hirurgija s njegom

23
8/16/2019 Hirurgija s Njegom http://slidepdf.com/reader/full/hirurgija-s-njegom 1/23 HIRURGIJA S NJEGOM KLIZME Klizma (klistir, uljev) je postupak unošenja tekućina u debelo crijevo radi njegovog čišćenja i  pražnjena. Svrha klizme može biti  postavljanje dijagnoze dijagnosti!"a#  davanje $%ane $%anjiva#  davanje lije"ova lje"ovita# Klizma se p%imjenj&je %adi indi"a'ije# !. čišćenja i pražnjena crijeva kod opstipacije ". čišćenja i pražnjena crijeva prije i poslije hirurških zahvata, prije poroda #. prije dijagnostičkih postupaka ( retroskopija, kolonoskopija) Kont%aindi"a'ije se mogu javiti kod nedavno ura$enog kolorektalnog operacijskog zahvata, kod uznapredovalih patoloških procesa (karcinom, ulcerozni kolitis, divertikulitis), in%arkta srca i malignih ventrikulskih aritmija. Klizma za !i()enje &nesena veća količina tekućine (vode) rasteže stijenku debelog crijeva, izaziva podražaj za de%ekacijom, ispire stijenku crijeva i podmazuje ih. &nesenom tekućinom smekša se stvrdnuta stolica i time se olakšava pražnjenje. 'lizma može biti i sama voda ali joj se mogu dodavati i razni aditivi. Sadržaj tekućine može biti # kašike para%inskog ulja (emulzija)  # kašike glicerina  " dkg. Sapokalinusa (kalijev sapun)  *aj od kamilice  +al *ijagnosti!"a "lizma se primjenjuje u svrhu postavljanja odre$ene dijagnoze, kojim se u debelo crijevo ulijeva kontrasno sredstvo (postupak u radiologiji, dijagnoza iliusa ako se daje klizma zbog hrane, kao jedan od razloga). -'ontrasno sredstvo sredstvo kroz koje ne prolaze zrake. /va vrste klizme je tvornički pakovana, sadrži !l vode i 0 kašika barijevog sul%ata. /vom klizmom se potvr$uje prohodnost crijeva, pokretljivost, položaj i oblik debelog crijeva,  promjene na sluznici tokom punjenja i pražnjenja kontrasta. /draslom čovjeku se daje 011 2 !111 ml tekućine, a tečnost mora imati temperaturu tijela. -'apacitet debelog crijeva je !,0 l. H%anjiva "lizma 3ijetko se primjenjuje, npr. kad bolesnik ne uzima hranu na usta ili kad nemamo pribor za intravenoznu in%uziju. 4aje se 05tna otopina glukoze kap po kap. 1

Upload: yosuke-tomoko

Post on 05-Jul-2018

347 views

Category:

Documents


4 download

TRANSCRIPT

Page 1: Hirurgija s Njegom

8/16/2019 Hirurgija s Njegom

http://slidepdf.com/reader/full/hirurgija-s-njegom 1/23

HIRURGIJA S NJEGOM

KLIZME

Klizma (klistir, uljev) je postupak unošenja tekućina u debelo crijevo radi njegovog čišćenja i pražnjena. Svrha klizme može biti

 

postavljanje dijagnoze dijagnosti!"a# 

davanje $%ane $%anjiva# 

davanje lije"ova lje"ovita#

Klizma se p%imjenj&je %adi indi"a'ije#

!. čišćenja i pražnjena crijeva kod opstipacije". čišćenja i pražnjena crijeva prije i poslije hirurških zahvata, prije poroda

#. prije dijagnostičkih postupaka ( retroskopija, kolonoskopija)

Kont%aindi"a'ije se mogu javiti kod nedavno ura$enog kolorektalnog operacijskog zahvata,kod uznapredovalih patoloških procesa (karcinom, ulcerozni kolitis, divertikulitis), in%arktasrca i malignih ventrikulskih aritmija.

Klizma za !i()enje

&nesena veća količina tekućine (vode) rasteže stijenku debelog crijeva, izaziva podražaj zade%ekacijom, ispire stijenku crijeva i podmazuje ih. &nesenom tekućinom smekša se stvrdnutastolica i time se olakšava pražnjenje. 'lizma može biti i sama voda ali joj se mogu dodavati i

razni aditivi. Sadržaj tekućine može biti # kašike para%inskog ulja (emulzija)  # kašike glicerina

  " dkg. Sapokalinusa (kalijev sapun)

  *aj od kamilice

  +al

*ijagnosti!"a "lizma

se primjenjuje u svrhu postavljanja odre$ene dijagnoze, kojim se u debelo crijevo ulijeva

kontrasno sredstvo (postupak u radiologiji, dijagnoza iliusa ako se daje klizma zbog hrane,kao jedan od razloga). -'ontrasno sredstvo sredstvo kroz koje ne prolaze zrake.

/va vrste klizme je tvornički pakovana, sadrži !l vode i 0 kašika barijevog sul%ata. /vomklizmom se potvr$uje prohodnost crijeva, pokretljivost, položaj i oblik debelog crijeva,

 promjene na sluznici tokom punjenja i pražnjenja kontrasta.

/draslom čovjeku se daje 011 2 !111 ml tekućine, a tečnost mora imati temperaturu tijela.-'apacitet debelog crijeva je !,0 l.

H%anjiva "lizma

3ijetko se primjenjuje, npr. kad bolesnik ne uzima hranu na usta ili kad nemamo pribor zaintravenoznu in%uziju. 4aje se 05tna otopina glukoze kap po kap.

1

Page 2: Hirurgija s Njegom

8/16/2019 Hirurgija s Njegom

http://slidepdf.com/reader/full/hirurgija-s-njegom 2/23

Lje"ovita "lizma

&nosi se otopina lijeka (opštog i6ili lokalnog djelovanja). 4aje se poslije klizme za čišćenje.7rimjenjuje se tankim kateterom od !1 mm ili sistemom za in%uziju, kap po kap ( 1 kapi6min). 'oličina tekućine može biti !. mikroklizma (!1 !11 ml8 kod male djece zbog

temperature)  ". mala klizma (!11 2 "11 ml)

+%ste "lizme na osnov& d&,ine davanja-

!. obične (011 ml zavisno od uzrasta pacijenta, na dubini od !1 cm)". duboke (011"111 ml na dubini od !" cm)#. male ili kratke (!11"11 ml na dubini od !1 cm)

Male ili "%at"e "lizme  se daju djeci u slučajevima izostanka de%ekacije, krvarenja iz probavnog trakta i povećane temperature. & sva tri ova slučaja kod djece daje se klizma u

terapijske svrhe. /bično je mekorium (stolica kod male djece) smolasta, a s obzirom da djecanemaju izgra$en sistem povećanog abdominalnog pritiska, vrlo često se de%ekacija radi potpomognuta sa navedenom klizmom.

'od krvarenja iz probavnog trakta, kad se zna da uzrok krvarenja nije karcinom već nekioblik hematogenog krvarenja ili kronova bolest, onda se kao terapijsko sredstvo koordiniraklizma. /bično hladna da bi se izazvala vazokonstrikcija.

'od povećane temperature kod djece kad je teško naći krvni sud, a peroralna terapija nijedovoljna, često se u pedijatriji ordiniraju klizme. /ne putem cirkulacije donje mezenteričnevene, vene porte idu u sistemsku cirkulaciju kao analgetik i antipiretik.

9nalgetik proširi krvni sud i temperatura pada

7enicilin izaziva vazodilataciju i pad pritiska

.%i,o% za "lizm&-

• irigator (graduirana posuda od !111 ml koja pri dnu ima otvor s kratkim kljunom nakoji se navuče gumena cijev)

• gumena cijev ( oko !,0 m dužine)• crijevni nastavak (može biti od tvrde gume, sa slavinom za regulaciju ulaska i izlaska

tekućine)• deblji gumeni kateter (:darmrohr;) ili kateter za crijevo koji pri vrhu ima balon• voda zagrijana na tjelesnu temperaturu (!" l) uz dodatak kalijeva sapuna, glicerina• vazelin, rukavice i posuad za nuždu (guska)

.ost&pa"-

'listir se daje u posebnoj prostoriji koja je u sastavu kupaonice na pripremljenom krevetu.7ostavi se gumeno platno i plahta. <olesnik se postavi u lijevi bočni položaj s nogama%lektiranim uz koljenja, uz desni rub kreveta. & tom položaju sigmoidni kolon je niži od

rektuma čime je olakšano ulijevanje tekućine.+epokretni bolesnik ostaje u le$nom položaju sraširenim i %lektiranim koljenima.

