w3 tehnike poslovnog odlucivanja

7/24/2019 W3 Tehnike Poslovnog Odlucivanja

1/45

Tehnike poslovnog odluivanja

3. tj.Dr.sc. Nikola Drakovi


2/45

Sadraj

Teorije odluivanja/vjebe


3/45

Teorije odluivanja


4/45

Teorije odluivanja

Teorije odluivanja kao podskupteorija organizacije. Interdisciplinarnost podruja

odluivanja (ekonomija, psihologija,politologija, matematika, informatika,!


5/45

Teorije odluivanja


6/45

Teorije odluivanja

"ovijesni razvoj# $ntika faza "ionirska faza

$ksiomatska faza


7/45

Antika faza

$ntika %rka &okrat, "laton, $ristotel "rouavali su racionalnost u odluivanju,

no nisu razvili teoriju racionalnosti


8/45

Pionirska faza

'apoinje )*+. godine, kad zapoinje i dopisivanje oteoriji izmeu francuskog matematiara i pravnika ".de -ermata i francuskog lozofa, matematiara iziara . "ascala.

Izraun vjerojatnosti dobivanja najmanje jednog para

0estica ako se kockice bace 1+ puta. 2 teorijavjerojatnosti


9/45

Pionirska faza

3aniel ernoulli (0vicarski matematiar i ziar!4 predstavio ideju o moralnoj vrijednosti ishodakao tehnikom pojmu koji govori u kojoj je mjeri,s toke gledi0ta donositelja odluke, neki ishod

dobar ili lo0.


10/45

Aksiomatska faza

&lubeno zapoinje 56. godine, kada jeposmrtno objavljen lanak o teorijivjerojatnosti -. 7amse8ja

$ksiomi racionalnog odluivanja 4 7amse8

predlae osam aksioma s pomo9u kojihracionalni donositelji odluka trebaju biratiizmeu nesigurnih inaica odluke


11/45

Aksiomatska faza

5++. godine izlazi knjige :Teorija igara iekonomsko pona0anje; matematiara . ?orgensterna

"otvrda 7amse8jeve pretpostavke

&vaki donositelj odluke, koji se pona0a uskladu s njihovim aksiomima, implicitno uskladu s naelima maksimizacije oekivanekorisnosti i da ishodima dodjeljuje numerike

koristi


12/45

Aksiomatska faza

Istodobno s razvojem ekonomske teorijekorisnosti poele su se razvijati ikvantitativne metode odluivanja.

$lati za dono0enje odluka bazirani na

matematikim metodama i modelima kojipodravaju logian i racionalan procesdono0enja odluka.

>peracijska istraivanja (znanost oupravljanju!

7azvoj teorija odluivanja potican za 1.svjetskog rata


13/45

Aksiomatska faza

5*@. A zlatno doba teorije odluivanja "rimjena operacijskih istraivanja u poslovanju

bila je sve uestalija. 'bog snane se zastupljenosti teorija

odluivanja u stvarnim, svakodnevnimposlovnim situacijama pojavio i naziv analizaodluke.

B 5C@4ima, istraivanjima se pridruuju i

psiholozi, prouavaju9i pona0anje, intuiciju ikognitivne procese donositelja odluke(subjetkivnost!


14/45

Klasifikacija i meuzavisnost teorijaodluivanja


15/45

Klasifikacija i meuzavisnost teorijaodluivanja


16/45

Najprihvaenija klasifikacija teorijaodluivanja(D. E. Bell, H. Raiffa i A. Tverski)


17/45

Normativni pristup odluivanju

Kako bismo trebali donositi odluke

Dako bismo trebali vrednovati razmi0ljanje,prosudbu i dono0enje odlukaE "rema kojimstandardimaE

=ormativni modeli odluivanja, razvijeniunutar podruja matematike, statistike iekonomije, nagla0avaju kako bi se odluketrebale donositi na osnovi racionalnih teorija

izbora. 3onositelj odluke kao na idealno racionalno

bi9e. Filjevi su maksimizacija, optimizacija i

konzistentnost odluivanja u razliitim


18/45

Deskriptivni pristup odluivanju

Kako su donesene odluke

=a koji nain razmi0ljamoE Gto nas spreavada budemo bolji nego 0to trenutano jesmoprema normativnim standardimaE

$nalizu dosada0nje prakse odluivanja,utvrivanje optimalnih izbora na osnovitrenutanog stanja ili onoga 0to je bilonapravljeno.


19/45

Preskriptivni pristup odluivanju to trebamo odluiti

Gto moemo napraviti kako bismo unaprijedili na0erazmi0ljanje, prosudbu i odluivanjeE

Hrlo slini normativnim modelima odluivanja jertakoer nastoje utvrditi optimalne izbore, no uzimaju

u obzir i ogranienja koja postoje u stvarnosti. =astoje dati preporuke za odluke koje su mogu9e i

primjenjive u danim uvjetima Dljuni doprinos razvoju ovog pristupa dali su

ekonomisti, statistiari i operacijski istraivai, kojisu prepoznali postojanje raskoraka izmeu teorije(normativni pristup! i prakse (deskriptivni pristup!.


