SMJERNICE SMJERNICE ISHRANE BILJA ISHRANE BILJA

U HORTIKULTURIU HORTIKULTURIProf. dr. Mirjana Herak ĆustićDoc. dr. Lepomir ČogaMarko Petek, dipl. ing. agr.

prof. dr. sc. Mirjana Herak Ćustić

Marko Petek, dipl. ing. agr.

doc. dr. sc. Lepomir Čoga

Literatura:Literatura:1. Mirjana Herak Ćustić (2006):Smjernice ishrane bilja u hortikulturi,

Interna skripta, Zagreb2. Mirjana Ćustić (1998): Kemijska sredstva u poljoprivredi, Pravilna i

sigurna primjena gnojiva 3/6, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH, Zagreb

3. R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, Mirjana Herak Ćustić, M. Poljak, D. Romić (2004): Povrćarstvo, Ishrana povrća i gnojidba, Zrinski, Čakovec

4. V. Vukadinović, Z. Lončarić (1998): Ishrana bilja, Poljoprivredni fakultet, Osijek

5. Mirjana Herak Ćustić «Preporuke za gnojidbu ukrasnog bilja»Savjetovanje HAD «Njega gradskog prostora-vještina uređenja cvjetnjaka Zadar, 2003.; «Gojidba travnjaka», Savjetovanje HAD »Podizanje i uzgoj ukrasnih travnjaka Poreč, 2004.; «Reakcija tla –bitan preduvjet za odabir bilja u hortikulturi» Savjetovanje HAD Poreč, 2005.; Interni materijali sa simpozija i skupova

Dodatna literatura:Dodatna literatura:1. K. Mengel, E.A. Kirkby, H. Kosegarten, T. Appel (2001): Principlesof Plant Nutrition, 5th edition, Boston 2. Marschner H. (1995): Mineral Nutrition of HigherPlants, Academic Press. London, San Diego, NewYork, Boston, Sydney, Tokyo, Toronto.3. Finck A. (1982): Fertilizers and Fertilization,Introduction and Practical Guide to Crop FertilizationWeinheim, Deerfield beach, Florida Basel.4. Bergmann W. (1992): Nutritional Disorders of Plants, Development,Visual and Analytical Diagnosis5. W. Wunderer, A. Fardossi, A. Baumgarten, K. Bauer (2003): Richtlinien für die Sachgerechte Düngung in Weinbau6. Hartmann H.T., Kofranek A.M., Rubatzky V.E., Flocker W.J. (1998): Plant Science, Growth, Development and Utilization of CultivatedPlants, Prentice-Hall International, Inc., Englewood Cliffs, New Jersey

ISHRANA BILJA - mlada znanost

• korijeni u 4. st. pr. n. e. (Aristotel)

• dio AGRONOMSKIH (POLJOPRIVREDNIH) znanosti

• srodne znanosti: KEMIJA BIOKEMIJAFIZIOLOGIJAPEDOLOGIJA

napredak - razvojem osnovnih znanstvenih disciplina:

KEMIJE

BIOKEMIJE

FIZIKE….

DEFINICIJA ISHRANE BILJDEFINICIJA ISHRANE BILJAA (pojednostavljeno)

znanost koja izučava ishranu poljoprivrednih kultura na određenom staništu, u svrhu što višeg i kvalitetnijeg prinosa

ZADAZADACI:CI:

• uloga i ponašanje kemijskih elemenata u tlu (supstratu)• interakcije biljke i supstrata, koje utječu na usvajanje hranivih tvari• premještanje elemenata i njihovu raspodjelu u biljci• uloga kemijskih elemenata u biljci i njihovu vezu s fiziološkim procesima

KONAKONAČČNI CILJNI CILJ

biosinteza organskih produkata

biljno-fiziološki aspekt

agroekološki aspekt

NENEŽŽELJENE POSLJEDICEELJENE POSLJEDICE

nedostatak lako pristupačnih hraniva u tlu -gladovanje biljaka (fiziološke bolesti)

prekomjerno korištenje pojedinih elemenata- toksično djelovanje na biljku

NENEŽŽELJENE POSLJEDICEELJENE POSLJEDICE

lošija organoleptička svojstvanježne, spužvaste stanice, osjetljive na infekcije

zdrava jabuka

NENEŽŽELJENE POSLJEDICEELJENE POSLJEDICE

preobilna opskrba tla- ispiranje hraniva- ekološki problem

RJERJEŠŠENJEENJE

Kontrola plodnosti tla

Racionalna gnojidba

POVIJEST ISHRANE BILJAPOVIJEST ISHRANE BILJA• proizvodnja organske tvari u zelenoj biljci - najsavršeniji aparat za organsku sintezu

