planiranje i programiranje

PROCES PROCES PLANIRANJA I PLANIRANJA I

PROGRAMIRANJA PROGRAMIRANJA

NASTAVENASTAVE

DIDAKTIKA

• Planiranjem i programiranjem odgoja i obrazovanja svako društvo izražava i određuje svoj identitet (prošlost, sadašnjost, budućnost)

• Pitanja temeljnih opredjeljenja o cilj (zašto), sadržaju (što) i metodama i strategijama (kako) odgoja i obrazovanja predstavljaju određenu viziju razvoja društva i određuju što pripadnici mogu postati i koje ljudske potencijale mogu razvijati

• Nepromišljeni potezi i pogreške na različitim razinama planiranja i programiranja i na različitim stupnjevima obrazovanja mogu imati nesagledive posljedice

• Prije realizacije svake organizirane odgojno-obrazovne aktivnosti definiraju se bitni elementi o kojima ovisi učinkovitost tih aktivnosti

SvrhaSvrhaProces planiranja i

programiranja

Siniša Kušić, asistent

• ciljevi i sadržaji - pitanje svrhe (zašto?) i materijalne osnove neke djelatnosti (što?)

• didaktičko-metodičke komponente - izvode se iz ciljeva i sadržaja, a predstavljaju raščlambu sadržaja po fazama rada

• didaktičko-metodičke odluke - u funkciji postavljenih ciljeva i zadataka:

strategije učenja i poučavanja (planirani skup postupaka za postizanje cilja)

metode i postupci u nastavi (diseminativne metode - metode u kojima se posreduju informacije od izvora znanja prema sudionicima učenja; metode aktivnog stjecanja znanja)

oblici rada (socijalne forme rada, interakcije i komunikacije)

nastavna tehnologija (mediji, nastavna sredstva i pomagala kao pomoć u prenošenju, obradi i preradi informacija u procesu učenja)

vrijeme (u kojem se ostvaruje odgojno-obrazovni proces)

instrumentarij za evaluaciju (vrednovanje ostvarenog programa)

Elementi plana i programa Elementi plana i programa nastavenastave

Proces planiranja i programiranja


• postoje razlike u shvaćanju pojma plana i programa

• razlike su uvjetovane teorijskim polazištima i praktičnim stajalištima

• “nastavni plan i program” ili “nastavni plan” i ”nastavni program”

• englesko govorno područje “curriculum”

Pojmovno određenjePojmovno određenjeProces planiranja i

programiranja


• planiranje i programiranje kao: stanje, proces, dokument, sredstvo, cilj, rezultat odgojno-obrazovnog (nastavnog) rada

• problem planiranja i programiranja može se promatrati kao: proces rezultat procesa (plan i program kao oficijelni, službeni dokument koji se

donosi na razini Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa)

• Hrvatska: planiranje i programiranje shvaćeno kao stanje, dokument koji određuje sadržaj, sustav znanja, vještina i navika koje učenici trebaju usvojiti u određenom tipu škole i razini obrazovanja

• planiranje i programiranje treba shvatiti kao procese koji prethode i slijede izradi i izvedbi nastavnog plana i programa

• plan i program (dokument) samo je jedna faza procesa planiranja i programiranja

• proces planiranja i programiranja obuhvaća sustav planiranih i poželjnih ciljeva, sadržaja, djelatnosti i rezultata odgojno-obrazovnih procesa

Definiranje planiranja i Definiranje planiranja i programiranjaprogramiranja



• planiranje i programiranje treba shvaćati kao proces gdje usvajanju i konačnom oblikovanju planova i programa nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada prethode određene procedure, i isto tako slijede određene procedure

• planiranje i programiranje treba shvaćati kao proces koji obuhvaća nekoliko koraka (faza):

1. KONCIPIRANJE - osmišljavanje cjelokupnog procesa planiranja i programiranja (nastavnog plana i programa)

2. IZRADA DOKUMENTA/DOKUMENATA (PLANA I PROGRAMA) - izrada nastavnih planova i programa za određenu razinu škole, tj. izrada obaveznih okvirnih programa nastave za određeni tip škole