20/45


21/45

Normativne teorije odluivanja 7acionalne, matematike teorije odluivanja Bpu9uje se na to da bi idealna, racionalna,

superinteligentna osoba trebala donositi odluke, uzpretpostavku da raspolae svim relevantniminformacijama ili da su joj one dostupne bez vremenskog

ogranienja ili dodatnih tro0kova "oiva na matematikim aksiomima i njome se primarno

bave primijenjeni matematiari i matematiki ekonomisti "retpostavlja se da ljudi prihva9aju te aksiome i djeluju

konzistentno s njima "retpostavlja se da ljudi donose odluke u kojima se

dosljedno pokazuju njihove preferencije i da ispravnoprocjenjuju posljedice odabira inaice koje proizlaze iznesigurnosti.


22/45

Vjeba:komentar/kritika normativneteorije odluivanja

"odruje primjene ove teorije3obre strane ove teorije=edostaci ove teorije


23/45

Normativne teorije odluivanja

'anemaruju se ljudska kognitivnaogranienja "rimarna uloga normativnog pristupa

odluivanju jest utvrditi norme, pravila i

standarde koje donositelji odluka trebajuslijediti tijekom odluivanja kako bi donijeliracionalne odluke


24/45

Teorije racionalnog izbora

'agovaraju racionalnost i racionalnorazmi0ljanje kao kljuno polazi0teodluivanja.

7acionalno razmi0ljanje oznauje bilo koje

razmi0ljanje koje ljudima najbolje pomaeda ostvare svoje ciljeve.

'asnovane su na optimizaciji, tj. naizraunu maksimuma ili minimuma nizainaica ili vrijednosti pod jasnimogranienjima.


25/45

Teorije racionalnog izbora "ostoji samo jedan donositelj odluke 3onositelj odluke ima samo jedan, ksni cilj koji se

moe kvanticirati 3onositelj odluke posjeduje savr0eno znanje, tj. na

raspolaganju ima sve informacije relevantne za

proces izbora, 0to se pokazuje u specikaciji svihmogu9ih inaica za ostvarenje cilja

&kup potencijalnih posljedica jest konaan, moe seanticipirati i evaluirati (rangirati! u terminima

stabilnoga, dobro deniranog cilja "otencijalna :stanja prirode; sadravaju

ra0lanjivanje nesigurnosti bez mogu9nostineanticipiranih iznenaenja.


26/45

Vjeba:komentar/kritika teorijeracionalnog izbora

=edostaci ove teorije3a li je ne0to bitno za odluivanje

izostavljenoE


27/45

Teorije racionalnog izbora

=edostaci# 'anemarivanje utjecaja okoline >granienje vezano uz donositelja odluke B pravilu se ne raspolae potpunom informacijom Feteris paribus

judi naje09e vjeruju da je donesena odlukadobra ako je racionalna.

"otpuna racionalnost i koncept :ekonomskogovjeka; >graniena racionalnost i koncept

:administrativnog ovjeka;


28/45

Teorije korisnosti

Temelje na konceptu korisnosti Apokazatelju poeljnosti ili stupnjuzadovoljstva s mogu9im posljedicamainaica odluke.

&ubjektivna vrijednost koja proizlazi izskupa preferencija donositelja odluke.

Dorisnost je mogu9e utvrditi ordinalno(rangiranje preferencija inaica! ilikardinalno (primjena mjernih jedinica!.


29/45

Vjeba:komentar/kritika teorije korisnosti

=edostaci ove teorijeBsporedba s teorijom racionalnog

izbora


30/45

Teorije igara

"rouavaju odluke iji ishodi djelominoovise o tome 0to druge osobe rade. 7ije je o igrama strategije izmeu dvaju ili

vi0e igraa (poput 0aha ili igre monopola!

koji donose odluke na temelju kojih mogudobiti ili izgubiti, ovisno o odlukama koje sudonijeli ostali igrai.

&vaki od igraa odluuje racionalno i uskladu sa svojim eljama, ali pritom morapoku0ati procijeniti koje 9e odluke donijetiostali igrai.


31/45

Deskriptivne teorije odluivanja

?enaderi se vrlo esto pona0aju razliito odonoga kako bi trebali odnosno strogo neslijede razvijene i preporuljive teorijskemodele.

