Održan 6. Pravo Ljudski Film Festivala - Zumiraj prava Uspješno organizovana još jedna kulturna

manifestacija XIV. internacionalno bijenalne

INTEFBIFEP, Tuzla

U pozitivnom ritmu i dobroj muzici protekao 15. Jazz Fest

Održan prvi Motus fest, Mostar

FOTO RETROSKOP

U sarajevskom klubu Sloga održan koncert In Memoriam of EKV

Dobar provod na Huawei DancePartyju u klubu Mash, Sarajevo

Elemental održao koncert u Coloseumu

Izvedena predstava Uloga života, u saradnji Teatarske grupe FACE i Međunarodnog centra za djecu i omladinu Novo Sarajevo

Predstavljena izložba fotografa Jasmina Brutusa

pod nazivom "Ostali"

Kubanjski Kozački Hor nastupio u Banjaluci

Izložba radova sa desete jubilarne likovne

kolonije „Za djecu Duge”, Bihać

Završen četvrti međunarodni festival animiranog filma „Banjaluka 2011“

FOTO RETROSKOP

ODUŠEVITE SE UZ PANASONIC Najnovija tehnnologija Viera Plazma i LED LCD TV-a omogućava najkvalitetniju a također i fantastičnu 3D sliku. Otkrijte savršenu jasnoću pokreta, uronite u nijanse najdublje crne i doživite najbogatije boje na Viera Plazmama i LED LCD televizorima. Oduševit će Vas kao nikad prije – sada uz 5 godina garancije. An idea by Panasonic.

Više informacija na: www.panasonic.ba, www.facebook.com/PanasonicBosnaiHercegovina

Čini li vam se ponekad da nam dobar dioživota protekne u čekanju. Boljih vremena,idealne ljubavi, šanse da se dokažemo.Osim toga, svakodnevno čekamo i nekemanje važne stvari autobus, poslovnogpartnera, omiljene tv serije, prijatelja zakafu, koncert voljene grupe. Sve su tosituacije na koje nimalo ili malo možemoda utičemo. Pa već kad moramo čekati,možemo barem biti slobodni da to vrijemeispunimo na način po svom izboru. I tu se,u tom vakuumu čekanja, otvara prostorpomoću kojeg krojimo svoju sudbinu. Da lićete čekajući da recesija prođe, usavrša-vati se u profesionalnom životu, ili ćete unedostatku savršenog partnera, koristitiprilike koje naiđu, to su one raskrsnice čijaskretanja mogu da nam odrede budućnost.Ta nevidljiva ruka vodilja može imati vašeobrise, onda kada budete neustrašivi i sv-jesni da je život igra, u kojoj ponekad dobi-jate, a ponekad gubite. Njena ljepota iprokletstvo je činjenica da ne možemopredvidjeti sve posljedice naših postupaka.Ne mogu vam reći da prestanete čekati dase svijet prilagodi vašim potrebama, da seživot složi kao puzzle, ali ću vam reći dasvaki minut kojeg ste svjesni je već minutkoji pripada prošlosti. A budućnost je takoja donosi iščekivane promjene.Ono što više ne morate čekati jeste no-vembarsko izdanje Intermezza, koje smoispunili raznovrsnim temama. Za one kojevole da su društveno aktivni tu su najavekoncerata, izložbi, predstava koje vrijedividjeti. Za one koji rukovode brižljivo smoskupili najzanačajnija ekonomska kretanja.Tematski fokus ovog broja je na prob-lemima koji opterećuju proces usvojenjadjece u BiH. Tu su i novosti koji će vam po-moći da budete informisaniji potrošač. Za-jedno brinemo i o zdravlju. Provjeritekoliko znate o hepatitisu? I gastro delicija iturističkih lokacija, sve na jednom mjestu.I dok čekamo zimu i prvi snijeg, radujemose novom broju koji dijelimo sa vama,našim čitaocima. Želimo vam ugodnodruženje sa Intermezzom.

Čekajući prvi snijeg

| Izdavač: Portal Media Group |Adresa:Meše Selimovića 55/II, 78000 Banja Luka |Tel:051 214 828 |Email: redakcija@intermezzo.ba, marketing@inter-mezzo.ba | V.d. gl i odg. urednik: Senka Trivić | Novinari: Đorđe Kostić, Emina Kamberović, Saša Stojković

| Fotograf: Milan Vučić | Marketing: Svetlana Krecelj | www.intermezzo.ba |

Rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske br: 07.030-053-160-17/10, od 12.08.2010. godine, „Intermezzo“ Banja Luka, upisano je u Registar javnih glasila pod rednim brojem 601.

ciTY nEwS 6Ko, gdje i kada...banjalukasarajevo

BUSinESS 12Vijesti i aktuelnosti iz zemlje, regije i svijeta...

rEPOrTAŽA 18Konferencija - „Ravnopravnostpolova na lokalnom nivou vlasti“

dijETE i vi 34Djeca i računarske igre

HOMESTYlE 39Uokvirite pogled

kUlTUrA 40Zanimljivosti iz svijeta glume,

knjige, muzike...

GASTrO 46Upoznajte heljdu

TUrizAM 48Etno sela kao nosioci BiH turizma

Poseban Prilog!!!

36 BEAUTYDezodoransi/antiperspiranti– koliko su bezbjedni

inTErviEwDarko Rundek

32zdrAvljEOsnovne činjenice o hepatitisu

43

content | intro

n o v e m b a r 2 0 1 1 . | i n t e r m e z z o | 5

TEMAŠta sve opeterćujepraksu usvojenjadjece u BiH?

20

BiH po rastuizvoza prednjači u regionu

Obavezno sačuvati Zakon o zaštitipotrošača

Skupljiproizvodi zaličnu higijenu

Ugrožena egzistencija

potrošačke korpe?! Potražite nas na fejsbuku

Slike i skulptureMilivoja UnkovićaIzložba slika i skulptura Milivoja Unkovića otvorenaje u Muzeju savremene umjetnosti RepublikeSrpske. „Slike i skulpture kojima se umjetnik pred-stavlja na ovoj izložbi se nadovezuju na prethodniopus i upućuju na njegovu istrajnost u kritičkomosvrtu na sudbinu čovjeka i vrijednosnu stabilnost“,ističe u katalogu pisac Milovan Vitezović. On dodajeda se Unkovićeva djela prožimaju sa godinama ukojima su nastajala, sa prilikama u Evropi. Vitezovićkaže da se slike i skulpture Milivoja Unkovića proži-maju i sa tragičnom istorijom Srba u posljednjedvije decenije, datom u sudbinama i konkretnimpovodima u iznuđenom ratu, naravno u umjetničkojtranspoziciji i u saglasnosti sa autorovim shvatan-jem umjetnosti kao vidom odgovornosti premasebi, čovjeku, istini i svome narodu.

Treći međunarodni festival plesa "City Jazz 2011",koji je održan u Dječijem pozorištu RS, okupio jebrojnu publiku koja je uživala gledajući hip-hop,džez i moderan balet, latinoameričke i standardneplesove ali i tradicionalne igre. Na ovoj spektaku-larnoj plesnoj smotri banjalučkoj publici su se pred-stavili klubovi iz Ljubljane, Zagreba, Novog Sada,Bihaća, Banjaluke... Festival nije bio takmičarskogkaraktera stoga su svi učesnici mogli potpuno op-ušteno da prezentuju plesno umijeće koje je mnogeoduševilo.

Festival plesa oduševio publiku

Elektronska mapa grada biće postavljena do početkasljedeće turističke sezone na Trgu Krajine ispred ču-venog "plavog" nebodera. Mapa će se sastojati od dvavelika ekrana visine 2,1 a širine 2,5 metara. Potpuniizgled elektronske mape biće u obliku latiničnogslova "I". Funkcionisaće tako što će dodirom naekran (tač skrin sistem) dobiti meni na kojem će tur-ista moći da odabere željenu opciju i dobije detaljnepodatke o svim važnim lokacijama koje kada dođe uBanjaluku može i treba da ima.

Elektronska mapa grada

Nove predstave narepertoaru NPRSNarodno pozorište Republike Srpske počinje rad nadvije nove predstave. Riječ je o predstavama: Putujućepozorište Šopalović i Odumiranje međeda. Autordramskog teksta Putujuće pozorište Šopalović jeLjubomir Simović, režiju potpisuje Vladimir Lazić. Pre-mijera predstave je predviđena za 17. decembar. Odu-miranje međeda je djelo Branka Ćopića, koje će režiratiAleksandar Pejaković, dramaturg je Rade Simović.Premijera predstave je predviđena za 27. decembar. U novembru je premijerno izvedena predstava"Gospodin Foka", po tekstu Gordana Mihića, a u režijiMarka Misirače. Predstava govori o tome kako dvojeljudi koji su jedno drugom potrebni i koji jedno drugomodgovaraju, zbog nekih okolnosti u koje ih je doveosurovi život, ne mogu da prepoznaju sreću jedno u dru-gome. Ukoliko ste propustili premijeru, reprize možetepogledati 23. i 24. novembra.

Film o 12 banjalučkih bebaSnimanje filma o tragičnoj smrti beba tokom1992. godine “Tajna srca”, počeće u februarunaredne godine u Republici Srpskoj. Ono što jenaročito zainteresovalo javnost jeste vijest da jeMajkl Daglas najozbiljniji kandidat za glavnuulogu u filmu. Scenarista i reditelj filma iz LosAnđelesa Miodrag Džakula je rekao da su zaglavnu ulogu u ovom ostvarenju zainteresovaniMajkl Daglas i Goran Višnjić, ali još uvijek nemože da potvrdi ko će i igrati u filmu koji će u pot-punosti biti na engleskom jeziku i namijenjenameričkom tržištu. Devedeset odsto filma bićesnimljeno u Republici Srskoj, a ostatak u Kali-forniji. Kroz priču o stradanju 12 beba, koje supreminule u banjalučkoj bolnici zbog nedostatkakiseonika čije je dopremanje iz Beograda spriječioNATO, glavni likovi ovog filma trebalo bi da sesuoče sa procesom praštanja kako bi njihovetraume i rane zacijelile.

Mladi tamburaši Gradskog tamburaškog orkestraiz Banjaluke osvojili su "Zlatnu plaketu" na Među-narodnom tamburaškom festivalu, održanom uDugom Selu u Hrvatskoj. Nakon osvojenog dru-gog mjesta na prestižnom festivalu "Starčevačkatamburica", održanom krajem oktobra uPančevu, gdje je član orkestra Đorđe Regoda os-vojio naslov najboljeg primaša, uslijedilo je novopriznanje. U kategoriji malih tamburaških sastavapioniri Gradskog tamburaškog orkestra su, ukonkurenciji orkestara muzičkih škola iz cijeleHrvatske i susjednih zemalja, osvojili prvo mjesto.Uz najviše ocjene, Banjalučanima je pripalaspecijalna plaketa stručnog žirija za izuzetannastup na festivalu.

Pozlatili se banjalučki tamburaši

city news

6 | i n t e r m e z z o | n o v e m b a r 2 0 1 1 .

Minimum Maximum 2011.Udruženje anonimnih artista (UAA!) poziva umjetnike-ice da se prijave na konkurs za treću internacionalnuizložbu minijatura Minimum Maximum 2011, koja ćese održati 15. decembra u Muzeju Republike Srpske uBanjaluci. Nakon ranijih tema Komunizma i Religije,kao tabuiranih tema ovdašnjeg društva, ovogodišnjatema je Seksualnost. Tehnike koje umjetnici-ice tre-baju koristiti su: slikarstvo, grafika, crtež, kombino-vana tehnika, skulptura i fotografija. Tri najbolja radaće biti nagrađena: prva nagrada 600 KM, druganagrada 400 KM i treća nagrada 200 KM. Konkurs jeotvoren od 10. novembra do 5. decembra 2011. godine.

Banja Luka

Ženski kamerni hor „Ban-jalučanke", pod umjetničkimrukovodstvom kompozitora idirigenta Mladena Matovića,osvojio je zlatnu medalju naprestižnom Internacionalnomhorskom takmičenju naMalti. U kategoriji svetovnemuzike „Banjalučanke" su naovom takmičenju bile jedinipredstavnik iz BiH, međuhorovima iz Švedske, Rusije,Slovenije, Malte, Norveške,Poljske i brojnih drugih ze-malja. Takmičenje je u orga-nizaciji Svjetske horskeasocijacije održano u Valeti,od 03. do 07. novembra ovegodine. Zlato iz Malte jedruga zlatna medalja za ban-jalučki hor ove godine, koji je

početkom maja osvojio zlatnumedalju na horskom tak-mičenju u Veneciji. Saovakvim rezultatom hor jeučvrstio svoju poziciju na sv-

jetskoj rang listi najboljihženskih horova, te potvrdiorejting nabolje rangiranogženskog hora sa prostora Ju-goistočne Evrope.

Novo zlato za kamerni hor "Banjalučanke"

www. Intermezzo.ba

Administrativna služba grada objavila jejavni oglas za dodjelu 15 privremenihlokacija za novogodišnju prodaju na TrguKrajine i to od spomen-sata do hotela"Palas", prema kriterijumu najviše ci-jene. „Na konkurs se mogu prijaviti svanezaposlena fizička lica sa mjestom pre-bivališta u Banjaluci. Zainteresovanigrađani ponude treba da dostave u Ad-ministrativnu službu grada. Lokacije sedodjeljuju za period od 12 dana odnosnood 20. decembra do 31. decembra“, reklisu u Gradskoj upravi.U saopštenju Ad-ministrativne službe grada još se navodida je konkurs otvoren do 23. novembra.

Novogodišnja prodaja na 15 lokacija

4. Međunarodni festival studentskog filma Dukafestove godine održaće se od 24. do 27. novembra uDomu omladine Banjaluka. Prvi Dukafest održan je2008. godine nakon prerane smrti prijatelja i kolegeDuška Dukića Duke, studenta filmske i TV režije naAkademiji umjetnosti u Banja Luci i bubnjara bendaGutenbergova štamparija, na inicijativu studenatadramskog odsjeka AUBL, Mirka Ponjevića, SergejSliška, Vladimira Pejića, Vanje Bana, DuškaStanivuka, Igora Suzića, Saše Karakaša, JeleneTopić i drugih... Nakon toga, festival raste i razvijase, duže traje i dobija takmičarski karakter. Ove go-dine publiku očekuju interesantni filmovi, a ulaz jeveć tradicionalno besplatan.

Dukafest 2011.

Teretana u prirodi Banja Luka i njeni građani dobili su prvu teretanu u prirodi. Na prostoru uz pješačku zonu,između mosta Venecija i Rebrovačkog mosta, na desnoj obali rijeke Vrbas. Svi zainteresovaniće teretanu moći koristiti u zimskim i ljetnjim uslovima. Grad Banja Luka je u izgradnju iopremanje teretane u prirodi uložio 30.000 KM. Čast da prvi isprobaju sprave imali su studentiFakulteta za fizičko vaspitanje i sport Univerziteta u Banja Luci. Teretana u prirodi ima dvapoligona sa po šest sprava. Prvi poligon čine kosa klupa za trbušnjake, razboj, zatim steper,vratilo, horizontalne ljestve i malo vratilo, dok će sportisti i rekreativci na drugom poligonumoći koristiti kosu klupu za trbušnjake, razboj, steper, vratilo, švedske ljestve i pokretnosjedalo.

Graciozne a bespomoćne

U Velikom izložbenom salonu Banskog dvoraotvorena je izložba „Graciozne a bespomoćne“ kojaće trajati do 30. novembra. Tematski, izložbaprikazuje 38 fotografija interesantih arhitektonskihzdanja i spomenika u Češkoj republici, izgrađenih uvrijeme 19. i 20.vijeka, a koji su, na žalost, jakooštećeni i devastirani. Izložba želi upozoriti na ne-procjenjivu vrijednost takvih zdanja i na taj način do-prinijeti njihovoj obnovi. Izložba je bila do sadauspješno postavljena širom svijeta: Beč, Nju York,Dablin, Budimpešta, Štokholm, Rim, Tokio,Bratislava, Dresden, a i u većim gradovima Bosne iHercegovine – Bihać, Tuzla, Zenica, Gračanica, Prije-dor, Mostar, Sarajevo.

Izlozba grafičara Mihajla RakiteU galeriji Udasotvorena jeizložbagrafičara Miha-jla Rakite. Riječje o trećojizložbi u okvirukulturne mani-festacije''Jesen grafike''. Izložba će biti otvorena do 30. novem-bra 2011. godine i može se pogledati radnim danom od09:00 do 15:00 časova..

Sarajevo

8 | i n t e r m e z z o | n o v e m b a r 2 0 1 1 .

Počela je sezona klizanja u SarajevuZvanično je počela sezona klizanja uOlimpijskoj dvorani Zetra. Svi lju-bitelji zimskih radosti već od jutarn-jih sati mogu se zabaviti kližući ispodbalona na pisti za brzo klizanjeolimpijskog kompleksa Zetra. Be-splatni termini su radnim danom od10:30 do 11:30 i vikendom od 11:30do 12:30 te od 14:30 do 15:30. IZ ZOI-ja '84 je istaknuto da će narednihmjeseci biti više besplatnih termina.Cijene za komercijalne termine suostale iste kao i prošle godine.Ulaznica košta 4 KM, a iznajmljivanjeklizaljki, kao i oštrenje, 5 KM.

Povratnički koncertNemoguće vrućeNekada vrlo popularna power-popgrupa Nemoguće vruće nastupa napovratničkom koncertu u sara-jevskom klubu Cinemas-Sloga, 25.novembra 2011.. Poslije više od 20godina popularna grupa se ponovookupila i povratnički koncert suodsvirali u proljeće 2011. Bio je tojedan od najuzbudljivijih muzičkihtrenutaka u Zenici nakon jako dugogniza godina. Trojka iz prve postave,Miro Kovačević, Želimir Jukić i EdinKulalić, pojačana je s četiri novačlana. To su pjevač Branislav Lović,basista Aleksandar Golić te mladigitaristi Sandro Kovačević i IgorJukić. Grupa već radi i na svojimnovim pjesmama, a povratak nascenu, poslije zeničke premijere,nastavlja se koncertom u sara-jevskom klubu CinemasSloga.Prema najavama produkcijskekuće Panta Rhei, u planu su jošsvirke u Tuzli i Mostaru.

U sarajevskoj dvorani Mirza Delibašić, 8. de-cembra 2011. će prvi put biti upriličen velikikoncert grupe Mostar Sevdah Reunion. Želja zaorganizovanjem jednog ovakvog projekta postojiviše od godinu dana, čak i prije objave zadnjegstudijskog albuma. ''Posljednjih mjeseci aktivnosmo radili na stvaranju neophodnih preduslovaza organizaciju jednog ovakvog događaja koji jevrlo zahtjevan jer nije riječ o klasičnom komer-

cijalnom programu'', otkrivaju organizatori.Koncert će biti svojevrsna predstava, obogaćenprvoklasnom tehničkom i scenskom opremom,sjedeće postavke i ograničenog broja ulaznica.Na sceni dvorane Mirza Delibašić će se takonaći i specijalni gosti, muzička imena koja susarađivala sa Mostar Sevdah Reuniononom, ali ijoš neke poznate ličnosti iz naše zemlje i re-giona.

Mostar Sevdah Reunion - sepktakl

''Malerovi gobleni'' naziv jeizložbe akademske vajarke LejleĆehajić koja je postavljena usarajevskoj kafe galeriji Zvono.Autorica izložbe namjerno niježeljela zanemariti goblensku kičestetiku kao jedan od elemenatanašeg okruženja svjesno stavlja-jući u goblenske ramove ono štoje dio njenih ličnih razmišljanja,

spoznaja i iskustva. Lejla Ćehajićna Akademiji likovnih umjetnostiu Sarajevu diplomirala je 2004.godine u klasi profesora MustafeSkopljaka. Radila je u Pozorištumladih i u Srednjoj školi primi-jenjenih umjetnosti. Dobitnica jenagrade za skulpturu KenanSokolović na III salonu mladihumjetnika BiH, i međunarodne

nagrade Privatno i javno. Izložba''Malerovi gobleni'' Lejle Ćehajiću kafe galeriji ''Zvono'' bićepostavljena do 25. novembra.

Izložba Lejle Ćehajić

Odličan etno bend BrenclBanda iz Slovenije gostuje uclubu FIS Kultura u Sarajevu25. novembra 2011. godine. Toje kvartet čija je najvažnija os-obina neposrednost, koja jepovezana sa muzičkim nasli-jeđem, a sastoji se od organskihzvukova, i bez premca je unašem kreativnom okruženju. Uisto vrijeme posjeduju dovoljnohumora koji nije uvučen uklopku samodovoljnosti, kao štoje često slučaj sa takvim muz-ičkim kolektivima. Brencl

Banda su: Polona Žalec (violinai vokal), Rok Šinkovec (har-monika i vokal), Matija Krivec(kontrabas i vocal), AndrejBoštjančič (gitara i vocal). Iakoupotrebljavaju sasvim uobiča-jene muzičke instrumente ivokale, oni su stvorili potpunooriginalan zvuk.

Upoznajte Brencl Banda

Promocijanovog al-buma i kon-certnajboljihpjesamaetabliranebeogradskegrupeKandaKodža iNebojša de-siće se 9.decembra u klubu Cinemas (exSloga) Sara-jevo. Kanda, Kodža i Nebojša vjerovatno sunajpoznatiji i najbolji avantgardnireggae/rock/alternative band sa ovih pros-tora. Popularni rokenroleri predstaviće svojnovi album Manifest. Pjesme donose, poredveć neraskidive veze kafane i rokenrola, re-cept za tajnu letenja, kao i teme neophodnostipovremenog padanja u svijest, eksplozivniobračun sa krizom morala, ali i optimističkodozivanje divnih dana. Sve u svemu, noć kojune treba propustiti - bend koji morate čuti!

Kanda Kodža i Nebojšapredstavlja Manifest

''Mjedenica - škola kao i svaka druga'' naziv jeizložbe koja je otvorena u ASA art galeriji. Skoro 200radova učenika Zavoda za specijalno obrazovanje iodgoj Mjedenica krasi galeriju, a neki od njih sunastali u nedavno obnovljenoj keramičkoj radionici.''Ova djeca izvlače iz svog iskustva i svijeta koji pre-poznaju određene forme, tim formama daju sop-stveno viđenje, interpretiraju ih po sopstvenoj volji istvaraju kompozicije'', istakao je Vojislav Vujanović,akademski likovni kritičar koji je dao osvrt nacjelokupnu izložbu, što je dodatno doprinijeloznačaju izložbe, a samim autorima dalo dodatnipodsticaj u radu. Izložba će biti otvorena do 1. de-cembra 2011. godine.

Izložba ''Mjedenica -škola kao i svaka druga''

Truba sa DejanomPetrovićem Aktivna već 15 godina, ova famoznagrupa trubača nastupa i osvaja na-grade širom svijeta. Sigurni smo daće već nakon prve pjesme osvojiti ivaše srce! Možete ih poslušati uColoseum Club-u, 26.11. Na kon-certu će pored brojnih svojih numerai velikih hitova poput "Vrtlog","Mećavnik rumba", "Coton", "Balka-nChe", "Dubočanka" izvesti i obradetradicionalnih narodnih pjesama"Rekla nana", "Stani, stani Ibarvodo", "Kolo" (obrada pjesme grupe"Van Gogh") i mnogih drugih.

n o v e m b a r 2 0 1 1 . | i n t e r m e z z o | 9

Sarajevo Jazz Guerilla je bend u kojem svirajuistaknuti bh. jazz muzičari, kao što su: ElvirBanda, Dino Šukalo, Amar Češljar, EdvinHadžić i Bojan Ahac, a ljubitelji jazz-a nepropuštaju njihove svirke... Danas jazz zanimai publiku u koncertnim dvoranama, klubovima,ali i uči na specijalizovanim akademijama.Jazz više nije muzika masovne publike, većmuzika uskog kruga profinjenih slušalaca, ko-jima se možete pridružiti u Pivnici Sarajevo,28. novembra.

Dobrodošli Jazz-eri

Svi oni koji vole i prate modumogli su pronaći nešto zasebe na 27. "Nivea BHFashion Week-u". U okviruovogodišnjeg sarajevskogmodnog događaja kolekcijeje prikazalo ukupno 70 mod-nih dizajnera, 50 domaćih i20 iz zemalja širom Evrope.To je, inače, i rekordan brojučesnika ove manifestacije."Cilj 'Nivea BH FashionWeeka' je da prikaže revi-jalne kolekcije dizajneraširokoj javnosti te da pokažepublici kako spojiti modernoi maštovito, a da opet budeprilagođeno osobnosti po-jedinca. Danas, nakon 26sezona i 14 godina održa-vanja ove jedinstvene bh.modne manifestacije,možemo reći samo da smoponosni na tradicionalanznačaj i dugogodišnju is-

toriju, dokazavši da jeUdruženje manekena i mod-nih dizajnera BiH svojevrsninositelj opstanka modnog

stvaralaštva Sarajeva i BiH",izjavila je Mirjana Deak,predsjednica revijskog odb-ora.

Parada glamura i blještavila

Uživajte uz Shaderwan CodeVeliki koncert grupe Shaderwan Code održaće se uSarajevu, u BKC-u 25.novembra sa početkom u20:00h. Grupa Shaderwan Code sastoji se od četiričlana grupe Zabranjeno pušenje (Sejo Sexon, BrankoTrajkov, Paul Kempf i Robert Boldižar) i pet vokalazbora zagrebačke džamije Arabeske (Alma Sre-breniković, Amina Kazaferović, Lamija Aličelebić,Merima Salkić i Selma Ibrulj).

Wojtyla u Sarajevu -izložba fotografijaFotografije svjedoče o dolasku Pape Ivan Pavla II u Sarajevo za kogasu Sarajlije vjerovale da je spasioc, a fotografije pričaju priču o at-mosferi u kojoj je bio tada opsjednuti grad, jer su prema riječimaHadžića, ljudi očekivali mnogo, a desilo se ništa. Recitiranjempjesme o papi izložbu je otvorio pjesnik Ahmed Burić, a o autoru iizložbi govorila je Nermina Zildžo, istoričarka umjetnosti koja je na-glasila da su Sarajlije trebale vidjeti ovu nezaboravnu izložbu, jer jošima mnogo fotografa koji nisu pokazali šta su napravili u ratu.Izložba, koja nudi više od 25 fotografija, biće otvorena do 30. novem-bra.

1 0 | i n t e r m e z z o | n o v e m b a r 2 0 1 1 .

Ja, mahalušaPredstava rađena po knjizi IndireKučuk- Sorguč već mjesecima oku-plja pažnju bh. javnosti. Naime, riječje o scensko - muzičkom prikazumuško ženskih odnosa u BiH. UBosanskom narodnom pozorištu27. novembra Zeničani će imati pri-liku vidjeti ovu predstavu u režijiMirele Trepanić.

Aleksandra Radoviću BKC TuzlaU Bosanskom kulturnom centru u Tuzli 26. novem-bra nastupiće srbijanska pjevačica AleksandraRadović. Svojoj publici Aleksandra je poznata po pre-lijepim baladama, stoga ne sumnjamo da će i ovajput njeni fanovi biti oduševljeni. Karte se mogu kupitiu marketing službi BKC-a ili kod Seje i Vilija po cijeniod 15 KM.

