Tečaj XXXIV- Teljača 1910. Hroj 2

Gospodi č lanovima. I. Nastupom nove godine umoljavaju se gg. članovi, da izvole

udovoljiti §. 7. društvenih pravila, prema kojem se ima tekuća članarina u I. četvrti svake godine uplatiti.

li. S razloga, što je usuprot mnogokratnim opomenama i sada još preko 7000 K duga na članarini, zaključio je upravljajući društveni odbor (§. 7. al. 3 društv. pravila) u svojoj sjednici obdržavanoj dne 19. prosinca 1909, da se svi oni članovi, koji dužne članarine od god. 1908. i natrag, do 30. lipnja 1910. ne uplate, brišu iz Izkaza članova, — da im se dostava društvenog organa „Šumarski list' obustavi, a dugovine njihove sudbenim putem utuže.

Umoljavaju se stoga dotična gg članovi ovim putem, da te dugo­vine, pa bilo i obročno do ustanovljenog roka podmire, jer se na uplatu istih ne b u d u v i š e p o d s j e ć i v a l i n a p o s e b.

m. Umoljavaju se ona gg. članovi, koji imadu posudjcne knjige iz društvene knjižnice, da iste vrate do 15. veljače 1910. (Markov trg br. 3. lE. kat Šumar, odsjek) radi revizije i uredjenja te knjižnice — nakon čega će moći, ako žele, opet iste knjige posuditi.

Predsjedništvo hrv.-slav. šum. društva.

Šumskih biljka mnogo milijuna svih vrstih veoma liepih biljka nudja e. kr. šumarnik Rudolf Haeker u Kraljičinom tiradeu (ćeska) iz vlastitih biljevišta. Naročito preporuća krasne omorike, bor, ariS, bagrem, hraat obični i crveai amer., c;ni bor, borovac, jasene, javore, jalše, breze, brieste, glog i ine živičnjake. Omatanje u mahovinu na računa se, a koSare se zaračunavaju uz vlastitu đobavnu cienu. Z a t r a v i t e c i e n i k Šumske biljke razaSilju se sada kao brzovozni predmeti u', cieuu, koja je propisana za običnu tovarnu robu.

Sjemenja od četinjavog i listavog drveća, trava i gospodarskih plodina, sa najvećom mogućom klijavošću, zatim šumske biljke i živičnjake, ukrasna stabla i stabla za perivoje i drvorede, Conifere i voćke, te veliki izbor raznih ruža, prodaje c. i kr.

dvorski dobavljač

- ^ d a i l T o e i r t ^ a ^ r s u g r o , trgovina sjemenja itd. Zala-Egerszeg u Ugarskoj.

Cienici §a>lju se n» zahtjevi ^ ( | | |

BROJ 2. U ZAGREBU 1. VELJAČE 1910. GOD. XXXIV

JUMARSKrilSf Pre tp la ta za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar, družtva dobivaju list bezplatao — Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove pođupirajuće K 20. — Za redovite članove I, razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za >Šum. list« K 4 u ime preplate. — »Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini

broj »Šum. lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedničtvo družtva.

Uvrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K; za •/, stranice 9 K; za '/s stranice 7 K V4 stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust.

Šumske štete u gospodarstvenim osnovama za preborne Šume.

(Svršetak).

Osnova treba biti tako sastavljena, da u sebi ne sadrži nešto, što bi bilo protivno naravi, nego u nju moramo vjerno prenijeti cijelu onu cirkulaciju sviju faktora iz zbilje.

Za to da polučimo skladnost između zbiljnoga stanja i osnove, mi ćemo naš tekudi prirast uzeti onolikim, koliki on i postoji prema našim obavljenim istraživanjima, a šumske štete odračunati ćemo onako, kako se one faktično i zbivaju. Ono, što se njima odnosi obzirom na masu, kružne površine i broj stabala na cijelom našem uredajnom razredu, mi moramo istra­živati, pa kada pri tom dođemo do potrebnih rezultata, onda ćemo s ovim računati.

Ne preostaje drugo, nego istraživati u kojoj se mjeri zbi­vaju šumske štete u pojedinim uređajnim jedinicama, koje deb-Ijinske razrede one podkradjujn obzirom na b r o j s t a-b a i a , k r u ž n e p o v r š i n e i m a s u .

Kod ovoga baš izgleda da nailazimo na čvor pravilnom riješenju toga pitanja. Podataka o šumskim štetama (sabranih) nemamo nikakovih, jer stare osnove uzele su jednostavno uma­njeni procenat prirasta, a da li ovaj odgovara faktičnom stanju mase za umanjeni dio, koja se šumskim štetama odnosi, o tom se nije radilo. •

~ 42 —

Dođi do potpunih i posve izvjesnih podataka, teško je, ali dođi do' približnih podataka dalo bi se, a bez ovih nije mo-gude provesti ispravno izračunavanje sječivoga godišnjega prihoda.

Mislimo, da bi se iz očevidnika šumskih šteta od poje­dinih godišta dali sabrati lijepi podatci, koji bi približno posve odgovarali našim zahtjevima.

U ocevidniku uneseno je svako posječeno stablo sa svojom duljinom, promjerom u sredini i odgovarajućom masom uz oznaku broja stabala. Prema tome srednjem promjeru i ozna­čenoj duljini, dadu se stabla po običnom padu promj ra po l m duljine, približno uvrstiti u stanoviti debljinski razred, a onda prema tabelama izračunati i potpuna kubatura pojedinih stabala. Tako radeči izvaditi demo sva ta stabla, rasporediti ih u debljiagke razrede, odrediti njihov broj i masu, a iz ovih pomoću uzor-stabala za pojedine debljins»ke razrede i kružne površine.

U ocevidniku naći ćemo i takova materijala, koji je pre­dočen samo sa brojem prostornih metara, a po svojem kvali­tetu i izradbi spada u ogrijev. U gospodarstvenim jedinicama, gdje je čista jelova šuma, takova je materijala vrlo malo, jer jela se u ovim krajevima (otočke imovne obćine) uporabljuje jedino za građu ili tvorivo, a gdje su listače, naći će se toga obično nešto vise, prem je velika većina objekata štete i ovdje označena sa odnosnim dimenzijama, tako da je prema ovoj ko­ličini neznatna masa ogrijevnoga materijala u prostornim me­trima, koja se opet dade pokriti uzimanjem maksimalne gra­nice za šumske štete prema ustf^novljenim količinama.

Osim ove okolnosti, kojom bi se u pojedinim slučajevima naša istraživanja ra&nje više otežčavala, dolazi još sumnja, da li su u ocevidniku prijavljene, odnosno unesene sve šumske štete, kaj€ su u šumi zaista počinjene. O tom odlučuju u prvom redu istraživanja na licu mjesta prilikom vanjskih radova. Pro­lazeći šumom kroz sve njene dijelove prilikom unutarnjega podijeljenja i taksiranja, motrimo, u kojoj mjeri i na kojim mjestima naših budućih odjela, najjaču haraju šumske štete, a onda

— 43 —

jesu H sve te šumske štete prijavljene. Tom prilikom modi ćemo približno ocijeniti, koliko ima neprijavljenih šumskih šteta prema prijavljenim, te ćemo uzev ove poslijednje za mjerilo neprijavljenih šteta, imati neku sigurniju osnovicu, po kojoj možemo doći do prilično dobrih rezultata,

0 neprijavljenim šumskim štetama doduše ne bi smjelo biti ni govora, a još manje o nekoj većoj mjeri, koja bi se imala upoređivati sa prijavljenim. Ali na žalost baš ovom u pojedinim slučajevima moramo naročitu pažnju obratiti. Koje su sve okolnosti, koje u opće prouzrokuju šumske štete, ras­pravljeno je baš u »Šumarskom Listu« br. 11. od pr. god. ali neprijavljenim šumskim štetama, krivnja je jedino u nesa­vjesnosti dotičnoga lugarskoga organa, koji u prvom redu ne brine se o svojemu srezu, a onda ne prijavljuje, odnosno ne izvje­štava 0 svima počinjenim štetama. Stroga disciplina, što češće i savjesno kontrolisanje srezova nepouzdanoga osoblja po samom upravitelju šumarije, odnosno činovniku, energično postupanje, proti uglavljenom nesavjesnom lugaru za nađene zloupoti'ebe radikalna su sredstva proti ovoga zla, i tako, kada ne bi bilo neprijavljenih šumskih šteta, mi bismo posve sigurno sabrali približne rezultate o njima, koji su za sastav gospodarstvenih osaova od neobične važnosti.

Kada dođemo do rezultata o šumskim štetama, koje n e-0 d k 1 0 n i V 0 nastaju u pojedinim uređajnim jedinicama, onda ćemo moći obzirom na njih približnom sigurnošću izračunati redoviti godišnji sječivi prihod, uzimajući pri tomu dakako po­treban obzir na valjano uzgajanje i popravljanje naših sastojina.

Ovo je nama tim potrebnije, što su naše sastojiae nepra­vilnim prebiranjem stabala mjestimično suviše proređene, što širom našega uređajnoga kompleksa malo ćemo naći površina, kojo bi imale onaj traženi broj stabala, kružnih površina i mase, koji smo ustanovili za naše normalno stanje, nego ćemo u jednom slučaju imati pred sobom mjestimice prebornu šumu, a mjestimice oplodnu sječu sa preostalim na površini raštrka nim bezvrijednim krupnim stablima sjemenjacima, a u drugim

— 44 —

slučajevima nemamo opet nikatova pravilna rszmjerja između debljinskih razreda, pa da to abnormalno stanje naših suma donekle ispravimo, dužnost nam je otkriti sve pa i najmanje razarajuće pojave, koje bi stanje još više pogoršale, pa ako su ove stalne i neodklonive, kao što su šumske štete, to ćemo, kada ih upoznamo u snazi njihova štetnoga djelovanja po našu osnovu, modi oslabiti na štetu doduše redovitoga sježivoga go­dišnjega prihoda, ali uspješno obzirom na opde stanje šume.

Mi smo ustanovili, što normalno mora ostati poslije sječe, koja ostaje na miru u trajanju cijele obhodnjice, u kojem se vremenu ima privesti na normalno stanje prije sjede, što bi onda bilo, kada bi naša sječina potpuno mirovala u tom vre­menu. Nu kako de u tom vremenu poslije sječe dolaziti tamo i sjekira štetodinca, to mi ne demo imati nakon izminuda ob­hodnjice željeno normalno stanje, nego de naši pojedini deb-Ijinski razredi biti više manje proređeni, ili u našim redovi­tim slučajevima, kakovo je današnje stanje šume, ne demo nakon isteka obhodnjice nadi ono stanje, koje smo kao po-pravljajude propisali.

Da se to može približnije predusresti, potrebni su nam podatci 0 šumskim štetama u pojedinim uređajnim jedinicama i to takovi podatci, koji de nam u glavnom pokazivati, na koje debljinske razrede naročito štetočine! u vedoj mjeri udaraju i na kojim djelovima šume, jer za nas ne može biti odlučno da osiguramo samo masu odnošenu šumskim štetama, nego nam je potrebno znati, koje debljinske razrede moramo ostavljati prekobrojnima za izvršenje šumskih šteta i na kojima mjestima, ako se naročito neka mjesta kao takova jače ugrožena ukazuju.

Da 0 tom bude slika jasnija, poslužiti demo se nekim primjerima, koje smo primjenili na naše nekoje uređajne je­dinice.

Podatke o šumskim štetama vadili smo iz očevidnika g. 1908., te smo za srez »Dolac« — koga sačinjavaju dva ure-đajna razreda u površini od 1520 rali, obraslom u vedini čistom jelovom šumom uz neznatnu primjesu bukve — našli, da je po štetočincima u toj godini posječeno jelovih stabala i to :

^ 45 -

I. r. 149 stabala 3*38 m" kruž. površine i 24 24 m'drv. zalihe I I . r. 186 » 9'13 > » » » 72-36 » » »

I I I . r, 133 » 12-80 » » » »120-36 > » » IV. r. 40 » 5 81 » » » > 56-93 » »

V. r. 5 » 1-15 » » !. » 11-78 » » » Skupa 513 stabala 82-27 m ' kruž. površiaei 285-66 m' drv. zalihe.

Promotrimo li ove nizove brojeva, vidimo, da je najviše šumskih šteta na I I I . debljinskom razredu, što uslovljavaju običajne potrebe okolnoga naroda, kojemu treba najviše sitna građa, a u ovim dimenzijama najlaglje ju jeneopaženo iz šume izvući, pa otuda najjači udar na ovaj razred.

Iz toga jasno proizlazi, da ovaj razred trebamo u prvom redu osigurati proti abnormalnom stanju, a poslije ovoga I I . i IV . Na V. razredu vidimo manje napade, što proizlazi sigurno iz toga, što su to stabla jačih dimenzija, te ih je teže pro-kriomčariti do potpune prerade.