"ona0anje ljudi tijekom procesa odluivanja. ihevioralna ekonomija 4 prouavanje

ljudskog pona0anja u poslovnom okruenju 3eskriptivne teorije odluivanja oznauju

empirijsku disciplinu koja se primarno razvilaiz podruja eksperimentalne psihologije


32/45

Deskriptivne teorije odluivanja

Dako se ljudi pona0aju i razmi0ljaju pri dono0enjuodlukeE

Dako ljudi prihva9aju neizvjesnost, prikupljajudokaze, ue i obnavljaju percepcijuE

Dako ljudi ue i prilagouju svoje pona0anjeE Gto ljude uznemirava, 0to izaziva njihov otpor i

uzrokuje unutarnje sukobeE Dako raspravljaju osvojoj percepciji i izboruE

7ade li ljudi zaista ono 0to govoreE ?ogu li ljudi objasniti razloge za svoje djelovanjeE Dako ljudi rje0avaju svoje unutarnje sukobe ili ih

pak izbjegavaju rje0avatiE


33/45

Vjeba:bihevioristiko istraivanje ig brother (veliki brat! je televizijski realit8 shoJ

u kojem se kandidati iskljuuju iz vanjskog svijetana 6 mjeseca. >naj tko izdri do kraja, osvajanovanu nagradu.

ig brother je razvila nizozemska produkcijska

ku9a, inspirirana eksperimentom osphere 1 kojije proveden 551. u pustinji u $rizoni (osmeromu0karaca i ena zatvorenih u skuen prostor!


34/45

Vjeba:bihevioristiko istraivanje

>pi0ite prol osoba koje se javljaju zasudjelovanje u ig brotheru.

>pi0ite kako izolacija utjee na sudionike injihovo pona0anje.

3a li postoje neki obrasci pona0anja kodnatjecateljaE %dje bi se mogle iskoristiti spoznaje do kojih se

moe do9i promatranjem i analizom pona0anja

sudionikaE


35/45

Bihevioristika teorija odluivanja

'asniva na otvorenome modeluodluivanja jer su donositelji odluka svjesnipostojanja kognitivnih, mentalnih,emocionalnih i drugih ogranienja koja

spreavaju dono0enje optimalnih,normativnih odluka. "rimarno prouava kako pojedinci donose

odluke A teorija individualnog odluivanja


36/45

Teorija drutvenog izbora

avi se analizom problema skupnogodluivanja"rouava nain dono0enja kolektivnih

odluka na temelju preferencijapojedinaca

=astoji 0to preciznije opisati pona0anjeskupine u procesu odluivanja te

utvrditi demokratska naela na osnovikojih bi se trebale donositi odluke


37/45

Vjeba:teorija drutvenog izbora

Ha0a studentska grupa dobila je naraspolaganje *@.@@@ kuna za kupnjuosobnog vozila pomo9u kojeg 9ete seu budu9nosti mo9i voziti napredavanja.

Dao grupa, odluite koji 9eteautomobil kupiti.

B odluivanju moraju sudjelovati svilanovi.

>brazloite svoju odluku.


38/45

Vjeba:teorija drutvenog izbora

>pi0ite kako ste do0li do te odluke.


39/45

Teorija oekivanog izbora

3onositelji odluka esto ne slijedeobjektivne, racionalne izraune isamim time uvijek ne izabiru inaiceodluke koje imaju najve9u oekivanukorisnost

Btvreno je da ljudi imaju averzijuprema gubitku odnosno da manje

vole gubiti nego 0to vole dobivati


40/45

Naturalistika teorija odluivanja

"rouava i nastoji razumjeti kako pojedincidonose odluke u prirodnome, stvarnomeposlovnom okruenju (umjesto ulaboratorijskim, eksperimentalnim

uvjetima! =adovezuje se na bihevioristiku teoriju

odluivanja i dodatno je pro0iruje.Tijekom dono0enja odluka prouava

kognitivne funkcije donositelja odluka.


41/45

Teorija slika

"romatra proces dono0enja i ishode odlukas aspekta stajali0ta, uvjerenja i vrijednostidonositelja odluke, bez obzira na to je lirije o pojedincu ili skupini.

=eka odluka moe biti donesena jedino akoje u skladu s osobnim vrijednostima,ciljevima i strategijom donositelja odluke.


42/45

Preskriptivne teorije odluivanja

Dvantitativne teorije odluivanja ili znanost oupravljanju.

Bsredotoene su na praktinu primjenunormativne i deskriptivne teorije odluivanja u

stvarnome poslovnom okruenju. 3va glavna pitanja, na koja se trae odgovoriu okviru ove teorije, jesu# Dako se mogu donositi bolje odlukeE

Doji naini razmi0ljanja, oblici pomo9i i analitikialati imaju praktinu vrijednostE


43/45

Analiza odluke

&kup znanja, metoda i praktinih primjera kojinastoje ostvariti 0iri dru0tveni cilj A pomo9imenaderima i organizacijama donositikvalitetnije odluke u uvjetima nesigurnost.

ogika procedura, odnosno dio procesarje0avanja problema koji, preko :formalizacijezdravog razuma;, potie kreativnostdonositelja odluke i nastoji razviti mogu9e

inaice neke odluke.


44/45

Analiza odluke


45/45

Analiza odluke

Gto mogu napraviti, tj. koje su miopcijeEGto znam, tj. kojim informacijama

raspolaemEGto elim, tj. koje su mojepreferencijeE

w3 tehnike poslovnog odlucivanja

Documents