Popularni hrvatski pjevač Massimo Savićnastupiće 17. decembra u mostarskom Oxy-gen club-u. Karte u pretprodaji su 10 KM, a na dan koncerta 12 KM. Massimo karijeru započinje 1982. godine uZagrebu kao pjevač i gitarista benda DorianGray - legendarne new wave / synth-popgrupe sa prvim albumom - Sjaj u tami, advije godine kasnije i drugi album Za tvoje oči. Nakon raspada grupe Dorian Gray, Massimozapočinje uspješnu samostalnu karijeru iobjavljuje četiri albuma u saradnji saZrinkom Tutićem, orijentišući se na pjesmebliže zabavnoj nego rock muzici. Na MESAM-u je izvodio pjesmu "Zadnja noć"i dobio nagradu za najbolju interpretaciju, ana izboru za Pjesmu Evrovizije predstavio sepjesmom "Samo jedan dan" Zrinka Tutića.

Massimo Savić u Mostaru

Edo Maajka za MostarceU klubu Oxygen u Mostaru 09. decembra nastupaju Edo Maajka iFrenkie, dva najpoznatija rap muzičara iz BiH. Cijena karte je 7KM,a dobar provod uz puno smijeha i pošalica je garantovan. EdinOsmić rođen je 22.12.1978 u Brčkom. Prvo postaje član grupe Dis-cord, kao i sastavni dio FMJAM ekipe. Izdao je albume "Slušajmater 2002, No sikiriki, Stigo čumur, Balkansko a naše. AdnanHamidović (Frenkie) rođen je u Bijeljini 31.5.1982, a 1991 godineodlazi u Njemačku gdje se bavio grafitima. Prije osnivanja Disci-plinske komisije imao je grupu Prljavi anđeli. Prvi solo album iz-daje 2005. godine.

Omladinski hor Zenica ima samo 19godina, ali su puno postigli. Sada spre-maju još jednu poslasticu pod nazivomSweet Memory III. Ovaj projekat po-drazumijeva premijerno i post-premi-jerno izvođenje cjelovečernjeg koncertaevergreen muzike, koji će se održati 16.i 17. decembra 2011. godine u Bosan-skom narodnom pozorištu Zenica.Koncert će se sastojati od dva dijela uukupnom trajanju od 2 sata. Prvi diokoncerta sastoji se od ukupno 12 kom-pozicija svjetski poznate evergreenmuzike, a drugi dio je fokusiran naizvođenje evergrina sa šireg područjaregije Zapadnog Balkana. I drugi diotakođe sadrži ukupno 12 kompozicija.

Uskoro “Sweet memories III” u Zenici

Širom BiH

KoncertMiroslava IlićaU klubu Drugi način u Mostaru 24.novembra održaće se koncertslavnog pjevača. Ilić je održao neko-liko koncerata u BiH tokomprethodne godine i svi su biliizuzetno dobro posjećeni. Trebasamo reći „Ova noć...“

Tuzlanski pozorišni dani 2011Od 18. do 28. novembra 2011. u okviru Tuzlanskih pozorišnihdana 2011, pozorišna publika će imati priliku pogledatidvanaest predstava. Pozorišni dani otvoreni su predstavomNarodnog pozorišta Tuzla "Malograđanska svadba", koju jeprema tekstu Bertolta Brehta režirao Jovica Pavić. Na reper-toaru su i dvije predstave za djecu a gostuju pozorišta izBanja Luke, Sarajeva, Osijeka, Kikinde, Kruševa, Hrvatskogpozorišta Pečuh, Zenice, Virovitice i Vinkovaca.

Širom BiH

n o v e m b a r 2 0 1 1 . | i n t e r m e z z o | 1 1

Goethe-Institut iBritish Council u Bosnii Hercegovini pozivajusve zainteresovene lju-bitelje fotografije naučešće u takmičenju ufotografiji. Pokažite šta“Foto-priča budućnostiBiH” predstavlja zavas! Iskoristite prilikuda pokažete svoje fo-tografije stručnom žiriju kojeg pred-stavljaju profesionalci iz VelikeBritanije, Njemačke i Bosne i Herce-govine! Učestvujte u kreativnoj fo-tografskoj radionici, napravitefoto-eseje, predstavite svoja djela na

izložbi i osvojite novčane nagrade!Popunite formular za prijavu dostu-pan na www.goethe.de/BiH iwww.britishcouncil.ba i pošaljite gana photostory@sarajevo.goethe.orgdo 30. novembra 2011. godine.

Foto-priča budućnostiBosne i Hercegovine

U Kulturnom centru u Palama,promovisana je knjiga MilanaŽdrala "Pale od najstarijih vremenado danas". Monografija Pala sadržipedesetak do danas neobjavljenihdokumenata i veliki broj vrijednihfotografija. Na 440 stranica velikog(B4) formata redaju se poglavlja:Geografski prikaz, Istorijski prikaz(od kamenog do modernog doba),Etničke osobine, Stanovništvo,Vjerski život, Kulturni život, In-

formisanje, Zdravstvo, Školstvo,Kulturno-istorijsko nasljeđe,Privreda, Turizam, Infrastruktura,Sport i fizička kultura... Svečanojpromociji, u KC Pale, su prisustvo-vali brojni gosti, a načelnik opštinePale Slobodan Savić se u ime opš-tine Pale i njenih stanovnika zah-valio autoru knjige, na izvanrednomdjelu. O knjizi su govorili akademiciMirko Šošić i Željko Grujić, kao isveštenik Momir Vasiljević.

Promovisana knjiga "Pale odnajstarijih vremena do danas"

Čari prirode BiHU novootvorenom objektu Galerija,obnovljenog Hotela Lukavacotvorena je jedinstvena izložba turis-tičke fotografije “Čari prirode BiH”Art grupe Lucido, a u organizacijiBMG Bosanske medijske grupe iHotela Lukavac. Izložbu sačinjavatrideset fotografija autora BranislavaLukića Luke, Denisa Dugonjića,Elvedina Ikanovića i NedžadaGegića. Ideja je da se u

novootvorenoj Galeriji HotelaLukavac na početku svakogamjeseca organizuje izložba sa novih30 fotografija. Inicijator ideje sameIzložbe, kao i fotografije dana jejedinstveni turistički portal u Bosni iHercegovini www.vodic.ba, koji je uvlasništvu BMG Bosanske medijskegrupe. Izložba će biti otvorenamjesec dana, odnosno do 10. de-cembra.

Prvi tuzlanski privatnimuzej i galerijaTačno u 11 sati i 11 minuta, 11. 11.2011. godine u Tuzli je otvoren prviprivatni muzej i galerija. Riječ je o,kako je to naveo načelnik JasminImamović, najvećem daru graduTuzli u oblasti kulture i umjetnosti.Svečanost i otvaranje galerije GMobjedinila je i ''Izložba Interna-cionalno anale savremene likovneumjetnosti i minijature'', na kojoj jese predstavilo 75 autora sa oko 500radova. Izložbu organizujeUdruženje za promociju likovneumjetnosti i očuvanje kulturnebaštine, a biće izloženi radovi um-jetnika iz Bosne i Hercegovine,Hrvatske, Makedonije, Holandije,

Njemačke, Japana, Belgije,Švedske, Turske i Amerike. Na-gradu za slikarstvo dobila je Dra-gana Nuić - Vučković, za grafikuSead Emrić, za crtež Edin Nu-mankadić, za skulpturu NikolaVučković, a grand prix dobio jeAdmir Mujkić. Izložba će bitiotvorena narednih mjesec dana.

Tradicionalna muz-ička platformaKarlovačko Live oveće godine spojiti pop-ularnu pjevačicu Je-lenu Rozgu ilegendarnog rockmuzičara Momčila Bajagića Ba-jagu. Njih dvoje zajedničkimsnagama osiguraće savršenu

prigodu za uživanje ulijepim trenucima sprijateljima uzKarlovačko pivo. Kon-certi na KarlovačkoLive turneji održaćese u devet gradova u

Hrvatskoj, takođe, u Bosni iHercegovini koncert će se održatiu Širokom Brijegu 02.12.2011.

Karlovačko Live turneja 2011

1 2 | i n t e r m e z z o | n o v e m b a r 2 0 1 1 .

Svečanom dodjelom Graditeljske nagrade CEMEXzaključen je konkurs koji je ove godine u Bosni iHercegovini održan četvrti put. Najboljim je u kat-egoriji Javnih i poslovnih građevina proglašen pro-jekt Importanne Centar Sarajevo. Ovajmultifunkcionalni poslovni centar koji obuhvatakancelarijske prostore, hotel, stanovanje, shop-ping centar i podzemnu garažu posebno se is-takao među projektima. Odbor je ovom prilikomuručio i 19. međunarodnu nagradu CEMEX Build-ing Award koju je prošle godine osvojio infrastruk-turni projekt Ulica Kralja Petra I Oslobodioca izPrijedora. Ovaj je projekat na međunarodnomnivou dvostruko nagrađen; ponio je prvo mjesto ukategoriji Pristupačnosti te treće mjesto u kate-goriji Infrastrukturnih građevina u 2010. godini. Iovogodišnji nagrađeni projekat predstavljao jeBosnu i Hercegovinu na 20. međunarodnom tak-mičenju CEMEX Building Award koje je održano

27.10. u Meksiku. U jakoj konkurenciji različitihzemalja u kojima CEMEX posluje, projekatnažalost nije ušao među nagrađene, no privukaoje veliku pažnju žirija te je prepoznat kao izuzetnozanimljivo graditeljsko rješenje. CEMEX-ovu je na-gradu projektantima Balkanskih puzzli, SanjiGalić-Grozdanić i Igoru Grozdaniću, uručio članOdbora nagrade prof. Muhamed Zlatar.

Importanne Centar Sarajevo nagrađenGraditeljskom nagradom CEMEX

Investicije u BiH 48 miliona euraStrani investitoriprošle godine suu BiH uložilisamo 48 milionaevra, odnosno1,9 odsto odukupno 2,5 mili-jardi eura, kolikoje uloženo u pet zemalja regiona, podaci su Cen-tra za politiku i upravljanje (CPU). Prema po-dacima CPU u 2010. godini najviše je uloženo uSrbiju – milijardu eura, i u Albaniju – 827 milionaeura, zatim slijede Hrvatska i Makedonija u kojeje zajedno investirano 665 miliona, a u BiH svega48 miliona eura.Član Upravnog odbora CPU Lejla Dragnić ističeda je u BiH 2007. godine investirano 1,5 milijardieura, u 2008. godini 636 miliona, a u 2009. godini177 miliona eura, te da strana ulaganja kon-stantno opadaju.

U prisustvu mnogobrojnih zvanica,ministra industrije, energetike irudarstva, predstavnika lokalnevlasti i poslovnih partnera, svečanoje otvorena fabrika alkalno aktivira-nog bentonita – Bentoproduct d.o.o.U izgradnju Fabrike investirano jeoko 4,5 miliona eura, a pokretanjemproizvodnje obezbijeđeni su usloviza otvaranje 56 novih radnih mjesta.Veliki razvojni potencijal, ambi-ciozno postavljeni ciljevi i planovi, unarednom periodu će doprinjeti daBentoproduct postane jedan od na-jznačajnijih nosilaca privrednograzvoja Šipova, ali i šire regije.“Nakon više od 20 godina eksploat-acije i izvoza bentonita kao vri-jednog mineralnog resursa, prijepet godina započeli smo projekat idanas smo otvorili moderan indus-trijski kompleks čiji proizvodi će sekoristiti u različitim industrijama.Projekat ima izrazitu izvoznu ori-jentaciju i jaku razvojnu kompo-nentu, čime će dati značajandoprinos promociji domaće privredeizvan njenih granica” izjavio jeAdam Vitarigov, većinski vlasnikBentoproduct-a. Osnovu svihproizvoda Bentoproduct-a čini ben-tonit. Bentonit se u različitimoblicima koristi u livarstvu, građev-inarstvu, kod svih vrsta horizontal-nih i vertikalnih bušenja, peletizacijirude gvožđa, farmaceutskoj,kozmetičkoj i prehrambenoj indus-triji, poljoprivredi, industriji papira,boja i lakova, u preradi nafte injenih derivata ali i drugim oblas-tima.

Svečano otvorena fabrika

Bentoproduct d.o.o.

Business

Rafinerija nafte BosanskiBrod: Gubitak 29,4 miliona KMRafinerija nafte u BosanskomBrodu poslovala je s gu-bitkom od 29,4 milionamaraka, navodi se u finansi-jskom izvještaju tog pre-duzeća za treći kvartal 2011.godine. U izvještaju se navodi da gubitak Rafinerijeranijih godina iznosi čak 353.409.617 KM, dok je uistom period lani bio 286.674.203 KM. Rafinerija imaobaveze od čak 660.136.160 KM, od čega dugoročneu visini od 514,2 miliona i značajno su povećane uodnosu na isti period 2010. Samo povezanim pravnimsubjektima prikazane su obaveze od 413,6 milionamaraka. U tekućoj godini uzet je dugoročni kreditRafinerije od 45,7 miliona maraka i istovremno je tajiznos evidentiran kao ukupno investiciono ulaganje utoku obračunskog perioda, navodi se u finansijskomizvještaju tog preduzeća za treći kvartal 2011. godine.

U Brodu je otvorenaposlovnica Novebanke koja sada ima51 poslovnicu u Re-publici Srpskoj.Poslovnicu su otvorilidirektor banke MilanRadović i načelnikopštine Brod MilovanČerek, koji je rekao daje Nova banka već re-alizovala kredit Grad-skoj toplani, koji nisu mogli dobitiod drugih banaka. Direktor Novebanke Milan Radović je najavio

da će dobrom ponudom bankapodržati građane i privreduBroda. “Ne samo da ćemoservisirati postojeće klijente, već

ćemo prihvatiti projektekoji su obećavajući i kojimogu da doprinesurazvoju privrede idruštvene zajednice uBrodu. Nije tajna daočekujemo nove investi-cije u Rafineriji nafte,koje želimo da po-držimo”, rekao jeRadović. PoslovnicaNove banke u Brodu

nalazi se u iznajmljenim prostori-jama na Trgu Patrijarha Pavla, au njoj su zaposlena četiri radnika.

Nova banka otvorila poslovnicu u Brodu

n o v e m b a r 2 0 1 1 . | i n t e r m e z z o | 1 3

Preduzeće “Energolinija” iz Zvornika započelo je re-alizaciju projekta prelaska sa tečno-gasnog načvrsto gorivo, vrijednu 25 miliona KM, saopšteno jedanas iz ove firme. Objavljen je tender za izborglavnog izvođača građevinskih radova, dok ćeuskoro početi građevinski i ostali poslovi. Za ovajprojekat, na kome se aktivno radi već dvije godine iu koji je do sada uloženo više od milion KM, dobi-jene su sve ekološke dozvole, kao i odobrenje zagradnju. U “Energoliniji” očekuju da će uspjeti da

dobiju i dio potrebnih kreditnih sredstava kako bi in-vesticija mogla biti uspješno završena. Rukovodilactima za realizaciju ovog projekta Milenko Nedić is-takao je da regija Birač raspolaže kvalifikovanimkadrovima i dokazanim firmama koje mogu realizo-vati ovaj projekat u maksimalno optimalnom roku,dodavši da će na ovim poslovima biti angažovanooko 300 izvršilaca, što bi značajno poboljšalo nega-tivan trend nedostatka poslova na ovom području.Prema njegovim riječima, ovaj projekat imaće

značajne benefite i za domaću privredu, jer ćeprelaskom na ugalj potrošnja ovog energentaiznositi oko 200 000 tona na godišnjem nivou, štopredstavlja značajno angažovanje i rudnika i trans-portnih preduzeća.

“Energolinija” počinje investicijuvrijednu 25 miliona KM

business

Spoljni dug dostigao 6,3 milijarde KM

BiH je u 2011. godini nastavilaubrzano se zaduživati, pa jespoljni dug na kraju avgustadostigao 6,3 milijarde maraka,što je za 137 miliona KM višenego na kraju jula. Kako sunaveli u Ministarstvu finansija itrezora BiH, od ukupnogspoljnog duga BiH, na dug Fed-eracije BiH otpada više od četirimilijarde maraka, a na dug Re-publike Srpske nešto više od 2,2milijarde KM. Na Brčko distrikt odnosi se 11 miliona maraka, dok je nainstitucijama BiH alocirano 29 miliona maraka. U informaciji o stanjujavne zaduženosti BiH, koju je na zahtjev Komisije za spoljne poslovePredstavničkog doma parlamenta BiH sastavilo Ministarstvo finansija itrezora BiH, navodi se da je na dan 1. septembra 2011. godine spoljnidug BiH iznosio 6.318.302.033 marke. U ovaj iznos uključeni su kreditičiji je nositelj obveza BiH, kao i krediti koje su ugovorili entiteti i koji sudirektni nositelji obveza.

Održana Podravkina godišnjakonferencija tržištaPodravkina godišnja konferencija tržišta održana je u Sarajevu. Dvodnevnojkonferenciji na kojoj su prezentovani postignuti rezultati na dvadeset Po-dravkinih tržišta širom svijeta i usaglašavani planovi i strategije zabudućnost, prisustvovali su, između ostalih i Miroslav Vitković, predsjednikUprave Podravke, Marin Pucar, član Uprave, Milan Šarlija, direktor Po-dravkinog poduzeća u BiH te direktori drugih Podravkinih tržišta u svijetu.“Nekoliko je razloga zbog kojih smo Bosnu i Hercegovinu odabrali za održa-vanje Podravkine godišnje konferencije tržišta na kojoj se utvrđuju planovi,rade procjene i strategije za naredno razdoblje. Bosna i Hercegovina je poprodaji i profitabilnosti, nakon Hrvatske, naše najveće tržište u koje punoulažemo te na kojem se u potpunosti osjećamo kao domaća kompanija.Ovdje se okupilo 11 izvršnih direktora Podravke iz cijelog svijeta, što jasnogovori o značaju ove konferencije. Naravano da će rezultati nakon ovog dvod-nevnog skupa biti dobrodošli i za budući razvoj BiH tržišta, ali i Podravkegeneralno“, istaknuo je Miroslav Vitković, predsjednik Uprave Podravke.

Novi proizvod kompanijeSoko Štark – Smoki SmokićKompanija „SokoŠtark“, članica At-lantik Grupe, inve-stirala je u novu,najsavremenijutehnologiju zaproizvodnju Smokijavrijednu 2,5 miliona eura. Ovom investicijom postojeći kapaciteti za proizvodnju Smokijauvećani su za 33 posto. Takođe, na tržište je plasiran i novi proizvod– Smokić, flips sa kikirikijem, koji je namijenjen dječijoj ishrani.Smokić je obogaćen mješavinom 8 vrsta žitarica, a nastao je kaorezultat praćenja svjetskih trendova i kontinuiranog ulaganja ukvalitet i razvoj.

business

1 4 | i n t e r m e z z o | n o v e m b a r 2 0 1 1 .

Povodom obilježavanja Svjetskog dana štednje i saželjom da ukaže na značaj štednje kao jednog od na-jsigurnijnih oblika ulaganja, Balkan Investment Bankje u oktobru organizovala niz zanimljivih aktivnosti,koje su prije svega bile usmjerene ka mališanima saciljem razvijanja dobrih navika štednje. Tim povodom30. oktobra u Mercator centru u Banjaluci, Balkan In-vestment Bank organizovala je zabavni dan za mal-išane. Uz klovnove, balone i crtački maraton najmlađisu imali priliku da osvoje interesantne poklone i da sezabave u igraonici Lumpi. Osim toga, shvatajućiposebnu vrijednost štednje za najmlađe Balkan In-vestment Bank je već drugu godinu zaredom na-gradila svog najmlađeg štedišu sa iznosom od 100,00

KM na štednoj knjižici. „Svojom sveobuhvatnomponudom štednih proizvoda, potpunim finansijskimservisom te fleksibilnošću i pouzdanošću pri pružanjusvih naših usluga nastojimo da kao i do sada gradimodugoročne i čvrste odnose sa klijentima koji se zasni-vaju na povjerenju“, izjavio je Edvinas Navickas, direk-tor Balkan Investment Bank.Konkurentne kamatne stope, atraktivne nagrade i nizdrugih pogodnosti samo su neki od razloga zbog kojihBalkan Investment Bank već dugi niz godina bilježikonstantan rast štednje, što je jedan od najboljihpokazatelja i rasta njihovog povjerenja u Banku.

Balkan Investment Bank obilježila Svjetski dan štednje

Investiciono-razvojna banka RS odobrila je nedavnofirmi Elvaco Bijeljina, članici “Bobar grupe”, kredit od 6,5miliona KM. Kredit se plasira direktno, bez finansijskogposrednika, odnosno komercijalne banke, koje su kodsvih ostalih kreditnih linija IRB-a snosile rizik plasmana,saznaje Capital.ba. Elvaco Bijeljina se od 2009. godinenalazi u sastavu Bobar grupe. IRB je prošle godineuložila šest miliona KM u akcije Bobar banke, čiji jevlasnik Gavrilo Bobar poslanik SNSD u Narodnojskupštini i kandidat za načelnika opštine Bijeljine na

prošlim lokalnim izborima. Odluku o kreditu firmi El-vaco donio je 1. novembra veliki Kreditni odbor skupš-tine akcionara IRB kojim predsjedava premijer RSAleksandar Džombić.

IRB dala Bobaru kredit od 6,5 miliona KM

Marketing komunikacije Hypo Alpe-Adria-Bank Inter-national AG (HAA) odlikovan je značajnim priznanjem.Na kongresu “Change Communications 2011”, godišn-jem događaju u organizaciji prestižne konsultantskekompanije Symbiosis i Internal Branding Academy(IBA), Hypo Alpe Adria primila je nagradu poznatu kao“Fleggy” u kategoriji “identitet i brendiranje.”Ceremonija povodom dodjele nagrada, otvorena za sve

učesnike iz zemalja njemačkog govornog područja, potreći put je uspješno održana u Salzburgu 10.11.2011.godine. Žiri u sastavu od 10 vodećih međunarodnih stručnjakaiz oblasti komunikacija, odabrao je Hypo Alpe Adria kaodobitnika ove prestižne nagrade. Razlog dodjele ove na-grade Hypo Alpe Adria bio je uspješno lansiranje novogimidža u Austriji i na tržištima Jugoistočne Evrope.Prateći interne procese izgradnje imidža i definisanjenjegovih ključnih vrijednosti u aprilu ove godine, HypoAlpe Adria je lansirala novu komunikacijsku kampanjuS Vama. Uz Vas. Za Vas. uz pomoć austrijske agencijeza marketing i poslovni razvoj YOUNITED Reposition-ierungs-Agentur GmbH. Kampanja daje vizualni izražaj preorijentacije sistemavrijednosti banke kao i njenim načelima, te oživljava“Hypo maskotu” koja je veoma dobro poznata i popu-larna posebno u zemljama Jugoistočne Evrope.

Hypo Alpe Adria dobitnik nagrade European Change Communications 2011

I Federacija dobijabankarskog

ombudsmanaIzmjenama i dopunama Zakona o Agenciji zabankarstvo FBiH koje je Vlada Federacije BiHusvojila na posljednjoj sjednici predloženo jeda se u okviru Agencije uspostavi Ombuds-man u bankarskom sistemu. Institut ombuds-mana treba da osigura zadovoljavajući nivozaštite prava korisnika bankarskih uslugakroz pravično i brzo rješavanje nesuglasica isporova, uz minimum formalnosti putem us-aglašavanja, posredovanja ili na drugi mirannačin.

FIS Vitez usvojioznak bh. kvalitetaKompanija "FIS" d.o.o. postala je članica pro-jekta "Kupujmo i koristimo domaće“ te vlasnikznaka bh. kvaliteta. "Kupovinom proizvoda saznakom domaćeg kvaliteta utičemo naekonomski razvoj Bosne i Hercegovine. Razvojprivrede, punjenje državnog proračuna,poboljšanje zdravstvenih usluga i obrazovnogsistema, otvaranje novih radnih mjesta, sman-jenje siromaštva u našoj zemlji i poboljšanjepenzionog sistema samo su neki od faktora nakoje imamo uticaj kupovinom domaćihproizvoda“, saopšteno je iz kompanije "FIS"koja napominje kako svaka kompanija koja od-luči na svojim proizvodima štampati znak "do-maće" mora zadovoljavati određenekriterijume o kvalitetu i porijeklu proizvoda.

U toku je akcija štednje Balkan Investment Bank podnazivom “Ja volim da štedim” koja omogućava klijen-tima da izaberu odgovarajući štedni proizvod za sebe,iskoriste bonuse, pogodnosti i veoma povoljne ka-matne stope i do 6,1% , te učestvuju u atraktivnoj na-gradnoj igri sa glavnom nagradom od 5,000.00 KM.

Ministrica zaа prostorno uređenje, građevinarstvo iekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić uručilaje predstavnicima investitora EFT Grupe i izvođačaradova Dongfang korporacije iz Kine odobrenje zagrađenje Termolektrane Stanari, snage 300megava tačasova, koja će godišnje proizvoditi okodva miliona megavat časova električne enrgije.

Riječ je o jednoj od najvećih investicija u energet-skom sektoru RS, u vrijednosti od oko 500 milionaeura, kojom će na građevinskim poslovima koji tre-baju da počnu naredne godine, poslovima montažečeličnih konstrukcija i poslovima mašinskih i elek-tro instalacija biti otvoreno oko 1000 novih radnihmjesta za radnike iz RS.

Uručena dozvola zagradnju TE Stanari

Eurokrem glavni proizvod za TakovoEurokrem ostaje glavni proizvod kompanije“Takovo”, potvrdio je Miroslav Jovičić, gener-alni direktor te firme koja posluje u okvirukoncerna “Svislajon”. Povodom učestalihglasina da vlasnik preduzeća premještaproizvodnju u Trebinje, Jovičić je pozvao nov-inare u obilazak fabrike eurokrema i na licumjesta im pokazao najsavremenije linije zaproizvodnju, kao i utovar gotovih proizvoda za inostrana i domaćetržište. On je objasnio da je izvršena nova organizacija rada i da je sadau okviru konditorske industrije objedinjena proizvodnja eurokrema,keksa, sladoleda i ratluka što ranije nije bio slučaj. Direktorka kondi-torske industrije Zorica Janjić je rekla da se sada dnevno proizvodi 40tona eurokrema i da polovina, sa proizvodnih traka, odlazi u sve zemljebivše Jugoslavije, zemlje zapadne Evrope i na tržište SAD.

business

Grupa Gorenje je u prvih devetmjeseci ove godine ostvarila 1,06milijardi eura prihoda koji su uodnosu na isto razdoblje lani narasliza 9,8 odsto, dok je čista dobit is-tovremeno pala za čak 53,6 odsto na7,8 miliona eura. Prihodi su utrećem kvartalu na godišnjem nivouzabilježili pad od 0,7 odsto i to zbogvisokih cijena sirovina i materijala te

manje prodaje. Najveća prodaja jeostvarena u istočnoj Evropi (56odsto), a rast prodaje zabilježen je uSkandinaviji, Njemačkoj, Italiji i Bel-giji. Gorenje je pripremilo novistrateški plan do 2015. koji će pred-staviti 20. decembra, a u kojemočekuju prihode od 1,5 milijardieura uz prosječni godišnji rast većiod 4,5 odsto.