Ustanovljeni godišnji etat jele je na ovom kompleksu u prvom desetgodištu 2300 m', a tekudi godišnji prirast 3224 m^ od koga ustanovljene šumske štete iznose 9%,

Obzirom na mogudnost neprijavljenih šumskih šteta, koje su u ovom vremenu bile opažane u manjoj mjeri u jednoj po­lovici ovoga kompleksa, možemo uzeti maksimalnu granicu za šumske štete i ino na IS^/o, uzimajudi višak 9°^^ na račun ne­prijavljenih šteta, kojih toliko ne bi smjelo ni biti, prema čemu bi bilo ovo stanje:

I r. 298 stabala 6-76 m' kružne površ 48 m' drv. zahhe I I . r. 372 » 18-26 » » » 145 » »

I I I . r. 266 > 25 60 » » » 241 : » » I V . r. 80 » 11-62 » > » 114 » » » V. r. 10 » 2-30 » » » 24 » > »

Skupa 1026 stabala 64-54 m' kružne površ. 572 m' drv. zalihe. Cijeli uređajni razred pristupačan je u svima svojim dije­

lovima, te prema tome ima šumskih šteta na cijeloj jelom obrasloj površini, prema čemu možemo po svakoj rali sječne površine ostavljati jednako ustanovljeni prosječni broj stabala

— 46 -

sa odgovarajudim kružnim površinama i masama, a da usta­novimo koliko godišnje šumskih šteta se počini po 1 rali po­vršine, podijeliti demo prednji niz brojeva sa brojem rali cijele površine, obrasle jelom (1520), prema čemu dobivamo :

I, r. 0 196 stabala 0 0044 m' k. p. 0-032 m' d, z. I I . r. 0-245 » 0-0120 » > > 0-095 » * »

I I I . r. 0-175 > 0-0168 » » » 0-159 » » > IV. r. 0-053 » 0 0076 » > » 0-075 » » ^ V. r. 0-007 » 0-0015 » » » 0-016 ^ )> »

Sumarno 0-676 stabala 0-0423 m' k. p. 0'377 m' d. z. Dobiveni brojevi su k o n s t a n t n i za cijelu površinu po

1 rali, pa da ustanovimo šumske štete za određeni broj godina na površini stanovitoga broja rali, trebamo samo naše k o n-s t a n t e izmnožiti odnosnim brojevima.

Kao što opdenito vrijedi za jedan uređajni razred ovaj niz konstanata, (ako bismo imali iz ovoga još izvesti jedan niz, koji bi opet vrijedio opdenito, a sadržavao bi 30-godišnje šum­ske štete po jednoj rali, pošto nam je važno, da znamo koliko moramo ostavljati p l u s a na sječnoj površini na račun šum­skih šteta za trajanja obliodnjice, a taj bi niz izveden iz pred­njega bio ovaj:

kr. površ. 0-96 m' d z. » » 2 85 » » » » » 4'77 » » » » > 2-25 » » » > » 0-48 » » »

Sumarno 20-28 stabala 1 269 m' kr. površ. 11 31 m' d z. Kada bismo imali danas u našim izvršenim sječinama pri­

bližno normalno stanje, mi bismo se prilično lahko borili sa šumskim štetama, jer naš sječivi godišnji prihod imao bi se sastojati samo iz V. debljinskoga razreda, a stabla iz ostalih debljinskih razreda, kao prekobrojna, po isteku jedne obhod-njice bila bi dijelom izvađena šumskim štetama i takr- ne bismo osjedali u uzgajanju eastojina, a niti u sastavu osnove nikakova udara sve dotle, dok šumske štete ne bi premašile

I II.

III. IV. V.

r. r. r. r. r.

588 7-35 5-25 1-59 0-21

stabala 0 132 0360

» O'o04 » 0-228 » 0045

— "47 —

količine prekobrojnosti stabala, a do toga prema utvrđeuitn re­zultatima šumskih šteta ne može dođi.

Istakli smo naprijed, kakovo je u glavnom stanje našega uređajnoga razreda, gdje nemamo na površini traženo približno normalno stanje debljinskih razreda, prema čemu smo prisi­ljeni sa najvedom opreznošdu postupati u opredijeljenju sjeći-voga godišnjega prihoda, a da stanje popravljamo s jedne strane obzirom na ovu abnormalnost, a s druge strane obzirom na šumske štete.

U početku spomenutoj raspravici izneseno je, kojim se načinom izračunava sječivi godišnji prihod, koji se u glavnom sastojao iz V. debljinskoga razreda, nu nije pri tom uzet obzir na šumske štete. :

Uzimajudi obzir na šumske štete po određenju što de se sjedi a što ostati, mora se općenito računati na promjenjeno stanje uslijed šumskih šteta od danas pa do vremena, kada de odnosna površina dođi do sječne uporabe, a onda od ovoga vremena do nore uporabe, t. j . za trajanja obhodnjicc, gdje demo u prvom slučaju naći na štetu redovitoga sječivoga pri­hoda m i n u s broj stabala, kružne površine i mase za iznos šumskih šteta u tom vremenu, a u drugom slučaju moramo na sječnoj površini ostaviti p l u s broj stabala, kružnih povr­šina i mase za iznos šumskih šteta u tom vremenu, a opet na štetu redovitoga sječivoga prihoda.

Tako ćemo imati za površinu šume, koja je opredijeljena za sječu u II , desetgodištu, pri određenju što ima ostati, a što sjeći, postupati tako, da demo današnjem stanju debljinskih razreda pribrojiti prirast na broju stabala, kruž. površina i mase pojedinih debljinskih razreda za 15 godina, pa onda od ovoga oduzeti broj stabala, kruž površine i mase za vrijeme 15 godina na račun šumskih šteta. Čim srao dobili sliku stanja šume pri početku sječe, prema kojemu određujemo, što se ima ostaviti a što sjedi tako, da onom stanju, koje bi imalo ostati, da nije šumskih šteta, pribrojimo iznos šum. šteta za vrijeme obhodnjice t. j . '60 godina na račun redovitoga sječivo^^a pri-

— 48 —

co co o co "7 rp lO C l o o o o

o TH (M ;:<

0 6 6 0 I I 1 1

M ^ CO 1 ^ iC "TH lO i p lO t~-Q O O Č5 O

«3 (>q OJ 00 CO O t - Cp CD r^ i p -r-l O 4 H (fq !Jq f^ (jil

tn " K e

^—-N ' — ^ ' ^ ' ^ ' ' • ^ «0 ćT" Jo" J?

+ i + ± t ž •= «= >=

5? •<* 57';^

t - oo -H se to (N

±±+±±i| lO O —I »O C- CD TjH CO M T-H

N N N N N a rt co co ro w o tH t - t-. ! - S-i

• . _ ; • • O ^ S S > > <£>

+.

"i*

02

+

o +

+ CS

'O

^ i C t— lO os 00 r - N O (N 4ti (N

+ + + +

00 <M CO JJ -jt< - * «5 - * O A l CN -- I

lO o co co ^ - ^ -cfl OD t - - 0 0 o M <x> »b t^

±:b±±+

13

CO 00

+

00

+ O O 00 >0 CO O OJ O 00 7^ - * OT <» ^ Tft o - ^ "- l b š i 02

— (N (M 1-H y i O

o

hoda. Ovo se obavlja po jedinici površine— 1 rali — a iz ovoga rezultata množenjem sa'^brojem rali odnosnoga odsjeka, do­biju se rezultati za cijeli odsjek.

Za bolje razumije­vanje pri određivanju, što ima ostati a što sjedi, uzev obzir na šumske štete, poslužiti ćemo se jednim primjerom iz od­sjeka 7c, površine 42*79 rali, ured. razreda br. X V . koji je uvršten u II . de^etgodište.

Brojevi bez zagrade pokazuju današnje stanje. Brojevi sa zagradom ( ) pokazuju prirast (stabala, kruž. površina i mase) za 16 godina.

sa zagradom [] po­kazuju stanje šum. šteta za 15 godina,

sa zagradom (()) po­kazuju stanje šum. šteta za vrijeme od 30 godina.

Predočenim primje­rom pokazali smo kakovo je stanje toga odsjeka po 1 rali sada, kakovo je nakon 15 godina bez šumskih šteta, sa šumskim

- 49 —

štetama i pri određenju što se ima sjeći, a što ostati, te koliiri se obzir mora uzeti na šumske štete za trajanja obhod-njice.

Vidimo, da se sa šumskim štetama oduzima od redovitoga sječivoga prihoda po rali 30 stabla, 1'86 m^ kružne površine i 16"53 m' drvne zalihe, te da nam ostaje na raspolaganje samo 138 stabala, 11 21 m" k. pov. i 106'44 m zalihe, od Česa prema normalno ustanovljenom što se ima posjedi, a što* ostaviti, možemo posjedi samo 2 stabla preko 60 cm saO'Olm kružne površine i 10 m' mase.

Osim navedenoga gubi se još od redovitoga sječivoga pri­hoda na svake 3 rali iz V. razreda 1 stablo sa 0 20 m ' k . p. i 2" 16 m' mase.

Da je sadanje stanje ovoga odsjeka dosta slabo, pokazuje ved i sam obiast 0 4, a prikazani račun pokazuje, da skoro sve, što će prirasti za dva desetgodišta, mora se uzeti na po­krivanje šumskih šteta u ova dva desetgodišta i za bududu obhodnjicu, iz česa je ujedno uvidjeti, kako se ovako slabo stanje uslijed šumskih šteta teško popravlja, tako da ' de kon­cem druge obhodnjice biti po 1 rali u : I I . raz. 52 stabla III , 29, IV. 27, V. 17, preko 60 cm 18, što sa normalaim tipom prispodobljeno, pokazuje, da de i tada znatno od ovoga biti daleko, a uspoređeno i sa današnjim stanjem pokazuje slabo popravljanje, jer za 45 godina poboljšao se I I . razred za 22 stabla, I I I . gubi 2 stabla radi jačega udara šumskih šteta, I V . dobiva 12 stabala, V. 10 i preko 60 cm 12 stabala, prema čemu de trebati još nekoliko obhodnjica, dok današnje stanje ovoga odsjeka privedemo k normalnom.

Opaža se nadalje, da bi koncem druge obhodnjice imali 18 stabala preko 60 cm. po rali, za koje znamo da su fizički propala, pošto među njima ih ima i preko 70 cm., te s toga bi se morala doznačiti sječi u prvoj obhodnjici, odnosno vedi dio, što de se trajno modi odrediti prilikom prve revizije, pri čemu će se vidjeti, je li uzraslo dovoljno pomladka, da se sklop po­pravi. Iz prikazanoga današnjega stanja vidimo, da su mnogo

— 50 —

proređeni svi debljinski razredi, da se šumske štete'odnose Na­ročito na I I I . i I I razred, gdje bi baš trebalo vremena, jer dok se ovi ne popune do normalnoga stanja, ne može nastu­piti normalnost ni kod slijededih razreda i tim je jasno poka­zano, da se mora ustanoviti napad šumskih šteta na pojedine debljinske razrede, a što se običnim računanjem sa umanjenim procentom prirasta ustanoviti ne može.

U svakom uređajnom razredu nisu jednake šumske štete, što ovisi o raznim okolnostima, kao: o savjesnosti čuvarskih organa, pristupačnosti, blizini selu, vrsli drveda i t. d., te 8 toga je potrebno za svaku gospodarstvenu jedinicu istražiti podatke o šumskim štetama, pri čemu očevidnici šumskih šteta mogu posve dobro poslužiti, naročito za jelove šume. Dobro bi bilo za jednu gospodarstveni^ jedinicu izvaditi podatke od 3 do 5 godišta, pa upotrebiti aritmetičku sredinu, naročito iz zadnnh godina, pri čemu dobijamo maksimalne rezultate, pošto se šumske štete sve više umnožavaju.

Tako pmo n. pr za uređajni razred br. XVIII . zv. »Go-dača", koji je obrastao jelovom šumom na 191f) rali, iz oče-vidnika god. 1908. izvadili šumske štete, koje sumarno iznose 494 stabla, 40'49 m' kružne površine i 373 m', što bi se na nesigurnost prijavljenih sviju šumskih šteta i ino moralo po­dvostručiti U ovom je uređajnom razredu najve> i udar na IV" debljinski razred i to 90 stabala 14'31 m 'k . povr. 140 m'drvne zalihe, a poslije ovoga na I I I . , II te V. razred.

Prispodobimo li prije imenovani uređajni razred sa ovim, vidimo, da je znatna razlika u podkradanju pojedinih debljinskib razreda šumskim štetama, gdje naročito upada daleko jači napad na IV . razred, što se dade lahko objasniti tim, što su ovom kompleksu blizu pilane, gdje se najobičnije prerađuju trupci od stabala ovoga razreda. Tim smo opet dokazali, da je po­trebno istraživanje napada šumskih št(ta na pojedine debljinske razrede, a da se onda proti ovih možemo što bolje osigurati.