2

Page 3: Hirurgija s Njegom

8/16/2019 Hirurgija s Njegom

http://slidepdf.com/reader/full/hirurgija-s-njegom 3/23

=spod bolesnika se postavi posuda za prihvat crijevnog sadržaja. >dravstveni radnik koji dajeklizmu navuče gumene rukavice i crijevni kateter namaže vazelinom. 7rije davanja klizmeispusti se zrak iz gumene cijevi. ?ednom rukom se rašire gluteusi a drugom uvuče kateter !1!0 cm u završno debelo crijevo.

<olesnik mora biti miran, mišići trbušne stijenke moraju biti opušteni. =rigator se podigne !!,0 m iznad razine bolesnika te se pusti tekućina. =stjecanje ne smije biti prebrzo jer moženastupiti nagla, prerana peristaltika i vraćanje vode uz rektalni nastavak. / visini irigatora ikoličini date tekućine ovisi dubina klizme.

9ko se želi dostići razina desnog kolona treba dati 011!111 ml tekućine. 7ri pojavi bolovadavanje se prekine !" min i opet nastavi. 7o završetku davanja zatvori se slavina irigatora iizvuče kateter. <olesnik treba zadržati tekućinu oko !1 minuta.

/&n"'ija sest%e-

7riprema klizme, irigator (aparat za irigaciju8 ići u kontra smjeru), priprema pacijenta(pacijentu objasniti zašto mu se daje klizma). -zadatak klizme nije da se otopi stolica već dase poveća zapremina crijeva.

Kompli"a'ije-

!. trauma anusa i perirektalnog tkiva

". krvarenje zbog nestručnog rukovanja ( pri klistiranju može nastati oštećenje sluznicerektuma pri nepažljivom uvo$enju rektalnog nastavka)

#. ruptura crijeva

. greška lijeka koji se ordinira (kiselina, baza i drugih lijekova)

Klizma se naj!e()e daje  dija,eti!a%ima  jer imaju sistemsko oboljenje krvnih sudova(suženje krvnih sudova), na stopalima nemaju dovoljno krvi, gube osjećaj za toplotu i nemajudobru peristaltiku.

KA0E0ERIZA1IJA

Katete%iza'ija obuhvata niz mjera i aktivnosti u smislu pripreme, implantacije, provjere i postavljanja katetera. Katete%  je gumena cijev %leksibilnog stanja. @ože biti i od mekane plastike, kaučuka a postoje metalni i stakleni kateteri.

'ateter na vrhu ima " ili više otvora a na kraju je proširen. 4užina varira ovisno o %unkcijikatetera i omjer je tako$er varijabilan, zavisno od toga šta se želi kateterizirati. 7ri izboruveličine uvijek je povoljnije opredijeliti se za manji promjer jer manje rasteže s%inkter i manjeoštećuje sluznicu mokraćne cijevi i mjehura.

3azlikuje se ulazni otvor, cijevasti središnji dio, kontrolni cijevasti dio i izlazni otvor.

*a ,i se ne"a 'ijev mogla "o%istiti "ao "atete% t%e,a ,iti-  sterilna, %leksibilna i inertna ( neizaziva alergijske reakcije u kome se plasira).

3

Page 4: Hirurgija s Njegom

8/16/2019 Hirurgija s Njegom

http://slidepdf.com/reader/full/hirurgija-s-njegom 4/23

7ojedine vrste katetera imaju bočnu cijev koja služi kao vodiljka ili kontrolni mehanizamsmijera kretanja ili očuvanja pozicije. 7riključni ili vanjski dio može biti modi%iciran zavisnood drugog tijela gdje se kateter treba priključiti. 4rugi kraj katetera obično ima proširenje uobliku balona, olive, valjka ili kišobrana, a koje služi za očuvanje pozicije katetera ispriječava njegovo ispadanje.

/sim toga, kateter se može stabilizirati i pomoću konca, vazduha i vode. Svaki od ovihdijelova ima uputstvo koje odre$uje koju vrstu i u kojoj količini treba inspirirati, a da pri tomene narušimo strukturu tkiva, ne do$e do pucanja organa ili pucanja samog balona katetera, tetime izgubimo %iksno mjesto.

Katete%iza'ija &%ina%nog t%a"ta podrazumijeva plasiranje urinarnog katetera kroz uretru,mokraćni mjehur, uretre do bubrega, ovisno o kojem organu se radi i koji organ trebakateterizirati. 'rv> bubreg > ureter (parni organ)-- > bešika-- > uretra (neparni).

-4užina uretre kod muškaraca je "1"0 cm a kod žena #0 cm.

@uška uretra preprostatična (1,0!,0 cm), prostatična (!,0",0 cm), memranozna (!" cm),spongiozna (!0!A cm).

+%ste "atete%a- !. kateter urinarnog trakta

  ". kateter venskog sistema

  #. kateter arterija

+%ste "atete%a p%ema o,li"&-

Nelatonov "atete% na oblom vrhu ima postranični jajoliki otvor 

Me%'ie%ov "atete% sličan prethodnom ali mu je vršaak zavinut za 0 stepeni

0iemannov "atete% koji je ustvari mercierov kateter s ušiljenim vrškom i kuglastimzadebljanjem na vrhu

4anas se najčešće koristi /ole2ev "atete% koji pri vršku ima balončić koji se puni vodom isluži za %iksiranje u mjehuru. <alončić se preko uske cijevi povezane s trupom puni vodom.

 +a kraju cjevčice kroz koju se puni balončić otisnuta je količina vode koja je potrebna zanjegovo punjenje.

+%ste "atete%a p%ema na!in& p%imjene-

0%ajni "atete% se ostavlja u mjehuru nekoliko sati ili dana. =ma jedan balončić koji se napunivodom i čvrsto stoji u mjehuru.

Katete% za inte%mitentn& "atete%iza'ij&  je cijev koja se uvede u mjehir i nakonkateterizacije odstrani.

Kondom "atete% se kod muškaraca stavlja na spolni organ i postoji u # veličine mali, srednjii veliki. Bezan je za vrećicu u koju se skuplja urin.

4

Page 5: Hirurgija s Njegom

8/16/2019 Hirurgija s Njegom

http://slidepdf.com/reader/full/hirurgija-s-njegom 5/23

Katete%iza'ija mo3e ,iti-

45 dijagnosti!"a6  ekskrecija ili izvo$enje gnojnog, krvnog ili retiniranog sadržaja naosnovu kojeg ćemo postaviti dijagnozu, šta uzrokuje odre$enu bolest

75 te%apijs"a6  odstranjivanje rezidalnog urina koji se nalazi u mokraćnoj bešici

(mjehuru) i koji se spontano zbog patološkog procesa ne može odstraniti.o v%emen& t%ajanja8 "atete%iza'ija mo3e ,iti-

45 pov%emena6 plasiranje katetera u odre$enim vremenskim intervalima, ponavlja se75 jedno"%atna služi samo jednom dok se patološki proces ne odstrani95 t%ajna6 sve dok patološki proces postoji ili dok je pacijent živ

Indi"a'ije6 te%apijs"e-

akutna retencija urina (adenom ili karcinom prostate, skleroza vrata mokraćnog mjehura)

lavaža krvi iz mjehura ColeDevim kateterom u cilju sprječavanja tamponade

drenaža mjehura prije hirurških zahvata, prije poroda, prije ultrazvučnog pregleda i postoperacijski

praćenje satne diureze kod životno ugroženih bolesnika

njega terminalnog bolesnika

Indi"a'ije6 dijagnosti!"e-

odre$ivanje rezidualnog urina

cistigra%ija

uzimanje uzorka urina za mikrobiološku analizu

Kont%aindi"a'ije- krvarenje na vanjskom ušću uretre

  ozljeda pelvičnog dijela uretre

  operacije uretre ili mjehura, akutni prostatitis.

Mate%ijal pot%e,an za "atete%izi%anje-

 privremeni ili trajni sterilni kateter, sterilni lubrikant (npr. "5 lidokain gel ili glicerin), sterilne

rukavice, sterilna pinceta, sterilna gaza, dezin%ekcijsko sredstvo, šprica s !1 ml sterilne vode,sterilna urinska vrećica.

.ost&pa"-

<olesniku treba objasniti postupak, postaviti ga u poluležeći ili polusjedeći položaj. /siguratisterilne radne uvjete. Eene su u ležećem položaju, nogu %lektiranih u koljenu, abduciranihkukova, spojenih peta. 'od žena se prije brisanja uretre razmaknu velike i male usne vagine.