Rast prihoda, pad dobiti

n o v e m b a r 2 0 1 1 . | i n t e r m e z z o | 1 5

Mercator, vodeći slovenski trgov-ački lanac, povećao je prihode uprvih devet mjeseci ove godine, is-tovremeno smanjivši dobit. Ukupanprihod grupe Mercator u prvihdevet mjeseci 2011. dosegnuo je2,17 milijardi eura, što je 6,7 odstoviše u odnosu na isti period prošlegodine. Prihod na slovenskomtržištu porastao je pritom 0,8 odsto,dok je rast na inostranim tržištimaiznosio 16,2 odsto, pokazuju podaci

iz finansijskog izvještaja. Rast pri-hoda u trećem tromjesečju iznosioje 7,9 odsto. Neto dobit Mercatorau prvih devet mjeseci pala je 3,2odsto na 27,04 miliona eura, prven-

stveno kao posljedica snižavanja ci-jena zbog kriznog ekonomskogokruženja. Dobit prije oporezivanjaiznosila je 36,18 miliona eura, štopredstavlja pad od 1,1 odsto na

godišnjem nivou. U promatranomperiodu Mercator je uložio 85,46miliona eura u razvoj svoje malo-prodajne mreže, stoji u izvještaju.Uprava Mercatora na čelu sa ŽigomDebeljakom navela je u izvještaju oposlovanju i potrebu unovčenjunekretnina kako bi se prikupio keš.Prema planu, to bi bilo 250 milionaeura tokom 2012. i 2013. godine,dakle ukupno oko pola milijardeeura.

Dobit pala 3,2 odsto

1 6 | i n t e r m e z z o | n o v e m b a r 2 0 1 1 .

business

Direktor slovenačkog “Peka”Janez Sajovic priprema teren zapovezivanje tog proizvođačaobuće s dijelom “Alpine” kojaproizvodi modnu obuću. Njima bitrebalo da se priključi i “PlanikaTurnišče” koja je od 2005. u 50-odstotnom vlasništvu njemačkogdruštva Majndl.Preduslov za povezivanjeobućarske industrije je da država

putem dokapitalizacije u “Peko”uloži 12 miliona eura.Dokapitalizacija je jedan odključnih elemenata za sanaciju“Peka”, koji bi u suprotnommogao da postane nesolventan,upozorava Sajovic. Nezvanično se saznaje da bi“Alpina” u “Peko” morala da uložitri miliona eura, što bi joj obezbi-jedilo i određeni udio u vlasništvu.

Udružuju se Peko, Alpina i Planika?

Swarovski pravi nakit u SuboticiU Suboticudolaze dva novainvestitora, itali-janska kom-panija zaproizvodnjudonjeg vešaCalzedonia iproizvođačkristalnognakitaSwarovski iz Austrije. U planu je da se u italijanskoj firmi ukupno za-posli 1.000 Subotičana, a u austrijskoj 600. „Calzedonia” će otvoritiproizvodni pogon u Industrijskoj zoni u Malom Bajmoku na površini od18.000 kvadratnih metara. Izgradnja proizvodne hale počinje u martunaredne godine, a pored bi trebalo da i Swarovski podigne pogone zaproizvodnju nakita.

Holandska pivaraHaineken i Coca-colaHelenic uskoro će pos-jedovati 96,5 odstokapitala skopske Pi-vare jer će početkomsljedeće godinedokupiti 41,2 odstonjenih akcija. Inostraniinvestitori će platiti79,1 milionaаeura za 74110 akcija koje su uposjedu Investicionegrupe M - šest i drugih manjinskihakcionara, nakon što transakcijuodobre nadležne makedonske insti-

tucije. Haineken i Coca-cola Helenicsu 1998. godine kupovinom 55,3odsto akcija postali većinski vlasnikPivare Skoplje.

Haineken i Coca-Cola dokupljuju akcije skopske Pivare

Nakon više od četiri godine ulaganja u projekatizgradnje fabrike alkalno aktiviranog bentonita,povodom njenog otvaranja, Saša Grbić, gener-alni direktor Bentoproduct d.o.o. govori neštoviše o značaju ovog projekta

U Šipovu se o izgradnji fabrike za preradu ben-tonita pričalo godinama. Sada je konačno pro-jekat i ostvaren. Kako ste uspjeli u tome?Kada smo prije pet godina o ovome razgovaralisa Adamom Vitarigovim, tada većinskim vlas-nikom kapitala u Bentonit a.d, privrednomdruštvu koje se bavi eksploatacijom bentonita,on je zatražio da se urade dodatne provjerekoličina i kvaliteta rezervi sirovog bentonita i dase naprave elaborat i studija izvodljivosti za iz-gradnju fabrike. Nakon što je ovaj posao za-vršen Vitarigov je inicirao da se sa Vladom Republike Srpske započne posao ugovaranja

koncesija za eksploataciju bentonita i dao svojupunu podršku izgradnji fabrike kao jednom oduslova za dobijanje koncesija za eksploataciju.Bez obzira na pokušaje nekih interesnih grupada se ovaj projekat zaustavi, dobili smo podrškuvlasti kako na lokalnom tako i na entitetskomnivou da se ugovori o koncesiji zaključe i da sekrene u realizaciju izgradnje fabrike. Poredugovora o koncesiji za eksploataciju sirovinekoji smo zaključili na period od 30 godina, od-lučili smo da preuzmemo i obavezu geološkihistraživanja na području Gerzova u OpštiniMrkonjić-Grad kako bismo, u slučaju pozitivnihrezultata, obezbijedili duži životni vijek projekta.

Recite nam neke detalje o samoj fabrici?Izgradili smo moderne objekte i instaliralisavremenu tehnološku opremu koja će namomogućiti proizvodnju visokostandardizovanihproizvoda izuzetnog kvaliteta. Vjerujemo da ćetržište veoma brzo prepoznati odličan kvalitetnaših proizvoda i da ćemo ubrzo zauzeti lider-sku poziciju u regionu kada je riječ o prodajiproizvoda na bazi bentonita. Projekat je izvoznoorijentisan i ima veoma jak razvojni potencijal.Učinićemo sve da već u naredne dvije godinebude jedan od najboljih promotera privredenaše zemlje na međunarodnom nivou.

U koje svrhe se koristi bentonit?Osnovu svih naših proizvoda čini bentonit. To jespecifična vrsta gline koja je nastala određenimpromjenama iz vulkanskog pepela, a u čijemmineraloškom sastavu dominira mineral mont-morilonit. Osnovna karakteristika bentonita jenjegova sposobnost da u kontaktu sa tekući-nom višestruko uvećava svoju zapreminupovećavajući time svoj kapacitet upijanja. Prim-jena bentonita je raznolika, a stalno se istražujui nove mogućnosti za upotrebu ovog izuzetnozanimljivog materijala. Bentoproduct ima šansuda postane regionalni lider u proizvodnji i pro-daji proizvoda na bazi bentonita, a mi ćemoučiniti sve da se to dogodi za veoma kratko vri-jeme. Naš cilj je da postanemo jedan od najz-načajnijih izvoznika i promotera privrede RS usvijetu.

Saša Grbić, generalni direktor Bentoproduct d.o.o.

Nova fabrika bentonita razvojna šansa Šipova

U realizaciju projekta uloženo je oko devetmiliona konvertibilnih maraka od čega jeAdam Vitarigo, većinski vlasnik Bentoprod-uct-a, obezbijedio pet miliona KM, a četirimiliona KM su kreditna sredstva iz kreditnelinije Svjetske banke. Izgradnjom Fabrikestvoreni su uslovi za otvaranje 56 novihradnih mjesta.

“Ravnopravnost polova na lokalnomnivou vlasti“ naziv je konferencije koja jeu Banjaluci okupila predstavnike re-gionalnih i domaćih institucionalnihmehanizama za ravnopravnost polova,kao i eksperte iz akademske zajednice,kako bi kroz dijeljenje iskustva došli donovih ideja, mehanizama i načina za un-apređenje rodne ravnopravnosti ulokalnim zajednicama. Konferenciju suzvanično otvorili Lejla Rešić, ministaricauprave i lokalne samouprave RepublikeSrpske , NJ.E. Bose Hedberg, am-basador Kraljevine Švedske u BiH iSpomenka Krunić, direktorica Gendercentar – Centar za jednakost i ravno-pravnost polova Republike Srpske, kojije ujedno i organizator ovog skupa.Domaći učesnici, ali i gosti iz Srbije,Hrvatske, Vojvodine su saglasni da suovakva okupljanja od neprocjenjivogznačaja za razmjenu dobrih praksi, zaidentifikaciju zajedničkih problema, ali iza iznalaženje novih mehanizama zasavladavnje prepreka i unapređenje oveoblasti. Ministrica Rešić je istakla da je u RS sveveći broj žena na izvršnim funkcijama idodala da je resorno ministarstvo zado-voljno stanjem ravnopravnosti polova nalokalnom nivou. Ona je dodala da jeministarstvo planiralo da strategijomobuke pruži mogućnost lokalnim zajed-nicama da organizuju slične obuke kojese odnose na rodnu ravnopravnost.Ambasador Švedske u BiH Bose Hed-berg istakao je da je za zemlje kao što jeBiH vrlo bitno da se radi na problemimaravnopravnosti polova i dodao da je ustrategiji rada Švedske za BiH ravno-pravnost polova predstavljeno kao jednood najvažnijih pitanja na kojima će seraditi do 2014. godine.Spomenka Krunić, direktorica Gender

centar RS je podvukla značajannapredak koji se u posljednjih godinaostvaruje na području rodne ravno-pravnosti u Republici Srpskoj.“Mi smo prvi u regiji donijeli Akcioni planza unapređenje položaja žena na selu.Takođe prednjačimo i u smislu osnivanja iinstitucionalizovanja na lokalnom nivou iu svim skupštinama RS osnovane sukomisije kao skupštinska tijela, tako da jei tu napredak vidljiv. Kad je u pitanju radna nasilju u porodici i spračavanju borbeprotiv nasilja nad ženama i nasilja uporodici tu smo isto postigli značajnerezultate u odnosu na regiju. Ono štoeventualno zavidim regiji, konkretno rec-imo Srbiji, je što su oni u odredbe svogUstava unijeli standarde i principe zaravnopravnost polova, a mi to još nismouspjeli, ali i sami znamo kakva je situacijasa donošenjem i promjenama Ustava,zbog političke situacije u BiH, koja je vrlospecifična. Tako da u tom smislu mislimda smo svi tu negdje zajedno, da nismo

mnogo različiti u nivoima napretka, a dasvakako RS ima šta da ponudi i da kažeregiji i da smo na sve strane traženi dapodijelimo iskustva.“Krunićeva je istakla da i u poređenju sazemljama EU, RS ne zaostaje, negonaprotiv da se nalazi negdje u prosjekuvećine zemalja EU, izuzev nordijskihdržava koje su odmakle daleko i oddrugih evropskih zemalja. Ona je pod-sjetila da RS ima 22 odsto žena u parla-mentu za razliku od jedne Slovenije kojaje već u EU, a koja nema ni 12 odstožena, te je napomenula da je bitno re-gionalno umrežavanje sa stanovišta ko-rištenja fondova prekograničnesaradnje.Direktorica Uprave za rodnu ravno-pravnost u Ministarstvu rada i socijalnepolitike Vlade Srbije Natalija Mićunovićje podsjetila da je rodna ravnopravnostjedan od neophodnih temeljademokratije.„U Srbiji se još mora raditina ostvarivanju defakto jednakosti,odnosno jednakosti u stvarnom ostvari-vanju mogućnosti u životu”, dodala jeMićunovićeva.„Što se tiče ekonomske zavisnosti ženamislim da kaskamo za Evropom, što se

tiče političke participacije nalazimo se uprosjeku, što se tiče obrazovnaja mislimda smo i bolji od jednog dobrog dijelazemalja EU, čak mislim da je bitno nezadovoljavati se prosječnim rezulta-tima, mislim da je ovo hvale vrijednazadaća i sve dok ne bude dovoljno žena iu upravnim odborima preduzeća, i upolitici i svim ostalim mjestima kojedonose razliku i budućnost donošenjaodluka ne treba stati“, poručila je InaVolmut, pomoćnica direktora Kancelar-ije za ravnopravnost polova VladeHrvatske.Ana Vuković, direktorica Gender centarFederacije Bosne i Hercegovine je is-takla da to što je BiH složena država daponekad otežava njihov rad, ali da is-tovremeno predstavlja i izazov. “Za ovih11 godina kako postoji gender institu-cionalni mehanizmi urađeno je dosta,ali ne mogu reći da je urađeno sve. Usuštini što se više ulazi u problematiku,sve više smatramo da sve više treba daradimo na ovom pitanju, pogotovo naumrežavanju regionalnih institucija.Mislim da ako to postignemo da ćemoimati jako dobre rezultate“, dodala jeVukovićeva.

Razmjenom iskustava do unapređenja rodne ravnopravnosti

Zbog trenutne ekonomske i političke krize u regiji, Evropi i u svijetu, izražavamoopravdanu bojazan da će pitanja rodne ravnopravnosti biti ponovo stavljena namarginu, čime će se se poništiti i ugroziti učinjeni napredak i pogoršati položaj ženai djevojčica širom svijeta!

održana regionalna konferencija - „ravnopravnost polova na lokalnom nivou vlasti“

Reportaža

1 8 | i n t e r m e z z o | n o v e m b a r 2 0 1 1 .

n o v e m b a r 2 0 1 1 . | i n t e r m e z z o | 1 9

S ciljem dodatne edukacije studenata iz oblasti odnosa sjavnošću, agencija PRIME Communications poklonila je poprimjerak publikacije „PRimeri dobre prakse odnosa sjavnošću 2011“ Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta uNovom Sadu. Publikacije su poslane na adrese više od 30fakultetske biblioteke širom Bosne i Hercegovine. Pub-likacija je prikupila veliki broj prijava i primjera dobreprakse odnosa s javnošću u Srbiji i regiji a odabrala jeukupno najboljih osamnaest od kojih je samo po jedanprimjer iz Bosne i Hercegovine i jedan iz Hrvatske. „Ziddječjih želja i zahtjeva“ koju je Prime Communicationsteam osmislio za potrebe UNICEF BiH kampanje „Za svakodijete“, uvršten je kao jedan od primjera. Agencija Prime Communications organizator je jedinog bh.studentskog takmičenja u PR-u pod nazivom PR Challenge.Iz godine u godinu agencija Prime Communications studen-tima želi pružiti priliku da primjene svoja teoretska znanjau praksi, stoga će im i ova publikacija biti od velikogznačaja u dodatnoj edukaciji. Superfinale PR Challenge-a će biti održano u Sarajevu uaprilu 2012.godine.

„PRimeri dobre prakse odnosa s javnošću 2011“

Međunarodni dan muškaraca se obilježava 19. novem-bra. Obilježavanje ovog dana počelo je 1999. godine udržavi Trinidad i Tobago, a danas ga obilježavaju i uAustraliji, SAD-u, Kanadi, Aziji, Evropi, Africi, Indiji i nanivou Ujedinjenih nacija. Cilj obilježavanja Međunaro-dnog dana muškaraca je unapređenje zdravljamuškaraca, mladića i dječaka, unapređenje mira, sig-urnosti i kvaliteta života, harmonizacija odnosa međupolovima, promocija rodne ravnopravnosti, te naglaša-vanje pozitivne uloge muškaraca u društvu. To je prilikada se ukaže na položaj muškaraca i dječaka u moder-nom društvu koje i dalje od njih očekuje da budu samo

hranioci i zaštitnici svojih porodica, namećući imstereotipne i tradicionalne uloge. Takođe ovaj dan se obilježava u cilju promovisanja poz-itivnih primjera uloge muškaraca u društvu, te njihovihdostignuća i doprinosa zajednici, porodici, braku i brizioko djece. Na ovaj dan pozitivnu ulogu muškaraca pro-movišu slavni muškarci iz svijeta medija, kulture isporta koji apeluju na bolje zdravstvene i socijalne us-luge, bolje radne uslove i zaštitu na radu, na un-apređenje obrazovanja i profesionalnog razvoja idostojanstven život. Uloga muškaraca kao saveznika ipartnera je veoma značajna i u borbi protiv nasilja nadženama i djevojčicama. S tim u vezi Gender centarVlade Republike Srpske svake godine kontinuirano uperiodu 25.11-10.12. kada se globalno obilježava „16dana aktivizma u borbi protiv nasilja nad ženama idjevojčicama“, provodi kampanje „Bijela vrpca –Muškarci u borbi protiv nasilja nasilja nad ženama“ uokviru kontinuirane kampanje „Porodica bez nasilja“.Kampanja „Bijela vrpca“ je namijenjena isključivomuškarcima i predstavlja najveći javni pokazatelj da su

muškarci spremni da okončaju nasilje nad ženama.Nošenjem bijele vrpce, muškarci se obavezuju danikada ne počine, opravdaju ili prećute nasilje nad že-nama i djevojčicama. Nošenje bijele vrpce je poruka dai muškarci žele da žive u budućnosti koja neće pozna-vati nasilje nad ženama. Ovogodišnji ključni partneri ukampanji “Bijela vrpca – Muškarci u borbi protivmuškog nasilja nad ženama” su bokseri „BK Slavija“. Aktivnosti kampanja se provode na nivou RepublikeSrpske, na nivou institucija Vlade Republike Srpske,Narodne skupštine Republike Srpske, lokalnih organavlasti, subjekata zaštite od nasilja u porodici (policija,pravosuđe, zdravstvene, socijalne i obrazovne institu-cije i ustanove), nevladinih organizacija i medija. Zapotrebe kampanja kreirani su promotivni materijali(video spotovi, plakati, leci, pamfleti, naljepnice, bijelevrpce) koji su distribuirani širom Republike Srpske.

Obilježen Svjetski dan muškaraca i najavljene kampanje borbe protiv nasiljaU Republici Srpkoj obilježen je 19. novembar – Svjetski dan muškaraca koji se na inicijativu Gender centra prvi put obilježava na nivou Vlade Republike Srpske. Tom prilikom najavljenaje i kampanja „Bijela vrpca – Muškarci u borbi protiv muškog nasilja nad ženama“ i „Porodica bez nasilja“ koje Gender centar Vlade Republike Srpske kontinuirano provodi od 2008.godine u periodu od 25. novembra - 10. decembra.

Gender centar RS potpisao je „Memorandum osaradnji“ sa Bokserskim klubom Slavija Banja Lukakoji su ovogodišnji ključni promoteri kampanje „Bi-jela vrpca“ i saveznici u borbi protiv nasilja nad že-nama i djevojčicama.

Usvojenje djece u našoj zemlji je još uvijek nedo-voljno razvijen, iskorišten i dugotrajan procesobezbjeđivanja novog doma djeci bez roditeljskogstaranja, dok istovremeno predstavlja najkvalitetnijii trajni vid zbrinjavanja ove djece. „Važno je istaći daje porodično-pravni institut usvojenja takav da jekoncipiran kao pravo djeteta trajno lišenogroditeljskog staranja, na odgovarajući oblikporodično-pravne zaštite. Usvojenje je u Konvencijio pravima djeteta osmišljeno sa pozicije potrebadjeteta i njegovog prava da se razvija u porodičnomokruženju, odnosno u usvojilačkoj porodici, uslučaju trajne nemogućnosti življenja sa prirodnimroditeljima, a u slučajevima i pod uslovima pred-viđenim pozitivnim zakonskim propisima iz teoblasti. Usvojenje, dakle, niti u jednom propisu(međunarodnom dokumentu i domaćem unutrašn-jom propisu), kao ni u pravnoj teoriji i teoriji soci-jalnog rada, nije koncipirano kao pravo usvojilaca,već pravo djeteta - usvojenika“, ističe JadrankaŠtrkić, pravnica u Centru za socijalni rad Banjaluka.Stopa usvojenja u BiH je niska, neki podaci govore ooko 30-40 djece godišnje. Analiza SOS Dječijeg sela

BiH, zasnovana na pravima djece, iz 2010. godinekaže: „Što se usvojenja djece bez roditeljskogstaranja tiče, stopa je i dalje niska: u FBiH tokom2008. i 2009. godine usvojeno je 71 dijete. Najvećibroj usvojenja zabilježen je u Kantonu Sarajevo (24),Zeničko-Dobojskom kantonu (15), Unsko-sanskomkantonu (11), Srednjebosanskom kantonu (11) i Tu-zlanskom kantonu (10).“ U Republici Srpskoj

takođe je stopa usvajanja niska, tako su prema po-dacima Centra za socijalni rad Banjaluka prošle go-dine na području tog grada ostvarena dva potpuna ičetiri nepotpuna usvojenja, a 2010. godine jednopotpuno i tri nepotpuna.

MANE POSTOJEĆEG SISTEMARazlozi malog postotka usvojenja djece leže u mno-gobrojnim faktorima. Neki od njih proizilaze iz pos-tojećih zakonskih rješenja, kojima se ograničavapravo potencijalnih usvojitelja, dok sa druge stranenjima nisu obuhvaćene kategorije kao što su pravousvajanja za lica koja žive sama. Oblast usvajanja uBiH je regulisana Porodičnim zakonom FBiH iPorodičnim zakonom RS, kao i UN Konvencijom opravima djeteta. Oba zakona su slična u većini svojičlanova, kojima se reguliše ko može biti usvojitelj,

Porodica je potrebna svakom djetetu. Ako dijete nema biološku porodicu, ako su roditelji na-pustili dijete, ako iz bilo kojeg razloga nisu u mogućnosti odgovoriti svojim roditeljskomobavezama, djetetu treba obezbijediti porodicu – hraniteljstvo ili usvojenje, koja će tu funkcijuostvariti bolje od bilo kojeg doma. Ni jedan dom nije dovoljno dobar i ni jedan nije adekvatnazamjena za porodicu bez obzira na uslove boravka u njemu.

Šta sve opeterćuje praksu usvojenja djece u BiH?

Do novog domakroz iglene ušiDo novog domakroz iglene uši

Dok se u svijetu stalno mijenjaju pravila za usvojenje djece, širi krug potencijalnih usvojitelja,domaću praksu opeterećuju naslijeđeni problemi. Stopa usvojenja je mala, procedura duga isložena, a djeca umjesto u novom roditeljskom domu, ostaju smještena po institucijama.

Tema

Gordana Rajić, pravnica u Ombudsmanu za djecuRepublike Srpske

Jadranka Štrkić, pravnica u Centru za socijalnirad Banjaluka

2 0 | i n t e r m e z z o | n o v e m b a r 2 0 1 1 .

tema

ali i na koje načine se ostvaruje potpuno, te nepot-puno usvojenje. Ministarstvo zdravlja i socijalne za-štite RS izradilo je Strategiju unapređenje socijalnezaštite djece bez roditeljskog staranja sa planomakcije za period od 2009-2014 godine, u kojoj seizmeđu ostalog govori i o analizi stanja usvojenja uRepublici Srpskoj. U navedenoj Strategiji kao os-novni problemi u ovoj oblasti navode se:• niska gornja starosna granica za potpuno usvo-jenje djeteta,• nemogućnost usvojenja od strane vanbračnihpartnera ili lica koja žive sami,• nepostojanje jedinstvene baze podataka na nivouRepublike Srpske koja bi integrisala podatke o po-tencijalnim usvojiteljima i djeci koja ispunjavajuuslove za usvojenje,• nepostojanje (u velikom broju centara za socijalnirad) specijalizovanih timova za rad sa djecom bezroditeljskog staranja, kao i nepostojanje obuke licakoja žele usvojiti,• te ne postojanje mehanizma praćenja djetetanakon zasnovanog usvojenja. „Zakon ima svoje nedostatke, međutim stvarni prob-lem predstavlja nepostojanje adekvatnih meha-nizama za njegovo sprovođenje, zbog čega jeusvojenje veoma rijedak i nedovoljno iskorišten oblikzaštite djece bez roditeljskog staranja u RepubliciSrpskoj. Osnovni princip svih međunarodnih stan-darda u oblasti zaštite djece bez roditeljskog staranjaje da je dom posljednja alternativa koja se koristionda kada su iscrpljeni svi drugi vidovi zbrinjavanja, ikada je to u njihovom najboljem interesu, a usvojenjeje u interesu svih: prije svega djeteta koje dobijaporodicu, porodice koja dobija željeno dijete, ali idruštva u cjelini“, ističe Gordana Rajić, pravnica uOmbudsmanu za djecu Republike Srpske.Analiza SOS Dječijeg sela BiH na sljedeći načinopisuje trenutnu situaciju u oblasti usvajanja: „Upraksi su rijetki slučajevi nepotpunog usvojenja,koje nije dovoljno promovisano u smislu njegovihprednosti za djecu bez roditeljskog staranja. Gener-alno, procedure usvojenja su dugotrajne i složene,počevši od pokretanja postupka za oduzimanjeroditeljskog prava, preko nepostojanja jedinstvenebaze podataka potencijalnih usvojitelja i djece kojaispunjavaju uslove za usvojenje, do različitih op-strukcija od institucija po pitanju izmještanja i od-laska djece, jer što je više djece na smještaju, višeje novca za instituciju”, pojašnjava Vinka Belenzada,pedagog i pomoćnica direktora za vaspitni rad uSOS Dječija sela BiH.Međutim, pored ovih prepreka u procesu usvojenja,posebnu stavku čine i prohtjevi samih usvojitelja kojičesto imaju određene kriterijume pri odabiru djece.Usvojitelji uglavnom traže djecu što mlađeg uzrasta,zdravu, bijele puti, nekada i određenog spola. „Predrasude postoje kada je u pitanju usvojenje

djece sa posebnim potrebama. Svi žele zdravo di-jete. Isto tako potencijalne usvojitelje interesujezdravlje roditelja, vrlo česta prepreka je usvojenjedjeteta čiji su roditelji, odnosno roditelj duševnooboljela osoba, kao i roditelja kod kojih su prisutnebolesti zavisnosti (alkoholizam i uživanje opojnihdroga)“, dodaje Mirsada Potruković, direktoricaKantonalnog centra za socijalni rad Sarajevo.