Za uređajni razred br. IX, zv. »Krekovača«, obrasti o bakvom na 2350 rali, gdje se izvršuju šumske štete, izvadili

— b i ­smo iz očevidnika od god. 1908. šumske štete, koje sumaroo iznose 405 stabala, 1 5 2 3 m' k. površ. i 142 m" drvne zalihe, pri čemu je najvedi udar na I I . debljinski razred i to : 149 stabala, 7-31 m" k. povr i 66 m' mase, a onda na III . , I. te IV. razred. Kako baš u ovoj gospodarstvenoj jedinici postoji velika nesigurnost o prijavljenim šumskim štetama, o čemu S9 prilikom revizije uvjerilo, trebalo bi ovaj iznos po tro- do četverostručiti, a da se dođe do sigurnih podataka o šumskim štetama, moralo bi se bezodvlačno stati na put ovoj nesavjes­nosti. Vidimo ujedno, da je ovdje udar na II. razred, što je opet posve razumljivo obzirom na terrainski oblik, te na po­trebe obližnjega sela, gdje se iz toga ra?reda najlaglje podmi­ruju za tvorivo a i gorivo.

Ovim primjerima htjeli smo naročito dokazati, da se po­datci 0 šumskim štetama neobhođno potrebno sabrati moraju, a da se u duhu današnjega modernoga uređenja naših brdskih šuma dođe do potrebnoga cilja i do valjanih osnova.

Prvašuji način pokrivanja šumskih šteta sa polovicom zbiljnoga prirasta, računajući ovaj samo sa 50°/a bio je posve opdenit, a izgleda, da je to bila i prevelika mjera za šum. štete, barem za uređajne razrede, u kojima se izvršlvala naša revizija, jer ako bismo morali ustanovljeni 9% šum. šteta od iznosa zbiljnoga prirasta podidi na 507o, to bi značilo, da bi zatajenih šumskih šteta bilo 40''/o, što svakako ne smije se ni pomisliti.

Osim šumskih šteta, prouzrokovanih po štetočincima, imamo još jednu vrst, naime oštedivanje preostahh stabala pri­likom obaran ja — sjede Vidjeti damo tu po 1 rali prosječno po 5 stabala iz I I . i I I I , razreda, prelomljena na vrhovima ili po sredini debala. Kod takovih stabala nema više života, pa bi se kod podataka običnih šumskih šteta moralo uzeti obzira i na ovaj kvar, uzimanjem maksimalne granice, naročito kod I I . i I I I . razreda, čija stabla u glavnom od ovoga stradaju. Dakako da bi se najprije moralo strogo pod pažnjom obarati stabla, te ovu vrstu oštete svesti na minimum i onda taj uzi­mati u račun.

~ 52 ~

Konačno imali bismo još krešu stabala, kojom se četi-njava stabla potpuno uništavaju. Događa se to najviše na okrajcima šume, pa uz naprijed navedeno treba i ovo pred­vidjeti za odnosne odjele.

Ovim bismo dovoljno rasvijetlili naše novo stanovište po­gledom na djelovanje šumskih šteta, na koje moramo kod sa­stavka naših gospodarstvenih osnova u vezi sa novim modernim uređenjem, koje je naš naročiti specialitet u šumarstvu, obzir uzeti i protiv koga se boriti moramo, dobivajući znatne i teške udarce u našim osnoirama, od kojih de one još dugo i dugo bolovati, te radi česa im moramo naročitu pažnju posvetiti da ih upoznamo u snazi njihova razornoga djelovanja, te nakon ovoga napraviti s njima što sigurniji obračun na štetu našega redovitoga^ sječivoga prihoda, a za što uspješnije popravljanje naših sastojina. P e t a r M a n o j l o v i č,

šum. pristav.

Pilarska i drvna industrija u Srbiji godine 1908.

. Priopćuje N. Pleša-Koslnjkovlć šumar.

Drvotržna revija » O e s t e r r . - U n g a r . C e n t r a l b l a t t f i i r W a l d e r z e u g n i s s e « , u Beču od 21. studena 1909. u broju 47. donesla je izvješće ces. kralj, konzula u Beogradu H a u n - a v. H a u n e n h e i m - a , koje uz predhodnu dozvolu uredničtva spomenute revije, a na želju uredoičtva ovoga lista donašam u slobodnom prevodu u svrhu, da cienjene čitaoce upoznam sa šumsko-gospodarstvenim i trgovačkim prilikama su­sjedne kraljevine Srbije, koje prilike nisu od neznatnoga upliva i za naše drvotržne odnošaje.

Ved je u više izvještaja spomenutog konzulata tečajem zadnjih godina iztaknuto, kako u izrabljivanju jednoga od glavnih vrela privrede u zemlji — njezinih znatnih šuma, imade razno-vrstnih pogrešaka, koje su razlogom, da s jedne strane iz šuma

— 53 ~

za čitavo šumsko goepodaretvo proizlazeda korist, stoji u vrlo nepovoljaom razmjeru prema još uvjek znatooj površini istih, a 8 druge strane, da se za dalnji obstanak i racijonalno uzdržanje tih Šuma premalo čini, tako da one u njekim krajevima skoro godinu na godinu očevidno nazaduju.

Po najnovijima podatcima, koji ua lazpolaganje stoje, od čitave površine zauzimaju : državne šume 550,000 ha, obdinske 650.000 ha, šume crkava i samostana 17.000 ha, a šume pri­vatnika 300.000 hektara, dakle u svemu 1,517.000 ha ih 3 1 4 postotka. Od ukupnih šuma odpada u postotcima izraženo, na obdinske same 42*8 postotka, 36-2 postotka na državne, 19 9 postotka na privatne i 1 1 postotka na crkveni posjed.

Kako je poznato, znatno nadmašuju sume listaČe one četi­njača, tako da poznavaoci tvrde, da imade samo 10 postotaka čistih četinjača, a nasuprot 90 postotaka listača i mješovitih šuma.

Bukove šume zapremaju kakovih 60 postotaka od sviju šuma, hrastove oko 25 postotaka i to u topličkom okrugu, a ostale šume listače 5 postotaka u svim djelovima zemlje.

Četinjače šume zapremaju mnogo prostora na jugoiztoku zemlje u užičkom, čačačkom i kruševačkom okružju.

Točniji podatci postoje samo glede državnih šuma, koje obuhvačaju oko 550.000 hektara.

Od ovih opet zapremaju 55 postotaka ili 302.000^ ha bu­kove, 25 postotaka ili 137.000 ha hrastove, 5 postotaka ili 27.500 ha razne druge Hstače, te 15 postotaka ili 82.500 ha četinjave šume.

Samo od državnih šuma je ipak jedan manji dio izmjeren, dočim je to kod obdinskih i privatnih šuma još u manjoj mjeri slučaj.

Pojedine šume prostiru se savezno vrlo različito; ima ih u savezu i preko 50.000 ha ali ima i takovih od samo njekoliko stotina ha.

Pravilno šumsko gospodarenje vodi se samo kod državnih šuma i to u vrlo malenoj mjeri.

— 54 —

Ustrojstvo srbske šumarske uprave i gospodarstva na mo­dernim temeljima jest još u povoju, jer je država jedva pred njeko 20 godina tomu poeela brigu posvedivati.

Šumarska se uprava osniva na šumskom zakonu od godine 1 8 9 1 , koji sadržaje ustanove o nadzornim i upravnim oblastima, te načela državnoga nadzora nad svim šumama u zemlji, pošto u prijašnjem t. zv. starom šumskom zakonu o državnom nadzoru ni govora ne bijaše.

Sada je čitava zemlja — makar samo i privremeno u 20 šumskih okružja razdjeljena, kojima na čelu stoji okružni šumar sa podčinjenim šumarima i lugarima.

Uza sve to je broj dvžavnih namještenika premalen i ne­dostatan za uspješan nadzor, koji bi se nadzor samo tada u zahtjevanom obsegu mogao provesti, kada bi se za to odredjena sredstva mogla znatno povisiti.

Spomenuti je zakon predvidio i osnutak t. zv. »šumske zaklade«, u koju bi imali teci svi prihodi iz državnih šuma i koji bi se imao upotriebiti za sve amelioracijonalne troškove. Koncem godiue 1904. iznosila je ova zaklada 1,114.000 dinara, pa je odtada nješto i porasla.

Evo izkaza prihoda, izdataka i čistoga dobitka od državne šumske uprave u petogodištu 1900—1904. u dinarima:

godina 1900 1901 1902 1903 ]904

ukupni prihod 362.000 409.375 369.875 628.767 549.805

izdatci 196.026 2 b 0 0 a 4 B63.'t66 290.118 330.568

čisti dobitak 166.574 119.203

6.409 324.651 210.237

Obzirom na površinu od 550.000 ha državnih šuma, po­lučen je vrlo nepovoljan uspjeh.

Kada je tako sa državnim šumama, koje se navodno naj­racionalnije upravljaju, to nije teško shvatiti, kako je s ostalim šumskim gospodarenjem, te kako neznatne koristi mogu ove zadnje odbacivati.

Pogled na statistiku vanjske trgovine kraljevine Srbije

— 55 —

poučava nas, da usprkos sto preko jednu trećinu čitave površine zemlje zauzimaju šume, ove sa svojom domadom proizvodnjom gradjevnoga i ogrievnoga drva nisu kadre pokriti potrebu, te se stoga vrlo velike količiae drva uvažaju iz it\ozemstva.

Godine 1904, u državnim šumama u šeptsječina proizvedena količina drva cieni se rja 100 000 m^ ogrevnoga bukovoga drva, 7000 m^ hrastovine ?,a indiistrijalne svrhe i 40.000 m' četinjača za gradjevne svrhe. Proizvodnja te godine u ostalim šumama zemlje cieni se ukupr o oko 200.000 m' ogrevnog i gradjevnog drva.

Prema tomu bila bi čitava proizvodnja ogrievnoga i gra­djevnoga drvaodpoldrag milijuna hektara šuma jedva 350.000 m''.

Ovim nepovoljnim odnošajima šumskoga gospodarstva od­govara vrlo slabo razvijena pilarska i drvna industrija, koja dakako u prvom redu radi pomanjkanja uredjenoga šumarstva, prometila i t. d , nije u stanju podmiriti domaću potrebu na rezanom i gradjevnom drvu.

U Srbiji imade samo četiri veća i sa modernina strojevima i uredjajima obskrbljena pilarska poduzeća i to; 2 u Biogradu, 1 u Kopaoniku u južnoj Srbiji i 1 u Šabcu. Peto se poduzeće nalazi u Užici, uu to je maleno i sa električnim pogonom.

Osim toga imade u čtavoj zemlji još oko 150 pilana na vodu, koje su posve jednostavno sagradjene^ te koje nisu kadre prirediti proizvode piljene robe niti u potrebnoj količini, a niti glede dobrote ili kakvoće.

Da se uzmogne drvni potrošak u zemlji pokriti, mora se godišnje oko 1 milijun m ' gradjevnoga drva iz inozemstva uvesti, koji se potrošak najviše iz Austro-Ugarske namiče, a taj vriedi oko 600 000 dinara.

Uz to se uveze znatna množina ogrevnoga i neizradjenoga drva, tako da vriednost godišnjega uvoza poprečno oko 3 mi-lijona dinara iznosi, dok nasuprot izvoz tih d vnih sortimenla samo oko 300.000 dinara iznosi, — dakle poprečno samo deseti dio uvoza dosiže.

Akoprem uz ovakovo stanje stvari vlada želi i želiti mora, da čim skorije temeljito preustrojstvo na polju šumarstva pre-

— 56 — I

duzme, nije to mogla učiniti radi pomanjkanja novčanih sred­stava, dapače su u tom pogledu u novije doba poduzete radnje, koje bi imale biti osnovkom za dalnji posao, zapele.

U godini 1908. jeste ministarstvo za poljoprivredu panovno odredilo, da se radnje |oko izmjere šuma imaju nastaviti i pospješiti, čime će se barem nakon njekoliko godina modi od­straniti sada vladajudi neuzdrživi odnošaji.

U skupini š u m s k i h p r o i z v o d a pokazuje srbska sta­tistika za godinu 1908. vriednost čitavoga izvoza u Austro­ugarsku sa 2,173.416 dinara (naprama 903.106 dinara u godini 1907.) Taj uvoz se odnosi na sliedede važnije vrsti : o g r i e v n o d r v o 4457 m" u vriednosti od 23.709 dinara (naprama 18.294 m^ u vriednosti od 96.485 dinara u godini 1907.). ž e l j e z n i č k e p o d v l a k e 16.606 m^ i 29.083 q. u vriednosti od 1,283.352 dinara (prema 4433 m^ u vriednosti od 261.463 dinara g. 1907.); o r a h o v i n a 260 m^ i 1273 q. u vriednosti od 34.180 di­nara (prema 1053 m ^ i l 8 0 4 q u vriednosti od 59.121 dinar); d u ž i c e 3128 m' i 37.965 q. u vriednosti od 818.973 dinara' naprama 18-88G q. u vriednosti od 346.224 dinara u g. 1907.

