0

KOSTAJNICA RS 4 4,3 96 95,7 0 ,0 100 100,0

DERVENTA RS 63 62,7 37 37,3 0 ,0 100 100,0

MODRIĈA RS 63 62,7 37 37,3 0 ,0 100 100,0

SRBAC RS 66 66,3 34 33,7 0 ,0 100 100,0

ORAŠJE FBIH 42 41,6 57 57,4 1 1,0 100 100,0

DOMALJEVAC FBIH 2 2,1 97 96,8 1 1,1 100 100,0

PRIJEDOR RS 66 65,7 34 34,3 0 ,0 100 100,0

VELIKA KLADUŠA FBIH 94 93,9 6 6,1 0 ,0 100 100,0

BIHAĆ FBIH 99 98,9 1 1,1 0 ,0 100 100,0

BUGOJNO FBIH 88 88,0 12 12,0 0 ,0 100 100,0

TREBINJE RS 95 95,1 5 4,9 0 ,0 100 100,0

SREBRENICA RS 93 92,5 7 7,5 0 ,0 100 100,0

ROGATICA RS 79 79,4 21 20,6 0 ,0 100 100,0

SOKOLAC RS 96 96,1 3 2,9 1 1,0 100 100,0

FOĈA RS 78 77,7 22 22,3 0 ,0 100 100,0

Da li ste obavezni da plaćate nekome za vodosnadbijevanje vašeg

domaćinstva?


odgovoritiTotal

18 M - oznaka za aritmetiĉku sredinu, mjeru prosjeka.


92

Utvrđen je nešto niži procenat ispitanika sa završenom osnovnom školom ili nižim

obrazovanjem (48,5%) među ispitanicima koji navode kako imaju obavezu plaćanja za

vodosnadbijevanje, u odnosu na ispitanike sa završenom srednjom školom (70,4%) i

ispitanike sa završenom višom školom ili fakultetom (83,4%). Nešto niži procent

nezaposlenih ispitanika (57,5%) izvještava o postojanju spomenute obaveze u odnosu na

ispitanike koji su zaposleni (76,5%). Niži procent ispitanika koji žive u seoskom područjima

(39,5%) navodi kako imaju obavezu plaćanja vodosnadbijevanja u odnosu na ispitanike iz

gradskih područja (95,2%). Takodjer, niži procent ispitanika. Detaljniji demografski podaci

prikazani su u Tablie 4.4.2.

Kada je riječ o prosječnom iznosu novca koji ispitanici plaćaju za vodu mjesečno,

prosječna vrijednost za cijeli uzorak ispitanika iznosi 21 KM. Zamjetljivo višu prosječnu

vrijednost novca koju plaćaju navode ispitanici općine Domaljevac (67 KM), dok su

vrijednosti za ostale općine mnogo bliže prosjeku. Kada su u pitanju demografski podaci,

nisu uočene veće razlike među utvrđenim kategorijama demografskih varijabli.

Oko polovine ispitanika ukupnog uzorka (51,4%) navodi kako smatra da je cijena vode

upravo onakva kakva treba da bude, dok 42,8% ispitanika smatra kako je cijena vode

previsoka. Najniži procent ispitanika koji smatra da je cijena vode previsoka jesu ispitanici iz

Modriče (10,9%), a za sve ostale općine utvrđeni su viši procenti (svi su viši od 25%).

Detaljniji podaci u vezi sa stavovima o prikladnosti cijene vode prikazani su, prema

općinama, u Tabeli 4.4.3. Uočena je tendencija da viši procenat osoba sa nižim ukupnim

mjesečnim primanjima u domaćinstvu procjenjuje cijenu vode previsokom u odnosu na osobe

sa višim mjesečnim primanjima. Kada su u pitanju druge demografske varijable, nisu

utvrđene veće razlike među kategorijama ispitanih demografskih varijabli. U Tabeli 4.4.4.

nalazi se detaljniji prikaz podataka kategorija formiranim prema ukupnim mjesečnim

primanjima domaćinstva.


93

Tabela 4.4.2. Demografski podaci o obavezi plaćanja za vodosnadbijevanje u domaćinstvu