PROCESI I PROCEDURE KOJE ZAKON PROPISUJEProces usvajanja počinje predajom zahtjevaodređenom centru za socijalni rad, koji su u BiHzaduženi za postupke usvajanja. Zahtjev podrazu-mijeva da se priloži još niz dokumentata kojima sedokazuje bračno, stambeno, finansijsko stanje, ali ineki drugi parametri, nakon čega se utvrđuje da lisu ispunjeni uslovi za zasnivanje usvojenja. Akoorgan starateljstva, nakon sprovedene procedure,nađe da su ispunjeni svi propisani uslovi donijećerješenje o zasnivanju usvojenja. Prije donošenja od-luke o usvojenju organ starateljstva će po službenojdužnosti pribaviti obrazložena mišljenja (sociologa,psihologa, ljekara...) o postojanju uslova i podob-nosti lica koja žele usvojiti, takođe vodiće se računai mnogim drugim faktorima kao što su stabilnostbračne zajednice (ukolko supružnici usvajaju zajed-nički), njihovim sposobnostima za roditeljstvo,zrelosti i motivima za usvojenje, iz čega proizilazi daorgan starateljstva ima ozbiljan i težak zadatak dautvrdi sve činjenice i okolnosti važne za zasnivanjeusvojenja, što svakako utiče na trajanje postupka.Organ starateljstva rješenjem o zasnivanju usvo-jenja može odrediti probni smještaj uz nadzor or-gana starateljstva. Ovaj period u RS može bitinajduže tri mjeseca, dok je u Federaciji praksa dase dijete smjesti 6 mjeseci kako bi se utvrdilo da liće usvojenje biti u njegovom interesu kao i da seutvrdi kakvi će odnosi postojati između tih osoba za

to vrijeme. Ovaj tzv. "adaptacioni period" pratistručni tim organa starateljstva. Kako je već rečenousvojenje može biti potpuno i nepotpuno. Potpunim usvojenjem se između usvojioca i nje-govih srodnika i usvojenika i njegovih potomaka za-snivaju odnosi srodstva, kao da se radi o krvnomsrodstvu. To je trajni odnos i potpuno usvojenje sene može raskinuti.Potpuno se može usvojiti samo dijete uzrasta do 5godina koje:• nema žive roditelje,• ili su mu roditelji nepoznati,• roditelji koji su dijete napustili, a više od jedne go-dine ne zna im se mjesto boravka,• roditelji koji su pred organom starateljstva pristali(dali saglasnost) da njihovo dijete bude potpuno

usvojeno. Potpuno mogu usvojiti samo bračni supružnici za-jednički, ako su oba ili jedan od njih stariji od usvo-jenika najmanje 18 godina. Potpunim usvojenjemprestaju sva međusobna prava i dužnosti izmeđuusvojenika i njegovih krvnih srodnika. Nepotpunimusvojenjem se između usvojenika i usvojioca i nje-govih potomaka zasnivaju odnosi srodstva, kao iprava i dužnosti koja po zakonu postoje izmeđuroditelja i djece, ako zakonom nije drugačijeodređeno. Nepotpuno usvojenje ne utiče na prava idužnosti usvojenika prema njegovim roditeljima idrugim srodnicima. Međutim, prema slovu zakonane može se usvojiti srodnik u pravoj liniji, ni brat nisestra. Stralac ne može usvojiti štićenika dok gaorgan starateljstva ne razriješi dužnosti staraoca,dok je punovažno samo usvojenje tuđeg djeteta.Takođe, propisano je da je za usvojenje maloljetnoglica starijeg od 10 godina potrebna njegova saglas-nost. Usvojitelj može biti samo državljanin FBiH,odnosno RS, izuzetno se dopušta da usvojitelj budestrano lice.U Banjaluci trenutno su aktivna 122 zahtjeva za us-vajanje, na području Kantona Sarajevo na usvajanječeka 120 potencijalnih usvojitelja. Procjenjuje se daje u 2010. godini u FBiH podneseno preko 1100, a uRS oko 600 zahtjeva za usvojenje. S druge strane,znatan je broj djece na institucionalnom smještajukoja mogu biti potpuno (u FBIH do 10 godina, a uRS do 5 godina) ili nepotpuno (do 18 godina) usvo-jena. Sam proces traje godinama, prosjek čekanjase procjenjuje na 4 godine. Situacija je slična i uzemljama u okruženju. I dok nadležna vlast i organineke druge oblasti stavljaju u fokus interesa, samproces usvajanja se ne mijenja već godinama, takoda bez značajanih promjena se ne bi moglo očeki-vati ni da će se povećati broj djece bez roditeljskogstaranja koja će naći novi dom.

n o v e m b a r 2 0 1 1 . | i n t e r m e z z o | 2 1

BiH po rastuizvoza prednjači u regionu

Obavezno sačuvati Zakon o zaštitipotrošača

Skupljiproizvodi zaličnu higijenu

Ugrožena egzistencija

potrošačke korpe?! Potražite nas na fejsbuku

Obavezno sačuvati“BH Potrošač” u nastavcima objavljuje Zakon o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini. Cilj nam je da svaki

čitalac bude informisan o zakonskim odredbama koje ga štite u slučaju kršenja potrošačkih prava.

2 | B H P o t r o š a č

NASTAVAK 3.

IV. DEKLARIRANJE PROIZVODAČlan 22.Proizvodi namijenjeni potrošačima morajuimati deklaraciju u skladu sa Zakonom,tehničkim i drugim propisima, odnosno stan-dardima, napisanu na jednom od jezika kojisu u službenoj upotrebi u BiH.

Član 23.(1) Deklariranje proizvoda je navođenje naproizvodu ili omotu podataka kojima seidentificiraju proizvodi, svojstva proizvoda, tepodaci o proizvođaču i pravnom ili fizičkomlicu koje proizvod stavlja u prodaju.(2) Deklaracijom se smatraju svi podaci, oz-nake, proizvođački ili trgovački žigovi, slike(ilustracije) i znakovi na proizvodu i nje-govom omotu.(3) Deklariranjem se smatra i pisani dodatak,pločica, karika, kopča i drugo, sto je sm-ješteno na proizvodu i/ili omotu, te pratiproizvod ili se na njega odnosi.(4) Deklaracija je obavezna za svaki proizvodi treba sadržavati najmanje sljedeće podatke:a) naziv proizvoda, ime pod kojim seproizvod prodaje;b) tip proizvoda ili model proizvoda;c) ime i punu adresu proizvođača, a zauvozne proizvode i ime i sjedište uvoznika, tezemlju porijekla.(5) Kod prethodno zamotanog proizvodadeklaracija treba sadržavati i netomasu, min-imalni rok trajanja, te, ako postoje modifici-rana svojstva proizvoda i organizama,sastavne dijelove i dodatke, kao i postupakkojim je to ostvareno.(6) Ime pod kojim se proizvod prodaje je oz-naka ili opis proizvoda i njegove upotrebe,ako je potrebno, koje je dovoljno da tačnoomogući kupcu da prepozna traženi proizvodi razlikuje ga od drugih sličnih proizvoda s

kojima bi ga bilo moguće zamijeniti.(7) Sadržaj deklaracije za pojedine proizvodeili grupe proizvoda propisuje nadležni organ.(8) Puna adresa iz stava (4) tačka c) ovogčlana obavezno sadrži: mjesto, ulicu i kućnibroj, broj telefona i telefaksa, te adresu elek-tronske pošte a može sadržavati i broj poš-tanskog faha.(9) Smatrat će se da proizvod, njegovi sastojciili dodaci kao i organizmi imaju modificiranasvojstva u smislu stava (5) ovog člana ako:a) stručno mišljenje zasnovano na odgovara-jućoj analizi može pokazati da su utvrđenasvojstva različita u poređenju s uobičajenimza taj proizvod, sastavom ili dodatkom kao iorganizmi uzimajući u obzir prihvaćenegranice prirodnih različitosti za ta svojstva;b) postoji prisustvo materije u proizvodu,sastavu ili dodatku kao i organizmu, koja nijeprisutna u istom takvom već postojećem akoja može ili za koju se procjenjuje da bimogla utjecati na zdravlje;c) postoji prisustvo materije u proizvodu, sas-tavu ili dodatku kao i organizmu, koja nijeprisutna u istom takvom već postojećem akoja izaziva opravdanu sumnju da proizvodnije podesan za upotrebu;d) postoji prisustvo genetski modificiranogorganizma ili njegovih metabolita.(10) Na proizvodima se ne smiju uklanjati ilimijenjati oznake ili drugi podaci navedeni udeklaraciji.

V. ODGOVORNOST ZA PROIZVOD

Član 24.Proizvođač će biti odgovoran za štetuprouzrokovanu greškom u njegovomproizvodu u skladu s odredbama zakonakojim se uređuju obligacioni odnosi u Bosni iHercegovini.

VI. GARANCIJA ZA PROIZVOD ILI USLUGU

Član 25.Prodavac je odgovoran za nedostatke na robikoji postoje u trenutku prijenosa rizika napotrošača, bez obzira da li je on svjestan ovečinjenice u skladu s odredbama zakona ko-jima se uređuju obligacioni odnosi u Bosni iHercegovini.

Član 26.(1) Za tehnički složene proizvodeproizvođač, odnosno dobavljač dužan jeutvrditi i u tehničkom uputstvu navesti rokosiguranog servisiranja i snadbjeti tržištarezervnim dijelovima, priborom i drugimproizvodima bez kojih se taj proizvod nemože upotrijebiti prema predviđenoj nam-jeni (u daljnjem tekstu: rezervni dijelovi).(2) Rok iz stava (1) ovog člana ne smije biti kraćiod tri godine za kućanske aparate, odnosno petgodina za druge tehnički složene proizvode, akopropisom donesenim na osnovu ovog Zakonanije drugačije određeno.(3) Nakon prestanka proizvodnje proizvoda,proizvođač ili dobavljač dužan je osiguratinabavku rezervnih dijelova radi održavanjaproizvoda, u roku koji za tehnički složeneproizvode ne može biti kraći od deset godina.(4) Ako proizvođač, odnosno dobavljačnema vlastiti servis u Bosni i Hercegovini,dužan je tehnički složene proizvode osigu-rati i spiskom pravnih i fizičkih lica(servisa) koje je ovlastio za pružanje uslugau Bosni i Hercegovini.

Član 27.(1) Proizvođač, odnosno dobavljač dužan jeovlaštene servise i tržište redovno snabdije-vati potrebnom vrstom i količinom rez-ervnih dijelova.(2) Ovlaštenim servisom smatra se onaj kojiima važeću punomoć proizvođača da možeservisirati proizvode i ima potpisan ugovorza nabavku rezervnih dijelova. "

Proizvođači proizvoda za ličnu higijenu koji uznatnoj mjeri oprskrbljuju bh. tržište najavilisu poskupljenje svojih proizvoda za 10 do 15odsto. Znatno poskupljenje cijena će izravnoutjecati na cijene u Bosni i Hercegovini. Upokretu potrošača RS-a rekli su da prosječnačetveročlana porodica za osnovnu ličnu ikućnu higijenu mjesečno treba izdvojiti naj-manje 130 KM. Oni naglašavaju kako je naj-jeiniji deterdžent pakiranja od 3 kilograma ion košta oko sedam KM a prosječnoj porodicitreba najmanje šest kilograma deterdženta.Udruženja za zaštitu potrošača kažu da se izstatističkih podataka iščitava da su za godinudana cijene deterdženta poskupjele za polamarke po kilogramu, dok je deterdžent zasuđe skuplji za 30 feninga a šampon za više odmarku. Proizvođači nova poskupljenja prav-

daju poskupljenjem sirovina na svjetskomtržištu, koji su prema njihovim tvrdnjama uzadnjih pola godine porasla za čak 50 odsto,dok je ambalaža skočila za 20 do 40 odsto.

Skuplji proizvodi za ličnu higijenu

Prema analizi Privredne ko-more Federacije BiH (PKF-BiH) u devet mjeseci 2011.proizvodnja i izvoz namještajasu u porastu. Za devet mjeseci2011., po riječima savjetnice uPKFBiH Šemse Alimanović,indeks proizvodnje je 139,4, aindeks proizvodnje rezanegrađe je 115,9. „U vremenukada nemaju nikakvu stimu-laciju za pripremu proizvod-nje za izvoz, ipak proizvodnjaraste uz velike naporemenadžmenta i uposlenih,kao i ugovora s kupcima koje

trebaju ispoštovati“, kazala jeAlimanović. Ona je naglasilada je istovremeno povećanizvoz namještaja i indeks je uodnosu na 2010. godinu 113,2, dok je indeks za izvoz rezanegrađe 135,3. „Bitno je jošnapomenuti da raste izvoz sor-timenata šumarstva i indeks je120,3, iako je proizvođačimafinalnih proizvoda, najvećiproblem osiguranje sirovine,kako po kvalitetu, tako i po ci-jeni, a da pritom budukonkurentni na inostranomtržištu“, dodala je Alimanović.

Proizvodnja i izvoz namještaja u porastu

Ministarstvo trgovine i turizma RS raspisalo jekonkurs za izbor udruženja potrošača kojimaće biti dodijeljena novčana sredstva u okviruprojekta „Informisanje i edukacija potrošača“.Pravo učešća imala su udruženja potrošača sasjedištem na području RS, koja su upisana uRegistar udruženja potrošača RS a podnosiocisu mogli dostaviti prijave za svaku pojedinačnuaktivnost ili obuhvatiti više aktivnosti projekta.

Završen konkurs za dodjelu novčanih sredstava

B H P o t r o š a č | 3

Cijene hrane na svjetskimtržištima drastično paleCijene hrane pale su u oktobru na svjetskimtržištima na najniži nivo u 11 mjeseci, odražava-jući zaranjanje cijena žitarica, šećera i ulja, objav-ila je agencija Ujedinjenih naroda, ublažavajućibojazni povezane s inflacijom uoči objave od-luke Europske središnje banke o kamatnimstopama. FAO-v indeks svjetskih cijena hranepao je tako u oktobru na 216 bodova, što je nje-gov najniži nivo u posljednjih 11 mjeseci. Timeje na mjesečnoj razini zabilježio pad za četiriodsto a niži je devet odsto od rekordnih 238bodova, zabilježenih u februaru ove godine, ob-javila je Organizacija za hranu i poljoprivredu(FAO).Tako je u prošlom mjesecu nastavljentrend pada cijena hrane, koji je započeo u junu.Indeks mjeri mjesečne promjene cijena za korpuprehrambenih proizvoda koja se sastoji od žitar-ica, uljarica, mliječnih proizvoda, mesa i šećera.Indeks cijena žitarica FAO-a, koji uključuje ci-jene pšenice, riže i kukuruza, pao je za pet odstou odnosu na septembar, na prosječna 232 bodau oktobru, istaknula je agencija. Istodobno je uoktobru indeks cijena šećera iznosio 361 bod,čime je kliznuo za pet odsto u odnosu na sep-tembar. Indeks cijena ulja i masti spustio se zašest odsto, na 223 boda, dok je indeks za meso imliječne proizvode također bilježio pad, iakonajskromniji u usporedbi sa ostalim sastojcimaFAO-ve korpe. U odvojenim prognozama, uFAO-u ukazuju na nastavljene "ekstremne os-cilacije" cijena hrane, koje time prate nestabilnafinansijska i tržišta dionica. FAO je potvrdioprognozu o rekordnoj proizvodnji žitarica uovoj godini od 2,325 milijardi tona, što je 3,7odsto više nego u prethodnoj godini. Pritom bise proizvodnja pšenice trebala povećati za šestodsto, na 691 milion tona. U FAO-u pritomukazuju na oporavak proizvodnje u ZajedniciNezavisnih Država (ZND) nakon suša uprethodnoj sezoni. Prognoze za opskrbu u se-zoni 2011/2012. blago su poboljšane u odnosuna početak sezone zahvaljujući prilagođenimprocjenama proizvodnje i skromnijem rastu po-tražnje što se i očekivalo, s obzirom na makro-gospodarske probleme u razvijenim zemljama.

4 | B H P o t r o š a č

Trenutno se u BiH blokirani 51.473 računa pre-duzeća, što je u odnosu na isti period prošle go-dine više za 6.000 računa, pokazali su podaciCentralne banke BiH. Prema tim podacima,16.572 preduzeća nema registrovan nijedan akti-van račun, dok barem jedan blokiran račun ima31.750 preduzeća. U novembru 2010. broj pre-duzeća koja imaju barem jedan blokiran računbio je 28.223, dok je ukupan broj blokiranihračuna bio 45.437 – navode u Centralnoj banci.Ekonomisti upozoravaju da je ovo još samojedan u nizu dokaza nelikvidnosti i dugova u ko-jima grca domaća privreda. Menadžer Sektora zamakroekonomiju Spoljnotrgovinske komoreBiH Igor Gavran rekao je da su ovi podaci i tekako alarmantni, ali da je još alarmantnije onošto je iza ovih podataka. Ovi podaci samo sujedan od pokazatelja koliko je stanje u privrediteško. U idućem periodu mnogo je realnijeočekivati povećanje ovog broja nego njegovosmanjenje. Do smanjenja može doći, ali prije usmislu nestanka preduzeća, nego što će doći dopoboljšanja u poslovanju i deblokade računa –istakao je Gavran. Samo u septembru u Repub-lici Srpskoj odjavljeno je 245 poreskih ob-veznika a među onima kojima je Poreskauprava RS izdala potvrde o odjavi je najvišemalih privatnih preduzeća, samostalnih tr-govinskih radnji, kafića, apoteka. Najviše odjavl-jenih je u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru iLaktašima. U FBiH je po pitanju odjavljenih

subjekata situacija i gore nego u RS, zbogprocesa fiskalizacije, koja je utjecala na sman-jenje broja malih radnji. On kaže da se ovakvostanje automatski odražava i na povećanje brojanezaposlenih i stagnaciju poslovne aktivnosti, teda su trenutno jedina svijetla tačka određen brojvodećih izvoznika koji bilježe dobre rezultate,ali koji sami ne mogu održati cijelu privredu ufunkciji. Drugi problem je to što blokada računamože značiti i prelazak jednog broja subjekata usferu sive ekonomije, jer se zbog teških uslovaposlovanja zvanični račun drži blokiran, a

poslovanje se nastavlja “u kešu” odnosno izalegalnih tokova – naglasio je Gavran. Da jestanje u privredi krajnje ozbiljno, pokazuju i po-daci Saveza sindikata RS prema kojima u Re-publici Srpskoj čak trećina radnika ne prima navrijeme platu a osim kašnjenja u platama evi-dentna su i kašnjenja u plaćanju preduzeća jed-nih prema drugima. Tako su međusobnapotraživanja preduzeća u RS u prvoj poloviniove godine povećana za milijardu maraka uodnosu na prošlu godinu, te trenutno iznose 4,8milijardi KM.

Blokirano više od 50.000 računa

Drva 438 KMProstorni metarbukova drveta založenje iznosiizmeđu 80 i 90 KM.

Loživo uljeCijena loživa uljapovećana za 12,1odsto i trenutačnoiznosi 1,85 KM/I.

Plin 645 KMCijena plina jepovećana za 10odsto u odnosu naprošlu godinu iiznosi 0.70 KM poprostornom metru.

Ugljen 522 KMTona ugljena između135 i 195 KM i bilježiblago povećanje uodnosu na prethodnugodinu.

Struja 264 KMPosebno je značajnopovećanje cijene elek-tične energije za koris-nike ElektroprivredeBiH od 15,77 odsto.

Sistem centralnog grijanjaZa manji stanpotrebno oko šestprostornih metaradrveta, dok je za cen-tralno grijanje stanapotrebno barem 20metara.

Rast cijena svih energenata koji se tradicionalno koriste u BiH- Prema podacima Saveza sindikata, useptembru je četvoročlana porodica u RS zaprehranu trebala izdvojiti 656,61 KM i to je 37,52odsto učešća u potrošačkoj korpi čija vrijednostje bila 1.750 KM.

- Na području Federacije BiH (FBiH) do kraja okto-bra fiskalizovano je 70 odsto poreskih obveznika, a unarednih mjesec dana očekuje se da će fiskalizacija uovom entitetu biti provedena 100 odsto.

- Pojedine prehrambene namirnice i sredstva zahigijenu poskupiće narednih dana u BiH, jer su ci-jene tih proizvoda u Srbiji, iz koje uvozimo, znatnoporasle.

- Privredna komora Republike Srpske od septembra2009. godine provodi kampanju „Naše je bolje“, čiji jecilj jačanje svijesti potrošača o potrebi preferiranjadomaćih u odnosu na uvozne proizvode.

- Vlada Federacije BiH je na sjednici u srijeduutvrdila izmjene i dopune zakona o bankama. Prih-vaćen je niz prijedloga koji bi potrošačima trebali dativeća prava nego što ih imaju sada.

Za bh. građane najjeinije se grijati na električnu struju a najskuplje na loživo ulje. Istražili smokretanje cijena svih energenata.

B H P o t r o š a č | 5

BiH po rastu izvoza prednjači u regionuBiH je u septembru ove godine ostvarila reko-rdnu mjesečnu vrijednost robnog izvoza uevrima, te je bila daleko ispred susjednih ze-malja po procentu rasta izvoza. U septembruove godine, BiH je imala rast izvoza od 16,6odsto, dok je u Srbiji i Hrvatskoj taj postotakbio znatno niži. Veći rast izvoza od BiH, imalaje jedino Crna Gora, sa povećanjem od 40odsto. Robni izvoz Hrvatske iznosio je 858 mil-iona eura i povećan je za 10,6 odsto, Srbije jevrijedio 711 miliona, sa rastom za 3,9 odsto,dok je BiH izvezla robu u vrijednosti 374 mil-iona eura sa rastom od 16,6 odsto. Izvoz CrneGore vrijedio je 42 miliona eura sa rastom za40 odsto – navodi se u ekonomskoj analizi sajtaMakroekonomija.org. U analizi se dodaje da jeBiH u septembru ostvarila rekordnu mjesečnuvrijednost robnog izvoza u evrima, dok jeHrvatska vrijednost izvoza iz avgusta korigov-ana za 130 miliona eura naviše. U avgustu jeveći broj zemalja imao pad obima proizvodnjeprerađivačke industrije od onih koje su imalerast. Srbija se sigurnim i velikim padom opetpribližava evropskom dnu – konstatovano je uanalizi. Ekonomski ekspert Spoljnotrgovinskekomore BiH Duljko Hasić je istakao da BiHjednu četvrtinu izvezene robe plasira na tržišteSrbije i Hrvatske, te su, s obzirom na to, Srbija iHrvatska više pogođene krizom od BiH, kadaje u pitanju izvoz, jer znatno veći procenat robeizvoze u evropske zemlje, koje su direktno podutjecajem krize. S obzirom na to, realno je dazbog krize imaju manji rast izvoza od BiH.Dakle, iako su ove statistike pozitivne, one nisupokazatelj poboljšanja ekonomskih prilika uBiH. Naprotiv, od 2008. godine do sada imalismo drastičan pad izvoza robe, koji je prošlegodine došao do samog dna, tako da sadasvaki rast izvoza samo omogućava da se vra-timo na nivo koji smo imali prije recesije – ob-jasnio je Hasić i dodao da BiH ima izuzetnonisku osnovu izvoza. Hasić je podsjetio da jenekoliko zemalja Evropske unije pretrpjeloprave potrese unutar svojih ekonomija, počevšiod Španije, Italije, pa do Slovenije, što je znatnosmanjilo izvoz iz zemalja regiona. RepublikaSrpska je, prema podacima Zavoda za statis-tiku RS, u prvih devet mjeseci ove godinepovećala izvoz za 18,1 odsto. U prvih devetmjeseci ove godine Srpska je izvezla robu u vri-jednosti 1,9 milijardi maraka, te je pokrivenostuvoza izvozom bila 57,3 odsto.

Savez udruženja potrošača BiH podržava pri-jedlog ombdusmana za zaštitu potrošača da seotkaže zakazani sastanak o zaštiti potrošača ubankarskom i mikrokreditnom sektoru, te dase zakaže drugi termin, da se obavijeste i po-zovu drugi kompetentni sudionici te pred-stavnici potrošača i korisnika bankarskihusluga.

Udruženje potrošača traži da se zakaže

drugi termin

Zahtijevanje od kandidata da dostave uvjerenjao nekažnjavanju u toku konkursne procedure jeprotivzakonito budući da je pozitivnim zakon-skim propisima u Bosni i Hercegovini kojipropisuju vođenje evidencije o nekažnjavanju idavanje podataka iz te evidencije propisano nakoji način se pribavljaju podaci o nekažnja-vanju, navedeno je u saopćenju za javnostpristiglom iz Agencije za zaštitu ličnih po-dataka u BiH. Agencija za zaštitu ličnih po-dataka u BiH je u posljednje vrijeme obrađivalaviše predmeta po prigovoru kandidata kojiučestvuju u konkursnim procedurama i poslužbenoj dužnosti u vezi sa zahtijevanjem dakandidati koji se prijavljuju na konkurs dostaveuvjerenja o nekažnjavanju. Zakon o krivičnompostupku i Krivični zakon, zavisno da li je u pi-tanju nivo BiH, entiteti i Brčko Distrikt BiH,sadrže odredbe da “niko nema pravo tražiti odgrađanina da podnese dokaz o svojoj osuđi-vanosti, odnosno neosuđivanosti” kao iodredbe da državni organi i pravne osobe, kadaza to postoji opravdan pravni osnov, poslužbenoj dužnosti pribavljaju podatke iz kriv-ične evidencije, pojašnjeno je. Isto tako, upozo-ravaju iz Agencije, zahtijevanje da kandidatidostave uvjerenja o zdravstvenoj sposobnostiprije nego postane izvjesno koji od prijavljenihkandidata je izabran suprotno je principumjere i obima u odnosu na svrhu obrade togpodatka. Prikupljanje podataka o zdravstvenojsposobnosti od svih kandidata koji se pri-javljuju na konkurs predstavlja bespravno upli-tanje u njihovu privatnost zato što je sasvimizvjesno da svi prijavljeni neće biti i izabrani zaodređeno radno mjesto, navedeno je usaopćenju. Agencija za zaštitu ličnih podatakau BiH ističe da u svakom raspisanom konkursutreba razlikovati uvjete koje kandidat treba daispuni od dokumentacije koju treba priložiti.Tako, nije sporno, ako postoji jasan zakonski

osnov da se pod uvjetima navede da osoba nijekrivično odgovarala. Međutim, po automa-tizmu to ne može biti popraćeno i u dijelu kojidefinira potrebnu dokumentaciju. Podaci okrivičnim presudama i podaci o zdravstvenomstanju spadaju u posebne kategorije ličnih po-dataka i obrada ovih podataka koja nije uskladu s navedenim zakonima i osnovnimprincipima obrade ličnih podataka s aspektaZakona o zaštiti ličnih podataka predstavljaprekršaj za koji se može izreći novčana kazna,istaknuto je.Novčane kazne za prekršaj u slučaju pro-tivpravne obrade posebne kategorije ličnih po-dataka kreću se od 50.000 do 100.00 KM zakontrolora, za odgovornu osobu od 1.000 do15.000 KM a za zaposlenu osobu od 500 do10.000 KM, saopćeno je iz Agencije.

Traženje uvjerenja o nekažnjavanjunezakonito pri kandidovanju

6 | B H P o t r o š a č

Potrošači se ujedinili!Odgovor ogorčenih građana Sarajeva zbogdonesene odluke Vlade Kantona Sarajevo opovećanju cijena vode za 25 odsto s PDV-om,te grijanja za 33 odsto bez PDV-a , koji suprotestvovali ispred zgrade Vlade nije izostao.Iako je Vlada na sjednici donijela odluku ostavljanju izvan snage odluke o povećanju ci-jena vode i centralnog grijanja, ova “odlukapreko noći“ nije smirila stotine nezadovoljnihgrađana, uglavnom socijalno najugroženijekategorije penzionera koji su se ujedinili iposlali Vladi poruku da počne raditi kao servisgrađana a ne da građani rade kao servis Vlade.Kao što je i najavljeno, protesti su protekli dos-

tojanstveno i bez izgreda. Iz Federalnog min-istarstva prostornog uređenja i zaštite medi-jima je dostavljena informacija o razlozimastavljanja izvan snage prvobitne odluke opovećanju cijena. “Razlog novoj odluci je jošjednom podcrtana potreba sačinjavanjasveobuhvatnog plana socijalne zaštite i pomoćinajugroženijim kategorijama stanovništva ašto bi trebalo biti predviđeno i financijski po-držano u novom proračunu sarajevskog kan-tona za 2012. godinu, kao i izrada financijskihplanova komunalnih poduzeća za sljedećugodinu u kojima trebaju biti jasno i preciznoprikazane mjere racionalizacije i restrikcije

materijalnih troškova, te troškova plata inaknada zaposlenih u javnom komunalnomsektoru a nakon čega će se Vlada ponovno oči-tovati o cijenama komunalnih usluga”, navodise u saopštenju Vlade.