• nastali produkti -asimilati

• pretvaranje mineralnih tvari u organske spojeve –ishrana biljke ili asimilacija

KAKO BILJKA PRIMA HRANIVAKAKO BILJKA PRIMA HRANIVA

ARISTOTEL - TEORIJA O HUMUSU

•starogrčki filozof (384-322 god. pr. n. e) •prvi postavio pitanje - kakobiljka prima hraniva?•smatra da se biljka hranihumusom•nakon ugibanja biljakahumus se vraća u tlo

KAKO BILJKA PRIMA HRANIVAKAKO BILJKA PRIMA HRANIVA

PALLISSY (1563) - tlo izvor MINERALNIH TVARI

- provodi prva istraživanja u oblasti ishrane bilja- proučava što određuje plodnost tla- koje tvari izgrađuju biljku- utvrdio da sagorijevanjem biljke ostaje pepeo- pepeo sadrži tvar sličnu soli- sol biljka mora uzeti iz tla - biljci treba gnojidba ako neka sol nedostaje

KAKO BILJKA PRIMA HRANIVAKAKO BILJKA PRIMA HRANIVA

VAN HELMONT (1577-1644) –VODA JEDINO HRANIVO ZA BILJKU

-pokusi s vrbom i kišnicom-zasadio vrbu u tlo i zalijevao kišnicom-vagao (nakon 3 god) vrbu i tlo

-krivo zaključio, jer je težina tla ostala gotovo ista a težina vrbe porasla

KAKO BILJKA PRIMA HRANIVAKAKO BILJKA PRIMA HRANIVA

WOODWARD (1665-1728) - VODA i TLO

-uzgajao mentu na tlu-zalijevao biljku s tri tipa vode (kišnica, riječna voda, kanalska voda)

-bolji porast biljke ovisio o sastavu vode-porast ovisi o nekoj tvari, a ne samo o vodi

KAKO BILJKA PRIMA HRANIVAKAKO BILJKA PRIMA HRANIVA

SAUSSURE (1767-1845) –VODA, TLO I UGLJIK DIOKSID

• važnost FOTOSINTEZE

• povećanje biomase prvenstveno je posljedica usvajanja CO2

• biljke iz tla usvajaju dušik i sastojke pepela

KAKO BILJKA PRIMA HRANIVAKAKO BILJKA PRIMA HRANIVATHAER (1752-1828) – tvoracHUMUSNE TEORIJE

• u svojoj knjizi obrazlaže važnost humusa i vode za ishranu bilja

• naglašava važnost primjene stajnjaka

KAKO BILJKA PRIMA HRANIVAKAKO BILJKA PRIMA HRANIVA

BOUSSINGAULT (1802-1887) -utemeljitelj MODERNE ISHRANE BILJA

- proučava odnos tla i biljke, poput većeg broja istraživača toga doba- vrši poljske pokuse sa različitim gnojidbama i plodoredima- naglašava važnost dušika za biljku - važnost ravnoteže hraniva u tlu- negira učenje Tharea o humusnoj ishrani

KAKO BILJKA PRIMA HRANIVAKAKO BILJKA PRIMA HRANIVALIEBIG (1803-1873) – tvoracMINERALNE TEORIJE i ZAKONA O MINIMUMU

• temeljem istraživanja Saussurea i Boussingauodbacio Thareovu humusnu teoriju

• organska tvar – /humus/ se mora mineralizirati• samo anorganske tvari – izvor hrane za biljku

ZAKON O MINIMUMUZAKON O MINIMUMU – prinos ovisi o elementu koji je zastupljen u najmanjoj količini.

1840. -“Primjena organske kemije u poljoprivredi i fiziologiji” - prva knjiga

KAKO BILJKA PRIMA HRANIVAKAKO BILJKA PRIMA HRANIVAMITSCHERLICH (1874-1956) -

korigirao ZAKON O MINIMUMU-prirod ovisi o svim vegetacijskim faktorima, a ne samo o onom koji je u minimumu

- provodio dugogodišnje vegetacijske pokuse (lonci)

Nakon spoznaja o najvažnijim principima ISHRANE BILJA, u prvom redu kako biljka prima

hraniva……?

Postavlja se sljedeće pitanje…

KOJI SU ELEMENTI POTREBNI KOJI SU ELEMENTI POTREBNI ZA RAST I RAZVOJ BILJAKA?ZA RAST I RAZVOJ BILJAKA?

• 1840-1900. god. - izdvajanje ISHRANE BILJA kao samostalne znanstvene discipline (iz Agrikulturne kemije)

• značajan napredak - istraživanja u pješčanim kulturama (Wiegmann, Polstroff)

• te osobito vodenim kulturama (Knop, Sachs i dr.)

