logika modeliranja

26
Logika modeliranja Logika modeliranja Dr Miroslav Trajanović

Upload: mile

Post on 03-Jan-2016

46 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

Logika modeliranja

TRANSCRIPT

Page 1: Logika modeliranja

Logika modeliranjaLogika modeliranjaDr Miroslav Trajanović

Page 2: Logika modeliranja

Geometrijski modeleri Geometrijski modeleri -- vrstevrste

Podela geometrijskih modelera je moguće izvršiti prema različitim kriterijumima. Tako se razlikuju:j j– Manifold vs. Nonmanifold

Eksplicitni modeleri i modeleri koji– Eksplicitni modeleri i modeleri koji dozvoljavaju modeliranje pomoću promenljivihpromenljivih

Page 3: Logika modeliranja

Pristup modeliranjuPristup modeliranju

Eksplicitno modeliranjeModeliranje putem promenljivih

Page 4: Logika modeliranja

EksplicitnoEksplicitno modeliranjemodeliranjeSreće se kod programa starije generacije. Model načinjen primenom logike eksplicitnogModel načinjen primenom logike eksplicitnog modeliranja ne obuhvata relacije između elemenata modela i definisan je isključivoelemenata modela, i definisan je isključivo svojom geometrijom. K i ik d l di t d fi i jKorisnik model gradi putem definisanja njegove eksplicitne geometrije (tačaka, linija,

ši i i )površina i zapremina). Ovakvi programi često nude kombinaciju žičanog, površinskog i zapreminskog (solid) modeliranja.

Page 5: Logika modeliranja

EksplicitnoEksplicitno modeliranjemodeliranje

Da bi se na eksplicitnom modelu sprovele k i j j d l bitimakar i najmanje promene, model mora biti

pažljivo analiziran i neki njegovi delovi k t i iponovo konstruisani.

Sistemi koji koriste ovakvo modeliranje zahtevaju da se specifikuje deo geometrije modela koji se menja i konstruiše nova geometrija, uz primenu raspoloživih alata za modeliranje

Page 6: Logika modeliranja

EksplicitnoEksplicitno modeliranjemodeliranje

Veliki broj savremenih paketa poseduje i dalje, uz mogućnost modeliranja putem promenljivih, mogućnost p p j , geksplicitnog modeliranja Nazivaju se hibridni modeleriNazivaju se hibridni modeleriTakvi su Unigraphics, IDEAS itd.

Page 7: Logika modeliranja

Modeliranje putemModeliranje putemModeliranje putem Modeliranje putem promenljivihpromenljivihp jp j

Savremeni programi za modeliranje za vreme f d fi i j i d i j t č ifaze definisanja proizvoda snimaju, tumače i u modelu predstavljaju nameru konstruktora,

i j ći l ij k j t j d lsnimajući relacije koje postoje u modelu proizvoda i procesima upotrebljenim da bi se

d fi ion definisao. Ovo se u stranoj literaturi i reklamnom materijalu često naziva "capturing design intent".

Page 8: Logika modeliranja

Modeliranje putemModeliranje putemModeliranje putem Modeliranje putem promenljivihpromenljivihpromenljivihpromenljivih

Pristup modeliranja putem promenljivih omogućava da model u svakom momentu bude promenljiv, što p j ,korisnicima dozvoljava da istražuju alternative u dizajnu i konstrukciji kao ialternative u dizajnu i konstrukciji kao i da prave revizije konstrukcije. Promene na modelu koji obuhvata relacije vrše se jednostavnom j jpromenom tih relacija.

Page 9: Logika modeliranja

Modeliranje putemModeliranje putemModeliranje putem Modeliranje putem promenljivihpromenljivihpromenljivihpromenljivih

Modeliranje putem promenljivih najčešće koristi dve tehnike:– Parametarsko modeliranjeParametarsko modeliranje– Variaciono modeliranje

Page 10: Logika modeliranja

Parametarski Parametarski -- varijacionivarijacioni

Korisnik modelira korišćenjem jednostavnih pravilaPravila koriste dimenzije i ograničenjaPravila koriste dimenzije i ograničenjaDimenzije: rastojanje, radijus, ugao, ..Ograničenja: paralelnost, tangentnost, normalnost, ..normalnost, ..