Povećane cijeneUkupan indeks potrošačkih cijena u oktobru uRepublici Srpskoj veći je od septembarskog 1,1odsto, podaci su Zavoda za statistiku RS.Povećani indeksi cijena stanovanja 11,1 odsto,alkoholnih pića i duhana 0,3 odsto te hrane 0,1odsto. U oktobru su u odnosu na septembarbili manji indeksi cijena u zdravstvu 0,3 odsto.Indeksi cijena komunikacija i reakcija ostali sunepromijenjeni. Ukupan indeks potrošačkihcijena za deset mjeseci ove godine je veći za 3,9odsto nego u istom prošlogodišnjem periodu.

Uvezeno meso koje je zbog starosti i lošegkvaliteta namijenjeno za uništavanje često za-vršava u mesnicama i trgovinama u BiH, te nakraju na trpezama kupaca. Tvrde to uudruženjima poljoprivrednih proizvođača i

naglašavaju da su ranije najave nadležnih in-stitucija, prema kojima bi sve meso bilodeklarisano kako bi potrošači znali štakupuju, ostale mrtvo slovo na papiru. Da tr-govci imaju dovoljno prostora za mahinacije

sa sumnjivim namirnicamaživotinjskog porijekla, tvrdi iMesud Lakota, sekretarUdruženja za zaštitu interesapotrošača BiH, a ilustruje tokroz incident koji je ranijezabilježen u Tuzli, kada je,tvrdi, zaklana zaražena kravai meso prodato građanima. Idok poljoprivrednici ukazujuna haos u ovoj oblasti adokumenti koji je uređujusakupljaju prašinu, bh.potrošači ne znaju da li je ba-jata šnicla koju imaju u tan-jiru, niti gdje je i kadazaklana životinja.

Bajato meso završi na trpezi

Ako penzije ne budu više, pen-zioneri izlaze na ulice. Savezudruženja penzionera u Fed-eraciji BiH uputio je Vladi FBiHzahtjev u kojem traži hitnopovećanje penzija za najmanjepet odsto. Na ovaj korak pen-zioneri su se odlučili zbogteških uslova u kojima žive,prema računicama, 60 odstopenzionera krajnje je ugroženo.Kada plate režije, za život im os-tane oko dvije marke dnevno.Tome treba dodati i najnovijaposkupljenja. Više penzije tre-

baju im da bi mogli preživjetijer potrošačka korpa postaje sveskuplja.

Ugrožena egzistencija potrošačke korpe za penzionere

GOVOR BROJKI- 230.000 penzionera prima310 KM penzije- 300.000 penzionera primado 400 KM penzije- 60 % penzionera dnevnoima oko dvije KM za život

Cijene gasa će rasti do 2014. godine

B H P o t r o š a č | 7

Iako su prije tri godine ukinute carine na 90 odstoproizvoda porijeklom iz EU, cijene su ostale iste aneke su i porasle, pa su građani pokradeni, sma-traju stručnjaci. Najveći problem je što ne postojiuređen mehanizam kojim bi država bilo kogaprisilila da za procenat smanjenja stope carinesmanji i finalnu cijenu proizvoda iz EU na našemtržištu. U Upravi za indirektno oporezivanje BiH(UIO BiH) potvrdili su da su prihodi od carina2007. i 2008. godine iznosili duplo više nego uprethodne tri godine.

Građanima otelimilijardu maraka

Dugovаnjа poreskih obveznikа po osnovudoprinosа zа penzijsko-invаlidsko izdrаvstveno osigurаnje nа krаju oktobrаove godine iznosilа su 256.919.660 KM,nаveli su u Poreskoj uprаvi RS. Nа dugpremа Fondu PIO odnosi se 157.628.692KM а premа Fondu zdrаvstvа 99.290.972mаrke nаveli su u Poreskoj uprаvi. UPURS-u su dodаli dа u nаvedeni, dospjeliаktivni dug nisu uključene obаvezeporeskih obveznikа u stečаjnom pos-tupku, reprogrаmirаne obаveze, teobаveze nesolventnih i obveznikа u pro-cesu odjаve. U PURS-u su dodаli dа zаosаm mjeseci ove godine, od 38.490poslodаvаcа u RS, njih 9.566 nije plаtiloobаveze, dok 7.911 poreskih obveznikаnije plаtilo doprinose zа više od dvаmjesecа ove godine. Zа devet mjeseci ovegodine izdаto je 2.130 prekršаjnih nаlogаzbog nepodnošenjа prijаvа zа doprinoseu zаkonski propisаnim rokovimа, nаukupаn iznos kаzne od 1.055.469 KM –

rekli su u PURS-u. Poreskа uprаvа je odjаnuаrа do krаjа аvgustа izdаlа 4.317rješenjа zа plаćаnje prijаvljenih а ne-plаćenih obаvezа nа iznos od 25 milionаmаrаkа. Nаveli su dа je zbog togа, nаiznos dugа od 9,6 milionа KM, pokrenuto1.378 postupаkа prinudne nаplаte.

Poslodаvci zа doprinoseduguju 257 milionа mаrаkа

Cijene gasa na svjetskom ievropskom tržištu će rasti30 do 40 odsto do 2014. go-dine, dok se u 2015. očekujenjihov nagli pad – pokazujenajnovije istraživanje glob-alne konsultantske kućeA.T. Kernej. Krajnji rezultatbiće porast značaja trgovinegasom na globalnom ievropskom tržištu, stoji usaopštenju. Trenutno se,kako zbog crpljenja zemnog gasa, tako izbog proizvodnje ukapljenog prirodnoggasa, infrastruktura za transport gasamasivno širi. Usljed viška ponude gasaširom svijeta, A.T. Kernej predviđasnažan pad cijene gasa od 60 odsto – na12 do 15 eura po metru kubnom od2015. godine. Shodno tome, očekuje sepovećanje značaja gasa kao izvora en-ergije s godišnjom stopom rasta od 1,7odsto na globalnom nivou, te neštosporijim rastom od 0,4 odsto godišnje uEvropi, zbog sve manje potrošnje gasa

za potrebe grijanja. Model formiranjacijene gasa u skladu sa cijenom naepojavio se prije 40 godina za vrijemeHladnog rata, kako bi se naa zaštitilaod konkurentnog energenta, koji je uvelikim količinama stizao u Evropu izondašnjeg Sovjetskog Saveza. Stručnjakza energetiku i telekomunikacije u Jugo-istočnoj Europi, Tomislav Čorak vjerujeda će u 2015. godini, ako ne i ranije uodređivanju cijena nad zastarjelimmodelom prevladati trgovanje gasom naspot tržištu.

Indeks cijenaveći za 0,3 odstoUkupan indeks potrošačkih cijena u Fed-eraciji BiH u septembru je viši za 0,3 odstou odnosu na prethodni mjesec. Kakonavode u Federalnom zavodu za stastiku,rast cijena registrovan je u odjeljcima:restorani i hoteli za 1,7, hrana i bezalko-holna pića za 0,6, ostala dobra i usluge za0,4 namještaj, kućanski uređaji i redovnoodržavanje kuće i prevoz i obrazovanje za0,2 odsto. Rast je zabilježen i u odjeljcima:alkoholna pića i duhan, stanovanje, voda,električna energija, plin i drugi energenti izdravstvo za 0,1 odsto Pad cijena reg-istrovan je u odjeljku odjeća i obuća za 0,7odsto a u ostalim odjeljcima cijene se nisumijenjale u tom mjesecu.

8 | B H P o t r o š a č

Potrošnja plina u FederacijiBiH od 1. novembra, kako jenajavljeno na posljednjojsjednici Vlade FBiH, trebalabi se obračunati premanovim cijenama koje surezultat poskupljenja za 13,89odsto. Iz Saveza potrošačaBiH upozoravaju da ćeposkupljenje plina izazvatirast cijena prehrambenihproizvoda, prije svega hljeba.Cijela branša u teškoj jesituaciji. Trenutne cijeneodgovaraju stanju dok jebrašno bilo 37 feninga. Pros-ječna cijena brašna sada je

oko 70 feninga a hljeb i daljekošta marku. Treba dodati dasu bila dva poskupljenja plinaove godine. Samo je pitanjevremena kada će se za višucijenu hljeba odlučiti najvećiproizvođači. Građani će biti prinuđenipraviti uštede kako bi imračuni bili manji, iako će bititeško s obzirom na to da namzima tek dolazi. Ono što do-maćinstva mogu učiniti jesteda smanje grijanje ili da za-grijavaju prostoriju u kojoj seboravi, da ga isključe u vri-jeme kada je stan prazan.

Neizbježno poskupljenje hljeba

Savez pčelara “Kadulja” čije je sjedište uLjubuškom primljen je u svjetsku asoci-jaciju pčelara “Apimondia”, što znači da ov-dašnji pčelari imaju mogućnost iznijeti nizsvojih problema te istovremeno tražiti sav-jete i podatke. Zdravko Konjevod, pred-sjednik Saveza pčelara “Kadulja” kažekako cijeli sistem funkcionira na način dasvaki pojedinac, odnosno pčelar, činiudrugu, koje se zatim udružuju u savez asavez kasnije ostvaruje kontakte skrovnom institucijom. Pored prirode kojabaš i nije naklonjena, doživljavaju i ner-azumijevanje od nadležnih institucija sasvih razina vlasti. Naputak koji pčelarimanikako ne ide na ruku kaže kako se pokošnici treba predati 15 kilograma meda.Kada bi pčelari ostvarivali ovakav prinos,onda vjerojatno njima poticaj ne bi ni tre-bao”, objašnjava Konjevod. Veliku prijetnjupredstavlja i nedostatna količina meda uodnosu na potražnju tržišta. “Davno samskrenuo pozornost na činjenicu da će sedogoditi situacija kada će trgovci na svo-jim policama imati nešto što se samo zovemed, a on to na žalost neće biti”, upozoravaKonjevod, dodajući kako se trebaju po-duzeti određene potrebne mjere da dotakvog stanja ne dođe, jer će u protivnom

građani ove države biti uvelike prevareni,budući da će plaćati nešto što nemanikakve veze s medom. Jedan od načinada se spriječe ovakve kriminalne radnje,kako ih je nazvao Konjevod, je i uvođenjepojačane kontrole, odnosno laboratori-jske analize uzoraka meda. Na prostorudržave postoje dva takva laboratorija,jedan je u Mostaru, a drugi u Banja Luci.Savez će, prema njegovim riječima, inten-zivno raditi na tome da se što veći brojuzoraka meda analizira, bez obzira namoguće pritiske koji bi se na njih moglivršiti.

Građani bi mogli plaćati nešto što nema veze s medom

Porezi u regionu:Hrvatska 48,43 odstoCrna Gora 48,67 odstoBugarska 49,49 odstoMađarska 50,67 odstoSlovenija 50,75 odstoSrbija 50,09 odsto

U BiH najjeftiniji energentiIako se cijene goriva u BiH građanimačine najskupljim i nesnosnim, istraži-vanje pokazuje da su benzin i plin u BiHnajjeftiniji u regiji a da su kada je u pi-tanju dizel, od BiH jeftiniji jedino Luk-semburg i Makedonija. Premaregionalnom istraživanju, cijena benzinau Bosni i Hercegovini je 1.20 eura, dizela1,23 eura i plina 0,60 eura. U Bosni iHercegovini porezi na cijenu goriva su40,04 odsto i prema tome sve zemljeokruženja imaju veće poreze.

3 2 | i n t e r m e z z o | n o v e m b a r 2 0 1 1 .

Hepatitis je upala jetre koja dovodi do oštećenja iliuništenja njenih ćelija (hepatocita). Može biti akutni ihronični. U nekim slučajevima, akutni hepatitis prelaziu hronično stanje. Klinička slika i prognoza, kao i ter-apija zavisi od uzročnika upale jetre. Upalu jetre moguizazvati različiti uzročnici: bakterije, virusi, alkohol, ra-zličiti toksini pa čak i lijekovi. Veliki je broj virusa kojimogu izazvati upalu jetre.Do sada je otkriveno nekoliko različitih virusa hepati-tisa i označavaju se slovima abecede: A, B, C, D, E, F, G... Svi ovi hepatitisi se razlikuju po načinima prenosa,dužini inkubacije, težini bolesti, mogućnosti prelaska uhroničnu upalu tj. hronični hepatitis i razvoju teških

komplikacija kao što su ciroza jetre i karcinom jetre.Najopasniji i najnezgodniji su virusi C i B. Osim ovihvirusa akutni hepatitis mogu prouzrokovati i drugivirusi kao npr. citomegalovirus, Epstein-Barrov virus,herpes simplex i varicella-zaster virusi, adenovirusi,rubeola, mumps, eho virusi itd.

Hepatitis A je na našim prostorima sve rjeđi, zahvalju-jući boljoj higijeni. Za hepatitis B je uvedena obaveznavakcinacija za novorođenu djecu i zdravstvene radnike.Vakcinacija protiv hepatitisa A i B garantuju zaštituonima koji moraju putovati u strane zemlje sa slabijimhigijensko-sanitarnim uslovima. Protiv hepatitisa C jošne postoji vakcina.Zbog toga, najveća pošast po svojoj podmuklošću iposljedicama koje ostavlja, je za sada upravo hepatitisC, pogotovo zbog toga što ga je prije bilo teško dijag-nostikovati. Mada se sada pretragama potvrđuje nje-gova prisutnost kod oboljelih, mnogi koji su zaraženitim tipom virusa nisu svjesni svog stanja jer u većinislučajeva infekcija ostaje pritajena zbog veoma blagihsimptoma, čak i u slučaju kada virus prouzrokujehroničnu upalu jetre. Iako u nekim slučajevima nemaznačajnijih oštećenja jetre, bolest postepeno napre-duje, oštećuje jetru i vremenom prerasta u cirozu jetre(u 10 do 20 % slučajeva) na čijem temelju se može

Hepatitis B i C se neprenose socijalnimkontaktom!

mr sc. dr Antonija Verhaz

zdravljePrema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) broj osoba, zaraženih hepatitis C virusom (HCV), u svijetu je oko 200 miliona, a hepatitisomB virusom (HBV) oko 350 miliona, zbog čega ova bolesti predstavljaju globalni javno-zdravstveni problem. Epidemiološke studije nisu rađene u BiH ali seprocjenjuje da spadamo u region sa niskom stopom prevalence za hepatitis B i C.

Bolest o kojoj se malo priča i zna!!!Osnovne činjenice o hepatitisu

Izvor: www.hepatitis.rs.ba

HEPATITIS A HEPATITIS B HEPATITIS C HEPATITIS D HEPATITIS E

Vrijeme inkubacije2-7 sedmica,najčešće 4 sedmice

6-23 sedmice, najčešće 17sedmica

2-25 sedmica, najčešće 7-9sedmica

2-8 sedmica2-9 sedmica, najčešće 6 sed-mica

Način prenošenjazaražena voda i hrana, prljaveruke, izmet, krv i tjelesnetekućine

širi se polnim putem kod het-eroseksualnih i homoseksual-nih odnosa, putem krvi i krvnihpripravaka, nesterilnim iglama,preko inficirane majke na di-jete, tetovaža i piercinga

krvi i krvnih pripravaka, i tje-lesnih tekućina zaraženeosobe, nesterilnim iglama,tetovažama i piercingom, rjeđespolnim putem i preko infici-rane majke na dijete

krvi i krvnih pripravaka, i tje-lesnih tekućina zaraženeosobe, nesterilnim iglama

isto kao kod hepatitisa A

Simptomi

djeca obično imaju slabijeizražene simptome negoodrasli, žutica, umor, bol ustomaku, gubitak apetita,mučnina, proljev, temperaturai groznica

mučnina, povraćanje, bolovi utrbuhu, žutica, umor, gubitakapetita, bol u zglobovima; oko30% oboljelih nema nikakveznakove bolesti

u većini slučajeva nema simp-toma ili su vrlo blagi i nespeci-fični (bolovi u zglobovima imišićima) žutica, umor, tamnamokraća, bol u stomaku, gu-bitak kilograma

simptomi slični kao kod he-patitisa B

slabost, mučnina, bol u stom-aku, žutica

Rizik razvoja hronične bolestijetre

Ne postoji Visok Vrlo visok Visok Ne postoji

Tretman u hroničnoj fazibolesti

-

LamivudinPegilirani interferonAdefovirEntecavirTalbivudin

Pegilirani interferon + Ribavirin Interferon -

Vakcina DA DA NE DA NE

Rizik od oboljevanja

ukućani i seksualni partnerikao i osobe koje žive u blizinioboljele osobe, putnici u zemljesa visokom prevalencijom,promiskuitetne osobe i intra-venski korisnici droga

djeca rođena od inficiranemajke, osobe koje često mijen-jaju seksualne patrnere, intra-venski korisnici droga,zdravstveni radnici, osobe nahemodijalizi, hemofiličari

osobe koje su primale krv ikrvne pripravke prije 1995.god., zdravstveni radnici, intra-venski korisnici droga, osobena hemodijalizi, hemofiličari,osobe koje često mijenjajuseksualne partnere, djecarođena od inficirane majke

intravenski korisnici droga,osobe koje su imale seksualnikontakt sa HDV inficiranom os-obom

putnici u zemlje sa visokomprevalencom, pogotovo trud-nice

Prevencijavakcina, higijena, pranje rukunakon nužde i mijenjanja pe-lena, prije pripreme hrane

vakcina, higijena, pranje rukunakon nužde i mijenjanja pe-lena, prije pripreme hrane

vakcinacija, izbjegavanje riz-ičnog seksualnog ponašanja,liječenje narkomana, ko-rištenje sterilnih igala, oprezkod tetoviranja i piercinga

isto kao kod hepatitisa Bhigijena, pranje ruku nakonnužde i mijenjanja pelena, prijepripreme hrane

n o v e m b a r 2 0 1 1 . | i n t e r m e z z o | 3 3

razviti i rak jetre.

VAKCINACIJA, PREVENCIJAUpoznavanje javnosti s načinima prenosa HCV/HBV imetodama prevencije jedan je od najdjelotvornijihnačina borbe protiv stigme i diskriminacije i boljegrazumjevanja ovog zdravstvenog problema. „Stigmakoja prati oboljele posebno od hepatitisa C može seusporediti sa onom koju danas proživljavaju oboljeli odAIDS-a. Strah od bolesti i zablude o načinima prenosavirusa stvaraju predrasude prema ljudima koji žive svirusom HCV/HBV. Jedna od najvećih zabluda je up-ravo ta, da je osoba zaražena ovim virusom opasna zasvoju okolinu. Glavni način prenosa je kontakt sazaraženom krvi. Hepatitis B i C se ne prenose socijal-nim kontaktom!“, ističe mr sc. dr Antonija Verhaz izKlinike za infektivne bolesti UKC Banja Luka.Ona dodaje da je najefikasniji i najjeftiniji način da seiskorjeni HBV infekcija je vakcinacija protiv hepatitisaB. HBV vakcina je 1981. god. odobrena u SAD-a. Unašoj zemlji ova vakcina uvrštena je u kalendarobavezane vakcinacije. U zemljama u kojima je ranoprihvaćen program vakcinacije HBV vakcinom, primi-jećen je povoljan trend redukcije sekvela hronične HBVinfekcije, a kako udio populacije vakcinisane protiv HBVraste, predviđa se da bi epidemiološka struktura tre-bala biti sve bolja.

Trenutno je 85% zemalja u svijetu uvelo ovu vakcinu unacionalne programe obavezne imunizacije za svudjecu tokom prve godine života. Zakonom je regulisanai vakcinacija rizičnih grupa kao što su npr. zdravstveniradnici, stomatolozi, bolesnici na programu hemodijal-ize itd.. Dr Verhaz podvlači, pored vakcinacije, važnostkorištenja sterilnog pribora kod tetovaže, piercinga.Takođe ne treba koristiti tuđe oštre predmete npr.britve, makazice, pribor za rezanje noktiju i ne posuđi-vati svoju četkicu za zube, a koristiti kondome prilikomspolnog odnosa. Vakcinacija pruža zadovoljavajuću za-štitu za većinu primaoca. Međutim za manji broj osoba,obično sa oštećenim imunitetom, nakon primljenevakcine ne stvori se imunitet, odnosno zaštitna antiti-jela. Testiranje na neki od virusa hepatitisa se pre-poručuje svima koju su imali neki od rizičnih načinaponašanja npr. intravensko korištenje narkotika, neza-štićeni seksualni odnos sa osobom oboljelom od he-patitisa itd., ali i svako ko primjeti jedan ili višesimptoma hepatitisa.

LIJEČENJE U novije vrijeme se intezivno radi na poboljšanju li-ječenja, posebno virusnog hepatitisa, upotrebom novihlijekova i njihovih kombinacija. Tu je biopsija jetre dobilanovu ulogu, ulogu jednog od najvažnijih pokazatelja us-pješnog liječenja. Cilj patohistološke analize je kvalita-tivna i kvantitativna procjena nekroinflamatornih lezija ifibroze te promjene u strukturi jetre, a zatim upotrebaoba nalaza, prije i nakon završetka terapije.Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpskeobezbjedio je besplatno liječenje za sve pacijente zaregulisanim zdravstvenim osiguranjem. HHB je zal-ječiva bolest, a trenutno su obezbjeđeni sljedeći lijekoviu RS: Lamivudin, Adefovir, Tenofovir, Entakavir, stan-

dardni interferon α i pegilovani intereferon α-2a. Kod li-ječenja HHC primjenjuje se savremena terapija posvim svjetskim prokolima: pegilovani interferon α-2a/2b uz Ribavirin. Uspjeh terapije-izlječenja za genotip 1 i 4 je oko 50-60%, a za genotip 2 i 3 oko 85%.Podrška porodice i okoline oboljelima je od velikevažnosti, a u našoj zemlji postoji nekoliko savjetovalištakoji bolesnima mogu pružiti sve potrebne informacije onačinima liječenja, te kako prihvatiti svoje novonastalostanje.

Izložba likovnih radova na temu“Trgovina ljudima” bila je upril-ičena u samostanu sv. Ante naBistriku u Sarajevu. Izložbu sučinili radovi srednjoškolaca kojisu pristigli na konkurs pokrenutod Caritasa BK BiH u sklopukampanje borbe protiv trgovineljudima “Ja nisam rob(a)”.“Konkurs za najbolji likovni i lit-erarni rad na temu “Trgovinaljudima” smo pokrenuli s ciljemjačanja lokalnih kapaciteta uzaustavljanju trgovine ljudima alii da kod srednjoškolaca pobudiinteres o temi trgovine ljudima ida ih podstakne da se dodatnoinformišu i razmišljaju o opas-nostima. Drago nam je da jeodziv bio velik i da smo imali pri-

liku da pristigle radove izložimo iprikažemo javnosti”, istakla jeIvana Kozina, koordinatorica pro-jekta iz Caritasa BK BiH. Izložbalikovnih radova srednjoškolaca izcijele BiH je jedna od aktivnostikampanje za podizanje svijesti iborbe protiv trgovine ljudima uBiH koju provode: Ministarstvosigurnosti BiH, Ministratsvo zaljudska prava i izjeglice BiH,Državna agencija za istrage i za-štitu (SIPA) i Caritas BK BiH.

Izložba likovnih radova natemu “Trgovina ljudima”

Najefikasniji i naj-jeftiniji način da seiskorjeni HBV infek-cija je vakcinacijaprotiv hepatitisa B.

Osobe koje na posaoputuju automobilom,vozom ili autobusom češćepate od poteškoća sazdravljem nego osobe kojena radno mjesto idu pješkeili biciklom. Švedskinaučnici su pratili 21000zaposlenih ispitanika udobi od 18 do 65 godina, anjihove rezultate je objaviočasopis BMC PublicHealth. U grupi osoba kojesu na posao putovale auto-mobilom ili javnim prevozom jezabilježen veći rizik za svakod-nevni stres, iscrpljenost, ko-rištenje bolovanja te generalnološije zdravlje.Istraživači sa uni-verzitetu u Lundu dodaju kako su

dodatno povećani rizik imali ispi-tanici čije je svakodnevno puto-vanje trajalo duže. U studiji jeutvrđeno i kako je putovanje naposao bilo povezano s većim iz-gledima za poteškoće u odnosimas bračnim partnerima.

Zdravlje zavisi i od načina putovanja na posao

Nakon raka kože, rak dojke je na-jčešće dijagnostikovan rak u žena uSjedinjenim Državama, a naučnicipredlažu šarenu dijetu kao načinborbe protiv tog karcinoma. Otprilike 5-10% slučajeva raka dojkemože se povezati s naslijeđenimmutacijama gena, ali 85% svih kar-cinoma dojke događa se kod žena

koje nemaju oboljelih u porodici.One obole zbog mutacija koje suposljedica starenja i uopštenih život-nih navika. Još traju rasprave otome može li način prehrane uticatina obolijevanje od raka dojke, alisigurno je da zdrava prehrana po-maže u sprečavanju debljanja, a toje ključni faktor u sprečavanju raka

dojke, objavio je izraelski listJerusalem Post. Oktobar je bio"obojen u ružičasto" jer ružičastatraka simbolizuje borbu protiv rakadojke, ali sad je došlo vrijeme da seživot oboji u šareno.Treba jesti voće ipovrće raznih boja, a ono će namdati hranjive materije koje moždasmanjuju rizik od obolijevanja.

Bojama protiv raka dojke

zdravlje

3 4 | i n t e r m e z z o | n o v e m b a r 2 0 1 1 .

Djeca i računarske igredijete i vi

Iz dana u dan tehnologija sve višenapreduje i razvija se, a računari po-lako, ali sigurno počinju biti zamjenaza skoro svaki aspekt ljudskog života.Nekoliko godina unazad djeca suodrastala igrajući se igračkama ilirazvijajući logičke vještine krozdruštvene igre. Međutim, razvojtehnologije, pojava Play Stationa, tedostupnost računara skoro svakomdomaćinstvu omogućili su masovneopčinjenosti djece elektronikom iraznoraznim virtuelnim igricama.Roditelji se sve češće pitaju koliko suračunarske igrice štetne i kakav jenjihov uticaj na psiho-fizički razvojdjece.Istraživanje sprovedena u SAD-u naoko 2000 osoba između 8 i 18 godinapokazalo je da 83% njih ima kod kućebarem jednu video igricu, 31% ima ihtri ili više, 49% ima video igrice uspavaćoj sobi. U tom istraživanju 21 jeizjavilo da im roditelji postavljaju prav-ila koje igrice mogu igrati. A 17 % daroditelji provjeravaju ''oznake nasilja'',12% da igraju igrice koje znaju da nji-hovi roditelji ne žele da oni igraju. U Bosni i Hercegovini, koliko je poz-nato, nije provedeno nijedno slično is-traživanje, ali se može pretpostavitida znatan broj djece igra računarskeigrice. Razlozi koji privlače djecu suuglavnom zabava, osjećaj kontrole,oslobađanje napetosti, i onaj najčešći,

„ubijanje dosade“.