N % N % N % N %

1311 65,6 685 34,2 4 ,2 2000 100,0

Muški 479 63,0 279 36,7 3 ,4 760 100,0

Ţenski 833 67,2 406 32,8 1 ,1 1240 100,0

15-40 305 62,8 179 36,9 2 ,4 486 100,0

41-65 754 66,4 380 33,5 1 ,1 1135 100,0

66-90 248 66,4 125 33,3 1 ,3 374 100,0

Ne ţeli odgovoriti 4 78,9 1 21,1 0 ,0 5 100,0

Osnovna škola ili manje 314 48,5 331 51,2 2 ,3 647 100,0

Srednja škola 706 70,4 295 29,4 2 ,2 1004 100,0

Viša škola/Fakultet 278 83,4 56 16,6 0 ,0 334 100,0


Zaposlen/a 436 76,5 134 23,5 0 ,0 569 100,0

Nezaposlen/a 180 57,5 133 42,5 0 ,0 313 100,0

Nesto drugo 681 62,1 411 37,5 4 ,4 1096 100,0


Grad 892 95,2 43 4,6 2 ,2 937 100,0

Selo 420 39,5 642 60,3 2 ,2 1063 100,0

Domicilno stanovništvo 906 61,2 571 38,6 3 ,2 1480 100,0

Raseljeno lice 182 86,8 27 12,8 1 ,4 210 100,0

Povratnici 104 68,3 48 31,7 0 ,0 152 100,0

Doseljenici 108 77,8 31 22,2 0 ,0 139 100,0

Ne zna/Ne ţeli odgovoriti 12 59,0 8 41,0 0 ,0 20 100,0

Do 300 KM 283 57,5 209 42,5 0 ,0 492 100,0

Od 300 do 500 KM 300 68,4 139 31,6 0 ,0 438 100,0

Od 500 do 700 KM 180 67,4 86 32,2 1 ,3 266 100,0

Od 700 do 1000 KM 169 72,1 64 27,5 1 ,4 234 100,0

Od 1000 do 1500 KM 88 77,6 25 22,4 0 ,0 113 100,0

Od 1500 do 2000 KM 56 76,6 16 21,9 1 1,4 73 100,0

Od 2000 do 3000 KM 30 80,3 7 19,7 0 ,0 37 100,0

Preko 3000 KM 12 79,4 3 20,6 0 ,0 15 100,0


Bošnjaĉka 429 72,5 163 27,5 0 ,0 591 100,0

Srpska 609 68,7 276 31,2 1 ,1 887 100,0

Hrvatska 196 47,0 219 52,5 2 ,5 417 100,0

Bosanska 21 74,9 7 25,1 0 ,0 28 100,0

Neka druga 19 74,6 6 22,2 1 3,3 25 100,0


Većina 922 62,8 543 37,0 3 ,2 1468 100,0

Manjina 180 82,1 39 17,9 0 ,0 219 100,0


Rezidentni status

Ukupna mjeseĉna

novĉana primanja

u domaćinstvu

Nacionalnost

Pripadnik naroda

koji je

većina/manjina na

podruĉju općine

UKUPNO

Spol

Dob

Stepen

obrazovanja

Radni status

Tip naselja

Da li ste obavezni da plaćate nekome za vodosnadbijevanje vašeg

domaćinstva?


odgovoritiTotal

Tabela 4.4.3. Prikladnost cijene vode – prikaz prema općinama


94

N % N % N % N % N %

Cijeli uzorak 562 42,8 22 1,6 675 51,4 55 4,2 1313 100,0

KAKANJ - FBIH 26 56,3 2 4,2 18 39,6 0 ,0 46 100,0

TRAVNIK - FBIH 36 56,6 4 5,7 23 35,8 1 1,9 63 100,0

VITEZ - FBIH 23 29,2 2 2,1 49 61,5 6 7,3 79 100,0

BUSOVAĈA - FBIH 29 57,1 1 2,0 16 32,7 4 8,2 50 100,0

NOVI TRAVNIK - FBIH 16 34,1 0 ,0 29 61,4 2 4,5 47 100,0

KOSTAJNICA RS 2 50,0 0 ,0 2 50,0 0 ,0 4 100,0

DERVENTA RS 27 43,8 1 1,6 33 53,1 1 1,6 63 100,0

MODRIĈA RS 7 10,9 1 1,6 49 78,1 6 9,4 63 100,0

SRBAC RS 38 58,0 0 ,0 25 37,7 3 4,3 66 100,0

ORAŠJE FBIH 18 42,9 2 4,8 21 50,0 1 2,4 42 100,0

DOMALJEVAC FBIH 1 50,0 0 ,0 1 50,0 0 ,0 2 100,0

PRIJEDOR RS 21 31,8 0 ,0 37 56,8 7 11,4 66 100,0

VELIKA KLADUŠA FBIH 25 26,9 1 1,1 66 69,9 2 2,2 94 100,0

BIHAĆ FBIH 47 47,7 3 3,4 47 47,7 1 1,1 99 100,0

BUGOJNO FBIH 44 50,0 1 1,1 40 45,5 3 3,4 88 100,0

TREBINJE RS 50 52,0 0 ,0 44 45,9 2 2,0 95 100,0

SREBRENICA RS 56 60,6 0 ,0 35 37,4 2 2,0 93 100,0

ROGATICA RS 33 41,6 1 1,3 42 53,2 3 3,9 79 100,0

SOKOLAC RS 43 44,4 1 1,0 48 49,5 5 5,1 96 100,0

FOĈA RS 20 26,0 2 2,7 50 64,4 5 6,8 78 100,0

Mislite li da je cijena previsoka ili preniska, ili kakva treba biti?