Prema austro-ugarskoj statistici je u g. 1908. tih proiz­voda iz Srbije u Austro-Ugarsku uvezeno: o g r i e v n o g a d r v a 19.964 q. za 21940 K, v r b e za p l e t e n j e k o s a r a 707 q. za 16.968 K, h r a s t o v o g a g r a d j e v n o g a d r v a 8336 q. za 37.512 K, t v r d o g a g r a d j e v n o g a d r v a 6230 q. za 29.904 K, d r v a z a d u ž i c e 56.367 q. za 845.505 K, ž e l j e z n i č k i h p o d v l a k a 208.634 q. za 876.262 K.

Šumskih proizvoda se je iz Austro-Ugarske u god. 1908. izvezlo u Srbiju za 1,118.425 dinara (naprama 1,030.088 dinara u godini 1907).

Od toga odpada: na o g r i e v n o d r v o 20.408 m^ u vriednosti od 74.306 dinara (16 631 m^ u vriednosti od 82.084 di­nara u godini 1907.); dočim prema statistici Austro-Ugarske

— 57 —

ua Lo drvo odpada lU2-7b9 q. u vriednoBti od 236.299 K ; g r a d j e v n o g H drva 8418 m^ u vriednosti od lGl.639 dinara (5446 m' za 146.528 dinara g. 1907.); dočim prema austro­ugarskoj statistici 48.634 q. u vriednosti od 226.5 77 K, a iz Bosne 1746 m' za 32.785 dinara. P r i r e d j e n o g a g r a d j e v -n o g a d r v a 4382 q. u vriednosti od 44.455 dinara (626 m^ i 165 q. n vriednosti od 26,014 K), prema austro ugarskoj statistici 385 q. u vriednosti od 23.485 K. P i l j e n e r o b e 1073 m' u vriednosti od 60.949 dinara (647 m' i 2573 q. u vriednosti od 58 170 dinara); l e t v i c a 3062 q. za 25.591 di­nara; d a s a k a (piljenica) 4103 m" i 29.301 q. u vriednosti od 525.<»30 dinara (u godini 1907. letava i dasaka 32.194 m^ i 22.119 q. u vriednosti od 477 101 dinar); prema austro-ugar-skoj statistici 47.966 q. u vriednosti od 391.599 K. Kve-b r a c h o - d r v a 2110 (]. u vriednosti od 22.891 dinar (1775 q. za 17.834 dinara); prema austro-ugar. statistici, ne bijaše za taj proizvod nikakovoga izvoza.

Monarkija je u velike udioničtvovala na uvozu svijuh vrstih proizvoda iz drva, pri čemu je polučila uvozna vriednost od 702.202 dinar« (615,985 dinara g. 1907.) naprama sveukupnoj uvoznoj vriednosti od 800.198 dinara (744 410 dinara u g. 1907).

Od drugih proizvodnih tržišta dolazi još samo Njemačka u obzir sa 78.946 dinara (prema 108.831 dinara u god. 1907).

Pojedince je spomena vriedno: g r a d j e v n o i t v o r i v o d r v o 10.279 q. u vriednosti od 220.267 dinara (13.994 q. za 293.323 dinara u g. 1907.) prema austro-ugarskoj statistici 47.837 m^ u vriednosti od 220.050 K. Druge proveniencije ne dolaze u obzir. — P r o i z v o d i iz m e k o g a d r v a 2264 q. u vriednosti od 65.287 dinara 1433 q za 76.448 din. u g. 1907) iz Austro-Ugarske; a iz Njemačke 1006 q. u vriednosti od 2.").624 dinara (598 q. za 41.998 dinara u godini 1907).

P r o i z v o d i iz t v r d o g a d r v a 1078 q. u vriednosti od 131 598 dinara (961 q. za 120.424 dinara u g. 1907. — Druge proveniencije i to iz Njemačka bijaše 114 q. u vried­nosti od 15.855 dinara (103 q. za 20.738 din. u g. 1907).

0

— 58 —

P r o i z v o d e iz f i noga d r v a uvezla je samo Austro­ugarska i to 215 q. u vriednosti od 38.073 dinara (57 q, za 7166 din. u g. 1907.), a isto tako f ina d rvna r o b a sa r e z b a r i j o m , i z r a d b o m i m o z a i k o m 303 q. u vried-nosti od 61.984 din. (96 q. za 18.281 din. u god. 1907).

Nadalje je uvezeno i to iz naše monarkije; p o k u d t v a iz s a v i j e n o g a d r v a 426 q, u vriednosti od 53.780 di­nara; prevučenoga pokudtva 84 q. u vriednosti od 22.401 dinar (56 q. za 29.126 dinara u godini 1907.), g a 1 a n t e-r i j s k e d r v e n e r o b e 57 q. u vriednosti od 35.305 di­nara (31 q. za 17.078 dinara u godini 1907. — dočim iz Njemačke 31 q. u vriednosti od 16.974 dinara (prema 19 q. za 14.009 dinara u g. 1907.)

Iz netom navedenih statističkih podataka sliedi, da su ne­razmjerno velikom uvozu drvnih surovina iz susjednih zemalja u kraljevinu Srbiju, unatoč njezinom velikom obilju šuma, krive vrlo nesredjene šumsko-gospodarstvene i upravne prilike u zemlji, a ta nesredjenost može poticati samo od nesredjenosti samih političko-upravnih prilika zemlje, radi kojih je i čitavo narodno gospodarstvo i blagostanje zemlje u njekom zastoju.

Nješto o prirastu u debljinu i visinu u crnogoričnim šumama ,,Qorskoga kotara''.

u šumama Gorskoga kotara (područje kr. kotarske oblasti u Delnicama i Čabru) nalazi se u većem djelu zastupano drveče sjene, a od crnogorice jela i omorika, te sada ved sasvim izn-miruda tisa, koja je, kako je poznato, eminentno drvo sjene,

Za moj studij uzeo sam si jednu od najboljih stojbina Gorskoga kotara, naime^ šumu zvanu ,Sungerski lug", gdje sam prilike prirasta proučavao na mnogim oborenim stablima, a uz to sam od činovnika vlastelinstva Brod-Grobnik (vlast-ničtvo kneza Thurn-Taxisa), dobio mnogo podataka o prirastu u šumama, koje leže u blizini mjesta Delnice.

- 59 -

i*ouajprijt! moraui u kratko uavesti iiješto o geogaoetičkim i biljno-geografskim prilikama ovih predjela Gorskoga kotara,

„Suugerski lug ' protegnuo se je izraedju Bitorajskog gor­skog sklopa i sklopa što ga tvori „Mrzla draga*, te leži na plateaux-u pred Mrkopaljskim poljem.

Geološki je Sungerski lug karakteriziran gornjim Jurom i tamnim vapnencima, koji se ali baš u ovom kraju nigdje oso­bito ne ističu i to s razloga, što su oni pokriti diluvialnim pieskom, na kojemu je opet naslaga 60—70 cm, liumosnog tla. Za taj Sungerski lug moglo bi se skoro redi da je treset-noga značaja i to s razloga, što u njemu vidimo reprezentante onih mahova i ostaloga bilja, koje susrećemo na tresetištima, a k tonui mora i-te još uvažiti, da je ovaj kraj bogat na obo­rinama (oko 2600 mm.), a humus se uslied niske temperature (srednja godišnja temperatura iznaša 7" C.) ne može osušiti.

Usprkos toga, što je ovaj kraj bogat na oborinama, ne vidimo nigdje živih vrela. Sve se naime atmosferske vode kao i u cielom kraškom području, uslied nepropustnosti samoiga tla, izgube u bezbrojnim uvalama, te se tek na sasvim drugim udaljenim mjestima opet pojave.

Od spomenutoga predjela je sasvim različna bliža okolica mjesta Delnice, koja se je protegla do rieke Kupe, koja ju sa sjeverne strane omedjašuje. Karakteristika toga gorskoga pre djela je skoro posvemašnje pomanjkanje kontinuirano se prote-žučih dolina, te doline naliče većinom uvalama, ili imadu oblik više ili manje udubljenih kotlova ili lievaka, što je medju inim jedna od glavnijih značajka naših kraško-alpinskih predjela. Delnički kraj spada u sjeverozapadni dio hrvatskog visočja, te leži oko 8()0 ra. nad morem. U njemu se nalazi Drgomeljski gorski sklop, u kojem se nalaze šume vlastelinstva Brod n/K., u kojima su po vlastelinskom šumarskom osoblju pravljene studije 0 debljinskom prirastu crnogorice.

Geološki je taj kraj karakterisan dolnjim triasom, zatim Verfenskim škriljevcera, Gutenšteinskim vapnencem i dolomitom Cieli Gorski kotar je izrazito šumski predjel, te se jedino

— 60 -

šumi ima zahvaliti, da je zemlja zadržala Bvoju produktivnost, jer ona je prepriečila da vode i vjetrovi nisu odnjeli, niti odna-šaju zemlju i humus, a time je opet omogudila, da i nadalje šuma može uspješno uspjevati. S toga doista i vidimo tu kra­snih šuma i to djelomice čistih jelika ili čistih bukvika, ili obje vrsti pomješane, dočim je omorika obično samo uštrkana.

Iznimku u tomu čini spomenuti ^Sungerski lug", u kojem bukva dolazi samo sasvim sporadično, dok je omorika veoma jako i to u istom razmjeru zastupana kao jela, te obje zajedno čine veoma gusti sklop.

Kako smo ved napried spomenuli, jesu te obje vrsti drveče sjene, a takovo drvede u mladosti ima manji prirast u visinu, nego li drvede svjetla. Drvede sjene u mladosti ima više grmo­liki oblik, kojega jela zadrži do svoje 25, a bukva do 20." go­dine. To nam je poznato iz svakdanje prakse, a dade se i sa­svim dobro biološki raztumačiti. Mlada naime biljka, a osobito ona sjene, mora čim više asimilatornih organa producirati ako se hode u borbi za opstanak uzdržati. Kasnije ali, naime kada je u toj borbi pobjedila, što kod jele nastupa obično oko 20 godine, digne se njezin prirast u visinu veoma naglo.

Sasvim drugačije je to kod drveda svjetla (bor, breza, ariš), koje ved iza trede godine intenzivno u visinu rastu, te u 12. — 1 5 . godini svoj maksimum postigne, nakon koje dobe mu prirast u visinu naglo pada i to uslied prevelikoga intenziteta svjetla.

Iz toga gliedi da kulminacija tekudeg godišnjeg prirasta puno prije nastupa kod drveda svietla, nego li kod drveda sjene, a pogotovo onda, kada se potonje spomenuto drvede uzgaja u p r i e b o r n o j šumi. Sasvim je naravno da ovaj pri­rast na boljim stojbinama još prije kulminira, nego na lošima

Za proučavanje raznih vrstih prirasta (u visinu i debljinu) je osobito zahvalan objekt spomenuti Sungerski lug. To je prieborna šuma u popriečnoj starosti od kakovih 120 godina (u koliko se naime u opće može govoriti o starosti u priebornoj šumi). Svi debljinski razredi nisu u njoj zastupani, najviše ima stabala od 50—60 cm., slabije su zastupani debljinski

- 61 —

razredi od 2 0 - 4 0 cm., dočim onaj od 40—50 cm, skoro sa­svim manjka.

Na temelju u toj šumi preduzetili iztraživanja našao sam, da jela do svoje 40. godine vrlo slab prirast u visinu imade, nu nakon toga se prirast naglo digne, te svoju kulminaciju postigne posije 100. godine.

Sasvim je naravno da i prirast u debljinu kod ovakovih vrsti drveda (a osobito u prieboruim sumama), mnogo ovisi o prirastu u visinu. Dok su naime stabla pod gustim sklopom, jedva oO. dio svietla pada na krošnje, pa je i sasvim naravno phjsiološki njegov učinak slabiji t. j . prirast u debljinu je mi­nimalan, č im se ali okolišna za sječu dozrela stabla posjeku, te se preostala stabla srednjih debljiuskili razreda dignu naglo u visinu, pada na njihove krošnje još jedan puta tolika mno­žina svietla, uslied Česa se i prirast u debljinu povećava.

Tako vidimo u Sungerskom lugu da stabla do svoje 36.—40. godine imadu jedva 0 3 cm., a često i manji popriečni godišnji debljinski prirast, dok se taj prirast kasnije na 0*8 cm., a u mnogim slučajevima i na 1-3 cm. podigne.