3. OSTVARIVANJE NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA - svi se elementi programa u konkretnom ostvarivanju operacionaliziraju do razine izvedbe

4. EVALUACIJA NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA - vrednovanje ostvarivosti planova i programa

Planiranje i programiranje kao Planiranje i programiranje kao procesproces



1. FAZA:1. FAZA:

KONCIPIRANJE PLANOVA I PROGRAMA



• problemi odgoja i obrazovanja i planiranja i programiranja su veoma složeni

• postoje različiti pristupi planiranja i programiranja odgoja i obrazovanja

• svim pristupima zajedničko je da proces planiranja i programiranja uzimaju kao polazište i kao temelj svakog organiziranog odgojno-obrazovnog rada

• postoje i velike razlike s obzirom na usmjerenost procesa planiranja i programiranja

• samo koncipiranje nastavnih planova i programa ovisi o tome na čemu se inzistira pri njihovom donošenju

• kod utvrđivanja ciljeva postoje različite orijentacije (pristupi i smjerovi)

Koncipiranje planova i programaKoncipiranje planova i programaProces planiranja i

programiranja


1. pedocentristički pristup (usmjerenost prema djetetu, učeniku)

2. sociocentristički pristup (usmjerenost prema društvu)

3. tradicionalno-akademski; znanstveno-tehnološki pristup(usmjerenost prema sadržajima)

4. antropocentrički pristup (usmjerenost prema ličnosti čovjeka u antroploškom značenju)

4 temeljna pristupa4 temeljna pristupaProces planiranja i

programiranja


• polazište i cilj je dijete

• dijete je ishodište i mjerilo cjelokupnog procesa odgoja i obrazovanja

• slobodan pristup planiranju i programiranju (mjera je dijete, njegovi interesi, mogućnosti i potrebe)

• suprotan od sociocentrističkog pristupa

Pedocentristički pristupPedocentristički pristupProces planiranja i

programiranja


• polazi od toga da je odgoj i obrazovanje društvena funkcija (čovjekova društvena obveza)

• planiranje i programiranje odgoja i obrazovanja (nastava) je u funkciji društvenih interesa, potreba i ciljeva - etatistička orijentacija

• u sve se razine obrazovanja uvode predmeti koji čuvaju ustroj društva (osjeća se utjecaj države)

• ograničava mogućnosti učenika i nastavnika u svim etapama procesa odgoja i obrazovanja (i u planiranju i programiranju)

• društvo i društvene skupine različito se shvaćaju (pluralističke društvene skupine, klase, socijalni slojevi i strukture, država, politička elita …)

• centralističko planiranje i programiranje - škole i obrazovne institucije su sredstva transmisije planova i programa; stroga kontrola ostvarivosti (sustav državnih inspektora koji kontroliraju sadržajnu i pedagošku ostvarivost)

• pluralističko planiranje i programiranje - pluralistička demokracija poznaje različite ciljeve odgoja i obrazovanja; pluralističke grupe imaju legitimno pravo izražavanja i afirmiranja ideja koje se tiču obrazovanja; postoji mogućnost privatne inicijative i konkurencije

Sociocentristički pristupSociocentristički pristupProces planiranja i

programiranja


• usmjerenost prema sadržaju u procesu planiranja i programiranja

• kao kriterij se uzimaju akademsko-tradicionalne discipline i znanosti koje bi morale biti sadržane u nastavnim planovima i programira, razvojne tendencije, stupanj znanstveno-tehnološkog razvoja te perspektive tog razvoja

• po ovom shvaćanju plan i program bi trebao obuhvaćati temeljne predmete akademskih disciplina i disciplina koje proizlaze iz novih tehnologija

• suvremeni planovi i programi odgoja i obrazovanja na svim razinama trebaju stvarati obrazovne moći pojedinca i intelektualne potencijale kao izazov znanstveno-tehnološkoj revoluciji