Previsoka PreniskaKoliko treba

da bude

Ne zna/Ne ţeli

odgovoritiTotal


95

Tabela 4.4.4. Prikadnost cijene vode - prema ukupnim novčanim primanjima u

domaćinstvu

N % N % N % N % N %

Do 300 KM 151 53,3 4 1,3 114 40,3 14 5,1 284 100,0

Od 300 do 500 KM 141 47,2 4 1,4 142 47,5 12 3,9 300 100,0

Od 500 do 700 KM 78 43,0 2 1,0 94 52,1 7 3,9 181 100,0

Od 700 do 1000 KM 61 35,9 0 ,0 104 61,8 4 2,3 169 100,0

Od 1000 do 1500 KM 31 34,8 2 2,6 51 58,5 4 4,1 88 100,0

Od 1500 do 2000 KM 14 24,9 3 5,4 38 67,9 1 1,8 56 100,0

Od 2000 do 3000 KM 9 29,1 1 3,8 19 63,4 1 3,8 30 100,0

Preko 3000 KM 2 15,5 1 8,9 9 75,6 0 ,0 12 100,0

Ne zna/Ne želi

odgovoriti76 39,2 4 2,1 102 52,5 12 6,2 195 100,0

Previsoka PreniskaKoliko treba

da bude

Ne zna/Ne

ţeli Total

P12. Mislite li da je cijena previsoka ili preniska, ili kakva treba

biti?

Ukupna

mjesečna

novčana

primanja u

domaćinstvu

Oko polovina ukupnog uzorka ispitanika (49,3%) spremna je plaćati više za

vodosnadbijevanje ukoliko bi to dovelo do značajnog poboljšanja kvaliteta

vodosnadbijevanja. Ispitanici koji žive na području Općine Kostajnica (100,0%) nisu spremni

plaćati više nego do sada za kvalitetnije vodosnadbijevanje. 15,1% ispitanika iz ukupnog

uzorka ne zna, odnosno odbija odgovoriti na ovo pitanje. Tabela 4.4.5. predstavlja detaljniji

prikaz podataka prema općinama o spremnosti izdvajanja veće količine novca u svrhu

kvalitetnijeg snadbijevanja vodom.

Tabela 4.4.5. Podaci o spremnosti izdvajanja većeg iznosa novca u svrhu poboljšanja

kvaliteta vode prikaz prema općinama


96

N % N % N % N %

Cijeli uzorak 647 49,3 468 35,6 198 15,1 1312 100,0

KAKANJ - FBIH 20 43,8 18 39,6 8 16,7 46 100,0

TRAVNIK - FBIH 31 49,1 24 37,7 8 13,2 63 100,0

VITEZ - FBIH 40 50,0 25 31,2 15 18,8 79 100,0

BUSOVAĈA - FBIH 28 56,3 16 33,3 5 10,4 49 100,0


KOSTAJNICA RS 0 ,0 4 100,0 0 ,0 4 100,0

DERVENTA RS 27 43,8 23 35,9 13 20,3 63 100,0

MODRIĈA RS 36 57,8 13 20,3 14 21,9 63 100,0

SRBAC RS 24 36,2 25 37,7 17 26,1 66 100,0

ORAŠJE FBIH 26 61,9 11 26,2 5 11,9 42 100,0

DOMALJEVAC FBIH 1 50,0 1 50,0 0 ,0 2 100,0

PRIJEDOR RS 31 47,7 24 36,4 10 15,9 66 100,0


BIHAĆ FBIH 47 47,7 39 39,8 12 12,5 99 100,0

BUGOJNO FBIH 42 47,7 34 38,6 12 13,6 88 100,0

TREBINJE RS 40 41,8 42 43,9 14 14,3 95 100,0

SREBRENICA RS 53 57,6 28 30,3 11 12,1 93 100,0

ROGATICA RS 33 41,6 37 46,8 9 11,7 79 100,0

SOKOLAC RS 50 52,5 31 32,3 15 15,2 96 100,0

FOĈA RS 37 47,9 28 35,6 13 16,4 78 100,0

Da li biste bili spremni plaćati više nego sada, ako bi to dovelo do

znaĉajnog poboljšanja u kvaliteti vode?


odgovoritiTotal

Niži procent ispitanika koji su završili osnovnu školu ili su manje školovani (34,9%)

spreman je plaćati za snadbijevanje vodom više nego do sada u svrhu kvalitetnijeg

vodosnadbijevanja u odnosu na ispitanike koji su završili srednju (52,6%), odnosno višu

školu ili fakultet (56,5%). Nešto niži procenti ispitanika sa mjesečnim primanjima do 500

KM spremni su plaćati više nego do sada za kvalitetnije vodosnadbijevanje u odnosu na

kategorije stanovništva sa mjesečnim primanjima višim od 500 KM.