Prirast u debljinu kulminira u 110. godini, nakon koje dobe ali naglo pada. Popriečna visina u toj dobi od 110 go­dina je u Sungerskom lugu 38 m. a prsni promjer 77 cm. Takav prirast jedva da se još u kojoj jelovoj sastojini naše domovine nadi može.

Stabla ovakovoga promjera (77 cm.) imadu oko 6 m^ gradje, a oko 2 m^ odpada na panj i krošnju — dakle cijelo-kupna kubatura iznaša 8 kub. metara.

Sasvim drugačije su prilike u šumama spomenutoga Drgo-meljskoga gorskoga sklopa.

Stabla sa prsnim promjerom 30 39 cm. imadu popriečni godišnji prirast od 0"58 cm., ona od 40 49 cm. imadu 0"61 cm., a ona od 50 — 69 cm. prsnoga promjera imaju popriečni godišnji prirast u debljinu od 0"63 cm. ;

Popriečni dakle godišnji prirast u debljinu bio bi kod stabala od 30—69 cm. prsnoga promjera 0*61 cm., te je stoga

— 62 —

kod vlastelinstva Thurn-Taxi8 po novoj odredbi naloženo, da se u priebornim crnogoričnim šumama smiju sjeći stabla tek od minimalnog prsnog promjera od 60 cm., dok su se do sada za sječu obilježivala ved stabla od 50 cm.

U Sungerskom lugu vidimo da je popriečtii godišnji prirast od 1. 110. godina 0-7 m' da je dakle za 1 mm. vedi*) od najboljih gtojbina što ih posjeduje vlastelinstvo Thurn-Taxisa.

ledan od najvažnijih razloga biti će taj, što kako je prije spomenuto, jedna i druga vrat (t. j . omorika i jela) vole pri­lično vlažno tlo, kakovo se u Sungerskom lugu i nalazi, dok su obronci Drgomeljakoga sklopa po svojoj konfiguraciji, a i fo položaju prema vladajudem vjetru (buri) izvrgnuti izsusenju tla. Osim toga će biti razlog još i to, što u Drgomeljskim su­mama uz jelu dolazi u smjesi i bukva, koja odved dugo drži jelu u zasjeni tako, da ona tek iza 50. godine slobodnu krošnju, a po tom i veću množinu svjetla dobiva. A. Kauders.

Kultiviranje hrv. krasa. J o š n j e š t o 0 p o s t a n k u k r a s a , te o i z g l e d u i p l o d o -

v i t o s t i g e o l o g i j s k i h s l o j e v a h r v . k r a s a .

U mojoj razpravi „Pošumljenje krasa", koja je otisnuta u broju 1—3. „Šumar, lista* od g. 1909. nabacio sam njekoliko misli 0 postanku krasa, koje KU bile oprečne dosadanjim nazo­rima 0 tomu predmetu.

Pošto sam u jeseni prošle godine bio od kr. zem vlade izaslan u ličko-krbavsku županiju, da pomno proučim prilike na krasu, uspjelo mi je tamo što šta opaziti, pak si smatram

*) Ovo, zatim zaključak u pređiflu(^oj alineji, te njeki ostali zaključci i tvrdnje nisu dovoljno obrailoženi i dokazani, nn zato ipak tii raspravicii donosimo r.ado i to g razloga, što ko'' nas prieborne šume igraj« sada, a igr.-iti ie i ii doglednoj bu­dućnosti veliku ulogu i važnost, pak kako se je kod nas modernom i svrsi shodnom uredjenju tib Suma tek u novije doba počela posvećivati veča važnost, moramo sa veseljem pozdiaviti svaku raspravu, koja o tomu pitanju raspravlja. Uredničtvo.

— 63 —

za dažnost, ta svoja opažanja cienjenim sudrugovima priobditi, i to tim više, što sam baš u našem krasu našao gore spome­nute tvrdnje ne samo utvrdjene, nego dapače našao sam ta­kove pojave, koje su me dovele do zaključka, koji je još jače u oprieci sa dosadanjim nazorima o postanku krasa.

U lanjskoj razpravi pokušao sam dokazati, da nije sječa šuma po Mljetčaaima, ni po bivšoj upravi vojne Krajine, a niti devastacija šuma po sadanjim kraškim stanovnicima, skri­vila, da je „debela naslaga plodne zemlje" sa vapnene podloge odplavljena i time da se je na površini ukazao vapnenac — ,da je nastao kras".

Za naš budući rad oko kultiviranja krasa neima doduše nikakove praktične važnosti riešenje toga pitanja, jer se taj budući rad mora bazirati na gotovoj činjenici »da je kras tu« ; ali je ipak makar sa znanstvenoga gledišta vriedno znati, što je u istinu na stvari s tom bajoslovnom zemljom.

Dokaže li se naime, da gore spomenuto bajanje nije iz-pravno, to će prestati ono vječito naricanje za plodnima rav­nicama i bujnim travnicima, koji su navodno njekada sadanji goli kamen prekrivali.

Dokaže li se to, tada će nestati i antagonizma izmedju kultivatora krasa i kraškoga žiteljstva, kojemu se najviše po­stanak krasa u grieh upisuje.

Kultivator krasa nede tada stajati visoko nad siromašnim krašanom, nego če mu se približiti i izpitati načine, kojima se je on uz svoja čedna materijalna sredstva branio od kraških nepogoda, pak će te načine obrane svojim stručnim znanjem usavršiti i pon-odu, što no bi graničar rekao „carske kase*, izvesti.

Naprotiv gore spomenutoj tvrdnji uztvrdio sam, da je zemlje sa gologa krasa, ako je gore kada i bila, moralo ne­stati negdje u quartaru, dakle još u predhistorijsko doba. Za tu tvrdnju našao sam u Lici još sliedede dokaze: U okolici Jablanca ima vrlo puno starih, već davno razrušenih zidova, kojima si je staro kraško žiteljstvo nasade od bure branilo,

— 64 —

kako to i dandanas krašani čine. U toj okolif i na brdu Klao­nica ima i podor njekakve gradine sazidane u suhozidu, koja potiče iz 13. ili bog zna kojega starijega vieka, kao i spome­nute ograde. Kamenje za zidove i ograde uzeto je iz neposredne blizine, a temelji tih zidova i gradine počivaju na g o l o m v a p n e n c u , što je najbolji dokaz, da ve<5 onda nije ondje zemlje bilo, da je kamenje bilo na površini i da je bura du-vala bas kao i danas.

Oko Janjca, Kule i mnogih drugih mjesta u Lici ima po oranicama silnih hrpa kamenja, koje nedvojbeno potiču od čisdenja zemlje, a koje pokazuju, da su stanovnici krasa pred stotine i stotine godina svoju grudu zemlje upravo onako u znoju lica svoga »orali« t, j , od kamena čistili, kako to i danas pučanstvo krasko čini.

Grobovi iz rimskoga i bronČanoga doba u okolici Jablanca i Stinice načinjeni su u kršu i to potonji tako, da je za mr­tvaca načinjena u kršu raka od pol metra širine a oko 1 met. duljine, a prvi tako, da su u krš ukopane žare sa pepelom mrtvaca. Jedva je vjerojatno, da bi tadanji narodi kopali de­belu zemlju duboko da do krša dodju i u njega mrtvaca po­lože, nego je vjerojatnije, da je krš več tada bio na površini, pak da su oni mrtvace izravno u krš zakapali.

Na kraškim zaravanjcima nailazimo često na kotline od znatne površine, pa unatoč toga, što u njima ne ima ponora, niti vodi odtoka, ipak u tim kotlinama n e n a l a z i m o d e ­b e l i h n a s l a g a z e m l j e . Voda ju nije odniela, dakle je po Bvoj prihci nije u kotlinama, a po tom ni na krasu ni bilo u izobilju.

Moglo bi se doduše fantastično uztvrditi, da je kras bio njekada visoko brdo sa gladkim bočinama, te da je sa tih bo­čina zemlja odplavljena u mora i ravnice Save, Drave i Du­nava, a onda tek da se je opet brdo spustilo i u njemu na­stale kotline bez zemlje. Ta tvrdnja ali nebi se mogla održati jer historija ne bilježi, dp je od doba Mljetčana bilo takovih katastrotalnih gibanja zemaljske kore u hrvatskom primorju.

- 65 —

Njeki geolozi tvrde, da se je Jandransko more, a po tom valjda i otoci uz hrvatsku obalu, stvorilo u tertieru ili naj-kašnje u diluviju, dakle svakako u predhistorijsko doba. Tada još nije bilo Mljetčana, a ipak ima velikih površina na morskom dnu, koje nikakovom zemljom prekrivene nisu, nego čine gre­bene poput na obali nalazedih se grebena formacije gornje krede.

Pripoviest dakle o odplavljenju zemlje sa krasa u histo­rijsko doba, a naročito od doba Mljetčana ovamo, ukazuje se kao puka bajka ^

No nije samo to bajka, nego je bajka i pripoviest o nje-kadanjim šumama na dalm. otocima u historijsko doba.

U nju mogu vjerovati samo oni, koji ne znaju, da bura nosi na kilometre daleko prašinu od morske slane vode, a kuda ta, odnosno morska sol zemlju pospe, tamo nema bilju života Bura je od vajkada Česti gost hrvatske obale, pak su s toga od vajkada i otoci goli na onim mjestima, na koja bura često udara i solju ih zasipa.

Mljetčani su možebit izsjekli stabalje, ali ne na sadanjem golom krasu, nego u šumama, koje i danas na otocima ob-stoje, jer nisu na dohvatu prašini morske vode, koju bura sa sobom nosi.

Promotrimo li pako ideologijski sastav kraških naslaga i gibanje zemaljske kore na hrvatskom krasu za vrieme raznih geoložkih perioda, te čemo bezdvojbeno doči do zaključka, da p l o d n e z e m l j e n a s a d a n j e m g o l o m k r a s u s j e g u r n o n i k a d a n i b i l o n i j e .

Poznato je, da su se u svakoj geoložkoj periodi zemlje slagale tri glavne vrsti naslaga: v a p n e n a c , p j e š č e n j a k i g l i n a i to u isto doba, ah redovito svaka na drugom mjestu, odnosno u drugom predjelu. Zato se i govori n. pr. o triaskim jurskim vapnencima i t. d. a isto tako n. pr. o triaskim, jurskim, eocenskim i t. d, pješčenjacima, a po mjestu gdje se naslage nalaze govori se n. pr. o Hallstadskom vapnu, Wer-fenskim naslagama, Raibl-naslagama i t. d

Svaka vrst tih naslaga iz pojedinih perioda pozna se po

- 66 —

tome, što sadižava stanovite životinje ili biline, koje su samo u ono doba živile, ili su barem za ono doba karakteristične.

Sve naslage nisu čiste niti jednolične, nego su često ko-ječim onečišćene, kao ostatcima bilja, životinja, doplavljenim tvarima uastalima trošenjem driigih starijih slojeva i t. d.

O kemičkom sastavu pojedinih slojeva ovisi i njihova plodnost. Raztroši li se naime takav sloj, koji u sebi sadržaje puno ilovače, ostataka životinja i bilja i sličnih, plodnost zemlje uvjetujučih tvari, to 6e od njega nastati i plodno tlo.

Ostane li trošenjem nastala zemlja na mjestu, gdje je po­stala, zovemo takovo tlo p r v o t n o ili p r i m a r n o , a od­nesu li ga oborine i stalože gdje drugdje, zovemo tako nastalo tlo n a p l a v i n o m .

Neplodno tlo može po tom postati jedino na taj način plodnim, ako se na njemu naplavljivanjem staloži plodne zemlje.

Tlo koje je jedino radi toga neplodno, jer voda s njega odplavlja trošenjem stvorenu zemlju, može se načiniti plodnim, ako se zidom ili inom umjetnom zapriekom, zaprieči dalnje izpiranje.

Od gore spomenutih naslaga daju pješčenjaci i ilovače plodna tla, a vapnenci samo onda, ako su žilama ilovače dobro protkani. Cisti masivni vapnenci ne daju trošenjem nikakovo tlo. Oni se doduše troše, tečajem vjekova silno na sve strane izpucaju uslied vrućine i studeni, voda ih izpira i od njih stvara pečine, klisure i grebene, ali uza sve to oni ostaju ne­plodni, jer u njima ne ima plodnih sastavina.

Hrvatsko kraško područje proteže se preko obje zapadne županije (ličko-krbavske i modr.-riečke), te preko onog diela zagrebačke županije, koji leži zapadno od Kupe, kako nam to karta na strani 68. pokazuje.