'od muškaraca, sterilnim rukavicama se oslobodi glans penisa i obriše vanjsko ušće uretre jednim potezom, s gazom natopljenom u antiseptično sredstvo. 7ostupak se ponavlja najmanje# puta. Brh katetera i donja četvrtina namažu se sterilnim lidokain gelom ("5) ili glicerinom.

5

Page 6: Hirurgija s Njegom

8/16/2019 Hirurgija s Njegom

http://slidepdf.com/reader/full/hirurgija-s-njegom 6/23

& vanjsko ušće uretre muškarca se uštrca !1 ml "5 lidokaina a u uretru žene oko 0 ml.'ateter se pincetom, koju držimo u desnoj ruci, uhvati 0 cm od vrha dok se njegov stražnjikraj drži izme$u tog i 0tog prsta. Spolni organ se drži okomito lijevom rukom, kako bismoizravnali mokraćnu cijev, te pažljivim potiskom započinjemo uvlačenje katetera u mokraćnucijev.

'ad se osjeti otpor unutrašnjeg s%inktera penis se postavlja u vodoravan položaj (paralelno s podlogom na kojoj pacijent leži), a otpor se savlada nešto jačim pritiskom. +akon što s%inkter  popusti kateter u$e u mjehur i pojavi se urin. 9ko se planira trajna kateterizacija (ColeD),kateter treba ugurati još #0 cm i napuhati balončić s oko !1 ml sterilne vode (ne %iziološkaotopina zbog kristalizacije).

'ateter se lagano povlači prema vani, dok se ne osjeti otpor, što nas upućuje da je kateter dobro postavljen i u kontaktu s vratom mjehura. &koliko bolesnik pri napuhivanju balončićaosjeti bol, najvjerovatnije je vrh s balončićem još u uretri. <alončić treba ispuhati i kateter ugurati još nekoliko cm u mjehur. & ovakvim situacijama postoji opasnost ozljede uretre.

&rinska vrećica najčešće ima kapacitet od "111 ml i postavlja se ispod razine bolesnikanajbolje ju je pričvrstiti ispod postelje. Brećica se mijenja kada se napuni ili svakih Fh.

Od%3avanje "atete%a-

'ateter se ispire " puta dnevno sa 0!1 ml 1,G5 +al ili #5 acidi borici, radi održavanja prohodnosti. 7romjena katetera svakih 0H dana, po potrebi i ranije. 'ateter suprapubičnecistonomije se mijenja svake "# sedmice.

Zna"ovi a"&tne %eten'ije &%ina za!epljenje &%ins"og "atete%a#

@okraćni mjehur se puni, urin ne otječe, stijenka mokraćnog mjehura se rasteže. 4onji diotrbušne stijenke (suprapubično) postaje tvrd i napet, suprapubično se javlja jaka bol praćena

 preznojavanjem i povišenom temperaturom, tahikardijom i hipertenzijom. 7risutan je spazamtrbušnih mišića. Svi navedeni znakovi nestaju nakon ispiranja ili zamjene katetera.

Kompli"a'ije-

6 %&pt&%a &%et%e8 mo"%a)nog mje$&%a ili &%ete%a pri grubom uvo$enju katetera ili prinasilnom izvlačenju katetera s napuhanim balončićem (prevencija rupture se radinenasilnim plasiranjem katetera poštujući anatomske strukture)

6 "%va%enje (zaustavlja se kompresijom, hemostaticima ili šavom)

6 &%ina%na in:e"'ija (sterilne rukavice, sterilan glicerin, vazelin ili koja koja sterilnatečnost i pranje ore%icium uretre eksternuma8 naročit oprez je potreban koddijabetičara, jer glikozurija pogoduje razmnožavanju bakterija8 kateter treba češće

 provjeravati i mijenjati)6 de"&,it&s t"iva (dekubitus se prevenira instiliranjem manje količine vode ili zraka u

odnosu na gornju granicu propisanu na samom kateteru)6 :i,%oza

'ateterizaciju radi svako lice koje zna navedene osobine kateterizacije.

6

Page 7: Hirurgija s Njegom

8/16/2019 Hirurgija s Njegom

http://slidepdf.com/reader/full/hirurgija-s-njegom 7/23

SON*E

Sonda predstavljaju gumenu cijev, %leksibilnu i inertnu koja povezuje dio probavnog trakta i

vanjsku sredinu. 4užina sonde zavisi od namjene, habitusa pacijenta i vrste sadržaja koji trebaodstraniti. 7romjer ne bi trebao biti veći od promjera nosnica. 3azlikujemo vanjski iunutrašnji otvor. +a unutrašnjem dva ili više otvora, a vani samo jedan.

S obzirom na poziciju, sonde se dijele na

45 Nazogast%i!ne ; povezuju vanjsku sredinu preko nosa do želuca75 Nazod&odenalne 2 vanjska sredina, nos, želudac i duodenum95 Nazojej&nalne 2 nos, želudac, vanjska sredina, !"topalačno crijevo do jejunuma

 +a osnovu namjene dijele se na

*ijagnosti!"e ; one kojima se na osnovu sadržaja u sondi, vrste, količine i boje može postaviti dijagnoza odre$ene bolesti. +pr. ileus sadržaj mezerere (žute boje) , nije zelena boja( žučni sadržaj). 7risustvo zraka u sondi znači da je opstrukcija probavnog trakta saosloba$anjem zraka koji se vraća putem sonde nazad. rni sadržaj u sondi govori u prilogkrvarenja u gornjim partijama probavnog trakta ( ulcus ili karcinom).

0e%apijs"e ; kada se putem sonde ordiniraju lijekovi8 najčešće vazokonstriktori, antacidi( protiv kiselina)

Not%itivne ; hranjenje putem sonde povremeno ili privremeno. Sonde za prehranu stavljaju se

 bolesnicima koji duže vrijeme ne mogu primati hranu na usta. &vijek ih se nastoji staviti kroznos ali mogu se staviti i kroz usta. 7reko sonde se može provoditi dugotrajna prehrana. +akonH dana potrebno je promijeniti položaj u nosnici radi prevencije dekubitusa. +a ovaj načindaju se i različiti lijekovi.

Sonda za '%pljenje zad%3anog 3el&!anog sad%3aja se koristi u postoperacijskom razdoblju,kod operacija na želucu i tankom crijevu, kada se šije njihova stijenka. Sonda ostaje nekolikodana dok anastomoza ne zaraste, ili do uspostave peristaltike i početka prehrane na usta.Stavlja se nakon gotovo svih abdominalnih operacija jer se skoro redovito razvija parezaželuca i crijeva, koja dovodi do zastoja sadržaja i do povraćanja. Eelučana sonda je značajna i

u liječenju paralitičkog ileusa. 7reko nazogastrične sonde se može pratiti količina krvarenja izgastrointestinalnog trakta.

Sonda za ispi%anje 3el&'a jedan je od najboljih načina kojim se otrovi mogu odstraniti iz probavnog trakta. &potrebljavaju se topla voda (#H stepeni) ili %iziološka otopina, koja se usondu i želudac ubacuju preko lijevka. Spuštanjem lijeka tekući sadržaj se evakuira iz želuca.7ojedinačno se ulijeva !11#11 ml tekućine dok se ne dobije potpuno bistar sadržaj. +akonispiranja kao antidot daje se aktivni ugljen (carbo medicinalis), i to 0 kašika u !11"11 mlvode.

7

Page 8: Hirurgija s Njegom

8/16/2019 Hirurgija s Njegom

http://slidepdf.com/reader/full/hirurgija-s-njegom 8/23

Kont%aindi"a'ije za postavljanje sondi- !. neprohodnost nosnih otvora

". rak jednjaka

  #. rak kardije želudca

Komli"a'ije- !. %raktura nosne pregrade

  ". krvarenje iz nosa

  #. ruptura etmoidalne kosti

  . ruptura jednjaka

  0. mediastinitis, A. in%ekcija

Na!in postavljanja te$ni"a#-

7acijent je najčešće u ležećem položaju, glava u retro%leksiji ( unazad ) , pacijent se zamoli daudahne zrak, zadrži dah i zatvori usta. 7rethodno med. sestra pregleda prohodnost nosa, aktgutanja i počinje sa uvo$enjem sonde kroz širu nosnicu, uz zahtjev pacijenta da istu guta.Irebala bi biti sterilna a u početne "6# vlažna sa najčešće nanešenim anestetikom, relativnohladna sonda i dovoljno duga.

4evijacija septum nasi.