KNOP I SACHS (1860) razvijaju TEORIJU MINERALNE ISHRANE

nadziru uvjete uzgoja biljaka - bez tla

proučavaju fiziološku funkciju biogenih elemenata

uklanjaju pojedina hraniva iz “umjetnog medija” (otopine soli)

potrebe biljaka za BIOGENIM ELEMENTIMA utvrdili

10 neophodnih BIOGENIH MAKROELEMENTA:C, O, H, N, P, S, K, Ca, Mg, Fe, od kojih C,O,H,( iz zraka)

Početak 20. stoljeća

razvoj osjetljivijih metoda i tehnika – primjena izotopapojava nepoznatih fizioloških bolesti (biljke i stoka)nedostatak nekih elemenata u malim količinama

- otkriveno još 6 BIOGENIH MIKROELEMENATA:Mn, B, Zn, Cu, Mo, Cl

B i Zn – 1920.Cu i Mo – 1930. Cl – 1954.

Upoznati su svi biogeni elementi, no jošje i danas glavni problem … DUDUŠŠIK!IK!

DUDUŠŠIKIK – aktualan problem ishrane bilja

dva osnovna pitanja:

1. Što je izvor dušika

2. U kojem obliku biljka prima dušik (NO3- ili NH4

+)

Helriegel i Wilfart (1886) –elementarni dušik iz zraka• neke biljke – leguminoze – kvržice na korijenu

Jan Baptiste Boussingault• provodio vegetacijske pokue• većina viših biljaka prima dušik iz tla

RAZVOJ GNOJIDBERAZVOJ GNOJIDBEEmpirijska saznanja- rimsko i grčko doba- usmena predaja- primjena prirodnih produkata ( stajskog gnoja, komposta, fekalija, zelene gnojidbe )

RAZVOJ GNOJIDBERAZVOJ GNOJIDBEOtkriće mineralnih tvari - razvoj industrije mineralnih gnojiva- primjena mineralnih gnojiva u praksi

DUDUŠŠIKIK1828. - Wohler sintetizirao ureu, primjena poslije drugog svjetskog rata

1830. - prva primjena mineralnog gnojiva - čilske salitre i guana

poč. 20 st. - vezan atmosferski dušik i preveden u amonijske i nitratne soli

FOSFORFOSFOR

1843. – superfosfat - prvo proizvedeno tvorničko gnojivo u svijetu (Engleska)

nešto kasnije i tomasfosfat (nus proizvod kod proizvodnje čelika)

Rothamstadu (Lawes i Gilbert)- prva poljoprivredna stanica usvijetu- početak primjene mineralnih gnojiva

KALIJKALIJ

1860. - pronađene kalijeve soli (Strassfurt) -zamjena za pepeo

napredak poslije drugog svjetskog rata - primjena mikrognojiva

danas – proizvodnja pojedinačnih, kombiniranih i kompleksnih gnojiva

Cilj ishrane bilja u hortikulturi

Cilj ishrane bilja u širem smislu• što zdraviji izgled biljaka, bez bolesti i

kloroza• važnost biljo-hranidbenog kapaciteta tla

Cilj ishrane bilja u širem smislu•što zdraviji izgled biljaka,bez bolesti i kloroza

• Cilj ishrane bilja u širem smislušto zdraviji izgled biljaka, bez bolesti i

kloroza

Cilj ishrane bilja u hortikulturi• biljke bez kloroza i nekroza

Cilj ishrane bilja u hortikulturi• kvalitetniji i viši prinosi (prehrambenih

proizvoda), bez fizioloških bolesti

Cilj ishrane bilja u hortikulturikvalitetniji i viši prinosi (prehrambenihproizvoda), bez fizioloških bolesti

Cilj ishrane bilja u hortikulturikvalitetniji i viši prinosi (prehrambenih proizvod

Cilj ishrane bilja u hortikulturi• bolji vizualni dojam u prostoru

Cilj ishrane bilja u hortikulturi

upoznati zahtjeve pojedinih biljaka za određenim tipom staništa (Hydrangea sp.)

Cilj ishrane bilja u hotikulturi korekcija tla, ako ne odgovara određenoj

biljnoj vrsti

- kako ne bi došlo do neželjenih problema i naknadnih sanacija u okolišu

Cilj ishrane bilja u hotrikulturi

• osigurati studentima - dovoljno znanja o:kemijskim (i fiziklanim) karakteristikama tla

• METODE RADA• uzorkovanje tla i biljnog materijala• kemijske analize uzoraka• tumačenje rezultata za potrebe stručnih

projekta ili znanstvenih istraživanja