Tradicionalno-akademski pristupTradicionalno-akademski pristupProces planiranja i

programiranja


• odgoj i obrazovanje je prije svega primarna čovjekova, ljudska kategorija, ali je istovremeno i društvena funkcija i potreba

• odgoj i obrazovanje temeljno je pravo i potreba pojedinca

• u planiranju i programiranju treba se poći od pojedinca (individue) u antropološkom značenju te riječi - čovjek ima pravo na obrazovanje u slobodi i autonomiji, a da time ne guši slobodu i autonomiju drugih

• usmjereno je na ličnost u širem ljudskom značenju kao neponovljiva, autentična jedinka

• polazi od toga da je čovjek jedno otvoreno pitanje, da treba napustiti tradicionalni koncept planiranja i programiranja koji je zasnovan na industrijskoj paradigmi

• polazi od principa individualizacije i diferencijacije

• u novije vrijeme sve više dolazi u prvi plan

Antropocentrički (antropološki) Antropocentrički (antropološki) pristuppristup



1. teleološki aspekt odgoja i obrazovanja (ishodište u cilju i zadacima odgojno-obrazovnog procesa)

2. aksiološki aspekt (vrijednosna usmjerenost procesa planiranja i programiranja može značajno ograničavati mogućnosti razvoja pojedinca; izražen kod totalitarnih društava; potrebno ga je sagledavati u vrijednosno otvorenom konceptu - pluralni razvoj)

3. sadržajni aspekt (sadržajna komponenta je temelj u procesu planiranja i programiranja; planovi i programi nisu samo popis odabranih sadržaja čija struktura i poredak određuju proces planiranja i programiranja)

4. operativno-ciljni aspekt

5. procesno-didaktičko-metodički aspekt

Teleološka i aksiološka ishodišta Teleološka i aksiološka ishodišta procesa planiranja i programiranja procesa planiranja i programiranja

imaju temeljni značaj za ostale komponente tog procesaimaju temeljni značaj za ostale komponente tog procesa

Temeljni aspektiTemeljni aspektiProces planiranja i

programiranja


• koncipiranje ovisi i o različitom pristupu izvoru i strukturiranju sadržaja (koji će sadržaji ući u nastavne planove i nastavne programe)

• u procesu izbora sadržaja potrebno je uključiti tim stručnjaka (istaknuti znanstvenici iz odgovarajućih znanstvenih disciplina, korisnike – učenike, nastavnike, roditelje, psihologe, pedagoge i antropologe)

Postoje dvije grupe teorija:

• Tradicionalne Teorija materijalnog obrazovanja Teorija funkcionalnog obrazovanja Teorija utilitarizma

• Suvremene Teorija egzemplarizma Teorija strukturalizma Teorija mnogostranog obrazovanja

Teorije izbora sadržajaTeorije izbora sadržajaProces planiranja i

programiranja


2. FAZA:2. FAZA:

IZRADA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA



• službeni (oficijelni) dokument prosvjetnih organa (Ministarstva) kojim se određuje:

• broj nastavnih predmeta i područja koja se ostvaruju u određenom tipu škole• redoslijed ostvarivanja nastavnih predmeta• vrijeme ostvarivanja (fond sati) svakog nastavnog predmeta i svih nastavnih

predmeta u nekom tipu škole

• “tablični prikaz” nastavnih predmeta po logici redoslijeda ostvarivanja s fondom sati

• dokument koji je obvezan za svaku školu, a nastavnik u njegovu stvaranju nema određene uloge

• sadrži i svrhu, cilj i zadatke nastavnog plana (o tome ovisi izbor nastavnih predmeta i područja, njihov redoslijed ostvarivanja)

• određivanje ciljeva, zadataka, izbor nastavnih predmeta i područja i njihov redoslijed ostvarivanja je najsloženije pitanje u koncipiranju i izradi nastavnog plana

• obuhvaća strukturalno-organizacijske, prostorno-vremenske, školsko-pravne, medijalno-tehničke, kadrovske uvjete za ostvarivanje nastavnog plana