Nazogast%i!na 3el&!ana# sonda

je gumena ili plastična cijev, duga F1 cm, promjera #!1 mm, čiji vrh ima više otvora. Služi

za sakupljanje želučanog sadržaja kod retencije, za prehranu, ispiranje želuca kod trovanja ikod dijagnostičkih pretraga.

/d vrha nosa do uške, od uške do processus Dphoideusa (dužina sonde se mjeri na ovajnačin).

Indi"a'ije za plasi%anje nazogast%i!ne sonde-

poslije operativnih zahvata

poslije hitnih operacija zbog akutnog abdomena ileusa

kod akutnog pankreatitisakod paralitičkog ileusa

kod krvarenja iz proksimalnog dijela J= trakta

Kont%aindi"a'ije za postavljanje nazogast%i!ne sonde-

'omatozni bolesnici kod kojih nije osiguran dišni put8 gutanje kiselina ili baze ako je prošloviše od #1 min8 ozljede nosa (tad se sonda stavlja kroz usta)8 prostrijelne rane vrata8 suženja

 jednjaka8 >enkerov divertikulum.

8

Page 9: Hirurgija s Njegom

8/16/2019 Hirurgija s Njegom

http://slidepdf.com/reader/full/hirurgija-s-njegom 9/23

.%i,o% i mate%ijal za postavljanje sonde-

6 rukavice i maska, stetoskop i pribor za endotrahealnu intubaciju, aspirator, bubrežnjak,špatula, nazogastrična sonda, vrećica za skupljanje želučanog sadržaja, velika špricaod 01 ml, lidokain gel "5 i lidokain spraD "5

.ost&pa" &vo<enja nazogast%i!ne sonde

>dravstveni radnik koji uvodi sondu u želudac stoji s bolesnikove desne strane. <olesnik se postavlja u visoki sjedeći položaj sa glavom %lektiranom prema naprijed. Sondu prijeuvo$enja treba navlažiti vodom a vrh namazati lidokain gelom ("5). +osna šupljina se

 poprska lidokain sprejom.lijevom rukom se pridržava glava bolesnika a desnom uvodi sonda. Sonda se uvodi u širunosnicu stalnim blagim pritiskom i po potrebi rotiranjem, sve do ulaska u ždrijelo. +akon

ulaska u ždrijelo bolesnik mora stalno gutati, jer se tijekom gutanja zatvara ulaz u dušnik.&koliko sonda u$e u dišni put javlja se re%leks kašlja, a%onija i na sondu izlazi zrak.

Sonda je u želucu nakon uvo$enja oko 01 cm. položaj sonde se provjerava tako što se velikomšpricom od 01 ml ubrizga zraka u želudac, što se čuje auskultacijom iznad epigastrija.&koliko je želudac pun odmah na sondu počinje isticanje želučanog sadržaja, što je još jedna

 potvrda da je sonda pravilno postavljena. Sonda se spoji na vrećicu za skupljanje želučanogsadržaja a za kožu nosa se učvrsti %lasterom.

Kompli"a'ije tije"om postavljanja sonde-

povraćanje

pneumonija nakon aspiracije želučanog sadržaja u pluća

per%oracija jednjaka i želuca

krvarenje iz nosa

pneumotoraks nakon uvo$enja u traheobronhalno stablo

akutni sinuzitis i %aringitis

HEMA0O0ORAKS

Kematotoraks predstavlja prisustvo krvi u pleuralnom prostoru. @ože biti traumatski, jatrogeni i hematotoraks u sklopu drugih oboljenja (maligna oboljenja, koagulopatije,spontane rupture intratorakalnih krvnih sudova).

Naj!e()i &z%o" hematotoraksa je povreda interkostalnih krvnih sudova kod preloma rebara,

naročito serijskog preloma rebara sa povredom parenhima pluća. 7acijent sa hematotoraksom

9

Page 10: Hirurgija s Njegom

8/16/2019 Hirurgija s Njegom

http://slidepdf.com/reader/full/hirurgija-s-njegom 10/23

 je blijed, ima hladnu i oznojanu kožu, disanje je ubrzano a kod većeg hematotoraksa prisutna je i dipneja. 'od masivnog hematotoraksa prisutni su znaci hemoragijskog šoka.

Osnovna te%apijs"a p%o'ed&%a u zbrinjavanju hematotoraksa je drenaža pleuralnog prostora.4renažom pleuralnog prostora

obezbje$uje se skoro potpuna evakuacija krvi, reekspanzija plućnog parenhima koja možezaustaviti krvarenje, obezbje$uje se kvantitativno mjerenje kontinuiranog krvarenja, smanjujese incidenca in%ekcije i posttraumatskog empijema pleure i %ibrotoraksa.

@jesto drenaže se odre$uje na osnovu radiograma grudnog koša, I ili &> pregleda. /bičnose drenaža radi kroz šesti me$urebarni prostor u zadnjoj aksilarnoj liniji. 7reporučuje sekorištenje drena šireg promjera zbog koaguluma koji može zapušiti dren.

.NEUMO0ORAKS

7neumotoraks predstavlja prisustvo vazduha u pleuralnom prostoru. +astaje kao posljedica prekida viscelarne pleure. Biše od polovine nastalih pneumotoraksa su izazvani nekomtraumom, bilo primarnom traumom (ubod, ustrijel, ulomci rebara) ili nakon medicinskeintervencije.

Klini!"a sli"a se ispoljava pojavom bola na zahvaćenoj strani grudnog koša pleuralnog tipa ikašljem. Osnovna te%apijs"a p%o'ed&%a  u liječenju pneumotoraksa je drenaža. 4renaža

toraksa se najčešće izvodi u lokalnoj in%iltrativnoj anesteziji, kroz peti me$urebarni prostor, usrednjoj aksilarnoj liniji. 4ren se prikopčava na sistem podvodne drenaže.

*RENA=A GRU*NOG KO>A

7rostor grudnog koša je :tabu toracis; ograničen gore sa operturom tiracis superior koju činistraga kičmeni stub, s bočnih strana prvo rebro i s prednje strane sternum. =ste se strukture

me$u sobom udaljavaju te ga čine u srednjem i bočnom dijelu, a sa donje strane ograničena jedija%ragma.& grudnom košu pluća, traheja, srce, veliki krvni sudovi ( aorta, vena cava in%erior, živcinervus vagus, lim%ni sistem sredogru$a)

/a"to%i disanja-

45 Inte%to%a"alni p%itisa" & no%malnim &slovima negativan75 Re,%a i ste%n&m pod &glom 9?6@? stepeni95 *esno i lijevo pl&)e

'ada jednom čovjek udahne zrak u plućima uvijek ostaje odre$ena količina zraka. &%unkcionalnom sistemu možemo odstraniti jedno pluće da se malo ili nimalo osjeti u radu

10

Page 11: Hirurgija s Njegom

8/16/2019 Hirurgija s Njegom

http://slidepdf.com/reader/full/hirurgija-s-njegom 11/23

organizma (plumektomija) . 'od nekih patoloških stanja u grudnom košu izvan plućnog paranhima javlja se odre$ena količina zraka (pneumotoraks).

@ože biti spontani (pneumotoraks spontanium), posljedica pucanja alveola i bronhiola nakonranijeg upalnog porcesa (I<), pneumonije nedovoljno razvijenog su%raktanta.

Iraumatski pneumotoraks ubod nožem, metak, ubod klina, udarac, saobraćajka...

Caktor iz spoljašnje sredine izaziva ulazak zraka u grudnom košu. Klini!"a sli"a-hidroksično stanje sa otežanim disanjem, nemogućnost ma. inspirija, periperna cijanoza,zbog smanjene koncentracije kisika u krvi, česti blovi u grudnom košu.

*ijagnoza se postavlja na osnovu anamneze (pacijent normalno disao, kašljao, imaotemperaturu, imao udarac, ubod, traumu grudnog koša). 9uskulatorno slušajući taj diogrudnog koša ne čujemo disanje, tmurina grudnog koša. 9uskultacija lijevo i desno. 3IJ

 pluća će pokazati izbrisani crtež plućnog paranhima tamo gdje postoji pneumotoraks i pomak 

mediastinuma u kontralateralnom smjeru.Uloga medi'ins"e sest%e sastoji se u tome da se prepozna pneumotoraks na osnovu cijanoze,teško disanje, bol prilikom disanja (inspirij intenzivniji) , kod traumatskih pružiti prvu pomoć.

Svako pucanje u grudni koš, oštećenje grudnog koša postaviti najlon od cigareta, gumu koja je nepropusna na ranu prestaje krvarenje. 9ko desno pluće ne %unkcioniše zbog endemskogI<a, čovjek se ubode u lijevo pluće, zrak koji u$e u grudni koš tad se ne može istrestidisanjem ( med. sestra postaviti najlon, papir, nešto nepropusno za zrak i gazu preko toga) negleda se da li je materijal nesterilan.