Više od polovine ispitanika ukupnog uzorka (60,3%) plaća za vodosnadbijevanje

preko individualnog brojila, dok 23,7% ispitanika plaća paušalno, a 14,1% preko zajedničkog

brojila. Ostatak ispitanika za vodosnadbijevanje plaća na neki drugi način ili ne zna, odnosno

ne želi odgovoriti na ovo pitanje. Najniži procent ispitanika koji plaćaju za

vodosnadbijevanje preko indvidualnog brojila jesu ispitanici sa područja Općine Novi

Travnik (18,2%), a nizak je procenat ovih ispitanika i u Općini Foča (24,7%). Najviši


97

procenti ispitanika koji plaćaju preko zajedničkog brojila jesu u Općini Trebinje (33,7%) i

Općini Sokolac (30,3%). Najviši procenat ispitanika koji plaćaju paušalno za

vodosnadbijevanje utvrđen je na području Općine Novi Travnik (63,6%), a relativno visoki

procenti (50% i više) utvrđeni su i na područjima općina Rogatica, Foča, Domaljevac i

Kostajnica. Dodatni podaci o načinu plaćanja za vodosnadbijevanje prikazani su u Tabeli

4.4.6.

Viši procenti ispitanika iz seoskih područja (74,3%) i ispitanika sa ukupnim novčanim

primanjima višim od 3000 KM (81,9%) navode kako plaćaju za vodosnadbijevanje preko

individualnog brojila u odnosu na ispitanike gradskih područja (53,6%) i ispitanike sa nižim

novčanim primanjima (procenti niži od 70%). Niži procent ispitanika seoskih područja

(5,4%) plaća za snadbijevanje vodom preko zajedničkog brojila u odnosu na ispitanike iz

urbanih područja (18,3%). Također, najniži procenti ispitanika koji za vodosnadbijevanje

plaćaju paušalno jesu ispitanici iz kategorija koje imaju primanja između 2000 i 3000 KM

(13,1%), te ispitanici sa primanjima od preko 3000 KM (10,0%).


98

Tabela 4.4.6. Način obračunavanja troškova vode – prikaz prema

općinama

N % N % N % N % N % N %

Cijeli uzorak 791 60,3 185 14,1 311 23,7 15 1,2 10 ,7 1313 100,0

KAKANJ - FBIH 37 79,2 3 6,3 7 14,6 0 ,0 0 ,0 46 100,0

TRAVNIK - FBIH 29 45,3 10 15,1 24 37,7 1 1,9 0 ,0 63 100,0

VITEZ - FBIH 60 75,3 2 2,1 16 19,6 1 1,0 2 2,1 80 100,0

BUSOVAĈA - FBIH 35 70,8 1 2,1 8 16,7 3 6,3 2 4,2 49 100,0

NOVI TRAVNIK - FBIH 9 18,2 6 13,6 30 63,6 2 4,5 0 ,0 47 100,0

KOSTAJNICA RS 2 50,0 0 ,0 2 50,0 0 ,0 0 ,0 4 100,0

DERVENTA RS 25 40,6 5 7,8 30 48,4 2 3,1 0 ,0 63 100,0

MODRIĈA RS 44 70,3 7 10,9 10 15,6 1 1,6 1 1,6 63 100,0

SRBAC RS 48 72,5 13 18,8 4 5,8 0 ,0 2 2,9 66 100,0

ORAŠJE FBIH 35 83,3 1 2,4 5 11,9 1 2,4 0 ,0 42 100,0

DOMALJEVAC FBIH 1 50,0 0 ,0 1 50,0 0 ,0 0 ,0 2 100,0

PRIJEDOR RS 36 54,5 12 18,2 18 27,3 0 ,0 0 ,0 66 100,0

VELIKA KLADUŠA FBIH 84 89,2 6 6,5 3 3,2 0 ,0 1 1,1 94 100,0

BIHAĆ FBIH 66 67,0 25 25,0 8 8,0 0 ,0 0 ,0 99 100,0

BUGOJNO FBIH 58 65,9 10 11,4 19 21,6 0 ,0 1 1,1 88 100,0

TREBINJE RS 55 58,2 32 33,7 7 7,1 0 ,0 1 1,0 95 100,0

SREBRENICA RS 64 69,7 4 4,0 23 25,3 1 1,0 0 ,0 93 100,0

ROGATICA RS 27 33,8 6 7,8 45 57,1 1 1,3 0 ,0 79 100,0

SOKOLAC RS 57 59,6 29 30,3 9 9,1 1 1,0 0 ,0 96 100,0

FOĈA RS 19 24,7 15 19,2 43 54,8 1 1,4 0 ,0 78 100,0

Da li plaćate vodu preko individualnog brojila, zajedniĉkog brojila, paušalno ili na

neki drugi naĉin?