POZITIVNI I NEGATIVNI ASPEKTIRAČUNARSKIH IGRICARačunaru i video igricama pripisujuse otprilike iste mane kao i televiziji.Međutim, stručnjaci tvrde da s videoigricama treba biti na većem oprezu,prvenstveno kod igrica koje su na bilokoji način nasilne. Naime, nasilje kojese prikazuje na TV-u pasivno utiče nadjecu, dok igranjem igrica djecapostaju akteri nasilja, ma kako tobezazleno izgledalo. Pored toga, videoigrice, podjednako kao i TV, dovode dovezanosti za kuću i izolovanosti odspoljnog svijeta, kao i letargije. Pre-više sati provedenih uz računar možedovesti i do zavisnosti, kao i do slabogperformansa u školi.I pored toga što psiholozi i ostalistručnjaci upozoravaju na negativnestrane računarskih igrica, možemoizdvojiti i nekoliko pozitivnih činjenica.Naime, upoznavanje sa računarommože dovesti do bržeg razvoja djeteta,te uticati na njegovu inteligenciju kaoi razvoj logičkog zaključivanja.Takođe, postoji mogućnost interakcijesa drugim korisnicima (online igrice),te zavisno od vrste igrice mogu serazvijati logičke i motoričke sposob-nosti.

DA LI DOZVOLITI DJETETU RAČU-NARSKE IGRICE?Poznato je da kada se

djetetu neštozabranjuje, to mupostaje još

privlačnije.Pogrešno jeu potpunosti

djetetu zabranitiračunarske

igrice jer će ondaono os-jećati daje

isključenood svojih vršnjaka.

Međutim, potrebno jepravilno rasporediti vri-jeme za igrice i kontrolisativrste igrica koje vaše dijete

igra. Prvenstveno, treba se upoznatisa oznakom na igricama, te raspitatise da li je ona prilagođena uzrastudjeteta. Poželjno je da razgovarate isa drugim roditeljima o ovoj temi.Treba izjegavati instaliranje raču-narske opreme u dječiju sobu kakobiste se osigurali da dijete noću neigra igrice, kao i odrediti tačno dobadana i broj sati dopuštenih zaigranje igrica. Ne preporučuje seviše od 1h dnevno. Takođe, razgo-

varajte sa vašim djetetom o štetnostiigrica, kao i o njegovim omiljenimigricama. Tako ćete saznati kolikovideo igrice zaista utiču na vaše di-jete, ali i razviti njegovu svijest oopasnostima na Internetu. I nakraju, pomozite svom djetetu dasavlada računarske alate - na tajnačin će mu biti lakše da razlikujedobro od lošeg na računaru i Inter-netu, a biće manje znatiželjno uko-liko nema nepoznanica.

Stručnjaci već ozbiljno počinju da upozoravaju na opasnosti od širenja od ove nove vrste bolesti zavisnosti kod djece, ali i kod odraslih. Video ili raču-narske igrice se mogu smatrati svojevrsnom elektronskom drogom koja guta slobodno vrijeme, ugrožava porodični budžet, ali i zdravlje djece, smanjujeradni efekat i povećava količinu negativne energije.

Razlozi koji navode djecu da igrajuvideo igrice su:• zabava;• osjećaj kontrole koje im igriceomogućuju;• oslobađanje napetosti;• nestaje dosada;• poboljšavaju vještine za igranje;• stvara se osjećaj za gospodaren-jem.Pozitivne strane igranja video igrica:• upoznavanje djece sa računarom iračunarskom opremom;• vježbanje vještina u zavisnosti odtipa igrica, a to mogu biti slijedećevještine: rješavanje problema ilogike, poboljšavanje motoričkihmogućnosti, mogućnost zajedničkeigre roditelja i djece;• igrice su zabavne.Negativne strane igranja videoigrica:• preveliko igranje igrica dovodi dosocijalne izolovanosti;• izvođenje nasilja na igricama jegore od pasivnog gledanja nasiljana TV-u;

• žene se obično prikazuju kaoslabiji likovi koji su bespomoćni iseksualno provokativni;• okolina u igricama je najčešćeokolina ispunjena nasiljem, agre-sivnošću i seksualnim provokaci-jama;• mnoge igrice nude arene oružja,ubijanja, pucanja,...;• igranje nasilnih video igricauzrokuje nasilno ponašanje, pogo-tovo ako su djeca izlagana u ranimgodinama života;• mnoge igrice ne nude akciju kojazahtjeva nezavisno ili kreativnorazmišljanje;• igrice mogu pomutiti stvarnost ifantaziju;• u mnogim nasilnim igricamaigrači postaju još nasilniji kako bipobijedili; igrači koji igraju igrice «uprvom licu» mogu biti više zah-vaćeni jer posmatraju igru kroz očisvog lika;• školske aktivnosti mogu se za-postaviti zbog vremena izgubljenogigrajući video igrice.

n o v e m b a r 2 0 1 1 . | i n t e r m e z z o | 3 5

Američka Akademija pedijataraupozorila je da roditelji maledjece i beba trebaju ograničitivrijeme koje njihova djecaprovode gledajući u ekran TV-aili računara. Vrijeme ispredmalih ekrana nema nikakvuedukacijsku svrhu djeci mlađojod 2 godine, a oduzima vrijemedrugim aktivnostima poputigranja sa drugom djecom.Grupa pedijatara, na svojojgodišnjoj konvenciji u Bostonu,objavila je ovu preporuku,čineći je manje rigidnom od prvobitnog upo-zorenja objavljenog 1999. godine. Pod-

sjećamo, prvobitno upozorenjapozivalo je roditelje da u pot-punosti zabrane gledanje tele-vizije djeci mlađoj od 2 godine.Oni upozoravaju da ne postojiedukativni sadržaj za maludjecu i da ostavljanje upaljenogtelevizora u pozadini odvlačipažnju i djece i odraslih. „Sma-tramo da je bilo vrijeme da seuradi revizija ovog pitanja jer suvideo ekrani svuda oko nassada i poruka je mnogo rele-vantnija danas nego prije deset

godina“, istakla je dr Ari Brown, pedijatar izAustina, Teksas.

Ograničiti djeci gledanje TV-a?

1. Recite djetetu koliko je važno da uradi zadaću krozrazgovor o povezanosti zadaće i dobrog uspjeha u školi.Razgovorom ćete dati do znanja djetetu pravu važnostdomaćeg rada i postići bolje razumijevanje.2. Koristite sistem nagrade. Nagrađivanjem djetetastvorićete kod njega radne navike jer će znati da će do-biti priznanje za svoj rad.3. Uključite se u izradu domaćeg zadatka tako što ćeteasistirati djetetu, ali pazite - nemojte vi raditi cijeli za-datak!4. Ukoliko smatrate da vaše dijete dobija previše do-maćih zadataka, razgovarajte sa učiteljem ili nas-tavnikom. Kako biste olakšali izradu domaćeg zadatkadjetetu, napravite dvije sesije izrade domaćeg zadatka,naprimjer, pola prije večere i pola nakon večere.5. Dogovorite se sa djetetom oko zadaće i vremenaizrade. Vaše dijete će se bolje osjećati ako je i ono imaloudjela u određivanju vremena za domaći zadatak.6. Nemojte biti previše kritični, radije pomozite djetetuda bolje uradi zadatak.7. Napravite atmosferu za izradu zadaće. Odreditemjesto u kući u kojem nema buke, gdje se vaše dijetemože u potpunosti koncentrisati.8. Izbjegavajte kažnjavanje djeteta jer nije uradilozadaću. Tako ćete samo stvoriti negativnu konotaciju iučiniti da dijete ne uradi zadatak dobro.9. Neka zadaća bude dnevni prioritet djetetu tako što ćepostati rutinski posao.10. Obratite pažnju i pohvalite dijete za njegov trud.

Šta učiniti kada dijeteodbija da radi zadaću?

Ako insistirate da vaše dijete pojede sve iz tan-jira bez obzira što se ono žali da nije gladno,prestanite to činiti. Naime, od velikog jeznačaja da dijete nauči da prepoznaje porukesvog tijela kada je gladno, ali i kada mu jedosta jela. Nažalost, često se dešava i daroditelji hrane dijete koje bi već samo moglo dajede i to tako što mu prepune usta i suviše brzomu dodaju sljedeći zalogaj. Strah da će dijeteostati gladno je toliko izražen kod roditelja danekad potpuno nesvjesno prave ovakve greške. Ne požurujte mališana tokom jela, ne hranitega brzo (ne proširujte otvor na cucli). Beba nemora da popije svu količinu formule koja jepripremljena. Ne hranite je formulom kad godzaplače - možda je samo žedna, pa je ponuditevodom. Ne insistirajte da pojede obrok dokraja. To može da bude dvostruko loše. Navalji-vanje da se sve iz tanjira pojede, kod nekedjece će izazvati prejedanje i gojaznost, a koddruge će stvoriti otpor prema hrani iposljedično smanjenje apetita. To se naročitoodnosi na drugu godinu, kada djeca "manje"

napreduju (u odnosu na prvu godinu) i kada imje potrebno manje kalorija. Dozvolite djetetu dasamo odluči da li će da jede i koliko, nemojteda ga nagrađujete ili kažnjavate hranom.

dijete i vi

Ne tjerajte dijete da pojede sve iz tanjira

l Dobro razmislite želite li posjedovati kućnogljubimca jer jednom kada ga nabavite moraćeteosigurati dovoljno novca za vakcinisanje, hranu,veterinara i adekvatnu brigu kada vi i vašaporodica budete odsutni. Jednom kada nabavitekućnog ljubimca držite se određenih pravila, ato se posebno odnosi na pse. Ukoliko ne želiteda vam pas ili mačka ulaze u kuhinju, penju sepo namještaju, to onda nikada ne dopustite. Do-pustite li mu jednom, a drugi put ne, ljubimacće postati nervozan i nesiguran. Pravila se tre-baju pridržavati svi članovi domaćinstva.l Ako ne želite mladunčad, sterilišite svogkućnog ljubimca. U protivnom, moglo bi se do-goditi da se vrlo često morate rješavati nežel-jenog potomstva. Pse redovno izvodite u šetnje.Ukoliko ih stalno držite u dvorištu postoji opas-nost da postanu mrzovoljni i neizdržljivi. Pružiteim dovoljno otvorenog prostora kako bi moglislobodno trčati i istraživati. Ukoliko nistespremni za ovo, najbolje je da odustanete odpomisli da imate psa.

l Svoje kućne ljubimce hranite svaki dan u istovrijeme. Ljubimci su isto bića za koja vrijederitam i rutina. Redovnim hranjenjem stvorićetekod njih sigurnost, a vi ćete zauzvrat zadobitinjihovo povjerenje. Takođe, zapamtite kako nijedobro da vaš ljubimac ima pristupneograničenim količinama hrane – mnogi odnjih će jesti previše, posebno ukoliko im jedosadno. Hranu koju dajete ljubimcu ostavitepola sata, a ukoliko je za to vrijeme ne pojede,uklonite je. Svom kućnom ljubimcu uvijek osig-urajte dovoljno svježe vode.

l Zapamtite da nikada ne tučete svoje kućneljubimce. Na taj način nećete ništa riješiti,samo ćete zbuniti i uplašiti životinju. Ton vašegglasa biće dovoljan ukoliko želite preduzetiodređene disciplinske mjere. Ukoliko ne želitenepotrebne probleme, kućne ljubimce zaštititeod male djece jer ih djeca često znaju u igri ne-namjerno povrijediti. l Mačke znaju dosta vremena provesti same,ali psi trebaju stalno društvo. Oni su društveneživotinje i bez njega vrlo često znaju pasti u de-presiju. Provođenje dovoljno vremena u igri sljubimcem vrlo je bitno.l Ljubimca redovno vodite veterinaru na pre-glede i nabavite mu identifikacijsku ogrlicu. Za-pamtite da su kućni ljubimci samo vaša briga ida, ukoliko, ih ne namjeravate voditi sa sobomna praznike, trebate adekvatno i primjereno po-brinuti za njih – bilo da ih ostavite prijatelju načuvanje ili platite nekome ko će se brinuti onjima. Ostaviti ljubimca samog ili na ulicineprimjereno je, nemoralno, ali i protivzakonito.

KUTAK ZA LJUBIMCE

Korisni savjeti za vlasnike kućnih ljubimaca

3 6 | i n t e r m e z z o | n o v e m b a r 2 0 1 1 .

DJELOVANJE Ovi proizvodi se koriste kako bispriječili aktivnost i razvoj bakter-ija, a time i neugodne mirise kože.Uglavnom u sebi sadržavaju iodređene mirisne note tako daublažavaju miris znoja i ugodnomirišu. Međutim, kao što smospomenuli, mnogi od ovihpreparata sadrže štetne sastojke.

ZAŠTO SE UOPŠTE KORISTEŠTETNE MATERIJE?Materije koje su štetne, aliodobrene od strane FDAe (Foodand Drug Administration), mogubiti u sastavu proizvoda ukoliko je

njihov nivo toliko nizak da nemanikakvih štetnih djelovanja. Nar-avno, to ne znači da vaša kožaneće na njih reagovati, već da kožavećine ljudi neće. Često se takvisastojci u većim količinama ko-riste u hemijskim reakcijama kodproizvodnje, ali završni produktnije štetan sam po sebi.

KOJI SU TO NEGATIVCI?Najčešće se koristi denaturiranialkohol i triklosan. Triklosan jekonzervans sa jakim antimikrob-skim djelovanjem. Njegovo dejstvonije u potpunosti istraženo, ali sepokazalo da u većim dozama ima

izrazito štetno djelovanjena zdravlje čovjeka(kancerogeno djelovanje,izaziva oštećenja jetre,slabi imunološki sistem,smanjuje plodnost,narušava hormonalnuravnotežu, izazivaoštećenja ploda) i potenci-jalna je opasnost za životnusredinu.Antiperspiranti sadrže solialuminijuma, cinka ili cirkonijaili njihovu kombinaciju, a djelujuna smanjenje protoka znoja,sužavajući pore znojnih žlijezda iblokirajući izvodne kanaliće.Mnoge aluminijeve soli djelujuiritirajuće i nadražujuće štorezultuje crvenilom i upalomkože. Ako su u spreju, ne pre-poručuje se njihovo udisanjejer dugotrajnom upotrebommogu izazvati oštećenje pluća.Aluminij se takođe povezuje i sAlchajmerovom bolešću.

O ČEMU JOŠ TREBA VODITIRAČUNA Uz navedene sastojke deo-proizvodi često sadrže parabene.Parabeni se u kozmetičkimproizvodima koriste kao konzer-vansi. Stavljaju se u skoro svakuformulu u malim količinama dabi spriječili razvijanje mikroba,izazivača bolesti. Zvuče “nevino”ali i među njima postoji “negati-vaca”. Postoji jedan paraben kojije zabranjen za korišćenje ukozmetičkim proizvodima odstrane Evropske unije. U pitanjuje sodijum metil paraben jeruzrokuje depigmentaciju, madase on i dan danas koristi priproizvodnji kozmetike. Nekinaučnici smatraju da suuopšteno opasni po našezdravlje jer narušavaju hormon-alnu ravnotežu (ponašaju se kaoestrogeni) – povećavaju rizik odpojave karcinoma dojke te karci-noma kože.

SIGURNE OPCIJEJedini sigurni proizvodi koji sepreporučuju za nanošenje nakožu su oni certifikovani ekološkipreparati koji uopšte ne posje-duju vještačke sastojke. Namnogim prodajnim mjestima semogu pronaći hipoalergeni de-zodoransi u obliku kristala, tzv.deo kristal ili kristalni kamenkoji je mineralnog porijekla, ilipak dezodoransi koji sadrže cinkricinoleat koji umiruju kožu ineutralizuju neugodan mirisznoja, pri čemu ne ometaju radžlijezda znojnica.

SAMI SVOJ MAJSTORNaravno, ukoliko ste se odlučili daprekinete upotrebu komercijalnihsprejeva, mi smo pronašli za vasrecept za jedan prirodni, kojimožete spremiti i kod kuće:Promiješajte jednaku količinusode bikarbone i kukuruznogškroba. Dodajte nekoliko kapljicaeteričnog ulja. Nanesite ovu sm-jesu ispod ruke uz pomoć vlažnetkanine.

BeautySvi volimo osjećati svježinu na svom tijelu, posebno kada je toplije doba, ali sprejeve koristimosvakodnevno, tokom čitavog života. Međutim, nismo sasvim upoznati sa tim, šta u stvari koris-timo niti kakvi su efekti tih proizvoda koje nanosimo na tijelo.

Dezodoransi/antiperspiranti– koliko su bezbjedni

Štikle Christiana Louboutina udanašnje vrijeme ne predstavljajusamo obične cipele. One su zaistapostale modni klasik, one su nešto štoće uvijek biti IN i što bi svaka prava'fashionistica' trebala/ željela/voljelaposjedovati u svom ormaru - takozvani 'modni evergreen'. Svaki model

cipele priča svoju priču, a na vama jeda odaberete onu koja najviše odgo-vara vama i vašoj osobnosti. Od vrloženstvenih te elegantnih do onih po-malo fetišističkih te pretjeranoukrašenih, popularne louboutinkedanas su prilagođene svim stilovima iukusima.

Štikle kao umjetnost Torbe zajesenBez kojeg asesoara ne možetejednostavno otići na posao,provesti cijeli dan vani ili jednakotako u noćni provod? Bez njega idobro promišljen ‘outfit’ nije pot-pun. Naravno, riječ je o torbi!Ove modne sezone pismo torbeimaju važnu ulogu. Osimveličanstvenih malih modela zavečernje izlaske, dizajneri ih videu raznim oblicima i za dnevna iz-danja. Prada i Burberry Prorsumvole ih u strogim linijama i rez-ervisanom paletom boja. Pismotorbe pretvaraju se u neophodnedodatke i za poslovna izdanja.Vrećaste torbe su takođe jesen-ski ‘must have’; praktičnije odnjih možda i nećete pronaći.Krute konstrukcije, originalnogoblika i najdraže boje - ovi modeli će se uklopiti u svaki ‘styling’, tako da jeuvijek možete nositi sa sobom. Uz njih, uvijek se nađe i poneka (pre)velikatorba, koju su Christian Dior, Phillip Lim i Bottega Veneta uvrstili u svojekolekcije. Ove sezone su u trendu i retro torbe, koje su slične starinskim ak-tovkama, a u modernijem izdanju dodani su džepovi i duge ručke.

Knjige Stiega Larssona žare i pale sve umjet-ničke krugove, od literarnog, preko filmskog, svedo modnog svijeta. Prva knjiga, "Muškarci kojimrze žene", nedavno je ekranizovana, i preimen-ovana u "Djevojka sa zmajevom tetovažom".Glavni lik po imenu Lisbeth Salander, svojim seizgledom i razmišljanjima ističe u modernomdruštvu. Ta je djevojka heroina modernog doba.Mnoge žene joj se dive, cijene njen vatren duh ihrabrost, te se žele približiti tom liku na bilo kojinačin. Ne postoji bolji način ekspresije od mode.Sva sreća da H&M ima slična razmišljanja, te će

u saradnji sa Trish Summerville, kostimografk-injom filma, na tržište lansirati posebnu linijuposvećenu Lisbeth; u prodavnice će stići kolek-cija "Djevojke sa zmajevom tetovažom"! Od tekolekcije možemo očekivati mnogo tamnih, mut-nih boja umjetne i prave kože, pamučne veste sakapuljačama, te neizbježne šiljke i zakovice. To jenešto što bi najbolje opisalo ovu heroinu, budućida je njen 'look' mješavina 'gothic' i punk stila.Kolekcija stiže u decembru, sedam dana prijepuštanja prerade "Djevojke sa zmajevom teto-važom" u američka kina.

Iz Prade su nedavno najavili novukolekciju nakita, koja će bitipuštena u prodaju u novembru.Ljubitelji Pradina nakita prepoz-naće jedinstven rukopis. Uzsmolu i krokodila napravljena je

kolekcija za proljeće/ljeto 2012.Ali neće biti potrebno tolikočekati da bi se dočepali svogprimjerka! Privjesci, broševi,naušnice, narukvice, lančić, sveto i još puno više moći će se naći

isključivo u Pradinim trgovinama.Pradino zaštitno lice, glumica LéaSeydoux, imala je priliku uživati unakitu za vrijeme snimanja novekampanje, koju prati ne samoslika, već i film.

Nakit ala Prada!

style

Kompanija Beiersdorf objavila je povlačenje izsegmenta dekorativne kozmetike, kao dio novestrategije optimizacije u kojoj će se kompanijafokusirati na svoje osnovno područje stručnosti,njegu kože i tijela. Strateško preusmjeravanje sfokusom na njegu kože, popraćeno je iscrpnomanalizom cjelokupnog asortimana proizvoda za

njegu kože i tijela, sprovedenom tokom decem-bra 2010., koje je već rezultovalo povlačenjem izsegmenta dekorativne kozmetike na njemačkomtržištu. Ipak, zbog optimizacije globalnog poslo-vanja, strategija kompanije Beiersdorf ubudućnosti će biti orijentisana na inovacije u sektoru njege kože i tijela.

Nivea se povlači izdekorativne kozmetike

n o v e m b a r 2 0 1 1 . | i n t e r m e z z o | 3 7

Zmajeve tetovaže

3 8 | i n t e r m e z z o | n o v e m b a r 2 0 1 1 .

Piše: Tijana Glamočić, dipl.ing.arhitekture, stručni saradnik u Fonduza zaštitu životne sredine RS

Energija, klimatske promjene i održivirazvoj su teme o kojima se danasveoma mnogo govori. Učešće upraćenju svjetskih trendova iz ovihoblasti bitan je faktor u iznalaženjunovih mogućnosti i rješenja za posto-jeće probleme na lokalnom nivou.Fond za zaštitu životne sredine akti-van je učesnik mnogobrojnih deša-vanja iz ovih oblasti u zemlji i regionu.Nedavno su u regionu održane dvijeznačajne konferencije iz oblasti za-štite životne sredine i održivograzvoja. „6. GEF međunarodna kon-ferencija o vodama“ održana je uDubrovniku, Hrvatska od 17. do 20.oktobra 2011. GEF je „Globalni fondza životnu sredinu“ ili „Global Envi-ronment Facility“.Kao nezavisna finansijska organi-zacija, GEF osigurava podršku zeml-jama u razvoju i zemljama saprivredom u tranziciji kroz projektevezane za biološku raznovrsnost, kli-matske promjene, međunarodnevode, eroziju tla, ozonski omotač i or-ganska zagađenja. Svi ovi projekti ko-risni su globalnom okruženju,povezuju lokalne, nacionalne i glob-alne ekološke izazove u promovisanjuodrživog življenja.Opšti cilj konferencije bio je omogućiti

međusektorsku razmjenu iskustava.Takođe pokušati dati odgovore i sav-jete na pitanja iz postojećeg portfeljaIW (International Waters) i tako po-moći u izgradnji kapaciteta učesnikau upravljanju i tehničkim područjima. Druga značajna održana konferencijana kojoj je Fond za zaštitu životne sre-dine učestvovao je „Četvrta interna-cionalna konferencija o energiji iklimatskim promjenama“ – „4th In-ternational Scientific Conference onEnergy and Climate Change“.Konferencija je održana u Atini,Grčka, od 13. do 14. oktobra 2011. go-

dine. Organizator je „Centar za ener-getsku politiku i razvoj“ – „EnergyPolicy and Development Centre“(KEPA), najstarijeg grčkog uni-verziteta – „National and KapodistrianUniversity of Athens“ (NKUA).Pokrovitelj konferencije je Organi-zacija za ekonomsku saradnju CrnogMora – “Black Sea Economic Cooper-ation” (BSEC). Tema konferencije su bili energija iklimatske promjene. Konferencija jeodržana u okviru tri odvojene sesije: 1) energetika – energija, električnaenergija i energetska efikasnost,2) životna sredina – životna sredina iklimatske promjene i, 3) obnovljivi izvori energije.Učesnici konferencije su imali prilikuda se upoznaju sa trenutnim stanjemiz navedenih oblasti u okvirima ze-malja Evrope i Centralne Azije .

POTENCIJALI OBNOVLJIVIH IZVORAENERGIJE U REPUBLICI SRPSKOJ Fond za zaštitu životne sredine naovoj se konferenciji predstavio radom„Potencijali obnovljivih izvora energijeu Republici Srpskoj“.Obnovljivi izvori energije posjedujusposobnost regeneracije i nemogućeih je iscrpiti. To su sunce, vjetar, bio-masa, geotermalna energija i

hidropotencijal. Obnovljiva energija jedobijena iz prirodnih procesa koji sekonstantno obnavljaju. Svaki od ovihizvora ima svoje karakteristike kojiutiču na to gdje se i kako koriste.

Obnovljivi izvori energije su važni zarazvoj energetskog sektora u Repub-lici Srpskoj, jer:- doprinose diversifikaciji energetskihizvora,- povećavaju sigurnost snabdijevanjaenergijom,- potiču privredne aktivnosti,- i štite životnu sredinu.

Svrha projekata korištenja obnovljivihizvora energije je mnogo šira od en-ergetsko-ekonomske koristi jer setako ostvaruju pozitivni učinci kao štosu: smanjenje emisija zagađujućihmaterija, upravljanje otpadom (komu-nalni i drvni otpad, poljoprivredni nus-proizvod i industrijska proizvodnja),stvaranje novih i postojećih radnihmjesta, prilika za razvoj i povećanjekonkurencije domaće industrije.Pojedinci i institucije u današnjemdruštvu treba da budu upoznati savrstama i načinom korištenja ob-novljivih izvora energije, koji su i tekako bitni za održivi razvoj, očuvanjeprirodnih resursa, zaštitu životne sre-dine i ekonomski rast i razvoj.

Ek kutakFond za zaštitu životne sredine RS

Energija i klimatske promjene –

UČEŠĆE FONDA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNESREDINE U PRAĆENJU SVJETSKIH

TRENDOVA IZ OVIH OBLASTI

n o v e m b a r 2 0 1 1 . | i n t e r m e z z o | 3 9

Uokvirite pogledhomestyle

Zavjese, store, draperije, paravani – kako god da ih na-zovemo, moramo priznati da tek njihovim „ulaskom„ unaš prostor, kuća postaje dom. One, zajedno sa ostalim dekorativnim detaljima, dajuzavršni pečat prostoru u kojem boravimo, i čine da seosjećamo ugodno i na neki način zaštićeno. Iako seprilikom izbora ovih detalja vodimo ličnim afinitetima,nije na odmet malo se informisati i razmisliti prije negošto pređemo granicu dobrog ukusa i upletemo se umrežu kiča. Zavjese uokviruju naš pogled ka vani, propuštaju ili nepropuštaju svijetlost u prostor, a isto tako i poglede svana. Gruba podjela bila bi otprilike na one od tankih,laganih materijala, i na one od težih i debljih materi-jala, tzv. draperije. Kombinovanjem jednih sa drugimamožemo, prema potrebama, kontrolisati propuštanjesvjetla i pogleda u naš prostor.