Page 11: Logika modeliranja

ParametarskoParametarsko modeliranjemodeliranje

Predstavlja zapisivanje istorije operacija d li j i jih ih lji ih ( t jmodeliranja i njihovih promenljivih (na taj

način se snima namera konstruktora) i istorije d t CAD f k ij k jpromena posredstvom CAD funkcija koje

pokreće korisnik programa. Proces modeliranja zapisuje se tako što se snimaju parametarske relacije na način zavistan od njihovog redosleda (sekvencijalno)

Page 12: Logika modeliranja

ParametarskoParametarsko modeliranjemodeliranje

Model se posle promene regeneriše tako što di d č tk k išć jga program gradi od početka, korišćenjem

definisanog redosleda parametara.Prednost parametarskog modeliranja leži u brzini regeneracije. Nedostatak je činjenica da korisnik mora da definiše sve potrebne informacije o veličini i p jorijentaciji nekog elementa modela, pre nego što je moguće definisati sledeći element.j g

Page 13: Logika modeliranja

VariacionoVariaciono modeliranjemodeliranje

Bazira se na simultanom rešavanju sistema j d či d bi ti l d š jjednačina, da bi se stiglo do rešenja. Najvažnija razlika u odnosu na parametarsko modeliranje je sledeća: – kod parametarskog modeliranja, oblik modela je

limitiran rešenjima baziranim na parametrima geometrije, koji su često jednostavne jednačine; k d ij i di j di ij k j d fi iš d l– kod varijaciong dizajna dimenzije koje definišu model mogu da se baziraju na složenom sistemu jednačina čime bi se na primer mogle izračunavati dimenziječime bi se, na primer, mogle izračunavati dimenzije modela na osnovu nekih osobina materijala.

Page 14: Logika modeliranja

VariacionoVariaciono modeliranjemodeliranje

Ovde nije bitan redosled relacija koje se definišu pri izradi modela, te je moguće promeniti svaku od njih, bez obzira na p j ,redosled nastanka, ne vodeći računa o tome da li se neki element modelatome da li se neki element modela referencira na neki drugi koji je nastao pre njega (odnosi roditelji deca)pre njega (odnosi roditelji-deca).

Page 15: Logika modeliranja

VariacionoVariaciono modeliranjemodeliranje

Još jedna od prednosti varijacionog d li j j ć t k t i jmodeliranja je mogućnost konstruisanja

nepotpuno definisane geometrije u smislu d d j ič j (" t i t ")dodavanja ograničenja ("constraints"). Time je moguće prvo definisati samo poznata ograničenja, zatim sagraditi model, pa njegovom analizom i adekvatnim promenama doći do potpuno definisanog modela.

Page 16: Logika modeliranja

VariacionoVariaciono modeliranjemodeliranje

Potpuno i nepotpuno definisana ograničenja na skici (fully and partialy constrained sketch)

Page 17: Logika modeliranja

VariacionoVariaciono modeliranjemodeliranjePotpuni variacioni modeleri zahtevaju poznavanje domena problema koji se rešava jer su jednačine zadomena problema koji se rešava, jer su jednačine za svaki od problema specifične.U sadašnjim programskim paketima se primenjujeU sadašnjim programskim paketima se primenjuje samo u fazi izrade 2D profila, zbog složenosti opisivanja i rešavanja 3D problema preko sistema op s a ja eša a ja 3 p ob e a p e o s ste ajednačina. U trenutku prelaska u 3D režim, program usvajaU trenutku prelaska u 3D režim, program usvaja pretpostavljene vrednosti nedefinisanih parametara, te je ishod sličan kao kod čisto parametarskog j p gmodeliranja.

Page 18: Logika modeliranja

Hibridni modeleriHibridni modeleri

Interni model ima više od jedne prezentacijeObično B-rep i CSGObično B rep i CSGKombinovanje skulpurnih površi i

i k d lzapreminskog modela

Page 19: Logika modeliranja

Feature basedFeature based

Tehnički element je entitet geometrijskog modela koji sadrži poredgeometrijskog modela koji sadrži, pored definisane geometrije i ograničenja, ponašanje geometrije korišćenjem pravila i atributapPrimer: rupa ili otvor u paralelepipeduOt j j d ži j jOtvor – smanjuje dužinu sa smanjenjem visine bloka

Page 20: Logika modeliranja

TehniTehniččki elementki element -- primerprimerTehniTehniččki element ki element -- primerprimer

Page 21: Logika modeliranja

Metode gradnje modelaMetode gradnje modela

instanciranje primitiva,extrudiranje,presvlačenjepresvlačenje,sklapanje modela od temena, ivica i stranica (granična reprezentacija)bulove operacijebulove operacije.

Page 22: Logika modeliranja

Instanciranje primitivaInstanciranje primitiva

Page 23: Logika modeliranja

EkstrudiranjeEkstrudiranje

Page 24: Logika modeliranja

PresvlačenjePresvlačenje

Page 25: Logika modeliranja

Bulove operacijeBulove operacije

Page 26: Logika modeliranja

Unija, PUnija, Presek, resek, RRazlika azlika