Uloga med5 sest%e na "lini'i jeste priprema instrumenata (sterilne rukavice, rena, skalpa,iglodržača i pacijenta). 7acijent se postavlja u najstabilnijem stanju ( ležeći položaj, sa rukomiza glave). &loga med. sestre je da kontroliše vrstu patološkog stanja, dinamiku stvaranja,aparate kojima se radi drenaža i vitalne parametre pacijenta. 4užna je prijaviti svakuneočekivanu promjenu količine i vrste sadržaja u drenu. 9ko postoji pojava pare,magle,svježe krvarenje (pojava toplote na drenu)

4renažu grudnog koša radi onaj ko zna.

*REN

je plastična cijev sa unutrašnjim lumenom i " okrajka jedan ide u pleuralni prostor, a drugikoji se veže za negativan pritisak aparata ili bocu za drenažu grudnog koša)Zadata" d%ena  je da iznese zrak koji se nalazi kao patološki u g. košu i time omogućireekspanziju plućnog paranhima.

7romjer i dužina drena variraju zavisno od habitusa pacijenta, me$urebarnog prostora i patološkog supstrata kojeg treba odstraniti. 9ko se u grudnom košu nalazi gnoj i kao posljedica upalnog procesa taj patološki nalaz nazivamo pioto%a"s5

9ko se u cavum pleurali nalazi krv kao patološki nalaz onda to zovemo $ematoto%a"s5

9ko se u grudnom košu nalazi voda kao posljedica srčane dekompenizacije i jetrine isimpatičkog izlijeva kod karcinoma u trbuhu onda to zovemo lipido ili $ind%oto%a"s5

11

Page 12: Hirurgija s Njegom

8/16/2019 Hirurgija s Njegom

http://slidepdf.com/reader/full/hirurgija-s-njegom 12/23

Sva ova stanja koja ograničavaju i ometaju normalno disanje i ekspanziju pluća u %iziološkimstanicama, a koja se medikamentima ne mogu ukloniti zahtijevaju drenažu grudnog koša. +emože se uticati na ekstracelularni prostor, za drenažu grudnog koša kod pneumotoraksakoristimo najvišu tačku patološkog supstrata. >a sve ostale drenaže koristimo najnižu.

4renaža g. koša u srednjoj aksilarnoj liniji, prednjoj ili stražnjoj aksilarnoj na strani u kojojse nalazi patološki supstrat. +ajčešće je to . i 0. interkostalni prostor za zrak i A. i H. za krv,gnoj i tekućine. 3ez se pravi u smijeru nerava, arterija i vena.

-Mand%en 2 metalna šipka, dren se vrti a ne udara.

*RENA=A 0RU>NE >U.LJINE

1av&m a,dominale t%,&(na (&pljina#  je ograničena gore dija%ragmom, straga kičmenimstubom, straga i bočno !1. i !!. rebrom, bočno i naprijed mišićima, a dolje malom zdjelicom.Beći dio organa obavijen je ovojnicom (periponeum) 2 bubrezi van ove ovojnice.

=ntraabdominalni pritisak je negativan, a s obzirom da postoji veći broj organa sa različitimsekretima mogu se naći (sadržaj žuči izvan jetre žučne kese i žučnih puteva). Euč je jedinatečnost ljudskog tijela koja nema %aktor koagulacije, tj. ne koaguliše.

U t%,&$& se mo3e na)i- sadržaj krvi kao posljedica traume veći peritonežnih organa (jetra,slezena), krvarenja kod ekstrauterine (vanmaterične) trudnoće, krvarenje kod hematoloških

oboljenja, gnoj kod posljedica upale ili per%oracije pojedinih organa npr apendia, per%oriranog ulkusa,upale jajnika, jajovoda i sl.

& trbuhu se može naći sterkolarni (%ekalni ) sadržaj kao posljedica reparacije ili rupturedijelova probavnog trakta koji se nalazi u abdomenu. S obzirom da su svi patološki supstratiranije nabrojani u tečnom ili čvrstom (kašastom) stanju dreniraju se kroz najniže postavljanjedrena.4renovi se plasiraju najkraćim putem u najnižoj tački do patološkog supstrata.

7romjer drena zavisi od supstrata kojeg treba drenirati i habitusa pacijenta. 4renovi su

tako$er plastične cijevi koje se ne kolabiraju, a ipak su savitljive. +e bi trebali izazvatialergijsku reakciju i biti lomljivi. Eučni sadržaj ne koaguliše, on se drenira kroz najmanjidren. 9bdominalni drenovi nemju mandrena. >a drenažu žuči se koristi dio abdomena(hipokondrijaka).

 +ešto većim lumenom drena se drenira eksudat, transudat i ascites. 4va patološka stanja sukod insu%icijencije jetre, tumora lim%opoetskog sistema, tumora jajnika i rije$e bubrežneinsu%icijencije.*%en se postavlja na granici medijalnoj i dvije lateralne trećine linije koja spajaju spinuiliacu anterior i superior i pupak (ubikulus). Svi ostali patološki supstrati se dreniraju uduglasovom prostoru male zdjelice kao najniže tačke drenažnog sistema.

12

Page 13: Hirurgija s Njegom

8/16/2019 Hirurgija s Njegom

http://slidepdf.com/reader/full/hirurgija-s-njegom 13/23

Zadata" medi'ins"e sest%e  je psihička priprema pacijenta za drenažu, %izička priprema pacijena (kupanje, brijanje i postavljanje u odre$eni položaj), priprema sterilnih kompresa iistrumenata, šprica za uzimanje uzorka za citološku i biohemijsku analizu. 7riprema za

 bakteriološku analizu , popratna dokumentacija, praćenje vrste i dinamike pojave patološkogsupstrata.

& suštini postoje " načina dreniranja

45 &n&t%a(nji ; iz jednog organa sadržaj se drenira u drugi organ ili sistem, npr. apces pankreasa u tanko crijevo ili želudac.

75 vanjs"i 2 pacijent žut, žute bjeloočnice, dosta veći trbuh, bijela (aholična) stolica.

Sadržaj žuči ne može ići žučnim vodovima i on se skuplja u trbuhu. @ože disati samo usjedećem položaju. 0 2 A litara tečnosti u trbuhu. 'ompatme sindrom (dotok hrane do crijeva

 prekid), pojava ascites (intraabdominalna tekućina kao posljedica karcinoma) u sebi ima bjelančevine.'oliko tekućine iza$e kroz dren toliko plazme treba dati u krv. Ia tekućina se ne možeizmokriti jer se ne nalazi u cirkulaciji.

*EKUI0US

*e"&,it&s je promjena kože i kožnog tkiva nastala na mjestu oslabljene cirkulacije, izazvanalokalnim i sistematskim oboljenjima. Sa naučne tačke gledanja, dekubitus nastaje zbog

nedostatka cirkulacije, a nedostatak cirkulacije može biti izazvana# "omp%esijom izvana na jedan ili vi(e "%vni$ s&dova le3anje#,# p%omjenama & zid& "%vnog s&da magist%alnog# ve)eg "%vnog s&da'# ate%os"le%oza i a%te%ios"le%oza "od dija,eti!a%ad# p%omjene & 'i%"&la'iji z,ig t%om,oze ili em,olije

Bene nisu sklone plakovima, samo arterije mogu biti začepljene i oštećene.7ostoje stadija promjena na tkivu

45 Hipe%emija pa%ado"salna# 2 zbog nedostatka krvi u tom dijelu tijela povećava se dotok 

imunoglobulina kao reakcija na odumrle ćelije pa lokalno vidimo da je koža crvena, štomaskira kliničku sliku i daje pogrešan utisak lažne cirkulacije. /vaj stadijum je reverzibilan.7atološki proces nastaje onog momenta kad nestane uzrok nastanka.

75  Is$emi!no polje ,ijeli stadij&m# ; nastaje kada etiološki %aktor traje više od sata, aodnosi se na privremeni nedostatak ili totalno isključenje odre$enog tkiva od cirkulacije.3everzibilan. 7acijenta treba masirati ili dati tablete (antikoagulanse).

95 I%eve%zi,ilno v&lv&s de"&,italis ; %ane # ; radi se o nepovratnom procesu nekroze kožei potkožnog tkiva, gdje je odre$ena skupina ćelija nepovratno odumrla. 7roces zarastanja sezasniva na dovodu krvi i stvaranju novih ćelija.