Preko

individualnog

brojila

Preko

zajedniĉkog

brojila

PaušalnoNa neki

drugi naĉin

Ne zna/Ne

ţeli

odgovoriti

Total

4.5. Problemi i unapređenje sistema vodosnadbijevanja

Ispitanicima u ovom istraživanju postavljena su i pitanja o problemima vodosnadbijevanja

sa kojim se suočavaju, te o tome da li je potrebno i na koji način unaprijediti sistem

vodosnadbijevanja u njihovim zajednicama.

Najviši procenat ispitanika ukupnog uzorka (41,5%) smatra kako u njihovoj zajednici ne

postoji problem u vodosnadbijevanju. 17,3% ispitanika smatra da je najveći problem

vodosnadbijevanja sa kojim se suočavaju kvalitet vode. Viši procenat ispitanika (28,9%) koji

žive na području Općine Rogatica navodi redovno snadbijevanje kao glavni problem u

njihovoj zajednici. Najviši procenti ispitanika sa područja općina Orašje (32,7%), Sreberenica


99

(30,8%) i Sokolac (30,1%) smatraju kako je kvalitet vode najveći problem vodosnadbijevanja

u njihovim općinama. Ispitanici koji navode neki drugi problem kao najvažniji u najvišim

procentima navode zastarjele vodovodne instalacije (31,7%), ovisnost vodosnadbijevanja o

faktorima kao što su vrijeme, dostupnost električne energije i dr. (18,3%), te neposjedovanje

vodovodnog priključka, odnosno nepostojanje vodovoda (16,9%). Među demografskim

podacima, utvrđeno je kako nešto niži procenat ispitanika sa završenim osnovnoškolskim

obrazovanjem i niže školovanih ispitanika (9,9%) glavnim problemom smatra kvalitet vode u

odnosu na ispitanike sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom (20,3 i

22,4%, respektivno). Detljaniji prikaz podataka o problemima vodosnadbijevanja nalazi se u

Tabeli 4.5.119

.

Tabela 4.5.1. Glavni problemi vodosnadbijevanja – prikaz prema općinama

N % N % N % N % N % N %

Cijeli uzorak 159 7,9 198 9,9 346 17,3 64 3,2 115 5,8 2000 100,0

KAKANJ - FBIH 5 4,8 9 8,7 10 9,6 6 5,8 5 4,8 100 100,0

TRAVNIK - FBIH 8 8,3 12 11,9 11 10,7 5 4,8 8 8,3 100 100,0

VITEZ - FBIH 16 15,7 9 9,1 16 15,7 2 1,7 2 2,5 100 100,0

BUSOVAĈA - FBIH 7 7,1 13 13,3 22 22,4 1 1,0 2 2,0 100 100,0

NOVI TRAVNIK - FBIH 6 6,5 16 16,1 18 18,3 1 1,1 3 3,2 100 100,0

KOSTAJNICA RS 9 8,7 11 10,9 4 4,3 0 ,0 2 2,2 100 100,0

DERVENTA RS 7 6,9 5 4,9 20 19,6 2 2,0 10 9,8 100 100,0

MODRIĈA RS 6 5,9 7 6,9 24 23,5 1 1,0 0 ,0 100 100,0

SRBAC RS 5 4,8 9 8,7 10 9,6 4 3,8 8 7,7 100 100,0

ORAŠJE FBIH 2 2,0 4 4,0 33 32,7 1 1,0 3 3,0 100 100,0

DOMALJEVAC FBIH 5 5,3 7 7,4 26 26,3 1 1,1 2 2,1 100 100,0

PRIJEDOR RS 13 13,4 28 28,4 12 11,9 0 ,0 3 3,0 100 100,0

VELIKA KLADUŠA

FBIH4 4,0 6 6,1 8 8,1 2 2,0 6 6,1 100 100,0

BIHAĆ FBIH 0 ,0 9 9,0 20 20,2 8 7,9 15 14,6 100 100,0

BUGOJNO FBIH 3 3,0 6 6,0 7 7,0 10 10,0 10 10,0 100 100,0

TREBINJE RS 4 3,9 17 17,5 9 8,7 6 5,8 12 11,7 100 100,0

SREBRENICA RS 14 14,0 3 2,8 31 30,8 4 3,7 10 10,3 100 100,0

ROGATICA RS 29 28,9 12 12,4 12 12,4 0 ,0 5 5,2 100 100,0

SOKOLAC RS 2 1,9 6 5,8 30 30,1 6 5,8 7 6,8 100 100,0

FOĈA RS 14 13,8 9 8,5 23 23,4 5 5,3 2 2,1 100 100,0

Total

Po vašem mišljenju, koji je glavni problem vodosnadbijevanja u sluĉaju vaše zajednice?

Redovno

snadbijevanjePritisak vode Kvalitet

Naĉin

obraĉuna i

naplata

Cijena

19 Radi boljeg prikaza rezultata, iz Tabele su iskljuĉeni odgovori „Ne zna/Ne ţeli

odgovoriti“.