ŠIROKA PALETA MATERIJALA Danas su u ponudi razni prirodni i vještački materijaliza zavjese - pamuk, lan, svila, viskoza, poliester, a pri-likom izbora sve više pažnje obraćamo na načinodržavanja i kvalitet materijala.Dužina, tj. visina zavjese najčešće ide od plafona dopoda, ili do prozorske klupice. Pri određivanju širineneophodno je znati širinu garnišne. Orjentaciono prav-ilo je duplo veća širina u odnosu na garnišnu, za um-jereno naboranu zavjesu. Ako želimo gušće naborepotrebna je bar tri puta šira zavjesa u odnosu na gar-nišnu.Detalji poput garnišna uveliko utiču na cjelokupan uti-sak. Klasične garnišne postavljene na plafon, izrađeneod drveta , plastike ili aluminijuma do nedavno su bileprimarni izbor. Međutim, novi trendovi donijeli su ele-gantne garnišne postavljene na zid, izrađene od drveta,mesinga, hroma, kovanog gvožđa ili u kombinacijinavedenih materijala. Dekorativni završeci garnišnivariraju od krajnje jednostavnih do organskih formi.Generalno nema pravila, ali za niže prostorije pre-poručljivo je zidno postavljanje tankih, elegantnih gar-nišni, da bi se izbjeglo vizuelno umanjenje površinezida i visine prostora. Kod visokih stropova, postavljen-

jem plafonskih klasičnih garnišni bogatih profila, ele-gancija će biti dodatno naglašena.

DEZENI U SKLADU SA STILOMPodjele zavjesa i draperija prema dezenima nema, tetako koncept unutrašnjeg uređenja treba da nas vodiprilikom izbora boje i dezena. Šarm klasično uređenogprostora upotpunićemo draperijama sa floralnimdezenom u pastelnim bojama. Neizostavana u ovomslučaju bila bi dekorativna klasična pozamanterija –držači za draperije u vidu traka, kićanki, ogrlica,veznika i slično. Jastučići na garnituri od istog materi-jala zaokružiće cjelinu. Naravno, dozvoljene su idraperije jačih boja i dezena ukoliko želimo da ih na-glasimo i kontrastom odvojimo od pozadine, ali samoako se takav izbor uklapa u prostor i ne iritira našačula. U tom slučaju treba biti pažljiv i ispoštovati za-mišljeni koncept do kraja.

Kod minimalističkih enterijera, dnevni boravak bezikakvih zavjesa na prozorima ipak može djelovatihladno i nezavršeno. Za ovakve koncepte postojediskretne i gotovo neprimjetne zavjese od tankih i lakihmaterijala. Najčešće boje su bijela, siva, te druge neu-tralne i pastelne boje. Osim klasičnih zavjesa, kodovakvih enterijera u upotrebi su i panelni sistemi,trakaste i plise zavjese, te paketo mehanizmi. Svojimsvedenim linijama i nenametljivim dezenima odgo-varaju ljubiteljima modernih enterijera.

Zlatna sredina između modernog i klasičnog najčešćije koncept u našim domovima, te tako detaljima poputzavjesa stvaramo ugođaj po sopstvenim željama izaokružujemo cjelinu našeg doma. Preporučljivo je dazavjese budu istog ili odgovarajućeg dezena kaoprekrivači, jastučići i drugi dekorativni predmeti kojeizaberemo.

FUNKCIONALNOSTOsim estetskih, zavjese ispunjavaju i funkcionalne za-htjeve. Zašto nam prostor bez zavjesa djeluje hladno ineugodno? Naime, zvučni talasi koji nastaju, lakše seodbijaju od čvrstih i glatkih površina i stvaraju odjek uprostoru, dok se u dodiru sa tekstilom zvuk više apsor-buje. Ova osobina zvučnih talasa veoma je bitna pri-likom unutrašnjeg uređenja javnih prostora kao što supozorišta, bioskopi i slično, gdje su zidne površinepretežno obložene tekstilom, da bi se spriječila pojavaneprijatnog eha u prostoru. Tekstil apsorbuje zvučnetalase i tako umanjuje eho u prostoru, a zavisno od de-bljine i strukture materijala postiže se manja ili većaapsorbcija zvuka. Zvuk se isto ponaša i u manjim pros-torima poput našeg dnevnog boravka, te se zato prijat-nije osjećamo kada postavimo zavjese i draperije kojeapsorbuju zvuk. Osim navedenog, značajna je itoplotna izolacija koju zavjese imaju, jer ljeti spri-ječavaju direktan ulazak toplote, a zimi štite od hladnogvazduha koji kroz zidove i prozore ulazi u kuću. Iz svega navedenog vidimo da se zaključak nalazi većna početku teksta – zavjese čine prostor ugodnim i es-tetski cjelovitim. Njihovim mjenjanjem, mjenjamo opštidojam i atmosferu prostora. To su one „male akcije“kojima, kad nam dosadi naš prostor takav kakav jeste,možemo postići velike i primjetne rezultate.

4 0 | i n t e r m e z z o | n o v e m b a r 2 0 1 1 .

Pišući dramskitekst “Ay,Carmela”, JoseSanchis Sinisterravjerovatno nije nislutio koliko će zanimanje u širojteatarskoj javnosti on izazvati. “Ay,Carmela” je priča o glumačkom iljubavnom paru (Carmeli i Paulinu)u okolnostima španskog građan-skog rata koji su netom okupira-nom selu, u kome su dan ranijeugovorili “svoju tezgu”, primoraniigrati predstavu kao posljednjumilost za vojnike, ratne zarobljenikekoje fašisti sutradan namjeravajustreljati. Da li umjetnik može ostatidostojanstven i častan u borbi s blokojim oblikom fašizma koji trajnouništava kulturu i sve moralne vri-jednosti? Na publici je da otkrije tuenigmu. Predstavu “Ay, Carmela”pogledajte 28.11. u sarajevskomteatru SARTR.

Predstava “Ay, Carmela”

U Kamernom teatru55 intenzivno trajuprobe za predstavu"Šta smo to učinili"koju prema tekstusavremenog fran-cuskog dramskogpisca i reditelja JoelaPommerata režira Dino Mustafić,dok je njena premijerna izvedbazakazana za 16. decembar. RediteljMustafić istaknuo je da je tekst

nastao na osnovudokumentarnih iz-java, svjedočanstavai niza intervjua kojeje Joel Pommeratradio s manjomporodičnom zajedni-com u jednoj pokra-

jini u Francuskoj. Na osnovu togmaterijala napravio je tekst udeset prizora koji govori oodnosima roditelja i djece.

Probe za premijeru predstave "Šta smo to učinili"

Predstava Narodnogpozorišta Tuzla iBNP-a Zenica „Arap-ska noć“ biće izve-dena 29. novembra uBosanskom narod-nom pozorištuZenica. Predstava„Arapska noć“ dramaturška je pričao nekoliko sati života stanovnika de-setospratnih zgrada siromašnog di-jela velikog grada. To je drama oimigrantima u Njemačkoj i o ljudimakoji sav život provode radeći za mini-

malnu platu mukotrpnoštedeći za godišnjeodmore. Ova predstavaje zapravo drama o petosoba, pet sudbina,koje se isprepliću, po-dudaraju, ali i sukobl-javaju. Život arapske

emigrantice, njenog momka, susta-nara, cimerke, te domara naoko za-sebni iznenada postaju zavisni jednio drugima, a priča neizvjesna, doposljednje od stotinu minuta tra-janja predstave.

Arapska noć u ZeniciSimfonijska bajka"Peća i vuk" Simfonijska bajka "Peća ivuk" je djelo sa kojim sedjeca svih većih svjetskihcentara susreću još od 1936.godine, gledaju i slušaju nascenama svojih pozorišta.Sada će biti prikazana uizvođenju orkestra Sarajevskefilharmonije u BiH i to 22.11.u Bosanskom narodnom po-zorištu Zenica i 24.11. u Nar-odnom pozorištu Sarajevo.Ova bajka u svijetu je doživ-jela veliki broj ekranizacija iizvedbi među kojima je i ani-mirana verzija Walta Disneya.U ulozi pripovjedača izmije-nila su se mnoga popularnaimena iz svijeta filma, muzikei politike kao što su LeonardBernstein, Sophia Loren,Sean Connery, Patrick Stew-art, David Bowie, Sting, BillClinton, Mihail Gorbačov.

Narodno pozorišteRepublike Srpske, saželjom da podstiče irazvija domaće dram-sko stvaralaštvo,raspisalo je Konkursza originalni savre-meni dramski tekst. Pravo učešćana konkursu imaju svi autori kojipišu na srpskom ili na jezicima zakoje nije neophodno da se prevodena srpski jezik. Na konkurs se moguprijaviti neizvođeni, nenagrađivani i

neobjavljivani tekstovi.Jedan autor možeposlati najviše dvateksta. Autoru najbol-jeg tekstа biće dodijel-jena nagrada u iznosuod 5000 KM. Rok za

slanje tekstova je 25.12.2011. Rezul-tati konkursa biće objavljeni najkas-nije do početka „Teatar fest PetarKočić 2012“ u sredstvima in-formisanja i na sajtu Pozorišta:www.np.rs.ba

Konkurs za savremeni dramski tekst

GitarFest BanjaLuka 2011

GitarFest Banja Luka 2011 održaćese od 23. do 26. novembra 2011.godine u Kulturnom centru BanskiDvor. Svi sadržaji (koncerti, masterklas, radionice, takmičenja) ovo-godišnjeg Festivala će biti održanina jednom mjestu i to u zgradi KCBanski Dvor. Na festu između os-talih učestvuju: Marco Tamayo(Kuba), Anabel Montesinos(Španija), Paolo Sereno (Italija).Ulaz na koncerte je besplatan.

Sarajevskiotvorenicentar iFondacijaHeinrichBöll pred-stavljajufilmski ciklus Sex, Pop and Poli-tics – filmovi koji propituju het-eronormativnosti. Projekcijefilmova biće održane 22., 23., te25. novembra i to redom ugradovima Mostar, Sarajevo iBanjaluka. Ulaz je slobodan.

Filmski ciklus Sex,Pop and Politics

kultura

U takmičarskom dijelu 28. susreta pozorišta BiH, koji seodržavaju u Brčkom od 17. do 25. novembra, naći će se osam po-zorišnih predstava iz zemlje i regiona, istakao je direktor SusretaJakov Amidžić. On je dodao da će se prve večeri predstaviti"Atelje 212" iz Beograda sa predstavom "Otac na službenomputu", a sljedećeg dana biće izvedena predstava "Nosi nas rijeka"Gradskog dramskog kazališta iz Zagreba. Predstavu "Prokletaavlija" izvešće Teatar kabare iz Tuzle, a četvrtog dana na pro-gramu je predstava "Radnička hronika" Narodnog pozorišta Re-publike Srpske iz Banjaluke. Narodno pozorište iz Sarajevanastupiće petog dana Susreta sa predstavom "Hamlet u selu Mr-duša Donja ili Hamlet zna šta narod ne zna". U petak, 25. novem-bra biće proglašena najuspješnija ostvarenja i uručene nagrade,a potom će biti održan koncert Radeta Šerbedžije. U pratećemdijelu programa posjetioci će imati priliku da pogledaju po-zorišno-dokumentarnu izložbu "Ivo Andrić na pozorišnim/kazališnim scenama",susreti sa Zijahom Sokolovićem, Jasnom Diklić, Špirom Guberinom, Ivicom Kunče-vićem, Lukom Paljetkom, Mirjanom Karanović i Egonom Savinom.

28. susreti pozorišta BiH

repertoar

NARODNO POZORIŠTE REPUBLIKE SRPSKE

16.11. srijeda GOSPODIN FOKA

17.11. četvrtak REVIZOR,

GOSPODIN FOKA

19.11. subota NARODNI POSLANIK

23.11. srijeda GOSPODIN FOKA

24.11. četvrtak RADNIČKA HRONIKA,

GOSPODIN FOKA

26.11. subota NIJE ČOVJEK

KO NE UMRE

30.11. srijeda NIJE ČOVJEK

KO NE UMRE

Rezervacije na telefon 051/317 996,

www.np.rs.ba

Narodno pozorište Republike

Srpske zadržava

pravo izmjene repertoara.

l l l l l l l l

naroDno PoZoriŠTe saraJeVo

15.11. utorak JEŽEVA KUĆA opera za

mlade

16.11. srijeda RICHARD III

18.11. petak GISELLE balet

19.11. subota GISELLE balet

20.11. nedjelja HAMLET U SELU

MRDUŠA DONJA

ili HAMLET ZNA ŠTO

NAROD NE ZNA

23.11. srijeda OŽALOŠĆENA PORODICA

24.11. četvrtak PEĆA I VUK

koncert za djecu

26.11. subota HAMLET U SELU

MRDUŠA DONJA

ili HAMLET ZNA ŠTO

NAROD NE ZNA

29.11. utorak ROMEO I JULIJA balet

Rezervacije na telefon: 033/221-682 ili na

e mail npsa@bih.net.ba

Narodno pozorište Sarajevo

zadržava pravo izmjene

repertoara.

Mito Travar se u profesionalnom životu bavinovinarstvom već duži niz godina. Kako ističeposao je jednim dijelom i zaslužan za njegovopisanje poezije, jer sve ono nedorečeno i previšelepršavo za novinarsku formu on pretače u sti-hove. Kvalitet njegovog stvaralaštva prepoznalisu članovi žirija za dodjelu nagrade Mak Dizdar,te njegovu knjigu nagradili sa prvim mjestom zaprvu neobjavljenu zbriku poezije.

Nedavno si dobio prvu nagradu Mak Dizdar zaprvu neobjavljenu zbirku poezije? Odakle ljubavprema poetici i kako si se odlučio da se prijavišna ovaj konkurs?Nagrada mi je uručena 23. septembra, u Stocu,na manifestaciji “Slovo Gorčina”. Odakle ljubavprema poetici? Pa, pravo da ti kažem, ne znamni da li je to uopšte ljubav, ili samo neobjašnjivaunutrašnja potreba za pražnjenjem nagomilanihimpresija, osjećanja i mišljenja kroz stih. Što setiče prijave na konkurs, nije to bio prvi konkursna koji sam se prijavio, ali je bio prvi na kojemmi se posrećilo. Ljudi koji nešto pišu uglavnomžele da to neko i pročita, pa tako i ja. Mada,iskreno, ne vjerujem ni da ću se mnogo naseki-rati ako niko ne pročita.

Zbirka nosi naslov "Pozdrav iz sunčanog He-moroida". Kako je došlo do izbora ovog naslova?Imao sam žarku želju da nadjenem neki lep-ršav, bajkovit i milozvučan naziv, ali jednos-tavno, nije išlo. Pogledao sam oko sebe i sve štosam vidio je bila gomila krvi, gnoja i onogtrećeg, da sad ne imenujem, pa se nisammnogo dvoumio oko toga odakle da pošaljemrazglednicu.

Kada će knjiga biti štampana i da li si se nadaoosvojenom prvom mjestu?Trebalo bi da bude štampana tokom narednegodine. Posao oko izdavanja knjige pada na or-ganizatora. Volio bih da izađe što prije, ali nemogu uticati na to. Iako je tiraž skroman, 500primjeraka, ja sam zadovoljan. Nisam se nadaoni trećem, a kamoli prvom mjestu, pogotovo štoznam kako to često ide sa konkursima, ja tebi-timeni, ali ovi ljudi su me prijatno iznenadili.

Koja tematika preovladava u tvojim pjesmama?Tematika je šarolika. Od nekih duboko subjek-tivnih doživljaja, frustracija i egzaltacija, prekopojedinih teško opisivih halucinogenih stanja, pa

do pokušaja raščlanjivanja realnih društvenih iegzistencijalnih pojava koje su mi zapale za oko,a koje su, čini mi se, univerzalne za one kojiimaju (ne)sreću da žive na ovom podneblju.

Koliko si upoznat sa domaćom književnomscenom i kako bi je ukratko opisao?Ne bih ja da tupim o domaćoj književnoj sceni.Ostavljam to upućenijima. Mene ta književnascena dotiče onoliko koliko mi pruža mogućnostda eventualno pročitam nešto što me zaintere-suje. Mada ne mogu a da ne primjetim da mlad,neafirmisan čovjek koji nema para, a ima liter-arnih sklonosti, mora na glavu da se nasadi dabi izdao knjigu.

U profesionalnom životu baviš se novinarstvom,koliko ti tvoj posao daje inspiracije za pisanje?Uh, daje mi inspiracije napretek. Svakakvogsam se jada, čemera, nesreće, nepravde, kao iljudske gluposti, gramzivosti i bezobzirnosti na-gledao u ovom poslu, tako da mnogo toga štone mogu da upakujem u krutu formu TV ra-porta, pretekne mi za stih. Ne kažem da nov-inarska profesija ne može pružiti i neke lijepe iprijatne trenutke i senzacije, ali u ovom seg-mentu novinarstva kojim se ja bavim, defini-tivno, nema ljepote.

Zašto si baš odabrao poeziju kao svoj književniizraz, da li ima želje da se oprobaš i u drugimoblicima?Sama se nametnula, kao najpodesniji kalup zaizražavanje. Ne volim mnogo da se rasplinjavami mudrujem, sve što imam da kažem sročim upar rečenica. Druge forme me ne privlače, osimmožda kratke priče. Razlog je taj što ne vjeru-jem da bih bio dovoljno vješt i istrajan u pisanju,recimo, romana. Rudarski je to posao.

Mito Travar, dobitnik I nagrade Mak Dizdar

Potreba za pražnjenjem

n o v e m b a r 2 0 1 1 . | i n t e r m e z z o | 4 1

4 2 | i n t e r m e z z o | n o v e m b a r 2 0 1 1 .

muzika |film

Tony Cetinski će svoj solistički koncertodržati u Banjaluci, u Sportskom cen-tru „Borik“ 9. decembra 2011. godinesa početkom u 20 časova. Iako jeCetinski već pjevao u gradu na Vrbasu,nema sumnje da će publika imati pri-liku još jednom uživati i podsjetiti sehitova koje će ovaj pjevač izvesti.Trenutno je jedan od najpopularnijihpjevača u Hrvatskoj, a veliki brojfanova ima i u BiH, Makedoniji,Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori, štodokazuju prepune dvorane gdje god sepojavi. "Nije prije došlo do saradnje, ali

je sada došao trenutak za ovakav kon-cert. Obezbijedili smo mjesta i prilazosobama s posebnim potrebama, kao i30 besplatnih ulaznica za te osobe",rekao je Siniša Tomić, iz Agencije"Front Stage", koja organizuje koncert.Ulaznice za ovaj muzički spektakl većsu puštene u prodaju u Muzičkompaviljonu u parku "Petar Kočić", "Hardrock cafeu", Turističkoj agenciji "MGTravel" i u dvorani "Borik", po cijeni od15 KM, a na dan koncerta koštaće 20KM. Glavni pokrovitelj koncerta jeNova banka.

Solistički koncert -Tony Cetinski

Hor "Viva Vox" održaće koncert 1. de-cembra u velikoj dvorani Sava centrau Beogradu. "Živi glas" ili pak "Živioglas!" poruka je koju šalje mladibeogradski sastav Viva Vox, pripadnikovog sve prepoznatljivijeg pravca.Riječ je, naime, o horskoj muzici - aline bilo kakvoj! Ovaj hor je napustiosigurnost Mokranjčevih rukoveti(mada ih nije zaboravio) i upustio se udinamični svijet pop-rok muzike, kojuobrađuje bez bilo kakve instrumen-talne pratnje, imitirajući glasovimagitare, klavijature, trube... Posebnuatrakciju predstavlja njihov bitbokser,koji samo svojim glasom proizvodisve zvuke bubnjeva i perkusija. VivaVox postoji već šest godina, i za to vri-

jeme uspio je definiše svoj stil i izdvojise iz mora horova. Iz čiste ljubaviprema muzici, ovi momci i djevojke,na čelu sa dirigentom JasminomLovren, sve sami rade: od pisanjaaranžmana do kreiranja vizuelnogidentiteta.

Hor "Viva Vox"

Legendarni praški underground sas-tav Plastic People of the Universenastupa 6. decembra u Močvari u Za-grebu. Ova avntgardna grupa je čestokritikovala bivši komunistički režim izbog svog konformizma članovibenda često su bili privođeni. Grupaje nastavila da nastupa i nakon smrtinjihovog osnivača, glavnog kompozi-tora i basiste Milana "Mejla" Hlavsa.

Plastic People of the Universe

PARANORMALNA AKTIVNOST 3 - OD 24.11.Režija: Henry Joost, Ariel SchulmanUloge: Katie Featherston, Sprague Grayden, Lauren BittnerNajstrašniji horor dobio je svoj novi nastavak. Možete očekivati samojedno od ovog filma – da vas bude strah, još više nego prva dvaputa... Godine 1988. mlade sestre Kejti i Kristi sprijatelje se sanepoznatim entitetom koji nastanjuje njihovu kuću. Međutim...

PAlASmultiplex

BESMRTNICI 3D - OD 24.11.Režija: Tarsem SinghUloge: Henry Cavill, Mickey Rourke, John Hurt, Freida Pinto Legende o grčkim bogovima oživljavaju kao nikada do sada! Nemilosrdni kralj Hiperion vodi svoju krvoločnu vojsku na sm-rtonosni pohod po Grčkoj, u potrazi za oružjem koje će uništitiljude. Tezej, smrtnik izabran od boga Zeusa, mora povesti borbuprotiv Hiperiona i njegove zle sile. Sudbina ljudi i bogova u Tezeje-vim je rukama.

SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE I DIO - OD 17.11.Režija: Bill CondonUloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson, Taylor LautnerRobert Pattinson i Kristen Stewart u ulogama besmrtnog vampirai mlade tinejdžerke koji se zaljubljuju i ruše sve granice i predra-sude, svojom savršenom glumačkom hemijom osvojili su milionegledalaca širom svijeta, a film “Sumrak” je postao instant klasik.Ove godine Sumrak saga se nastavlja prvim dijelom posljednjegpoglavlja - filmom “Praskozorje”. Quileute i Volturi približavaju se Belli i Edwardu koji uskoro tre-baju postati roditelji. Dijete koje čekaju predstavlja prijetnju kakoza vukodlake tako i za vampire.

MAČAK U ČIZMAMA 3D - OD 1.12.Režija: Chris MillerUloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach GalifianakisOvog mačka ćete moliti za milost! Priča prati događaje koji vodemačka mačevaoca susretu sa Shrekom i njegovim prijateljima.Mnogo prije nego što je upoznao Šreka, legendarni Mačak u čiz-mama krenuo je na herojsko putovanje, zajedno sa velikim umomHamptijem Damtijem i „namazanom“ Kiti Mekošapić, da ukradečuvenu Gusku koja leže zlatna jaja. Ovo je avantura za devet živ-ota!

TAJNI ŽIVOT KUĆNIH POMOĆNICA – OD 27.11.Režija: Tate Taylor Uloge: Emma Stone, Viola Davis, Bryce Dallas Howard, MikeVogel, Sissy Spacek Zasnovan na senzacionalnom bestselleru autorice Kathryn Stock-ett, ovo je priča o Skeeter - djevojci s juga koja se vraća s fakultetaodlučna da postane pisac. Okreće živote svojih prijatelja i mali Mi-sisipi naopačke kada odluči intervjuisati crnkinje koje su provelesvoje živote brinući za istaknute južnjačke porodice. Aibileen jeSkeeterina najbolja prijateljica, domaćica, koja se na užas njenihprijatelja u usko povezanoj crnačkoj zajednici usudila progovoritiprva.

PLES MALOG PINGVINA 2 – 3D – OD 17.11Režija: George MillerUloge: Elijah Wood, Robin Williams, Pink, Bard PittNastavak vesele i rasplesane priče o pingvinima. U svijetucarskih pingvina, koji svoje srodne duše pronalaze krozpjesmu, živi pingvin koji ne zna pjevati. Ali zato opasnopleše!

SArAjEvOcinema city

051 217 409www.bl-bioskop.ba

033 567 230www.cinemacity.ba

n o v e m b a r 2 0 1 1 . | i n t e r m e z z o | 4 3

Višestruko nadaren, popularan i jedinstven naprostorima bivše Jugoslavije. Teško je srestiosobu koja nije zaljubljenik u pjesme koje je ovajumjetnik prezentovao kroz nekoliko bendova isolo izraza, da bi se zaustavio u obliku RundekCargo Tria. Njihov posljednji album Plavi avion,bio je povod bogate koncertne godine. Uz ovajkratki razgovor prenosimo vam i njegove poz-drave iz Pariza.

Već par godina nastupate kao Trio nakonOrkestra. Zašto baš trio, koje su njegove pred-nosti?Prednosti trija su da je jednostavniji i praktičniji.Osim toga meni je uzbudljivije svirati u manjojformaciji jer je veća koncentracija i odgovornostsvakog muzičara. Kontakt sa publikom je direkt-niji i prisniji.

Skoro godinu dana se navršava od kada je Run-dek Cargo Trio izdao album Plavi avion. Kolikoste zadovoljni promotivnim koncertima i uopštenačinom na koji je shvaćen i prihvaćen album?Promotivni koncerti su mahom bili odlični i biloih je puno. Mnogi su mi ljudi rekli da im je Plaviavion moj najbolji album. Nažalost, ima ga malona radiju pa mi se čini da nije dopro do stvarnoširoke publike. To mi je žao jer ima lijepih pje-sama koje bi mogle oplemeniti radio valove.

Da li više volite nastupe u velikim dvoranama iliu manjim, intimnijim prostorima?U manjim i intimnijim prostorima.

U svojoj karijeri dotakli ste se mnogih izražajakreativnosti i umjetnosti (film, radio, pozorište,gluma, muzika). Koji elementi po vamapovezuju sve te oblike umjetničkog izraza?Mogućnost da se transformiraš, postaneš nekoili nešto drugo, prepustiš se pokretu i ritmu,izložiš se pogledu nekog višeg smisla.

Jedan ste od prvih muzičara koji je „probio“granice nastupima u BiH, Srbiji? Da li ste ikadaimali sumnji i nekih oklijevanja?Jesam.

Publika koja vas godinama sluša i prati vaš rad,vjeruje da ste se kao čovjek ostvarili u svimdomenima. Da li se i vi tako osjećate?Ponekad se dogode blagoslovljeni trenucisklada i postignuća, koji djeluju kao da će tra-jati vječno. A onda opet nazad na posao.

Iako možda zvuči plitko, da li mislite da su ukarijeri, vaš izgled i prodorne oči imale uticajana stvaranje imidža i promocije, kako vašihbendova tako i vas samih?Naravno da jesu.

Koliko ste se inače bavili stilskim izgledompred nastupe, ili uopšteno u svome životu?Pred nastupe puno više, jer su to kostim imaska jedne predstave. U životu mi je naj-važnije da mi je udobno i imam par stvari kojezavolim i nosim dok se ne poderu.

U jednom intervjuu ste rekli da je u Fran-cuskoj nešto sigurnije i brže plaćanje. Da li jei danas takva situacija, s obzirom na oveekonomske tenzije koje pogađaju cijelu EU?Još uvijek je.

Za razliku od nekih vaših kolega, niste dopuš-tali a ni davali povoda da zastupate nečijapolitička ili moralna gledišta. Kako posma-trate ulogu muzike, bendova u propagiranjuboljeg i mirnijeg svijeta?Ima i zaglupljujućih i uznemirujućih muzika ibendova...ali moglo bi se reći da muzika ipoezija - koje čine pjesmu, a to je forma kojase najviše sluša, pružaju mogućnost da in-spirišu bolje i mirnije.

Poznati ste po tome što vas opštepropisanenorme društva, poput braka ne dotiču pretjer-ano. Kako danas gledate na promjene koje sedešavaju u svijetu i kod nas. Jesmo li svjedocipočetka raspada društva kakvog smo poz-navali?Pa, raspadanje nacija mi se čini izvjesno i to mije drago. Raspadanje obitelji ide sa osamostalji-vanjem žena, koje po sebi djeluje ok. Rasturanješire famijije se već dogodilo sa rasturanjemsela...svijet je velik i raznolik i stalno se mijenja.Sve su stabilnosti privremene.