U tom području zastupani su geolog, slojevi karbona, tri-asa, jure. dolnje i gornje krede, tertiernih (eocen.) pješčenjaka,, diluvijalnih gUna, te aluvijalnih pješčenjaka, šljunka i crnice. Karbonska formacija je vrlo slabo razvijena, s toga se ne ćemo

— 67 -

na nju ni obazirati. Šematički dadu se ostali slojevi kako se vidi na str. 69. prikazati.

Po geologiji nastali su slojevi 1. —4. taloženjem Školjka, puževa, kremene kiseline, naplavine i t. d. u samome moru, a sloj 5. nastao je na kopnu naplavljivanjem raztrosenih die-lova starijih formacija kroz bujice i velike rieke.

Pošto su svi slojevi nastali taloženjem, to bi oni morali ležati horizontaluo, no kako se iz prosjekah (1), (2) i (3) ra­zabira, oni su sada kojekako nagnuti i izprevijani već prema tomu, kako se je zemaljska kora u r a z n i m g e o l o g , p e ­r i o d a m a , s p u š t a l a i s a v i j a l a .

Kroz to dizanje i spuštanje došli su jedni dielovi sloja pod površinu morsku, a drugi su opet ostali na suhom. Tako je n. pr. prema slici 5. jedan dio slojeva 1. i 2. za vrieme talo­ženja sloja 3. bio pod vodom, dočim su dielovi istih slojeva naznačeni u slici 3. bili na suhom

Za vrieme dok su slojevi bili pod morskom površinom, ta­ložile su se na njima mladje naslage. Ved prema tomu, da li je more bilo nad slojevima pliće ili dublje i prema tomu, da li su slojevi bili krade ili dulje vrieme pod vodom, postale su te mladje naslage tanje ili deblje.

Ako su ti slojevi odnosno naslage bili sami od sebe ne­plodni, te ako nakon svoga postanka i izdignuda iz mora nisu nikad poslie pod morsku površinu došli, o n d a s u m o r a l i i o s t a t i n e p l o d n i , ako ih naime nije diluvijalno ili alu-vijaln > doba plodnim naslagama zasuti moglo.

Ta mogudnost nije izključeua, dapače je skroz i skroz vje­rojatna, jer n. pr. vidimo i na slici 4, i 5., da je sloj 3. zasut sa slojem 4. samo do neke visine, i to po svoj pi'ilici do one, dokle je more u periodi taloženja sloja 4. dopirale. Kako su pako ti dielovi sloja 3. bili od svog izdignuda uviek n a uz­v i s i n i , nije se mogao na njima staložiti ni diluvijalni sloj 5. nego je materijal sa sloga 1 , a eventualno i iz pukotina sloja 2., iz kojih je nastno sloj 5.. po pos^tranira jarcima odplavljen na niža mjesta

— '68

I'>.''v-.:y<y.,' So cer>. /o/ej cck - v.

bi-' '. ioprec-prosjek )prec.prosji

i n ^ j T e

^ ^ ^

si. 5. popr.prosjeklS

— 70 -

Kako {tuno kastiije vidjeti, slojevi 2. i 3. tvore u glavnorii hrvatski kras, te je naročito sloj 3. takove naravi, da njegovim trošenjem ne može nastati plodna zemlja. K a k o j e i g o r e o p i s a n o , ne m o ž e b i t i o t o m u d v o j b e , da i m a d i e l o v a t i h d v a j u s l o j e v a , n a k o j i m a n i k a d a z e m l j e b i l o n i j e , k o j i s u d a k l e o d s v o g a po­s t a n k a z a k u l t u r u n e s p o s o b n i , a tih dielova ima ne samo u hrv. primorju, nego i u nutrašnjosti obih napried spomenutih županija žalibože i previše.

Do ovoga nazora došao sam još prošle godine, kada sam proučavao primorski kras, a poznati naš geolog prof. Koeh od zagrebačkog naravoslovnog muzeja istoga je nazora I u nedavno izašloj knjizi „Geologija Dalmacije* kaže na str. 166. čuveni austrijski geolog Dr R. Schubert „Oceansko more nije se raz-širilo po cielom području negdašnjeg krednog mora, jer je več od onog vremena (t. j . doba krede) ostao Velebit, okolica Knina etc, suhim kopnom". Po tome se moja tvrdnja izpravnom ukazuje.

Upozorujem naročito cienjene čitatelje, da sam gornjom razpravom htjeo u glavnom dokazati, da na sadanjem hrv. krasu ima sjegurno dosta površina, koje nikada debelom plod­nom zemljom prekrite bile nisu, te da je to i glavna krivnja, što na njekima od njih ni dandanas u obilju plodne zemlje nema.

Nisam ali time htjeo kazati, da su sve gole površine na taj način ostale gole, nego sam naprotiv uvjeren, da je sa mnogih površina od mladjih geolog, naslaga potičuda ili tro­šenjem samih slojeva nastala zemlja, tiekom vremena sbilja iz-prana i u doline odnesena.

Upozorujem ali podjedno i na to, da je sastav kraških vapnenaca većinom takav, da njihovim trošenjem redovito ne-nastaje puno zemlje, a isto tako. da se po debljini mladjih na­slaga u uvalama i t đ. dade nagadjati, da i one u našim kra­jevima nisu nikada debele bile. Prema tome je skroz vjero­jatno, da na sadanjem golom krasu bajoslovnih travnika i gustih bujno rastućih šuma nije nikada ni bilo.

- 11 -

Ne BiTiije ne pri tom zaboraviti, da u kraškom području ili a dosta i takovih inače kamenitih i tvrdih geolog, naslaga, koje ne sastoje od vapnenca, a koje vlastitim trošenjem stvaraju vrlo plodnu zemlju i daju najbolje tlo za podizanje šuma.

Njekoji, ne praved razlike izmedju raznih geolog, slojeva, ne prave razlike ni izmedju tih slojeva i slojeva vapnenca, kao niti izmedju trošenjem nastalih proizvoda jednih i drugih.

Stoga oni i drže, da ako ima na jednom dielu kraškoga područja plodnih naslaga i plodne zemlje, da je moralo biti i na drugom, ili da je može s vremenom nastati u obilnoj mjeri.

Tomu ali nije tako, jer hladnu zemlju davajude naslage ne smiju se zamjeniti sa vapnencima. Kako demo niže vidjeti, ima slojeva vapnenca na krasu, koji ne daju trošenjem nikakove plodne zemlje, a ima ih i takovih, koji trošenjem žica plodnu zemlju proizvadjaju. Te zemlje ali ne može u vedoj mjeri na­stati, nego što je debela bila žica, koja se je raztrošila. Vapnenci dakle, koji nisu debelim žicama protkani, niti su kada bili, a niti u budude mogu biti uslied vlastitoga trošenja, nastalom de­belom crnicom prekriti, nego se je ona nalazila u maloj koli­čini u pukotinama vapnenca

Voda doduše izpira tu plodnu zemlju, no riedko kada iz-pere ju svu, nego je redovno ostane toliko u pukotinama, ko­liko je dovoljno, da na njoj drvede, makar i kukavno, uspje-vati može.

Kamen se težko troši i stvaranje plodne zemlje lagano na­preduje, pak stoga kultivator krasa mora računati samo sa ono malo zemlje, što je u pukotinama imade i samo sa onima površinama, gdje ju u dovoljnoj mjeri nadi može. Na litice i skroz neplodni vapnenac ne treba se kultivator niti obazirati, jer je kvar, trud i novac trošiti na njih, a to tim vedma, što i onako imade dosta površina, na kultiviranje kojih se trud i trošak uspješno upotriebiti može. Da li de se ikada litice zaze-leniti modi, težko je kazati, no čini se da ni ta mogudaost nije izključeua. Možebit de susjedno drvede malo po malo, pa makar

~ 72 —

i nakon stoljeća, pukotine izpuniti ođpu'lciraa. svoga, lišća, te svojom zaštitom omogućiti razvoj mahovine i trave u njima, te tako stvoriti crnicu zemlju, na kojoj će sve '.ispjevati.

Za to ali treba vremena, a mi treba da odmah radimo, pak 8 toga možemo uzeti u obzir samo » s a d a n j n p l o d n o s t « pojedinih kraških slojeva

Izpitamo li pako glavne kraške slojeve na plodnost i mo­gućnost njihova kultiviranja, to ćemo naći:

a) Sloj 1. ili f 0 r m a c i i a t r i a s a i j u r e*. a 1) T r i a s . Zastupan je debelom skupinom slojeva do­

njeg, srednjeg i gornjeg triasa. Donji trias sastoji iz raznih cr­venih, žutih i zelenkastih škriljevaca i pješčenjaka, vrlo je raz-prostranjen, a trošenjem daje dobru plodnu zemljn (Werfenski škriljevci).

Srednji trias sastoji iz dolomita i vapnenca, na kojemu opet leže crveni lapor, škriljevci i pješčenjaci t. zv. Raibl-naslaga gornjeg triasa. Na potonjima leži često svjetlosivi do­lomit i bjeli vapnenac.

a 2) J u r a . Ona tvori bilo Velebita, koje je dosta široko, a sastoji iz tamno sivog kamenja. U tom kamenju ima ulo­ženog dolomita i bituminoznih škriljevaca. Zatim ima vapne­naca i dolomita, koje opet pokrivaju laporni vapnenci i sivo-crvenkasti lapori. Iza toga opet dolaze slojevi crnih vapnenaca i dolomita. Kako se iz toga vidi većina slojeva jure i triasa jest sama po sebi plodna. Dapače i isti vapnenci jesu tako žilama crvene ilovače protkani, da se na sve strane razpadaju u krs pomješan sa crvenom zemljom i tako stvaraju plodno tlo.

Gdje slučajno u vapnencima nema puno žila, tamo oni kao masivne litice strše u vis, no ipak izmedju tih litica ima puno plodne zemlje. Pukotine izmedju litica jesu često puta zatrpane zemljom, koju je voda iz više ležećih plodnih na­slaga sanjela.

Jedino tamo, gdje nad vrlo nagnutima pločastima vapnen­cima neima plodnih naslaga, izpere voda zemlju iz pukotina, te ti vapnenci izgledaju na oko neplodni.

* Skraćeno prikazano po prof. Kochu „Opis geološke karte Carlopago-Jablanac Zagreb ISOe."

- t3 -

Pogledamo li ih iz bližega, to demo naći, da se oni još uviek troše i plodnu zemlju stvaraju, te da dosta plodne zemlje izmedju pojedinih ploča sadržavaju.

Jednom riečju formacija jure i triasa u kraškom području čini šumsko tlo, te je isto faktično skoro sasvim šumom i obraslo, kako to svjedoče šume na Velebitu, Kapeli, Plješivici, Kremenu, Poštaku i t. d.

U blizini sela, te u onih predjelih, gdje žiteljstvo puno blaga drži, ostale su široke površine jurskih i triaskih vapne­naca bez sume, te su sada prekriti ili grmečcima, ili su goli. Sve te površine mogu(5no je ali opet što pošumiti, a što pre­tvoriti a gospodarska zemljišta.

b) Sloj 2. i 3. ili f o r m a c i j a k r e d e . Sloj 2. jest naslaga d o n j e k r e d e. To je tvrdi težko

raztrošivi vapnenac, koji je dosta protkan žicama ilovače. Gdje su te žice raztrošene, tamo ima u pukotinama više ili manje plodne crljenice — ako ju nije voda izprala. — Gdje nije raztvorba napredovala, strši taj vapnenac u obliku manje ili više masivnih litica u vis. Plodnost toga eloja ovisi ponajviše 0 njegovom vlastitom trošenju, jer je redovito tako nezgodno smješten, da ga ne može naplaviti plodna zemlja gore više le-žečih slojeva. Stoga i jesu strmiji dielovi njegovi krševitiji, a niže ležedi ravni plodniji, jer na njima se je sustavila plodna crljenica.

Taj sloj je sada obično obrašten grmečcima, riedko gdje pravom šumom, a ima ga sjegurno jedna tredina skoro pođ-puno gologa.

Obzirom na zločeste klimatske prilike i obzirom na slabu plodovitost toga sloja, biti de ga dosta težko kultivirati, ali će se vedim dielom ipak kultivirati dati i bar njekakva korist od njega izbiti.

Sloj 3. ili sloj g o r n j e k r e d e jest tamo, gdje je čist, sam po sebi skroz i skroz neplodan. To je čisti vapnenac bez ikakvih žila ilovače, koji je doduše razpucan na sve strane, ali koji u svojim pukotinama nikakove plodne zemlje ne sađr-

- 74 -

žaje, jer se vlastitim njegovim trošenjem nikakva zemlja stvo­riti ne može.

Razpucani vapnenac toga sloja tvori mrtvi neprohodni predjel od milijona šiljaka, na kojemu se tako rekud niti crvi nezadržavaju, jer ni za njih na njima hrane neima.

To je onaj strahotni kras, koji prvi u oči upada putni­cima u hrvat. Primorju, naročito u okolici Jablanca.