13

Page 14: Hirurgija s Njegom

8/16/2019 Hirurgija s Njegom

http://slidepdf.com/reader/full/hirurgija-s-njegom 14/23

B5  In:lama'ija de"&,italne p%omjene 2 nastaje kao posljedica bakterijske invazije na krv popucalog krvnog suda, koji je ujedno i najbolji agar za razvoj bakterija na odumrle ćelijelokalnog tkiva bez obzira na vrstu. Bazodilatator %endal. 'ad nema cirkulacije imaju boli.=shemija L nema cirkulacije L nekroza ( umiranje ćelija)

9ko dekubitalnu ranu pokriva intaktna koža koja jeste crvene boje (nekrotična), a pacijentnema sistematskih ili lokalno povećanu temperaturu i nema znakova %ulktuacije hirurg ililiječnik (može i med. sestra) nema razloga za hirurškim tretmanom.

7atološki proces nazivamo s&$a gang%ena t"iva (gangrena sika) i svakim otvaranjem kožeotvaramo put bakterijama do nekrotične kože. Iuširanje 2 liječenje dekubitusa (vazodilatacija,sklanja bakterije, nekrotične ćelije odlaze ).

C/l&"t&a'ija  2 na jednom mjestu ako se pristisne tkivo, na drugom mjestu se povećavazapremina ( ispod kože ima gnoja).

0e%apija-9ko je uzrok bolesti lokalni patološki proces

• tromboza trombektomija (odstraniti tromb)• okluzija ili ishemija 2 treba ordinirati vazodilatatore• tumor koji pravi kompresiju na veliki krvni sud 2 treba učiniti tumorektomiju• ako je kompresija tijela promijeniti položaj, dati vazodilatator i antikoagulanse•  posljedica sistematskog oboljenja 2 treba liječiti etiološki %aktor ( inzulinom kod

dijabetesa)• ako se radi o promjeni koja ima znake in%lamacije treba hiruški tretman (incizije

nekrektomije) ordinirati antibiotik na osnovu antibiograma, vazodilatatora iantikoagulansa

• ako postoji temperatura, gnoj, %luktuacija ne treba čekati na hiruški zahvat

'od malignih oboljenja povećan %aktor koagulacije zbog čega su podložni dekubitusima. 'od pacijenata sa moždanim udarom 2 imaju slabu cirkulaciju (neregularan ritam srca). &jutro sunajčešći moždani udari (u toku noći mirovala ciruklacija, ustajanjem pomjeri se ugrušak sa

 peri%erije do mozga).

9teroskleroza 2 krvni sudovi se zadebljavaju. @ora se ordinirati antikoagulantna terapija u

svim oblicima. <=B9=+ 2 +M NN 3ane se peru kao ruke, toplom vodom (vazodilatacija),%izički čistiti ( krv je razlog za razvoj bakterija), može i sapunom samo ne smije biti kisel.Svi pacijenti koji imaju više od "h prirodnog ležanja nema mišićne pumpe, moraju bitimišići koji komprimiraju krv venama do srca, tj. mišići pritiskaju venu i njen sadržaj ide

 prema srcu.

'rv, krvni sud i mišićna pumpa (jedino u ekstremiterima ). 'rvna plazma 2 bijele boje zbogtoga što je gra$ena od bjelančevina, zbog nje krv ne izlazi iz krvnog suda, bjelančevine suvećeg koloidnog pritiska pa povlače tekućinu sa sobom. >bog nje krv ostaje u cirkulaciji.7orastom temperature u tijelu dolazi do denaturacije proteina u plazmi i dolazi do zgrušavanja

i zaustavljanja cirkulacije.

14

Page 15: Hirurgija s Njegom

8/16/2019 Hirurgija s Njegom

http://slidepdf.com/reader/full/hirurgija-s-njegom 15/23

IN+AZI+NI MONI0ORING

7raćenje preko krvnih sudova.

Indi"a'ije-

opsežni i dugotrajni hiruški zahvat

6srčani zastoj

nemogućnost mjerenja krvnog tlaka neinvazivnim putem

%armakološke i mehaničke manipulacije upotreba vazoaktivnih lijekova brzog učinka

kontrolirana hipotenzija

bolesnici u lošem općem stanju

dodatni dijagnostički postupci

potrebe za učestalim uzimanjem uzoraka arterijske krviKompli"a'ije postavljanja "atete%a-

!. tromboza

". in%ekcija ubodnog mjesta

#. ishemija odgovarajućeg dijela tijela

. embolizacija

0. krvarenje na mjestu uboda i diskonekcija zatvorenog sustava

A. oštećenje živca

H. kasne pseudo 2 anaurizme ( proširenje)

.%ed&slov za monoto%ing-

!. prirema bolesnika %izička i psihička

". priprema pribora tehnički monotoring i kanilacija arterije

#. 7riprema prostora osigurati aseptične uvijete

.%ip%ema p%i,o%a- 

15

Page 16: Hirurgija s Njegom

8/16/2019 Hirurgija s Njegom

http://slidepdf.com/reader/full/hirurgija-s-njegom 16/23

Kanila'ija-

9rterijska kanila, sterilne rukavice, sterilna kompresa sa otvorom, sterilni tub%eri6 komprese,hvataljka za pranje ubodnog mjesta, dezin%ekcijsko sredstvo, lokalni anestetik, štrcaljke i igleza navlačenje, tagardem traka i heparinizirana štrcaljka

0e$ni!"i sistem monoto%inga monitor, kabal monitora, držač komorice sa pretvaračimatlaka,tlačna pumpa 1,G +al, intravaskularni kateter, nastavci i slavnice, sistem za prepiranje.

Izvo<enje p%o'esa zadaća sestre je da postavi ruku u odgovarajući položaj i asisitiraliječniku pri izvo$enju zahvata. Oiječnik plasira kateter, mjesta postavljanja a%5 "atete%a su

a.Iemporalis, a. Cacialis, a. arotis, a. <rachialis, a. 3adialis, a. Cemoralis, a. 7opitea, a.Iibialis, a. 4orsalis pedis

Iipično se uvode perkutano u a. radialis, %emoralis, aillaris, brachialis, dorsalis pedis, ili

(djeci) u a. temporalis. Bećinom se rabi radijalna arterija8 uvo$enje u %emoralnu arteriju jedoduše lakše, s manje očekivanih komplikacija (javljanje lokalnih hematoma i disekcija jeipak znatno češće), ali ga treba izbjegavati nakon postavljanja kirurških zaobilaznica(potencijalna ozljeda umetka) ili uz distalnu žilnu insu%icijenciju (precipitiranje ishemije).9ko je perkutano uvo$enje katetera neuspješno, dolazi u obzir prepariranje žile.

O.EKO0INE

/pekotine su povrede tkiva koje nastaju kao rezultat djestva toplote koja uzrokuje proteinsku

koagulaciju i potpunu nekrozu koja je srazmjerna visini temperature i dužini trajanja. Ptoznači da neka tvar može izazvati opekotinu, temperatura izaziva denaturaciju proteina inekrozu ćelija.

Intenzitet tempe%at&%e

4okazano je da temperatura od sa dugim preiodom ekspozicije može izazvati opekotinu./d do 0! svaki naredni stepen udvostručava nekrozu ćelija. /d 01 do A1 destrukcija jeintenzivna, a sa temperaturom od A1 i većom denaturacija ( koagulacija) je trenutna

*inami"a ,olesti

/pekotina je lokalni proces primarno, no s obzirom sa se njeni metaboliti nose putem krviimaju sistemsko dejstvo i opekotina predstavlja bolest.

Sam patološki proces opekotine nije samo ekspozicija u momentu kontakta sa visokomtemperaturom već i naknadni mehanizam toplote koji perzistira i nakon uklanjanja visoketemeprature, te je u prvoj pomoći neophodno osim uklanjanja ztoplog predmeta u što kraćemvremenu napraviti i kontakt sa hladnom površinom

Etiologija ope"otina

Iermičke opekotine koje nastaju od vrele vode, prare, predmeta, otvorenog plamena ili trenja.

Kemijske opekotine od baza, kiselina, lužine, otrovi imaju osobinu naknadnog produbljenja.

16

Page 17: Hirurgija s Njegom

8/16/2019 Hirurgija s Njegom

http://slidepdf.com/reader/full/hirurgija-s-njegom 17/23

/pekotine električnom energijom posljedica su pretvaranja naizmjenične struje u visokutemepraturu koja izaziva denaturaciju porteina i oštećenje tkiva.