100

Oko polovine ispitanika (49,6%) ukupnog uzorka navode kako sve kategorije

stanovništa u njihovoj zajednici imaju jednak pristup vodovodu i priključenju na vodovod,

dok 27,0% ispitanika navodi kako sve kategorije nemaju jednak pristup vodovodu. Nisu

zamijećene veće razlike među općinama kada je u pitanju mišljenje o tome da li sve

kategorije stanovništva imaju jednak pristup vodovodu; detaljniji prikaz ovih podataka nalazi

se u Tabeli 4.5.2.

Tabela 4.5.2. Podaci o stavovima ispitanika o tome da li sve kategorije stanovništva imaju

jednak pristup vodovodu – prikaz prema općinama

N % N % N % N %

Cijeli uzorak 993 49,6 540 27,0 467 23,4 2000 100,0

KAKANJ - FBIH 38 38,5 39 39,4 22 22,1 100 100,0

TRAVNIK - FBIH 50 50,0 26 26,2 24 23,8 100 100,0

VITEZ - FBIH 49 48,8 30 29,8 21 21,5 100 100,0

BUSOVAĈA - FBIH 50 50,0 32 31,6 18 18,4 100 100,0


KOSTAJNICA RS 43 43,5 35 34,8 22 21,7 100 100,0

DERVENTA RS 42 42,2 26 26,5 31 31,4 100 100,0

MODRIĈA RS 50 50,0 25 25,5 25 24,5 100 100,0

SRBAC RS 46 46,2 28 27,9 26 26,0 100 100,0

ORAŠJE FBIH 48 47,5 29 28,7 24 23,8 100 100,0

DOMALJEVAC FBIH 41 41,1 45 45,3 14 13,7 100 100,0

PRIJEDOR RS 45 44,8 34 34,3 21 20,9 100 100,0


BIHAĆ FBIH 60 59,6 20 20,2 20 20,2 100 100,0

BUGOJNO FBIH 54 54,0 19 19,0 27 27,0 100 100,0

TREBINJE RS 45 44,7 24 24,3 31 31,1 100 100,0

SREBRENICA RS 64 63,6 9 9,3 27 27,1 100 100,0

ROGATICA RS 36 36,1 35 35,1 29 28,9 100 100,0

SOKOLAC RS 67 67,0 16 15,5 17 17,5 100 100,0

FOĈA RS 53 53,2 17 17,0 30 29,8 100 100,0

Da li u ovoj opštini sve kategorije stanovništva imaju jednak pristup

vodovodu, odnosno prikljuĉivanju na vodovod?


odgovoritiTotal

Prema demografskim varijablama, nisu utvrđene veće razlike u stavovima o tome da li

sve kategorije stanovništva imaju jednak pristup vodovodu/priključenju vodovodu u

određenoj općini.


101

80,3% od ispitanika koji smatraju da sve kategorije stanovništva nemaju jednak

pristup vodovodu navodi kako je u ovom smislu oštećena kategorija stanovništva koje živi u

određenim dijelovima općina. 8,3% ispitanika smatra kako je i stanovništvo slabijeg imovnog

stanja kategorija koja nema prava jednaka kao druge kategorije kada je riječ o priključivanju

na vodovod. Veoma niski procenti ispitanika smatraju da su druge kategorije oštećene u

smislu nejednakih prava kada je u pitanju priključivanje na vodovod, te nisu zamijećene veće

razlike među općinama niti kategorijama demografskih varijabli u vezi s ovim pitanjem.

Više od polovine ispitanika ukupnog uzorka ispitanika (66,2%) smatra kako je

potrebno unaprijediti sistem vodosnadbijevanja u nihovoj zajednici, dok 20,5% ispitanika

smatra kako postojeći sistem vodosnadbijevanja u njihovoj zajednici nije potrebno

unaprijediti. Nisu utvrđene veće razlike među općinama prema ovom pitanju. Tabela 4.5.3.

prikazuje detaljnije podatke u vezi s mišljenjem o potrebi za unapređenjem vodovodnog

sistema prema općinama.

Tabela 4.5.3. Potreba za unapređenjem sistema vodosnadbijevanja – prikaz prema općinama