• redoslijed nastavnih predmeta u nastavnom planu zavisi o složenosti sadržaja nastave, o obrazovnim razinama, o organizacijskoj strukturi nastave (uzrasno-školskoj razini, godina učenja)

Nastavni planNastavni planProces planiranja i

programiranja


• linijski (sukcesivan) - plan je strukturiran tako da se realizira jedan predmet, iza njega drugi, treći itd. (prije učenja fizike steći znanja iz matematike); ne daje željene rezultate

• simultani (paralelni) - istovremeno se realizira više predmeta; uspješnije od linijskog

Redoslijed predmetaRedoslijed predmetaProces planiranja i

programiranja


• obvezni dio - oni nastavni predmeti i područja koji su obvezni i jedinstveni za sve škole istog tipa

• izborni dio - dio koji je specifičan za svaku školu istog tipa(U pravilu se u nastavnom planu ne navode nastavni predmeti koji ulaze u izborni dio; njih škola sama nudi prema interesu učenika, prema kadrovskim mogućnostima i potrebama lokalne sredine. Demokratizacija obrazovanja ovisi o mogućnostima koje se daju školi pri izboru ovih programa)

• fakultativni dio - predstavlja neobavezne predmete i područja koje učenik bira prema svojim interesima

• izvanškolske i izvannastavne aktivnost

• planovi srednjeg obrazovanja:• obvezni dio ima nekoliko elemenata - općeobrazovne programe

(jedinstvene za sve srednje škole određenog tipa); programi zajedničke osnove struke (matematika, kemija, fizika, biologija); programi uže struke (pripadaju specifičnoj struci)

• diferenciran izborni dio

Dijelovi nastavnog planaDijelovi nastavnog planaProces planiranja i

programiranja


Primjer Primjer nastavnonastavnog planag plana



• službeni (oficijelni) dokument prosvjetnih organa (Ministarsta) obuhvaća nekoliko bitnijih elemenata:

• opseg ili ekstenzitet sadržaja• dubina (razina ili intenzitet) sadržaja• redoslijed ostvarivanja sadržaja

• operacionalizacija nastavnog plana (operacionalizira se svaki nastavni predmet ili područje)

• obuhvaća ciljeve, zadatke, sadržaj nastave (struktura), opseg, dubina, redoslijed

• obuhvaća orijentacijske preporuke o didaktičko-metodičkim, materijalno-tehničkim pretpostavkama, izvore znanja za učenike i nastavnike

• navedeni elementi razrađeni su na različitim razinama ovisno o vrsti nastavnog programa

Nastavni programNastavni programProces planiranja i

programiranja


• okvirni (globalni) nastavni program

• izvedbeni (operativni) nastavni program

• okvirni nastavni programi izrađuju se za neki nastavni predmet i za neki tip škole na razini neke društvene zajednice ili na razini države

• sve škole određenog tipa dobivaju okvirni nastavni program, a iz njega proizlazi izvedbeni program za konkretnu školu i konkretan razred

Vrste nastavnog programaVrste nastavnog programaProces planiranja i

programiranja


• orijentacija za neposredni nastavni rad u nekom nastavnom predmetu za sve škole određenog tipa i stupnja (nastavni program matematike za osnovnu školu; nastavni program fizike za gimnazije, tehničke, medicinske škole)

• obuhvaća sljedeće informacije:

ciljeve i zadatke programa (što se programom želi ostvariti) strukturu i redoslijed sadržaja (po godinama obrazovanja) ključne pojmove očekivane ishode informacije o didaktičko-metodičkim odlukama materijalno-tehničke pretpostavke (prostorni uvjeti u kojima se

optimalno može realizirati program; pitanje tehnologije) informacije o izvorima znanja za pripremanje učenika (osnovna

priručnička i udžbenička literatura te dopunski izvori znanja) informacije o kadrovskim pretpostavkama (uvjetovane su zakonskom

regulativom)

• na temelju nastavnih programa pišu se udžbenici, pa stoga nastavni program ne bi smio startati bez da je popraćen adekvatnom udžbeničkom literaturom

• nastavni program nije samo popis sadržaja (popis sadržaja je samo jedan bitan element programa)

Okvirni (globalni) nastavni Okvirni (globalni) nastavni programprogram



Primjer Primjer okvirnog okvirnog nastavnonastavno

g g programaprograma



• razrada okvirnog programa (nivo pripreme za neposredno ostvarivanje)

• služi kao instrumentarij za neposredni odgojno-obrazovni rad nastavnika

• u osnovi se odnosi na nastavni predmet i konkretno odjeljenje

• izrada pretpostavlja poznavanje učenika, njihovih sposobnosti, interesa, predznanja, tempa rada itd.