.ato:iziolo("i me$anizam nastan"a

Suština svih opekotina je denaturacija proteina, razgradnja ćelijske membrane, izlazak vode izćelije, nastanak azotnih produkata iz ćelije i dehidracija. 7odjela opekotina na   pov%(ne  id&,o"e u smislu inteziteta i opsežnost povrede po površini su %unkcionalne podjele.

Sve ostale podjele nisu od kliničkog značaja, najčešće su opekotine kombinovane pa jenjihovo dejstvo sinergistično. 'od dubinskih opekotina čija je površina veća od "15 kododraslih i veća od !1 5 kod djece izazivaju šok i smrt.

'ao posljedica opekotine dolazi do prelazka tečnosti iz intravaskularnog u ekstravaskularni prostor. >bog denaturacije porteina imamo hipoproteinemiju, edem i hematokoncentraciju,hipoper%uziju, hipotenziju i smrtni ishod.

Klasi:i"a'ija ope"otina7rocjena oštećenja tkiva odre$uje se na osnovu količine, dubine i kliničke slike. 9ko ima veću

 površinu, veću dubinu ali s obzirom na godine, stanje jetre i bubrega posljedice su manje.

ijelokupni organizam je !115 površine. 7ostoji p%avilo devet"e koje kaže

.ov%(ina le<a 7DF 4F

.o%(ina %&"e F

.ov%(ina noge 4F

Glava i v%at F

.%ednja st%ana t%&pa 4F

+anjs"e genitalije 4F

7ovršine tretiramo konzervativno. & smislu obolijevanja tkiva kod površnih opekotinadiobom ćelija germinativnog slija epidermisa. 'od dubokih opekotina vrši se isključivo narubovima opečene površine. 7ovršine stavraju manje komplikacije, ožiljke a duboke imajuviše %ibrina, ožiljaka i kontraktiva.

0e3ina "lini!"e sli"e

Oake opekotine !05 , umjereno teške "05, teške A15, kritične preko A15 površine.

0%etman ope"otins"e pov%ede

• Mleminisati dijelove odjeće koji nisu zalijepljeni za kožu ( makazama) ne koristiti

sredstva koja mogu sekundarn probuditi kožu.• &motati opekotinu u čistu ili evenutalno sterilnu tkaninu• 7o mogućnosti hladiti opečeno mjesto• Iemperatura vode mora biti od F do "0 i mora se raditi prvom satu• 7orvjeriti prohodnost disajnih puteva

Hospitalni t%etman

17

Page 18: Hirurgija s Njegom

8/16/2019 Hirurgija s Njegom

http://slidepdf.com/reader/full/hirurgija-s-njegom 18/23

 Ambulantni tretman - 9mbulantno tretirane površine ( manje od !15) ne prelazi !5 # stepen9ko nisu zahvaćeni %unkcionalni organi ( lice, perineum, ako nisu viene ili arterije otvorene)ako mogu doći samo do ambulante, ako ne spadaju u grupu alkoholičara, dijabetičara.

 Hospitalni tretman – povrčine veće od !15, treći stepen opekotina veći do !5, prisustvo

opekotina na %unkcionalnim organima,opekotine ekstremiteta koji su dobili pacijenti uzatvorenom prostoru, opekotine uzrokovane električnom strujom, pacijenti koji ne mogusamostalno doći.

Konze%vativni t%etman

a#  +adoknada tečnosti,# 7ro%ilaksa in%ekcije ( sterilnost)'# 7ro%ilaksa tetanusa ( vakcina)d# 7ro%ilaksa stres ulkusa ( blokator K" receptora)e# 9nalgezija ( analgeticivenski uvijek)

Lo"alni "onze%vativni t%etman

• >atvorena metoda ( previjanje)• /tvorena metoda ( metoda izlaganja vazduhu)• /dmjeran broj previjanja, skidanje bula, vazelinska gaza, apsorpciona gaza• =n%lamirane opekotine sa antibiotskim gazama

'ampaktni sindrom. /dre$ena količina tečnosti koja se nalazi van cirkularnog sistema a ipak u unutrašnjosti.

+ELIKI I MALI KR+O0OK 

'rvotok je tok krvi po tijelu kroz s=stav krvnih žila. 7rema %unkciji razlikujemo mali i velikikrvotok. Mali pl&)ni# "%voto"   je tok krvi izme$u srca i pluća. >apočinje u desnoj komori,odakle venska krv odlazi plućnim arterijama u pluća. Cunkcija malog krvotoka je osloba$anjeorganizma od ugljen dioksida i obogaćivanje krvi kisikom. S3M7O&Q9S3M

+eli"i tjelesni# "%voto"  je uspostavljen izme$u srca i tijela. >apočinje u lijevoj komori srca,odakle krv otječe u aortu, koja se po tijelu grana u arterije, a one u manje organke i sve dokapilara. Cunkcija velikog krvotoka je dovo$enje kisika i hranjivih tvari do svake stanice u

tkivu kako bi se omogućilo stanično disanje te odvo$enje ugljen dioskida i otpadnih tvari izstanica. S3MI=?MO/S3M

.ROA+NI SIS0EM

• usna duplja (cavitas oris), sa zubima (dentes), jezikom (lingua) i pljuvačnim žljezdama(glandulae salivarae)

• ždrijelo (pharin), jednjak (/esophagus), želudac ( gaster)• tanko crijevo ( intestinum tenue) koji se sastoji od duodenuma, jejunuma i ileuma

18

Page 19: Hirurgija s Njegom

8/16/2019 Hirurgija s Njegom

http://slidepdf.com/reader/full/hirurgija-s-njegom 19/23

• debelo crijevo (intestinum crassum) koji se sastoji od caecuma (koji prima završni dioileuma), appendia (slijepog crijeva), uzlaznog, transverzalnog, silaznog i sigmoidnogdebelog crijeva, rectuma i analnog kanala (koji završava anusom)

•  jetra ( hepar) i gusterača ( pankeras)

AK0 GU0ANJA

Jutanje (lat. deglutitio) je veoma složen lančasti re%leksni akt, sa centrom u produženojmoždini, u toku koga se zalogaj premješta iz usta, preko ždrijela u jednjak nizom pokreta.Edrijelo, koje se nalazi na putu zalogaja, je dio i gastrointestinalnog i respiratornog sistema,

 pa je potrebna koordinacija rada različitih mišića u toku procesa gutanja. 3eceptori ovog

re%leksa se nalaze u usnoj šupljini, ždrijelu i početnom dijelu jednjaka.

.%o'es g&tanja 

'ada se nakon mehaničke obrade hrane u ustima %ormira zalogaj (bolus) zapremine oko #ml, počinje njegovo gutanje. entar u produženoj moždini šalje impulse i izaziva vremenskiveoma precizne kontrakcije i dekontrakcije mišića. *itav proces se sastoji od niza

 pojedinačnih re%leksa, koji slijede jedan za drugim, pri čemu je svaki re%leks signal zazapočinjanje slijedećeg.

7roces gutanja se može podjeliti na t%i :aze oralnu, %aringealnu (ždrijelnu) i ezo%agealnu

(jednjačku). 7rva %aza je voljna, a druge dvije su čisto re%leksne. Jutanje počinje zatvaranjemusta, tj. podizanjem donje vilice. +akon toga se vrh jezika podiže i dodirne tvrdo nepce, a nagornjoj strani jezika se %ormira žlijeb preko kojeg zalogaj klizi ka ždrijelu (on je djelimičnoguran i kontrakcijom jezične muskulature).

'ada zalogaj u$e u ždrijelo dešava se niz veoma brzih promjena (kontrakcija), koje imaju zacilj zatvaranje svih respiratornih komunikacija. =stovremeno se kontrahuju i %aringealni mišićikoji stvaraju pritisak na zalogaj od !" '7a i on ulazi u jednjak. +akon toga se gornji mišićs%inkter zatvara i na taj način onemogućava povratak bolusa u suprotnom smjeru.

>alogaj dalje putuje kroz jednjak, guran tako$er kontrakcionim (peristaltičkim) talasom

ezo%agealne muskulature koja stvara pritisak na bolus od !# '7a. +akon toga se re%leksnootvara donji s%inkterski mišić i zalogaj dospjeva u kardiju (gornji dio želudca). &kolikozalogaj slučajno zastane javlja se sekundarni talas, koji gura hranu ka želudcu.

A*OMINALNI *REN

7acijentu koji je u anesteziji se kroz pupak uvodi tanka igla (Beress), kroz koju se insu%liragas (najčešće /" ). Jas u trbuhu ima zadatak da odigne prednji trbušni zid i na taj način

stvori :radni prostor;, neophodan za dalji hirurški rad. >atim se postavlja trokar kroz koji seuvodi teleskop laparoskop koji je spojen sa kamerom i monitorom preko koga se prati rad.