Taj kras bi jedva mogli pošumiti milijonima, kojima su pošumili pustu okolicu Moute Carla, ali naša sredstva dostatna nisu za ogromne izdatke, koji bi za pošumljenje toga predjela nuždni bili.

Njih de možebiti pošumiti sama narav nakon stoljeda, kada im možda bude sva okolica drvljem obraštena, te kako sam to naprvo spomenuo, ako okolno drvede svojim odpadcima bude pukotine vapnenca zatrpalo.

Sloj 4. ili sloj e o c e n s k i h p j e š č e n j a k a . Taj sloj je plodan, no ima ga malo i to u uvalama. Mora

da je more ili kratko vrieme potapalo onaj kraj u eocensko doba, ili je bilo vrlo plitko kad je naslaga pješčenjaka tako tanka. Svi vrtovi i vinogradi u hrv. Primorju zahvaljuju svoj postanak i obstanak tome sloju.

Osim tih eocenskih pješčenjaka ima na krasu i eocenskog vapnenca, koji je takodjer plodan, kako nam to Vinodol svojim zelenilom pokazuje.

Sloj 5. konačno su d i l u v i j a l n e i a l u v i j a l n e na­slage. To su naslage pjeska, prudja, ilovače, crljenice i crnice.

Plodni u ravnici ležeći djelovi tih naslaga nas ne intere­siraju.

Naprotiv pako moramo obratiti svoju pažnju strmim stra­nama naplavine ilovače, pieska i oblučaka sverfenskih slojeva, u kojima uslied oborina vrlo lahko nastaju bujična korita i opuzine. Zatim moramo obratiti pažnju naslagama šljunka i pržine (letećeg pieska), te vrlo slabo plodnog vrištinskog tla.

U Primorju, naročito u koritu predpotopnih bujica ima dosta krupnoga krša kao i sitnoga, kojega narod zove piesak.

— 75 ~

U koliko taj krš nije, kako to često biva, skroz neplodan, tre­bati de i njegovoj kulturi pažnju posvetiti. To bi bili najvaž­niji čisti slojevi na krasu. No nisu svi slojevi svuda tako čisti. Kako se je zemaljska kora previjala, dizala i spuštala, kako je kamenje s vremenom izpucalo i u litice pretvoreno i t. d. to su jedni slojevi prekrili druge sad manje i sad više tako, da se više puta neda pozitivno reci, da li koji predjel pripada O'OJ ili onoj formaciji.

To mješanje slojeva i jest jedini spas krasu. Kako smo naprvo spomenuli ima neplodnih, odnosno vrlo

slabo plodnih pločastih slojeva vapnenca, koji bi za vjekove skoro sasvim neplodni ostali. No dogadja se, da su ti vap-nenei prekriti makar sa pet prsti debelom naslagom naplavine i kao takovi daju sasvim dobar pašnjak.

Rekli smo da ima u koritu starih bujica neplodnoga krša. no taj krš postane za kulturu sposoban, ako kakova god za-prieka prisili naglu vodu, da medju krš Btaloži ono zemlje što sa sobom nosi.

Inače skroz neplodni sloj gornje krede postao je barem koliko toliko plodan stoga, što su mu se pukotine napunile Gocenskim pieskom ili naplavljenom crljenicom (terra rossa). Gdje je ta naplavina deblja, može se stršeći vapnenac umjetnim načinom izvaditi i tim načinom sasvim kulturno zemljište na­činiti.

B. K 0 s 0 V i ć, kr. gumarski nadzornik.

Osobne viesti. Imenovanja. Ban kraljevina Hrvatske Slavonije i Dalmacije ime­

novao je : a.) Kr. kotarske šumare II. razreda dra. Vašu Vučkov ića , kod

kr. kotarske oblasti u Samoboru, Velimira pl. Koroskeny-a kod kr. kotarske oblasti u Dugomselu i dra. Aleksandra Ugrenovića kod kr. kotarske oblasti u Pakracu, kr. kotarskim šumarima I. razreda u X. činovnom razredu, ostavljajući ih i nadalje na dosadanjem mjestu služ­bovanja.

- 76 —

b.) Kr. županijskog šumarskog nadzornika II. raz. Dragutina M a-t i z o v i ć a kod kr. županijske oblasti u Ogulinu, kr. župan, šumarskim nadzornikom I. razreda u VIII. čiuovnom razredu, ostavljajući ga i na­dalje na dosadanjem mjestu službovanja.

Umro Na 18. siečnja t. g. u 1 sat u jutro, umro je u Zagrebu, nakon dugog i teškog'bolovanja u 65. godini života Ivan Ko la r , kr. šumarski nadsavjetnik, te je sahranjen u Zagrebu na 19. siečnja t. g. u 3 sata po podne uz veoma brojno saućešće štovatelja, prijatelja i su­drugova. — Nadamo se, da ćemo o vanredno vriednom i štovanom pokojniku moći u kojern od narednih brojeva donjeti opširniji životopis. Slava mu!

Različite vijesti. Australski način očuvanja (konserviranja) drva. Kako stručni

list „Kroatisch-Slavonische Holz-Zeitung" u br. 197. od 3. studena 1909. priopćuje, pronašao je za konzerviranje drva posebni način njeki P o-well, po kojemu se taj način zove „p o well izova nj e d r v a ' . .

Kao što i drugim sličnim procedurama, tako je i powellizovanju svrha, da se proces priredbe gradjevnoga i drugoga drva skrati, dugo­trajnost povisi, a pogotovo da se drvo učini sigurno proti ošteeivanju raznih kopnenih i vodenih zareznika.

Zapadno-australska vlada je kroz više godina pravila pokuse sa povrellizovanjem, pa je prema povoljnom uspjehu odlučila podignuti veće naprave, u kojima bi se drvo za državne željeznice i druge svrhe tim načinom priredjivalo.

Po spomenutom načinu drvo se kuha u njekoj ražtopini sa ceh a-r ina , kojoj se još njeke druge tvari pridodadu.

Na taj način se odstrane iz drva: zrak, sokovi i jedan dio orga­ničke tvari, dočim se izpražnjene drvne stanice napune sa saccharinovom raztopinom i dodanim joj primjesinama.

Iza toga se drvo umjetno osuši u za to posebno sagradjenim pro­storima, te je tek nakon toga podpunoma prikladno za potrebnu izradbu.

Polag izvješća njemačkoga konzulata može se drvo powellizovanjem u najkraće vrieme posvema osušiti bez da izpuca, iziveri se, izbaci ih stegne.

Pri tome drvo izgubi 2') postotaka od svoje prvobitne težine, što je kod težkoga australskoga drva od osobite važnosti, a uz to bude i do 5 0 postotaka čvršće.

Sastav drva biva gušći, radi čega težje prima vlagu, a tim se opet predu sreće pogibelji kasnijega stezanja ili izbacenja drva.

Iz istoga razloga je za naličenje po\vellizovanoga drva potrebno oko 40 postotaka manje dotične boje, nego li za nepowelhzovano drvo.

I elastičnost se drva powellizovanjem poveća, a znojenje — ovla-ženje drva odstranjuje.

Najveća pako prednost poweIliziranja je ta, što powellizovano drvo ne napada bjeli mravac, crv drvotoč i Teredo navahs (ladjarka, brodotoč t. j . pužić, koji se ubuši u drvo ladja i brodova), Takovo drvo da uz to ima i tu prednost, da ne prhne Zapadno-australsko drvarsko družtvo je nedavno u Sydney-u i Novoj Zelandiji podiglo drvna spremišta i na­prave u rečenu svrhu, pa namjerava takova podići u svim drvnim okružjima Australije.

~ 77 —

Za powellizovanje drva zaračunava to družtvo odštetnu nagradu od 4 šilinga za svakih 100 četvornih stopa drvne površine (I palac de­belo), tako da je ta povišica na cienu priredjenoga drva, prema koristi, koju drvni materijal tim postigne, razmjerno veoma malena

Medjutioi strogi propisi proti saccharinu u vinskoj trgovini u našoj državi i u Njemačkoj, u velike su zapriekom, da se powellizovanje i kod nas uvede. N. P. K—ić.

Društvo gospodarskih i šumarskih činovnika Hrvatske i Slavonije imalo je dne 19. siečnja ove godine svoju prvu ovogodišnju odborsku sjednicu. Predsjedao joj je društveni predsjednik Gj. pl. 11 i ć, a prisutni su bili: podpredsjednik Franjo G r o g e r, Našice; tajnik Mladen V u k m i r, Osiek ; profesor K. 11 i b a š i ć, Zagreb; Stjepan K o p f, Budimci; Gjorgje M u a č e V i ć, Klisa; Dr. Franjo P o l j a k , Zagreb i Miroslav S t e i n-h a u s z , Vukovar Prema izvještaju tajnikovom broji društvo 140 pravih članova, a imovina društva iznosi 8.102 K 81 f. Zaključeno je, da se utemeljiteljnim članovima, kojih imade 26, izdadu diplome. Diploma će se kod jednoga od domaćih umjetnika izraditi dali. Vrlo živahna debata razvila se kod rješavanja pitanja, da li da društvo izdaje glasilo. Nakon svestranoga pretresanja jednoglasno je zaključeno, da se list izdaje. Njegovo izdavanje materijalno je osigurano bez opterećenja članova i bez tereta za društvo. — Zaključeno je još, da se u visoke vlade imade zamoliti podpora za izdavanje lista.

Trgovina drvom. Uspjeh dražba o prodaji stabala obdržavanih tečajem mjeseca

siečnja t. g. a donjekle i u prosincu 1909., u koliko nam je do sada poznat, bio je sliedeći:

1. Na dražbi održanoj dne 13. prosinca 1909. kod g r a d s k o g a p o g l a v a r s t v a u Požegi, jest 1325 hrastovih stabala, procjenjenih na 10.186 K 28 fll. dostao M a k s S e s s l e r iz Broda n./S.

2. Za dne 23. prosinca 1909. raspisana dražba 1000 hrastova Iz šume pl. sudčije M r a c l i n (Turopolje), ostala je bezuspješna, te je ponovna dražba bila odredjena za 29. siečnja t. g., nu uspjeh nam dosada nije poznat.

3 Na dražbi održanoj na 12. siečnja t. g. kod kr. k o t a r s k e o b l a s t i u Z a g r e b u , jest 1000 hrastova iz šume z. z. S e s v e t e -G a j i š ć e, procjenjenih na 34.556 K 38 fil, dostala tvrdka F i l i p a D e u t s c h a sinovi iz Z a g r e b a za iznos od 34.600 K.

4 Za dne 18. siečnja t. g. razpisana dražba hrastova z. z. Ja-g u p l i j e i U g a r c i (vidi oglas na omotu Šumarskoga lista broj 1 od t. g ) ostala je bezuspješna.

5. Kod dražbe održane na 26. siečnja t. g. kod kr. n a d š u m a r -s k o g u r e d a u V i n k o v c i m a je sječinu „Medjustrugove 22 B" kr. šumarije u Novoj Gradiški, sa 412 hrastovih, 2023 jasenovih, te 200 grabovih i inih stabala, procjenjenih na 92.803 K, dostao I I l e s S c h l e -s i n g e r iz B e č a za iznos od 101.888 K; dočim za sječinu „ S u š e 20 A" kr. šumarije u Raiću, sa 86ii hrastovih, 1275 jasenovih, te 991 grabovih i inih stabala, procjenjenih na 139.221 K, nije bilo ponude

(i. Kod dražbe održane na 28. siečnja t. g. kod kr. š u m a r s k o g r a v n a t e l j s t v a u Z a g r e b u , dostali su stabla u kr. šumariji:

— 78 —

A) u F u ž i n i. a) 1076 m ' bukovine i 1948 m^ jelovine u V. sjekoredu, M a r t i n

P i n t a r u S r e d n j e g j a r k a za kupovninu od 25.225 K, prema is-kličnoj cimi od 18.027 K:

b) 640 m' bukovine i 336 m'' jelovine u III. sjekoredu, J u l i o U r b a n e iz V r a t a za kupovninu od 3.085 K 88 fll., prema isklićnoj cieni od 2.996 K;

c) 1 iOO ni'' bukovine i 351 m'' jelovine u II. sjekoredu, J u l i o U r b a n e iz V r a t a za kupovninu od 3.450 K 30 fil., prema iskličnoj cieni od 3.->86 K;

d) 2097 m'* bukovine i 742 m ' jelovine u VI. sjekoredu, J u l i o F i s c h e r iz R i e k e za kupovninu od 12.050 K, prema iskličnoj cieni od 11460 K; i

e) 1351 m^ bukovine i 972 m'* jelovine u I. sjekoredu, F r a n c o C o r o s s a c z i sin iz R i e k e za kupovninu od 12.271 K, prema is­kličnoj cieni od 10.728 K

B) u R a v n o j g o r i . a) 1529 m' bukovine i 1052 m'' jelovine u II. sjekoredu, I v a n

B o l f iz D e l n i c e za kupovninu od 8.236 K, prema iskličnoj cieni od 7.986 K i

b) 3848 m^ bukovine i 1414 m'** jelovine u IV. sjekoredu, B l a ž M a t a j a iz M r k o p l j a za kupovninu od 15 500 K prema iskličnoj cieni od 15.330 K. Jedna skupina je ostala neprodana.