• operacionaliziraju se ciljevi okvirnog programa

• postavljaju se ciljevi i zadaci izvedbenog programa (svrhu koju ćemo postići; što će učenici naučiti, koje ćemo sposobnosti kod učenika razvijati te odgojna vrijednost - rukovodimo se očekivanim ishodima navedenim u okvirnom programu)

Izvedbeni (operativni) nastavni Izvedbeni (operativni) nastavni programprogram



• raščlanjivanje sadržaja programa (nastavne cjeline i jedinice)

• vrijeme za svaku nastavnu cjelinu i jedinicu

• očekivani ishodi za nastavnu cjelinu

• osnovne metode i metodičke varijante

• oblici (socijalne forme) rada

• nastavna sredstva i pomagala (nastavni mediji)

• izvori za pripremanje učenika i nastavnika

• element povezivanja sadržaja programa između nastavnih cjelina i nastavnih predmeta

• element evaluacije programa

Elementi izvedbenog programaElementi izvedbenog programaProces planiranja i

programiranja


• ako se sadržaj ostvaruje u više godina obrazovanja i u kontinuitetu, raspored sadržaja može biti:

linijski (sadržaj se realizira bez ponavljanja; ono što se obradi u prvom razredu ne ponavlja se više do kraja obrazovanja)

koncentrični (sadržaji se ponavljaju, ali svako ponavljanje znači istovremeno proširivanje i produbljivanje sadržaja; npr. jednadžbe s jednom nepoznanicom rade se već u prvom razredu osnovne škole)

spiralni (sadržaji se ne ponavljaju, već se proširuju s mogućnošću da se u svakoj fazi realizacije programa može vratiti na prethodne dionice programa, što ne pretpostavlja nepotrebno ponavljanje sadržaja. Takav raspored sadržaja je puno prihvatljiviji od linijskog i koncentričnog)

Raspored sadržaja u nastavnom Raspored sadržaja u nastavnom programuprogramu





NASTAVNI PROGRAM

NASTAVNI PLAN

GLOBALNI (OKVIRNI) PROGRAM

IZVEDBENI (OPERATIVNI)

PROGRAM

Grafički prikaz pojmovaGrafički prikaz pojmova

Nastavnik nema utjecaja

Nastavnik ima utjecaja

3. FAZA:3. FAZA:

REALIZACIJA (IZVOĐENJE) NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA



• proces planiranja i programiranja ne završava izradom nastavnog plana i programa kao dokumenta, već se taj proces nastavlja kroz ostvarivanje nastavnog plana i programa

• nastavni plan i program kao dokumenti trebaju biti otvoreni u procesu ostvarivanja kako u pogledu novih sadržaja tako i prema novim pedagoško-psihološkim i didaktičko-metodičkim postignućima

• planiranje i programiranje pravi smisao nalaze u realizaciji planova i programa (realizacija pokazuje koliko je taj proces bio prilagođen konkretnim uvjetima, učenicima i situacijama učenja)

• u realizaciji može doći i do odstupanja u pogledu sadržaja, didaktičko-metodičkih odluka i vremena ostvarivanja (konkretni uvjeti rada mogu nametnuti odstupanje i izmjenu zamišljenog u programima)

Realizacija nastavnog plana i Realizacija nastavnog plana i programaprograma



Da bi se nastavni program uspješno ostvario (realizirao) potrebno je da nastavnik:

• dobro upozna i detaljno razradi nastavni program koji ostvaruje

• pozna programe drugih nastavnih predmeta pogotovo onih koji su povezani s predmetom koji on ostvaruje

• upozna uvjete (socio-kulturne, antropološke, materijalno-tehničke …)

• upozna učenike i njihove mogućnosti, tempo rada i napredovanja

• učenike upozna sa nastavnim programom (informacijska i motivacijska funkcija)

Čimbenici uspješnosti realizacije Čimbenici uspješnosti realizacije programaprograma



• potrebno je dovesti u vezu razvoj učenika, vanjske uvjete potrebne za ostvarivanje programa i sam program kao instrument rada u procesu nastave

• nastavni plan i program treba biti iznad postojećih mogućnosti učenika kako bi poticao i ubrzao razvoj učenika

• klasična didaktika i metodika razvoj učenika i program sagledavaju u kontekstu istovremenog događanja (paralelnost razvoja i programa)

• suvremeni didaktički pristupi postavljaju upitnim paralelizam u ostvarivanju programa (potrebno je odrediti u kojim uvjetima i koji programski sadržaji trebaju pretjecati, a gdje čekati razvojne procese u učenika)

Čimbenici uspješnosti realizacije Čimbenici uspješnosti realizacije programaprograma



4. FAZA:4. FAZA:

EVALUACIJA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA



• proces koji obuhvaća sve prethodne faze planiranja i programiranja

• završna faza i početna faza jer služi kao osnova za reprogramiranje i poboljšanje procesa nastave i učenja

• pokazuje koliko je uspostavljen odnos između onoga što je predviđeno (zamišljeno) i onoga što je ostvareno u konkretnim uvjetima

• vrednovanje ostvarivosti koje se manifestira kroz postignuće i razvoj učenika

• može se provoditi po:

unutrašnjim kriterijima (interna evaluacija - unutar škole, institucije koja radi planove i programe)

vanjskim kriterijima (eksterna evaluacija - po standardima nacionalnih curriculuma)

Evaluacija nastavnog plana i Evaluacija nastavnog plana i programaprograma





ŠKOLA (pedagog, ravnatelj)

PREDMETNI NASTAVNICI

Okvirni program

Okvirni program

Izvedbeni program

oko 15.09.

Elaborat

do 30.09.Nastavni plan i program škole, svi izvedbeni programi

MZOŠ

Kako sve to izgleda u praksi ...Kako sve to izgleda u praksi ...

Noviji termin koji predstavlja:

• ukupan plan aktivnosti škole

• rezultat stručnih kompetencija (pedagog, psiholog, nastavnici, učenici, roditelji – demokratski način odlučivanja)

• proces (nije čvrsto fiksirani dokument)

• otvoren za stalne promjene (u toku realizacije i nakon evaluacije)

• razvoj i procesno planiranje (faze zamisli, ciljevi, sadržaji, metodička i medijalna pomoć, realizacija, evaluacija)

• procesno planiranje koje daje slobodu korisnicima obrazovanja (korisnici iz lokalne sredine operacionaliziraju ciljeve, sadržaje i kriterije)

• usmjeren na procese učenja

• procesno planiranje koje napušta linijski i koncentrični raspored sadržaja

• predložak za samostalno planiranje nastavnog procesa

CurriculumCurriculumProces planiranja i

programiranja


• Nacionalni (temeljni ciljevi, sadržaji i putovi koji vode do toga)

• Oficijelni (razina Ministarstva)

• Školski (formalni – nastaje na razini škole i lokalne zajednice)

• Realni (neformalni – ostvaruje se u slobodno vrijeme; više utječe na odgoj i obrazovanje od formalnog)

• Skriveni (ostvaruje se u konkretnim uvjetima u razredu)

• Otvoreni (nastavnik zajedno s učenicima oblikuje curriculum)

• Zatvoreni (jasno određeni elementi; npr. vozački ispit)

Vrste curriculumaVrste curriculumaProces planiranja i

programiranja


HVALA NA PAŽNJIHVALA NA PAŽNJI



PITANJA?PITANJA?

planiranje i programiranje

Documents