19

Page 20: Hirurgija s Njegom

8/16/2019 Hirurgija s Njegom

http://slidepdf.com/reader/full/hirurgija-s-njegom 20/23

>atim se uvode i preostali trokari kroz koje se postavljaju radni instrumenti. Kirurg osloba$a biliovaskularne elemente (arteriju i vod žučne kese), zatim se oni podvezuju ( klipsuju) i presecaju. +akon toga se žučna kesa skida iz svoje lože i kroz jedan od portova izvlači iztrbuha. 7onekad je potrebno da se kroz jedan od portova postavi i abdominalni dren.

RANE

3ana predstavlja leziju zaštitnog sloja kože ili sluzokože, čime je otvoren put in%ekciji u prostor rane. 7oznavanje vrsta povreda potrebno je iz medicinskih i %orenzičkih razloga ,jer se prema obliku rane može zaključivati o smjeru djelovanja sile, odnosno o sredstvu koje jedovelo do ranjavanja.

 +eophodno opisivanjelo"aliza'ije %ane8 izgleda8 veli!ine8 (i%ine8 smje%a i %&,ova %ane5

7rema mehanizmu nastanka pokazuju različit oblik povrede kože i dubljih struktura tkiva.Og&ljotina eD'o%iatio'&tis#  nastaje kosim povlačenjem tupotvrdog sredstva, najčešćehrapave površine po koži, zbog čega dolazi do struganja i traumastkog de%ekta epidermisa.

.enet%a'ija nastaje kada kanal rane prodire u dubinu tkiva i u neki od me$utkivnih tjelesnih prostora..e%:o%antne %ane su one kod kojih postoji izlazni otvor u lumen nekog organa.

/visno o sredstvu koje je uzrokovalo ranjavanje razlikujemo sljedeće tipove %ana-

!. rezna rana (vulnus scissum)

". rana sjekotina (vulnus secatum)

#. ubodna rana ( vulnus punctum seu ictum)

. rana razderotina (vulnus lacerum)

0. nagnječna rana (vulnus contusum)

A. gnječnorazderotna rana (vulnus lacerocontusum),

H. strijelna rana (vulnus sclopetarium)

F. eksplozivna rana (vulnus eplosivum)

G. ugrizna rana (vulnus morsum hominis, suis, eRui, cani, iodus rhicini, viperae)

20

Page 21: Hirurgija s Njegom

8/16/2019 Hirurgija s Njegom

http://slidepdf.com/reader/full/hirurgija-s-njegom 21/23

Rezna %ana v&ln&s s'iss&m#6 nanesena oštricom noža, stakla, lima.  /štrih ivica, beznagnječenja tkiva. /sim prostora rane, okolne strukture ne oštećene 5 'ontaminacija mala8inspekcija rane lahka5 +e postoji de%ekt tkiva.

Rana sje"otina v&ln&s se'at&m# +astaje djelovanjem sječiva sjekire ili sredstva nalik na sjekiru 2udarcem, ne povlačenjemkao kod posjekotine. 4ublje su od posjekotina, često kosti ne čine graičnik dubine rane, negosu i one presječene. 3ubovi rane često nagnječeni.

U,odna %ana v&ln&s p&n't&m se& i't&m#6 nanesena predmetima oštrog vrha (ekserom,žicom, uskim bodežom, zašiljenim drvetom, staklom)5 /skudno krvare, dubina rane i pravackanala se ne mogu procijeniti na osnovu ulazne rane 5 'ontaminacija bakterijama duboko

 prodire u povrije$eno tkivo5 +azivaju se još i tetanogenim ranama.

Rana %azde%otina v&ln&s la'e%&m#6 nanesena neravnim predmetima čija je snaga veća odelasticiteta kože (padovi, saobraćajne nezgode)5 3ubovi rane razriveni i neravni, čvrsi tkivnimostići5 &vijek prisutan de%ekt tkiva ili je tkivo devitelizovano razrivanjem njegoveanatomske strukture i krvnih sudova5 @asivna kontaminacija, devatilizacija, strana tijela.

Nagnje!na %ana v&ln&s 'ont&s&m#6 nastaje gnječenjem kože i podkožnog tkiva izme$utupotvrdog sredstva koje udara po istim5 'rvni podljev, oguljotina kože5 @ože biti i dublja 2 tkvini mostići.

Gnje!no6%azde%otna %ana v&ln&s la'e%o'ont&s&m#6 nastaje okomitim ili kosim udarcemtupo tvrdog sredstva po dijelu tijela gdje se ispod kože ne nalazi kost. 4olazi dokombiniranog djelovanja gnječenja tkiva zbog težine sredstva i siline udarca, ali i dorastezanja kože zbog njene elastičnosti (gnječenje i rastezanje).

St%ijelna %ana v&ln&s s'lopeta%i&m#6 je nastala djelovanjem projektila ispaljenog iz ručnogvatrenog oružja.

Ulaznu ranu karakteriziraju-!. rupičasti de%ekt rane neadaptibilnih rubova". okruglog oblika (pri okomitom pucanju na kožu)#. Mlipsastog oblika (pri kosom). 7rljavi prsten 2oštro ograničen prema peri%eriji0. 7rsten nagnječena (sme$sasušeni, oguljeni površinski sloj kože)

&lazna rana je u pravilu manja od izlazne. =znimke od navedenog su ulazna rana izaapsolutne blizine, spori projektili. S obzirom na karakteristike ulazne rane t%i s& mog&)a&st%ijela- !. ustrijeli iz udaljenosti  ". ustijeli iz relativne daljine

  #. ustrijeli iz apsolutne daljine

21

Page 22: Hirurgija s Njegom

8/16/2019 Hirurgija s Njegom

http://slidepdf.com/reader/full/hirurgija-s-njegom 22/23

Izlazna %ana je de%ekt kože adaptibilnih rubova, nastao na mjestu izlaska projektila u slučaju prostrijelne rane. 'od A15 je veći od ulazne rane. +a izgled i veličinu utiču brzina i materijal projektila, kao i karakteristike ozlije$enog tijela.

E"splozivna %ana v&ln&s eDplosiv&m#6 nastaje djelovanjem krhotina raspadnutog

eksplozivnog sredstva.

Ug%izna %ana v&ln&s mo%s&m- 6$ominis8 6s&is8 6e&i8 'ani8 6iDod&s %$i'ini8 6vipe%ae#6Oako se zamjenjuje sa ostalim mehaničkim ozljedama 5 'ontaminacija tkiva bakterijskimkulturama ili virusima5 7osebna grupa2ugrizi zmija i pauka (hemolitičko ili neurotoksičnodejstvo). &čestalost

 psi A05, mačke !05, čovjek !05, konj, zec... ostali 05

&griz psa 2in%ekcijske komplikacije rijetke #5*ešće in%ekcije kod ujeda čovjeka #1 5 i mačke "05

Clora aerobna i anaerobna 2nakon A 2!" sati prvi znaci in%ekcijeOiječenje primarna obrada rane (izapiranje 1,G5 +al, debridemant ne zatva%a sep%ima%no (iznimno primarni šav na licukod ujeda psa), antibiotik, 9+9 Ie zaštita

0e%apija %anaStav svaka akcidentalna rana je potencijalno in%icirana. Savremeno liječenje zahtijeva aktivnistav primarnu obradu rane. /visno o vrsti rane i vremenskom intervalu od povrede dotrenutka zbrinjavanja

 primarna obrada rane, primarnoodložna obrada rane, obrada in%icirane rane

.%ima%na o,%ada %ane6 vrši se u toku prvih !" sati od momenta povrede5 Ioaleta okolinerane2 provodi se brijanjem, pranjem rastvorom jodne tinkture 5 Mkstrakcija stranih tijela itoaleta rane ispiranjem antiseptičnim otopinama5 Mkscizija kože vrši se na "# mm, u dubinizdravih ivica.Kemostaza4renaža (prema nalazu)Pavi rane po slojevima9+9 Ie serum9ntibiotik (prema nalazu)

+%ste (ava- !. primarni šav  ". primarno odložni šav  #. sekundarni šav

O,%ada in:i'i%ane %ane- Ierapija incizija, kontraincizija, debridemant, drenaža  Bisoke doze antibiotika  4renaža

22

Page 23: Hirurgija s Njegom

8/16/2019 Hirurgija s Njegom

http://slidepdf.com/reader/full/hirurgija-s-njegom 23/23

23