Postoje li planovi da vas u skorijoj budućnostičujemo i u BiH?Da.

Darko Rundek

PAlAS

SArAjEvO

Sve su stabilnostiprivremene

interview

4 4 | i n t e r m e z z o | n o v e m b a r 2 0 1 1 .

Odluka kompanije Panasonic da seokrene ka profesionalnim fotografimapostala je očigledna kada su se pojav-ile nove informacije o Panasonic GX1.Ono što je poznato jeste da će noviaparat odlikovati 16MP senzor kao inovi engine za obradu fotografija, štoje kombinacija koja bi mogla dostićiISO 12.800. Za sada nisu poznate do-datne informacije, ali postojimogućnost da će novi Panasonic GX1odlikovati najmanje 1080i video sni-manje sa stereo zvukom. Cijena ovogmodela biće između cijene jeftinijihGF aparata i vrhunskog GH2 modela.

Panasonic GX1

Acer je počeo da u Evropi is-poručuje Aspire S3 (svoj prvi ul-trabook) oslanjajući se sadasamo na jedan SKU, pri čemuje najjeftinija varijanta ona kojakošta 799 evra. U mjesecu no-vembru ova kompanija će pred-staviti tri nova modela, boljihspecifikacija koji će ponuditiveći izbor korisnicima u EU.Jedinimodelkoji seprodaje u EUradi na Windows 7Home Premium operativnomsistemu, karakteriše ga 13.3“CineCrystal LED pozadinski osv-jetljeni ekran, 1.6GHz Core i5-2467M procesor, 4GB sistemske

mem-orije, 340GB

skladištenog prostora,Intel HD 3000 grafika, 1.3MP webkamera, 802.11 b/g/n WiFi, Blue-tooth 4.0, 2-u-1 čitač kartica.

Acer Aspire S3 u Evropi

Digitalni plejerza muzičkeavanturisteKompanija Transcend najavila jeizlazak novog MP300 digitalnogmuzičkog playera. MP300 jeposebno dizajniran da se uklopi uaktivne životne stilove ljubiteljamuzike, avanturista koji mogubezbrižno da uživaju u muzici gdjegod da idu i karakteriše ga izuzetnapokretljivost, dugotrajna baterija iintuitivne kontrole velike vrijed-nosti. Transcendov MP300 nudi za-panjujućih petnaest satineprekidnog slušanja muzike sasamo jednim punjenjem inte-grisane litijum polimerske baterije,što ga čini izuzetno vrijednim upoređenju sa muzičkim uređajimasličnih dimenzija. Kompatibilan savećinom popularnih audio formatavisokog kvaliteta (MP3, WAV iWMA), MP300 nudi posebne pogod-nosti flash drive uređaja za prenos itransport dokumenata i slika.

Umrežavanje u clouduDvije primarne forme javnog cloudračunarstva, infrastruktura kao servis(IaaS) i Softver kao servis (SaaS) dobi-jaju dramatično na popularnosti. Uposljednjih nekoliko godina, primarnifokus IaaS provajdera je bio na nuđenjuosnovnih računarskih i skladištenihresursa potrebnih za pokretanje ap-likacija. Primarni fokus SaaS provajderaje da se ponude poslovne aplikacije kaošto su CRM ili ERP, kao i nuđenjerješenja za komunikaciju i kolaboraciju.Odnedavno, provajderi cloud servisa supočeli da nude novu klasu rješenja, kojasu istorijski bila obezbijeđena od straneIT infrastrukturne grupe. Pored komu-nikacija i kolaboracije, ona uključujemrežnu i optimizaciju aplikacije.

Logitech AirSpekaersLogitech će uskoro izdati svoje Air Speakers, novi zvučni sistem kojikarakteriše Apple-ov AirPlay. Amazon UK je objavio neke informacije oovom uređaju koje prikazuju da Air Speaker inkorpiše fioku koja skrivadock i da može da manipuliše zvukom preko WiFi mreže sa svakog iOS4.2 ili novijeg uređaja kao i preko fizičke veze sa iPod Classic ili nano.AirPlay tehnologija koristi WiFi da vrši stream nekompresovanogzvuka do uređaja. Opseg je dalji nego što nudi Bluetooth standard.Njegova cijena je oko 350 evra. Za cijene i dostupnost na ostalim tržiš-tima se mora sačekati zvanično predstavljanje.

Avira Anti Vir Personal je be-splatno antivirus rješenje kojekonstantno i brzo vrši skeniranjevašeg računara tražeći zlonam-jerne programe kao što su virusi,trojanci, backdoor programi,hoax-i, crvi, dialeri i stalo. Softvernadgleda svaku radnju izvršenuod strane korisnika ili opera-tivnog sistema i reaguje kada je

detektovan zlonamjerni program.AntiVir Personal detektuje iukalanja preko 150.000 virusa,uvijek je među najboljim softver-ima koji se testiraju čak i kada jeriječ o rješenjima koja seplaćaju. Takođe, softver posje-duje internet update čarobnjakkoji nudi lako ažuriranje bazepoznatih virusa.

Lični antivirus

Tehnostyle

n o v e m b a r 2 0 1 1 . | i n t e r m e z z o | 4 5

content | intro

Vodeći češkiproizvođač automo-bila udvostručio je uprva tri tromjesečjadobit prije oporezi-vanja, na 588 milionaevra, dok je operativniprofit, u odnosu naisti period lanepovećan za više od 83odsto, na 575 milionaevra. Promet kom-panije je na godišnjem nivou porastao za petinu, na 7,6 milijardievra, a prodaja je povećana za 16,8 odsto, na 664.800 vozila.Fabrika u Mladoj Boleslavi planira da do 2018. godine povećaprodaju u svijetu na najmanje 1,5 miliona vozila. U tom cilju ćeproizvoditi više modela automobila. Ove jeseni kompanija je načeškom tržištu predstavila malo vozilo "sitigou" (citigo), a na in-dijskom model "rapid".

Dizajnerski avangardan i mladalački svjež, Jukeje osvojio simpatije stručnog žirija Udruženja au-tomobilskih novinara u BiH, te osvojio laskavutitulu automobila 2011. godine u BiH. Prvi malicrossover iz Nissana, u Bosni i Hercegovini jedostupan po cijeni već od 28.500 KM. Navedenacijena odnosi se na model pokretan 1.6 litarskimbenzincem sa 117 KS i paketom opreme Visia,koji nudi izuzetno bogatu opremu, kao što je

ABS, EBD, ESP, zračni jastuci za vozača i su-vozača, bočni jastuci i zračne zavjese, ručniklima uređaj, radio CD, putni kompjuter, servoupravljač podesiv po visini, električno podizanjesvih stakala, 16-inčni čelični točkovi, električnopodesivi spoljni retrovizori i daljinsko centralnozaključavanje. Za više informacija posjetitewww.nissan.ba ili ovlaštene Nissan koncesion-are.

Oživi grad sa Nissanom Juke

Škoda udvostručila profit

Euro NCAP-konzorcijdodijelio je pasivnoj sig-urnosti novog Audija Q3maksimalnu ocjenu odpet zvjezdica. Time seQ3 svrstava među na-jsigurnije automobilesvoje klase u kategori-jama zaštite putnika u slučaju frontalnog, bočnog i stražnjegsudara, sigurnosti najmlađih saputnika kao i zaštite pješaka.

Audi Q3 na testu sigurnosti

Chevrolet slavi stogodišnjicuKako bi obilježio sto-godišnjicu svog posto-janja, Chevroletpredstavlja električni au-tomobil Volt, poklanjastotinu automobila djeci inaručuje savremenuskulpturu za rodnomjesto Louisa Chevro-leta. U čast velikog ju-bileja, Chevrolet u Evropudovodi svoj nagrađivaniVolt – prvi električni automobil s mogućnošću produženja dosega. Volkswagen nagradna igra „Spoji i osVWoji“

Volkswagen BiH, u saradnji sa modnom kućom Mango i Petrol BH Oil Company,poklanja vrijedne poklone svojim vjernim i budućim fanovima Volkswagen BiHFacebook fan page-a. Zanimljiva igra pod nazivom „Spoji i osVWoji“ počela je07.09. i traje do 28.11.2011. Svi zainteresovani mogu učestvovati u igri na načinda slože puzle sa slikama modela Pola i Golfa (u zavisnosti od toga da li je riječ omladiću ili djevojci), a rezultati igre se objavljuju na Facebook zidu. Završen jedrugi krug izvlačenja ove nagradne igre, a sretni dobitnici su: Nemanja Milovče-vić (Banja Luka) i Rasema Hadžiahmetović (Tuzla). Planiran je još jedan krugizvlačenja s privlačnim poklonima za nju: Mango poklon-bonovi i njega: VWmuške jakne. Finalno izvlačenje nagrada predviđeno je za 28.11.2011., kadasretni dobitnik osVWaja vikend sa Volkswagen Polo-om i punim rezervoaromgoriva, koji daruje Petrol BH Oil Company.

Peugeot Blue Box u DobojuRadovi na izgradnji Peugeot Blue Box-a u Doboju su u završnoj fazi. Novi proda-jno-servisni objekat izgrađen po strogim Peugeot standardima biće ujedno i na-jveći Peugeot centar u BiH. Firma Novoprom, ovlašteni Peugeot koncesionar, dokraja 2011. godine u Doboju će otvoriti Blue Box, globalni koncept prodajnog-servisnog centra koji omogućava posjetiocima sveobuhvatnu ponudu Peugeotproizvoda i usluga. Najveći Peugeot prodajno-servisni centar u BiH prostiraće sena 1.300 m2. Posjedovaće moderni prodajni salon, servis, prodavnicu originalnihrezervnih dijelova, lakirnicu i tehnički pregled vozila. Iza firme Novoprom stoji 500zadovoljniih korisnika Peugeot vozila i usluga servisa. Otvaranjem Blue Box-a uDoboju obilježava ulazak u 10. godinu poslovanja.

Auto

Heljda je nekada, uz krompir, bila osnovna sel-jačka hrana. Vrlo je jednostavna za uzgoj jer us-pijeva na siromašnoj, jako pjeskovitoj zemlji sdosta vlage. Danas je ova namirnica pomalo zab-oravljena i vrlo rijetko se koristi svakodnevnojishrani. Međutim, kako u posljednje vrijeme jačasvijest o zdravoj ishrani, heljda ponovo dobija navelikoj važnosti pošto je zdrava i korisna namir-nica.Zrno heljde je bogato hranjivim sastojcima, min-eralnim solima i vitaminima. Heljda sadrži bje-lančevine, masti, vitamine, fosfor, gvožde,kalcijum, mikroelemente kao što su jod, cink,brom i druge, organske kiseline i rutin, sup-stancu iz grupe vitamina P, koja predstavlja iz-vanredno ljekovito sredstvo za mnoge bolestisavremenog doba. To su, prije svega povišenikrvni pritisak, reumatizam, glaukom, dijabetes ibolesti koje nastaju kao posljedica radioaktivnogzračenja. Po vitaminskom sastavu zrno heljde slično je os-talim žitaricama: sadrži gotovo sve vitaminegrupe B te znatne količine nijacina. Osim gas-tronomskih osobina, mnogi je po prehrambenimvrijednostima više cijene od riže. Energetska vri-jednost 100 g jestivog dijela zrna iznosi 1407 kJ

ili 335 kcal. Dodamo li tim biohemijskim i ener-getskim karakteristikama heljde i njenu lakuprobavljivost, prava je šteta što se ova vrijednažitarica zapostavlja, malo proizvodi i teškonabavlja izvan područja uzgoja. A upravo je ide-alna namirnica za osobe s poremećenomprobavom, za djecu i starije osobe, posebno ukombinaciji s rižom i ostalim žitaricama.

Narodna medicina preporučuje cvijet heljde kaolijek protiv kašlja i sluzi u gornjim disajnim pute-vima. Čaj od lista i cvijeta heljde upotrebljava seza aterosklerozu, naročito ako je kombinovana spovišenim krvnim pritiskom.Sjeme heljde je u kulinarskom smislu veomaukusno i vrijedno. Heljda se koristi kao i riža, uobliku heljdine kaše, kao dodatak jelima uzpovrće i meso, od nje se pripremaju ljekovitekaše, mnoga druga dinstana jela, prave seodlične pite... U nekim zemljama smatra sevrhunskim specijalitetom. Kuha se oko 20 min-uta . Veoma je zahvalna, jer se odlično kombin-uje s povrćem, gljivama i drugim žitaricama.Koristi se samo oljušteno zrno.Brašno heljde je vrlo ukusno i hranjivo. Koristise za pripremanje heljdine palente, hljeba ipeciva (kao dodatak drugih žitarica), pita,palačinki, pogača, torti i drugih specijaliteta,kao i tijesta za rezance. Heljdino brašno čestose koristi i kao dodatak drugim vrstamabrašna. Peciva i palačinke od takve mješavineimaju nježnu strukturu i ukus maslaca.Brašno heljde je više crno nego bijelo. Koristise u slatkoj i slanoj varijanti.

4 6 | i n t e r m e z z o | n o v e m b a r 2 0 1 1 .

Upoznajte heljdu –pravu zimsku hranuUpoznajte heljdu –pravu zimsku hranu

Gastro

Hrana za mozakBudući da poboljšava memoriju, heljdu nazi-vaju i idealnom hranom za mozak. Narodnaje medicina preporučuje kod liječenja reuma-tizma, glaukoma i dijabetesa. Čaj od heljdinacvijeta ima ljekovito djelovanje na disajne or-gane i pluća (kašalj, sluz, katar), a mješavinalistova i cvjetova heljde liječi aterosklerozukrvnih sudova. S druge strane, čaj od sje-mena povoljan je za smirenje i kod nesanice.

gastro/recepti

n o v e m b a r 2 0 1 1 . | i n t e r m e z z o | 4 7

Gastro

Želite početi sa kuhanjem i ne znate odakle krenuti i šta vam sve treba u kuhinji.Ako imate šporet i rernu, tanjire i pribor za jelo, pročitajte spisak kuhinjskih po-magala koja će vam olakšati rad u kuhinji i pripremu jela.Kuhinjska vaga - ako želite biti sigurni da će recept uspjeti od prve. Za mjerenjetekućina i namirnica manje gramature neophodne su i mjerne čaše u ml imjerne kašike u gramima;Set kvalitetnih noževa – mali nož za guljenje, srednji nož za rezanje povrća i većinož za rezanje mesa, sjeckanje povrća i sl. Posao olakšava i specijalni nožić zaguljenje povrća (krompira, mrkve i jabuka), kao i otvarač za konzerve;Ribež – neophodan za ribanje sira, povrća i voća (mrkva, kupus, jabuke,limunova korica i sl.);Kutlače – plastične ili gumirane (ako koristite neprijanjajuće tave) i nekoliko dr-venih;Mutilica – ako želite smjesu za palačinke bez grudvica;Velika šupljikava žica – neophodna za vađenje njoka, kuhanih jaja i sl. iz vode ukojoj su se kuhali;Cjediljka – plastična s normalnim ru-pama za cijeđenje tjestenine,povrća i svega ostalog što sekuhalo u vreloj tekućini, težičana sa sitnim rupicamakoje je odlično za ispi-ranje riže, cijeđenjeumaka i sl.;Ručni električnimikser i set plas-tičnih posuda zamiksanje (mala,srednja i velika);Neprijanjajuće tave –1 srednja prečnika 20 i1 velika prečnika 30cm;Lonci s poklopcima – 1mali, 1 srednji i 1 veći;Veliki i duboki lonac zasupu, gulaš i sl. – neopho-dan ako kuhate veće količinehrane;Vatrostalni pleh - po jedanneprijanjajući i jedan (različitihdimenzija) za pečenje mesa,lazanja, mesnih štruca i jedanokrugli pleh za pečenje pizzaPleh za torte i kolače – ako plani-rate slatko kuhati, nabavite bar 1okrugli pleh za torte s obručemprečnika 20-23 cm i 1 pravougaonipleh samo za kolače.

Neophodni savezniciu kuhinji

Varivo odheljdePotrebne namirnice: 2šolje graška, 2 šolje krom-pira sitno isečenog nakocke, 1 šolja heljde, 1 is-jeckane mrkve, 1 šoljakarfiola, 1-2 kašikaparadajz sosa, 1 kašičicasitno sječenog peršuna, 1-2 kašike ulja, so, malotamjana, malo majorana.Priprema: Povrće trebapripremiti: oprati isjeckati. Poslije ovakvepripreme ga treba staviti uvrelu vodu i skuhati. Kada je varivo skuhano, treba dodati začinei preliti uljem i paradajz sosom.

Seljačka supaPotrebne namirnice: 50 g heljde, 50 g suhog vrata, 100 ml kiselepavlake, majoran, 1-2 kašike ulja, 1 kesa krem supe od gljiva.Priprema: Heljdu operite i skuhajte. Suhi vrat narežite na kock-ice i propržite na ulju. Dolijte 1l mlake vode, umiješajte sadržajkesice krem supe od gljiva i majoran. Kad supa provri, kuhajte jena laganoj vatri još 10-tak minuta. Na kraju umiješajte skuhanuheljdu. Prije služenja dodajte kiselu pavlaku.

Zapečena heljda

Potrebne namirnice: 2 šoljice heljde, 1 šoljice ječmenihpahuljica, 1 glavica luka, 100 g bundevinih sjemenki, 3 čena bi-jelog luka, 1/2 šoljice kuhanog paradajza, vezica celerovoglišća, 3 kašičice kvasca, so.Priprema: Skuvajte heljdu u 1:3 vode. Bundevine sjemenkepropržite i sameljite u mlinu za kafu. Bijeli luk i celerovo lišćeisjeckajte. Luk očistite, nasjeckajte i prodinstajte na malo ulja.Dodajte kuhanu heljdu i ostale sastojke, pa sve dobro izmiješa-jte. Razvaljajte smjesu u namazan pleh, zapecite dok ne poru-meni, a zatim sjeći na komade željene veličine. Služiti uzsvježu salatu.

4 8 | i n t e r m e z z o | n o v e m b a r 2 0 1 1 .

Etno sela kao nosioci BiH turizmaEtno sela kao nosioci BiH turizmaTurizam

ETNO SELOSTANIŠIĆI KODBIJELJINEOsnovano 2003. godinezahvaljujući inspiracijiBorisa Stanišića. Više odnekoliko godina on jeputovao po selima sred-nje Bosne u potrazi zastarim kućama i predme-tima koji će sačuvatipredstavu o jednom vre-menu i kulturi življenjasa kraja 19. i početka 20.vijeka. Rezultat je auten-tično planinsko selo usred semberske ravnice.Posjeti ga godišnje do800.000 ljudi.

B o s n a i He rce g ov i n a i m a ve l i k i p o te n c i j a l za ra z vo j t u r i z m a , n a ža l o s t j o š u v i j e k ve o m a s l a b o i s ko r i š te n . O n o š to d a j en ov u d i m e n z i j u t u r i z mu n a š e d r žave j e s u e t n o s e l a ko j i h u B i H i m a n e ko l i ko a j e d a n b ro j j e u i zg ra d n j i i l i n a j av i .Ta ča n b ro j e t n o s e l a n i s a m u s p j e l a p ro n a ć i , p i š e d a i h i m a 7 , a l i o n a ko j a s u za s a d a n a j p oz n a t i j a s u s l j e d e ća :

n o v e m b a r 2 0 1 1 . | i n t e r m e z z o | 4 9

turizam

HERCEG ETNO SELO MEĐUGORJE Kao jedinstveni hotelsko-turistički kompleksotvoren krajem 2008, prostire se na četiri hek-tara površine. Na jednom mjestu u auten-tičnom okruženju turisti dobijaju kompletnuuslugu. Ovdje dolaze na svoje i ljubitelji dobregastronomije i ljudi željni odmora i predaha odsvakodnevnice, kao i poslovni ljudi koji tumogu organizovati seminare, kongrese i team-building.Centar kompleksa čini restoran Herceg, hotel,zatim zaselak s 10 kamenih kuća gdje senalazi smještajni dio i mali trgovački dio s de-setak trgovina tradicionalnim proizvodimapoput domaćeg meda ili svježe samljevenogbrašna.

KRALJEVSKO SELO KOTROMANIĆEVONa 20 kilometara od Doboja prema Derventi, 45km od granice sa Hrvatskom, na oko 1 haimanja organizacije Rotor, smješteno je turis-tičko etno naselje "Kraljevsko selo Kotro-manićevo".Izgrađeno je na obali rijeke Veličanke, bogatojribom i školjkama što svjedoči o njenoj čistoći,uklopljeno u ambijent netaknute prirode, naglavnoj saobraćajnici predstavlja pravi ambijentza tranzitni odmor, održavanje seminara, uži-vanje u starinskom kraljevskom ambijentu istaroj arhitekturi bosanskih kraljeva.Kraljevsko selo Kotromanićevo raspolaže sa 12ležaja u drvenim klimatizovanim kućama

građenim od prirodnih materijala prilagođenihstarinskoj arhitekturi, ali ujedno i savremenimturističkim sadržajima. Svaka kuća za odmorsadrži mali dnevni boravak, spavaću sobu, ku-patilo sa tuš kabinom, mini barom i TV- om.Svaki objekat ima sopstveno dvorište sa roštiljmjestom. U okviru turističkog etno nasela Kraljevsko selo

Kotromanićevo nalazi se restoran tradicionalnekuhinje. Jedinstven po arhitekturi sa mnoštvomartefakata i replika srednjovjekovnih grbova,štitova, mačeva i antikviteta, enterijer restoranapodsjeća na starinsku kraljevsku kuću u kojojće sva čula uživati tokom degustacije tradi-cionalnih jela pripremljenih po drevnim recep-turama ovog regiona.

ETNO SELO BABIĆIU sklopu Ski centra Rostovo nalaze se Etnoselo Babići i Hotel Rostovo. Smješteni su naputu između Bugojna i Novog Travnika. Sport-sko rekreacijski centar "Rostovo" otvoren je1984. godine za potrebe ZOI u Sarajevu, koji senalazi na 1160 metara nadmorske visine.Poslije je služio uglavnom kao zimovalište irekreacijsko sportski centar za mnoge poznatesportaše i klubove.Renoviran je 2006. godine kad je počeo saradom isključivo u zimskom periodu, da bi2008. godine obogatio svoju ponudu stazom zaplaninarenje, biciklizam i sportsko-rekreaci-jskim jahanjem. Gostima su na raspolaganju i

zemljani teniski tereni koji su u zimskom peri-odu zatvoreni i grijani. Etno selo ima kapacitet60 ležajeva a u njemu se mogu vidjeti mnogeznamenitosti iz davnog vremena, tj. pribori ialati kojima su se koristili naši stari.

ETNO BEGOVO SELONalazi se u Nišićima nadomak Sarajeva. Ideja oizgradnji sela je nastala kada je vlasnik sela,inače stravstveni kolekcionar starina i kul-turnog nasljeđa Bosne, odlučio da sakupljenukolekciju prezentuje javnosti u originalnom am-bijentu Bosanskog sela.Odabrana je lokacija Nišičke visoravni, jer taplaninska regija sa svim svojim prirodnim lje-potama i kulturnim i prirodnim različitostimapredstavlja Bosnu u malom. Selo je građeno odoriginalnih materijala, od kojih su neki stari parstotina godina, i tehnikama koje su se koristileu tom periodu. Izgrađena je čaršija samnoštvom malih kućica i seoskom džamijomodmah pored.

U sklopu hotela se nudi i smještaj u auten-tičnim kućama etno sela koje su svojom un-utrašnjošću prilagođene savremenimpotrebama gostiju.Osim ovih sela nedavno je otvoreno i Etno selo„Remić“ u Menjiku (opština Prozor – Rama), apri kraju je izgradnja etno sela u Vitezu usklopu kompleksa „Viteški dol“.

U svakom slučaju kad poželite pobjeći odgradske gužve, prošetati u prirodi i vratiti semalo u prošlost, bilo koje etno selo je svakakodobar izbor. Uz malo bolju promociju, posebnona nivou države, etno sela bi mogla postatijedna od glavnih turističkih destinacija Bosne iHercegovine.

(Hana Kazazović)

5 0 | i n t e r m e z z o | n o v e m b a r 2 0 1 1 .

Telekom Srpske, informacije 1185

Kvarovi na telefonima 1275

Buđenje i poziv u određeno vrijeme 1401

CJB 122

Vatrogasci 123

Hitna pomoć 124, 230-620

Poliklinika 247-333

Klinički centar Banja Luka 342-100

Autobuska stanica 922 000 Željeznička stanica 301-229

Vodovod i kanalizacije 212-316

Stambeni servisi –Održavanje stanova 228-060

“Elektrokrajina” Banja Luka 247-100

Centar za obavještavanje 121, 212-500

“Čistoća” 304-477

Meteorološka stanica 307-943

“Gradsko groblje” 214-107, 065/646-312

KULTURNI CENTRI

Narodno pozorište RS 317-949

Dječije pozorište RS 232-844

Gradsko pozorište Jazavac 462-887

Narodna i univerzitetska biblioteka RS “Petar Kočić” 215-859

Banski dvor 305-336

Francuski kulturni centar 219-238

MOTELI

Prenoćište i restoran “Alas” 212-622

PARFIMERIJE

Didaco Commerce 586-777

PRIVATNE ZDRAVSTVENE USTANOVE

Očna ambulanta “Profi Optic” 219-056

ZU Stomatološka ordinacija “MODENT 1” 324-240

Slana soba 304-105

BAnjA lUkA 051Autobuska stanica 213-100Željeznička stanica 655-330Aerodrom Sarajevo 289-100BIHAMK informacioni centar 1282 Stanje na putevima 1282Pomoć na putu 1282Policija 122Vatrogasci 123Hitna pomoć 124 Tačno vrijeme 125Telegram 1202 Opravka pretplatničke linije 1272Telefonske informacije 1182BH Telecom 232-652BH pošta 252-525Federalni hidrometeorološki zavod 276-700MUP kantona Sarajevo 122MUP Federacije BiH 280-020Finansijska policija Federacije BiH 714-950Elektrodistribucija 751-000Vodovod 210-707Kanalizacija 668-259JKP "Gras" 293-333JKP "Rad" 641-051Sarajevogas 272-980Sarajevo navigator 657-302Gorska služba spašavanja 061/299 -443Klub spasilaca 2000 Sarajevo 241-262PTT kvarovi 977Opšta bolnica Sarajevo 285-100

KULTURNI CENTRINarodno pozorište Sarajevo 663-647 Pozorište mladih Sarajevo 205-799Kamerni teatar 55 523-079SARTR 665-189Umjetnička galerija BiH 266-550Galerija SPKD "Prosvjeta 444-230 Galerija "Mak" 471-828 Muzej Sarajeva 215-534 Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH 471-828 Historijski muzej BiH 210-418

HOTELIEurope 580-400Sarajevo 777-900Hollywood 773-100

RESTORANI, ĆEVABDŽINICEĆevabdžinica Mrkva 532-519Restoran Bašča 061/177-791

SArAjEvO 033

OGLAŠAVAJTE SE U PRVOM BESPLATNOM MAGAZINU U RS

tel: +387 51 214 828email: redakcija@intermezzo.ba www.intermezzo.ba

BAnjA lUkA 051