N % N % N % N %

Cijeli uzorak 1325 66,2 411 20,5 264 13,2 2000 100,0

KAKANJ - FBIH 56 55,8 30 29,8 14 14,4 100 100,0

TRAVNIK - FBIH 64 64,3 19 19,0 17 16,7 100 100,0

VITEZ - FBIH 60 59,5 23 23,1 17 17,4 100 100,0

BUSOVAĈA - FBIH 63 63,3 24 24,5 12 12,2 100 100,0


KOSTAJNICA RS 70 69,6 22 21,7 9 8,7 100 100,0

DERVENTA RS 69 68,6 21 20,6 11 10,8 100 100,0

MODRIĈA RS 64 63,7 18 17,6 19 18,6 100 100,0

SRBAC RS 66 66,3 19 19,2 14 14,4 100 100,0

ORAŠJE FBIH 67 67,3 19 18,8 14 13,9 100 100,0

DOMALJEVAC FBIH 80 80,0 11 10,5 9 9,5 100 100,0

PRIJEDOR RS 78 77,6 16 16,4 6 6,0 100 100,0


BIHAĆ FBIH 71 70,8 22 22,5 7 6,7 100 100,0

BUGOJNO FBIH 46 46,0 33 33,0 21 21,0 100 100,0

TREBINJE RS 76 75,7 12 11,7 13 12,6 100 100,0

SREBRENICA RS 74 73,8 13 13,1 13 13,1 100 100,0

ROGATICA RS 78 78,4 12 12,4 9 9,3 100 100,0

SOKOLAC RS 70 69,9 13 12,6 17 17,5 100 100,0

FOĈA RS 70 70,2 19 19,1 11 10,6 100 100,0

Da li je po vašem mišljenju potrebno unaprijediti sadašnji sistem

vodosnadbijevanja u vašoj zajednici?


odgovoritiTotal


102

Ispitanici koji žive u seoskim područjima u nešto nižem procentu (62,1%) smatraju

kako je potrebno unaprijediti postojeći sistem vodosnadbijevanja u njihovoj zajednici u

odnosu na ispitanike gradskih područja (71,0%). Također, ispitanici koji se nalaze u

kategoriji stanovništva koje ima ukupna mjesečna novčana primanja niža od 300 KM u nešto

nižem procentu (53,6%) navode kako je u njihovoj zajednici potrebno unapređenje sistema

vodosnadbijevanja u odnosu na ispitanike sa višim ukupnim mjesečnim primanjima, među

kojim više od 70% ispitanika smatra potrebnim unapređenje sistema vodosnadbijevanja.

Kada je riječ o načinima na koje je potrebno unaprijediti sistem vodosnadbijevanja i

kvalitet vode, najviši procent ispitanika ukupnog uzorka zalaže se za sljedeće načine:

širenjem mreže vodosnadbijevanja/priključivanjem na vodovod (26,1%), zaštitom, kontrolom

i unapređenjem kvaliteta vode (25,8%), i zamjenom instalacija/rekonstrukcijom vodovoda

(20,2%). Niži procenti ispitanika značajnim smatraju redovno snadbijevanje vodom (5,2%),

regulisanje načina obračuna i cijene vode (4,2%), te povećanje pritiska vode (3,2%). Prema

općinama, najviši su procenti ispitanika sa područja općina Busovača (44,4%), Srebrenica

(40,5 %) i Sokolac (38,9%) koji smatraju zaštita, kontrola i unapređenje kvaliteta vode

važnim načinom na koji je potrebno unaprijediti sistem vodosnadbijevanja i kvalitet vode; u

ostalim općinama procenti su u intervalu od 12 do 30%. Ispitanici sa područja Općine Foča

(52,3%) u višoj mjeri smatraju kako su zamjena instalacija i rekonstrukcija vodovoda načini

za unapređenje vodosnadbijevanja i kvalitete vode u njihovoj općini u odnosu na ispitanike

drugih općina, kod kojih se procenti izbora ovog odgovora kreću u rasponu od 1,3%

(Domaljevac) do 30,4% (Srebrenica). Kada se radi o ostalim odgovorima, nisu uočene veće

razlike među općinama.

Na osnovu deskriptivnih podataka utvrđeno je kako ispitanici muškog spola u nešto

višem procentu (32,7%) navode priključenje na vodovod domaćinstava koja ne posjeduju

priključak i širenje mreže vodosnadbijvanja kao važne načine na koje bi trebalo unaprijediti

vodosnadbijevanje i kvalitet vode, u odnosu na ispitanike ženskog spola (21,4%). Nešto niži

procent ispitanika seoskih područja (11,7%) smatra u ovom smislu značajnim zamjenu

instalacija, odnosno rekonstrukciju vodovoda u odnosu na ispitanike iz gradskih područja

(28,7%). Ispitanici iz gradova u nešto nižem procentu (16,6%) važnim smatraju priključenje

na vodovod i širenje mreže vodosnadbijevanja kao načine unapređenja vodosnadbijevanja u


103

odnosu na ispitanike seoskih područja (35,7%) kojima je spomenuto nešto važnije. Nisu

utvrđene veće razlike među kategorijama drugih demografskih varijabli kada je riječ o

načinima unapređenja vodosnadbijevanja.