C) u 0 g u 1 i n u. 1056 m" bukovine i 1035 m'' jelovine u II. sjekoredu, S a v a

M r v o š i dr iz Go m i r j a za kupovninu od 6.590 K, prema iskličnoj cieni od 5 990 K.

Dvie skupine su ostale neprodane. 7. Za dne 29 siečnja t. g. bila je po gospodarstvenom uredu II.

b a n s k e i m o v n e o b ć i n e u P e t r i n j i raspisana dražba 758 hrastova u srezu »Nartak' u duDičkoj šumariji, procjenjenih na 1115 m-' tvori-vo9;a drva, uz iskličnu cienu od 12.189 K. IJspjeh dražbe nije nam do sada poznat.

8. Za dne 17. i sliedećih dana mjeseca siečnja t. g. po kr. k o t a r , o b l a s t u K u t i n i raspisana stablimična dražba 304 hrastova zem. za­jednice Z b e g o v a č a , ostala je bezuspješna, te je ponovna dražba bila odredjena na 31 siečnja, od koje nam uspjeh do sada nije poznat.

9 Na dne 31. siečnja održana je kod kr. k o t a r , o b l a s t i u D a r u v a r u dražbe 1000 hrastova z. z M a r i n o s e l o , procjenjenih na 65.716 K 80 fll. Uspjeh te dražbe nije nam do sada poznat

U mjesecu veljači t. g će se osim dražba, koje su u ovom listu oglašene posebnim oglasima, obdržavati još s'.iedece:

1. Na 3. veljače kod kr. k o t a r , o b l a s t i u P o ž e g i vrhu 595 hrastova z. z. T r a p a r i - N o v o s e l c i , procjenjenih na 1636 K 83 fll., te 1094 hrastova z. z P i s k a v i c a , procienjenih na 5811 K 52 fll.

2. Na 4. veljače kod kr . k o t a r s k e o b l a s t i u S l a t i n i vrhu 117 hrastova z. z. B a z j e d o I n j e , procjenjenih na 3.000 K, te 1264 hrasta z z. S l a đ o j evc i , procjenjenih na 9 344 K

— 79 —

3. Na 7. feljače kod kr. š u m a r s k o g a r a v n a t e l j s t v a u Z a g r e b u vrhu jelovih i bukovih stabala sa 10 475 m'' bukovine i 9.121 m" jelovine u IV. sjekoredu kr. š u m a r i j e u Ogul inu , uz iskličnu cienu od 69.009 K.

4. Kr. nadšumarski ured u Vinkovcima oglasio je p r o d a j u hra­s t o v i h s t a b a l a m a l o o b r t n i c i m a i to iz područja trgovačko obrtne komore u Osieku (županija požežka, virovitička i sriemska). Pri­jave imaju se spomenutom uredu podnjeti do konca mjeseca ožujka t g., te u njima točno navesti količinu hrastovine, koju žele kupiti, te svrhu u koju će istu upotriebiti.

5. Konačno je gospodarstveni ured b r o d s k e imovne o b ć i n e u V i n k o v c i m a za 14. veljaču t. g. raspisao pismenu jeflimbu za dobavu mekane gradje i letava postavljenih na sliedecim skladištima: 1. u G a r č i n u 23.U00 letava, 2. u Samcu 30.000 letava i 269-91 m* gradje, 3. u V i n k o v c i m a 20.000 letava i 226*58 m^ gradje i 4. u R a j e v u s e l u 12.500 letava.

Popis knjiga tvrdo vezanih iz ostavštine iza pokojnog kr. kot šumara Vinka Lončarića, koje se nudjaju na prodaju i to:

1. šumarski listovi od godine 1877., 1878, 1880., 1882, 1883. do 1887., 1890., 1891., 1892., 1894.-1898. Ciena 2 krune po godištu.

2. Gentralblatt fiir das gesamte Forstwesen od god. 1881,-1887. Ciena po komadu 3 krune.

3. Waldhutte. Ilustrirtes Familienblatt fiir Forst- und "VValdmaner. 1. Jahrgang — ciena 1 krunu.

4. der Waldbau von Dr. Karl Gayer, izdano god. 1880. — ciena 4 krune.

5. Dobner's Botanik fiir Forstmanner, vierte Auflage, vollstandig neu bearbeitet von Dr Friedrich Nobbe, izdano godine 1882. — ciena 4 krune.

6. Lehrbuch der Baumkrankheiten von Robert Hartig, izdano 1882. — ciena 4 krune.

7. Die Forsteinrichtung von Dr. Friedrich Judeich, dritte ver-besserte Auflage od 1880. — ciena 4 K.

8. Šumski zakon od F. Ž. Kesterčaneka od god. 1898. — ciena 80 filira.

9. Zakon i naredbe tičuće se Šumske uprave, od Andrije Borošića i Dr. Antuna Goglie — ciena 3 krune.

10. Šumski zakon i zakon o lovu izdao F. Ž. Kesterčanek od god. 1887. — ciena 1 krunu.

. 11. Zakon o zemljištnih zajednica i zakon od 1. svibnja 1895. o uredjenju plemenite obćine Turopoljske, uredio Franjo Haladi — ciena 1 krunu.

12. Lovačko-Ribarski vjestnik od god. 1897. uz cienu od 2 krune. Tko želi koju od navedenih knjiga kupiti, neka se izvoli obratili

na gdju. Hermenegildu ud. Lončarić, Karlovac, Pekarska ulica Jjr. 12.

— 80 -

Natječaji. Kod gospodarstvenoga ureda petrovaradinske imov. obćine ima se

popuniti novoosnovano mjesto a k c e s i s t e . Molbenice obložene krstnira listom, liečničkom svjedočbom i svjedočbom o dosadanjem službovanju, imaju se rečenom uredu podnijeti do 10. v e l j a č e 1910.

Kod brodske imovne obćine imaju se popuniti 2 mjesta šu­m a r s k i h v j e ž b e n i k a . Molbenice obložene sa krstnim listom, lieč­ničkom svjedočbom, svjedočbom o naucima svršenima na kojoj šumarskoj akademiji, sveučilištu ili inoj visokoj školi, svjedočbom o ćudorednom ponašanju, te uredovnom ispravom da je molitelj zavičajnik kraljevine Hrvatske i Slavonije, imaju se do 10. v e l j a č e t. g. podnjeti gospo­darstvenom uredu spomenute imov. obćine u Vinkovcima.

Broj 1065. PREDMET : Dobrakuća z. z. prodaja hrastovih,

cerovih i orahovih stabala. D a r u v a r , 25. siečnja 1910.

Oglas dražbe. Temeljem odpisa kr, zem. vlade, odjela za unutarnje poslove od

11 prosinca 1909, broj 69 785, obdržavati će se u uredu kr. kot. oblasti u Daruvaru dne 21. veljače 1910. u pol 11 sati prije podne javna pis­mena dražba 581 kom. hrastovih, cerovih i orahovih stabala z. z. Do­brakuća.

Pomenuta stabla procienjena su na svotu od 11.335 K 5 fil. Izpod prociene kao izklične ciene stavljene ponude se neće uvažiti. Vlastoručno po nudiocu ili njegovom punomoćniku podpisane po­

nude, obložene sa 10°lg žaobinom, imadu se predati do 10 sati u jutro rečenoga dana.

Ponude imadu biti zapečaćene i providjene naslovom: „Ponuda na 581 stabala iz šume z. z. Dobrakuća, koja će se prodavati dne 21. veljače 1910. kod kr. kotar, oblasti u Daruvaru".

Kr. k o t a r s k a o b l a s t .

Krzno od divljači kupuje od gg. šumara i lovaca uz najviše dnevne cijene

Dragutin Mocnaj šumarnik u. m.

Zagreb, Trg Franje Josipa 15.

Uredjuje kr. šum. nadzornik .Ante Kern. Tiskara C. AIbreeht (Maravie i Dečak )

Zlatna kolaj ua sa Izložbe n Parizu 1900.

Neuhofer i sin (Neuhofer & Sohn) c. kr. dvorski mehaničar

Beč (Wiea) I . j K o h l m a r k t S. (Tvornica u Beča V. Hartmanngasse 5.

Izrađjuje pod jam­stvom izvrstne iz­rade i točne rekti-

fikacije

Mjerače sto­love. Perspek

tiv ravnala. Letve za nive

liranje. Šu- ^^ marske bou- jjj

sole.

Promjerke iz željeza i drva.

iz platna ili odjela.

Planimetre itd. — Pantografe. Brojne čekiće, aparate za prenašanje, cr­tala kao i sve vrsti matematičkih stro­

jeva i mjerila.

Svi se popravci obavljaju najbolje u najkraHem rolcu.

Sveudilj na zaliha svih vrsti mjeračkih strojeva i pomagala.

mfii

Broj 206-1910 . Ogulin, 18. siečnja 1910.

Dražba stabala. Na dne 17. veljače 1910. u 10 sati prije podne obdržavati će se

^ođ podpisanog šumsko-gospodarstvenog ureda putem pismenih ponuda dražba stabala i to : 4072 jelovih, 5146 bukovih, 203 javora običnog i 52 javora rebrastog. •

Prodaji namjenjena stabla razdjeljena su u 21 grupu, te se za svaku naposeb imade staviti ponuda.

Stabla su ucjenjena na 102,415 K. ; Dražbeni oglas sa dražbenim uvjet ma dostaviti će se intereserita

na zahtjev bezplatno,' a mogu se za uredovnih sati uviđiti kod ovog ureda, te podružnih šumarija u Ogulinu, Brinju, Modrušu, Plaškom, Drežniku i Senju. Š u m s k o - g o s p o d a r s t v e n i u r e d o g u l i n s k e i m o v n e o b ć i n e .

Dopisnica uredništva, ' Središ. upra\i slav gospod. društva u O. — Obavijest glede prea .vanja na

19. I. t. g. Dismo mogli upotriebiti, jer je za 1. broj stiglo prekasno, a za ov j broj je bezpredmetno.

Gosp. uredu inoovn. obd. križ. u B. — H«ala ni pripoalanom. Uvrstili smo odmah u ovaj broj. Preporučamo se i za budude, osobito za oglase i za vješti 6 uspjehu dražbe stabala. ' !-»_..„,_„..

P. n. g. J. H. u D. — Broj 1 ex 1909. poslali smo VanS odmah..- ' " -'• P. n. gg. 8 D. u N. G. i J. B. u O. — Va^u »drrsu smo ispravili, a manj-

kajiiSe brojeve poslali. Kotar, šum u 8. — Manjkajude brojeve podali smo odmah. Kriv ja je bila

nia. odpravi.idtvu, jer je naTidresi označeno, da se i^iaju slati Šum. listovi a ne Lug. vietsnici. Nastojati de se, da se takova Ho u. budude ne dogftdi

P. n. kr. nadš. ured u V. i gg. F. J. i A. J. u P. — Zahvaljujemo na oba-vjesti o uspjehu dražbe stabala, te se preporudamo i z» budude ,/' '

S A D R Ž A J . strana

Šumske štele u gospodarstvenim osnovama za preborne šume. , Piše Petar ManojlOvie, šuiii. pristav. (Svršetak) . . 41—52

Pilarska i drvna industrija u Srbiji god:ne 1908 Priobćuje. , . N. Plesa Kosinjković. šumar . . :. 52—58' :Nješto o prirastu đ debljinu i visinu, u crnogoričnim šumama

„.Gorskoga kotara'..Pjš.e A, Kau""đers~r. ; ' ; - ' ; , / . ; . 58 — 62 •Kultiviranje hrv. "krasa? Piše B. Kosović, kr šum. nadzornik . ,62—75 iListak Osobne viesti. Imenovanja. — Umro. . . . . . . 75—76 ! Eazlieite vijesti: Australski način očuvanja (konservi-r-•' • ' nmja) drv.-« N; P. K—ić. — !'>ruštvo srospodarskih j

i šum irskih činovnika Hrvatske i Slavonije. . 76—7;| Trgovina drvom . . . . 77—19 Popi^ knjij;.! tvrdo vezanih iz ostavštine iza pokojnog ;

kr. kl t šUMiara Vuika Loncarica. koje se rtudjaju ii.i i/iod-rjii . . . ' 7f

N..tjecaii 1 (iglus^ . , . . . , . . . . . . . . . 8 v '