104

Korišteni izvori informacija

- www.bihac.org

- www.vodovod-bihac.ba

- www.opcina-bugojno.ba

- www.opcina-busovaca.com

- www.derventa.ba

- www.opstinafoca.rs.ba

- www.kakanj.com.ba

- www.kostajnica.com

- www.opstina-kostajnica.com

- www.modrica.ba

- www.novi-travnik.com

- www.orasje.ba

- www.opstinaprijedor.ba

- www.vodovod-pd.com

- www.rogatica.net

- www.opstinasokolac.org

- www.srbac-rs.com

- www.srebrenica-opstina.org

- www.opcinatravnik.com.ba

- www.trebinje.rs.ba.ba

- www.vodovod-trebinje.com

- www.vik-kladusa.ba

- www.opcinavitez.info

- www.blberza.com

- http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf

- http://www.rzs.rs.ba/Publikacije/Godisnjak/2009/Godisnjak2009_PoPoglavljima_

Yearbook2009_ByChapters/Poglavlje_Chapter_12.pdf

- Strateški plan za vode i okolišnu sanaciju

- Nacrt Studije vodosnabdijevanja Općine Bihać (IHGF)

- Lokalni Ekološki Akcioni Plan Općine Bugojno –LEAP, juli 2006./juni 2007.

- STRATEGIJA LOKALNOG RAZVOJA ZA PERIOD 2005. – 2015. GODINA, Projekat

procjene stanja ljudskih prava i planiranja u općinama BiH – RMAP

- Opšti i posebni ciljevi prostornog razvoja općine Busovaĉa

- Strateski plan ekonomskog razvoja 2005.2009. godina

- Izvještaj nezavisnog finansijskog revizora i finansijski izvještaji za 2009. godinu,

„Financing“ Brĉko

- Strategija razvoja općine Foĉa 2009. – 2015. godina

- Izvještaj o reviziji finansijkih izvještaja za 2007. godinu, Doo Revidere Bijeljina

- Strategija razvoja općine Prijedor u periodu 2008- 2013. godine, Prijedor, juni

2008.,

- Strateški plan dobre uprave u oblasti voda i zaštite ţivotne sredine općine

Prijedor (2008-2013)

- Strategija razvoja općine Kakanj za period 2007.- 2017. godine

http://www.bihac.org/

http://www.vodovod-bihac.ba/

http://www.opcina-bugojno.ba/

http://www.opcina-busovaca.com/

http://www.derventa.ba/

http://www.opstinafoca.rs.ba/

http://www.kakanj.com.ba/

http://www.kostajnica.com/

http://www.opstina-kostajnica.com/

http://www.modrica.ba/

http://www.novi-travnik.com/

http://www.orasje.ba/

http://www.opstinaprijedor.ba/

http://www.vodovod-pd.com/

http://www.opstinasokolac.org/

http://www.opstinasokolac.org/

http://www.srbac-rs.com/

http://www.srebrenica-opstina.org/

http://www.opcinatravnik.com.ba/

http://www.trebinje.rs.ba.ba/

http://www.vodovod-trebinje.com/

http://www.vik-kladusa.ba/

http://www.opcinavitez.info/

http://www.blberza.com/

http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf

http://www.rzs.rs.ba/Publikacije/Godisnjak/2009/Godisnjak2009_PoPoglavljima_Yearbook2009_ByChapters/Poglavlje_Chapter_12.pdf

http://www.rzs.rs.ba/Publikacije/Godisnjak/2009/Godisnjak2009_PoPoglavljima_Yearbook2009_ByChapters/Poglavlje_Chapter_12.pdf


105

- Strateški plan razvoja općine Kostajnica 2007-2017

- Startegija razvoja općine Modriĉa 2010-2014

- Urbanistiĉi plan Modriĉa 2020

- Izvještaj nezavisnog revizora o finansijskim izvještajima za 2009. Vodovod i

kanalizacija A.D. MODRIĈA, BL Revizor, Banjaluka, april 2010.

- Studija izvodljivosti projekta za vodu i otpadne vode u Orašju, Završni nacrt

izvještaja, kolovoz 2008., JACOBS

- Izvještaj o reviziji raĉunovodstvenih izvještaja J.P.„VODOVOD I

KANALIZACIJA“A.D.Rogatica za 2009. godinu, Doo „Revidere“ Bijeljina

- Nacrt Strategije razvoja 2011-2015, Komisija za planiranje opštinskog razvoja

- Revizorski izvještaj za 2009. godinu za JPViK „Vrelo Bioštice“, Doo „Poslovni

informator Revizija“, Bijeljina, mart 2010.

- Strategije razvoja općine Travnik, 2005-2010

- LEAP 2010-2015, Općina Travnik

- Strategija razvoja općine Trebinje 2009-2017 godina

- Izvještaj nezavisnog finansijskog revizora i finansijski izvještaji za Vodovod ad

Trebinje za 2009. godinu, Doo Poslovni Informator-Revizija, Bijeljina

- Prostorni plan općine Vitez - prijedlog

generalna a odosnabdijevanja i n f humanog r u b i ... dokument_undp.pdfgeneralna analiza sektora...

Documents